Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2119(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0159/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0159/2019

Rasprave :

PV 13/03/2019 - 17
CRE 13/03/2019 - 17

Glasovanja :

PV 13/03/2019 - 19.13

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0201

Usvojeni tekstovi
PDF 161kWORD 55k
Srijeda, 13. ožujka 2019. - Strasbourg Privremeno izdanje
Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2019.
P8_TA-PROV(2019)0201A8-0159/2019

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2019. (2018/2119(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2., članak 126. i članak 136. te Protokol br. 12,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost(8),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. studenoga 2018. naslovljenu „Godišnji pregled rasta za 2019.: za snažniju Europu suočenu s globalnom nesigurnošću” (COM(2018)0770) i Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2019. (COM(2018)0758),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Europskog fiskalnog odbora od 10. listopada 2018.,

–  uzimajući u obzir europske ekonomske prognoze Komisije (jesen 2018. i zima 2019.),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013(9),

–  uzimajući u obzir Izvješće o starenju stanovništva iz 2018., koje je Komisija objavila 25. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir Preporuku za preporuku Vijeća od 21. studenoga 2018. o ekonomskoj politici europodručja (COM(2018)0759),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o poboljšanju funkcioniranja Europske unije korištenjem potencijala Ugovora iz Lisabona(10),

–  uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. pod naslovom „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”, Bijelu knjigu Komisije od 1. ožujka 2017. o budućnosti Europe te Komisijin dokument za razmatranje od 31. svibnja 2017. o produbljenju ekonomske i monetarne unije,

–  uzimajući u obzir izvješće Euroskupine upućeno čelnicima od 4. prosinca 2018. o produbljenju ekonomske i monetarne unije,

–  uzimajući u obzir Izjavu sa sastanka na vrhu država europodručja od 14. prosinca 2018.,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Odbora regija od 10. listopada 2018. naslovljenu „Ekonomske politike europodručja i u očekivanju Godišnjeg pregleda rasta za 2019.”(11),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za regionalni razvoj te stajalište u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0159/2019),

A.  budući da europsko gospodarstvo sada ulazi u sedmu godinu neprekidnog rasta; budući da se očekuje pad stopa rasta BDP-a europodručja i EU-a, s predviđenim rastom od 1,3 % za europodručje i 1,6 % za EU u 2019. te 1,6 % za europodručje i 1,8 % za EU27 u 2020.; budući da se očekuje da će stopa rasta i dalje biti umjerena, što je djelomično posljedica sve veće zabrinutosti u pogledu prognoze svjetskog rasta; budući da i dalje postoje razlike među državama članicama u pogledu gospodarskih rezultata te rezultata u pogledu zapošljavanja;

B.  budući da je u prosincu 2018. stopa nezaposlenosti iznosila 7,9 % u europodručju i 6,6 % u EU-u; budući da je stopa nezaposlenosti u mnogim državama članicama i dalje viša od razine prije gospodarske krize, naročito kad je riječ o dugotrajnoj nezaposlenosti, pri čemu je nezaposlenost mladih i dalje visoka u više država članica;

C.  budući da stopa zaposlenosti u Uniji raste, iako neravnomjerno diljem država članica; budući da je broj zaposlenih dosegao najvišu razinu ikad zabilježenu u europodručju, točnije, u trećem tromjesečju 2018. bilo je zaposleno 146 milijuna osoba; budući da je u slučaju mnogih novootvorenih radnih mjesta zapravo riječ o radu na nepuno radno vrijeme;

D.  budući da je gospodarski rast i dalje krhak i da varira među državama članicama u kontekstu stalnih geopolitičkih napetosti, koje utječu na globalnu trgovinu, te trajnih nesigurnosti u pogledu budućih odnosa Unije s Ujedinjenom Kraljevinom;

E.  budući da se Europa i dalje suočava s manjkom sredstava za investicije iako već godinama ima iznimno niske kamatne stope te su uvjeti financiranja i dalje povoljni;

F.  budući da se prema podacima Eurostata predviđa da će se, ako ne dođe do promjena u politici, stopa ekonomske ovisnosti starijih osoba u EU-u povećati s 29,3 % u 2016. na 52,3 % do 2080., što je manje od dvije radno sposobne osobe na svaku stariju osobu; budući da među državama članicama postoje znatne razlike u tom pogledu;

G.  budući da u posljednja dva desetljeća ukupna faktorska produktivnost u europodručju zaostaje za faktorskom produktivnosti najvećih svjetskih gospodarstava;

H.  budući da se očekuje da će se trend smanjivanja udjela duga u BDP-u europodručja koji je zabilježen posljednjih godina nastaviti te da će se njegova vrijednost smanjiti s približno 87 % u 2018. na približno 85 % u 2019., budući da se, međutim, prema predviđanjima Komisije očekuje da će 2019. udio duga u BDP-u u deset država članica iznositi više od 60 % i da će se u sedam država članica taj udio zadržati iznad 90 %; budući da se u nekim državama članicama mjere smanjenja duga sporo provode; budući da se predviđa da će pet država članica europodručja s visokim udjelom duga u BDP-u imati znatan strukturni deficit u 2019.;

I.  budući da se ne očekuje da će deficit ijedne države članice europodručja premašiti prag od 3 % BDP-a u 2019. te da se očekuje da je ukupni deficit za cjelokupno europodručje pao na 0,6 % BDP-a u 2018. i da će neznatno porasti na 0,8 % BDP-a u 2019.;

J.  budući da je dugoročna održivost javnih financija u državama članicama uzrok zabrinutosti za međugeneracijsku pravednost;

K.  budući da je suficit tekućeg računa dosegao vrhunac 2017. i da će se neznatno smanjiti i doseći razinu od oko 3,6 % BDP-a u europodručju i 2,3 % BDP-a u EU-u tijekom 2019. i 2020. te je stoga među najvišima u svijetu;

1.  pozdravlja Godišnji pregled rasta za 2019., koji je izradila Komisija i kojim se ponovno potvrđuje važnost:

   (a) povećanja visokokvalitetnih ulaganja;
   (b) reformi kojima se povećava rast produktivnosti, uključivost i kvaliteta institucija; i
   (c) makrofinancijske stabilnosti i stabilnih javnih financija;

2.  potiče EU i njegove države članice da poduzmu odlučne i usklađene mjere u cilju ostvarivanja uključivog i održivog rasta, da preuzmu odgovornost za buduće generacije te da zajamče međugeneracijsku pravednost s pomoću održivosti i primjerenosti javnih financija i naših sustava socijalne sigurnosti, a time i budućnost naših socijalnih država;

3.  napominje da Izvješće Komisije o starenju stanovništva iz 2018. pokazuje da se bez promjene politike tijekom sljedećih desetljeća očekuje rast fiskalnih troškova povezanih s mirovinama te zdravstvenom i dugotrajnom skrbi jer europsko stanovništvo i dalje znatno stari;

4.  potiče države članice da se za ta demografska kretanja pripreme na sljedeće načine:

   (a) provedbom društveno uravnoteženih strukturnih reformi za smanjenje takvih troškova;
   (b) povećanjem rasta produktivnosti, što je od ključne važnosti za jamčenje snažnog i održivog gospodarskog rasta u budućnosti; i
   (c) uspostavom odgovarajućih fiskalnih rezervi s ciljem borbe protiv rasta fiskalnih troškova;

5.  pozdravlja činjenicu da stopa zaposlenosti u Uniji raste, iako neravnomjerno diljem država članica; napominje da su dugotrajna nezaposlenost i nezaposlenost mladih u nekim državama članicama i dalje visoke, što zahtijeva daljnje reforme i ulaganja kako bi se olakšalo uključivanje mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada;

6.  poziva Komisiju da dodatno promiče produbljenje ekonomske i monetarne unije, u skladu s dogovorenim planom;

7.  poziva Komisiju da dovršenje jedinstvenog tržišta uvrsti na vrh svojeg popisa prioriteta;

Ostvarivanje visokokvalitetnih ulaganja

8.  naglašava da države članice, kako bi zajamčile dugoročnu međugeneracijsku pravednost, moraju povećati produktivnost produktivnim ulaganjima, kao što su održivi infrastrukturni projekti usmjereni na povećanje rasta usklađeni sa ciljevima održivog razvoja UN-a, kako bi se potaknuo prijeko potreban potencijalni gospodarski rast;

9.  pozdravlja pozitivan doprinos Plana ulaganja za Europu u pogledu gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta; naglašava činjenicu da je Parlament već usvojio svoje pregovaračko stajalište o programu „InvestEU” i poziva da se što prije postigne međuinstitucijski politički dogovor; prima na znanje prijedlog Europskog revizorskog suda o poboljšanju geografske rasprostranjenosti ulaganja koja se podupiru sredstvima iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU);

10.  napominje da unatoč pozitivnim rezultatima Plana ulaganja za Europu i dalje postoji investicijski jaz u europodručju; ističe da u trenutačnom kontekstu znakova usporavanja gospodarskog rasta i sve većih vanjskih rizika i izazova, javna i privatna ulaganja imaju važnu ulogu u olakšavanju rasta i konvergencije na europskoj razini;

11.  podsjeća na to da države članice pri korištenju proračunskog prostora trebaju razlikovati dugoročna produktivna javna ulaganja od tekućih troškova;

12.  ističe da je za povećanje rasta produktivnosti potrebno ulaganje u vještine, inovacije, automatizaciju, digitalizaciju, istraživanja i razvoj, održivu mobilnost i infrastrukturu, u skladu s ciljevima strategije Europa 2020; naglašava potrebu za ulaganjem u fizički i ljudski kapital te stoga poziva države članice da osiguraju jednak pristup cjeloživotnom obrazovanju, usavršavanju i prekvalifikaciji;

13.  smatra da bi reforme usmjerene na uklanjanje nerazmjerne birokracije u području ulaganja olakšale gospodarsku aktivnost i stvorile uvjete koji pogoduju dugoročnom rastu;

14.  ističe da izravna strana ulaganja unutar Europe mogu dovesti do povećanja produktivnosti i za poduzeće koje ulaže i za lokalna poduzeća u regijama domaćinima te da pomažu pri stvaranju gospodarske konvergencije u Europi; smatra da su jasna i provediva pravila, jednaki uvjeti za sve i smanjeni troškovi usklađivanja ključni faktori za privlačenje ulaganja;

15.  ističe hitnu potrebu za punopravnom unijom tržišta kapitala s obzirom na to da bi integriranija financijska tržišta mogla pružiti dodatne mehanizme privatne podjele rizika i smanjenja rizika, olakšati prekogranična ulaganja, omogućiti realnom gospodarstvu lakši pristup financiranju i promicati održiva privatna ulaganja;

Usmjeravanje reformi na rast produktivnosti, uključivost i kvalitetu institucija

16.  podsjeća da bi starenje radne snage moglo usporiti europski rast produktivnosti u sljedećih nekoliko desetljeća ako sve drugo ostane nepromijenjeno; i dalje je zabrinut zbog niske konkurentnosti i slabog rasta produktivnosti EU-a te stoga potiče države članice da provedu društveno uravnotežene strukturne reforme kojima se potiče produktivnost;

17.  ističe da je hitno potrebno preispitati primjerenost i dugoročnu financijsku održivost nacionalnih javnih mirovinskih sustava; naglašava potrebu za reformom mirovinskih sustava u predmetnim državama članicama u cilju jamčenja dugoročne održivosti;

18.  slaže se s Komisijom da bi veći rast produktivnosti i uključivost trebali biti važni ciljevi nacionalnih reformi;

19.  ističe važnost povećanja stope sudjelovanja radne snage kako bi se, među ostalim, pomoglo u očuvanju održivosti sustava socijalne sigurnosti, osobito u kontekstu sve veće stope ekonomske ovisnosti; stoga poziva države članice da usvoje mjere usmjerene na poticanje toga da se u tržište rada uključe mladi koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja (NEET) te izbjeglice;

20.  napominje da prekomjerna stopa oporezivanja može biti prepreka ulaganjima i zapošljavanju; poziva na smanjenje velikog poreznog opterećenja na radnu snagu u Europi; nadalje, smatra da će smanjenje poreznog opterećenja za niske i srednje prihode vjerojatno povećati potražnju te potaknuti rast; ističe potrebu za boljim ubiranjem poreza i boljom koordinacijom administrativnih praksi u području oporezivanja te pozdravlja napore država članica koje provode takve reforme;

21.  naglašava da digitalizacija, globalizacija, umjetna inteligencija, automatizacija i tehnološke promjene nude velik potencijal za rast, korjenito mijenjaju naša tržišta rada i utječu na dinamiku rasta u europskim gospodarstvima;

22.  naglašava da će za mobilizaciju sve manjeg broja radno sposobnog stanovništva biti potrebni svestraniji i kvalificiraniji zaposlenici, dinamičnija tržišta rada, aktivne politike tržišta rada, cjeloživotno učenje i osposobljavanje, usavršavanje i prekvalifikacija te jača povezanost sustava obrazovanja i osposobljavanja s poduzećima, zajedno s pristupačnim sustavima socijalnog osiguranja; ustraje u tome da se ta načela uzmu u obzir kako bi se pružila potpora uključivim i funkcionalnim tržištima rada te kako bi se promicala kvaliteta radnih mjesta, kako je navedeno u europskom stupu socijalnih prava;

23.  naglašava činjenicu da mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), koja su važan pokretač zapošljavanja, ne mogu u cijelosti iskoristiti potencijal europskog jedinstvenog tržišta zbog zakonodavnih i administrativnih prepreka; potiče Komisiju da smanji te prepreke; osim toga, potiče Komisiju da riješi problem nepoštenog tržišnog natjecanja i oporezivanja među MSP-ovima i multinacionalnim poduzećima; naglašava da je važno nastaviti boriti se protiv poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza;

24.  podsjeća na važnost administrativnog i regulatornog okružja pogodnog za poslovanje, pri čemu je potrebno uzeti u obzir dostatnu zaštitu potrošača, kako bi se poduzećima olakšao prekogranični pristup financijskim sredstvima i prekogranično prikupljanje sredstava; pozdravlja činjenicu da je u Godišnjem pregledu rasta za 2019. naglasak stavljen na potrebu za poboljšanjem učinkovitosti javne uprave, što bi trebalo uključivati sve razine vlasti; potiče države članice da uklone nepotrebne prepreke koje koče privatna i javna ulaganja na lokalnoj i regionalnoj razini;

25.  naglašava da je za nošenje s mogućim šokovima u budućnosti potrebno postići napredak u pogledu produbljenja ekonomske i monetarne unije; podsjeća na to da će za produbljenje ekonomske i monetarne unije biti potrebni snažan politički angažman, učinkovito upravljanje i demokratska odgovornost; podsjeća na važnost otpornog bankarskog sektora te njegove učinkovite i primjerene regulacije kako bi se očuvala financijska stabilnost; poziva na postupni dovršetak bankovne unije, uz vjerodostojan europski sustav osiguranja depozita i nastavak ulaganja napora u smanjenje neprihodujućih kredita; prima na znanje mandat koji je na sastanku na vrhu država europodručja dan Euroskupini u vezi s radom na proračunskom instrumentu za konvergenciju i konkurentnost;

Osiguravanje makroekonomske stabilnosti i stabilnih javnih financija

26.  naglašava da su makrofinancijska stabilnost i stabilne javne financije i dalje preduvjet za održiv rast;

27.  napominje da veći udio starijih osoba podrazumijeva veće rashode za zdravstvenu zaštitu, skrb za starije i mirovine; osim toga, napominje da se u društvu koje stari, ako sve drugo ostane nepromijenjeno, udio radno sposobnih osoba smanjuje u odnosu na udio starijih osoba, što znači da je manje radno sposobnih doprinositelja na svaku stariju osobu; naglašava da to uzrokuje golemo opterećenje za javne financije onih država članica koje nisu provele potrebne reforme, čime se dovodi u pitanje njihova održivost;

28.  poziva države članice s visokim razinama deficita i javnog duga da kontinuirano ulažu napore u njihovo smanjenje; uviđa napore koje su mnoge države članice poduzele kako bi konsolidirale svoje javne financije, ali žali zbog činjenice da neke od njih nisu iskoristile priliku za provođenje potrebnih reformi; ističe da su neke države članice s dobrim fiskalnim manevarskim prostorom dodatno učvrstile svoje javne financije i time pridonijele suficitu tekućeg računa u europodručju;

29.  pozdravlja napore koje Komisija ulaže u poticanje država članica s deficitom tekućeg računa ili visokim vanjskim dugom da poboljšaju svoju konkurentnost, kao i u poticanje država članica s velikim suficitom tekućeg računa da promiču potražnju povećanjem rasta plaća u skladu s rastom produktivnosti i da potiču rast produktivnosti promicanjem ulaganja;

30.  potiče države članice da uspostave odgovarajuće fiskalne rezerve za postojeće i buduće generacije; poziva na dosljednu provedbu Pakta o stabilnosti i rastu te na usklađenost s njim, uključujući njegove klauzule o fleksibilnosti, kako bi se zaštitile odgovorne javne financije; podsjeća na važnost dosljedne provedbe fiskalnih pravila radi osiguranja povjerenja financijskih tržišta, koje je ključno za privlačenje ulaganja;

31.  pozdravlja prijedlog Europskog fiskalnog odbora o radikalnom pojednostavljenju proračunskih pravila u cilju dodatnog poboljšanja postojećeg fiskalnog okvira EU-a; ističe da se fleksibilnošću u okviru pravila Pakta o stabilnosti i rastu državama članicama omogućuje postizanje dobre ravnoteže između cilja jamčenja razborite fiskalne politike i olakšavanja produktivnih ulaganja; poziva Komisiju da za potrebe svojih analiza održivosti duga u obzir uzme sve čimbenike svojstvene pojedinim zemljama;

Nacionalna odgovornost

32.  podsjeća da je stupanj provedbe preporuka za pojedine zemlje prenizak; smatra da bi europski semestar trebao biti usmjeren na nacionalnu odgovornost; potiče nacionalne i regionalne parlamente da povedu raspravu o izvješćima i preporukama za pojedine zemlje te da pokrenu dijalog s relevantnim akterima; naglašava da bi pojednostavljen i usmjereniji europski semestar mogao dovesti do povećanja odgovornosti;

o
o   o

33.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 306, 23.11.2011., str. 12.
(2) SL L 306, 23.11.2011., str. 41.
(3) SL L 306, 23.11.2011., str. 8.
(4) SL L 306, 23.11.2011., str. 33.
(5) SL L 306, 23.11.2011., str. 25.
(6) SL L 306, 23.11.2011., str. 1.
(7) SL L 140, 27.5.2013, str. 11.
(8) SL L 140, 27.5.2013., str. 1.
(9) SL L 129, 19.5.2017., str. 1.
(10) SL C 252, 18.7.2018., str. 215.
(11) SL C 461, 21.12.2018., str. 1.

Posljednje ažuriranje: 15. ožujka 2019.Pravna napomena