Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2019/2001(BUD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0172/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0172/2019

Rasprave :

PV 13/03/2019 - 26
CRE 13/03/2019 - 26

Glasovanja :

PV 14/03/2019 - 11.8

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0210

Usvojeni tekstovi
PDF 170kWORD 54k
Četvrtak, 14. ožujka 2019. - Strasbourg Privremeno izdanje
Smjernice za proračun za 2020. - dio III.
P8_TA-PROV(2019)0210A8-0172/2019

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. ožujka 2019. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2020., dio III. – Komisija (2019/2001(BUD))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(4),

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2019.(5) i zajedničke izjave Parlamenta, Vijeća i Komisije koje su mu priložene,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine UN-a 70/1 od 25. rujna 2015. naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2016., te dokument za razmatranje koji je predstavila Komisija pod nazivom „Prema održivoj Europi do 2030.”,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. veljače 2019. o proračunskim smjernicama za 2020. (06323/2019),

–  uzimajući u obzir članak 86.a Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0172/2019),

A.  budući da će se pregovori o proračunu Unije za 2020. odvijati usporedno s pregovorima o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i reformi sustava vlastitih sredstava EU-a; budući da će 2020. biti sedma godina VFO-a 2014. – 2020.;

B.  budući da je Vijeće posljednjih godina u više navrata postupilo proturječno te, premda je predstavilo nove političke prioritete za EU, nije pokazalo spremnost za pružanje novih odobrenih sredstava za njihovo financiranje; budući da nove političke prioritete i buduće izazove EU-a treba financirati novim odobrenim sredstvima, a ne smanjenjem iznosa odobrenih sredstava za postojeće programe;

C.  budući da će prema kraju tekućeg razdoblja financijskog programiranja provedba višegodišnjih programa zahtijevati dodatna financijska sredstva, zbog čega se treba pripremiti za plaćanja koja će biti potrebna u 2020. kako bi se u prvim godinama VFO-a 2021. – 2027. spriječila nova kriza plaćanja;

Proračun za 2020.: most prema Europi budućnosti – ulaganje u inovacije, održivi razvoj te zaštitu i sigurnost građana

1.  ističe da proračun Unije za 2020. predstavlja most prema sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. te da bi trebao doprinijeti stvaranju zajedničke i dugoročne vizije budućih političkih prioriteta Unije i donijeti europsku dodanu vrijednost; očekuje da u vrijeme donošenja proračuna za 2020. biti u jeku njegovi pregovori s Vijećem o VFO-u, nakon postizanja političkog dogovora u Europskom vijeću; smatra da će stabilni i odgovorni proračun za 2020. koji je usmjeren na budućnost olakšati postizanje sporazuma i prelazak na sljedeći VFO; stoga namjerava u potpunosti iskoristiti postojeću fleksibilnost i druge odredbe utvrđene u Uredbi o VFO-u i Financijskoj uredbi kako bi se ojačali ključni programi EU-a u proračunu za 2020., vodeći računa o proračunskom pristupu koji se temelji na uspješnosti;

2.  poziva na izradu posebnih poljoprivrednih programa kojima će se s jedne strane promicati kratki lanci opskrbe, pravedne cijene za proizvođače, stabilan i prihvatljiv dohodak za poljoprivrednike i, s druge strane, pravedna raspodjela plaćanja među zemljama te vrste proizvodnje i proizvođači, pri čemu bi se uklonile trenutačne razlike i išlo u korist država članica s najvećim manjkovima u proizvodnji te malih i srednjih proizvođača;

3.  stoga smatra da se u proračunu EU-a za sljedeću godinu trebaju definirati jasni politički prioriteti i da taj proračun mora omogućiti Uniji stvaranje održivog i uključivog gospodarskog rasta i radnih mjesta, daljnje ulaganje u inovacijske i istraživačke kapacitete za buduća rješenja, poticati konkurentnost, jamčiti sigurnu i mirnu Europu, poboljšati radne i životne uvjete građana, jačati gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, podupirati Uniju u suočavanju s izazovima u pogledu okoliša i klimatskih promjena kako bi ispunila svoje obveze iz Pariškog sporazuma, doprinositi potpunoj provedbi ciljeva održivog razvoja UN-a i ispuniti ciljeve iz europskog stupa socijalnih prava;

4.  ističe da je, s obzirom na to da je 2020. posljednja godina sadašnjeg VFO-a, potrebno dodatno ubrzati provedbu programa EU-a, prvenstveno onih koji uključuju podijeljeno upravljanje u okviru kohezijske, zajedničke poljoprivredne i zajedničke ribarstvene politike, kako bi se nadoknadila prethodna kašnjenja i došlo do završne faze; očekuje da će se to odraziti u znatnom povećanju zahtjeva za plaćanje i stoga očekuje da će se doseći maksimalna razina godišnje razine odobrenih sredstava za plaćanje za 2020.; ističe obvezu Parlamenta da osigura potrebna sredstva za plaćanja u 2020. te da u prvim godinama VFO-a 2021. – 2027. spriječi ponavljanje krize iz sadašnjeg razdoblja; ističe potrebu za kontinuiranim poboljšanjem nadzornih i korektivnih mehanizama kako bi se zajamčila pravilna i brza provedba programa EU-a;

5.  ističe važnost decentraliziranih agencija pri jamčenju provedbe zakonodavnih prioriteta Unije čime će se postići ciljevi politika EU-a, kao što su oni povezani s konkurentnosti, održivim rastom, zapošljavanjem i upravljanjem trenutačnim migracijskim i izbjegličkim tokovima; očekuje da će pregovori o proračunu za 2020. rezultirati odgovarajućim operativnim i administrativnim financiranjem agencija EU-a, čime će im se omogućiti ispunjavanje sve brojnijih zadaća i ostvarivanje najboljih mogućih rezultata; ponavlja svoje stajalište da je 2018. posljednja godina provedbe smanjenja broja zaposlenih od 5 % i tzv. „baze za preraspodjelu osoblja”; očekuje da će se Komisija i Vijeće suzdržati od daljnjeg rezanja sredstava za agencije u proračunu za 2020.;

Inovacije i istraživanja za buduća rješenja: potpora održivom i uključivom gospodarskom rastu kako bi se predvidjele promjene i povećala konkurentnost

6.  ističe da je važno da Europa preuzme vodstvo u ključnim tehnologijama u području kao što su svemir, zdravstvena skrb, okoliš, poljoprivreda, sigurnost i prijevoz; ističe da je potrebno osigurati da istraživačke i inovacijske aktivnosti i dalje nude rješenja za europske potrebe, izazove i konkurentnost te u tom kontekstu podsjeća na važnu ulogu temeljnih istraživanja; ističe da važnost neometanog prijelaza s Obzora 2020. na Obzor Europa kako bi se zajamčila stabilnost poduzeća, istraživačkih infrastruktura i akademske zajednice; izražava zabrinutost zbog toga što tijekom cijelog razdoblja provedbe program Obzor 2020. nije imao ni približno dovoljno sredstava, što je dovelo do niske stope uspješnosti izvrsnih prijava; stoga u proračunu za sljedeću godinu namjerava osigurati najveću moguću godišnju dodjelu sredstava za program Obzor 2020., potpuno koristeći postojeće odredbe o fleksibilnosti iz Uredbe o VFO-u i Financijske uredbe; također ističe važnost jačanja sinergija između europskih strukturnih i investicijskih fondova;

7.  naglašava da tehnološka preobrazba Europe otvara mogućnost za gospodarski rast i traži da se iz proračuna EU-a odvoje odgovarajuća sredstva za pružanje potpore digitalizaciji europske industrije i promicanje digitalnih vještina i poduzetništva; ističe važnost dodatnih ulaganja u digitalne kapacitete, uključujući računalstvo visokih performansi EU-a, umjetnu inteligenciju i kibersigurnost; ističe da se očekuje da će se za program Digitalna Europa osigurati znatno veća sredstava u VFO-u 2021. – 2027. te stoga u okviru proračuna za sljedeću godinu namjerava povećati financiranje u tom području;

8.  ističe uspjeh Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u poticanju dodatnih ulaganja u EU-u u cilju postizanja najmanje 500 milijardi EUR ulaganja do 2020., nakon produljenja njegova trajanja; međutim ističe preporuke Europskog revizorskog suda za dodatno poboljšanje njegove provedbe u pogledu dodatnosti odabranih projekata; podsjeća da je jamstveni fond EFSU-a djelomično financiran preraspodjelom iz programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe te ponovno potvrđuje svoje dugogodišnje stajalište da se nove inicijative moraju u cijelosti financirati novim sredstvima;

9.  u potpunosti je uvjeren da je poboljšanje pravednosti i pružanje jednakih mogućnosti u europskom socijalnom tržišnom gospodarstvu preduvjet za održivi razvoj Unije; namjerava osigurati dostatna sredstva za programe kao što su COSME i Buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju (FET), koji znatno doprinose uspjehu start-upova te malih i srednjih poduzeća, koji su okosnica europskog gospodarstva te ključni pokretači gospodarskog rasta, otvaranja radnih mjesta, inovacija i socijalne integracije; ističe visoku razinu provedbe tih programa i ističe njihov kapacitet za još veću apsorpciju sredstava;

Sigurnost, zaštita i mir za europske građane

10.  smatra da su zaštita vanjskih granica EU-a i unutarnja sigurnost uz pomoć ojačane europske granične i obalne straže i Europola, Europska unija bez unutarnjih granica i pravilno funkcioniranje schengenskog prostora i sloboda kretanja unutar EU-a neodvojivo povezani i uzajamno korisni; istodobno naglašava važnost snažnih ulaganja EU-a u području unutarnje sigurnosti, među ostalim u cilju bolje provedbe zakonodavstva i pružanja pravosudnog odgovora na prekogranične prijetnje u području kriminala te promicanja razmjene informacija, uz pružanje snažnije potpore Eurojustu i Uredu europskog javnog tužitelja; smatra da je potrebno osigurati odgovarajuća sredstva, osoblje i osposobljavanje osoblja za agencije koje djeluju u području sigurnosti, pravosuđa i granične kontrole s obzirom da je trenutna razina financiranja nedovoljna u pogledu znatnog povećanja njihovih odgovornosti, važnosti njihove suradnje i potrebe za tehnološkim inovacijama i prilagodbom te s obzirom na njihovu ključnu ulogu u poticanju suradnje i koordinacije među državama članicama;

11.  istovremeno naglašava humanitarnu odgovornost migracijske politike EU-a i prepoznaje ključnu ulogu Europskog potpornog ureda za azil i Agencije za temeljna prava u razvoju i provedbi zajedničkih praksi u području azila u državama članicama; smatra da je potrebno osigurati odgovarajuća sredstva, osoblje i osposobljavanje osoblja za sve agencije koje djeluju u području migracija, azila i ljudskih prava te odgovarajuće financijske i ljudske resurse kako bi mogle pravilno izvršavati svoje zadaća;

12.  pozdravlja predanost država članica obnovljenom obrambenom programu EU-a i njihovu spremnost na daljnju suradnju u području obrane u Europi; naglašava važnost pokretanja Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP), kao prve etape Europskog fonda za obranu; zahtijeva da se dodatno poveća proračun Unije za obranu koji će se isključivo financirati novim odobrenim sredstvima kako bi se poboljšala konkurentnost i inovativnost europske obrambene industrije;

13.  čvrsto podržava pojačane napore EU-a za suzbijanje sve većih sigurnosnih prijetnji kao što su radikalizacija i nasilni ekstremizam u Europi i susjednim zemljama, kao i bolju koordinaciju takvih programa na razini EU-a;

14.  ističe da je kibersigurnost ključna za blagostanje i sigurnost Unije, kao i za privatnost njezinih građana, da kibernapadi, kiberkriminal i manipulacija ugrožavaju otvorena društva, te da gospodarska špijunaža dovodi u pitanje funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta te prijeti konkurentnosti europskih poduzeća; traži odgovarajuća financijska sredstva koja će relevantnim agencijama biti dovoljna za pokrivanje njihovih operativnih i administrativnih zadaća za pomoć u osiguranju sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava, u izgradnji snažne kibernetičke otpornosti i borbi protiv kibernetičkog kriminala; u tom kontekstu podržava stratešku suradnju Agencije EU-a za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) i Europola;

15.  podsjeća da su mir i stabilnost temeljne vrijednosti koje se podupiru u proračunu Europske unije i u tom pogledu ističe znatan doprinos koji je Unija dala miru i pomirenju na irskom otoku, posebno kroz svoju potporu sporazumu na Veliki petak i financiranjem programa PEACE i INTERREG; naglašava da je važno nastaviti financiranje tih programa nakon Brexita;

16.  smatra, pozivajući se na svoju rezoluciju od 25. listopada 2018. o korištenju podacima korisnika Facebooka od strane poduzeća Cambridge Analytica i učinku na zaštitu podataka(6), da je borba protiv dezinformiranja, posebno praćenje i otkrivanje dezinformacija i bilo koje druge vrste vanjskog uplitanja, prioritet za jamčenje pravednih i demokratskih izbora, osobito u godini održavanja europskih izbora; traži dodatna financijska sredstva za poboljšanje sustavne upotrebe strateških komunikacijskih alata kako bi se omogućio snažan koordinirani odgovor EU-a; podržava smjernice Komisije o načinu korištenja postojećih propisa EU-a u cilju borbe protiv korištenja osobnih podataka za usmjeravanje na određenu skupinu građana na društvenim medijima tijekom izbornih razdoblja i jamčenja pravednosti izbornog postupka;

17.  zabrinut je zbog toga što nedovoljno europskih građana smatra da Europska unija radi za njih i da im donosi znatne koristi; zahtijeva primjerena financijska sredstva kako bi Komisija ulagala u instrumente kao što su nedavne inicijative Parlamenta „Što Europa čini za mene?” i aplikacija „Citizens’ App”, kojima se građani informiraju o radu Unije i ističe trud uložen u promicanje mira, demokracije, vladavine prava i slobode govora; smatra da bi trebalo raditi na širenju tih alata na nacionalnoj razini;

18.  ističe da su zajednička poljoprivredna politika i zajednička ribarstvena politika temelji europske integracije kojima je cilj osigurati sigurnu i visokokvalitetnu opskrbu hranom za europske građane, pravilno funkcioniranje jedinstvenog poljoprivrednog tržišta, održivost ruralnih regija dugi niz godina i održivo upravljanje prirodnim resursima; podsjeća da te politike doprinose održivosti i stabilnosti EU-a; poziva Komisiju da nastavi pomagati proizvođačima iz cijele Europe u suočavanju s neočekivanim tržišnim nestabilnostima i da zajamči sigurnost i visoku kvalitetu opskrbe hranom; traži da se posebna pozornost posveti poljoprivredi malih razmjera i malom ribarstvu;

Povećanje solidarnosti i međusobnog razumijevanja

19.  zahtijeva dodatna financijska sredstva kako bi se zadovoljila buduća potražnja za programom Erasmus+, osnovnim programom za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje, mlade i sport u Europi, vodeći računa i o njegovoj vanjskoj dimenziji; naglašava da su potrebna odgovarajuća sredstva za „demokratizaciju” programa kako bi njegova sredstva bila dostupna osobama iz svih sredina i kako bi bio usmjeren prema europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja kao načinu borbe protiv nezaposlenosti mladih; podsjeća da je Parlament zatražio da financijska omotnica za taj program bude utrostručena u sljedećem VFO-u; poziva na osnaživanje suradnje između obrazovanja, naukovanja, kulture i istraživanja;

20.  podsjeća da je u vrijeme kada se europski projekt dovodi u pitanje važno ponovno osnažiti predanost Europi kroz kulturu, znanje, stvaralaštvo i inovacije; stoga smatra da bi se programi Kreativna Europa i MEDIA trebali podupirati na odgovarajući način;

21.  ističe da borba protiv nezaposlenosti mladih zahtijeva znatna dodatna financijska sredstva kako bi se stvorile prilike za obrazovanje, osposobljavanje i zapošljavanje; u tom pogledu naglašava pozitivan učinak Inicijative za zapošljavanje mladih, koja je do kraja 2017. pružala potporu otprilike 1,7 milijuna mladih; pozdravlja činjenicu da su na izrazit zahtjev Parlamenta pregovori o proračunu za 2019. rezultirali ukupnim proračunom za Inicijativu za zapošljavanje mladih u iznosu od 350 milijuna EUR u 2019.; očekuje da će proračun za 2020. biti vrlo ambiciozan u pogledu tog programa kako bi se u sljedećem VFO-u osigurao neometan prijelaz na program Europski socijalni fond plus (ESF +); naglašava potrebu da se ubrza provedba tog programa i da se dodatno poboljša njegova učinkovitost kako bi nacionalnim politikama zapošljavanja osigurao veću europsku dodanu vrijednost;

22.  vjeruje da socijalna kohezija u Europi mora doprinijeti održivim rješenjima za borbu protiv siromaštva, socijalne isključenosti i diskriminacije te boljoj uključenosti osoba s invaliditetom i dugoročnim strukturnim demografskim promjenama; ističe potrebu za financijskim sredstvima za relevantne programa EU-a kojima se sve starijem stanovništvu u Europi pruža odgovarajuća potpora u pogledu pristupa mobilnosti, zdravstvenoj skrbi i javnim uslugama;

23.  podsjeća da je potrebna solidarnost i podjela odgovornosti između država članica u području migracija i azila te poziva države članice da u okviru nacionalnih programa dobro iskoriste Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI); traži da se 2020. tom fondu osiguraju odgovarajuća proračunska sredstava za podupiranje prijema tražitelja azila u državama članicama, pravednih strategija povratka, programa preseljenja, zakonitih migracijskih politika te promicanje učinkovite integracije državljana trećih zemalja; smatra da bi u okviru europskog sustava azila trebalo ojačati ulogu gradova i općina;

24.  podsjeća da dugoročno rješenje trenutačnog problema migracije leži u političkom, gospodarskom, ekonomskom, društvenom i ekološkom razvoju zemalja iz kojih potječu migracijski tokovi; poziva na to da se Instrumentu europskog susjedstva i Instrumentu za razvojnu suradnju dodijele dostatna financijska sredstva za potporu tom prioritetu i za promicanje daljnjeg razvoja održivih i uzajamno korisnih partnerstava s, primjerice, afričkim zemljama; u tom kontekstu ponovno potvrđuje potrebu za pružanjem dostatne i trajne financijske potpore međunarodnim organizacijama, uključujući Agenciju UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA), Agenciju UN-a za izbjeglice (UNHCR) i Međunarodnu organizaciju za migracije (IOM); traži veću financijsku i organizacijsku potporu programima koji doprinose razmjeni između EU-a i partnerskih zemalja u područjima kao što su stručno osposobljavanje, osnivanje start-upova, potpora malim i srednjim poduzećima, zdravstvena skrb i obrazovanje te politikama koje se odnose na čistu vodu, pročišćavanje otpadnih voda i zbrinjavanje otpada;

25.  smatra da se rodna diskriminacija ne može tolerirati i da je u suprotnosti s vrijednostima EU-a; ističe da je stopa uspješnosti prijava za program Daphne i druge fondove usmjerene na borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama zabrinjavajuće nizak te namjerava osigurati povećanje sredstava za taj program; nadalje, smatra da je rodno osviještena politika učinkovita strategija za postizanje rodne ravnopravnosti i borbu protiv diskriminacije te poziva da se u relevantne politike i programe potrošnje EU-a uključi perspektiva rodne ravnopravnosti; od Komisije očekuje da što prije predstavi okvir za rodno osviještenu politiku u proračunu Unije;

26.  ponavlja važnost europske politike susjedstva kojom se jačaju odnosi sa susjednim zemljama i podržavaju mirovni procesi, potiče gospodarski i socijalni rast te održiva prekogranična suradnja; podsjeća na to da su čvrsti odnosi između EU-a i zapadnog Balkana ključni za stabilizaciju područja i njihovih pretpristupnih procesa; podsjeća da financiranje iz proračuna Unije mora biti prilagođeno jačanju sposobnosti država da nastave s potrebnim pravnim, političkim, društvenim i gospodarskim reformama, posebno jačajući pravilno funkcioniranje javne uprave te podupirući stabilnost i otpornost demokratskih institucija te provedbe vladavine prava;

Suočavanje s izazovima u području okoliša i klimatskim promjenama

27.  ističe da proračun za 2020. mora znatno doprinijeti suočavanju s izazovima u području okoliša i klimatskim promjenama kako bi se kompenzirao postojeći zaostatak i kako bi se ispunile obveze EU-a; podsjeća da se Unija obvezala da će biti predvodnica u prelasku na niskougljično i klimatski neutralno gospodarstvo, no žali zbog toga što Unija ne ispunjava svoje klimatske ciljeve, posebno one prema kojima bi u razdoblju 2014. – 2020. 20 % rashoda Unije trebalo biti povezano s klimom; stoga smatra da je znatno povećanje potrošnje povezane s klimom ključno za postizanje napretka u ostvarivanju ciljeva klimatske politike Unije i Pariškog sporazuma; smatra da je potrebno dodatno promicati i optimizirati uključivanje klimatskih pitanja u sve sektore politike Unije te da je, po potrebi, potrebno uvesti sustav provjere u pogledu klime i održivosti; zahtijeva povećanje financijskih sredstava za sve relevantne programe Unije kojima se podržavaju projekti s europskom dodanom vrijednošću i koji doprinose prijelazu na čistu energiju i učinkovitosti resursa, promicanju održivog zelenog i plavog gospodarstva i očuvanju prirode, s naglaskom na biološku raznolikost, staništa i ugrožene vrste;

28.  naglašava da bi, ako se rješavanju problema klimatskih promjena želi pristupiti na dosljedan i učinkovit način, ratifikacija i provedba Pariškog sporazuma trebala biti uvjet EU-a za buduće trgovinske sporazume; u tom pogledu podsjeća na svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2018. o klimatskoj diplomaciji(7) i na svoj poziv Komisiji da provede sveobuhvatnu procjenu o usklađenosti postojećih sporazuma o slobodnoj trgovini s obvezama iz Pariškog sporazuma; smatra da, ako neki partner EU-a ne ispuni te obveze, Komisija može nametnuti privremenu obustavu obveza EU-a u pogledu liberalizacije trgovine prema tim partnerima;

Otvorena pitanja uoči proračunskog postupka za 2020.

29.  očekuje da povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije u ožujku 2019. neće izravno utjecati na proračun za 2020. jer će Ujedinjena Kraljevina doprinijeti i sudjelovati u izvršenju proračuna; međutim, potiče Komisiju da procijeni sve moguće ishode i pripremi se za njih kako bi osigurala dobro financijsko upravljanje proračunom Unije i da osigura plan za nepredviđene situacije te definira jasne obveze i okvirne mehanizme, štiteći proračun EU-a u slučaju da Ujedinjena Kraljevina ne doprinosi ili ne sudjeluje u izvršenju proračuna EU-a za 2020.;

30.  podsjeća da će, prema zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o jačanju naslova 1.a kroz izmjenu proračuna, koja je izdana u zajedničkim zaključcima o proračunu za 2019., Komisija predstaviti izmjenu proračuna kojom se povećavaju razine odobrenih sredstava za program Erasmus+ i Obzor 2020. čim tehnička prilagodba VFO-a za 2020. bude dovršena u proljeće 2019., kako bi ju Vijeće i Europski parlament mogli čim prije obraditi;

31.  naglašava da se člankom 15. stavkom 3. Financijske uredbe dopušta da se opozvani iznosi nastali kao rezultat potpunog ili djelomičnog neprovođenja odgovarajućih istraživačkih projekata ponovno stave na raspolaganje za istraživačke programe u okviru godišnjeg proračunskog postupka te da u njegovoj provedbi nisu predviđeni nikakvi dodatni preduvjeti; poziva Komisiju da posebno izvijesti o iznosima opozvanih sredstava za istraživačke programe te da pruži sve relevantne informacije i detalje povezane s tim člankom; traži od predsjedništva Vijeća da razjasni je li taj članak sada u potpunosti jasan svim državama članicama; u svakom slučaju zahtijeva da se ta odredba i odgovarajući postupak pokrenu u kontekstu proračunskog postupka za 2020. te da se već sada uključe u nacrt proračuna;

32.  smatra da bi, kao grana proračunskog tijela koju izravno biraju građani, Parlament trebao ispuniti svoju političku ulogu i iznijeti prijedloge za pilot-projekte i pripremna djelovanja kojima će se izraziti njegova politička vizija za budućnost; obvezuje se da će, u tom kontekstu, predložiti paket pilot-projekata i pripremnih djelovanja razrađenih u uskoj suradnji sa svakim od svojih odbora kako bi pronašao pravu ravnotežu između političke volje i tehničke izvedivosti, u skladu s procjenom Komisije;

o
o   o

33.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

(1) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(4) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.
(5) SL L 67, 7.3.2019.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0433.
(7) Usvojeni tekstovi: P8_TA(2018)0280.

Posljednje ažuriranje: 15. ožujka 2019.Pravna napomena