Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/0180(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0483/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0483/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 26/03/2019 - 7.17
CRE 26/03/2019 - 7.17

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0237

Usvojeni tekstovi
PDF 224kWORD 62k
Utorak, 26. ožujka 2019. - Strasbourg Privremeno izdanje
Referentne vrijednosti za niske emisije ugljika i referentne vrijednosti za pozitivan ugljični učinak ***I
P8_TA-PROV(2019)0237A8-0483/2018
Rezolucija
 Pročišćeni tekst

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i referentnih vrijednosti za pozitivan ugljični učinak (COM(2018)0355 – C8-0209/2018 – 2018/0180(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0355),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0209/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 13. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0483/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1)SL C 62, 15.2.2019., str. 103.
(2)SL C 86, 7.3.2019., str. 24.


Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom(1)

P8_TC1-COD(2018)0180

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(2),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(3),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(4),

budući da:

(1)  Opća skupština UN-a 25. rujna 2015. donijela je novi globalni okvir za održivi razvoj pod nazivom Program održivog razvoja do 2030., koji se temelji na ciljevima održivog razvoja. Komunikacijom Komisije iz 2016. o budućim koracima za održivu europsku budućnost ciljevi održivog razvoja povezuju se s političkim okvirom Unije kako bi se osiguralo da se oni otpočetka uzimaju u obzir u svim Unijinim mjerama i političkim inicijativama unutar Unije ili globalno. U zaključcima Europskog vijeća od 20. lipnja 2017. potvrđuje se predanost Unije i država članica potpunoj, usklađenoj, sveobuhvatnoj, integriranoj i učinkovitoj provedbi Programa 2030. u bliskoj suradnji s partnerima i drugim dionicima.

(2)  Unija je 2015. sklopila Pariški klimatski sporazum(5). Člankom 2. točkom (c) Sporazuma utvrđuje se cilj jačanja odgovora na klimatske promjene, među ostalim usklađivanjem financijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene.

(3)   Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) objavio je 2018. Posebno izvješće o globalnom zatopljenju od 1,5 °C, u kojem je navedeno da bi ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C iziskivalo brze i dosad nezapamćene promjene u svim aspektima društva te da bi to ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C u usporedbi s ograničenjem na 2 °C također moglo značiti osiguranje održivijeg i pravednijeg društva.

(4)  Održivost i prijelaz na niskougljično kružno gospodarstvo koje je otporno na klimatske promjene i u kojem se učinkovitije iskorištavaju resursi neophodni su za osiguravanje dugoročne konkurentnosti gospodarstva Unije. Održivost je već dugo u srži projekta Unije te je njezina socijalna i okolišna dimenzija priznata u Ugovorima. Postoji ograničeno razdoblje unutar kojeg se kultura u financijskom sektoru može preobraziti u smjeru održivosti kako bi se zajamčilo da prosječni globalni porast temperature ostane znatno ispod 2 ºC. Stoga je ključno da nova ulaganja u infrastrukturu budu dugoročno održiva.

(5)  Komisija je u ožujku 2018. objavila svoj Akcijski plan o financiranju održivog rasta(6), kojim se započinje provedba ambiciozne i sveobuhvatne strategije održivog financiranja. Jedan je od ciljeva tog akcijskog plana preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima radi postizanja održivog i uključivog rasta. Od ključne je važnosti staviti veći naglasak na ograničavanje posljedica klimatskih promjena jer se broj katastrofa uzrokovanih nepredvidljivošću vremenskih uvjeta drastično povećao.

(6)  Odlukom br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća(7) pozvalo se na povećanje privatnog financiranja rashoda povezanih s okolišem i klimom, posebno stvaranjem poticaja i metodologija kojima se društva potiče na mjerenje troškova poslovanja koji su povezani sa zaštitom okoliša te dobiti ostvarene korištenjem okolišnih usluga.

(7)  Kako bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja u Uniji, tokove kapitala trebalo bi usmjeriti prema održivim ulaganjima. Kako bi se ti ciljevi postigli, važno je u potpunosti iskoristiti potencijal unutarnjeg tržišta. U tom kontekstu ključno je ukloniti prepreke učinkovitom kretanju kapitala prema održivim ulaganjima u unutarnje tržište i spriječiti pojavljivanje takvih očekivanih prepreka.

(8)  Kako bi se postigli dugoročni ciljevi Pariškog sporazuma u pogledu globalnog zatopljenja i znatno smanjili rizici i učinci klimatskih promjena, globalni cilj trebao bi biti zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini znatno nižoj od 2 °C iznad predindustrijskih razina i poduzimati napore za ograničenje porasta temperature na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina.

(9)  Uredbom (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća(8) utvrđuju se jedinstvena pravila za referentne vrijednosti u Uniji te se obuhvaćaju različite vrste tih vrijednosti. Sve veći broj ulagatelja provodi strategije niskougljičnih ulaganja i primjenjuje referentne vrijednosti za niske emisije ugljika radi usporedbe ili mjerenja uspješnosti investicijskih portfelja. Uspostavom referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom, na temelju metodologije povezane s obvezama u pogledu emisija ugljika iz Pariškog klimatskog sporazuma, doprinijelo bi se većoj transparentnosti i sprječavanju manipulativnog zelenog marketinga.

(10)  Velik broj različitih indeksa trenutačno se svrstava u jednu skupinu kao indeksi niskih emisija ugljika. Ti indeksi niskih emisija ugljika upotrebljavaju se kao referentne vrijednosti za investicijske portfelje i proizvode koji se prodaju preko granica. Kvaliteta i cjelovitost referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika utječu na učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta u širokom spektru pojedinačnih i zajedničkih investicijskih portfelja. Mnogi indeksi niskih emisija ugljika koji se upotrebljavaju kao mjerila uspješnosti za investicijske portfelje, posebno za odvojena ulaganja i zajedničke investicijske fondove, utvrđeni su u jednoj državi članici, no njima se koriste upravitelji portfeljima i imovinom u drugim državama članicama. Osim toga, upravitelji portfeljima i imovinom često se štite od rizika izloženosti ugljiku upotrebom referentnih vrijednosti utvrđenih u drugim državama članicama.

(11)  Na tržištu su se pojavile različite kategorije indeksa niskih emisija ugljika s različitim razinama ambicioznosti. Iako se s pomoću nekih referentnih vrijednosti želi smanjiti ugljični otisak standardnog investicijskog portfelja, s pomoću drugih se žele odabrati samo one sastavnice koje doprinose ostvarivanju cilja temperaturnog povećanja koje je niže od 2 °C, kako je utvrđeno u Pariškom klimatskom sporazumu. Unatoč razlikama u ciljevima i strategijama mnoge od tih referentnih vrijednosti zajednički se promiču kao referentne vrijednosti za niske emisije ugljika. Minimalni standardi i zajednička metodologija za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i za referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom doprinijeli bi izbjegavanju manipulativnog zelenog marketinga.

(12)  Različiti pristupi metodologijama za referentne vrijednosti uzrokovali su rascjepkanost unutarnjeg tržišta jer korisnici referentnih vrijednosti nemaju jasnu predodžbu o tome je li određeni indeks niskih emisija ugljika referentna vrijednost usklađena s ciljem temperaturnog povećanja nižeg od 2 °C ili samo referentna vrijednost kojom se želi smanjiti ugljični otisak standardnog investicijskog portfelja. Radi rješavanja pitanja potencijalno nelegitimnih tvrdnji administratora o niskougljičnoj prirodi njihovih referentnih vrijednosti, države članice vjerojatno će donijeti različita pravila kako bi se izbjeglo ▌ zbunjivanje ulagatelja i dvosmislenost u pogledu ciljeva i razine ambicioznosti različitih kategorija tzv. indeksa niskih emisija ugljika koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti za portfelje niskougljičnih ulaganja.

(13)  U nedostatku usklađenog okvira kojim bi se osigurale točnost i cjelovitost glavnih kategorija referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika koje se upotrebljavaju u pojedinačnim ili zajedničkim investicijskim portfeljima, vjerojatno je da će razlike u pristupima država članica stvoriti prepreke za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(14)  Stoga, kako bi se održalo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta u korist krajnjeg ulagatelja, dodatno poboljšali uvjeti njegova funkcioniranja i zajamčila visoka razina zaštite potrošača i ulagatelja, primjereno je izmijeniti Uredbu (EU) 2016/1011 uvođenjem regulatornog okvira u kojemu se utvrđuju minimalni zahtjevi na razini Unije za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i za referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom. U tom je pogledu posebno važno da se takvim referentnim vrijednostima ne nanese znatna šteta drugim okolišnim, socijalnim i upravljačkim ciljevima.

(15)  Uvođenje jasne razlike između referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom te izrada minimalnih standarda i za jedne i za druge vrijednosti doprinijeli bi dosljednosti među tim referentnim vrijednostima. Referentna vrijednost EU-a usklađena s Pariškim sporazumom trebala bi, na razini indeksa, biti usklađena s dugoročnim ciljem Pariškog klimatskog sporazuma u pogledu globalnog zatopljenja.

(16)  Kako bi se osiguralo da su oznake „referentna vrijednost EU-a za klimatsku tranziciju” i „referentna vrijednost EU-a usklađena s Pariškim sporazumom” pouzdane i lako prepoznatljive ulagateljima diljem Unije, za uporabu tih oznaka pri stavljanju na tržište navedenih referentnih vrijednosti u Uniji trebali bi biti prihvatljivi samo administratori koji ispunjavaju zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi.

(17)  Ova Uredba trebala bi se primjenjivati samo na referentne vrijednosti za koje se koristi oznaka „Referentna vrijednost EU-a za klimatsku tranziciju” ili „Referentna vrijednost EU-a usklađena s Pariškim sporazumom”.

(18)  Kako bi se društva potaknulo na objavljivanje vjerodostojnih ciljeva smanjenja emisija ugljika, administrator referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju pri odabiru ili ponderiranju temeljne imovine trebao bi uzeti u obzir društva koja imaju za cilj smanjiti svoje emisije ugljika u svrhu općeg usklađivanja s dugoročnim ciljem Pariškog klimatskog sporazuma u pogledu globalnog zatopljenja. Ti bi ciljevi trebali biti javni i vjerodostojni u smislu da bi trebali rezultirati istinskom predanosti dekarbonizaciji te bi trebali biti dovoljno detaljni i tehnički održivi.

(19)  Međutim, korisnici ▌referentnih vrijednosti nemaju uvijek potrebne informacije o tome u kojoj se mjeri u metodologiji administratora referentnih vrijednosti uzimaju u obzir ▌okolišni, socijalni i upravljački čimbenici. Postojeće informacije često su i nepotpune, ili ih nema, te ne omogućuju učinkovitu usporedbu za potrebe prekograničnog ulaganja. Kako bi sudionici na tržištu mogli donositi utemeljene odluke, od svih administratora referentnih vrijednosti, uz iznimku administratora referentnih vrijednosti za kamatnu stopu i devizni tečaj, trebalo bi zahtijevati da u izjavi o referentnoj vrijednosti objave ostvaruju li njihove referentne vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti okolišne, socijalne i upravljačke ciljeve te nudi li administrator referentnih vrijednosti takve referentne vrijednosti.

(20)  Kako bi se ulagatelje obavijestilo o stupnju usklađenosti s Pariškim klimatskim sporazumom, za važne referentne vrijednosti za vlasnički kapital i obveznice te za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom, administrator referentnih vrijednosti trebao bi objavljivati detaljne informacije o tome je li i u kojoj mjeri osigurana opća razina usklađenosti s ciljem smanjenja emisija ugljika i/ili ostvarenja dugoročnih ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma u pogledu globalnog zatopljenja.

(21)  Iz istih bi razloga administratori referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom trebali objaviti i koja se metodologija upotrebljava za njihov izračun. Te informacije trebale bi sadržavati opis načina na koji je odabrana i ponderirana temeljna imovina te podatak o tome koja je imovina isključena i zašto. ▌Radi ocjene načina na koji referentna vrijednost doprinosi okolišnim ciljevima, administrator referentnih vrijednosti trebao bi objaviti informacije o tome kako su mjerene emisije ugljika temeljne imovine, njihove iznose, uključujući ukupni ugljični otisak referentne vrijednosti, te vrstu i izvor upotrijebljenih podataka. Kako bi se upraviteljima imovinom omogućilo da izaberu najprikladniju referentnu vrijednost za svoju strategiju ulaganja, administratori referentnih vrijednosti trebali bi objasniti logiku na kojoj se temelje parametri njihove metodologije i objasniti na koji način referentna vrijednost doprinosi okolišnim ciljevima ▌. Objavljene informacije trebale bi sadržavati i pojedinosti o učestalosti revizija i primijenjenom postupku.

(22)  Metodologije koje se upotrebljavaju za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i za referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom trebale bi se temeljiti na znanstvenim spoznajama o smjeru dekarbonizacije ili na općem usklađivanju s dugoročnim ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma u pogledu globalnog zatopljenja.

(23)  Kako bi se osiguralo trajno poštovanje cilja ublažavanja klimatskih promjena, administratori referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom trebali bi redovito preispitivati svoje metodologije i obavještavati korisnike o primjenjivim postupcima za sve bitne promjene. Pri uvođenju bitne promjene administratori referentnih vrijednosti trebali bi objaviti razloge za tu promjenu i objasniti kako je ta promjena usklađena s početnim ciljevima referentnih vrijednosti.

(24)  Referentne vrijednosti koje nemaju temeljnu imovinu koja utječe na klimatske promjene, primjerice referentne vrijednosti za kamatnu stopu i devizni tečaj, trebalo bi izuzeti iz obveze da se u izjavi o referentnim vrijednostima objavi je li i u kojoj mjeri osigurana opća razina usklađenosti s ciljem smanjenja emisija ugljika ili ostvarenja ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma. Štoviše, za referentne vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti kojima se ne ostvaruju ciljevi smanjenja emisija ugljika trebalo bi biti dovoljno da se u izjavi o referentnoj vrijednosti jasno navede da se njima ne ostvaruju takvi ciljevi.

(25)  Kako bi se povećala transparentnost i osigurala odgovarajuća razina usklađenosti, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije radi ▌utvrđivanja minimalnog sadržaja obveze otkrivanja informacija koja bi se trebala primjenjivati na administratore referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom te radi utvrđivanja minimalnih standarda za usklađivanje metodologije referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom, uključujući metodu za izračun emisija ▌povezanih s temeljnom imovinom, uzimajući u obzir metode ekološkog otiska proizvoda i organizacija kako su definirane u točki 2. podtočkama (a) i (b) Preporuke Komisije 2013/179/EU(9) kao i rad Skupine tehničkih stručnjaka za održivo financiranje (TEG). Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada na svakom delegiranom aktu provede odgovarajuća otvorena i javna savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva ▌. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata te im se prosljeđuju zapisnici sa svih sastanaka Skupine tehničkih stručnjaka za održivo financiranje.

(26)  Člankom 51. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1011 uvedeno je prijelazno razdoblje prema kojem pružatelj indeksa koji pruža referentnu vrijednost 30. lipnja 2016. zahtjev za odobrenje mora podnijeti do 1. siječnja 2020. Obustava ključne referentne vrijednosti može utjecati na cjelovitost tržišta, financijsku stabilnost, potrošače, realno gospodarstvo ili financiranje kućanstava i poduzeća u državama članicama. Obustava ključne referentne vrijednosti koju prouzroči administrator mogla bi utjecati na valjanost financijskih ugovora ili financijskih instrumenata. Obustava takve ključne referentne vrijednosti mogla bi izazvati smetnje i ulagateljima i potrošačima, uz potencijalno teške posljedice po financijsku stabilnost. Osim toga, u slučaju obustave ulaznih podataka prema ključnim referentnim vrijednostima mogla bi se narušiti reprezentativna priroda tih vrijednosti te bi to moglo imati negativan učinak na sposobnost tih referentnih vrijednosti da odražavaju dotično tržište ili gospodarsku stvarnost. Stoga bi trebalo osigurati mogućnost dodjeljivanja mandata za upravljanje ključnim referentnim vrijednostima i dodjeljivanja mandata za doprinos takvim referentnim vrijednostima u ukupnom trajanju od pet godina. Ključne referentne vrijednosti u procesu su reforme. Za prijelaz s postojeće ključne referentne vrijednosti na prikladnu stopu koja će je zamijeniti potrebno je prijelazno razdoblje kako bi se svi pravni i tehnički aranžmani potrebni za takav prijelaz mogli dovršiti bez smetnji. Tijekom tog prijelaznog razdoblja postojeću ključnu referentnu vrijednost trebalo bi objavljivati zajedno sa stopom koja će je naposljetku zamijeniti. Stoga je potrebno produljiti razdoblje u kojem se postojeća ključna referentna vrijednost može objavljivati i upotrebljavati, a da njezin administrator ne mora tražiti odobrenje.

(27)  Uredbu (EU) 2016/1011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) 2016/1011

Uredba (EU) 2016/1011 mijenja se kako slijedi:

(1)  U članku 3. stavku 1. umeće se sljedeća točka:"

„23.a „referentna vrijednost EU-a za klimatsku tranziciju” znači referentna vrijednost koja je označena kao referentna vrijednost EU-a za klimatsku tranziciju za koju se temeljna imovina, za potrebe podstavka 1. točke (b) podtočke ii. ovog stavka, odabire, ponderira ili isključuje na način da dobiveni referentni portfelj ide u smjeru dekarbonizacije te koja je isto tako izrađena u skladu s minimalnim standardima utvrđenima u delegiranim aktima iz članka 19.a stavka 2.

Pružatelji referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju odabiru, ponderiraju ili isključuju temeljnu imovinu koju su izdala društva koja idu u smjeru dekarbonizacije do 31. prosinca 2022. u skladu sa sljedećim zahtjevima:

   i) društva objavljuju mjerljive i vremenski ograničene ciljeve smanjenja emisija ugljika;
   ii) društva objavljuju smanjenje emisija ugljika raščlanjeno na razinu relevantnih operativnih društava kćeri;
   iii) društva objavljuju godišnje informacije o napretku u ostvarivanju tih ciljeva;
   iv) aktivnostima temeljne imovine ne smije se znatno naštetiti drugim okolišnim, socijalnim i upravljačkim ciljevima.
   23b) „referentna vrijednost EU-a usklađena s Pariškim sporazumom” znači referentna vrijednost koja je označena kao referentna vrijednost EU-a usklađena s Pariškim sporazumom za koju se temeljna imovina, za potrebe podstavka 1. točke (b) podtočke ii. ovog stavka, odabire na način da su emisije ugljika dobivenog referentnog portfelja usklađene s dugoročnim ciljem Pariškog klimatskog sporazuma u pogledu globalnog zatopljenja te koja je isto tako izrađena u skladu s minimalnim standardima utvrđenima u delegiranim aktima iz članka 19.a stavka 2.

Aktivnostima temeljne imovine ne smije se znatno naštetiti drugim okolišnim, socijalnim i upravljačkim ciljevima.

Komisija do 1. siječnja 2021. donosi delegirani akt u skladu s člankom 19.a stavkom 2. u vezi s minimalnim standardima predviđenima u članku 3. stavku 1. točki 23.b, u kojoj se utvrđuju sektori koje treba isključiti jer ne raspolažu mjerljivim i vremenski ograničenim ciljevima za smanjenje emisija koji su usklađeni s dugoročnim ciljem Pariškog klimatskog sporazuma u pogledu globalnog zatopljenja.

Pri izradi delegiranih akata iz stavka 1. Komisija uzima u obzir rad Skupine tehničkih stručnjaka za održivo financiranje.

Nakon toga delegirani akt se svake tri godine ažurira.

   23c) „smjer dekarbonizacije” znači mjerljiv, znanstveno utemeljen i vremenski ograničen smjer k smanjenju emisija iz 1., 2. i 3. opsega i emisija ugljika radi usklađivanja s dugoročnim ciljem Pariškog klimatskog sporazuma u pogledu globalnog zatopljenja.”

"

(2)  Članak 13. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. dodaje se sljedeća točka ▌:"

„(d) objašnjenje načina na koji se u glavnim elementima metodologije utvrđene u točki (a) uzimaju u obzir okolišni, socijalni ili upravljački čimbenici za svaku referentnu vrijednost ili obitelj referentnih vrijednosti uz iznimku referentnih vrijednosti za devizni tečaj i kamatnu stopu”.

"

(b)  umeće se sljedeći stavak ▌:"

„2.a Komisija je u skladu s člankom 49. ovlaštena donositi delegirane akte kojima se dodatno određuje minimalni sadržaj objašnjenja iz stavka 1. točke (d) ovog članka te standardni format koji se treba upotrebljavati.”;

"

(3)  U glavi III. umeće se sljedeće poglavlje ▌:"

„POGLAVLJE 3.a

Referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom

Članak 19.a

Referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom

1.  Zahtjevi utvrđeni u Prilogu III. primjenjuju se na pružanje referentnih vrijednosti koje su označene kao referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom te na doprinošenje tim referentnim vrijednostima, zajedno sa zahtjevima iz glave II., III. i IV., ili umjesto njih.

2.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 49. radi daljnjeg određivanja minimalnih standarda za referentne vrijednosti koje su označene kao referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom kako bi se preciznije naveli:

   (a) kriteriji za odabir temeljne imovine, uključujući, ako je primjenjivo, eventualne kriterije isključenja za imovinu;
   (b) kriterije i metode za ponderiranje temeljne imovine u referentnoj vrijednosti;
   (c) određivanje smjera dekarbonizacije za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju.

3.  Administrator referentnih vrijednosti koji pruža referentnu vrijednost EU-a za klimatsku tranziciju ili referentnu vrijednost EU-a usklađenu s Pariškim sporazumom do 30. travnja 2020. mora ispuniti zahtjeve iz stavka 1.;

Članak 19.b

Administratori u Uniji koji pružaju važne referentne vrijednosti utvrđene na temelju vrijednosti jednog ili više dijelova temeljne imovine ili cijena do 1. siječnja 2022. stavljaju na tržište jednu ili više referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju.

"

(4)  U članku 21. stavku 3. zadnji podstavak mijenja se kako slijedi:"

„Do kraja tog razdoblja nadležno tijelo preispituje svoju odluku da se od administratora zahtijeva da nastavi objavljivati referentnu vrijednosti i, kad je to potrebno, to razdoblje može produljiti za odgovarajuće razdoblje koje ne smije biti duže od 12 dodatnih mjeseci. Ukupno trajanje obveznog upravljanja administratora ne smije biti dulje od pet godina.”;

"

(5)  U članku 23. stavku 6. zadnji podstavak mijenja se kako slijedi:"

„Ukupno trajanje obveznog doprinosa iz prvog podstavka točaka (a) i (b) ne smije biti dulje od pet godina.”;

"

(6)  U članku 27. umeću se sljedeći stavci :"

„2.a Za svaki zahtjev iz stavka 2. izjava o referentnoj vrijednosti sadržava objašnjenje načina na koji su uzeti u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici u svakoj pruženoj i objavljenoj referentnoj vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti▐. Za te referentne vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti kojima se ne ostvaruju okolišni, socijalni i upravljački ciljevi dovoljno je da administratori referentnih vrijednosti u izjavi o referentnoj vrijednosti jasno navedu da se njima ne ostvaruju ti ciljevi.

Ako u portfelju tog pojedinačnog administratora referentnih vrijednosti nisu dostupne referentne vrijednosti u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkama 23.a i 23.b ili taj administrator nema referentne vrijednosti kojima se ostvaruju ili uzimaju u obzir okolišni, socijalni i upravljački ciljevi, to se također navodi u izjavi o referentnoj vrijednosti za sve referentne vrijednosti koje taj administrator pruža. Za svoje važne referentne vrijednosti za vlasnički kapital i obveznice administrator referentnih vrijednosti objavljuje detaljnu izjavu o referentnoj vrijednosti u kojoj navodi je li i u kojoj mjeri osigurana opća razina usklađenosti s ciljem smanjenja emisija ugljika ili ostvarenja dugoročnog cilja Pariškog klimatskog sporazuma u pogledu globalnog zatopljenja, u skladu s pravilima o objavljivanju financijskih proizvoda iz članka 5. stavka 3. ... [UP: umetnuti upućivanje na Uredbu o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost].

Za sve referentne vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti, uz iznimku referentnih vrijednosti za devizni tečaj i kamatnu stopu, trebalo bi do 31. prosinca 2021. u njihovim izjavama o referentnoj vrijednosti navesti i objašnjenje načina na koji je njihova metodologija usklađena s ciljem smanjenja emisija ugljika ili načina na koji se postiže dugoročni cilj Pariškog klimatskog sporazuma u pogledu globalnog zatopljenja.”

2.b  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 49. kako bi se dodatno odredile informacije iz stavka 2.a ovog članka, kao i standardni format koji se treba koristiti za upućivanja na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike kako bi se sudionicima na tržištu omogućilo donošenje informiranih odluka i kako bi se osigurala tehnička izvedivost usklađivanja s tim stavkom.

"

(7)  Članak 49. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 2., članka 13. stavka 2.a, članka 19. stavka 2.a, članka 20. stavka 6., članka 24. stavka 2., članka 27. stavka 2., članka 33. stavka 7., članka 51. stavka 6. i članka 54. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [UP: datum stupanja na snagu akta o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 2., članka 13. stavka 2.a, članka 19. stavka 2.a, članka 20. stavka 6., članka 24. stavka 2., članka 27. stavka 2.b, članka 33. stavka 7., članka 51. stavka 6. i članka 54. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 2., članka 13. stavka 2.a, članka 19. stavka 2.a, članka 20. stavka 6., članka 24. stavka 2., članka 27. stavka 2.b, članka 33. stavka 7., članka 51. stavka 6. i članka 54. stavka 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”

"

(8)  U članku 51. umeću se sljedeći stavci:"

„4.a Pružatelj indeksa do 31. prosinca 2021. može nastaviti pružati postojeću referentnu vrijednost koja je određena kao ključna provedbenim aktom koji je Komisija donijela u skladu s člankom 20.

4.b  Postojeća referentna vrijednost određena kao ključna referentna vrijednost provedbenim aktom koji je u skladu s člankom 20. donijela Komisija može se upotrebljavati u postojećim i novim financijskim instrumentima, financijskim ugovorima ili mjerenju uspješnosti investicijskog fonda do 31. prosinca 2021.

4.c  Osim ako Komisija donese odluku o jednakovrijednosti kako je navedeno u članku 30. stavku 2. ili 3. ili osim ako administrator bude priznat u skladu s člankom 32. ili ako referentna vrijednost bude prihvaćena u skladu s člankom 33., upotreba referentne vrijednosti koju je pružio administrator smješten u trećoj zemlji, pod uvjetom se ta referentna vrijednost već upotrebljava u Uniji za pozivanje na financijske instrumente, financijske ugovore ili za mjerenje uspješnosti investicijskog fonda, dopušta se nadziranim subjektima u Uniji samo za one financijske instrumente, financijske ugovore i mjerenja uspješnosti investicijskog fonda koji se u Uniji već pozivaju na tu referentnu vrijednost 31. prosinca 2021. ili koji dodaju pozivanje na takvu referentnu vrijednost prije tog datuma.”;

3.a  Komisija do 31. prosinca 2022. preispituje minimalne standarde referentnih vrijednosti iz članaka 23.a i 23.b kako bi osigurala da je odabir temeljne imovine u skladu s okolišno održivim ulaganjima kako su definirana okvirom na razini Unije.

4.  Komisija do 31. prosinca 2022. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o učinku ove Uredbe i izvedivosti „referentnih vrijednosti okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika”, uzimajući u obzir promjenjivu prirodu pokazatelja održivosti i metoda koje su upotrijebljene za njihovo mjerenje. Tom se izvješću, po potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog.”

"

(9)  u članku 54. dodaje se sljedeći stavak:"

„1.a Komisija do 1. travnja 2020. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o utjecaju načina provedbe odredbi koje su povezane s funkcioniranjem referentnih vrijednosti trećih zemalja u EU-u u praksi, uključujući primjenu odobravanja, priznavanja ili jednakovrijednosti od strane administratora referentnih vrijednosti iz trećih zemalja, kao i moguće nedostatke u postojećem okviru. U izvješću se također analiziraju posljedice primjene odredbi članka 51. stavaka od 4.a do 4.c na administratore referentnih vrijednosti EU-a i trećih zemalja, među ostalim u pogledu jednakih uvjeta. U tom se izvješću posebno ocjenjuje je li potrebno izmijeniti ovu Uredbu te mu se, prema potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog.”

"

(10)  Prilozi se mijenjaju u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Administrator referentnih vrijednosti koji u skladu s člankom 19.a pruža referentnu vrijednost EU-a za klimatsku tranziciju ili referentnu vrijednost EU-a usklađenu s Pariškim sporazumom do 30. travnja 2020. mora ispuniti zahtjeve iz ove Uredbe. Administratori referentnih vrijednosti do 30. travnja 2020. moraju ispuniti zahtjeve iz članka 13. stavka 1. točke (d), članka 27. stavaka 1.a, 1.b i 2.a.

Uredba je obvezujuća u cijelosti i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG

Dodaje se sljedeći Prilog:

„PRILOG III.

Referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom

Metodologija referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju

1.  Administrator referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju sastavlja, dokumentira i objavljuje metodologiju za izračun te referentne vrijednosti ▌, pri čemu, osiguravajući povjerljivost i zaštitu neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne), kako je definirano u Direktivi EU 2016/943, opisuje sljedeće:

(a)  popis glavnih sastavnica ▌referentne vrijednosti;

(b)  sve kriterije i metode, uključujući čimbenike za odabir i ponderiranje, parametre i procjene koji se upotrebljavaju u metodologiji referentne vrijednosti;

(c)  kriterije koji se primjenjuju za isključivanje imovine ili društava koja su povezana s razinom ugljičnog otiska ili razinom zaliha fosilnih goriva koja je nespojiva s uključivanjem u referentnu vrijednost ▌;

(d)  kriterije ▌za utvrđivanjesmjera dekarbonizacije;

(e)  vrstu i izvor ▌podataka upotrijebljenih za utvrđivanje smjera dekarbonizacije, uključujući:

i.  emisije nastale iz izvora koji su pod kontrolom društva koje izdaje temeljnu imovinu „1. opsega”;

ii.  emisije od potrošnje kupljene električne energije, pare ili drugih izvora energije proizvedenih na početku lanca opskrbe u društvu koje izdaje temeljnu imovinu „2. opsega”;

iii.  sve neizravne emisije koje nisu obuhvaćene točkom (h) podtočkom ii., a koje se pojavljuju u lancu vrijednosti društva izvjestitelja, uključujući i prethodne i naknadne emisije „3. opsega”, posebno za sektore s velikim učinkom na klimatske promjene i njihovo ublažavanje;

iv.  podatak o tome upotrebljavaju li se u ▌podacima metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija kako su definirane u točki 2. podtočkama (a) i (b) Preporuke Komisije 2013/179/EU, ili pak globalni standardi kao što su oni radne skupine Odbora za financijsku stabilnost o objavi financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama;

(f)  ukupne emisije ugljika portfelja indeksa ▌;

Ako se za utvrđivanje referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju upotrebljava glavni indeks, obvezno se objavljuje pogreška u praćenju između referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i glavnog indeksa.

Ako se za utvrđivanje referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju upotrebljava glavni indeks, obvezno se objavljuje omjer između tržišne vrijednosti vrijednosnih papira koji su u referentnoj vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i tržišne vrijednosti vrijednosnih papira u glavnom indeksu.

Metodologija referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom

2.   Uz točku 1. podtočke (a), (b) i (c), administrator referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom određuje formulu ili izračun koji se upotrebljava kako bi se utvrdilo jesu li emisije u skladu s dugoročnim ciljem Pariškog klimatskog sporazuma u pogledu globalnog zatopljenja, osiguravajući povjerljivost i zaštitu neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne), kako je definirano u Direktivi EU 2016/943.

Promjena metodologije

3.  Administratori referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom donose i korisnicima objavljuju postupke te obrazlažu svaku bitnu predloženu promjenu svoje metodologije. Ti postupci moraju biti u skladu s glavnim ciljem da se pri izračunu referentnih vrijednosti kontinuirano poštuju ciljevi klimatske tranzicije ili usklađenosti s Pariškim sporazumom. U tim postupcima predviđeno je sljedeće:

(a)  prethodna obavijest koja u jasno određenom roku omogućuje korisnicima da dostatno analiziraju utjecaj predloženih promjena i ulože primjedbe, uzimajući pritom u obzir administratorovu procjenu ukupnih okolnosti;

(b)  mogućnost da korisnici ulože primjedbe o tim izmjenama i da administratori na njih odgovore, s time da te primjedbe moraju biti dostupne svim korisnicima na tržištu nakon što završi razdoblje savjetovanja, osim ako podnositelj primjedbe zatraži povjerljivost podataka.

4.  Administratori referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom redovito, a najmanje jednom godišnje, ispituju svoju metodologiju kako bi osigurali da se njima pouzdano odražavaju navedeni ciljevi te imaju uspostavljen postupak za uzimanje u obzir stajališta svih mjerodavnih korisnika.”.

(1)* TEKST JOŠ NIJE PROŠAO PRAVNO-JEZIČNU DORADU.
(2) SL C 62, 15.2.2019., str. 103.
(3) SL C 86, 7.3.2019., str. 24.
(4)Stajalište Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019.
(5) SL L 282, 19.10.2016., str. 4.
(6) COM(2018)0097 final.
(7) Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (SL L 354, 28.12.2013., str. 171.).
(8) Uredba (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (SL L 171, 29.6.2016., str. 1.).
(9) Preporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje rezultata o utjecaju proizvoda i organizacija na okoliš za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.).

Posljednje ažuriranje: 27. ožujka 2019.Pravna napomena