Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2899(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0212/2019

Podneseni tekstovi :

B8-0212/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 26/03/2019 - 7.19
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0239

Usvojeni tekstovi
PDF 153kWORD 56k
Utorak, 26. ožujka 2019. - Strasbourg Privremeno izdanje
Temeljna prava osoba afričkoga podrijetla
P8_TA-PROV(2019)0239B8-0212/2019

Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o temeljnim pravima osoba afričkog podrijetla u Europi (2018/2899(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno drugu, četvrtu, petu, šestu i sedmu alineju preambule, članak 2., članak 3. stavak 3. drugi podstavak i članak 6.,

–  uzimajući u obzir članke 10. i 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja(2),

–  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP(4),

–  uzimajući u obzir drugo istraživanje Europske unije o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS-II) koje je u prosincu 2017. objavila Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) te njezino izvješće o iskustvima rasne diskriminacije osoba afričkog podrijetla u EU-u i rasističkog nasilja nad njima(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. ožujka 2018. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji u 2016. godini(6),

–  uzimajući u obzir osnivanje Skupine EU-a na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije u lipnju 2016. godine,

–  uzimajući u obzir Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu koji su 31. svibnja 2016. donijele Komisija i vodeće informatičke kompanije u suradnji s drugim platformama i poduzećima u sektoru društvenih medija,

–  uzimajući u obzir Opću preporuku br. 34 od 3. listopada 2011. koju je izdao Odbor UN-a za ukidanje svih oblika rasne diskriminacije o rasnoj diskriminaciji osoba afričkog podrijetla,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 68/237 Opće skupštine UN-a od 23. prosinca 2013. kojom se razdoblje od 2015. do 2024. proglašava Međunarodnim desetljećem osoba afričkog podrijetla,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 69/16 Opće skupštine UN-a od 18. studenoga 2014. koja sadrži program aktivnosti za provedbu Međunarodnog desetljeća osoba afričkog podrijetla,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju i Akcijski plan iz Durbana sa Svjetske konferencije o rasizmu iz 2001., u kojima se prepoznaje rasizam, diskriminacija i nepravde s kojima se stoljećima suočavaju osobe afričkog podrijetla,

–  uzimajući u obzir preporuke opće politike Europske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije (ECRI),

–  uzimajući u obzir Preporuku Odbora ministara Vijeća Europe od 19. rujna 2001. o Europskom kodeksu policijske etike(7),

–  uzimajući u obzir izjavu visokog povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe od 25. srpnja 2017. „Afrofobija: Europa bi se trebala suočiti s posljedicama kolonijalizma i trgovine robljem”,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 12 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda o nediskriminaciji,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o temeljnim pravima osoba afričkog podrijetla u Europi (O-000022/2019 – B8‑0016/2019),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se za pojam „osobe afričkog podrijetla” mogu upotrebljavati i drugi nazivi, poput „Afro-Europljanin”, „europski Afrikanac”, „europski crnac”, „afrički crnac” ili „karipski crnac”, koji se odnose na osobe afričkog podrijetla koje su rođene ili žive u Europi ili su građani Europe;

B.  budući da se pojmovi „afrofobija”, „afrifobija” ili „rasizam prema osobama crne boje kože” odnose na poseban oblik rasizma, koji uključuje sve oblike nasilja ili diskriminacije koje pokreću zlostavljanje osoba afričkog podrijetla u povijesti i negativni stereotipi, i koji vodi do isključivanja i dehumanizacije osoba afričkog podrijetla; budući da je to povezano s povijesnim represivnim strukturama kolonijalizma i prekoatlantskom trgovinom robljem, kako je istaknuo visoki povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe;

C.  budući da u Europi živi oko 15 milijuna osoba afričkog podrijetla(8), ali da unatoč tome prikupljanje podataka o jednakosti nije sistematično u državama članicama EU-a, ne temelji se na samoodređenju te često izostavlja potomke migranata ili „treću generaciju migranata” i daljnje generacije;

D.  budući da je FRA zabilježila činjenicu da su manjine podrijetlom iz supsaharske Afrike koje žive u Europi posebno izložene rasizmu i diskriminaciji u svim područjima života(9);

E.  budući da su prema drugom istraživanju Europske unije o manjinama i diskriminaciji koje je nedavno provela FRA(10) tijekom 12 mjeseci prije provođenja istraživanja mladi ispitanici afričkog podrijetla, u dobi između 16 i 24 godine, doživjeli više uznemiravanja motiviranog mržnjom (32 %) nego stariji ispitanici, i budući da su mladi ispitanici također češće uznemiravani na internetu te se uznemiravanje smanjuje s dobi;

F.  budući da je povijest nepravdi prema Afrikancima i osobama afričkog podrijetla, uključujući ropstvo, prisilni rad, aparthejd, masakre i genocid u kontekstu europskog kolonijalizma i prekoatlantske trgovine robljem, još uvelike neprepoznata i neevidentirana na razini institucija u državama članicama;

G.  budući da ustrajanje u diskriminatornim stereotipovima u nekim tradicijama u Europi, uključujući i korištenje tzv. blackfacinga, podržava duboko ukorijenjene stereotipove o osobama afričkog podrijetla, što može pogoršati diskriminaciju;

H.  budući da bi trebalo pozdraviti i podržati važan posao nacionalnih tijela za ravnopravnost i Europske mreže tijela za ravnopravnost (Equinet);

I.  budući da je Godišnje izvješće o zločinima iz mržnje Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a(11) otkrilo da su osobe afričkog podrijetla često mete rasističkog nasilja, no da se i dalje u mnogim državama ne pružaju odgovarajuća pravna pomoć i financijska potpora žrtvama dok se oporavljaju od nasilnih napada;

J.  budući da vlade imaju primarnu odgovornost za vladavinu prava i temeljna prava građana, i budući da je samim time i praćenje i sprječavanje nasilja, uključujući nasilje iz afrofobije, te progon počinitelja u nadležnosti vlada;

K.  budući da su podaci o rasnoj diskriminaciji u obrazovnom sustavu ograničeni; no budući da dokazi upućuju na to da djeca afričkog podrijetla u državama članicama u školi dobivaju niže ocjene od svojih bijelih vršnjaka te da je rano napuštanje škole na znatno višoj razini u djece afričkog podrijetla(12);

L.  budući da su odrasli i djeca afričkog podrijetla ranjiviji u policijskom pritvoru i da su zabilježeni brojni slučajevi nasilja i smrti u pritvoru; uzimajući u obzir da se nad njima provodi rutinsko rasno profiliranje, diskriminatorno zaustavljanje i pretraživanje te nadzor u kontekstu zlouporabe moći u provedbi zakona, sprječavanja zločina, protuterorističkih mjera ili kontrole imigracije;

M.  budući da pravni lijekovi za diskriminaciju postoje i da su potrebne jake i konkretne politike za suzbijanje strukturnog rasizma s kojim se suočavaju osobe afričkog podrijetla u Europi, među ostalim, u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu, kaznenom pravosuđu, političkom sudjelovanju i utjecaju politika i praksi u području migracije i azila;

N.  budući da osobe afričkog podrijetla u Europi doživljavaju diskriminaciju na tržištu stambenih nekretnina i prostornu segregaciju u područjima s niskim primanjima i skučenim smještajnim objektima loše kvalitete;

O.  budući da su osobe afričkog podrijetla kroz povijest znatno doprinijele stvaranju europskog društva, i budući da se velik broj njih suočava s diskriminacijom na tržištu rada;

P.  budući da su osobe afričkog podrijetla neproporcionalno zastupljene među siromašnijim slojem europskog stanovništva;

Q.  budući da su u Europskoj uniji osobe afričkog podrijetla izrazito slabo zastupljene u političkim i zakonodavnim institucijama na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini;

R.  budući da se političari afričkog podrijetla i dalje suočavaju sa sramotnim napadima u javnoj sferi na nacionalnoj i europskoj razini;

S.  budući da su rasizam i diskriminacija s kojima se suočavaju osobe afričkog podrijetla strukturni i često povezani s drugim oblicima diskriminacije i ugnjetavanja na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, vjere ili uvjerenja, političkih ili bilo kojih drugih mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije;

T.  budući da je zabilježen porast afrofobičnih napada u Europi koji su odnedavno izravno usmjereni na državljane trećih zemalja, posebice izbjeglice i migrante;

1.  poziva države članice i institucije EU-a da prepoznaju činjenicu da su osobe afričkog podrijetla posebno izložene rasizmu, diskriminaciji, ksenofobiji i općenito nejednakom uživanju ljudskih i temeljnih prava, što vodi strukturnom rasizmu, kao i da imaju pravo na zaštitu od tih nejednakosti kao pojedinci i skupina, među ostalim i pozitivnim mjerama za promicanje njihovih prava i ravnopravno uživanje u njima;

2.  smatra da je aktivno i smisleno društveno, ekonomsko i političko sudjelovanje osoba afričkog podrijetla ključno za hvatanje u koštac s fenomenom afrofobije te za osiguranje njihove uključenosti u Europi;

3.  poziva Komisiju da razvije okvir EU-a za nacionalne strategije za socijalnu uključenost i integraciju osoba afričkog podrijetla;

4.  snažno osuđuje sve fizičke ili verbalne napade na osobe afričkog podrijetla u javnoj i privatnoj sferi;

5.  potiče institucije EU-a i države članice da službeno priznaju i obilježe povijest osoba afričkog podrijetla u Europi, uključujući prošle i sadašnje nepravde i zločine protiv čovječnosti, poput ropstva i prekoatlantske trgovine robljem, te zločine koji su počinjeni u okviru europskog kolonijalizma, ali i golema postignuća i doprinose osoba afričkog podrijetla, službenim priznanjem Međunarodnog dana sjećanja na žrtve ropstva i prekoatlantske trgovine robljem na razini EU-a i na nacionalnoj razini, kao i osnivanjem Mjesecā crnačke povijesti;

6.  potiče države članice i europske institucije da službeno obilježe Međunarodno desetljeće osoba afričkog podrijetla UN-a i da poduzmu učinkovite mjere za provedbu programa aktivnosti u duhu prepoznavanja, pravde i razvoja;

7.  podsjeća da su neke države članice poduzele korake prema značajnom i učinkovitom ispravljanju povijesnih nepravdi i zločina protiv čovječnosti protiv osoba afričkog podrijetla, imajući na umu njihove trajne učinke na sadašnjost;

8.  poziva institucije EU-a i ostale države članice da prate taj primjer, što može uključivati neki oblik odštete, poput javnih isprika i povrata ukradenih rukotvorina zemljama podrijetla;

9.  poziva države članice da učine javnima svoje kolonijalne arhive;

10.  poziva institucije EU-a i države članice da ulože napore u sustavnu borbu protiv etničke diskriminacije i zločina iz mržnje kako bi, uz ostale ključne dionike, mogle razviti učinkovite i na dokazima utemeljene pravne i političke odgovore na te pojave; smatra da bi se podaci o etničkoj diskriminaciji i zločinu iz mržnje trebali prikupljati isključivo u svrhu utvrđivanja uzroka i suzbijanja ksenofobnog i diskriminirajućeg diskursa i djelovanja u skladu s relevantnim nacionalnim pravnim okvirima i zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka;

11.  poziva države članice da razviju nacionalnu strategiju za borbu protiv rasizma kojom će se uhvatiti u koštac s komparativnom situacijom osoba afričkog podrijetla u područjima kao što su obrazovanje, smještaj, zdravlje, zapošljavanje, policija, socijalne službe te pravosudni sustav i političko sudjelovanje i predstavljanje te potaknuti veće sudjelovanje osoba afričkog podrijetla na televizijskim programima i u ostalim medijima da bi se prikladno riješio problem manjka njihove zastupljenosti, kao i manjka uzora za djecu afričkog podrijetla;

12.  naglašava važnu ulogu koju organizacije civilnog društva imaju u borbi protiv rasizma i diskriminacije i poziva na dodjelu veće financijske potpore lokalnim organizacijama na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini;

13.  poziva Komisiju da se u svojim trenutačnim programima za financiranje, kao i u onima za sljedeće višegodišnje razdoblje, usmjeri, među ostalim, na osobe afričkog podrijetla;

14.  poziva Komisiju da osnuje poseban tim unutar relevantnih službi koji će se baviti posebno problemima afrofobije;

15.  ustraje u tome da države članice usvoje i pravilno provedu Okvirnu odluku Vijeća o borbi protiv određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, posebice svrstavanjem motivacija uzrokovanih predrasudama koje se temelje na rasi, nacionalnom ili etničkom podrijetlu u otežavajuće okolnosti da bi se osiguralo da se zločini iz mržnje protiv osoba afričkog podrijetla zabilježe, istraže, procesuiraju i sankcioniraju;

16.  poziva države članice da se učinkovito uhvate u koštac s problemima zločina iz mržnje, među ostalim i istragom motivacija uzrokovanih predrasudama koje se temelje na rasi, nacionalnom ili etničkom podrijetlu te da osiguraju bilježenje, istragu, procesuiranje i saniranje zločina iz mržnje prema osobama afričkog podrijetla;

17.  poziva države članice da zaustave sve oblike rasnog ili etničkog profiliranja prilikom kaznenog progona, protuterorističkih mjera i imigracijske kontrole te da službeno prepoznaju prakse nezakonite diskriminacije i bore se protiv njih i protiv nasilja edukacijom vlasti o borbi protiv rasizma i predrasuda;

18.  poziva države članice da se odreknu rasističkih i afrofobičnih tradicija i obeshrabre ih;

19.  poziva države članice da nadziru rasne predrasude u svojim kaznenopravnim i obrazovnim sustavima i socijalnim uslugama te da poduzmu proaktivne mjere da bi osigurale jednaku pravdu i poboljšale odnose među tijelima za provedbu zakona i manjinskim zajednicama, da osiguraju jednako obrazovanje i poboljšaju odnose među obrazovnim tijelima i manjinskim zajednicama te osiguraju jednake socijalne usluge i poboljšaju odnose između tijela socijalnih službi i manjinskih zajednica, posebice crnačkih zajednica i osoba afričkog podrijetla;

20.  poziva države članice da osiguraju da odrasli i djeca afričkog podrijetla imaju jednak pristup kvalitetnom obrazovanju i da ne moraju brinuti oko diskriminacije i segregacije te da im, kad je to potrebno, omoguće pristup primjerenim mjerama pomoći za učenje; potiče države članice da povijest osoba afričkog podrijetla uvrste u svoj kurikulum te da uvedu sveobuhvatnu perspektivu o kolonijalizmu i ropstvu, kojom se prepoznaju njihove povijesne i suvremene negativne posljedice na osobe afričkog podrijetla, te da osiguraju da su učitelji primjereno osposobljeni za taj zadatak te da se mogu nositi s pitanjem raznolikosti u učionici;

21.  poziva institucije EU-a i države članice da promiču i podrže inicijative za zapošljavanje, poduzetništvo i ekonomsko osnaživanje osoba afričkog podrijetla kako bi se riješio problem iznadprosječnih stopa nezaposlenosti i diskriminacije s kojom se suočavaju na tržištu rada;

22.  poziva države članice da riješe problem diskriminacije osoba afričkog podrijetla na tržištu stambenih nekretnina i poduzmu konkretne mjere kako bi riješile problem nejednakosti u pristupu stanovanju i osigurale primjeren smještaj;

23.  poziva Komisiju i države članice EU-a da osiguraju, uzimajući u obzir postojeće zakonodavstvo i prakse, sigurne i zakonite puteve za migrante, izbjeglice i tražitelje azila koji ulaze u EU;

24.  poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da učinkovito osiguraju da EU ne financira ili podržava organizacije ili skupine koje se povezuje s ropstvom, krijumčarenjem i mučenjem ili iznudom crnih i afričkih migranata te da ne surađuje s njima;

25.  poziva europske institucije da usvoje strategiju raznolikosti radne snage i uključivanja kojom bi se proveo strateški plan za veću zastupljenost etničkih i rasnih manjina u njihovoj radnoj snazi, što bi upotpunilo dosadašnji trud u tom pogledu;

26.  poziva europske stranke i političke zaklade, kao i parlamente na svim razinama u EU-u, da podrže i razvijaju inicijative kojima se potiče političko sudjelovanje osoba afričkog podrijetla;

27.  poziva Komisiju da održava izravne veze s međunarodnim akterima kao što su Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), UN, Afrička unija i Vijeće Europe, kao i s ostalim međunarodnim partnerima, u cilju suzbijanja afrofobije na međunarodnoj razini;

28.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, parlamentima i vladama država članica te Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.

(1) SL L 180, 19.7.2000., str. 22.
(2) SL L 303, 2.12.2000., str. 16.
(3) SL L 328, 6.12.2008., str. 55.
(4) SL L 315, 14.11.2012., str. 57.
(5) ‘Being Black in Europe’, studeni 2018., izvješće s odabranim rezultatima, EU-MIDIS II.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0056.
(7) https://search.coe.int/cm/Pages/result_details.aspx?ObjectID=09000016805e297e
(8) Vidi: Europska mreža protiv rasizma, Afrofobija u Europi – Izvješće iz sjene ENAR-a 2014-15, 2015., dostupno na poveznici: http://www.enar-eu.org/IMG/pdf/shadowreport_afrophobia_final_with_corrections.pdf
(9) Vidi drugo istraživanje Europske unije o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II), (2017.) na poveznici: http://fra.europa.eu/en/publication/2017/eumidis-ii-main-results
(10) Ibid.
(11) Vidi zadnje objavljeno u 2016.: http://hatecrime.osce.org/2016-data
(12) 11. mišljenje FRA-e.

Posljednje ažuriranje: 27. ožujka 2019.Pravna napomena