Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2121(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0170/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0170/2019

Rasprave :

PV 25/03/2019 - 13
CRE 25/03/2019 - 13

Glasovanja :

PV 26/03/2019 - 7.20
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0240

Usvojeni tekstovi
PDF 439kWORD 147k
Utorak, 26. ožujka 2019. - Strasbourg Privremeno izdanje
Izvješće o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza
P8_TA-PROV(2019)0240A8-0170/2019

Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza (2018/2121(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 4. i 13. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke 107., 108., 113., 115. i 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 1. ožujka 2018. o osnivanju Posebnog odbora za financijski kriminal, utaju poreza i izbjegavanje plaćanje poreza (TAX3) i njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata(1),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju odbora TAXE od 25. studenoga 2015.(2) i Rezoluciju odbora TAX2 od 6. srpnja 2016.(3) o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji(4),

–  uzimajući u obzir rezultate Istražnog odbora za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza, koji su podneseni Vijeću i Komisiji 13. prosinca 2017.(5),

–  uzimajući u obzir postupanje Komisije slijedom svake od navedenih rezolucija Parlamenta,(6)

–  uzimajući obzir brojna otkrića istraživački novinara, kao što su LuxLeaks, Panamski dokumenti, Rajski dokumenti te nedavno otkriveni porezni skandali CumEx, kao i slučajeve pranja novca u kojima su konkretno sudjelovale banke u Danskoj, Estoniji, Njemačkoj, Latviji, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. studenoga 2018. o skandalu Cum-Ex: financijski kriminal i nedostaci u postojećem pravnom okviru(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. travnja 2018. o zaštiti istraživačkih novinara u Europi: slučaj slovačkog novinara Jána Kuciaka i Martine Kušnírove(8),

–  uzimajući u obzir studije koje je izradila Služba Europskog parlamenta za istraživanja na temu „Programi stjecanja državljanstva ulaganjem i stjecanja boravišta ulaganjem u EU-u: trenutačno stanje, problemi i učinci”, „Pranje novca i rizici od porezne utaje u slobodnim lukama i carinskim skladištima” i „Pregled fiktivnih poduzeća u Europskoj uniji”(9),

–  uzimajući u obzir studiju na temu „Prijevare povezane s PDV-om: gospodarski učinak, izazovi i politička pitanja”(10), studiju na temu „Kriptovalute i lanac blokova – Pravni kontekst i posljedice u pogledu financijskog kriminala, pranja novca i utaje poreza” te studiju naslovljenu „Utjecaj digitalizacije na međunarodna porezna pitanja”(11),

–  uzimajući u obzir studije Komisije na temu „pokazatelji agresivnog poreznog planiranja”(12),

–  uzimajući u obzir dokaze koje je prikupio odbor TAX3 tijekom svojih 34 saslušanja sa stručnjacima ili tijekom razmjena mišljenja s povjerenicima i ministrima te za vrijeme službenih putovanja u Washington, Rigu, na otok Man, u Estoniju i Dansku,

–  uzimajući u obzir modernizirani i čvršći okvir poreza na dobit uveden tijekom ovog zakonodavnog razdoblja, osobito direktive o pravilima protiv izbjegavanja poreza (ATAD I(13) i ATAD II(14)) terevizije Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC)(15),

–  uzimajući u obzir prijedloge Komisije koji su u tijeku, a posebno CC(C)TB(16), paket mjera za digitalno oporezivanje(17) i javno izvješćivanje po državama(18), kao i stajalište Parlamenta o tim prijedlozima,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica od 1. prosinca 1997. o skupini za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja (skupina CoC) i redovna izvješća te skupine podnesena Vijeću za ekonomska i financijska pitanja (ECOFIN),

–  uzimajući u obzir popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe koji je Vijeće donijelo 5. prosinca 2017. i koji je izmijenjen na temelju stalnog praćenja obveza prema trećim zemljama,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. ožujka 2018. o novim zahtjevima za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza u zakonodavstvu EU-a koji su posebno usmjereni na operacije financiranja i ulaganja (C(2018)1756),

–  uzimajući u obzir tekuću modernizaciju okvira PDV-a, a posebno konačni sustav PDV-a,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 24. studenoga 2016. na temu „Prema konačnom sustavu PDV-a i borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om”(19),

–  uzimajući u obzir nedavno doneseni novi okvir EU-a za borbu protiv pranja novca, posebno nakon donošenja četvrte (AMLD4)(20) i pete (AMLD5) revizije Direktive o sprečavanju pranja novca)(21),

–  uzimajući u obzir postupke radi utvrđivanja povrede prava koje je Komisija pokrenula protiv 28 država članica zbog toga što nisu na odgovarajući način prenijele direktivu AMLD4 u nacionalno zakonodavstvo,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan Komisije od 2. veljače 2016. za jačanje borbe protiv financiranja terorizma (COM(2016)0050)(22),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. rujna 2018. o jačanju okvira Unije za bonitetni nadzor i nadzor sprečavanja pranja novca (COM(2018)0645),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. ožujka 2019. o hitnoj potrebi za EU-ovom crnom listom trećih zemalja u skladu s Direktivom o sprečavanju pranja novca(23);

–  uzimajući u obzir mapiranje i analizu razlika od 15. prosinca 2016. u vezi s ovlastima i preprekama u dobivanju i razmjeni informacija, koji su provedeni u okviru platforme financijsko-obavještajnih jedinica Europske unije, te radni dokument službi Komisije od 26. lipnja 2017. o poboljšanju suradnje između financijsko-obavještajnih jedinica EU-a (SWD(2017)0275),

–  uzimajući u obzir Preporuku Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i Komisije od 11. srpnja 2018. godine malteškoj financijsko-obavještajnoj jedinici (FIAU) o mjerama potrebnima za usklađivanje s Direktivom o sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma,

–  uzimajući u obzir dopis od 7. prosinca 2018. koji je predsjednik odbora TAX3 uputio stalnom predstavniku Malte pri EU-u Danielu Azzopardiju, u kojem se traže objašnjenja o društvu „17 Black”,

–  uzimajući u obzir istrage u vezi s državnim potporama i odluke Komisije(24),

–  pozdravlja prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2018. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (COM(2018)0218),

–  uzimajući u obzir Nacrt sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Političku izjavu kojom se uspostavlja okvir za buduće odnose Europske unije i Ujedinjene Kraljevine,

–  uzimajući u obzir ishode raznih sastanaka na vrhu skupina G7, G8 i G20 održanih na temu međunarodnih poreznih pitanja,

–  uzimajući u obzir rezoluciju o Akcijskom programu iz Addis Abebe, koju je Glavna skupština Ujedinjenih naroda usvojila 27. srpnja 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće stručne skupine na visokoj razini o nezakonitim financijskim tokovima iz Afrike, izrađeno na zajednički zahtjev Komisije Afričke unije (AUC)/Gospodarskog vijeća UN-a za Afriku (ECA) i Konferencije afričkih ministara financija, planiranja i gospodarskog razvoja,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. siječnja 2016. o vanjskoj strategiji za učinkovito oporezivanje (COM(2016)0024) u kojoj je Komisija također pozvala EU da „pruži dobar primjer”,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 8. srpnja 2105. o izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza kao izazovima za upravljanje, socijalnu zaštitu i razvoj u zemljama u razvoju(25) i od 15. siječnja 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU-u(26),

–  uzimajući u obzir obvezu iz članka 8. stavka 2. Europske konvencije o ljudskim pravima (ECHR) da se u svakom trenutku poštuje zakonodavstvo o privatnom životu,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 23. siječnja 2019.o programima za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u Europskoj uniji (COM(2019)0012),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. siječnja 2019. pod nazivom „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju o poreznoj politici EU-a” (COM(2019)0008),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2017. pod nazivom „Razvojna partnerstva EU-a i izazov koji predstavljaju međunarodni porezni sporazumi”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Posebnog odbora za financijski kriminal, utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza (A8-0170/2019),

1.Opći uvod i objašnjenje konteksta

1.1.Promjene

1.  smatra da trenutačna porezna pravila često ne drže korak sa sve većom brzinom gospodarstva; podsjeća da su trenutačna međunarodna i nacionalna porezna pravila uglavnom osmišljena početkom 20. stoljeća; smatra da postoji hitna i trajna potreba za reformom tih pravila kako bi se međunarodni, europski i nacionalni porezni sustavi prilagodili novim gospodarskim, socijalnim i tehnološkim izazovima 21. stoljeća; ističe da se uglavnom smatra da trenutačni porezni sustavi i računovodstvene metode nisu opremljeni kako bi bili u korak s tim napretkom i osigurali da svi sudionici na tržištu plaćaju svoj pravedan dio poreza;

2.  naglašava da je Europski parlament dao znatan doprinos borbi protiv financijskog kriminala, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, što se, među ostalim, moglo vidjeti u slučajevima LuxLeaks, Panamski dokumenti, Rajski dokumenti, Football Leaks, Bahamas Leaks i CumEx, osobito djelovanjem posebnih odbora TAXE, TAX2(27) i TAX3, istražnog odbora PANA i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON);

3.  pozdravlja činjenicu da je Komisija tijekom svojeg tekućeg mandata podnijela 26 zakonodavna prijedloga u cilju uklanjanja nekih zakonskih rupa, poboljšanja borbe protiv financijskog kriminala i agresivnog poreznog planiranja te povećanja učinkovitosti prikupljanja poreza i porezne pravednosti; duboko žali zbog nedostatka napretka u Vijeću u pogledu važnih inicijativa koje se odnose na reforme poreza na dobit koje još nisu završene zbog nedostatka istinske političke volje; poziva na brzo usvajanje inicijativa EU-a koje još nisu završene i na pomno praćenje provedbe kako bi se osigurala učinkovitost i pravilna provedba propisa te kako bi se išlo u korak s prilagodljivosti poreznih prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja;

4.  podsjeća na to da porezna jurisdikcija ima kontrolu samo nad poreznim pitanjima povezanima s njezinim državnim područjem, a gospodarski tokovi i neki porezni obveznici poput multinacionalnih poduzeća i pojedinaca s visokom neto vrijednošću posluju na svjetskoj razini;

5.  naglašava da je za definiranje poreznih osnovica potrebno imati potpunu sliku situacije poreznog obveznika, uključujući one dijelove koji su izvan porezne jurisdikcije, i utvrditi koji se dio odnosi na koju jurisdikciju; napominje da je također potrebno da se te porezne osnovice raspodijele između poreznih jurisdikcija kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje i dvostruko neoporezivanje; potvrđuje da bi prednost trebalo dati uklanjanju dvostrukog neoporezivanja i jamčenju hvatanja u koštac s problemom dvostrukog oporezivanja;

6.  smatra da sve institucije EU-a i države članice moraju uložiti napore da građanima objasne što je napravljeno u području oporezivanja i koje su mjere poduzete kako bi se odgovorilo na postojeće probleme i zakonske rupe; smatra da EU treba usvojiti opsežnu strategiju kojom bi Unija s pomoću relevantnih politika podupirala države članice koje prelaze sa svojih postojećih štetnih poreznih sustava na porezni sustav koji je u skladu s pravnim okvirom EU-a i duhom Ugovora EU-a;

7.  primjećuje da su se gospodarski tokovi(28) i mogućnosti za promjenu porezne rezidentnosti znatno povećali; upozorava da su neke nove pojave(29) suštinski netransparentne ili se njima olakšava netransparentnost čime se omogućava porezna prijevara, utaja poreza, agresivno porezno planiranje i pranje novca;

8.   izražava žaljenje zbog činjenice da neke države članice EU-a oduzimaju poreznu osnovicu drugih država članica privlačenjem dobiti ostvarene drugdje, čime se poduzećima omogućuje da umjetno smanje svoju poreznu osnovicu; ističe da se tom praksom ne ugrožava samo načelo solidarnosti EU-a već zbog nje dolazi do raspodjele bogatstva prema multinacionalnim poduzećima i njihovim dioničarima, na štetu građana EU-a; podupire važan rad akademske zajednice i novinara koji pomažu u otkrivanju i pojašnjenju tih praksi;

1.2.Svrha oporezivanja i utjecaj porezne prijevare, utaje poreza, štetne porezne prakse i pranja novca na europska društva

9.  smatra da pravedno oporezivanje i odlučna borba protiv poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca imaju središnju ulogu u oblikovanju pravednog društva i snažnog gospodarstva braneći pritom društveni ugovor i vladavinu prava; napominje da je pravedan i učinkovit sustav oporezivanja ključan za rješavanje nejednakosti, i to ne samo financiranjem javne potrošnje kojom se podupire društvena mobilnost, već i smanjenjem nejednakosti u prihodima; ističe da porezna politika može imati znatan učinak na odluke o zapošljavanju, razine ulaganja i spremnost poduzeća da prošire svoje poslovanje;

10.  ističe da je najhitniji prioritet smanjiti porezni jaz koji proizlazi iz poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca te njihova utjecaja na nacionalne proračune i proračun EU-a kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti i porezna pravednost prema svim poreznim obveznicima i među njima te borba protiv povećanja nejednakosti i jačanje povjerenja u demokratsko donošenje politika osiguravajući da prevaranti nemaju konkurentnu poreznu prednost u odnosu na poštene porezne obveznike;

11.  naglašava da su zajednički napori na razini EU-a i na nacionalnoj razini ključni za obranu proračuna EU-a i nacionalnih proračuna od gubitaka koji proizlaze iz neplaćenih poreza; napominje da države mogu samo uz potpuno i učinkovito prikupljene porezne prihode predvidjeti, između ostalog, kvalitetne javne usluge, uključujući cjenovno pristupačno obrazovanje, zdravstvenu skrb i stanovanje, sigurnost, suzbijanje kriminala i odgovore na izvanredne situacije, socijalnu sigurnost i skrb, provedbu standarda sigurnosti na radnom mjestu i standarda zaštite okoliša, borbu protiv klimatskih promjena, promicanje rodne ravnopravnosti, javni prijevoz i osnovnu infrastrukturu kako bi se potaknuo i, prema potrebi, stabilizirao socijalno uravnotežen razvoj u cilju ostvarivanja ciljeva održivog razvoja;

12.  smatra da su nedavne promjene u području oporezivanja i prikupljanja poreza, kojima se težište oporezivanja premjestilo s imovine na dohodak, s dohotka od kapitala na dohodak od rada i potrošnju, s multinacionalnih poduzeća (MNE-ovi) na mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i iz financijskog sektora na realno gospodarstvo, imale nerazmjeran utjecaj na žene i osobe s niskim primanjima, koje se obično više oslanjaju na dohodak od rada i troše veći dio svojih prihoda na potrošnju(30); napominje da među najbogatijim skupinama stanovništva postoje veće stope utaje poreza(31); poziva Komisiju da u svojim zakonodavnim prijedlozima u području poreza i sprečavanja pranja novca uzme u obzir učinak na društveni razvoj, uključujući rodnu ravnopravnost i druge prethodno navedene politike;

1.3.Rizici i pogodnosti povezane s gotovinskim transakcijama

13.  naglašava da gotovinske transakcije, unatoč njihovim pogodnostima, kao što su pristupačnost i brzina, i dalje predstavljaju vrlo visoki rizik u smislu pranja novca i utaje poreza, uključujući prijevare u vezi s PDV-om; napominje da su u nekim državama članicama već uvedena ograničenja za gotovinska plaćanja; ujedno napominje da se, unatoč usklađivanju pravila o kontrolama gotovine na vanjskim granicama EU-a, pravila u pogledu kretanja gotovine unutar granica EU-a i dalje razlikuju među državama članicama;

14.  napominje da zbog rascjepkanosti i različite prirode tih mjera može doći do narušavanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta; stoga poziva Komisiju da pripremi prijedlog o ograničenjima na gotovinska plaćanja na europskoj razini, uz istodobno zadržavanje gotovine kao sredstva plaćanja; nadalje napominje da euronovčanice u velikim apoenima predstavljaju veći rizik u smislu pranja novca; pozdravlja činjenicu da je Europska središnja banka (ESB) 2016. najavila da više neće izdavati nove novčanice od 500 EUR (iako postojeće zalihe ostaju zakonsko sredstvo plaćanja); poziva ESB da izradi vremenski raspored za ukidanje mogućnosti korištenja novčanicama od 500 EUR;

1.4.Kvantitativna procjena

15.  ističe da porezna prijevara, utaja poreza i agresivno porezno planiranje dovode do gubitka resursa za nacionalne proračune i proračun Europske unije(32); uviđa da kvantifikacija tih gubitaka nije jednostavna; međutim, napominje da bi se povećanim zahtjevima u pogledu transparentnosti osiguralo ne samo bolje podatke, već bi se pridonijelo i smanjenju netransparentnosti;

16.  napominje da se u nekoliko procjena nastojao brojčano utvrditi razmjer gubitaka koji nastaju zbog izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca; podsjeća na to da nijedna od tih procjena ne pruža dovoljno široku sliku sama po sebi zbog prirode podataka ili nedostatka istih; napominje da se neke od nedavnih procjena međusobno nadopunjuju na temelju različitih komplementarnih metodologija;

17.  napominje da je do sada Komisija provodila procjenu poreznog jaza u području PDV-a u EU-u, dok je samo petnaest država članica pripremalo vlastite nacionalne procjene poreznog jaza; poziva sve države članice da, pod vodstvom Komisije, pripreme sveobuhvatnu procjenu poreznog jaza te da se pritom ne ograniče samo na PDV i uključe procjenu troškova svih poreznih poticaja;

18.  ponovno izražava žaljenje zbog „nedostatka pouzdanih i nepristranih statističkih podataka o razmjerima porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza [te] naglašava važnost razvijanja odgovarajućih i transparentnih metodologija za kvantificiranje razmjera tih pojava, kao i njihova učinka na javne financije, gospodarske aktivnosti i javna ulaganja zemalja”(33); podsjeća da su nedavni primjeri pokazali važnost političke i financijske neovisnosti statističkih zavoda kako bi se zajamčila pouzdanost statističkih podataka; poziva na to da se od Eurostata zatraži tehnička pomoć za prikupljanje sveobuhvatnih i točnih statističkih podataka kako bi ih se pružilo u usporedivom, jednostavno koordiniranom digitalnom formatu;

19.  posebno podsjeća na empirijsku procjenu razmjera godišnjih gubitaka prihoda uzrokovanih agresivnim planiranjem poreza na dobit u EU-u, koja je izrađena 2015. godine; napominje da se procijenjeni iznos kreće u rasponu od 50 – 70 milijardi EUR (iznos koji se izgubi samo zbog premještanja dobiti i koji odgovara udjelu od barem 17 % poreza na dobit 2013. i 0,4 % BDP-a) do 160 – 190 milijardi EUR (ako se dodaju individualizirani porezni dogovori velikih multinacionalnih poduzeća i neučinkovitost u prikupljanju poreza);

20.  poziva Vijeće i države članice da, posebno kroz potporu u okviru programa Fiscalis, prednost daju projektima čiji je cilj kvantificiranje razmjera izbjegavanja plaćanja poreza kako bi se uspješnije premostio postojeći porezni jaz; naglašava da je Europski parlament usvojio povećanje(34) sredstava u okviru programa Fisacalis; potiče države članice da, pod koordinacijom Komisije, procjenjuju svoj porezni jaz i da rezultate objavljuju na godišnjoj osnovi;

21.  napominje da se u radnom dokumentu MMF-a(35) procjenjuje da gubici uzrokovani smanjenjem porezne osnovice i premještanjem dobiti te gubici povezani s poreznim oazama na svjetskoj razini iznose oko 600 milijardi USD godišnje; napominje da se, u skladu s dugoročnim procjenama MMF-a, radi o 400 milijardi USD za zemlje OECD-a (1 % njihova BDP-a) i 200 milijardi USD za zemlje u razvoju (1,3 % njihova BDP-a);

22.  pozdravlja nedavne procjene neslužbenog gospodarstva, često nazvanog sivo gospodarstvo, u studiji o poreznim politikama u Europskoj uniji za 2017.(36), koja pruža neizravni širi prikaz utaje poreza; ističe da vrijednost neslužbenog gospodarstva mjeri gospodarske aktivnosti koje se ne mogu evidentirati u osnovnim izvorima podataka koji se koriste za izradu nacionalnih računa;

23.  naglašava da se svake godine gotovo 40 % dobiti multinacionalnih poduzeća premješta u porezne oaze, a neke države članice Europske unije izgledaju glavne gubitnice premještanja dobiti jer 35 % premještene dobiti dolazi iz država članica EU-a, iza kojih slijede zemlje u razvoju (30 %)(37); ističe da se oko 80 % dobiti koja se premješta iz mnogih država članica EU-a usmjerava u nekoliko drugih država članica EU-a ili kroz njih; ističe da multinacionalna poduzeća mogu platiti do 30 % manje poreza od domaćih konkurenata te da se agresivnim poreznim planiranjem narušava tržišno natjecanje za domaća poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća;

24.  napominje da najnovije procjene porezne utaje u EU-u upućuju na brojku od otprilike 825 milijardi EUR godišnje(38);

25.  napominje da multinacionalna poduzeća koja su saslušana pred odborom TAX3 izrađuju vlastite procjene efektivnih poreznih stopa (ETR)(39); ističe da neki stručnjaci dovode u pitanje te procjene;

26.  poziva na prikupljanje statističkih podataka o velikim transakcijama u slobodnim lukama, carinskim skladištima i posebnim gospodarskim zonama, kao i objavljivanje informacija dobivenih od posrednika i zviždača;

1.5. Porezne prijevare, utaje poreza, izbjegavanje plaćanja poreza i agresivno porezno planiranje (ATP)

27.  podsjeća da se borba protiv utaje poreza i poreznih prijevara odnosi na nezakonite radnje, dok se borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza usmjerava na situacije u kojima se iskorištavaju rupe u zakonima ili koje su a priori u granicama zakona, osim ako ih porezno tijelo ili konačno sud ne proglase nezakonitima, ali protiv njegova duha; poziva stoga na pojednostavnjenje poreznog okvira;

28.  podsjeća na to da poboljšavanje prikupljanja poreza u državama EU-a može vjerojatno smanjiti kriminal povezan s utajom poreza i povezanim pranjem novca;

29.  podsjeća da se pojam agresivno porezno planiranje odnosi na osmišljavanje poreznog dizajna kojim će se porezne obveze smanjiti iskorištavanjem tehničkih obilježja poreznog sustava ili odabiranjem između dvaju ili više poreznih sustava, što je protivno duhu prava,

30.  pozdravlja odgovor Komisije na pozive iz rezolucija odbora TAXE, TAX2 i PANA o učinkovitijem prepoznavanju agresivnog poreznog planiranja i štetnih poreznih praksi;

31.  poziva Komisiju i Vijeće da predlože i donesu sveobuhvatnu i posebnu definiciju pokazatelja agresivnog poreznog planiranja, nadovezujući se na obilježja utvrđena tijekom pete revizije Direktive o administrativnoj suradnji (DAC6)(40) i relevantne studije i preporuke Komisije(41); ističe da se ti jasni pokazatelji prema potrebi mogu temeljiti na međunarodno dogovorenim normama; poziva države članice da te pokazatelje koriste kao osnovu za ukidanje svih štetnih poreznih praksi koje su rezultat postojećih rupa u poreznom zakonodavstvu; poziva Komisiju i Vijeće da redovito ažuriraju te pokazatelje ako se pojave novi mehanizmi ili prakse agresivnog poreznog planiranja;

32.  naglašava da između korporativnih poreznih obveznika i pojedinaca s visokom neto vrijednošću postoji sličnost u korištenju korporativnih i sličnih struktura kao što su trustovi i lokacije na moru (offshore) za potrebe agresivnog poreznog planiranja; upozorava na ulogu posrednika(42) u uspostavi takvih programa; u tom pogledu podsjeća da većina prihoda pojedinaca s visokom neto vrijednošću dolazi u obliku kapitalne dobiti, a ne zarade;

33.  pozdravlja činjenicu da je Komisija ocijenila pokazatelje agresivnog poreznog planiranja i uvrstila ih u svoja izvješća po državama članicama u okviru Europskog semestra za 2018.; traži da to ocjenjivanje postane redovna praksa kako bi se osigurali jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu EU-a te, dugoročno, veća stabilnost javnih prihoda; poziva Komisiju da zajamči donošenje jasnih popratnih mjera za okončanje praksi agresivnog poreznog planiranja, prema potrebi, u obliku službenih preporuka;

34.  ponavlja svoj poziv poduzećima da, kao porezni obveznici, u potpunosti poštuju svoje porezne obveze i suzdrže se od agresivnog poreznog planiranja koje dovodi do smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS) te da strategiju pravednog oporezivanja i suzdržavanje od štetnih poreznih praksi smatraju važnim dijelom svojeg društveno odgovornog poslovanja, uzimajući pritom u obzir Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima i Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća kako bi osigurali povjerenje poreznih obveznika u porezne okvire;

35.  potiče države članice koje sudjeluju u postupku pojačane suradnje da što prije postignu dogovor o donošenju poreza na financijske transakcije (FTT), istodobno potvrđujući da je globalno rješenje najprikladnije;

2.Porez na dobit

36.  podsjeća da su se mogućnosti za odabir lokacije poslovanja ili boravka na temelju regulatornog okvira naglo povećale zbog globalizacije i digitalizacije;

37.  podsjeća da se porezi moraju platiti u jurisdikcijama u kojima se odvija stvarna znatna i istinska gospodarska aktivnost i dolazi do stvaranja vrijednosti ili, u slučaju neizravnog oporezivanja, tamo gdje se odvija potrošnja; naglašava da se to može postići usvajanjem zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB) u EU-u s prikladnom i pravednom raspodjelom, uključujući, među ostalim, svu materijalnu imovinu;

38.  napominje da je EU uveo porez na izlazak u okviru direktive ATAD I te da se time državama članicama omogućuje oporezivanje gospodarske vrijednosti kapitalne dobiti ostvarene na njihovu državnom području, čak i ako ta dobit još nije ostvarena u trenutku izlaska; smatra da bi trebalo ojačati načelo oporezivanja dobiti ostvarene u državama članicama prije nego što napuste Uniju, na primjer s pomoću koordiniranog poreza po odbitku na kamate i licencije, kako bi se ispravili postojeći nedostaci i izbjegao odlazak profita iz EU-a bez plaćanja poreza; poziva Vijeće da nastavi pregovore o prijedlogu u vezi s kamatama i licencijama(43); napominje da se u poreznim sporazumima često smanjuje stopa poreza po odbitku radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja(44);

39.  ponovno potvrđuje da prilagodba međunarodnih poreznih pravila treba odgovarati izbjegavanju koje proizlazi iz mogućeg iskorištavanja međudjelovanja između nacionalnih poreznih odredbi i mreža poreznih sporazuma, što rezultira erozijom porezne osnovice i dvostrukim neoporezivanjem jamčeći da ne dolazi do dvostrukog oporezivanja;

2.1.Akcijski plan za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te njegova provedba u EU-u: Direktiva o pravilima protiv izbjegavanja poreza (ATAD)

40.  smatra da je projekt skupine G20, koji se odnosio na borbu protiv praksi smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti i koji je vodio OECD, imao za cilj koordinirano se uhvatiti u koštac s uzrocima i okolnostima koje dovode do tih praksi, i to poboljšanjem prekogranične usklađenosti poreznih propisa, jačanjem obvezujućih uvjeta i povećanjem transparentnosti i sigurnosti; međutim, navodi da se stupanj spremnosti i predanosti suradnji na akcijskom planu OECD-a za BEPS razlikuje među državama i s obzirom na predmetne mjere;

41.  napominje da se akcijski plan skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, koji vodi OECD te koji se sastoji od 15 točaka i čija je svrha koordinirano rješavanje uzroka i okolnosti koje dovode do praksi smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, provodi i prati u sklopu Uključivog okvira te da se vode dodatne rasprave i to u kontekstu koji nadilazi samo početne države sudionice; poziva države članice da podrže reformu i mandata i funkcioniranja Uključivog okvira kako bi se zajamčilo da se postojećim međunarodnim okvirom obuhvate preostale rupe u poreznom zakonodavstvu te neriješena porezna pitanja; pozdravlja inicijativu Uključivog okvira koja, je usmjerena na raspravu i pronalazak globalnog dogovora o boljoj raspodjeli prava na oporezivanje među zemljama;

42.  prima na znanje činjenicu da mjere zahtijevaju provedbu; prima na znanje političku izjavu(45) o uključivom okviru za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS), čiji je cilj osmisliti moguća rješenja za utvrđene poteškoće koje se odnose na oporezivanje digitalnog gospodarstva;

43.  ističe da su neke države nedavno donijele jednostrane protumjere protiv štetnih poreznih praksi (kao što je porez na preusmjerenu dobit u Ujedinjenoj Kraljevini i odredbe o globalnom nematerijalnom prihodu s niskim stopama poreza (GILTI) u sklopu porezne reforme u SAD-u) kako bi se osiguralo da se strani prihod multinacionalnih poduzeća propisno oporezuje po minimalnoj efektivnoj poreznoj stopi u državi u kojoj matično društvo ima boravište; traži da se te mjere ocijene na razini EU-a; napominje da, za razliku od tih jednostranih mjera, EU općenito promiče multilateralna i sporazumna rješenja za rješavanje pitanja pravedne dodjele prava oporezivanja; naglašava da, primjerice, EU daje prednost globalnom rješenju za oporezivanje digitalnog sektora, ali ipak predlaže uvođenje poreza na digitalne usluge na razini EU-a (DST) s obzirom na to da globalne rasprave u tom području sporo napreduju;

44.  podsjeća da se paketom EU-a protiv izbjegavanja plaćanja poreza iz 2016. dopunjavaju postojeće odredbe kako bi se na usklađen način u cijelom EU-u provodilo 15 mjera u borbi protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti na jedinstvenom tržištu;

45.  pozdravlja činjenicu da je EU donio direktive ATAD I i ATAD II; smatra da se tim direktivama osigurava pravednije oporezivanje jer određuju minimalnu razinu zaštite od izbjegavanja poreza na dobit u cijelom EU-u te da jamče pravednije i stabilnije okruženje za poduzeća, i iz perspektive potražnje i iz perspektive ponude; pozdravlja odredbe o hibridnim neusklađenostima čiji je cilj sprečavanje dvostrukog neoporezivanja kako bi se uklonile postojeće i izbjegle daljnje neusklađenosti između država članica i u odnosu na treće zemlje;

46.  pozdravlja odredbe o kontroliranim stranim korporacijama koje su dio Direktive ATAD I i kojima se osigurava da se dobit povezanih društava koja je registrirana u državama s niskom ili nepostojećom stopom oporezivanja učinkovito oporezuje; smatra da se njima sprječava da nepostojanje nacionalnih pravila o kontroliranim stranim korporacijama u Uniji ili razlike među tim pravilima ugroze funkcioniranje unutarnjeg tržišta, osim u slučaju potpuno umjetnih dogovora, na koje je Parlament u više navrata upozorio; žali zbog toga što u Direktivi ATAD I postoje dva pristupa provedbi pravila o kontroliranim stranim korporacijama i poziva države članice da primijene samo jednostavnija i najučinkovitija pravila o kontroliranim stranim korporacijama poput onih iz članka 7. stavka 2. točke (a) te direktive;

47.  pozdravlja opće pravilo protiv zlouporabe u svrhu izračuna obveze plaćanja poreza na dobit, koje je navedeno u Direktivi ATAD I i kojim se državama članicama omogućuje da zanemaruju rješenja koja nisu autentična te u kojemu se uzimaju u obzir sve relevantne činjenice i okolnosti s ciljem ostvarivanja porezne prednosti; ponavlja svoj opetovani poziv na donošenje općeg i strogog zajedničkog pravila protiv zlouporabe u postojećem zakonodavstvu, a posebno u Direktivi o matičnim društvima i društvima kćerima, Direktivi o spajanjima te Direktivi o kamatama i licencijama;

48.  ponavlja poziv na donošenje jasne definicije stalnog poslovnog nastana i znatne gospodarske prisutnosti kako poduzeća ne bi mogla umjetno izbjegavati plaćanje poreza u državi članici u kojoj obavljaju gospodarsku aktivnost;

49.  poziva da se rad koji se provodi u okviru Zajedničkog foruma EU-a o transfernim cijenama i koji se odnosi na razvoj dobrih praksi dovrši te da Komisija nadzire provedbu u državama članicama;

50.  podsjeća na svoju zabrinutost u vezi s uporabom transfernih cijena u agresivnom poreznom planiranju i slijedom toga ponovno upozorava na potrebu za odgovarajućim djelovanjem i poboljšanjem okvira za transferne cijene kako bi se riješilo to pitanje; ističe da je potrebno zajamčiti da te cijene odražavaju gospodarsku stvarnost, pružaju sigurnost, jasnoću i pravednost za države članice i poduzeća koja posluju u Uniji te da smanjuju rizik od zlouporabe pravila u svrhe premještanja dobiti; smatra da se pritom mora voditi računa o smjernicama OECD-a o transfernim cijenama za multinacionalna poduzeća i poreznu upravu iz 2010.(46); međutim, napominje da, kao što su istaknuli stručnjaci te kako je navedeno u publikacijama, upotreba „koncepta neovisnog subjekta” ili „načela nepristrane transakcije” predstavlja jedan od glavnih čimbenika za omogućivanje štetnih poreznih praksi(47);

51.  naglašava da mjere EU-a usmjerene na rješavanje problema smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te agresivnog poreznog planiranja za porezna tijela znače ažurirano sredstvo kojim se jamči pravedno prikupljanje poreza uz istodobno osiguravanje konkurentnosti poduzeća iz EU-a; naglašava da bi porezna tijela trebala biti odgovorna za učinkovito korištenje tih instrumenata i ne nametati dodatna opterećenja za odgovorne porezne obveznike, posebno mala i srednja poduzeća;

52.  drži da novi protok informacija prema poreznim tijelima nakon donošenja direktiva ATAD I i DAC4 rezultira potrebom za odgovarajućim sredstvima kako bi se osiguralo najučinkovitije korištenje takvih informacija i učinkovito smanjio trenutačni porezni jaz; poziva sve države članice da zajamče da su sredstva koja upotrebljavaju tijela dostatna i primjerena za upotrebu tih informacija te za objedinjavanje i unakrsnu provjeru informacija iz različitih izvora i skupova podataka;

2.2.Jačanje mjera EU-a za borbu protiv agresivnog poreznog planiranja i dopunjavanje akcijskog plana za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti

2.2.1.Nadzor poreznih sustava država članica i ukupnog poreznog okruženja – agresivno porezno planiranje u EU-u (Europski semestar)

53.  pozdravlja činjenicu da su porezni sustavi država članica i ukupno porezno okruženje postali dio europskog semestra u skladu s pozivom Parlamenta(48); pozdravlja studije i podatke koje je izradila Komisija(49) i kojima se omogućuje bolje rješavanje situacija u kojima postoje pokazatelji gospodarskog agresivnog poreznog planiranja te koji daju jasnu naznaku izloženosti poreznom planiranju i za sve države članice predstavljaju bogatu bazu podataka o tom problemu; ističe da države članice, u duhu lojalne suradnje, ne smiju olakšati stvaranje programa agresivnog poreznog planiranja koji nisu u skladu s pravnim okvirom EU-a i duhom Ugovora EU-a;

54.  traži da ti novi porezni pokazatelji za europski semestar imaju isti rang kao i pokazatelji povezani s kontrolom rashoda; ističe koristi koje proizlaze iz dodavanja te porezne dimenzije europskom semestru s obzirom na to da će se njome omogućiti suzbijanje određenih štetnih poreznih praksi koje do sada nisu bile riješene u okviru direktive ATAD i drugih postojećih europskih propisa;

55.  pozdravlja činjenicu da se u okviru Direktive o administrativnoj suradnji (DAC6) navode obilježja prekograničnih aranžmana o kojima su posrednici dužni obavijestiti porezna tijela kako bi ih ona mogla ocijeniti; pozdravlja činjenicu da se ta obilježja programa agresivnog poreznog planiranja mogu ažurirati ako se pojave novi aranžmani ili prakse; ističe da rok za provedbu Direktive još nije prošao i da će biti potrebno nadzirati odredbe kako bi se osigurala njihova učinkovitost;

56.  poziva na to da skupina za Kodeks o postupanju jednom godišnje Vijeću i Parlamentu podnosi izvješće o glavnim aranžmanima o kojima se izvijesti u državama članicama kako bi se donositeljima odluka omogućilo da budu u tijeku s novim poreznim sustavima koji se izrađuju te da poduzmu nužne protumjere koje bi mogle biti potrebne;

57.  poziva i institucije EU-a i države članice da osiguraju da ugovori o javnoj nabavi ne olakšavaju izbjegavanje plaćanja poreza za dobavljače; ističe da bi države članice trebale nadzirati i jamčiti da poduzeća ili drugi pravni subjekti uključeni u javne natječaje i ugovore o javnoj nabavi ne sudjeluju u poreznim prijevarama, utaji poreza i agresivnom poreznom planiranju; poziva Komisiju da pojasni postojeću praksu javne nabave u skladu s direktivom EU-a o javnoj nabavi te da po potrebi predloži njezino ažuriranje kako se ne bi zabranjivala primjena razmatranja povezanih s porezima kao kriterija za isključenje ili čak kao kriterija odabira u javnoj nabavi;

58.  poziva Komisiju da objavi prijedlog kojim bi se države članice obvezalo da osiguraju da gospodarski subjekti koji sudjeluju u postupcima javne nabave poštuju barem minimalnu razinu porezne transparentnosti, posebno u pogledu javnog izvješćivanja po zemljama i transparentnih vlasničkih struktura;

59.  poziva Komisiju da u najkraćem mogućem roku izradi prijedlog u cilju stavljanja izvan snage povlaštenih poreznih režima za patente te poziva države članice da prednost daju neštetnoj i, po potrebi, izravnoj potpori za istraživanje i razvoj na njihovu teritoriju; naglašava da je porezne olakšice za trgovačka društva potrebno pažljivo razraditi i primjenjivati samo u slučajevima u kojima imaju pozitivan utjecaj na radna mjesta i rast te u kojima ne postoji nikakva opasnost nastanka novih rupa u poreznom sustavu;

60.  u međuvremenu ponavlja poziv da se osigura istinska povezanost trenutačnih povlaštenih poreznih režima za patente s gospodarskom aktivnošću, kao što su testovi rashoda, te da se njima ne narušava tržišno natjecanje; primjećuje sve veću ulogu nematerijalne imovine u vrijednosnom lancu multinacionalnih poduzeća; prima na znanje poboljšanu definiciju troškova istraživanja i razvoja u prijedlogu o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCTB); podupire stajalište Parlamenta o uvođenju poreznih olakšica za stvarne troškove istraživanja i razvoja umjesto odbitaka za istraživanje i razvoj;

2.2.2.Bolja suradnja u području oporezivanja, uključujući CCCTB

61.  naglašava da bi porezna politika u Europskoj uniji trebala biti usmjerena na borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i agresivnog poreznog planiranja te na olakšavanje prekogranične gospodarske aktivnosti suradnjom poreznih tijela i osmišljavanjem pametne porezne politike;

62.  ističe da postoje brojne prepreke povezane s porezom koje otežavaju prekograničnu gospodarsku aktivnost; u tom pogledu ističe svoju rezoluciju od 25. listopada 2012. o 20 glavnih nedoumica europskih građana i poduzeća u vezi s djelovanjem jedinstvenog tržišta(50); potiče Komisiju da joj jedan od prioriteta bude donošenje akcijskog plana za rješavanje tih prepreka;

63.  pozdravlja ponovno pokretanje projekta CCCTB-a, što je rezultat činjenice da je Komisija usvojila međusobno povezane prijedloge o CCTB-u i CCCTB-u; naglašava da će se CCCTB-om, kada se u potpunosti provede, ukloniti rupe u nacionalnim poreznim sustavima, osobito u pogledu transfernih cijena;

64.  poziva Vijeće da brzo usvoji i usporedno provede ta dva prijedloga te da uzme u obzir mišljenje Parlamenta koje već uključuje koncept virtualnog stalnog poslovnog nastana i formule za raspodjelu zahvaljujući kojima bi se zatvorile preostale zakonske rupe koje omogućuju izbjegavanje plaćanja poreza i izjednačili uvjeti u svjetlu digitalizacije; izražava žaljenje zbog upornog odbijanja određenih država članica da pronađu rješenje i poziva države članice da premoste svoja različita stajališta;

65.  podsjeća da bi primjenu CCTB-a i CCCTB-a trebala pratiti provedba zajedničkih računovodstvenih pravila i primjereno usklađivanje administrativnih praksi;

66.  podsjeća da bi se, kako bi se okončala praksa premještanja dobiti i kako bi se uvelo načelo prema kojem se porez plaća ondje gdje se ostvaruje dobit, CCTB i CCCTB trebali uvesti istodobno u svim državama članicama; poziva Komisiju da, u slučaju da Vijeće jednoglasno ne donese odluku o uvođenju CCCTB-a, na temelju članka 116. UFEU-a izda novi prijedlog u kojem Europski parlament i Vijeće djeluju u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom kako bi usvojili nužno zakonodavstvo;

2.2.3.Oporezivanje dobiti digitalnih poduzeća

67.  napominje da je pojava digitalizacije stvorila novu situaciju na tržištu zahvaljujući kojoj digitalna i digitalizirana poduzeća mogu iskoristiti lokalna tržišta bez fizičke, a time i porezne prisutnosti na tim tržištima, zbog čega se stvaraju nejednaki uvjeti na tržištu te se tradicionalna poduzeća stavljaju u nepovoljan položaj; napominje da se na modele digitalnih poduzeća u EU-u primjenjuje niže efektivno prosječno porezno opterećenje u odnosu na tradicionalne poslovne modele(51);

68.  u tom kontekstu ističe postupni prijelaz s materijalne proizvodnje na nematerijalnu imovinu u lancu vrijednosti multinacionalnih poduzeća, što je vidljivo u relativnim stopama rasta primitaka naknada za licenciju tijekom posljednjih pet godina (gotovo 5 % godišnje) u usporedbi s prodajom robe i izravnih stranih ulaganja (FDI) (manje od 1 % godišnje)(52); izražava žaljenje zbog činjenice da digitalna poduzeća u nekim državama članicama ne plaćaju gotovo nikakve poreze unatoč njihovoj znatnoj digitalnoj prisutnosti i velikim prihodima u tim državama članicama;

69.  smatra da bi EU trebao omogućiti stvaranje atraktivnog poslovnog okruženja kako bi se ostvarilo jedinstveno digitalno tržište koje neometano funkcionira uz istodobno osiguravanje pravednog oporezivanja u digitalnom gospodarstvu; podsjeća na to da bi se, kada je riječ o digitalizaciji gospodarstva u cjelini, pri određivanju lokacije stvaranja vrijednosti u obzir trebao uzeti doprinos korisnika, kao i prikupljene informacije o ponašanju potrošača na internetu;

70.  naglašava da će nedostatak zajedničkog pristupa Unije u rješavanju problema oporezivanja digitalnog gospodarstva dovesti, odnosno da je u stvari već doveo, do toga da države članice donesu jednostrana rješenja, što će rezultirati regulatornom arbitražom, cijepanjem jedinstvenog tržišta te može postati teret za poduzeća koja posluju prekogranično, kao i za porezna tijela;

71.  prima na znanje vodeću ulogu Komisije i nekih država članica u globalnoj raspravi o oporezivanju digitalnog gospodarstva; potiče države članice da nastave s proaktivnim radom na razini OECD-a i UN-a, osobito putem postupka koji je uveden uključivim okvirom za BEPS u njegovoj političkoj izjavi(53); međutim, podsjeća na to da EU ne bi trebao čekati na globalna rješenja i da mora odmah djelovati;

72.  pozdravlja digitalni porezni paket koji je Komisija usvojila 21. ožujka 2018.; međutim, žali zbog činjenice da su Danska, Finska, Irska i Švedska izrazile svoje zadrške ili temeljno suprotstavljanje digitalnom poreznom paketu na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove održanom 12. ožujka 2019.(54);

73.  naglašava da je dogovor o tome što čini digitalni stalni poslovni nastan, jedini koji je dosad postignut, korak u pravom smjeru, ali da se njime ne rješava pitanje raspodjele porezne osnovice;

74.  poziva države članice koje su voljne razmotriti mogućnost uspostave digitalnog poreza da to učine u okviru pojačane suradnje kako bi se spriječila daljnja fragmentacija jedinstvenog tržišta, što se već događa s pojedinim državama članicama koje razmišljaju o uvođenju nacionalnih rješenja;

75.  smatra da takozvano privremeno rješenje nije optimalno; drži da će se zahvaljujući njemu ubrzati traženje boljeg rješenja na globalnoj razini te da će se pritom donekle izjednačiti uvjeti na lokalnim tržištima; poziva države članice EU-a da što je prije moguće razmotre, donesu i provedu dugoročno rješenje u pogledu oporezivanja digitalnog gospodarstva (znatna digitalna prisutnost) kako bi EU na globalnoj razini i dalje bio predvodnik u tom području; naglašava da bi dugoročno rješenje koje je predložila Komisija trebalo poslužiti kao temelj za daljnji rad na međunarodnoj razini;

76.  primjećuje da građani EU-a pojačano zahtijevaju uvođenje poreza na digitalne usluge; podsjeća da istraživanja pokazuju da 80 % građana iz Njemačke, Francuske, Austrije, Nizozemske, Švedske i Danske podupire porez na digitalne usluge te da bi stoga EU trebao predvoditi međunarodna nastojanja u tom području; nadalje, ističe da bi većina ispitanih građana željela da područje primjene poreza na digitalne usluge bude široko(55);

77.  poziva države članice da se pobrinu za to da porez na digitalne usluge ostane privremena mjera na način da se u Prijedlog direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga(56) (COM(2018)0148) uvrsti „klauzula o vremenskom ograničenju” i da se ubrza rasprava o znatnoj digitalnoj prisutnosti;

2.2.4.Učinkovito oporezivanje

78.  napominje da su se na razini EU-a nominalne stope poreza na dobit smanjile s prosječno 32 % 2000. na 21,9 % 2018.(57), što predstavlja smanjenje od 32 %; zabrinut je zbog mogućih posljedica tog natjecanja na održivost poreznih sustava i njegovih mogućih učinaka prelijevanja na druge zemlje; primjećuje da se u okviru prvog projekta u području BEPS-a pod vodstvom skupine G20 i OECD-a nije obrađivala ta pojava; pozdravlja najavu iz uključivog okvira za BEPS da se na temelju načela „nedovođenja u pitanje” ispitaju prava oporezivanja kojima bi se ojačala sposobnost jurisdikcija za oporezivanje dobiti ako jurisdikcija s pravom oporezivanja primjenjuje nisku efektivnu poreznu stopu na tu dobit do 2020.(58), što dovodi do minimalne razine uspješnog oporezivanja; napominje da se, kako je navedeno u uključivom okviru za BEPS, trenutačnim djelovanjem pod vodstvom OECD-a ne mijenja činjenica da zemlje ili jurisdikcije imaju pravo odrediti vlastite porezne stope ili uopće ne uspostaviti sustav poreza na dobit(59);

79.  pozdravlja novi globalni standard OECD-a u pogledu čimbenika za znatan dio djelatnosti za porezne jurisdikcije bez poreza ili s nominalnim porezom(60), koji se većinom temelji na radu EU-a na uvrštavanju na EU-ov popis (pravedni kriterij 2.2 EU-ova popisa);

80.  primjećuje razlike između procjene efektivnih poreznih stopa velikih korporacija, koje se često temelje na predviđanjima poreza(61), i stvarnog poreza koji plaćaju velika multinacionalna poduzeća; primjećuje da tradicionalni sektori u prosjeku plaćaju efektivnu stopu poreza na dobit od 23 %, dok digitalni sektor plaća oko 9,5 %(62);

81.  primjećuje različite metodologije u procjeni efektivnih poreznih stopa zbog kojih nije moguća pouzdana usporedba efektivnih poreznih stopa u EU-u i na globalnoj razini; ističe da se neke procjene efektivnih poreznih stopa u EU-u kreću od 2,2 % do 30 %(63); poziva Komisiju da razvije vlastitu metodologiju i redovito objavljuje efektivne porezne stope u državama članicama;

82.  poziva Komisiju da procijeni pojavu smanjenja nominalnih poreznih stopa i njezina učinka na efektivne porezne stope u EU-u te da, prema potrebi, predloži mjere unutar EU-a i prema trećim zemljama, uključujući stroga pravila protiv zlouporabe i obrambene mjere, kao što su stroža pravila o kontroliranim stranim društvima i preporuka za izmjenu poreznih sporazuma;

83.  smatra da bi globalna koordinacija u pitanjima porezne osnovice kao rezultat projekta OECD koji se bavi smanjenjem porezne osnovice i premještanjem dobiti trebala biti popraćena boljom koordinacijom u pitanjima poreznih stopa kako bi se povećala učinkovitost;

84.  poziva države članice da ažuriraju mandat skupini za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja (skupina CoC) kako bi se istražio koncept minimalnog uspješnog oporezivanja dobiti trgovačkih društava na temelju rada OECD-a na temu poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu;

85.  prima na znanje izjavu francuskog ministra financija na sjednici odbora TAX3 od 23. listopada 2018. o potrebi za raspravom o konceptu minimalnog oporezivanja; pozdravlja spremnost Francuske da raspravu o minimalnom oporezivanju učini jednim od prioriteta svojega predsjedanja skupinom G7 2019., kao što je ponovljeno tijekom sastanka Vijeća za ekonomske i financijske poslove održanog 12. ožujka 2019.;

2.3.Upravna suradnja u vezi s izravnim porezima

86.  naglašava da je od lipnja 2014. Direktiva DAC izmijenjena četiri puta;

87.  poziva Komisiju da ocijeni i predstavi prijedloge za uklanjanje nedostataka u Direktivi DAC2, posebno uključivanjem materijalne imovine i kriptovaluta u područje primjene Direktive, propisivanjem sankcija za nepoštovanje propisa ili lažno izvješćivanje od strane financijskih institucija te uključivanjem više vrsta financijskih institucija i vrsta financijskih izvještaja o kojima se trenutačno ne izvješćuje, kao što su mirovinski fondovi;

88.  ponavlja svoj poziv na proširenje područja primjene u pogledu razmjene odluka o porezima i šireg pristupa Komisije te na veće usklađivanje praksi u vezi s odlukama o porezu različitih nacionalnih poreznih tijela;

89.  poziva Komisiju da čim prije objavi svoju prvu ocjenu Direktive DAC3 u tom pogledu, s posebnim naglaskom na broju razmijenjenih odluka i broju slučajeva u kojima su nacionalne porezne uprave uspjele dobiti informacije od druge države članice; traži da se pri ocjeni uzme u obzir i učinak objavljivanja ključnih informacija povezanih s odlukama o porezima (broj odluka, imena korisnika, efektivna porezna stopa koja proizlazi iz svake odluke); poziva države članice da objavljuju nacionalna porezna mišljenja;

90.  izražava žaljenje zbog činjenice da povjerenik nadležan za oporezivanje ne priznaje potrebu za proširenjem postojećeg sustava za razmjenu informacija među nacionalnim poreznim tijelima;

91.  nadalje, ponavlja svoj poziv da se osigura istovremena porezna revizija osoba koje imaju zajedničke ili komplementarne interese (uključujući matična društva i njihova društva kćeri), kao i poziv na daljnje jačanje porezne suradnje među državama članicama na temelju obveze odgovaranja na grupne zahtjeve u pogledu poreznih pitanja; podsjeća da pravo na šutnju prema poreznim tijelima ne vrijedi za obične administrativne istrage i da je suradnja obvezna(64);

92.  smatra da bi koordinirani izravni nadzor i zajedničke revizije trebali biti dio europskog okvira za suradnju među poreznim upravama;

93.  naglašava da uspješnijem prikupljanju poreza ne doprinosi samo razmjena i obrada informacija među poreznim tijelima, već i dijeljenje najboljih praksi među njima; poziva države članice da daju prednost razmjeni najboljih praksi među poreznim tijelima, posebno u pogledu digitalizacije poreznih uprava;

94.  poziva Europsku komisiju i države članice da usklade postupke za digitalni sustav podnošenja poreznih prijava kako bi se olakšale prekogranične aktivnosti i smanjila birokracija;

95.  poziva Komisiju da čim prije ocijeni provedbu Direktive DAC4, kao i to imaju li nacionalne porezne uprave učinkovit pristup informacijama po državama koje drži druga država članica; traži od Komisije da ocijeni na koji je način Direktiva DAC4 povezana s mjerom br. 13 akcijskog plana za razmjenu informacija po državama u okviru projekta skupine G20 koji se odnosi na borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti;

96.  pozdravlja automatsku razmjenu informacija o financijskim računima s Andorom, Lihtenštajnom, Monakom, San Marinom i Švicarskom na temelju globalnog standarda koji je razvio OECD; poziva Komisiju i države članice da ažuriraju odredbe Ugovora kako bi se uskladile s izmijenjenom Direktivom DAC;

97.  nadalje, ističe doprinos programa Fiscalis 2020., kojim se nastoji poboljšati suradnja među zemljama sudionicama, njihovim poreznim tijelima i njihovim službenicima; ističe dodanu vrijednost koju donose zajedničke akcije u tom području i ulogu mogućeg programa u razvoju i radu velikih transeuropskih IT sustava;

98.  podsjeća države članice da su se u skladu s Ugovorom(65), obvezale na lojalnu, iskrenu i brzu suradnju; stoga poziva nacionalna porezna tijela u svim državama članicama da, u svjetlu prekograničnih slučajeva, osobito tzv. dokumenta CumEx, imenuju jedinstvenu kontaktnu točku, u skladu sa sustavom jedinstvene kontaktne točke Zajedničke međunarodne radne skupine za razmjenu obavještajnih podataka i suradnju u okviru OECD-a(66), kako bi se olakšala i poboljšala suradnja u suzbijanju poreznih prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; nadalje poziva Komisiju da olakša i koordinira suradnju među jedinstvenim kontaktnim točkama država članica;

99.  preporučuje da se od nadležnih tijela država članica koja istovjetna tijela u drugim državama članicama obavijeste o mogućem kršenju prava zahtijeva da dostave službenu obavijest o primitku te, prema potrebi, konkretan odgovor u vezi s mjerama koje su na vrijeme poduzela nakon navedene obavijesti;

2.4.Smanjenje dividende (dividend stripping) i pranje kupona

100.  napominje da su transakcije CumEx poznati problem na svjetskoj razini još od 1990-ih, uključujući i u Europi, ali još nisu poduzete koordinirane mjere; osuđuje porezne prijevare otkrivene u tzv. skandalu CumEx, zbog kojih je došlo do prijavljenih gubitaka poreznih prihoda država članica koje neki mediji procjenjuju na čak 55,2 milijarde EUR; ističe da je konzorcij europskih novinara utvrdio da su Njemačka, Danska, Španjolska, Italija i Francuska navodno glavne mete za cum-ex prakse, a zatim Belgija, Finska, Poljska, Nizozemska, Austrija i Češka;

101.  naglašava da složenost poreznih sustava može dovesti do pravnih rupa koje olakšavaju programi za porezne prijevare, kao što je CumEx;

102.  napominje da su sustavne prijevare u sklopu programa cum-ex i cum-cum bile moguće djelomično zbog toga što relevantna tijela država članica nisu provodila dostatne provjere zahtjeva za povrat poreza i zbog nepostojanja jasne i potpune slike o stvarnim vlasnicima dionica; poziva države članice da svim relevantnim tijelima osiguraju pristup potpunim i ažuriranim informacijama o vlasnicima dionica; poziva Komisiju da procijeni je li u ovom slučaju potrebno djelovanje na razini EU-a te da predstavi zakonodavni prijedlog ako se pokaže da postoji potreba za takvim djelovanjem;

103.  ističe da ta otkrića upućuju na moguće nedostatke u nacionalnim poreznima zakonima i postojećim sustavima razmjene informacija i suradnje među tijelima država članica; apelira na države članice da učinkovito koriste sve komunikacijske kanale, nacionalne podatke i podatke koji se stavljaju na raspolaganje pomoću ojačanog okvira za razmjenu informacija;

104.  naglašava da bi prekogranične aspekte dokumenata CumEx trebalo rješavati multilateralno; upozorava na to da bi uvođenje novih bilateralnih sporazuma o razmjeni informacija i mehanizama bilateralne suradnje između pojedinačnih država članica zakompliciralo već složenu mrežu međunarodnih pravila, prouzročilo nove nedostatke i doprinijelo nedostatku transparentnosti;

105.  apelira na sve države članice da temeljito istraže i analiziraju prakse u pogledu isplata dividendi u svojim jurisdikcijama, da utvrde nedostatke u svojim poreznim zakonima koji onima koji izbjegavaju plaćanje poreza ili se bave poreznim prijevarama omogućuju da te nedostatke iskorištavaju, da analiziraju potencijalnu prekograničnu dimenziju tih praksi te da stanu na kraj svim tim štetnim poreznim praksama; poziva države članice da razmjenjuju najbolje prakse u tom području;

106.  poziva države članice i njihova financijska nadzorna tijela da ocijene potrebu za zabranom isključivo porezno motiviranih financijskih praksi kao što su dividendna arbitraža ili smanjenje dividende (dividend stripping) i slični programi ako izdavatelj ne dokaže da te financijske prakse imaju gospodarsku svrhu koja nije samo neopravdani povrat poreza i/ili izbjegavanje plaćanja poreza; poziva zakonodavce EU-a da ocijene mogućnost provedbe te mjere na razini EU-a;

107.  poziva Komisiju da odmah započne raditi na prijedlogu za stvaranje europske financijske policije u okviru Europola s vlastitim istražnim kapacitetima, te za prekogranične porezne istrage u europskom okviru i ostale oblike prekograničnog financijskog kriminala;

108.  zaključuje da dokumenti CumEx ukazuju na to da postoji hitna potreba za poboljšanjem suradnje poreznih tijela država članica EU-a, posebno u pogledu razmjene informacija; stoga potiče države članice da pojačaju suradnju u otkrivanju, zaustavljanju, istraživanju i kaznenom progonu poreznih prijevara i utaja poreza kao što su, prema potrebi, programi cum-ex i cum-cum, što uključuje razmjenu najboljih praksi, te da podupiru rješenja na razini EU-a kada su ona opravdana;

2.5.Transparentnost u pogledu poreza na dobit

109.  pozdravlja donošenje Direktive DAC4 kojom se poreznim tijelima omogućuje izvješćivanje po državama, u skladu s normom 13. BEPS-a;

110.  podsjeća da je javno izvješćivanje po zemljama jedna od ključnih mjera za postizanje veće transparentnosti u pogledu poreznih informacija o poduzećima; naglašava da su prijedlog javnog izvješćivanja po državama suzakonodavcima podnijela određena poduzeća i podružnice neposredno nakon skandala s Panamskim dokumentima 12. travnja 2016. te da je Parlament 4. srpnja 2017. usvojio svoje stajalište o njemu(67); podsjeća na to se u njemu pozvalo na proširenje opsega izvješćivanja i zaštite komercijalno osjetljivih informacija uz vođenje računa o konkurentnosti poduzeća iz EU-a;

111.  podsjeća na stajalište Parlamenta koje je izraženo u preporukama odbora PANA i kojim se poziva na ambiciozno javno izvješćivanje po zemljama kako bi se povećala porezna transparentnost multinacionalnih poduzeća i javni nadzor nad njima; apelira na Vijeće da postigne zajednički dogovor kako bi se javno izvješćivanje po zemljama usvojilo kao jedna od ključnih mjera za postizanje veće transparentnosti za sve građane u pogledu poreznih informacija poduzeća;

112.  žali zbog izostanka napretka i suradnje od strane Vijeća od 2016.; traži da se u Vijeću ostvari brz napredak kako bi Vijeće započelo pregovore s Parlamentom;

113.  podsjeća na to da je javni nadzor koristan za istraživače(68), istraživačke novinare, ulagače i druge dionike kako bi pravilno procijenili rizike, obveze i mogućnosti za poticanje poštenog poduzetništva; podsjeća na to da slične odredbe već postoje za bankarski sektor u članku 89. Direktive 2013/36/EU (CDR IV)(69) i za rudarsku i drvnu industriju u Direktivi 2013/34/EU(70); napominje da neki privatni dionici dobrovoljno razvijaju nove alate za izvješćivanje kojima se povećava porezna transparentnost, kao što je standard Globalne inicijative za izvješćivanje pod nazivom „Objavljivanje podataka o porezima i plaćanjima vladama”, kao dio njihove politike društveno odgovornog poslovanja;

114.  podsjeća da treba smatrati da se mjere za postizanje transparentnosti poreza na dobit odnose na članak 50. stavak 1. UFEU-a o slobodi poslovnog nastana te stoga navedeni članak predstavlja prikladnu pravnu osnovu za prijedlog obveze javnog izvješćivanja po državama kako je utvrđeno u procjeni učinka Komisije objavljenoj 12. travnja 2016. (COM(2016)0198);

115.  napominje da je, s obzirom na ograničene sposobnosti zemalja u razvoju da ispune zahtjeve s pomoću postojećih postupaka razmjene informacija, transparentnost posebno važna jer bi se njome olakšao pristup informacijama za njihove porezne uprave;

2.6.Pravila o državnim potporama

116.  podsjeća da područje izravnog oporezivanja poduzeća spada u područje primjene državnih potpora(71) kada se fiskalnim mjerama pravi razlika između poreznih obveznika, što je u suprotnosti s fiskalnim mjerama opće naravi koje se bez razlike primjenjuju na sva poduzeća;

117.  poziva Komisiju, a posebno Glavnu upravu za tržišno natjecanje, da ocijeni moguće mjere kako bi se države članice odvratilo od dodjele državnih potpora u obliku porezne prednosti;

118.  pozdravlja novi proaktivni i otvoreni pristup Komisije istragama nezakonitih državnih potpora tijekom ovog mandata, što je rezultiralo time da je Komisija zaključila niz istaknutih slučajeva;

119.  žali zbog činjenice da poduzeća mogu sklapati sporazume s vladama, na temelju kojih u određenoj zemlji gotovo da ne plaćaju porez unatoč znatnoj poslovnoj aktivnosti koju tamo provode; u tom kontekstu skreće pozornost na poreznu odluku koja je sklopljena između nizozemskog tijela nadležnog za porezne prihode i kompanije Royal Dutch Shell plc za koju se čini da krši nizozemski porezni zakon, a koja je izdana isključivo na temelju toga što bi se, nakon ujedinjenja dvaju bivših matičnih društava, glavni ured nalazio u Nizozemskoj, što rezultira izuzećem od nizozemskog poreza na dividendu po odbitku; istovremeno skreće pozornost na činjenicu da se čini da nedavne istrage pokazuju da ta kompanija u Nizozemskoj ne plaća ni porez na dobit; ponovno poziva Komisiju da istraži ovaj slučaj mogućih nezakonitih državnih potpora;

120.  pozdravlja činjenicu da Komisija od 2014. istražuje prakse donošenja odluka o porezima u državama članicama nakon navoda o povlaštenom poreznom tretmanu određenih poduzeća tako da je od 2014. pokrenula devet službenih istraga: u njih šest zaključeno je da odluka o porezu predstavlja nezakonitu državnu potporu(72); napominje da je jedna završila zaključkom da dvostruko neoporezivanje određene dobiti ne predstavlja državnu potporu(73), dok su dvije još uvijek u tijeku(74);

121.  žali zbog činjenice da je Komisija nakon gotovo pet godina od afere LuxLeaks otvorila formalnu istragu(75) u slučaju samo jednog od 500 poreznih mišljenja koje je izdao Luksemburg, a koja su razotkrivena u okviru istrage o aferi LuxLeaks koju je vodio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ);

122.  primjećuje da, unatoč činjenici da je Komisija utvrdila da je poduzeću McDonald’s bilo omogućeno dvostruko neoporezivanje dijela dobiti u EU-u, nije bilo moguće donijeti nikakvu odluku u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, s obzirom na to da je Komisija zaključila da dvostruko neoporezivanje proizlazi iz neusklađenosti između poreznih zakona u Luksemburgu i SAD-u i iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Luksemburga i Sjedinjenih Američkih Država(76); prima na znanje najavu Luksemburga da će istražiti to pitanje i revidirati svoje ugovore o dvostrukom oporezivanju u skladu s međunarodnim poreznim pravom;

123.  zabrinut je zbog činjenice da je Komisija utvrdila da dvostruko neoporezivanje McDonald’sa proizlazi iz neusklađenosti između luksemburških poreznih zakona i poreznih zakona SAD-a kao i iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Luksemburga i SAD-a, tj. iz neusklađenosti na račun koje je McDonald’s profitirao arbitriranjem između tih jurisdikcija; dodatno je zabrinut zbog činjenice da je u Uniji moguće takvo izbjegavanje plaćanja poreza vođeno arbitražom;

124.  zabrinut je zbog razmjera neplaćenih poreza u svim državama članicama tijekom duljih razdoblja(77); podsjeća da je cilj povrata nezakonite potpore ponovno postići status quo te da je izračun točnog iznosa potpore koji se mora vratiti dio obveze provedbe koja je u nadležnosti nacionalnih tijela; poziva Komisiju da procijeni i uvede održive protumjere, uključujući novčane kazne, kako bi se pridonijelo tome da se države članice spriječi da nude selektivan povlašteni porezni tretman koji predstavlja državnu potporu i nije u skladu s pravilima EU-a;

125.  ponavlja svoje pozive Komisiji da donese smjernice kojima će se pojasniti što čini državnu potporu povezanu s porezom i „odgovarajuće” transferne cijene; također poziva Komisiju da ukloni pravne nesigurnosti i za porezne obveznike koji djeluju u skladu s propisima i za porezne uprave te kako bi se u skladu s time pružio okvir za porezne prakse država članica;

126.  izražava svoje žaljenje zbog toga što Komisija ne primjenjuje pravila o državnim potporama na sve porezne mjere koje ozbiljno narušavaju tržišno natjecanje, nego ih primjenjuje samo u odabranim slučajevima s posebnim značajkama kako bi se promijenila praksa dotične države; poziva Komisiju da poduzme sve napore da povrati nepravilno isplaćene državne potpore, uključujući za sva poduzeća spomenuta u skandalu Luxleaks, kako bi postigli ravnopravni uvjeti za sve; također poziva Komisiju da državama članicama i sudionicima na tržištu pruži dodatne smjernice za primjenu pravila o državnim potporama i o tome što to znači za prakse poreznog planiranja u poduzećima;

127.  poziva na reformu prava tržišnog natjecanja u cilju proširenja područja primjene pravila o državnim potporama kako bi se moglo odlučnije postupati protiv štetnih fiskalnih državnih potpora koje se pružaju multinacionalnim poduzećima, a uključuju porezna mišljenja;

2.7.Fiktivna poduzeća

128.  primjećuje da ne postoji ujednačena definicija fiktivnih poduzeća, tj. poduzeća registriranih u jurisdikciji isključivo u svrhu izbjegavanja plaćanja i utaje poreza te bez ikakve bitne gospodarske prisutnosti; međutim, ističe da bi jednostavni kriteriji kao što su stvarna poslovna aktivnost ili fizička prisutnost osoblja koje radi za poduzeće mogli poslužiti za identifikaciju fiktivnih trgovačkih društava i suzbijanje njihova širenja; ponavlja svoj poziv da se donese jasna definicija;

129.  naglašava da bi, kao što je predloženo u stajalištu Parlamenta za međuinstitucijske pregovore o izmjenama direktive u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela(78), države članice trebale osigurati da prekogranična preoblikovanja odgovaraju ostvarivanju stvarne gospodarske aktivnosti, uključujući u digitalnom sektoru, kako bi se izbjeglo osnivanje fiktivnih poduzeća;

130.  poziva države članice da zatraže da se niz financijskih informacija objavljuje prije provedbe prekograničnih konverzija, spajanja ili podjele;

131.  predlaže da svaki subjekt koji stvara offshore strukturu nadležnim tijelima pruži legitimne razloge za takvu odluku kako bi se zajamčilo da se offshore računi ne koriste za pranje novca ili u svrhu utaje poreza;

132.  traži da porezna tijela budu obaviještena o stvarnim vlasnicima;

133.  skreće pozornost na nacionalne mjere posebno usmjerene na zabranu trgovinskih odnosa s fiktivnim poduzećima; posebno ističe latvijsko zakonodavstvo u kojem se fiktivna poduzeća definiraju kao subjekti bez stvarne gospodarske aktivnosti i bez pisanih dokaza koji bi upućivali na suprotno, kao poduzeća registrirana u jurisdikciji u kojoj se od poduzeća ne zahtijeva podnošenje financijskih izvještaja i/ili kao poduzeća bez mjesta poslovanja u zemlji svojeg boravišta; primjećuje, međutim, da se, u skladu s pravom EU-a, zabrana fiktivnih poduzeća u Latviji ne može primijeniti kao temelj za zabranu fiktivnih poduzeća rezidenata u državama članicama EU-a jer bi se to smatralo diskriminirajućim(79); poziva Komisiju da predloži izmjene postojećeg zakonodavstva EU-a koje bi omogućile zabranu fiktivnih poduzeća čak i ako imaju sjedište u državama članicama EU-a;

134.  ističe da se visoka razina ulaznih i izlaznih izravnih stranih ulaganja kao postotak BDP-a u sedam država članica (Belgija, Cipar, Mađarska, Irska, Luksemburg, Malta i Nizozemska) može samo djelomično objasniti stvarnim gospodarskim aktivnostima koje se odvijaju u tim državama članicama(80);

135.  ističe visok udio izravnih stranih ulaganja u nekoliko država članica, osobito u Luksemburgu, Malti, Cipru, Nizozemskoj i Irskoj(81); napominje da takva izravna strana ulaganja obično drže subjekti posebne namjene koji često služe iskorištavanju rupa u zakonu; poziva Komisiju da ocijeni ulogu subjekata posebne namjene koji drže izravna strana ulaganja;

136.  primjećuje da su gospodarski pokazatelji kao što su neuobičajeno visoka razina izravnih stranih ulaganja te izravna strana ulaganja koja drže subjekti posebne namjene pokazatelji agresivnog poreznog planiranja(82);

137.  napominje da pravila o suzbijanju zlouporabe poreza iz Direktive ATAD (umjetni aranžmani) obuhvaćaju fiktivna poduzeća te da bi zajednička osnovica poreza na dobit (CCTB) i zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit (CCCTB) osigurale da se dobit pripisuje tamo gdje se ostvaruje stvarna gospodarska aktivnost;

138.  poziva Komisiju i države članice da uspostave usklađene, obvezujuće i provedive uvjete u pogledu značajne gospodarske aktivnosti, kao i testove rashoda;

139.  poziva Komisiju da u roku od dvije godine provede provjere primjerenosti međusobno povezanih zakonodavnih inicijativa i inicijativa u području politika, a koje su usmjerene na rješavanje problema korištenja fiktivnih poduzeća u kontekstu poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca;

3.PDV

140.  naglašava potrebu za usklađivanjem propisa o PDV-u na razini EU-a u mjeri u kojoj je to potrebno za osiguravanje uspostave i funkcioniranja unutarnjeg tržišta te za izbjegavanje narušavanja tržišnog natjecanja(83);

141.  naglašava da je PDV važan izvor prihoda za nacionalne proračune; napominje da su 2016. prihodi od PDV-a u 28 država članica EU-a iznosili 1 044 milijarde EUR, što odgovara udjelu od 18 % svih poreznih prihoda u državama članicama; prima na znanje činjenicu da je godišnji proračun EU-a za 2017. iznosio 157 milijardi EUR;

142.  međutim, izražava žaljenje zbog toga što se svake godine zbog prijevara izgubi velik iznos očekivanih prihoda od PDV-a; ističe da je prema statističkim podacima Komisije, iznos neplaćenog PDV-a (što je razlika između očekivanog prihoda od PDV-a i stvarno prikupljenog PDV-a, na temelju koje se procjenjuje izgubljeni PDV-a ne samo zbog prijevare, već i zbog stečaja, pogrešnih izračuna i izbjegavanja plaćanja poreza) u EU-u 2016. iznosio 147 milijardi EUR, što je više od 12 % ukupnog očekivanog prihoda od PDV-a(84), iako je situacija mnogo gora u nekim državama članicama u kojima iznos neplaćenog PDV-a iznosi gotovo ili čak više od 20 %, što pokazuje veliku razliku među državama članicama u pogledu njihova rješavanja problema neplaćenog PDV-a;

143.  napominje da Komisija procjenjuje da se zbog prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om svake godine gubi oko 50 milijardi EUR, odnosno 100 EUR po građaninu EU-a(85); dok Europol procjenjuje da je oko 60 milijardi EUR prijevare u vezi s PDV-om povezano s organiziranim kriminalom i financiranjem terorizma; primjećuje povećano usklađivanje i pojednostavljenje sustava PDV-a u EU-u, iako suradnja među državama članicama još nije ni dostatna ni učinkovita; poziva Komisiju i države članice da pojačaju svoju suradnju radi učinkovitije borbe protiv prijevara u vezi s PDV-om; poziva sljedeći saziv Komisije da da prednost uvođenju i provedbi konačnog sustava PDV-a radi njegova poboljšanja;

144.  poziva da se prikupe pouzdani statistički podaci kako bi se procijenio iznos neplaćenog PDV-a i naglašava potrebu za zajedničkim pristupom prikupljanju i razmjeni podataka unutar EU-a; potiče Komisiju da zajamči da se usklađeni statistički podaci prikupljaju i redovno objavljuju u državama članicama;

145.  ističe da su prevaranti zlouporabili obilježja postojećeg sustava PDV-a (prijelazni sustav) za primjenu izuzeća na isporuke robe unutar Zajednice i izvoz, osobito kad je riječ o kružnim prijevarama povezanim s PDV-om ili prijevara s nepostojećim trgovcem unutar Zajednice (MTIC);

146.  prima na znanje činjenicu da Komisija smatra da se poduzeća koja trguju na prekograničnoj osnovi trenutačno suočavaju s troškovima usklađivanja koji su za 11 % viši u usporedbi s troškovima poduzeća koja posluju samo na domaćem tržištu; napominje da su ponajprije MSP-ovi izloženi nerazmjernim troškovima usklađivanja u području PDV-a, što je jedan od razloga zašto su i dalje oprezni u iskorištavanju prednosti koje nudi jedinstveno tržište; poziva Komisiju i države članice da izrade rješenja za smanjenje troškova usklađivanja u području PDV-a koji su povezani s prekograničnom trgovinom;

3.1.Modernizacija okvira PDV-a

147.  stoga pozdravlja Komisijin akcijski plan o PDV-u od 6. travnja 2016., čiji je cilj reforma okvira PDV-a, kao i 13 zakonodavnih prijedloga koje je Komisija usvojila od prosinca 2016. i u kojima se razmatra pomak prema konačnom režimu PDV-a, uklanjaju prepreke u području PDV-a za e-trgovinu, revidira sustav PDV-a za mala i srednja poduzeća, modernizira politika o stopama PDV-a i rješava pitanje poreznog jaza u području PDV-a;

148.  pozdravlja činjenicu da je 2015. uveden mini sustav za PDV po načelu „sve na jednom mjestu” (MOSS) za telekomunikacijske usluge, usluge emitiranja i elektroničke usluge kao dobrovoljni sustav za registraciju, prijavu i plaćanje PDV-a; pozdravlja proširenje MOSS-a na druge pružatelje roba i usluga krajnjim potrošačima od 1. siječnja 2021.;

149.  napominje da Komisija procjenjuje da se očekuje da će reforma za modernizaciju PDV-a smanjiti birokraciju za 95 %, što odgovara procijenjenom iznosu od 1 milijarde EUR;

150.  posebno pozdravlja činjenicu da je Vijeće 5. prosinca 2017. usvojilo nova pravila kojima se internetskim poduzećima olakšava poštovanje obveza povezanih s PDV-om; posebno pozdravlja činjenicu da je Vijeće uzelo u obzir mišljenje Parlamenta u vezi s uvođenjem odgovornosti internetskih platformi za naplatu PDV-a na prodaju na daljinu, koja se tim platformama olakšava; smatra da će se tom mjerom osigurati ravnopravni uvjeti za poduzeća izvan EU-a, s obzirom na to da brojni proizvodi koji se uvoze u okviru prodaje na daljinu trenutačno ulaze u EU bez plaćanja PDV-a; poziva države članice da do 2021. ispravno provedu nova pravila;

151.  pozdravlja prijedloge konačnog sustava PDV-a usvojene 4. listopada 2017.(86) i 24. svibnja 2018.(87); posebno pozdravlja prijedlog Komisije o primjeni načela odredišta na oporezivanje, što znači da bi se PDV plaćao poreznim tijelima države članice krajnjeg potrošača, prema stopi koja je na snazi u toj državi članici;

152.  posebno pozdravlja napredak koji je Vijeće ostvarilo u pogledu konačnog sustava PDV-a usvajanjem „brzih rješenja”(88) 4. listopada 2018.; međutim, izražava zabrinutost zbog činjenice da nisu donesene nikakve zaštitne mjere u pogledu njegovih aspekata koji su osjetljivi na prijevare, suprotno smjernicama iz stajališta Parlamenta(89) o prijedlogu o ovjerenom poreznom obvezniku(90), kako je izraženo u njegovu mišljenju od 3. listopada 2018.(91); duboko žali zbog toga što je Vijeće odgodilo odluku o uvođenju statusa ovjerenog poreznog obveznika do donošenja konačnog sustava PDV-a;

153.  poziva Vijeće da se pobrine da status ovjerenog poreznog obveznika bude u skladu sa statusom ovlaštenog gospodarskog subjekta koji su dodijelila carinska tijela;

154.  poziva na minimalnu transparentnu koordinaciju na razini EU-a o definiciji statusa ovjerenog poreznog obveznika, uključujući redovitu procjenu Komisije o načinu na koji države članice dodjeljuju status ovjerenog poreznog obveznika; poziva na razmjenu informacija među poreznim tijelima država članica o odbijanju dodjele statusa ovjerenog poreznog obveznika određenim poduzećima kako bi se poboljšala usklađenost i zajednički standardi;

155.  nadalje, pozdravlja reviziju posebnih programa za MSP-ove(92) što je od ključne važnosti za osiguravanje jednakih uvjeta jer su programi izuzeća od PDV-a trenutačno dostupni samo domaćim poduzećima te može pridonijeti smanjenju troškova usklađivanja u području PDV-a za MSP-ove; poziva Vijeće da uzme u obzir mišljenje Parlamenta od 11. rujna 2018.(93), posebno kada je riječ o daljnjem administrativnom pojednostavnjenju za mala i srednja poduzeća; stoga poziva Komisiju da uspostavi internetski portal preko kojeg se moraju registrirati MSP-ovi koji žele iskoristiti izuzeće u drugoj državi članici te da uvede sustav „sve na jednom mjestu” preko kojeg mala poduzeća mogu podnositi prijave PDV-a za različite države članice u kojima posluju;

156.  prima na znanje usvajanje prijedloga Komisije o općem mehanizmu obrnute porezne obveze (GRCM)(94), prijedlog kojim će se omogućiti privremena odstupanja od uobičajenih pravila o PDV-u kako bi se učinkovitije spriječilo stvaranje kružnih prijevara u državama članicama koje su najteže pogođene tom vrstom prijevare; poziva Komisiju da pomno prati primjenu te rizike i koristi koje mogu proizići iz tog novog zakonodavstva; međutim, ustraje u tome da GRCM ne bi ni na koji način trebao odgoditi brzu provedbu konačnog sustava PDV-a;

157.  napominje da širenje e-trgovine često može predstavljati izazov za porezna tijela, npr. zbog nepostojanja poreznog identifikacijskog broja prodavatelja u EU-u te iznosa prijavljenog PDV-a koji je znatno niži od stvarne vrijednosti prijavljenih transakcija; pozdravlja stoga predložena provedbena pravila koja se odnose na prodaju robe na daljinu, koje je Komisija donijela 11. prosinca 2018. (COM(2018)0819 i COM(2018)0821) prema kojima će, prije svega, od 2021. internetske platforme imati odgovornost osigurati prikupljanje PDV-a na prodaju robe koju potrošačima iz EU-a na njihovim platformama prodaju poduzeća koja nisu iz EU-a;

158.  poziva Komisiju i države članice da prate transakcije e-trgovine koje uključuju prodavatelje s poslovnim nastanom izvan EU-a koji prijavljuju da nema PDV-a (npr. neopravdanom upotrebom „oglednog” statuta) ili namjerno izračunavaju nižu vrijednost kako bi u potpunosti izbjegli ili smanjili PDV koji trebaju platiti; smatra da se takvim praksama ugrožavaju integritet i neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a; poziva Komisiju da, prema potrebi, izradi odgovarajuće prijedloge;

3.2.Smanjeni prihodi od PDV-a, borba protiv prijevara povezanih s PDV-om i administrativna suradnja u području PDV-a

159.  ponavlja svoj poziv na rješavanje pitanja čimbenika koji pridonose poreznom jazu, npr. PDV-a;

160.  pozdravlja činjenicu da je Komisija 8. ožujka 2018. pokrenula postupke zbog povrede protiv Cipra, Grčke i Malte te 8. studenoga 2018. protiv Italije i otoka Mana u pogledu zlouporabe u području PDV-a povezane s kupnjom jahti i zrakoplova, kako bi se osiguralo da prestanu nuditi nezakoniti povlašteni porezni tretman za privatne jahte i zrakoplove, čime se narušava tržišno natjecanje u pomorskom sektoru;

161.  pozdravlja izmjene Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010 u pogledu mjera za jačanje administrativne suradnje u području PDV-a; pozdravlja činjenicu da je Komisija 2017. posjetila deset država članica u svrhe nadzora, kao i preporuku koju je dala nakon toga i koja se odnosi na poboljšanje pouzdanosti sustava za razmjenu informacija o PDV-u (VIES);

162.  napominje da je Komisija nedavno predložila dodatne alate za kontrolu i veću ulogu mreže Eurofisc, kao i mehanizme za jačanje suradnje između carinskih i poreznih uprava; poziva sve države članice da aktivnije sudjeluju u sustavu analiza mrežnih transakcija (TNA) u okviru Eurofisca;

163.  smatra da sudjelovanje svih država članica u Eurofiscu mora biti obvezno i uvjet za primanje sredstava EU-a; ponavlja posvećenost Europskog revizorskog suda povratu PDV-a u rashodima za koheziju(95) i u Programu EU-a za borbu protiv prijevara(96);

164.  potiče Komisiju da ispita mogućnosti prikupljanja podataka država članica o transakcijama koje se odnose na PDV i izvješćivanja o njima u stvarnom vremenu jer bi se time povećala učinkovitost Eurofisca i omogućio daljnji razvoj novih strategija za suzbijanje prijevara povezanih s PDV-om; poziva sva relevantna tijela da iskoriste razne statističke tehnologije i tehnologije za rudarenje podataka kako bi utvrdila nepravilnosti, sumnjive odnose i uzorke, čime bi se poreznim agencijama omogućilo da na proaktivan, ciljan i isplativ način učinkovitije pristupe širokom spektru neusklađenih ponašanja;

165.  pozdravlja donošenje Direktive o zaštiti financijskih interesa(97), kojom se pojašnjavaju pitanja prekogranične suradnje i uzajamne pravne pomoći između država članica, Eurojusta, Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i Komisije u rješavanju prijevara povezanih s PDV-om; poziva Ured europskog javnog tužitelja, OLAF, Eurofisc, Europol i Eurojust da usko surađuju u cilju usklađivanja svojih napora u borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om te u utvrđivanju i prilagodbi novim prijevarnim praksama;

166.  međutim, ukazuje na potrebu za boljom suradnjom upravnih i pravosudnih tijela te tijela za izvršavanje zakonodavstva u EU-u, kao što su istaknuli stručnjaci tijekom saslušanja održanog 28. lipnja 2018. i u studiji koju je naručio odbor TAX3;

167.  pozdravlja komunikaciju Komisije o proširenju nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja na prekogranična kaznena djela terorizma; poziva Komisiju i države članice da zajamče da Ured europskog javnog tužitelja može započeti s radom čim prije, a najkasnije do 2022., te da osiguraju njegovu blisku suradnju s već uspostavljenim institucijama, tijelima, agencijama i uredima Unije koji su nadležni za zaštitu financijskih interesa Unije; poziva na donošenje kazni koje će služiti kao primjer te biti odvraćajuće i razmjerne; smatra da bi svakoga tko sudjeluje u organiziranom sustavu za prijevare u vezi s PDV-om trebalo strogo kazniti kako bi se izbjegla percepcija nekažnjivosti;

168.  smatra da je jedan od glavnih problema koji omogućuju prijevarno postupanje u vezi s PDV-om „gotovinska dobit” koju prevarant može ostvariti; stoga poziva Komisiju da analizira prijedlog stručnjaka(98) da se podaci o prekograničnim transakcijama stave u lanac blokova te da se upotrebljavaju zaštićene digitalne valute koje se mogu koristiti samo za plaćanja PDV-a (samo u jednu svrhu) umjesto korištenja fiducijarnih valuta;

169.  pozdravlja činjenicu da je Vijeće razmotrilo pitanje prijevara koje se odnose na uvoz(99); smatra da će pravilna integracija podataka iz carinskih deklaracija u sustav za razmjenu informacija o PDV-u (VIES) odredišnim državama članicama omogućiti da unakrsno provjeravaju carinske informacije i informacije o PDV-u kako bi osigurale da se PDV plaća u zemlji odredišta; poziva države članice da to novo zakonodavstvo učinkovito i pravovremeno provedu do 1. siječnja 2020.;

170.  smatra da administrativna suradnja između poreznih i carinskih tijela nije optimalna(100); poziva države članice da ovlaste Eurofisc za razvoj novih strategija za praćenje robe u okviru carinskog postupka 42., čime se uvozniku omogućuje da dobije izuzeće od plaćanja PDV-a kada se uvezena roba namjerava u konačnici prevesti poslovnom klijentu u državi članici koja nije država članica uvoza;

171.  naglašava važnost primjene registra stvarnih vlasnika poslovnih subjekata u skladu s Direktivom AMLD5 kao važnog alata za borbu protiv prijevara povezanih s PDV-om; potiče države članice da povećaju kompetencije i stručne kvalifikacije policijskih snaga, poreznih službi, tužitelja i sudaca koji se bave tom vrstom prijevare;

172.  zabrinut je zbog rezultata studije(101) koju je naručio odbor TAX3, a u kojoj se navodi da će se zahvaljujući prijedlozima Komisije prijevare povezane s uvozom smanjiti, ali da neće nestati; prima na znanje da se pitanje umanjivanja vrijednosti pravila EU-a i općenito njihove provedbe u slučaju osoba koje nisu porezni obveznici EU-a neće riješiti; poziva Komisiju da istraži alternativne metode prikupljanja tih zaliha u dugoročnom razdoblju; naglašava da oslanjanje na dobru vjeru osoba koje nisu porezni obveznici EU-a u pogledu naplate PDV-a koji se primjenjuje u Uniji nije održiva opcija; smatra da se takvi alternativni modeli naplate ne bi trebali usmjeriti samo na prodaju putem elektroničkih platformi, već bi trebali obuhvaćati svu prodaju od strane osoba koje nisu porezni obveznici EU-a, bez obzira na poslovni model koji koriste;

173.  poziva Komisiju da pomno prati posljedice uvođenja konačnog sustava za prihode od PDV-a na države članice; poziva Komisiju da ozbiljno istraži mogućnosti pojave novih rizika od prijevara u konačnom sustavu PDV-a, posebno u pogledu potencijalnih nestalih dobavljača u prekograničnim transakcijama koji zamjenjuju nestalog klijenta tipičnog za kružnu prijevaru; u tom pogledu naglašava da se sustavom carinskog provoza, među ostalim, svakako može olakšati trgovina unutar EU-a; međutim, napominje da su zlouporabe moguće i da zločinačke organizacije mogu izbjegavanjem plaćanja poreza i carina nanijeti velik gubitak državama članicama i EU-u (izbjegavanjem plaćanja PDV-a); stoga poziva Komisiju da prati sustav carinskog provoza i iznese prijedloge na temelju preporuka, osobito OLAF-a, Europola i Eurofisca;

174.  smatra da velika većina europskih građana očekuje jasno europsko i nacionalno zakonodavstvo koje će omogućiti da se identificiraju i sankcioniraju osobe koje ne plaćaju porez, a trebaju ga platiti, te da se porez koji nedostaje pravovremeno naplati;

4.Oporezivanje pojedinaca

175.  naglašava da fizičke osobe uglavnom ne ostvaruju pravo na slobodu kretanja u svrhu poreznih prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; međutim, naglašava da neke fizičke osobe imaju poreznu osnovicu koja je dovoljno velika da se odnosi na nekoliko poreznih jurisdikcija;

176.  izražava žaljenje zbog toga što pojedinci visoke neto vrijednosti i ultra visoke neto vrijednosti i dalje imaju mogućnost, s pomoću složenih poreznih struktura, uključujući osnivanje poduzeća, premještati svoju zaradu i sredstva ili svoje kupnje kroz različite porezne jurisdikcije kako bi mogli ostvariti znatno smanjenu ili nultu odgovornost korištenjem usluga upravitelja bogatstvom i drugih posrednika; izražava žaljenje zbog činjenice da su neke države članice EU-a provele porezne sustave za privlačenje pojedinaca s viskom neto vrijednošću bez ostvarivanja stvarne gospodarske aktivnosti;

177.  napominje da su porezne stope na dohodak od rada diljem EU-a obično više nego porezne stope na dohodak od kapitala; napominje da je, ukupno gledajući, doprinos poreza na bogatstvo ukupnim prihodima od poreza i dalje ograničen, odnosno doseže 4,3 % ukupnih prihoda od poreza u EU-u(102);

178.  sa žaljenjem napominje da prijevare povezane s porezom na dobit, utaja poreza i agresivno porezno planiranje doprinose prijenosu poreznog opterećenja na poštene i pravedne porezne obveznike;

179.  poziva države članice da uvedu odvraćajuće, učinkovite i razmjerne kazne u slučajevima poreznih prijevara, utaje poreza i nezakonitog agresivnog poreznog planiranja te da zajamče njihovu provedbu;

180.  izražava žaljenje zbog činjenice da su neke države članice uspostavile netransparentne porezne režime kojima se osobama koje nisu državljani omogućuje da ostvare porezne olakšice, čime se dovodi u pitanje porezna osnovica drugih država članica i potiču štetne politike kojima se diskriminiraju njihovi vlastiti građani; napominje da ti režimi nude prednosti poput neoporezivanja stranog vlasništva i dohotka, paušalnog poreza na strani dohodak, poreznih olakšica na dio prihoda ostvarenih u toj zemlji te smanjenja porezne stope na mirovine koje se doznačuju zemlji podrijetla;

181.  podsjeća da je Komisija u svojoj komunikaciji iz 2001. predložila da se posebni režimi za strane državljane uvrste na popis štetnih poreznih praksi skupine za Kodeks o postupanju (pri oporezivanju poslovanja)(103), no otad nije iznijela nikakve podatke o opsegu tog problema; poziva Komisiju da preispita to pitanje, a posebno da procijeni rizike od dvostrukog oporezivanja kao i dvostruko neoporezivanje takvih programa;

4.1.Programi stjecanja državljanstva ulaganjem i stjecanja boravišta ulaganjem

182.  zabrinut je što je većina država članica donijela programe stjecanja državljanstva ulaganjem ili stjecanja boravišta ulaganjem(104), koji su općepoznati kao programi „zlatnih viza i putovnica” ili ulagački programi prema kojima se osobama koje nisu državljani EU-a u zamjenu za financijska ulaganja dodjeljuje državljanstvo ili boravište;

183.  primjećuje da se ulaganjima izvršenima u okviru tih programa ne mora nužno promicati realno gospodarstvo države članice koja daje državljanstvo ili boravište, te da se njima često ne zahtijeva od podnositelja zahtjeva da provedu bilo koje vrijeme na državnom području na kojem je ulaganje izvršeno te da se čak i ako takav zahtjev formalno postoji njegovo ispunjenje obično ne provjerava; naglašava da se takvim programima ugrožava postizanje ciljeva Unije te se na taj način krši načelo iskrene suradnje;

184.  primjećuje da je najmanje 5 000 državljana zemalja koje nisu članice EU-a dobilo državljanstvo EU-a preko programa ulaganja(105); napominje da je prema studiji(106) najmanje 6 000 ljudi dobilo državljanstvo te da je izdano gotovo 100 000 boravišnih dozvola;

185.  izražava zabrinutost zbog toga što se državljanstvo i boravište koji se stječu ulaganjem dodjeljuju bez odgovarajućeg sigurnosnog pregleda podnositelja zahtjeva, uključujući državljane visokorizičnih trećih zemalja, te stoga predstavljaju sigurnosni rizik za Uniju; žali zbog činjenice da je netransparentnost u pogledu podrijetla novca povezanog s programima stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem znatno povećala političke, gospodarske i sigurnosne rizike za europske zemlje;

186.  ističe da programi stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem sa sobom nose druge znatne rizike, uključujući devalvaciju državljanstva EU-a te nacionalnog državljanstva i potencijal za korupciju, pranje novca i utaju poreza; napominje da odluka jedne države članice o provedbi programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem ima učinke prelijevanja na druge države članice; ponovno izražava zabrinutost zbog toga što bi se tim programima državljanstvo ili boravište mogli dodijeliti bez odgovarajuće ili bilo kakve dubinske analize stranke koju provode nadležna tijela;

187.  napominje da obveza propisana Direktivom AMLD5, prema kojoj bi obveznici tijekom postupka dubinske analize stranke trebali podnositelje zahtjeva za stjecanje državljanstva i boravišta ulaganjem smatrati visokorizičnim osobama, ne oslobađa države članice od njihove odgovornosti da same uspostavljaju i provode pojačanu dubinsku analizu; napominje da je na nacionalnoj razini i na razini EU-a pokrenuto nekoliko službenih istraga o korupciji i pranju novca koji su izravno povezani s programima stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem;

188.  ističe da su istovremeno gospodarska održivost i održivost ulaganja koja se pružaju u okviru tih programa još uvijek neizvjesne; ističe da državljanstvo i sva prava povezana s njime nikada ne bi smjeli biti na prodaju;

189.  primjećuje da su se ruski državljani i državljani zemalja pod ruskim utjecajem obilno koristili programima stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem nekih država članica; naglašava da bi ti programi mogli poslužiti ruskim građanima koji se nalaze na popisu osoba na koje se primjenjuju mjere ograničavanja usvojenom nakon nezakonitog pripajanja Krima Rusiji i agresije Rusije na Krim kao sredstvo za izbjegavanje sankcija EU-a;

190.  izražava negodovanje zbog toga što ti programi redovito uključuju porezne povlastice ili posebne porezne režime za korisnike; zabrinut je zbog mogućnosti da te povlastice ugroze cilj u skladu s kojim bi svi građani trebalo pošteno doprinositi poreznom sustavu;

191.  zabrinut je zbog nepostojanja transparentnosti u pogledu broja i podrijetla podnositelja zahtjeva, broja pojedinaca kojima su državljanstvo ili boravište dodijeljeni u okviru tih programa te iznosa sredstava koji se ulaže preko tih programa i podrijetla tih sredstava; cijeni činjenicu da se u nekim državama članicama izričito navodi ime i državljanstvo pojedinaca kojima je dodijeljeno državljanstvo ili boravište u okviru tih programa; potiče druge države članice da slijede taj primjer;

192.  izražava zabrinutost zbog toga što bi se, prema podacima OECD-a, programe stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem moglo zloporabiti kako bi se ugrozili postupci dubinske analize predviđeni zajedničkim standardom izvješćivanja, što bi dovelo do netočnog ili nepotpunog izvješćivanja u okviru zajedničkog standarda izvješćivanja, posebno kada se financijskoj instituciji ne prijave sve jurisdikcije porezne rezidentnosti; napominje da su, prema mišljenju OECD-a, vizni režimi koji potencijalno predstavljaju visok rizik za integritet zajedničkog standarda izvješćivanja oni koji poreznim obveznicima omogućuju pristup niskoj stopi poreza na osobni dohodak od manje od 10 % za izvanteritorijalnu (offshore) financijsku imovinu i ne zahtijevaju znatnu fizičku prisutnost od najmanje 90 dana u jurisdikciji u kojoj se nudi zlatni vizni režim;

193.  zabrinut je zbog toga što su programi(107) koje imaju Malta i Cipar među onima koji potencijalno predstavljaju visok rizik za integritet zajedničkog standarda izvješćivanja;

194.  zaključuje da moguće gospodarske koristi programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem nisu dovoljne da bi se kompenzirali ozbiljni sigurnosni rizici te rizici u vezi s pranjem novca i utajom poreza koje ti programi predstavljaju;

195.  poziva države članice da što prije pokrenu postupno ukidanje svih postojećih programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem;

196.  naglašava da bi u međuvremenu države članice trebale zahtijevati fizičku prisutnost u zemlji kao uvjet za korištenje programima za stjecanje državljanstva ili boravišta ulaganjem te da bi na odgovarajući način trebale zajamčiti provedbu pojačane dubinske analize podnositelja zahtjeva za državljanstvo ili boravište preko tih sustava, u skladu s odredbama Direktive AMLD5; naglašava da se Direktivom AMLD5 uvodi pojačana dubinska analiza za politički izložene osobe; poziva države članice da osiguraju da vlade snose krajnju odgovornost za provedbu dubinske analize nad podnositeljima zahtjeva za stjecanje državljanstva ili boravišta ulaganjem; poziva Komisiju da strogo i kontinuirano prati pravilnu provedbu i primjenu dubinske analize stranke u okviru programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem do njihova stavljanja izvan snage u svakoj državi članici;

197.  napominje da se stjecanjem boravišne dozvole ili državljanstva jedne države članice osobi omogućuje pristup širokom rasponu prava i povlastica na cijelom teritoriju Unije, uključujući pravo na slobodno kretanje i boravak u schengenskom području; stoga poziva države članice koje provode programe stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem, dok ne dođe do njihova konačnog opoziva, da na odgovarajući način provjere karakteristike podnositelja zahtjeva i odbiju njihov zahtjev ako predstavljaju sigurnosne rizike, uključujući pranje novca; dodatno upozorava na opasnosti programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem povezanih sa spajanjem obitelji, pri čemu članovi obitelji korisnika tih programa mogu dobiti državljanstvo ili boravište bez ikakvih provjera ili uz minimalne provjere;

198.  u tom kontekstu poziva sve države članice da prikupe i objave transparentne podatke povezane sa svojim programima stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem, uključujući i broj odbijenih zahtjeva i razloge uskraćivanja; poziva Komisiju da do konačnog opoziva tih programa izda smjernice i osigura bolje prikupljanje podataka i razmjenu informacija među državama članicama u okviru njihovih programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem, među ostalim i o podnositeljima zahtjeva kojima je zahtjev odbijen zbog sigurnosnih problema;

199.  smatra da bi do konačnog opoziva programa za stjecanje državljanstva ili boravišta ulaganjem, države članice trebale uvesti iste obveze za posrednike koji sudjeluju u trgovini tim programima kao i za obveznike u skladu sa zakonodavstvom za borbu protiv pranja novca te poziva države članice da spriječe sukobe interesa u vezi s programima stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem koji bi mogli nastati ako privatna poduzeća koja su pomagala vladi u izradi i promicanju tih programa te upravljanju njima također savjetuju i podržavaju pojedince provjeravanjem njihove prihvatljivosti i podnošenjem zahtjeva za državljanstvo ili boravište u njihovo ime;

200.  pozdravlja izvješće Komisije od 23. siječnja 2019. o programima za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u Europskoj uniji (COM(2019)0012); primjećuje da se u izvješću potvrđuje da obje vrste programa predstavljaju ozbiljan rizik za države članice i Uniju u cjelini, posebno u pogledu sigurnosti, pranja novca, korupcije, zaobilaženja pravila EU-a i utaje poreza te da se ti ozbiljni rizici još povećavaju zbog nedostataka u transparentnosti tih programa i upravljanju njima; izražava zabrinutost zbog toga što je Komisija zabrinuta da rizici koje predstavljaju programi nisu uvijek dostatno ublaženi mjerama koje poduzimaju države članice;

201.  prima na znanje namjeru Komisije da osnuje skupinu stručnjaka za rješavanje pitanja transparentnosti i sigurnosti tih programa te upravljanja njima; pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala nadzirati utjecaj programa za dodjelu državljanstva ulagačima koje provode zemlje čijim državljanima nisu potrebne vize u sklopu mehanizma suspenzije za vize; poziva Komisiju da koordinira razmjenu informacija među državama članicama o odbijenim zahtjevima; poziva Komisiju da ocijeni rizike povezane s prodajom državljanstva i boravišta u okviru sljedeće nadnacionalne procjene rizika; poziva Komisiju da ocijeni u kojoj su se mjeri građani EU-a koristili tim programima;

4.2.Slobodne luke, carinska skladišta i druge specifične gospodarske zone

202.  pozdravlja činjenicu da će slobodne luke postati obvezni subjekti u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca i da će morati provoditi obvezu dubinske analize stranke i prijavljivati sumnjive transakcije financijskim obavještajnim jedinicama;

203.  napominje da se slobodne luke u EU-u mogu osnovati u okviru tzv. postupka slobodnih zona; napominje da su slobodne zone zatvorena područja unutar carinskog područja Unije u kojima se roba koja nije iz Unije može dati bez uvoznih carina, drugih davanja (tj. poreza) i mjera trgovinske politike;

204.  podsjeća da su slobodne luke skladišta u slobodnim zonama, koja su isprva bila namijenjena za skladištenje robe u provozu; žali zbog toga što su u međuvremenu postale popularne za često trajno skladištenje(108) zamjenske imovine, kao što su umjetnine, drago kamenje, antikviteti, zlato i kolekcije vina te da se financiraju iz nepoznatih izvora; naglašava da se slobodne luke ili slobodne zone ne smiju koristiti za svrhe utaje poreza ili postizanje istih učinaka kao porezne oaze;

205.  napominje da motivi za korištenje slobodnih luka, osim sigurnog skladištenja, uključuju i visok stupanj tajnosti i odgodu uvoznih carina i neizravnih poreza kao što je porez na dodanu vrijednost ili porez na korisnike;

206.  ističe da u EU-u postoji više od 80 slobodnih zona(109) i još na tisuće drugih skladišta koja se koriste za „posebne postupke smještaja”, u prvom redu tzv. carinska skladišta koja nude ili bi mogla nuditi istu razinu tajnosti i (neizravne) porezne pogodnosti(110);

207.  primjećuje da carinska skladišta u skladu s Carinskim zakonikom Unije imaju gotovo isti pravni položaj kao i slobodne luke; stoga preporučuje da budu u istom pravnom položaju kao i slobodne luke u skladu s pravnim mjerama čiji je cilj ublažavanje rizika od pranja novca i utaje poreza, kao što je direktiva AMLD5; smatra da bi skladišta trebala biti opremljena odgovarajućim brojem kvalificiranog osoblja kako bi mogla obavljati potreban nadzor nad operacijama koje se u njima odvijaju;

208.  napominje da su rizici od pranja novca u slobodnim lukama izravno povezani s rizicima od pranja novca na tržištu zamjenske imovine;

209.  napominje da tijela za izravne poreze u skladu s petom Direktivom o administrativnoj suradnji u području oporezivanja od 1. siječnja 2018. „na zahtjev” mogu pristupiti cijelom nizu informacija o stvarnom vlasništvu koje se prikupljaju u skladu s Direktivom o borbi protiv pranja novca; napominje da se zakonodavstvo EU-a o sprečavanju pranja novca temelji na povjerenju u pouzdane dubinske analize stranaka i revnom izvješćivanju obveznika o sumnjivim transakcijama, u skladu s načelom dužne pažnje, a koji će postati nadzornici u borbi protiv pranja novca; sa zabrinutošću napominje da „pristup na zahtjev” informacijama slobodnih luka u određenim slučajevima može imati vrlo ograničen učinak(111);

210.  poziva Komisiju da procijeni u kojoj se mjeri slobodne luke i dozvole za prijevoz mogu zloupotrijebiti u svrhu utaje poreza(112); osim toga, poziva Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog kako bi se osigurala automatska razmjena informacija između relevantnih tijela, uključujući tijela za provedbu zakona, porezna i carinska tijela i Europol, o stvarnom vlasništvu i transakcijama koje se odvijaju u slobodnim lukama, carinskim skladištima ili posebnim gospodarskim zonama te da uključi obvezu sljedivosti;

211.  poziva Komisiju da predstavi prijedlog hitnog postupnog ukidanja sustava slobodnih luka u EU-u;

212.  napominje da je ukidanje bankovne tajne dovelo do pojave ulaganja u novu imovinu, kao što su umjetnine, što je posljednjih godina dovelo do brzog rasta tržišta umjetnina; naglašava da im se u slobodnim zonama osigurava siguran i široko zanemaren prostor za pohranu, gdje se trgovina može vršiti bez oporezivanja, a vlasništvo može prikriti, dok je tržište umjetnina i dalje neregulirano zbog čimbenika kao što su poteškoće u određivanju tržišnih cijena i pronalaženju stručnjaka; ističe da je, na primjer, lakše na drugi kraj svijeta prebaciti vrijednu sliku nego odgovarajuću količinu novca;

4.3.Porezne amnestije

213.  podsjeća(113) države članice da amnestije treba upotrebljavati s krajnjim oprezom ili da se u potpunosti suzdrže od njihove uporabe jer predstavljaju samo izvor lake i brze naplate poreza u kratkom roku, a često se uvode kako bi se zatvorile rupe u proračunu, ali mogu i potaknuti stanovništvo na izbjegavanje plaćanja poreza i čekanje sljedeće amnestije bez podlijeganja odvraćajućim sankcijama ili kaznama; poziva države članice koje provode poreznu amnestiju da od korisnika uvijek zahtijevaju da objasni izvor prethodno propuštenih sredstava;

214.  poziva Komisiju da ocijeni prethodne programe amnestije koje su donijele države članice, s posebnim naglaskom na vraćenim javnim prihodima i njihovu utjecaju na volatilnost porezne osnovice u srednjem i dugom roku; potiče države članice da zajamče da se relevantni podaci koji se odnose na korisnike prethodnih i budućih poreznih amnestija propisno dijele s pravosudnim tijelima, tijelima kaznenog progona i poreznim tijelima kako bi se zajamčilo poštovanje pravila o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma te mogući kazneni progon drugih financijskih zločina;

215.  mišljenja je da bi Skupina za Kodeks o postupanju trebala obavezno provjeriti i odobriti svaki program porezne amnestije prije nego što ga država članica provede; smatra da porezni obveznik ili stvarni vlasnik društva koji je već iskoristio jednu ili više poreznih amnestija nikad više ne bi smio imati pravo na amnestiju; poziva nacionalna tijela koja upravljaju podacima o osobama koje su koristile porezne amnestije da se uključe u učinkovitu razmjenu podataka tijela kaznenog progona ili drugih nadležnih tijela koja istražuju druge zločine, osim porezne prijevare ili utaje poreza;

4.4.Administrativna suradnja

216.  potvrđuje činjenicu da administrativna suradnja u okviru izravnog oporezivanja sada obuhvaća i pojedinačne i korporativne porezne obveznike;

217.  naglašava da su međunarodni standardi administrativne suradnje minimalni standardi; stoga smatra da bi države članice trebale ići korak dalje od pukog ispunjavanja tih minimalnih standarda; poziva države članice da nastave uklanjati sve prepreke administrativnoj i pravnoj suradnji;

218.  pozdravlja činjenicu da je donošenjem globalnog standarda za automatsku razmjenu informacija koja se provodi putem prve Direktive o administrativnoj suradnji i stavljanjem izvan snage Direktive o štednji iz 2003. uspostavljen jedinstveni europski mehanizam za razmjenu informacija;

5.Borba protiv pranja novca

219.  naglašava da pranje novca može imati razne oblike i da oprani novac može imati ishodište u raznim nezakonitim aktivnostima, kao što su korupcija, trgovina oružjem i ljudima, prodaja droge, porezna utaja i prijevara, te da se može upotrijebiti za financiranje terorizma; sa zabrinutošću primjećuje da se prihodi od kriminalnih aktivnosti u EU-u procjenjuju na 110 milijardi EUR godišnje(114), što odgovara iznosu od 1 % ukupnog BDP-a Unije; ističe da Komisija procjenjuje da čak do 70 % slučajeva pranja novca u nekim državama članicama ima prekograničnu dimenziju(115); nadalje, napominje da UN procjenjuje(116) da pranje novca predstavlja između 2 i 5 % svjetskog BDP-a ili oko 715 milijardi EUR i 1,87 bilijuna EUR godišnje;

220.  naglašava da je nekoliko nedavnih slučajeva pranja novca u Uniji povezano s kapitalom, vladajućim elitama i/ili osobito građanima iz Rusije i Zajednice neovisnih država (ZND); izražava zabrinutost zbog prijetnje europskoj sigurnosti i stabilnosti koju predstavlja nezakonito stečen novac iz Rusije i zemalja ZND-a koji ulazi u europski financijski sustav s ciljem njegova pranja i daljnje uporabe za financiranje kriminalnih aktivnosti; ističe da se tim novcem ugrožava sigurnost građana EU-a te se stvaraju poremećaji i nepravedna konkurencija za građane i poduzeća koji se pridržavaju zakona; smatra da se, osim bijega kapitala, što nije moguće suzbiti bez rješavanja gospodarskih i administrativnih problema države podrijetla, i pranja novca isključivo iz kriminalnih razloga, te neprijateljske aktivnosti, čija je namjera slabljenje europskih demokracija, njihovih gospodarstava i institucija, provode u takvoj mjeri koja može destabilizirati europski kontinent; poziva države članice na bolju suradnju u pogledu kontrole kapitala koji ulazi u Uniju iz Rusije;

221.  ponovno poziva(117) na uvođenje sankcija na razini EU-a za povrede ljudskih prava, temeljene na Magnitskijevom zakonu, kojim bi trebalo dopustiti uvođenje zabrana izdavanja viza i ciljanih sankcija kao što je blokiranje imovine i udjela u imovini unutar nadležnosti EU-a za pojedine javne dužnosnike ili osobe koje djeluju u službenom svojstvu, a odgovorne su za djela korupcije ili teškog kršenja ljudskih prava; pozdravlja što je Parlament usvojio izvješće o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Europskoj uniji(118); poziva na pojačano praćenje i nadzor nad nerezidentnim portfeljima banaka i njihova udjela koji potječe iz zemalja za koje se smatra da predstavljaju sigurnosne rizike za Uniju;

222.  pozdravlja donošenje četvrte i pete Direktive o borbi protiv pranja novca; naglašava da su one važan korak prema povećanju učinkovitosti napora koje Unija ulaže u borbu protiv pranja novca od kriminalnih aktivnosti i financiranja terorističkih aktivnosti; napominje da se okvir Unije za borbu protiv pranja novca uglavnom oslanja na preventivni pristup pranju novca, s naglaskom na otkrivanju i prijavljivanju sumnjivih transakcija;

223.  žali zbog činjenice što države članice nisu u potpunosti ili su samo djelomično prenijele četvrtu Direktivu o borbi protiv pranja novca u svoja nacionalna zakonodavstva u zadanom roku i što je zbog toga Komisija protiv njih morala pokrenuti postupke radi utvrđivanja povrede prava, uključujući upućivanje na Sud Europske unije(119); poziva te države članice da brzo riješe tu situaciju; podsjeća države članice osobito na njihovu zakonsku obvezu da poštuju rok od 10. siječnja 2020. za prenošenje pete Direktive o borbi protiv pranja novca u njihove nacionalne pravne sustave; naglašava i pozdravlja zaključke Vijeća od 23. studenoga 2018. u kojima je pozvalo države članice da prenesu petu Direktivu o borbi protiv pranja novca u svoje nacionalno zakonodavstvo prije isteka roka 2020.; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi postojeće instrumente s ciljem pružanja potpore i osiguranja da države članice što prije pravilno prenesu i provedu petu Direktivu o borbi protiv pranja novca;

224.  podsjeća na ključnu važnost dubinske analize stranke kao dijela obveze poznavanja klijenta u skladu s kojom obveznici moraju pravilno identificirati svoje klijente i izvor njihovih sredstava, kao i stvarne vlasnike imovine, što uključuje imobilizaciju anonimnih računa; žali zbog činjenice što su neke financijske institucije i s njima povezani poslovni modeli aktivno olakšavali pranje novca; poziva privatni sektor da, u okviru svojih mogućnosti, preuzme aktivnu ulogu u borbi protiv financiranja terorizma i u sprečavanju terorističkih aktivnosti; poziva financijske institucije da aktivno preispituju svoje interne postupke radi sprečavanja svakog rizika od pranja novca;

225.  pozdravlja Akcijski plan koji je Vijeće usvojilo 4. prosinca 2018., koji uključuje nekoliko nezakonodavnih mjera za bolje rješavanje problema pranja novca i financiranja terorizma u Uniji; poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o napretku provedbe Akcijskog plana;

226.  zabrinut je zbog nepostojanja konkretnih postupaka procjene i provjere poštenja članova Upravnog vijeća ESB-a, posebno kada su službeno optuženi za kriminalnu aktivnost; poziva na uspostavu mehanizama za nadzor i preispitivanje ponašanja i prikladnosti članova Upravnog vijeća ESB-a te na njihovu zaštitu u slučaju zlouporabe ovlasti od strane tijela za imenovanja;

227.  osuđuje činjenicu da su sustavni propusti u provedbi odredbi za borbu protiv pranja novca, zajedno s neučinkovitim nadzorom, nedavno rezultirali nizom istaknutih slučajeva pranja novca u europskim bankama povezanih sa sustavnim povredama najosnovnijih obveza poznavanja klijenata i dubinske analize stranaka;

228.  podsjeća da su obveze poznavanja klijenata i dubinske analize stranaka ključne i da bi se trebale nastaviti tijekom poslovnog odnosa te da bi se transakcije klijenata trebale trajno i pomno pratiti kako bi se otkrile sumnjive ili neobične aktivnosti; u tom kontekstu podsjeća na obvezu u skladu s kojom obveznici moraju na vlastitu inicijativu hitno obavijestiti nacionalne financijsko-obavještajne jedinice o transakcijama za koje se sumnja da su povezane s pranjem novca, predikatnim kaznenim djelima ili financiranjem terorizma; žali zbog činjenice što se, unatoč naporima Parlamenta, u petoj Direktivi o borbi protiv pranja novca i dalje dopušta, kao krajnje rješenje, da jedna ili više fizičkih osoba koje su na položaju višeg rukovoditelja budu registrirani kao vlasnici društva ili trusta, dok stvarni vlasnik nije poznat ili o njemu postoji sumnja; poziva Komisiju da prilikom sljedeće revizije pravila o sprečavanju pranja novca u EU-u napravi jasnu procjenu utjecaja te odredbe na dostupnost pouzdanih informacija o stvarnom vlasništvu u državama članicama i da predloži njezino uklanjanje ako postoje naznake da je ta odredba podložna zlouporabi s ciljem štićenja identiteta stvarnih vlasnika;

229.  napominje da u nekim državama članicama postoje mehanizmi nadzora nad bogatstvom neobjašnjenog porijekla za praćenje prihoda od kriminalnih aktivnosti; ističe da se taj mehanizam često sastoji od sudske odluke kojom se zahtijeva od osobe za koju se s razlogom sumnja da je uključena u teško kazneno djelo, ili da je povezana s osobom koja je uključena u teško kazneno djelo, da objasni prirodu i opseg svojeg udjela u određenoj imovini te da objasni na koji je način ta imovina stečena, ako postoje opravdani razlozi za sumnju da su tuženikova zakonito stečena sredstva nedostatna da bi objasnila posjedovanje spomenute imovine; poziva Komisiju da procijeni učinke i izvedivost takve mjere na razini Unije;

230.  pozdravlja odluku nekih država članica o zabrani izdavanja dionica na donositelja i konverziji postojećih dionica na donositelja u nominalne vrijednosne papire; traži od država članica da razmotre potrebu donošenja sličnih mjera u svojim jurisdikcijama, s obzirom na nove odredbe pete Direktive o borbi protiv pranja novca u vezi s izvješćivanjem o stvarnom vlasništvu i utvrđenim rizicima;

231.  ističe hitnu potrebu za stvaranjem učinkovitijeg sustava za komunikaciju i razmjenu informacija među pravosudnim tijelima unutar Unije, a kojim bi se zamijenili tradicionalni instrumenti uzajamne pravne pomoći u kaznenim stvarima koji stvaraju dugotrajne i komplicirane postupke te koji štete prekograničnim istragama pranja novca i drugih teških kaznenih djela; ponovno poziva Komisiju da procijeni potrebu za zakonodavnim mjerama u tom pogledu;

232.  poziva Komisiju da procijeni ulogu i posebne rizike povezane s pranjem novca koje predstavljaju pravni aranžmani kao što su subjekti posebne namjene te trustovi koji ne djeluju u dobrotvorne svrhe, posebno u Ujedinjenoj Kraljevini te njezinim krunskim posjedima i prekomorskim područjima, te da o njima izvijesti Parlament;

233.  poziva države članice da se u potpunosti pridržavaju zakonodavstva o sprečavanju pranja novca pri izdavanju državnih obveznica na financijskim tržištima; smatra da je dužna pažnja u takvim financijskim operacijama strogo nužna;

234.  napominje da su samo tijekom mandata odbora TAX3 otkrivena tri slučaja pranja novca preko banaka EU-a vrijedna svake osude: banka ING Bank N.V. nedavno je priznala ozbiljne nedostatke u primjeni odredaba o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma te je u dogovoru s nizozemskim državnim odvjetništvom(120) pristala platiti 775 milijuna EUR; latvijska banka ABLV dobrovoljno je pokrenula proces likvidacije nakon što je američka mreža za progon financijskih kaznenih djela (FinCEN) odlučila zabraniti ABLV-u dopisnički račun u SAD-u zbog povezanosti s pranjem novca(121), a banka Danske Bank priznala je, nakon istrage koja je obuhvaćala 15 000 klijenata i oko 9,5 milijuna transakcija povezanih s njezinom estonskom podružnicom, da su veliki nedostaci u njezinim sustavima upravljanja i kontrole omogućili korištenje njezine estonske podružnice za sumnjive transakcije(122);

235.  sa zabrinutošću napominje da je u slučaju tzv. praonice novca s bankom Troika Dialog javno otkriveno da je iz Rusije i drugih zemalja preko europskih banaka i poduzeća prebačeno čak 4,6 milijardi USD; ističe da se u samom središtu tog skandala nalazi nekada jedna od najvećih privatnih investicijskih banaka u Rusiji, Troika Dialog, i mreža koja je možda omogućila ruskoj vladajućoj eliti da tajno koristi nezakonito stečenu dobit za stjecanje dionica u državnim poduzećima, kupnju nekretnina i u Rusiji i u inozemstvu te nabavu luksuznih proizvoda; također žali zbog činjenice da je prema nekim izvješćima u te sumnjive transakcije bilo uključeno i nekoliko europskih banaka, među kojima su Danske Bank, Swedbank AB, Nordea Bank Abp, ING Groep NV, Credit Agricole SA, Deutsche Bank AG, KBC Group NV, Raiffeisen Bank International AG, ABN Amro Group NV, Cooperatieve Rabobank U.A. i nizozemska ispostava banke Turkiye Garanti Bankasi A.S.;

236.  napominje da su, u slučaju Danske Bank, u estonsku podružnicu i iz nje tekle transakcije u vrijednosti većoj od 200 milijardi EUR(123), a da ta banka nije uspostavila adekvatne interne postupke za borbu protiv pranja novca i obvezu poznavanja klijenta, kao što je poslije i sama potvrdila i kako su potvrdila estonska i danska tijela nadležna za financijski nadzor; smatra da taj neuspjeh svjedoči o potpunom nedostatku odgovornosti na strani banke i nadležnih nacionalnih tijela; poziva nadležna tijela da hitno provedu evaluacije primjerenosti postupaka koji se odnose na borbu protiv pranja novca i obvezu poznavanja klijenta u svim europskim bankama kako bi se osigurala pravilna provedba zakonodavstva Unije o sprečavanju pranja novca;

237.  nadalje napominje da je utvrđeno da je 6 200 klijenata estonske podružnice Danske Bank bilo uključeno u sumnjive transakcije, da je oko 500 klijenata povezano sa sustavima pranja novca poznatima u javnosti, da je 177 klijenata povezano sa skandalom „ruska praonica rublja”, 75 sa skandalom „azerbajdžanska praonica rublja” te da su 53 klijenta bila trgovačka društva za koja je utvrđeno da imaju iste adrese i direktore(124); poziva relevantna nacionalna tijela na praćenje odredišta sumnjivih transakcija 6 200 korisnika estonske podružnice banke Danske Bank kako bi potvrdili da se oprani novac nije koristio za daljnje kriminalne aktivnosti; poziva relevantna nacionalna tijela na propisnu suradnju u tom području s obzirom na to da je jasno da su lanci sumnjivih transakcija prekogranični;

238.  naglašava da je ESB malteškoj banci Pilatus Bank oduzeo odobrenje za pružanje bankovnih usluga nakon uhićenja njezina predsjednika i jedinog dioničara Alija Sadra Hashemija Nejada u Sjedinjenim Američkim Državama na temelju optužbi, između ostalog, za pranje novca; naglašava da je EBA zaključila da je malteška služba za financijsko-obavještajnu analizu prekršila zakonodavstvo EU-a jer nije provela djelotvoran nadzor nad bankom Pilatus zbog, među ostalim, postupovnih nedostataka i nedostatka nadzornih aktivnosti; napominje da je 8. studenoga 2018. Komisija uputila formalno mišljenje malteškoj službi za financijsko-obavještajnu analizu te je pozvala na poduzimanje dodatnih mjera kako bi ispunila svoje pravne obveze(125); poziva maltešku službu za financijsko-obavještajnu analizu da poduzme korake kako bi poštovala relevantne preporuke;

239.  prima na znanje dopis koji je stalni predstavnik Malte pri EU-u uputio odboru TAX3 kao odgovor na zabrinutosti odbora u pogledu navodne uključenosti nekih malteških politički izloženih osoba u novi slučaj pranja novca i utaje poreza povezan s društvom „17 Black” sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima(126); izražava žaljenje zbog nedovoljne preciznosti primljenih odgovora; zabrinut je zbog očitog političkog nedjelovanja malteških vlasti; posebno je zabrinut zbog činjenice da se čini da su, prema otkrićima o društvu „17 Black”, umiješane politički izložene osobe na najvišim položajima u malteškoj vladi; poziva malteške vlasti da od Ujedinjenih Arapskih Emirata zatraže dokaze u vidu dopisa o pravnoj pomoći; poziva Ujedinjene Arapske Emirate na suradnju s malteškim i europskim vlastima, kao i na to da osiguraju da zamrznuta sredstva na bankovnim računima društva „17 Black” ostanu zamrznuta sve dok se ne provede temeljita istraga; osobito naglašava očit manjak neovisnosti malteške službe za financijsko-obavještajnu analizu i malteškog načelnika policije; izražava žaljenje zbog činjenice što dosad nisu poduzete mjere protiv politički izloženih osoba umiješanih u navodne slučajeve korupcije; naglašava da bi za istragu na Malti bila korisna uspostava zajedničkog istražnog tima (ZIT), utemeljenog na ad hoc sporazumu(127), kako bi se odgovorilo na ozbiljne sumnje o neovisnosti i kvaliteti nacionalnih istraga koje su u tijeku, uz potporu Europola i Eurojusta;

240.  napominje da je u trenutku njezina ubojstva, istraživačka novinarka Daphne Caruana Galizia radila na najvećoj količini procurenih informacija koje je do tada primila sa servera poduzeća ElectroGas koje upravlja elektranom Malte; nadalje napominje da je vlasnik poduzeća „17 Black”, koje je trebalo prenijeti velike količine novca malteškim politički izloženim osobama odgovornima za tu elektranu, direktor i dioničar poduzeća ElectroGas;

241.  zabrinut je zbog sve većeg pranja novca u kontekstu drugih oblika poslovanja, a posebno zbog pojave takozvanih „letećeg novca” i „zloglasnih ulica”; ističe da je za rješavanje tih problema u europskim gradovima potrebna jača koordinacija i suradnja između lokalnih i regionalnih upravnih tijela i tijela za provedbu zakona;

242.  svjestan je da se postojeći pravni okvir za borbu protiv pranja novca sastoji od direktiva i da se temelji na minimalnom usklađivanju, što je dovelo do razlika u nacionalnim nadzornim i provedbenim praksama u državama članicama; poziva Komisiju da u kontekstu buduće revizije zakonodavstva o sprečavanju pranja novca, u okviru potrebne procjene učinka, ocijeni bi li uredba bila prikladniji pravni akt od direktive; u tom kontekstu poziva da se zakonodavstvo o sprečavanju pranja novca brzo transformira u oblik uredbe, ako to bude u skladu sa zaključcima procjene učinka;

5.1.Suradnja između tijela za borbu protiv pranja novca i tijela za provedbu bonitetnog nadzora u Europskoj uniji

243.  pozdravlja činjenicu da je, nakon nedavnih slučajeva kršenja ili navodnih kršenja odredbi o sprečavanju pranja novca, predsjednik Komisije najavio dodatne mjere u svojem govoru o stanju Unije održanom 12. rujna 2018.;

244.  poziva na potreban pojačani nadzor i stalno praćenje članova upravnih odbora i dioničara kreditnih institucija i investicijskih društava i osiguravatelja u Uniji i posebno ističe poteškoće pri oduzimanju odobrenja za pružanje bankovnih usluga ili jednakovrijednih posebnih odobrenja;

245.  podupire napore zajedničke radne skupine u čijem su sastavu predstavnici Glavne uprave Komisije za pravosuđe i zaštitu potrošača i njezine Glavne uprave za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, ESB-a, europskih nadzornih tijela i predsjednik pododbora za suzbijanje pranja novca zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela, a čiji je cilj otkrivanje trenutačnih nedostataka i predlaganje mjera za omogućivanje učinkovite suradnje i koordinacije i razmjene informacija među nadzornim i provedbenim agencijama;

246.  zaključuje da trenutačna razina koordinacije nadzora financijskih institucija u pogledu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, posebno u situacijama borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma s prekograničnim učincima, nije dovoljna za rješavanje trenutačnih izazova u tom sektoru i da je sposobnost Unije da provodi koordinirana pravila i prakse u području borbe protiv pranja novca trenutačno neprikladna;

247.  poziva na procjenu dugoročnih ciljeva koji bi doveli do poboljšanja okvira za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, kao što je navedeno u dokumentu za razmatranje o mogućim elementima plana za nesmetanu suradnju između tijela za borbu protiv pranja novca i tijela za bonitetni nadzor u Europskoj uniji(128), među kojima je i uspostava mehanizma za bolju koordinaciju aktivnosti nadzornika za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma subjekata u financijskom sektoru na razini Unije, posebno u situacijama u kojima postoji vjerojatnost da će pitanja suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma imati prekogranični utjecaj te moguća centralizacija nadzora za borbu protiv pranja novca preko postojećeg ili novog tijela Unije s ovlastima za provedbu usklađenih pravila i praksi u državama članicama EU-a; podupire daljnje napore za centralizaciju nadzora nad sprečavanjem pranja novca te smatra da bi se tom mehanizmu, ako se uspostavi, trebali dodijeliti dovoljni ljudski i financijski resursi kako bi se njegove funkcije učinkovito provodile;

248.  podsjeća da je Europska središnja banka nadležna i odgovorna za oduzimanje odobrenja za rad kreditnim institucijama u slučaju ozbiljnih kršenja pravila o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma; napominje, međutim, da je ESB u potpunosti ovisan o nacionalnim nadzornim tijelima za sprječavanje pranja novca u pogledu informacija koje se odnose na takva kršenja koja su otkrila nacionalna tijela; stoga poziva nacionalna tijela za borbu protiv pranja novca da pravodobno dostave kvalitetne informacije ESB-u kako bi mogao pravilno obavljati svoju funkciju; u tom pogledu pozdravlja multilateralni sporazum o praktičnim modalitetima razmjene informacija između ESB-a i svih nadležnih tijela odgovornih za nadzor usklađenosti kreditnih i financijskih institucija s obvezama SPNFT-a u okviru četvrte Direktive o borbi protiv pranja novca;

249.  smatra da se bonitetni nadzor i nadzor nad suzbijanjem pranja novca ne mogu promatrati zasebno; naglašava da europska nadzorna tijela imaju ograničene sposobnosti za preuzimanje značajnije uloge u borbi protiv pranja novca zbog svojih struktura odlučivanja, nedostatka odgovarajućih ovlasti i ograničenih resursa; ističe da bi EBA, u uskoj suradnji s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), trebala preuzeti vodeću ulogu u toj borbi te da joj stoga hitno treba osigurati dovoljan kapacitet u pogledu ljudskih i materijalnih resursa kako bi učinkovito doprinijela dosljednom i djelotvornom sprečavanju upotrebe financijskog sustava za potrebe pranja novca, uključujući provođenjem procjene rizika nadležnih tijela i pregleda u okviru svojeg općeg okvira; poziva na veću promidžbu tih pregleda i, osobito, na sustavno pružanje relevantnih informacija Parlamentu i Vijeću u slučaju utvrđivanja ozbiljnih nedostataka na nacionalnoj razini ili na razini EU-a(129);

250.  ističe povećan značaj nacionalnih financijskih nadzornih tijela; potiče Komisiju da, nakon savjetovanja s EBA-om, predloži mehanizme za olakšavanje povećane suradnje i koordinacije među financijskim nadzornim tijelima; poziva na dugoročno povećano usklađivanje nadzornih postupaka različitih nacionalnih tijela nadležnih za borbu protiv pranja novca;

251.  pozdravlja komunikaciju Komisije od 12. rujna 2018. o jačanju okvira Unije za bonitetni nadzor i nadzor sprečavanja pranja novca u financijskim institucijama (COM(2018) 0645) i njezin prijedlog o preispitivanju europskih nadzornih tijela u cilju jačanja konvergencije nadzora; smatra da bi EBA trebala preuzeti vodeću, koordinirajuću i nadzornu ulogu na razini Unije kako bi se financijski sustav učinkovito zaštitio od pranja novca i rizika od financiranja terorizma, s obzirom na moguće neželjene sistemske posljedice za financijsku stabilnost Unije koje mogu proizaći iz zlouporaba financijskog sektora u svrhe pranja novca ili financiranja terorizma, te u kontekstu iskustva koje je EBA već stekla u zaštiti bankarskog sektora od takvih zlouporaba kao tijelo koje ima ovlast provoditi nadzor nad svim državama članicama;

252.  prima na znanje zabrinutost EBA-e u pogledu provedbe Direktive o kapitalnim zahtjevima (2013/36/EU) o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima(130); pozdravlja prijedloge EBA-e za uklanjanje nedostataka uzrokovanih trenutačnim pravnim okvirom EU-a; poziva države članice da brzo prenesu nedavno donesene izmjene Direktive o kapitalnim zahtjevima u nacionalno zakonodavstvo;

5.2.Suradnja financijsko-obavještajnih jedinica

253.  podsjeća da su u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca države članice obvezne uspostaviti automatizirane centralizirane mehanizme koji omogućuju brzu identifikaciju vlasnika bankovnih računa i računa za plaćanje i osigurati da svaka financijsko-obavještajna jedinica može pravovremeno dostaviti informacije koje se čuvaju u tim centraliziranim mehanizmima bilo kojoj drugoj financijsko-obavještajnoj jedinici; ističe važnost pravodobnog pristupa informacijama kako bi se spriječili financijski kriminal i obustave istraga; poziva države članice da ubrzaju uspostavu tih mehanizama kako bi financijsko-obavještajne jedinice država članica mogle učinkovito surađivati na otkrivanju i suzbijanju aktivnosti pranja novca; snažno potiče financijsko-obavještajne jedinice država članica na korištenje sustavom FIU.net; ističe važnost zaštite podataka i u tom području;

254.  smatra da je za uspješnu borbu protiv pranja novca ključno da se nacionalnim financijsko-obavještajnim jedinicama osiguraju primjereni resursi i kapaciteti;

255.  naglašava da je za uspješnu borbu protiv aktivnosti pranja novca ključna suradnja, ne samo između financijsko-obavještajnih jedinica država članica, nego i suradnja između financijsko-obavještajnih jedinica država članica Unije i financijsko-obavještajnih jedinica trećih zemalja; prima na znanje političke sporazume o međuinstitucijskim pregovorima(131) s ciljem budućeg donošenja Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2000/642/PUP;

256.  poziva Komisiju da razvije specijalizirano osposobljavanje za financijsko-obavještajne jedinice, s posebnim naglaskom na smanjenim kapacitetima u nekim državama članicama; napominje doprinos skupine Egmont, koja okuplja 159 financijsko-obavještajnih jedinica i koja je usmjerena na jačanje njihove operativne suradnje poticanjem nastavka i provedbe brojnih projekata; očekuje Komisijinu ocjenu okvira za suradnju FOJ-eva s trećim zemljama te prepreke i mogućnosti za poboljšanje suradnje među FOJ-evima u Uniji, uključujući mogućnost uspostave mehanizma za koordinaciju i potporu; podsjeća da bi ta ocjena trebala biti gotova do 1. lipnja 2019.; traži od Komisije da iskoristi tu priliku i donese zakonodavni prijedlog za financijsko-obavještajnu jedinicu EU-a čime bi se stvorio centar za zajednički istraživački rad i koordinaciju, s vlastitom nadležnošću i ovlastima za provođenje istraga u vezi s prekograničnim financijskim kriminalom, kao i mehanizam ranog upozoravanja; smatra da bi financijsko-obavještajna jedinica EU-a trebala imati široku ulogu koordinacije, pomoći i potpore financijsko-obavještajnim jedinicama država članica u prekograničnim slučajevima kako bi se proširila razmjena informacija i osigurala zajednička analiza prekograničnih slučajeva te snažna koordinacija rada;

257.  poziva Komisiju da aktivno surađuje s državama članicama kako bi se pronašli mehanizmi za poboljšanje i jačanje suradnje financijsko-obavještajnih jedinica država članica Unije s financijsko-obavještajnim jedinicama trećih zemalja; poziva Komisiju da u tom pogledu u odgovarajućim međunarodnim forumima, kao što su OECD i Radna skupina za financijsko djelovanje, poduzme odgovarajuće mjere; smatra da bi se u bilo kojem dogovorenom sporazumu na odgovarajući način trebala uzeti u obzir zaštita osobnih podataka;

258.  poziva Komisiju da sastavi izvješće koje će uputiti Parlamentu i Vijeću i u kojem će procijeniti otežavaju li statusne i organizacijske razlike među financijsko-obavještajnim jedinicama država članica suradnju u borbi protiv teškog kriminala s prekograničnom dimenzijom;

259.  ističe da nestandardizirani formati i pragovi za izvješćivanje o sumnjivim transakcijama među državama članicama i u odnosu na različite obveznike dovode do poteškoća u obradi i razmjeni informacija među financijsko-obavještajnim jedinicama; poziva Komisiju da, uz potporu EBA-e, istraži mehanizme za što skoriju uspostavu standardiziranih formata za izvješćivanje za obveznike kako bi se olakšala i poboljšala obrada i razmjena informacija između financijsko-obavještajnih jedinica u slučajevima s prekograničnom dimenzijom i da razmotri standardizaciju pragova sumnjivih transakcija;

260.  poziva Komisiju da istraži mogućnost uspostave automatiziranih sustava za dohvat izvještaja o sumnjivim transakcijama koji bi financijsko-obavještajnim jedinicama država članica omogućili uvid u transakcije i njihove inicijatore i primatelje koji su u različitim državama članicama u više navrata prijavljeni kao sumnjivi;

261.  potiče nadležna tijela i financijsko-obavještajne jedinice da surađuju s financijskim institucijama i drugim obveznicima kako bi poboljšali izvješćivanje o sumnjivim aktivnostima i smanjili defenzivno izvješćivanje, što bi pomoglo osigurati da financijsko-obavještajne jedinice dobiju više korisnih, usredotočenih i potpunih informacija za pravilno izvršavanje svojih dužnosti, jamčeći pritom poštovanje Opće uredbe o zaštiti podataka;

262.  podsjeća na važnost razvoja kanala pojačanog dijaloga, komunikacije i razmjene informacija između javnih tijela i određenih dionika iz privatnog sektora, općenito poznatih kao javno-privatna partnerstva, osobito za obveznike u skladu s Direktivom o sprečavanju pranja novca, te ističe postojanje i pozitivne rezultate jedinog transnacionalnog javno-privatnog partnerstva – Europolovog javno‑privatnog financijsko-obavještajnog partnerstva, kojim se promiče razmjena strateških informacija među bankama, financijsko-obavještajnim jedinicama, tijelima za izvršavanje zakonodavstva i nacionalnim regulatornim tijelima diljem država članica;

263.  podupire stalno poboljšanje razmjene informacija među financijsko-obavještajnim jedinicama i tijelima za izvršavanje zakonodavstva, uključujući Europol; smatra da se takvo partnerstvo treba uspostaviti u području novih tehnologija, uključujući virtualnu imovinu, u cilju formaliziranja postojećih aktivnosti u državama članicama; poziva Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB) da u okviru svojih obveza koje se odnose na dužnu pažnju subjektima na tržištu koji obrađuju osobne podatke pruži dodatno pojašnjenje, kako bi im se omogućilo da se usklade s odgovarajućim odredbama o zaštiti podataka;

264.  ističe da je povećanje i poboljšanje suradnje nacionalnih nadzornih tijela i financijsko-obavještajnih jedinica ključno za uspješnu borbu protiv pranja novca i utaje poreza; nadalje ističe da borba protiv pranja novca i utaje poreza također zahtijeva dobru suradnju između financijsko-obavještajnih jedinica i carinskih tijela;

265.  poziva Komisiju da, na temelju preporuka istražnog odbora PANA(132) i izvješća o pregledu stanja koje je provela platforma financijsko-obavještajnih jedinica država članica, izvijesti o statusu quo i o poboljšanjima u financijsko-obavještajnim jedinicama država članica u pogledu širenja, razmjene i obrade informacija;

5.3.Obveznici (područje primjene)

266.  pozdravlja činjenicu da peta Direktiva o borbi protiv pranja novca sadržava prošireni popis obveznika koji obuhvaća i pružatelje usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta, pružatelje skrbničke usluge novčanika, trgovce umjetninama i slobodne luke;

267.  poziva Komisiju da poduzme mjere za poboljšanje provedbe obveze dubinske analize stranke, posebno kako bi se bolje pojasnilo da odgovornost za ispravnu primjenu obveze dubinske analize stranke uvijek snosi obveznik, čak i kada se ona eksternalizira, i kako bi se predvidjele kazne u slučaju nemara ili sukoba interesa u slučaju eksternalizacije; ističe pravnu obvezu na temelju koje obveznici, u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca, moraju provoditi pojačane kontrole i sustavno izvješćivanje prilikom postupka dubinske analize stranke koja se odnosi na poslovne odnose ili transakcije koje uključuju zemlje koje je Komisija utvrdila kao visokorizične treće zemlje za potrebe pranja novca;

5.4.Registri

268.  pozdravlja činjenicu što je na temelju pete Direktive o administrativnoj suradnji poreznim tijelima omogućen pristup informacijama o stvarnom vlasništvu i drugim informacijama o postupku dubinske analize stranke; podsjeća da je taj pristup potreban kako bi porezna tijela mogla pravilno obavljati svoje dužnosti;

269.  napominje da propisi Unije o borbi protiv pranja novca obvezuju države članice na uspostavu središnjih registara koji sadržavaju potpune podatke o stvarnom vlasništvu poduzeća i trustova te da predviđaju njihovu međusobnu povezanost; pozdravlja činjenicu da peta Direktiva o borbi protiv pranja novca obvezuje države članice da osiguraju da informacije o stvarnom vlasništvu budu u svim slučajevima dostupne svakom pojedincu;

270.  napominje međutim da će nacionalni registri, u pogledu trustova, u načelu biti dostupni samo onima koji dokažu legitiman interes za pristup; naglašava da države članice i dalje imaju mogućnosti registre stvarnog vlasništva trustova dati na uvid javnosti, kao što je to Parlament već predložio; poziva države članice da uspostave otvorene registre podataka kojima se može slobodno pristupiti; u svakom slučaju, podsjeća da naknada na čiju bi se naplatu države članice mogle odlučiti ne bi smjela premašivati administrativne troškove objave informacija, uključujući održavanje registara i troškove razvoja;

271.  naglašava da bi Komisija trebala osigurati međusobno povezivanje registara stvarnih vlasnika; smatra da bi Komisija trebala pomno nadzirati funkcioniranje tog međusobno povezanog sustava i u razumnom roku procijeniti funkcionira li on ispravno i treba li ga dopuniti uspostavom EU-ova javnog registra stvarnog vlasništva ili drugim instrumentima kojim bi se mogli djelotvorno ukloniti svi mogući nedostaci; poziva Komisiju da u međuvremenu sastavi i objavi tehničke smjernice kako bi se promicala konvergencija formata te interoperabilnost i međusobna povezanost registara država članica; smatra da bi se na stvarno vlasništvo trustova trebala primjenjivati ista razina transparentnosti kao i na poduzeća u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca, uz istodobno osiguravanje primjerenih zaštitnih mjera;

272.  zabrinut je zbog mogućnosti da informacije u registrima stvarnih vlasnika nisu uvijek dovoljne i/ili točne; stoga poziva države članice da osiguraju da registri stvarnih vlasnika sadrže mehanizme provjere kako bi se osigurala točnost podataka; poziva Komisiju da u svojim revizijama procijeni njihove mehanizme provjere i pouzdanosti podataka;

273.  poziva na strožu i precizniju definiciju stvarnog vlasništva kako bi se osiguralo da se identificiraju sve fizičke osobe koje su konačni vlasnici pravnog subjekta ili ga kontroliraju;

274.  stoga podsjeća na potrebu za jasnim pravilima na temelju kojih bi bilo moguće utvrditi krajnje stvarne vlasnike, uključujući obvezu da trustovi i slični sustavi postoje u pisanom obliku i da budu upisani u registar u državi članici u kojoj je trust osnovan, u kojoj se njime upravlja ili u kojoj posluje;

275.  ističe problem pranja novca kroz ulaganje u nekretnine u europskim gradovima preko stranih fiktivnih poduzeća; podsjeća da bi Komisija trebala procijeniti nužnost i proporcionalnost usklađivanja informacija u zemljišnim knjigama i registrima nekretnina te ispitati potrebu za međusobnim povezivanjem tih registara; poziva Komisiju da tom izvješću, po potrebi, priloži zakonodavni prijedlog; smatra da bi države članice trebale imati javno dostupne informacije o krajnjem stvarnom vlasništvu zemljišta i nekretnine;

276.  ponavlja svoje stajalište o uspostavi registara stvarnog vlasništva za ugovore o životnom osiguranju, kako je istaknuto u međuinstitucionalnim pregovorima o petoj Direktivi o borbi protiv pranja novca; poziva Komisiju da procijeni izvedivost i nužnost objave informacija o stvarnom vlasništvu za ugovore o životnom osiguranju i financijske instrumente relevantnim tijelima;

277.  napominje da u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca Komisija mora provesti analizu izvedivosti posebnih mjera i mehanizama na razini Unije i razini država članica kako bi omogućila prikupljanje i pristup informacijama o stvarnom vlasništvu korporativnih i drugih pravnih subjekata osnovanih izvan Unije; poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog za takav mehanizam ako analiza izvedivosti bude povoljna;

5.5.Tehnološki rizici i virtualna imovina, uključujući virtualne valute i kriptovalute

278.  ističe pozitivan potencijal novih tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT), kao što je tehnologija lanca blokova; istodobno primjećuje da se novi načini plaćanja i prijenosa zasnovani na tim tehnologijama sve više zloupotrebljavaju za pranje novca stečenog kriminalnim radnjama ili za počinjenje drugih financijskih kaznenih djela; priznaje da je potrebno pratiti tehnološki razvoj koji se ubrzano mijenja kako bi se zajamčilo da se zakonodavstvom na učinkovit način rješavaju zlouporabe novih tehnologija i anonimnosti, čime se olakšava kriminalna aktivnost, bez ograničavanja pozitivnih aspekata tog razvoja;

279.  potiče Komisiju da pomno ispita relevantne aktere koji se bave kriptovalutama, a koji još nisu uključeni u zakonodavstvo Unije o sprečavanju pranja novca te da po potrebi proširi popis obveznika, osobito pružatelje usluga u području transakcija koje uključuju razmjenu jedne ili više virtualnih valuta; isto tako, poziva države članice da što prije prenesu odredbe pete Direktive o borbi protiv pranja novca kojima se nameće obveza pružatelja usluga elektroničkog novčanika i razmjene virtualne valute da identificiraju svoje klijente, čime bi se znatno otežalo anonimno upotrebljavanje virtualnih valuta;

280.  poziva Komisiju da pomno nadzire tehnološki razvoj, uključujući brzo širenje inovativnih poslovnih modela financijske tehnologije i usvajanje novih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, DLT-ovi, kognitivno računalstvo i strojno učenje, kako bi procijenila tehnološke rizike i moguće nedostatke te povećala otpornost na kibernapade ili na padove sustava, osobito promicanjem zaštite podataka; potiče nadležna tijela i Komisiju da provedu detaljnu procjenu mogućih sistemskih rizika povezanih s primjenama DLT-a;

281.  naglašava da je razvoj i korištenje virtualne imovine dugoročan trend za koji se očekuje da će se sljedećih godina nastaviti i povećati, posebno upotrebom kriptokovanica u različite svrhe, kao što je financiranje poduzeća; poziva Komisiju da na razini EU-a osmisli prikladan okvir za upravljanje tim novitetima te da joj pritom nadahnuće budu rad na međunarodnoj razini i europska tijela poput ESMA-e; smatra da bi se tim okvirom trebala pružiti potrebna zaštita od specifičnih rizika koje predstavlja virtualna imovina, bez ometanja inovacija;

282.  posebno napominje da bi se netransparentnost virtualne imovine mogla upotrijebiti za lakše pranje novca i utaju poreza; u tom kontekstu, potiče Komisiju da pruži jasne smjernice o uvjetima pod kojima bi se virtualna imovina mogla klasificirati kao postojeći ili novi financijski instrument u MiFID2 i okolnostima pod kojima se zakonodavstvo EU-a primjenjuje na inicijalne ponude povezane s kriptovalutama;

283.  poziva Komisiju da procijeni zabranu određenih mjera anonimnosti za određenu virtualnu imovinu i da, ako to smatra potrebnim, razmotri reguliranje virtualne imovine kao financijskih instrumenata; smatra da bi financijsko-obavještajne jedinice (FOJ) trebale biti u stanju povezati adrese virtualnih i kriptovaluta s identitetom vlasnika virtualne imovine; smatra da bi Komisija trebala ocijeniti mogućnost obvezne registracije korisnika virtualne imovine; podsjeća na to da su neke države članice već usvojile razne vrste mjera za određene segmente u tom području, kao što su inicijalne ponude povezane s kriptovalutama, koje bi mogle biti izvor nadahnuća za buduće djelovanje EU-a;

284.  naglašava da je Stručna skupina za financijsko djelovanje nedavno istaknula da sve zemlje moraju hitno poduzeti koordinirane mjere kako bi se spriječilo korištenje virtualne imovine za zločin i terorizam, pozivajući sve jurisdikcije da poduzmu pravne i praktične mjere kako bi spriječile zlouporabu virtualne imovine(133); poziva Komisiju da pronađe načine da u europski pravni okvir uključi preporuke i standarde koje je Radna skupina za financijsko djelovanje razvila u pogledu virtualne imovine; naglašava da bi Unija i dalje trebala zagovarati dosljedan i koordiniran međunarodni regulatorni okvir u pogledu virtualne imovine, nadovezujući se na napore koje je poduzela u okviru skupine G20;

285.  ponavlja svoj poziv Komisiji da hitno procijeni uključenost aktivnosti povezanih s elektroničkim igrama na sreću u pranje novca i porezna kaznena djela; smatra tu procjenu prioritetom; ističe povećanje sektora elektroničkih igara na sreću u nekim jurisdikcijama, uključujući određene krunske posjede Ujedinjene Kraljevine, kao što su otok Man, u kojima elektroničke igre na sreću već čine 18 % nacionalnog dohotka;

286.  prima na znanje napore koje stručnjaci ulažu u postupke elektroničke identifikacije i postupke u pogledu obveze poznavanja klijenta na daljinu, pri čemu ispituju područja kao što su mogućnosti financijskih institucija da se koriste elektroničkom identifikacijom (e-ID) i prenosivosti obveze poznavanja klijenta u cilju digitalne identifikacije klijenta; poziva Komisiju da u tom pogledu ocijeni moguće prednosti uvođenja europskog sustava elektroničke identifikacije; podsjeća na važnost održavanja pravilne ravnoteže između zaštite podataka i privatnosti te potrebe da nadležnim tijelima pruži pristup informacijama u svrhe kaznenih istraga;

5.6.Sankcije

287.  ističe da zakonodavstvo EU-a o borbi protiv pranja novca obvezuje države članice da utvrde sankcije za kršenje pravila o sprečavanju pranja novca; ističe da te sankcije moraju biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće; poziva na to da se u državama članicama uvedu pojednostavljeni postupci za provedbu financijskih sankcija izrečenih za kršenja zakonodavstva o borbi protiv pranja novca;

288.  potiče države članice da što prije i beziznimno objave informacije o naravi i vrijednosti izrečenih sankcija, kao i informacije o vrsti i naravi povrede i identitetu odgovorne osobe; poziva države članice da primijene sankcije i mjere i na članove upravljačkog tijela te druge fizičke osobe koje su prema nacionalnom pravu odgovorne za kršenje pravila o sprečavanju pranja novca(134);

289.  poziva Komisiju da svake dvije godine izvijesti Parlament o nacionalnom zakonodavstvu i praksama u pogledu sankcija za kršenja zakonodavstva o borbi protiv pranja novca;

290.  pozdravlja donošenje Uredbe (EU) 2018/1805 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i naloga za oduzimanje(135) kojom će se olakšati prekogranični povrat imovine stečene kriminalnim radnjama, a što će doprinijeti jačanju kapaciteta Unije za borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma i isključivanje izvora financiranja kriminalaca i terorista diljem Unije;

291.  pozdravlja donošenje Direktive (EU) 2018/1673 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o borbi protiv pranja novca kaznenopravnim sredstvima(136), kojom se uvode nove kaznenopravne odredbe te omogućuje učinkovitija i brža prekogranična suradnja među nadležnim tijelima kako bi se učinkovitije spriječilo pranje novca i povezano financiranje terorizma i organiziranog kriminala; napominje da bi države članice trebale poduzimati potrebne mjere kako bi osigurale, prema potrebi, da njihova nadležna tijela u skladu s Direktivom 2014/42/EU(137) zamrznu ili oduzmu imovinsku korist ostvarenu počinjenjem ili doprinosom počinjenju bilo kojeg kaznenog djela ili predmete koji su se pritom koristili ili ih se pritom namjeravalo koristiti;

5.7.Međunarodna dimenzija

292.  napominje da, u skladu s četvrtom Direktivom o borbi protiv pranja novca, Komisija mora utvrditi visokorizične treće zemlje u kojima postoje strateški nedostaci u režimu sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma;

293.  smatra ključnim da Unija ima samostalan popis visokorizičnih trećih zemalja, bez obzira na činjenicu da bi trebalo uzeti u obzir napore koji se ulažu na međunarodnoj razini kako bi se utvrdile visokorizične treće zemlje u cilju borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, osobito napore Radne skupine za financijsko djelovanje; u tom pogledu pozdravlja Delegiranu uredbu Komisije od 13. veljače 2019. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima (C(2019)1326) te žali zbog činjenice da se Vijeće usprotivilo tom delegiranom aktu; također pozdravlja Delegiranu uredbu Komisije od 31. siječnja 2019. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za minimalno djelovanje i vrstu dodatnih mjera koje kreditne i financijske institucije moraju poduzeti kako bi se ublažili rizici pranja novca i financiranja terorizma u određenim trećim zemljama(138);

294.  pozdravlja Komisijino usvajanje metodologije za utvrđivanje visokorizičnih trećih zemalja u skladu s Direktivom (EU) 2015/849, objavljene 22. lipnja 2018.(139); pozdravlja Komisijinu ocjenu od 31. siječnja 2019. u pogledu zemalja „najvećeg prioriteta”;

295.  ističe da je potrebno osigurati dosljednost i komplementarnost između AML-ova popisa visokorizičnih trećih zemalja i europskog popisa nekooperativnih jurisdikcija; ponavlja svoj poziv da se Komisiji povjeri središnja uloga u upravljanju obama popisima; poziva Komisiju da zajamči transparentnost postupka ocjenjivanja u jurisdikcijama;

296.  zabrinut je zbog navoda da nadležna tijela u Švicarskoj ne obavljaju pravilno svoje funkcije SPNFT-a(140); poziva Komisiju da te elemente uzme u obzir pri ažuriranju popisa visokorizičnih trećih zemalja, kao i u budućim bilateralnim odnosima Švicarske i Unije;

297.  poziva Komisiju da pruži tehničku pomoć trećim zemljama u cilju razvoja učinkovitih sustava za borbu protiv pranja novca i trajnog poboljšanja tih sustava;

298.  poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za to da EU u Radnoj skupini za financijsko djelovanje zauzme jedinstveno stajalište te da aktivno doprinose aktualnom razmatranju svoje reforme s ciljem jačanja svojih resursa i legitimnosti; poziva Komisiju da zaposlenike Europskog parlamenta uključi kao promatrače u izaslanstvo Europske komisije u Radnoj skupini za financijsko djelovanje;

299.  poziva Komisiju da povede globalnu inicijativu za uspostavu javnih središnjih registara stvarnog vlasništva u svim jurisdikcijama; u tom pogledu naglašava ključnu ulogu međunarodnih organizacija kao što su OECD i UN;

6.Međunarodna dimenzija oporezivanja

300.  ističe da europski sustav pravednog oporezivanja iziskuje pravednije globalno porezno okruženje; ponavlja svoj poziv za praćenje aktualnih poreznih reformi trećih zemalja;

301.  napominje napore koje neke treće zemlje ulažu u odlučno djelovanje protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti; naglašava, međutim, da bi takve reforme trebale biti u skladu s postojećim pravilima WTO-a;

302.  smatra da su informacije prikupljene tijekom posjeta odbora Washingtonu čija su tema bile porezne reforme u SAD-u i njihov mogući utjecaj na međunarodnu suradnju veoma važne; smatra da neke odredbe američkog Zakona o poreznim olakšicama i radnim mjestima iz 2017. prema nekim stručnjacima ne bi bile u skladu s postojećim pravilima WTO-a; napominje da su određene odredbe porezne reforme SAD-a namijenjene jednostranom i neuzajamnom oživljavanju transnacionalnih pogodnosti koje pripadaju državnom području SAD-a (uz pretpostavku je barem 50 % njih ostvareno na području SAD-a); pozdravlja činjenicu da Komisija trenutačno provodi procjenu mogućih regulatornih i trgovinskih posljedica novih odredbi koje proizlaze iz nove porezne reforme u SAD-u, a posebno onih koje se odnose na smanjenje porezne osnovice i suzbijanje zlouporabe (BEAT), globalne nematerijalne prihode s niskim stopama poreza (GILTI) i nematerijalne strane prihode (FDII)(141); traži od Komisije da o rezultatima procjene obavijesti Parlament;

303.  napominje da su dvije vrste međuvladinih sporazuma (IGA) u okviru Zakona o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u inozemnim financijskim institucijama (FATCA) razvijene kako bi se pomoglo usklađivanju FATCA-e s međunarodnim zakonima(142); napominje da je samo jedan model IGA-e recipročan; žali zbog ozbiljne neravnoteže u uzajamnosti tih sporazuma, s obzirom na to da SAD obično prima mnogo više informacija od stranih vlada, nego što ih pruža; poziva Komisiju da provede pregled stanja kako bi se analizirala razina uzajamnosti u razmjeni informacija između SAD-a i država članica Unije;

304.  poziva Vijeće da Komisiji dodijeli mandat za pregovore o sporazumu s SAD-om kako bi se zajamčila uzajamnost u pogledu FATCA-e;

305.  ponavlja prijedloge sadržane u Rezoluciji od 5. srpnja 2018. o štetnim učincima FATCA-e na građane EU-a, a posebno na „slučajne Amerikance”(143), u kojoj se poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi zajamčila temeljna prava svih građana, posebno „slučajnih Amerikanaca”;

306.  poziva Komisiju i Vijeće da predstave zajednički pristup EU-a u odnosu na FATCA-u kako bi se na odgovarajući način zaštitila prava europskih građana (posebice „slučajnih Amerikanaca”) i osigurala uzajamnost u automatskoj razmjeni informacija sa SAD-om, pri čemu je zajednički standard izvješćivanja standard kojem se daje prednost; poziva Komisiju i Vijeće da u međuvremenu razmotre protumjere kao što je, po potrebi, porez po odbitku kako bi se zajamčila jednakost uvjeta ako SAD ne osigura uzajamnost u okviru FATCA-e;

307.  poziva Komisiju i države članice da prate nove odredbe poreza na dobit država koje surađuju s EU-om na temelju međunarodnog sporazuma(144);

6.1.Porezne oaze i jurisdikcije koje olakšavaju agresivno porezno planiranje u EU-u i izvan njega

308.  podsjeća na važnost zajedničkog EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (dalje u tekstu „EU-ov popis”) utemeljenog na sveobuhvatnim, transparentnim, čvrstim, objektivno provjerljivim i općeprihvaćenim kriterijima koji se redovito ažuriraju;

309.  žali zbog činjenice da su se na početni EU-ov popis uvrštavale samo treće zemlje; napominje da je Komisija, u okviru europskog semestra, utvrdila nedostatke u poreznim sustavima nekih država članica kojima se olakšava agresivno porezno planiranje; međutim, pozdravlja izjavu predsjednice Skupine za Kodeks o postupanju za oporezivanje poslovanja tijekom saslušanja odbora TAX3 10. listopada 2018., u vezi s mogućnosti provjere država članica prema istim kriterijima utvrđenima za EU-ov popis u kontekstu revizije mandata Skupine za Kodeks o postupanju(145);

310.  pozdravlja činjenicu da je Vijeće 5. prosinca 2017. donijelo prvi EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija i trenutačno praćenje obveza koje su preuzele treće zemlje; napominje da je popis ažuriran nekoliko puta na temelju procjene tih obveza te da je posljedično uklonjeno nekoliko zemalja; napominje da se kao rezultat revizije od 12. ožujka 2019. na popisu sada nalaze sljedeće porezne jurisdikcije: Američka Samoa, Aruba, Guam, Barbados, Belize, Bermuda, Dominikanska Republika, Fidži, Maršalovi Otoci, Oman, Samoa, Trinidad i Tobago, Ujedinjeni Arapski Emirati, Američki Djevičanski otoci i Vanuatu;

311.  prima na znanje da su na sivi popis dodane još dvije jurisdikcije (Australija i Kostarika)(146);

312.  napominje da se u osam velikih tranzitnih gospodarstava (Nizozemska, Luksemburg, Hong Kong, Britanski Djevičanski Otoci, Bermuda, Kajmanski otoci, Irska i Singapur) odvija više od 85 % globalnih ulaganja u subjekte posebne namjene, koji su često osnovani zbog poreznih razloga(147); žali zbog toga što je samo jedno od tih gospodarstava (Bermuda) trenutačno uvršteno na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe(148);

313.  naglašava da su postupci provjere i praćenja nejasni te da nije jasno jesu li zemlje koje su uklonjene s popisa postigle stvaran napredak;

314.  ističe da se procjena Vijeća i njegove Skupine za Kodeks o postupanju za oporezivanje poslovanja temelji na kriterijima koji proizlaze iz Komisijina tehničkog pregleda stanja te da Parlament u tom procesu nije bio uključen u pravnom smislu; u tom kontekstu poziva Komisiju i Vijeće da detaljno izvijeste Parlament o svakoj predloženoj izmjeni popisa; poziva Vijeće da redovito objavljuje izvješće o napretku u pogledu jurisdikcija koje se nalaze na crnoj listi i na sivoj listi u okviru redovitog informiranja Vijeća od strane Skupine za Kodeks o postupanju;

315.  poziva Komisiju i Vijeće da razrade ambicioznu i objektivnu metodologiju koja se ne oslanja na obveze, nego na posljedice pravilno provedenog zakonodavstva u tim zemljama;

316.  duboko žali zbog manjka transparentnosti koji karakterizira početno uvrštavanje na popis te žali zbog neobjektivne primjene kriterija za uvrštavanje na popis koje je utvrdilo Vijeće za ekonomske i financijske poslove; ustraje u tome da postupak ne smije biti pod utjecajem političkog uplitanja; međutim, pozdravlja povećanje transparentnosti koje je rezultat objavljivanja pisama poslanih u jurisdikcije koje je provjeravala Skupina za Kodeks o postupanju, kao i niz primljenih pisama o kreditnim obvezama; poziva na objavljivanje svih preostalih neobjavljenih pisama kako bi se osigurao nadzor i valjana provedba obveza; smatra da jurisdikcije koje odbijaju dati pristanak za objavu svojih obveza pobuđuju sumnju javnosti o nesuradnji u području poreznih pitanja;

317.  pozdravlja nedavna objašnjenja koja je dala Skupina za Kodeks o postupanju, a koja se odnose na kriterije za pravedno oporezivanje, posebno u pogledu manjka ekonomskog sadržaja za jurisdikcije koje nemaju stopu poreza na dobit ili imaju stopu oko 0 %; poziva države članice da ulažu napore u postupno poboljšanje kriterija za uvrštavanje na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija kako bi se obuhvatile sve štetne porezne prakse(149), posebno uključivanjem detaljne ekonomske analize usmjerene na olakšavanje izbjegavanja plaćanja poreza i poreznu stopu od 0 % ili na nepostojanje poreza na dobit kao zasebnog kriterija;

318.  pozdravlja novi globalni standard OECD-a u pogledu primjene čimbenika za znatan dio djelatnosti za porezne jurisdikcije bez poreza ili s nominalnim porezom(150), koji se većinom temelji na radu EU-a na uvrštavanju na EU-ov popis(151); poziva države članice da potaknu skupinu G20 da provede reformu OECD-ovih kriterija za uvrštavanje na crnu listu na način da se njima ne obuhvati samo transparentnost poreza, nego i utaja poreza i agresivno porezno planiranje;

319.  prima na znanje i pozdravlja posao koji su obavili pregovarački timovi EU-a i Ujedinjene Kraljevine u pogledu pitanja oporezivanja, kao što je navedeno u Prilogu 4. Nacrtu sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju(152); izražava zabrinutost zbog mogućih odstupanja koja bi se čak i u kratkoročnom razdoblju poslije povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a mogla pojaviti u politikama borbe protiv financijskog kriminala, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza između EU-a i Ujedinjene Kraljevine, što bi predstavljalo nove gospodarske, fiskalne i sigurnosne rizike; poziva Komisiju i Vijeće da odmah reagiraju na takve rizike i pobrinu se za zaštitu interesa EU-a;

320.  podsjeća na to da bi se, u skladu s člankom 79. Političke izjave kojom se uspostavlja okvir za budući odnos Europske unije i Ujedinjene Kraljevine(153), budućim odnosom trebalo osigurati otvoreno i pošteno tržišno natjecanje odredbama o državnoj potpori, tržišnom natjecanju te socijalnim standardima i standardima zapošljavanja, okolišnim standardima, klimatskim promjenama i relevantnim poreznim pitanjima; sa zabrinutošću prima na znanje najavu britanske premijerke Therese May da će u Ujedinjenoj Kraljevini uvesti „najnižu stopu poreza na dobit u skupini G20”; poziva Ujedinjenu Kraljevinu da i dalje bude snažan partner u globalnom nastojanju da se osigura bolje i učinkovitije oporezivanje te u borbi protiv financijskog kriminala kao članica međunarodne zajednice; poziva Komisiju i Vijeće da uključe Ujedinjenu Kraljevinu u ocjenu popisa nekooperativnih jurisdikcija i popisa jurisdikcija s nedostacima u režimima sprečavanja pranja novca koje je sastavio EU, uključujući detaljno praćenje njezinih gospodarskih odnosa s krunskim posjedima i prekomorskim područjima, čim Ujedinjena Kraljevina postane treća zemlja;

321.  ističe da će, bez obzira na događaje poslije roka za povlačenje, Ujedinjena Kraljevina i dalje biti članica OECD-a obvezana preporukama akcijskog plana OECD-a za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, kao i drugim mjerama dobrog poreznog upravljanja;

322.  poziva da se konkretno Švicarska, za koju zbog prethodnog sporazuma između Švicarske i EU-a nije predviđen točan rok, do kraja 2019. uvrsti u Prilog I., ako ta zemlja nakon odgovarajućeg procesa eskalacije do tada ne ukine svoje neusklađene porezne sustave koji omogućuju nejednako postupanje prema stranim i domaćim prihodima i porezne olakšice za određene vrste poduzeća;

323.  sa zabrinutošću napominje da bi treće zemlje mogle ukinuti neusklađene porezne sustave te ih zamijeniti novim sustavima koji su potencijalno štetni za EU; ističe da bi to osobito moglo vrijediti u slučaju Švicarske; poziva Vijeće da ponovo pravilno provede procjenu u pogledu Švicarske i svih ostalih trećih zemalja(154) u kojima se uvode slične zakonodavne promjene(155);

324.  napominje da su pregovori između EU-a i Švicarske o reviziji bilateralnog pristupa uzajamnom pristupu tržištu još u tijeku; poziva Komisiju da osigura da konačan sporazum između EU-a i Švicarske sadržava klauzulu o dobrom poreznom upravljanju i konkretna pravila o državnim potporama u obliku porezne olakšice, automatskoj razmjeni informacija o oporezivanju, javnom pristupu informacijama o stvarnom vlasništvu, prema potrebi, i odredbe o suzbijanju pranja novca; zahtijeva da pregovarači EU-a dovrše sporazum kojim se, između ostalog, uklanjaju nedostaci(156) u švicarskom nadzornom sustavu i štite zviždači;

325.  pozdravlja reviziju EU-ova popisa od 12. ožujka 2019.(157); pozdravlja objavu detaljne procjene obveza i reformi jurisdikcija koje su bile uvrštene u Prilog II. kada je objavljen prvi EU-ov popis 5. prosinca 2017.; pozdravlja činjenicu da su jurisdikcije koje su prije bile uvrštene na popis u Prilogu II. zahvaljujući obvezama preuzetima 2017. sada uvrštene na popis u Prilogu I. jer reforme nisu provedene do kraja 2018. odnosno u dogovorenom roku;

326.  zabrinut je zbog toga što stanovnici Austrije koji imaju bankovne račune u kreditnim institucijama u Lihtenštajnu nisu obuhvaćeni Zakonom o zajedničkom standardu izvješćivanja ako je njihov dohodak od kapitala dobiven iz imovinske strukture (privatne zaklade, ustanove, fondovi i slično), a kreditna institucija u Lihtenštajnu provodi oporezivanje u skladu s bilateralnim ugovorima; poziva Austriju da promijeni zakon u tom pogledu kako bi se ispravio nedostatak u zajedničkom standardu izvješćivanja;

327.  napominje da, na primjer, prema podacima o izravnim stranim ulaganjima OECD-a, Luksemburg i Nizozemska zajedno imaju više ulaznih ulaganja od SAD-a, čiji se znatan udio odnosi na subjekte posebne namjene bez očite znatne gospodarske aktivnosti, a da Irska ima više ulaznih ulaganja od Njemačke ili Francuske; ističe da, prema podacima malteškog ureda za državnu statistiku, strana ulaganja u Malti iznose 1 474 % veličine malteškog gospodarstva;

328.  podsjeća na istraživanje kojim je utvrđeno da izbjegavanje plaćanja poreza u šest država članica EU-a uzrokuje gubitak od 42,8 milijardi EUR poreznog prihoda u druge 22 države članice(158), što znači da se neto pozicija u pogledu plaćanja tih zemalja može kompenzirati u odnosu na gubitke koje nanose poreznoj osnovici drugih država članica; napominje da, primjerice, neto trošak koji Nizozemska prouzroči cijeloj Uniji iznosi 11,2 milijarde EUR, što znači da ta država drugim državama članicama uskraćuje poreznu dobit u korist multinacionalnih poduzeća i njihovih dioničara;

329.  podsjeća na to da se, kako bi se unaprijedila borba Unije i država članica protiv porezne prijevare, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca, svi dostupni podaci, uključujući makroekonomske podatke, moraju učinkovito upotrebljavati;

330.  podsjeća da je Komisija kritizirala sedam država članica(159) – Belgiju, Cipar, Mađarsku, Irsku, Luksemburg, Maltu i Nizozemsku zbog nedostataka u njihovim poreznim sustavima koji olakšavaju agresivno porezno planiranje, tvrdeći da se njima narušava cjelovitost europskog jedinstvenog tržišta; smatra da se i te jurisdikcije može promatrati kao one koje olakšavaju agresivno porezno planiranje na svjetskoj razini; ističe da je Komisija priznala da su neke od navedenih država članica poduzele mjere za poboljšanje svojih poreznih sustava kao odgovor na kritike Komisije(160); napominje da je u nedavnoj istraživačkoj studiji(161) za pet država članica EU-a utvrđeno da su korporativne porezne oaze: Cipar, Irska, Luksemburg, Malta i Nizozemska; ističe da su kriteriji i metodologija koji su korišteni za odabir tih država članica uključivali sveobuhvatnu procjenu njihovih štetnih poreznih praksi, mjera kojima se olakšava agresivno porezno planiranje i narušavanje gospodarskih tokova na temelju podataka Eurostata, što je uključivalo kombinaciju visokih ulaznih i izlaznih izravnih ulaganja, licencija, kamata i tokova dividendi; poziva Komisiju da trenutačno barem tih pet država članica smatra poreznim oazama EU-a sve dok se ne provedu znatne porezne reforme;

331.  poziva Vijeće da objavi detaljnu procjenu obveza jurisdikcija koje su se dobrovoljno obvezale na provedbu reformi i uvrštene su u Prilog II. kada je objavljen prvi EU-ov popis 5. prosinca 2017.;

6.2.Protumjere

332.  ponavlja svoj poziv da EU i države članice poduzmu učinkovite i odvraćajuće protumjere protiv nekooperativnih jurisdikcija s ciljem poticanja dobre suradnje u području poreznih pitanja i usklađenosti zemalja uvrštenih u Prilog I. EU-ovu popisu;

333.  žali zbog činjenice što je državama članicama dano diskrecijsko pravo u vezi s većinom protumjera koje je Vijeće predložilo; sa zabrinutošću napominje da su, na saslušanju odbora TAX3 održanom 15. svibnja 2018., neki stručnjaci(162) istaknuli činjenicu da protumjere možda neće dovoljno potaknuti nekooperativne jurisdikcije na usklađivanje jer „na EU-ov popis nisu uvrštene neke od najozloglašenijih poreznih oaza”; smatra da se time narušava vjerodostojnost postupka uvrštavanja na popis, kao što su to istaknuli i neki stručnjaci;

334.  poziva države članice da donesu jedinstven skup snažnih protumjera, kao što su porez po odbitku, isključenje iz javnih poziva za javnu nabavu, stroži zahtjevi u pogledu revizija te automatska pravila o kontroliranim stranim društvima na popisu nekooperativnih jurisdikcija, osim ako porezni obveznici ondje prenesu stvarne gospodarske aktivnosti;

335.  poziva i porezne uprave i porezne obveznike na suradnju u prikupljanju relevantnih činjenica u slučaju da kontrolirano strano društvo obavlja važne stvarne gospodarske aktivnosti i da ima znatnu gospodarsku prisutnost uz potporu osoblja, opreme, imovine i prostora, što se dokazuje relevantnim činjenicama i okolnostima;

336.  napominje da zemlje u razvoju vjerojatno ne posjeduju resurse za provedbu novih dogovorenih međunarodnih ili europskih poreznih standarda; stoga poziva Vijeće da isključi protumjere poput smanjenja razvojne pomoći;

337.  napominje da su protumjere ključne za borbu protiv utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca; nadalje napominje da gospodarski utjecaj Europske unije može poslužiti za odvraćanje nekooperativnih jurisdikcija i poreznih obveznika od iskorištavanja poreznih rupa i štetnih poreznih praksi koje omogućavaju te jurisdikcije;

338.  poziva europske financijske institucije(163) da razmotre primjenu pojačane i poboljšane dubinske analize za svaki projekt zasebno na jurisdikcije navedene u Prilogu II. EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija kako bi se izbjeglo da se sredstva EU-a ulažu u subjekte u trećim zemljama koji ne poštuju porezne standarde EU-a ili se usmjeravaju preko njih; prima na znanje da je EIB odobrio svoju politiku skupine o slabo reguliranim, netransparentnim i nekooperativnim jurisdikcijama i dobrom poreznom upravljanju te poziva na redovito ažuriranje te politike i na uključivanje povećanih zahtjeva u pogledu transparentnosti u skladu sa standardima EU-a; poziva EIB da tu politiku objavi čim se ona usvoji; poziva na primjenu ravnopravnih uvjeta i jednake razine standarda u svim europskim financijskim institucijama;

6.3.Pozicija EU-a kao globalnog predvodnika

339.  ponovno poziva EU i njegove države članice da, nakon ex ante usklađivanja, preuzmu vodeću ulogu u globalnoj borbi protiv utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca, posebno inicijativama Komisije u svim relevantnim međunarodnim forumima, uključujući UN, G20 i OECD, koji su imali središnju ulogu u području poreznih pitanja, osobito nakon međunarodne financijske krize;

340.  podsjeća da su multilateralne politike i međunarodna suradnja među zemljama, uključujući zemlje u razvoju, i dalje preferirano sredstvo za postizanje konkretnih rezultata, uz istodobno poštovanje načela reciprociteta; žali zbog toga što su neki zakonski prijedlozi koji prelaze okvire preporuka OECD-a za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, a koji bi mogli biti temelj za buduće plodno djelovanje na međunarodnoj razini zaustavljeni u Vijeću;

341.  vjeruje da bi se osnivanjem međuvladinog poreznog tijela u okviru UN-a, koje bi trebalo biti dobro opremljeno i imati dovoljno resursa te, po potrebi, provedbene ovlasti, osiguralo da sve zemlje pod jednakim uvjetima mogu sudjelovati u stvaranju i promjenama globalnog poreznog programa(164) s ciljem učinkovite borbe protiv štetnih poreznih praksi i osiguranja odgovarajuće dodjele prava na oporezivanje; prima na znanje nedavne pozive da se UN-ov Odbor stručnjaka za međunarodnu suradnju u poreznim pitanjima nadogradi i postane međuvladino globalno porezno tijelo UN-a(165); naglašava da UN-ov ogledni ugovor o oporezivanju jamči pravedniju raspodjelu prava oporezivanja između zemalja izvora dohotka i zemalja rezidentnosti;

342.  poziva na međuvladin sastanak na vrhu o preostalim potrebnim globalnim poreznim reformama kako bi se pojačala međunarodna suradnja i izvršio pritisak na sve zemlje, a posebno na njihove financijske centre, kako bi oni poštovali transparentnost i standarde pravednog oporezivanja; poziva Komisiju da preuzme inicijativu za takav sastanak na vrhu i da se na tom sastanku donese drugi niz međunarodnih poreznih reformi na temelju akcijskog plana za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te da se omogući osnivanje navedenog međuvladinog poreznog tijela;

343.  prima na znanje djelovanje i doprinose Komisije u okviru OECD-ova Svjetskog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija i uključivog okvira za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, posebno u cilju promicanja viših standarda dobrog poreznog upravljanja u svijetu i osiguravanja da se međunarodni standardi dobrog poreznog upravljanja i dalje potpuno poštuju u EU-u;

6.4.Zemlje u razvoju

344.  smatra da je pružanje potpore zemljama u razvoju u borbi protiv utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja, kao i protiv korupcije i tajnosti koje olakšavaju nezakonite financijske tokove, iznimno važno za jačanje usklađenosti politika u interesu razvoja u EU-u i jačanja poreznih kapaciteta zemalja u razvoju i mogućnosti za mobilizaciju njihovih resursa za održiv gospodarski razvoj; naglašava potrebu za povećanjem udjela financijske i tehničke pomoći poreznim upravama zemalja u razvoju kako bi se uspostavili stabilni i moderni zakonodavni okviri u području oporezivanja;

345.  pozdravlja suradnju između EU-a i Afričke unije (AU) kao dio Porezne inicijative iz Adis Abebe (ATI), Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI) i Procesa Kimberley; poziva Komisiju i države članice da podupru zemlje AU-a u provedbi politika transparentnosti; u tom pogledu potiče nacionalna i regionalna porezna tijela na automatsku razmjenu informacija; podsjeća na prikladnost bliske, pojačane suradnje između Interpola i Afripola;

346.  podsjeća na potrebu da države članice, u bliskoj suradnji s Komisijom, provode redovite analize prelijevanja materijalnog utjecaja poreznih politika i bilateralnih poreznih ugovora na druge države članice i zemlje u razvoju te priznaje da je u tom pogledu poduzeto djelovanje u okviru Platforme o dobrom poreznom upravljanju; poziva sve države članice da provedu takve analize prelijevanja pod nadzorom Komisije;

347.  potiče države članice da revidiraju i ažuriraju bilateralne sporazume o oporezivanju s drugim državama članicama i trećim zemljama kako bi se uklonili nedostaci kojima se potiču porezno motivirane trgovinske prakse u svrhu izbjegavanja plaćanja poreza;

348.  podsjeća da je potrebno uzeti u obzir posebne pravne značajke i slabosti zemalja u razvoju, posebno u kontekstu automatske razmjene informacija, i to u pogledu prijelaznog razdoblja i njihove potrebe za potporom u izgradnji kapaciteta;

349.  napominje da je potrebna tješnja suradnja s regionalnim organizacijama, posebno s AU-om, kako bi se suzbili nezakoniti financijski tokovi i korupcija u privatnom i javnom sektoru;

350.  pozdravlja ravnopravno sudjelovanje svih zemalja uključenih u Uključivi okvir za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti koji okuplja više od 115 zemalja i jurisdikcija u cilju suradnje na provedbi paketa OECD-a i skupine G20 koji se odnosi na smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti; poziva države članice da podrže reformu mandata i funkcioniranja Uključivog okvira kako bi se zajamčilo da se uzmu u obzir interesi zemalja u razvoju; podsjeća, međutim, na isključenje više od 100 zemalja u razvoju iz pregovora o mjerama za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti;

351.  priznaje da su režimi poreznih oaza prisutni i u zemljama u razvoju; pozdravlja prijedlog Komisije za pojačanu suradnju s trećim zemljama u borbi protiv financiranja terorizma i, osobito, uspostavu uvozne dozvole za antikvitete;

352.  podsjeća da bi se javna razvojna pomoć čiji je cilj smanjenje siromaštva trebala više usmjeriti na provedbu odgovarajućeg regulatornog okvira i na jačanje poreznih uprava i institucija koje su nadležne za borbu protiv nezakonitih financijskih tokova; traži da se ta pomoć pruži u obliku tehničkog znanja o upravljanju resursima, financijskih informacija i pravila za suzbijanje korupcije; zahtijeva da ta pomoć bude u korist regionalne suradnje u borbi protiv poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca; naglašava da bi ta pomoć trebala uključivati potporu civilnom društvu i medijima u zemljama u razvoju kako bi se zajamčio javni nadzor nad domaćim poreznim politikama;

353.  očekuje od Komisije da osmisli odgovarajuće resurse za provedbu pristupa na temelju kojeg se želi prikupiti više, trošiti pametnije, osobito s pomoću njezinih vodećih programa(166);

354.  poziva na usklađeno vanjsko djelovanje EU-a i država članica na svim razinama politike kako bi se u trećim zemljama i osobito u zemljama u razvoju potaknuo uravnotežen gospodarski razvoj i izbjegla ovisnost o samo jednom sektoru, osobito financijskom;

355.  podsjeća na potrebu za pravednim postupanjem prema zemljama u razvoju kada se pregovara o poreznim sporazumima, uzimajući u obzir njihovu konkretnu situaciju i osiguravajući pravednu raspodjelu poreznih prava u skladu s istinskom ekonomskom aktivnošću i stvaranjem vrijednosti; u tom pogledu poziva da se razmotri poštovanje UN-ova predloška porezne konvencije kao minimalnog standarda i da se zajamči transparentnost tijekom pregovora o tim sporazumima; priznaje da OECD-ov predložak poreznog sporazuma jamči više prava zemlji boravišta;

356.  poziva Komisiju da u sporazum o kojem će se sa zemljama AKP-a pregovarati nakon isteka važećeg Sporazuma iz Cotonoua u veljači 2020. uključi odredbe o borbi protiv financijskog kriminala, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; posebno napominje važnost transparentnosti u području poreznih pitanja za uspješnu provedbu tih odredbi;

6.5.Sporazumi EU-a s trećim zemljama

357.  podsjeća da je dobro porezno upravljanje globalni izazov koji, prije svega, zahtijeva globalna rješenja; stoga podsjeća na svoje stajalište da bi u nove relevantne sporazume EU-a s trećim zemljama sustavno trebalo uključiti klauzulu o dobrom poreznom upravljanju kako bi se osiguralo da poduzeća ili posrednici ne mogu zlouporabiti te sporazume kako bi izbjegli ili utajili porez ili prali nezakonito stečen novac, bez ometanja isključive nadležnosti EU-a; smatra da bi ta klauzula trebala sadržavati posebna pravila o državnim potporama u obliku poreznih prednosti, obveza transparentnosti i odredbi o sprečavanju pranja novca;

358.  potiče države članice na koordiniranu uporabu svojih bilateralnih odnosa s relevantnim trećim zemljama, po potrebi uz potporu Komisije, kako bi se uspostavila daljnja bilateralna suradnja među financijsko-obavještajnim jedinicama, poreznim tijelima i nadležnim tijelima u borbi protiv financijskog kriminala;

359.  napominje da, usporedno s političkim sporazumima koji sadrže tu klauzulu o dobrom poreznom upravljanju, sporazumi EU-a o slobodnoj trgovini sadržavaju porezne iznimke kojima se osigurava politički prostor za provedbu pristupa EU-a u borbi protiv utaje poreza i pranja novca, primjerice ustrajanjem na dobrom poreznom upravljanju i učinkovitom primjenom EU-ova popisa nekooperativnih poreznih jurisdikcija; nadalje napominje da je cilj sporazuma o slobodnoj trgovini i promicanje relevantnih međunarodnih standarda i njihove provedbe u trećim zemljama;

360.  smatra da EU ne bi trebao sklapati sporazume s nekooperativnim poreznim jurisdikcijama navedenima u Prilogu I. EU-ova popisa nekooperativnih poreznih jurisdikcija sve dok one ne poštuju EU-ove standarde dobrog poreznog upravljanja; poziva Komisiju da istraži utječe li nepoštovanje EU-ovih standarda dobrog poreznog upravljanja na pravilno funkcioniranje sporazuma o slobodnoj trgovini ili političkih sporazuma u slučajevima kada je sporazum već potpisan;

361.  podsjeća da bi klauzule o dobrom poreznom upravljanju i transparentnosti, kao i razmjena informacija, trebale biti uvrštene u sve nove relevantne sporazume EU-a s trećim zemljama te da bi se o njima trebalo pregovarati kao dio revizije postojećih sporazuma, jer su to ključni instrumenti vanjske politike EU-a, ali ovisno o posebnom području politike obuhvaćaju različite razine nadležnosti;

6.6.Bilateralni porezni ugovori koje sklapaju države članice

362.  napominje da neki stručnjaci smatraju da mnogi porezni ugovori koje su sklopile države članice EU-a i koji su trenutačno na snazi ograničavaju porezna prava zemalja s niskim i nižim srednjim dohotkom(167); zahtijeva da se u okviru pregovora o poreznim sporazumima Europska unija i njezine države članice pridržavaju načela usklađenosti politika u interesu razvoja utvrđenog člankom 208. UFEU-a; naglašava da države članice imaju pravo sklapati porezne ugovore;

363.  napominje da je intenzitet gubitaka zbog izbjegavanja plaćanja poreza znatno veći u zemljama s niskim i srednjim prihodima, osobito u subsaharskoj Africi, Latinskoj Americi i na Karibima te u Južnoj Aziji, nego u ostalim regijama(168); stoga poziva države članice da ponovno pregovaraju o svojim bilateralnim poreznim ugovorima s trećim zemljama kako bi u njih uključile klauzule protiv zlouporabe radi sprečavanja proizvoljnog biranja najpovoljnijeg ugovora i utrke do dna u poduzećima među zemljama u razvoju;

364.  poziva Komisiju da revidira sve porezne ugovore koji su na snazi, a koje su države članice potpisale s trećim zemljama kako bi svi ti ugovori bili u skladu s novim globalnim standardima, kao što je Multilateralna konvencija za provedbu mjera povezanih s poreznim ugovorom u svrhu borbe protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti; napominje da Multilateralna konvencija za provedbu mjera povezanih s poreznim ugovorom u svrhu borbe protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti predstavlja standarde OECD-a koji su utvrđeni ne uzevši u obzir potrebe zemalja u razvoju ili izazove s kojima se suočavaju; poziva Komisiju da izda preporuke za države članice u vezi s njihovim postojećim bilateralnim poreznim ugovorima kako bi se osiguralo da se u njih uključe opća pravila protiv zlouporabe i da se u obzir uzme istinska gospodarska aktivnost i stvaranje vrijednosti;

365.  svjestan je da bilateralni porezni ugovori ne odražavaju trenutačnu stvarnost digitaliziranog gospodarstva; poziva države članice da ažuriraju svoje bilateralne porezne ugovore na temelju preporuka Komisije o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti(169);

6.7.Dvostruko oporezivanje

366.  pozdravlja pojačani okvir za izbjegavanje dvostrukog neoporezivanja; naglašava da je ukidanje dvostrukog oporezivanja jako važno kako bi se osiguralo da se s iskrenim poreznim obveznicima pravedno postupa i da njihovo povjerenje nije narušeno; poziva države članice da se pridržavaju svojih ugovora o dvostrukom oporezivanju i da iskreno i brzo surađuju u slučaju prijavljenog dvostrukog oporezivanja;

367.  pozdravlja donošenje Direktive Vijeća (EU) 2017/1852 od 10. listopada 2017. o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u EU-u kojom se provodi standard iz 14. mjere za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti; ističe da rok za provedbu Direktive (30. lipnja 2019.) još nije prošao i da će biti potrebno nadzirati odredbe kako bi se osigurala njihova učinkovitost i djelotvornost;

368.  poziva Komisiju da prikupi i objavi podatke o broju podnesenih i riješenih poreznih sporova, razvrstanih po vrsti spora, po godini i po uključenim zemljama, u cilju praćenja mehanizma i osiguravanja njegove učinkovitosti i djelotvornosti;

6.8.Najudaljenije regije

369.  poziva Komisiju i države članice da učine sve što je potrebno kako bi se u najudaljenijim regijama EU-a provodili minimalni standardi borbe protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja odbiti kao i Direktiva o suzbijanju izbjegavanja poreza;

370.  napominje da je Komisija pokrenula detaljnu istragu kako bi ispitala je li Portugal primijenio program regionalne potpore za slobodnu zonu Madeire(170);

7.Posrednici

371.  pozdravlja široku definiciju pojmova „posrednik”(171) i „prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje” u nedavno donesenoj šestoj Direktivi o administrativnoj suradnji(172); poziva na ažuriranje obilježja u okviru šeste Direktive o administrativnoj suradnji kako bi se njima obuhvatilo, između ostalog, mehanizme arbitraže dividendi, uključujući pružanje povrata poreza na dividendu i kapitalni dobitak; poziva Komisiju da ponovno ocijeni proširenje obveze izvješćivanja u okviru šeste Direktive o administrativnoj suradnji na domaće slučajeve; podsjeća na obvezu posrednika u okviru šeste Direktive o administrativnoj suradnji da izvješćuju o programima utemeljenima na strukturnim rupama u poreznom zakonodavstvu poreznim tijelima, osobito s obzirom na sve veći broj prekograničnih strategija za izbjegavanje plaćanja poreza; smatra da bi u obzir trebalo uzeti programe koje relevantna nacionalna tijela smatraju štetnima te ih anonimizirano objaviti;

372.  ponavlja da posrednici imaju ključnu ulogu u omogućavanju pranja novca i financiranja terorizma te da bi trebali odgovarati za ta djela;

373.  podsjeća na potrebu za ojačanom suradnjom između poreznih uprava i financijskih nadzornih tijela u području zajedničkog i učinkovitog nadzora uloge financijskih posrednika i zbog činjenice da bi neki financijski instrumenti koji se temelje na porezu mogli predstavljati rizik za stabilnost i cjelovitost financijskog tržišta;

374.  smatra da bi Unija trebala biti vodeći primjer i poziva Komisiju da osigura da posrednici koji promiču agresivno porezno planiranje i utaju poreza nisu uključeni u vođenje ili savjetovanje institucija Unije koje oblikuju politike o tim pitanjima;

375.  poziva Komisiju i države članice da prepoznaju i uzmu u obzir rizike od sukoba interesa koji proizlazi iz pružanja usluga pravnog savjetovanja, poreznog savjetovanja i revizije prilikom savjetovanja korporativnih klijenata i javnih tijela; napominje da se sukob interesa može javiti u nekoliko oblika, kao što su ugovori o javnoj nabavi koji zahtijevaju pružanje plaćenog savjetovanja za takve usluge, pružanje neslužbenog ili neplaćenog savjetovanja, službene savjetodavne ili stručne skupine ili načelo rotirajućih vrata; stoga naglašava važnost transparentnog prikazivanja usluga koje se pružaju određenom klijentu i jasne podjele između tih usluga; ponavlja svoje zahtjeve iz prethodnih izvješća(173) o tom pitanju;

376.  pozdravlja praćenje provedbe Direktive 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja(174) i Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ(175), osobito odredbe o ovlaštenim revizorima ili revizorskim društvima koji provode zakonske revizije subjekata od javnog interesa; ističe da je potrebno osigurati da se pravila propisno primjenjuju;

377.  zahtijeva od država članica da razmotre uvođenje obveze porezne prijave za sve porezne i financijske posrednike u skladu s točkom 12. plana za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti, koji u okviru svojih profesionalnih djelatnosti imaju saznanja o postojanju transakcija, uređaja ili struktura koji su agresivni i potiču zlouporabu;

378.  poziva na izmjenu revizora svakih sedam godina kako bi se spriječili sukobi interesa i smanjivanje pružanja usluga koje nisu povezane s revizijom na najmanju moguću mjeru;

379.  ponavlja da bi se financijske institucije, savjetnici i drugi posrednici koji svjesno, sustavno i stalno olakšavaju, bave se ili sudjeluju u aktivnostima pranja novca ili utaje poreza, ili koji otvaraju urede, podružnice ili društva kćeri u jurisdikcijama uvrštenima na popis EU-a kako bi svojim klijentima pružali sustave agresivnog poreznog planiranja, trebali suočiti s djelotvornim, proporcionalnim i odvraćajućim kaznama; poziva na to da se operativne poslovne licencije takvih institucija ili pojedinaca podvrgnu ozbiljnoj reviziji u slučaju da ih se osudi za sudjelovanje u prijevarnom ponašanju, ili ako imaju saznanja o takvom ponašanju svojih klijenata te da se, po potrebi, ograniči njihovo djelovanje na jedinstvenom tržištu;

380.  ističe da se poslovna tajna ne može koristiti kako bi se zaštitile ili prikrile nezakonite prakse niti kako bi se zaobišao zakon; poziva da povjerljivost odnosa klijent-odvjetnik ne otežava prikladno prijavljivanje sumnjivih transakcija ili drugih potencijalno protuzakonitih aktivnosti, ne dovodeći u pitanje prava zajamčena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i opća načela kaznenog prava;

381.  poziva Komisiju da izda smjernice o tumačenju i primjeni načela imuniteta za stručnjake i odredi jasnu crtu razgraničenja između tradicionalnog pravnog mišljenja i situacija u kojima odvjetnici djeluju kao financijski subjekti, u skladu sa sudskom praksom europskih sudova;

8.Zaštita zviždača i novinara

382.  smatra da je zaštita zviždača u privatnom i javnom sektoru veoma važna za sprečavanje nezakonitih aktivnosti i zlouporabe zakona ili za onemogućavanje njihova napretka; prepoznaje da zviždači imaju ključnu ulogu za jačanje demokracije u društvima u borbi protiv korupcije i drugih težih kaznenih djela ili nezakonitih aktivnosti te u zaštiti financijskih interesa Unije; naglašava da su zviždači često ključan izvor za istraživačko novinarstvo i da bi ih stoga trebalo zaštititi od svih oblika uznemiravanja i osvete; ističe važnost omogućivanja svih kanala izvješćivanja;

383.  smatra da je potrebno očuvati povjerljivost izvora u istraživačkom novinarstvu, uključujući zviždače, da bi se zaštitila uloga istraživačkog novinarstva kao čuvara demokratskog društva;

384.  stoga smatra da je prikladno da se dužnost povjerljivosti zadrži osim u iznimnim okolnostima u kojima je otkrivanje informacija o identitetu osobe koja podnosi prijavu nužna i proporcionalna obveza u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom u kontekstu istraga ili sudskih postupaka ili radi zaštite sloboda drugih osoba, uključujući pravo predmetne osobe na obranu, pri čemu u svakom slučaju vrijede primjerene zaštitne mjere u skladu s tim pravom; smatra da bi u slučaju povrede povjerljivosti koja se odnosi na identitet osobe koja podnosi prijavu trebalo osigurati odgovarajuće sankcije(176);

385.  napominje da zakon SAD-a o lažnom svjedočenju pruža čvrst okvir za nagrađivanje zviždača u slučajevima kada vlada povrati sredstva izgubljena kao posljedica prevare(177); naglašava da su prema izvješću ministarstva pravosuđa SAD-a zviždači izravno odgovorni za otkrivanje i prijavu 3,4 milijardi od ukupno vraćenih 3,7 milijardi USD; poziva države članice da uspostave sigurne i povjerljive komunikacijske kanale za izvješćivanje zviždača u okviru relevantnih nadležnih tijela i privatnih subjekata;

386.  poziva Komisiju da ispita najbolje prakse diljem svijeta(178) u pogledu zaštite zviždača i pružanja poticaja zviždačima te, ako je to prikladno i potrebno, razmotri preispitivanje postojećeg zakonodavstva kako bi se poboljšala učinkovitost sličnih mehanizama u EU-u;

387.  poziva na uspostavu općeg EU-ova fonda radi pružanja odgovarajuće financijske potpore za zviždače čiji su prihodi ugroženi zbog otkrivanja kriminalnog djelovanja ili činjenica koje su od očitog javnog interesa;

388.  zabrinut je da strah od osvete zviždače često demotivira da prijave probleme te ako se osveta ohrabruje i ne kažnjava, ona može potencijalne zviždače odvratiti od prijave problema; smatra da činjenica da je u petoj Direktivi o borbi protiv pranja novca priznato pravo zviždača da na siguran način, odnosno putem jedinstvene kontaktne točke u složenim međunarodnim slučajevima, relevantnim nadležnim tijelima podnesu pritužbu u slučaju da su izloženi prijetnji ili odmazdi, kao i pravo na učinkovit pravni lijek predstavlja znatno poboljšanje situacije u kojoj se nalaze pojedinci koji nekome unutar svojeg poduzeća ili nekoj financijsko-obavještajnoj jedinici prijavljuju situacije u kojima postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma; potiče države članice da pravodobno prenesu i propisno primijene odredbe o zaštiti zviždača iz pete Direktive o borbi protiv pranja novca;

389.  pozdravlja rezultate međuinstitucijskih pregovora između Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije te poziva države članice da što prije donesu nove standarde za zaštitu zviždača s pomoću mjera kao što su jasni kanali za prijavljivanje, povjerljivost, pravna zaštita i sankcije za one koji pokušaju pokrenuti progon nad zviždačima;

390.  podsjeća da dužnosnici EU-a imaju zaštitu zviždača u skladu s Pravilnikom o osoblju i Uvjetima zaposlenja ostalih dužnosnika Europske unije(179) te poziva države članice da donesu usporedive standarde za svoje državne službenike;

391.  smatra da sporazumi o povjerljivosti informacija u ugovorima o radu i otkazima ugovora o radu ni u kojem slučaju ne bi smjeli onemogućavati radnicima da nadležnim tijelima prijave sumnjive slučajeve kršenja zakona i ljudskih prava(180); poziva Komisiju da ocijeni mogućnost predlaganja zakona kojim bi se zabranila zlouporaba sporazuma o povjerljivosti informacija;

392.  napominje da je odbor TAX3 pozvao zviždače u slučajevima Juliusa Bära i Danske Bank da svjedoče na javnim parlamentarnim saslušanjima(181); zabrinut je zbog toga što zaštita zviždača u financijskim institucijama nije u potpunosti zadovoljavajuća i što strah od odmazde i poslodavaca i tijela mogu spriječiti zviždače da iznesu informacije o povredi prava; duboko žali zbog činjenice što zviždač u slučaju Danske Bank nije mogao slobodno i potpuno podijeliti svoja saznanja o slučaju Danske Bank zbog zakonskih ograničenja;

393.  žali zbog činjenice da dansko financijsko nadzorno tijelo nije uspjelo stupiti u kontakt sa zviždačem koji je prijavio velike aktivnosti pranja novca u banci Danske Bank; mišljenja je da taj propust predstavlja grubi nemar danskog financijskog nadzornog tijela u pogledu obveze provođenja primjerenih istraga nakon ozbiljnih optužbi za veliko i sustavno pranje novca preko banke; poziva relevantna tijela EU-a i država članica da u potpunosti iskoriste informacije koje pružaju zviždači te da brzo i odlučno djeluju u pogledu informacija dobivenih od zviždača;

394.  poziva države članice da blisko surađuju u okviru Vijeća Europe na tome da sve države Vijeća Europe promiču i provedu u svojem nacionalnom zakonu Preporuku o zaštiti zviždača; poziva Komisiju i države članice da preuzmu vodeću ulogu na drugim međunarodnim forumima u promicanju usvajanja obvezujućih međunarodnih standarda za zaštitu zviždača;

395.  napominje da je osim čuvanja povjerljivosti identiteta zviždača kao ključne mjere za zaštitu osobe koja podnosi prijavu, anonimno izvješćivanje potrebno dodatno zaštititi od općih prijetnji i napada kojima oni koji su navodno pogođeni nastoje opovrgnuti tvrdnje osobe koja anonimno podnosi prijavu;

396.  svjestan je poteškoća s kojima se novinari suočavaju dok istražuju ili izvješćuju o slučajevima pranja novca, porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; zabrinut je zbog prijetnji i zastrašivanja kojima su istraživački novinari često izloženi, uključujući pravno zastrašivanje strateškim tužbama za sudjelovanje javnosti; poziva države članice da poboljšaju zaštitu novinara, osobito onih uključenih u istrage financijskog kriminala;

397.  poziva Komisiju da što prije uspostavi program financijske potpore za istraživačko novinarstvo, po mogućnosti u obliku stalne i namjenske proračunske linije u novom višegodišnjem financijskom okviru za pružanje potpore neovisnim, kvalitetnim medijima i istraživačkom novinarstvu;

398.  oštro osuđuje činove nasilja nad novinarima; sa žaljenjem podsjeća da su posljednjih nekoliko godina na Malti i u Slovačkoj ubijeni novinari uključeni u istraživanje sumnjivih aktivnosti s elementima pranja novca(182); ističe da prema mišljenju Vijeća Europe, zlostavljanja i kaznena djela počinjena protiv novinara imaju izrazito negativan učinak na slobodu izražavanja te se njima jača pojava autocenzure;

399.  potiče malteške vlasti da upotrijebe sva dostupna sredstva i da ostvare napredak i identificiraju naručitelje ubojstva istraživačke novinarke Daphne Caruana Galizia; pozdravlja inicijativu 26. međunarodne organizacije za slobodu medija i novinara da potaknu neovisnu javnu istragu o ubojstvu Daphne Caruane Galizije i da procijene je li se ubojstvo moglo izbjeći; potiče maltešku vladu da pokrene tu neovisnu javnu istragu bez odgode; napominje da malteška vlada surađuje s međunarodnim organizacijama kao što su Europol, FBI i Nizozemski institut za forenziku kako bi ojačala svoje stručno znanje;

400.  pozdravlja optužbe slovačkih vlasti protiv navodnog naručitelja ubojstva Jána Kuciaka i Martine Kušnírove i protiv navodnih počinitelja tih ubojstava; potiče slovačke vlasti da nastave s istragom ubojstava i da osiguraju da se temeljito istraže svi aspekti slučaja, uključujući eventualnu političku povezanost s tim zločinima; poziva slovačke vlasti da provedu potpunu istragu slučajeva opsežne utaje poreza, prijevara povezanih s PDV-om i pranja novca koji su razotkriveni zahvaljujući istragama Jána Kuciaka;

401.  žali zbog činjenice da su istraživački novinari, uključujući Daphne Caruanu Galiziju, često žrtve uznemiravajućih tužbi čiji je cilj da ih se cenzurira, zastraši i utiša na način da im se nametnu troškovi pravne obrane sve dok ne budu prisiljeni odustati od svoje kritike ili protivljenja; podsjeća da te uznemiravajuće tužbe predstavljaju prijetnju temeljnim demokratskim pravima, kao što su sloboda izražavanja, sloboda tiska i sloboda širenja i primanja informacija;

402.  poziva države članice da uspostave mehanizme za sprečavanje strateških tužbi za sudjelovanje javnosti; smatra da bi se tim mehanizmima trebalo na odgovarajući način uzeti u obzir pravo na dobro ime i ugled; poziva Komisiju da procijeni mogućnost i narav konkretnih mjera koje treba poduzeti u tom području;

403.  izražava žaljenje zbog činjenice da se švicarski zakoni o kleveti upotrebljavaju za ušutkavanje kritičara u Švicarskoj i u svijetu jer teret dokaza snosi optuženi, a ne tužitelj; ističe da to ne utječe samo na novinare i zviždače, nego i na izvještajne subjekte u Europskoj uniji i obveznike u okviru registra o stvarnom vlasništvu, s obzirom na to da bi se, u slučaju obveze prijavljivanja švicarskog stvarnog vlasnika, nad osobom koja podnosi prijavu mogao provesti kazneni progon zbog klevete i optužbe, a to su kaznena djela(183);

9.Institucijski aspekti

9.1.Transparentnost

404.  pozdravlja posao koji je odrađen u okviru Platforme za dobro porezno upravljanje; napominje da mandat Platforme traje do 16. lipnja 2019.; poziva na produženje ili obnovu tog mandata kako bi se zajamčilo da države članice i Komisija imaju pristup problemima s kojima se suočava civilno društvo i stručnom znanju; potiče Komisiju da proširi sastav Stručne skupine za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma kako bi u njoj bili zastupljeni i stručnjaci iz privatnog sektora (iz poduzeća i nevladinih organizacija);

405.  naglašava da Europski ombudsman ima mandat za ispitivanje primjene pravila EU-a o javnom pristupu dokumentima u institucijama EU-a, uključujući radne metode Vijeća ili Skupine za Kodeks o postupanju u području oporezivanja;

406.  podsjeća na rezultate istrage koju je Europski ombudsman proveo na vlastitu inicijativu i koja se odnosila na metode rada Vijeća i njegovu preporuku od 9. veljače 2018. u kojoj je zaključeno da praksa Vijeća da ne daje široko dostupne zakonodavne dokumente, njegova nerazmjerna upotreba statusa „LIMITE” i njegov sustavni izostanak evidentiranja država članica koje zauzmu stajalište u zakonodavnom postupku predstavljaju nepravilnost(184);

407.  podsjeća da je oporezivanje i dalje u nadležnosti država članica i da Europski parlament ima ograničene ovlasti u tom području;

408.  ističe, međutim, da države članice ne mogu same učinkovito suzbiti probleme porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; žali zbog činjenice da, unatoč zahtjevima upućenima Vijeću, odboru TAX3 nisu dostavljeni nikakvi relevantni dokumenti; jako je zabrinut zbog nedostatka političke volje država članica u Vijeću da poduzmu bitne korake u borbi protiv pranja novca, porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja ili da poštuju Ugovor o EU-u i načelo lojalne suradnje(185) na način da osiguraju dovoljnu transparentnost i suradnju s drugim institucijama EU-a;

409.  žali zbog toga što se aktualnim pravilima o pristupu klasificiranim i drugim povjerljivim informacijama koje Europskom parlamentu dostavljaju Vijeće, Komisija ili države članice ne pruža potpuna pravna jasnoća, već se ta pravila općenito tumače na način koji podrazumijeva da akreditirani parlamentarni asistenti ne mogu proučavati i analizirati neklasificirane informacije („druge povjerljive informacije”) u sigurnoj čitaonici; stoga poziva na to da se u okviru novog Međuinstitucijskog sporazuma uvede jasno oblikovana odredba kojom se akreditiranim parlamentarnim asistentima u njihovoj ulozi potpore zastupnicima jamči pravo na pristup dokumentima na temelju načela nužne potrebe za informiranošću;

410.  žali zbog toga što su, usprkos ponovljenim pozivima, predstavnici predsjedništva Vijeća odbili svjedočiti pred odborom TAX3 kako bi izvijestili o napretku u provedbi preporuka odbora TAXE, TAX2 i PANA; naglašava da bi radni kontakti između predsjedništva Vijeća i posebnih i istražnih odbora Europskog parlamenta trebali biti standardna praksa;

9.2.Skupina za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja

411.  prima na znanje pojačanu komunikaciju od strane Skupine za Kodeks o postupanju te posebno pozdravlja činjenicu da dvaput godišnje upućuje izvješće Vijeću, kao i pisma koja se šalju jurisdikcijama i obveze preuzete u kontekstu postupka uvrštavanja na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija;

412.  međutim, žali zbog netransparentnosti pregovora o postupku uvrštavanja na popis EU-a i poziva države članice da osiguraju transparentnost pri sljedećem ažuriranju popisa;

413.  pozdravlja činjenicu da je predsjednik Skupine za Kodeks o postupanju nastupio pred odborom TAX3, što je preokret u odnosu na prethodno stajalište Skupine za Kodeks o postupanju; također napominje da je osiguran pristup zbirkama rada Skupina za Kodeks o postupanju otkad je odbor TAX3 počeo s radom(186); međutim, žali što ti dokumenti nisu objavljeni ranije, nego je znatan broj odlomaka zacrnjen;

414.  naglašava da se navedene preporuke Ombudsmana primjenjuju i na Skupinu za Kodeks o postupanju koja bi trebala pružiti potrebne informacije, posebno one povezane sa štetnim poreznim praksama država članica i postupkom uvrštavanja na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija;

415.  poziva Skupinu za Kodeks o postupanju da poduzme daljnje mjere za osiguranje transparentnosti svojih sastanaka, osobito objavljivanjem stajališta različitih država članica o točkama dnevnog reda o kojima se raspravljalo, najkasnije šest mjeseci nakon sastanka;

416.  poziva Komisiju da podnese izvješće o provedbi Kodeksa o postupanju za oporezivanje poslovanja i primjeni fiskalne državne potpore, kako je utvrđeno uvodnom izjavom N Kodeksa(187);

417.  smatra da se mandat Skupine za Kodeks o postupanju treba produžiti jer se on odnosi na pitanja koja nadilaze procjenu štetnih poreznih praksi u EU-u, što je više od pukog davanja tehničkog doprinosa za odluke Vijeća; poziva da se, na temelju naravi posla Skupine, koji je i političke prirode, takve zadaće vrate u okvir koji omogućuje demokratsku kontrolu ili nadzor, počevši od primjene transparentnosti;

418.  u tom kontekstu poziva da se riješi problem netransparentne naravi sastava Skupine za Kodeks o postupanju na način da se objavi popis njezinih članova;

9.3.Provedba zakonodavstva EU-a

419.  poziva novoizabrani Parlament da pokrene opću ocjenu napretku u pogledu pristupa dokumentima koje su zatražili odbori TAXE, TAX2, PANA i TAX3, uspoređujući zahtjeve s onima koje su podnijeli Vijeće i druge institucije EU-a, te da, prema potrebi, pokrene potrebne postupovne i/ili pravne mjere;

420.  poziva na osnivanje novog Centra Unije za dosljednost i koordinaciju poreznih politika u okviru struktura Komisije koji bi trebao moći ocjenjivati i nadzirati porezne politike država članica na razini Unije i osigurati da države članice ne provode nove štetne porezne mjere;

9.4.Suradnja neinstitucijskih sudionika

421.  pozdravlja sudjelovanje i doprinos dionika na saslušanjima odbora TAX3, kako je navedeno u odjeljku IV.3 pregleda aktivnosti za vrijeme mandata odbora TAX3; žali zbog činjenice što su drugi dionici odbili sudjelovati na saslušanjima odbora TAX3, kako je navedeno u odjeljku IV.4 pregleda aktivnosti; napominje da nije bilo moguće pronaći nikakve odvraćajuće sankcije u slučajevima u kojima to odbijanje nije bilo opravdano;

422.  poziva Vijeće i Komisiju da se dogovore o uspostavi javno dostupnog i redovito ažuriranog popisa nekooperativnih neinstitucijskih strana u okviru međuinstitucijskog sporazuma o obveznom registru transparentnosti za lobiste; u međuvremenu smatra da bi se trebala voditi evidencija o stručnjacima i organizacijama koji su bez opravdanih razloga odbili prisustvovati saslušanjima odbora TAXE, TAX2, PANA i TAX3; poziva institucije EU-a da tijekom svojih eventualnih odnosa sa zainteresiranim dionicima uzmu u obzir takvo ponašanje te da im oduzmu iskaznice za pristup u njihove prostore;

9.5.Pravo Parlamenta na poduzimanje izvida i istraga

423.  smatra da je za demokratski nadzor nad tijelima izvršne vlasti važno da se Parlamentu dodijele istražne i izvidne ovlasti jednake onima koje imaju nacionalni parlamenti u državama članicama EU-a; smatra da za izvršenje te uloge Parlament treba imati ovlasti za pozivanje svjedoka i zahtijevanja od njih da se odazovu tom pozivu, kao i zahtijevanja da mu se dostave dokumenti;

424.  smatra da se za ostvarenje tih prava države članice moraju složiti da će uvesti sankcije za pojedince koji se ne odazovu ili ne dostave dokumente u skladu s nacionalnim pravom u području izvida i istraga nacionalnih parlamenata;

425.  odlučno poziva Vijeće i Komisiju da sudjeluju u pravovremenom zaključivanju pregovora o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta o detaljnim odredbama kojima se regulira primjena prava Parlamenta na poduzimanje izvida;

9.6.Jednoglasje i kvalificirana većina glasova

426.  ponovno poziva Komisiju da, prema potrebi, primijeni postupak utvrđen u članku 116. UFEU-a kojim se omogućuje da se, u slučaju kada Komisija smatra da razlika između odredbi utvrđenih zakonima i drugim mjerama u državama članicama narušava uvjete natjecanja na unutarnjem tržištu, odstupi od pravila o jednoglasnosti;

427.  pozdravlja doprinos Komisije u okviru njezine komunikacije „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju o poreznim politikama EU-a” u kojoj se predlaže plan za glasovanje kvalificiranom većinom za specifična i goruća pitanja porezne politike kada se u Vijeću blokiraju ključni zakonodavni predmeti i inicijative usmjerene na borbu protiv porezne prijevare, utaje poreza ili agresivnog poreznog planiranja na štetu većine država članica; pozdravlja potporu koju su neke države članice dale tom prijedlogu(188);

428.  naglašava da bi trebalo predvidjeti sve scenarije, a ne samo prebacivanje jednoglasja na sustav glasovanja kvalificiranom većinom primjenom prijelazne klauzule; poziva Europsko vijeće da tu točku doda na program sastanka na vrhu prije kraja 2019. radi pokretanja plodne rasprave o tome kako olakšati odlučivanje o poreznim pitanjima u interesu funkcioniranja jedinstvenog tržišta;

9.7.Daljnje postupanje

429.  smatra da bi se rad odbora TAXE, TAX2, PANA i TAX3 trebao nastaviti i u nadolazećem parlamentarnom sazivu, u okviru stalne strukture u Parlamentu, u okviru pododbora Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), što bi omogućilo međuodborno sudjelovanje;

o
o   o

430.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću za ekonomske i financijske poslove, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, europskim nadzornim tijelima, Uredu europskog javnog tužitelja, Europskoj središnjoj banci, odboru Moneyval, državama članicama, nacionalnim parlamentima, UN-u, skupini G20, Stručnoj skupini za financijsko djelovanje i OECD-u.

(1) Odluka Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o osnivanju Posebnog odbora za porezni kriminal, utaju i izbjegavanje plaćanje poreza (TAX3) i njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju, Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0048.
(2) Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, SL C 366, 27.10.2017., str. 51.
(3) Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, SL C 101, 16.3.2018., str. 79.
(4) SL C 399, 24.11.2017., str. 74.
(5) Preporuka Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza, SL C 369, 11.10.2018., str. 132.
(6) Zajedničko postupanje od 16. ožujka 2016. o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji i rezolucijama odbora TAXE 1, postupanje od 16. studenoga 2016. slijedom Rezolucije odbora TAXE 2 te postupanje iz travnja 2016. slijedom rezolucije odbora PANA.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0475.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0183.
(9) Scherrer A. i Thirion E., Programi stjecanja državljanstva ulaganjem i stjecanja boravišta ulaganjem u EU-u, EPRS, PE 627.128, Europski parlament, listopad 2018.; Korver R., Pranje novca i rizici od porezne utaje u slobodnim lukama, EPRS, PE 627.114, Europski parlament, listopad 2018. te Kiendl Kristo I. i Thirion E., Pregled fiktivnih poduzeća u Europskoj uniji, EPRS, PE 627.129, Europski parlament, listopad 2018.
(10) Lamensch M. i Ceci, E., Prijevare povezane s PDV-om: gospodarski učinak, izazovi i politička pitanja, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za Ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, 15. listopada 2018.
(11) Houben R. i Snyers A, Kriptovalute i lanac blokova, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za Ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, 5. srpnja 2018. i Hadzhieva E., Utjecaj digitalizacije na međunarodna porezna pitanja, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za Ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, 15. veljače 2019.
(12) „Studija o strukturama i pokazateljima agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 61, 27. siječnja 2016.), „Utjecaj poreznog planiranja na efektivne porezne stope okrenute prema budućnosti” (Dokument za oporezivanje br. 64, 25. listopada 2016.) i „Pokazatelji agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 71, 7. ožujka 2018.).
(13) Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, SL L 193, 19.7.2016., str. 1.
(14) Direktiva Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama, SL L 144, 7.6.2017., str. 1.
(15) Navedene direktive odnose se na automatsku razmjenu poreznih mišljenja (Direktiva Vijeća 2015/2376/EU od 8. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja, SL L 332, 18.12.2015., str. 1., DAC3), razmjenu izvješća po pojedinim zemljama između poreznih tijela (Direktiva Vijeća (EU) 2016/881 od 25. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja, SL L 146, 3.6.2016., str. 8., DAC4), pristup poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca, stvarno vlasništvo i druge dubinske analize stranaka (Direktiva Vijeća (EU) 2016/2258 od 6. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu pristupa poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca, SL L 342, 16.12.2016., str. 1., DAC5), obveznu automatsku razmjenu informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja, SL L 139, 5.6.2018., str. 1., DAC6).
(16) Prijedlog direktive Vijeća od 25. listopada 2016. o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) COM(2016)0685 i od 25. listopada 2016.o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB), COM(2016)0683.
(17) Paket se sastoji od komunikacije Komisije od 21. ožujka 2018. pod nazivom „Vrijeme je za uspostavljanje modernog, pravednog i učinkovitog poreznog standarda za digitalno gospodarstvo” (COM(2018)0146), Prijedloga direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (COM(2018)0147), Prijedloga direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga (COM(2018)0148) i preporuke Komisije od 21. ožujka 2018. o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (C(2018) 1650).
(18) Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 12. travnja 2016. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica(COM(2016)0198).
(19) SL C 224, 27.6.2018., str. 107.
(20) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ, SL L 141, 5.6.2015., str. 23.
(21) Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. ožujka 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU, SL L 156, 19.6.2018., str. 43.
(22) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 2. veljače 2016. o Akcijskom planu za jačanje borbe protiv financiranja terorizma, COM(2016)0050.
(23) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0216.
(24) Odnose se na poduzeća Fiat, Starbucks i belgijsku presudu o višku dobiti, kao i odluke o pokretanju istraga o državnim potporama u slučaju poduzeća McDonalds, Apple i Amazon.
(25) SL C 265, 11.8.2017., str. 59.
(26) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0014.
(27) Prema internim pravilima Parlamenta, kratice imena odbora mogu imati najviše četiri slova, stoga se bivši privremeni odbori za porezna pitanja nazivaju TAXE, TAX2, PANA i TAX3. Međutim, trebalo bi napomenuti da se mandat za „Osnivanje, ovlasti, brojčani sastav i trajanje mandata Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka” odnosi isključivo na odbor TAXE2.
(28) Kao što je financijalizacija.
(29) Primjerice, korištenje softverskih programa za automatsko prebacivanje gotovine iz elektroničkih blagajni ili sustava prodajnih mjesta („zapping”), sve veća uporaba procesora trećih strana za obračun plaća kojima se omogućuje prevarantima da otpišu legitimne poreze.
(30) Gunnarsson A., Schratzenstaller M. i Spangenberg U., Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel C – Uprava za prava građana i ustavna pitanja, 15. ožujka 2017.; Grown C. i Varodia I. (urednici), Oporezivanje i rodna ravnopravnost: komparativna analiza izravnih i neizravnih poreza u zemljama u razvoju i razvijenim zemljama, Routledge, 2010. str. 32. – 74., str. 309. – 310. i str. 315.; Action Aid, Porez na dodanu vrijednost (PDV), izvješće o progresivnoj poreznoj politici 2018.; i Stotsky J. G., Rod i njegova važnost za makroekonomsku politiku: istraživanje, radni dokument MMF-a, WP/06/233, str. 42.
(31) Rasprava u odboru TAX3 od 24. siječnja 2018. o poreznom jazu u EU-u: vidjeti sliku 4.
(32) Stavak 49. stajališta Parlamenta od 14. studenoga 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027., Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0449.
(33) Vidjeti stavak 63. Preporuke Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza, SL C 369, 11.10.2018., str. 132.
(34) U višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora i amandmani koje je usvojio Europski parlament 17. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Fiscalis” za suradnju u području oporezivanja; (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0039).
(35) Crivelli E., De Mooij R. A., i Keen M., Smanjenje porezne osnovice, premještanje dobiti i zemlje u razvoju, 2015.
(36) Studija o poreznim politikama u Europskoj uniji za 2017., ISBN 978-92-79-72282-0.
(37) Tørsløv T. R., Wier L. S i Zucman G., „The missing profits of nations” („Nestala dobit naroda”), Državni ured za ekonomska istraživanja, radni dokument 24701, 2018.
(38) Richard Murphy, „The European Tax Gap” („Europski porezni jaz”), 2019. http://www.taxresearch.org.uk/Documents/EUTaxGapJan19.pdf
(39) Izvješće sa službenog posjeta izaslanstva u Washington D.C. Doslovno izvješće s javne rasprave u odboru TAX3 održane 27. studenoga 2018.
(40) Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje, SL L 139, 5.6.2018., str. 1.
(41) Studija o strukturama i pokazateljima agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće (Dokument o oporezivanju br. 61, 27. siječnja 2016.) i Anketa o poreznim politikama u EU-u iz 2017.
(42) Ponekad se također nazivaju omogućiteljima ili promicateljima utaje poreza.
(43) Prijedlog direktive Vijeća od 11. studenoga 2011. o zajedničkom sustavu oporezivanja isplate kamata i licencije između povezanih trgovačkih društava različitih država članica, COM(2011)0714).
(44) Hearson M., The European Union’s Tax Treaties with Developing Countries: leading By Example?, („Porezni ugovori Europske unije sa zemljama u razvoju. Pružanje dobrog primjera?”), 27. rujna 2018.
(45) Politička izjava kako je odobrena u uključivom okviru za BEPS pod nazivom „Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu”, objavljena 29. siječnja 2019.
(46) Vidjeti Smjernice OECD-a o transfernim cijenama za multinacionalna poduzeća i porezne uprave iz 2017. objavljene 10. srpnja 2017.
(47) Javna rasprava od 24. siječnja 2019. o procjeni poreznog jaza i „Rješavanju poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu”, Politička izjava OECD-a, objavljena 29. siječnja 2019.
(48) Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, SL C 366, 27.10.2017., str. 51., stavak 96.
(49) Navedeno ranije. Studije sadrže pregled izloženosti država članica strukturama agresivnog poreznog planiranja koje utječu na njihovu poreznu osnovicu (smanjenje ili rast). Unatoč tomu što ne postoji zaseban pokazatelj te pojave, postoji skup pokazatelja koji se smatraju „dokazima”.
(50) SL C 72 E, 11.3.2014., str. 1.
(51) Navedeno se može zaključiti na osnovi procjene učinka od 21. ožujka 2018., koja je priložena digitalnom poreznom paketu (SWD(2018)0081) i prema kojoj se na digitalizirana poduzeća u prosjeku primjenjuje efektivna porezna stopa od samo 9,5 %, u usporedbi s 23,2 %, koliko se primjenjuje na tradicionalne poslovne modele.
(52) UNCTAD, World Investment Report, 2018 (Izvješće o ulaganjima u svijetu 2018.).
(53) Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu – Politička izjava, objavljena 29. siječnja 2019.
(54)Zaključci Vijeća za ekonomske i financijske poslove, 12. ožujka 2019.
(55) KiesKompas, Javna percepcija oporezivanja digitalnih poduzeća u šest zemalja, prosinac 2018.
(56) COM(2018)0148.
(57) Trend oporezivanju u Europskoj uniji, tablica 3.: Najviše zakonske stope poreza na dobit (uključujući dodatne naknade), od 1995. do 2018., Europska komisija, 2018.
(58) Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu – Politička izjava, kako je odobrena uključivim okvirom za BEPS 23. siječnja 2019.
(59) Ibid.
(60) OECD, „Resumption of Application of Substantial Activities Factor to No or only Nominal Tax Jurisdictions Inclusive Framework on BEPS: Action 5”, („Nastavak primjene načela za uključivi okvir za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti za jurisdikcije bez poreza ili s nominalnim porezom: 5. mjera”), 2018.
(61) Javna rasprava održana 27. studenoga 2018. o „Navodnim programima agresivnog poreznog planiranja u EU-u”.
(62) Komunikacija Komisije pod nazivom „Vrijeme je za uspostavljanje modernog, pravednog i učinkovitog poreznog standarda za digitalno gospodarstvo” (COM (2018) 0146).
(63) Javna rasprava održana 24. siječnja 2019. o „Procjeni poreznog jaza”.
(64) Europski sud za ljudska prava, presuda od 16. lipnja 2015. (br. 787/14), van Weerelt protiv Nizozemske.
(65) Članak 4. stavak 3. UEU-a.
(66) Zajednička međunarodna radna skupina za razmjenu obavještajnih podataka i suradnju.
(67) Vidjeti također preporuku Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(68) Javna rasprava održana 24. siječnja 2019. o „Procjeni poreznog jaza”.
(69) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 63.).
(70) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).
(71) Kao što je još 1974. utvrdio Sud Europske unije.
(72) Odluka od 20. lipnja 2018. o državnoj potpori koju je Luksemburg primijenio u slučaju poduzeća ENGIE (SA.44888); Odluka od 4. listopada 2017. o državnoj potpori koju je Luksemburg primijenio u slučaju poduzeća Amazon (SA.38944); Odluka od 30. kolovoza 2016. o državnoj potpori koju je Irska primijenila u slučaju poduzeća Apple (SA.38373); Odluka od 11. siječnja 2016. o izuzeću od oporezivanja viška dobiti u Belgiji – čl. 185. st. 2. točka (b) CIR92 (SA.37667); Odluka od 21. listopada 2015. o državnoj potpori koju je Nizozemska primijenila u slučaju poduzeća Starbucks (SA.38374); i Odluka od 21. listopada 2015. o državnoj potpori koju je Luksemburg primijenio u slučaju poduzeća Fiat (SA.38375). Pred Sudom Europske unije i Općim sudom u tijeku su postupci povezani sa svih šest odluka.
(73) Odluka od 19. rujna 2018. pod naslovom „Navodna potpora Luksemburga poduzeću McDonald’s” (SA.38945).
(74) „Istraga u pogledu moguće državne potpore grupaciji Inter IKEA” pokrenuta je 18. prosinca 2017. (SA.46470), a istraga na temu „Porezni sustav u Ujedinjenoj Kraljevini za multinacionalne kompanije (pravila o kontroliranim stranim poduzećima)” 26. listopada 2018. (SA.44896).
(75)Odluka od 7. ožujka 2019. pod naslovom „Navodna potpora Luksemburga poduzeću Huhtamaki ” (SA.50400).
(76) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-5831_en.htm
(77) Kao što je to slučaj u Odluci od 30. kolovoza 2016. (SA.38373) o državnoj potpori koju je Irska primijenila u slučaju poduzeća Apple. Irska je predmetne odluke o porezima donijela 29. siječnja 1991. i 23. svibnja 2007.
(78) Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (SL L 169, 30.6.2017., str. 46.).
(79) Izaslanstvo u Rigu (Latvija) odbora TAX3, 30. i 31. kolovoza 2018., Izvješće o misiji.
(80) Kiendl Kristo I. i Thirion E., Pregled fiktivnih poduzeća u Europskoj uniji, EPRS, PE 627.129, Europski parlament, listopad 2018., str. 23.
(81) Kiendl Kristo I. i Thirion E., op. cit., str. 23.; „Studija o strukturama i pokazateljima agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 61, 27. siječnja 2016.); „Utjecaj planiranja poreza na napredne efektivne porezne stope” (Dokument o oporezivanju br. 64, 25. listopada 2016.) i „Pokazatelji agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 71, 7. ožujka 2018.).
(82) IHS, Pokazatelji agresivnog poreznog planiranja, izrađeno za Europsku komisiju, Dokumenti o oporezivanju DG TAXUD-a, Radni dokument br. 71, 7. ožujka 2018.
(83) Članak 113. UFEU-a.
(84) Studija i izvješća o neplaćenom PDV-u u 28 država članica EU-a: konačno izvješće za 2018. / TAXUD/2015/CC/131.
(85) Vidjeti Priopćenje za medije Komisije.
(86) COM(2017)0569, COM(2017)0568 i COM(2017)0567.
(87) COM(2018)0329.
(88) Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost i uvođenja konačnog sustava za oporezivanje trgovine među državama članicama (COM(2017)0569).
(89) Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 3.listopada 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost i uvođenja konačnog sustava za oporezivanje trgovine među državama članicama, P8_TA(2018)0366.
(90) Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuku usluga i prodaju robe na daljinu (COM(2016)0757).
(91) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0367.
(92)  Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća (COM(2018)0021).
(93) Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. rujna 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća, Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0319.
(94) Prijedlog direktive Vijeća od 21. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu privremene primjene općeg mehanizma obrnutog oporezivanja na isporuke robe i usluga iznad određenog praga (COM(2016)0811 final).
(95) Europski revizorski sud, brza revizija predmeta, Povrat PDV-a u području kohezije – neoptimalno korištenje sredstava iz fondova EU-a, uz česte pogreške, 29. studenoga 2018.
(96) mišljenje Europskog revizorskog suda od 22. studenoga 2018. br. 9/2018 o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa EU-a za borbu protiv prijevara.
(97) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima, SL L 198, 28.7.2017., str. 29., a posebno njezini članci 3. i 15.
(98) Ainsworth, R. T., Alwohabi, M., Cheetham, M. i Tirand, C.: „A VATCoin Solution to MTIC Fraud: Past Efforts, Present Technology, and the EU’s 2017 Proposal” („Rješenje u obliku PDV kovanice za prijevare povezane s trošarinom i nepostojećim trgovcem unutar Zajednice (MTIC): prošli napori, postojeća tehnologija i prijedlog EU-a iz 2017.”) Boston University School of Law, dokument iz serije u području prava i ekonomije, br. 18-08, 26. ožujka 2018. Vidi i: Ainsworth, R. T., Alwohabi, M. i Cheetham, M.: „VATCoin: Can a Crypto Tax Currency Prevent VAT Fraud?” („PDV kovanica: može li kripto porezna valuta spriječiti prijevare u području PDV-a?”), Tax Notes International, vol. 84, 14. studenoga 2016.
(99) Uredba Vijeća (EU) 2017/2454 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost, SL L 348, 29.12.2017., str. 1.
(100) Lamensch M. i Ceci E., Prijevare povezane s PDV-om: gospodarski učinak, izazovi i politička pitanja, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, 15. listopada 2018.
(101) Ibid.
(102) Gunnarsson A., Schratzenstaller M. i Spangenberg U., Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel C – Uprava za prava građana i ustavna pitanja, 17. siječnja 2017.
(103) Komunikacija Komisije pod nazivom „Porezna politika u Europskoj uniji – prioriteti u nadolazećim godinama” (COM(2001)0260).
(104) 18 država članica uspostavilo je neku vrstu programa stjecanja boravišta ulaganjem, uključujući četiri države članice koje uz programe stjecanja boravišta ulaganjem primjenjuju i programe stjecanja državljanstva ulaganjem: Bugarska, Cipar, Malta i Rumunjska. U deset država članica takvi programi ne postoje: Austrija, Belgija, Danska, Finska, Njemačka, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Švedska. Izvor: Scherrer A. i Thirion E., Programi stjecanja državljanstva ulaganjem i stjecanja boravišta ulaganjem u EU-u, EPRS, PE 627.128, Europski parlament, listopad 2018., str. 12–13 i 55–56; ISBN: 978-92-846-3375-3.
(105) Vidi navedenu studiju. U drugim su studijama brojke veće s obzirom na to da uključuju i stjecanje boravišta ulaganjem.
(106) Transparency International i Global Witness, European Getaway: Inside the Murky World of Golden Visas (Unutar mutnog svijeta zlatnih viza), 10. listopada 2018.
(107) Ciparsko državljanstvo ulaganjem: program za naturalizaciju ulagača na temelju iznimke, boravište na Cipru zahvaljujući ulaganjima, malteški program za pojedinačne ulagače i program za stjecanje boravišta i vize na Malti.
(108) Korver R., „Pranje novca i rizici od porezne utaje u slobodnim lukama,”, EPRS, PE: 627.114, listopad 2018.; ISBN: 978-92-846-3333-3.
(109) Europska komisija, popis slobodnih zona u EU-u.
(110) Korver R., op. cit.
(111) Korver R., op. cit.
(112) Preporuka Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(113) Preporuka Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(114) Od nezakonitih tržišta do zakonitih poduzeća: portfelj organiziranog kriminala u Europi, završno izvješće o provedbi projekta Portfelja organiziranog kriminala, ožujak 2015.
(115) http://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20171211IPR90024/new-eu-wide-penalties-for-money-laundering; Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju pranja novca sredstvima kaznenog prava (COM(2016) 0826) od 21. prosinca 2016.
(116) UNODC
(117) Vidjeti, na primjer, Rezoluciju Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o korupciji i ljudskim pravima u trećim zemljama (SL C 337, 20.9.2018., str. 82.), točke 35. i 36., kao i ishod 3662. sjednice Vijeća za vanjske poslove održane u Bruxellesu 10. prosinca 2018.
(118) Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. veljače 2019. (usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0121).
(119) Komisija je 19. srpnja 2018. uložila žalbu Sudu Europske unije protiv Grčke i Rumunjske jer četvrtu Direktivu o borbi protiv pranja novca nisu prenijele u svoje nacionalne pravne poretke. Irska je u svoje nacionalno zakonodavstvo prenijela samo mali dio pravila te je također upućena na Sud. Komisija je 7. ožujka 2019. poslala obrazloženo mišljenje Austriji i Nizozemskoj kao i pismo službene opomene Češkoj, Mađarskoj, Italiji, Sloveniji, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini zbog toga što nisu u potpunosti prenijele četvrtu Direktivu o borbi protiv pranja novca.
(120) Nizozemsko državno odvjetništvo, 4. rujna 2018.
(121) Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Odjel za podršku gospodarskom upravljanju, temeljita analiza naslovljena „Pranje novca – Nedavni slučajevi iz perspektive nadzora nad bankama u EU-u”, travanj 2018., PE 614.496.
(122) Bruun i Hjejle: Izvješće o nerezidentnom portfelju estonske podružnice banke Danske Bank, Copenhagen, 19. rujna 2018.
(123) Ibid.
(124) Ibid.
(125) Mišljenje Komisije od 8. studenoga 2018. upućeno malteškoj službi za financijsko-obavještajnu analizu, na temelju članka 17. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1093/2010, o mjerama za usklađivanje s pravom Unije (C(2018)7431).
(126) Dopis stalnog predstavnika Malte pri EU-u od 20. prosinca 2018. kao odgovor na dopis predsjednika odbora TAX3 od 7. prosinca 2018.
(127) Na temelju priloga Rezoluciji Vijeća o tipskom sporazumu o osnivanju zajedničkog istražnog tima (ZIT) (SL C 18, 19.1.2017., str. 1.).
(128) Dokument za razmatranje o mogućim elementima plana za nesmetanu suradnju između tijela za borbu protiv pranja novca i tijela za bonitetni nadzor u Europskoj uniji, 31. kolovoza 2018.
(129) U vrijeme glasovanja odbora TAX3 27. veljače 2019., međuinstitucijski pregovori još su bili u tijeku.
(130) Dopis Tiini Astoli od 24. rujna 2018. o zahtjevu za istragu moguće povrede prava Unije u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(131) COM(2018)0213.
(132) Preporuka Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(133) Stručna skupina za financijsko djelovanje, Reguliranje virtualne imovine, 19. listopada 2018.
(134) Izvješće odbora TAX3 o misiji izaslanstva u Estoniju i Dansku, 6. – 8. veljače 2019.
(135) SL L 303, 28.11.2018., str. 1.
(136) SL L 284, 12.11.2018., str. 22.
(137) Direktiva 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji (SL L 127, 29.4.2014., str. 39.).
(138) C(2019)0646.
(139) SWD(2018) 0362.
(140) Na saslušanju odbora TAX3 održanog 1. listopada 2018. o odnosima sa Švicarskom u pogledu poreznih pitanja i borbe protiv pranja novca, članovi panela ustvrdili su da se Švicarska nije pridržavala preporuka FATF-a 9. i 40.
(141) Engl. Base Erosion and Anti-Abuse Tax (BEAT), Global Intangible Low Tax Income (GILTI) i Foreign-Derived Intangible Income (FDII).
(142) Konkretnije: model 1 IGA-e, prema kojem strane financijske institucije izvješćuju svoja matična tijela o relevantnim informacijama, koja ih zatim prosljeđuje američkom IRS-u, i model 2 IGA-e, prema kojem strane financijske institucije ne podnose izvještaj svojim matičnim vladama, nego izravno IRS-u.
(143) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018) 0316.
(144) Kao što je navedeno na saslušanju odbora TAX 3 održanom 1. listopada 2018.
(145) Razmjena mišljenja odbora TAX3 s Fabrizijom Lapecorellom, predsjednicom Skupine za Kodeks o postupanju za oporezivanje poslovanja, održana 10. listopada 2018.
(146)Zaključci Vijeća od 12. ožujka 2019. o revidiranom EU-ov popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, dostupno na poveznici https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-7441-2019-INIT/hr/pdf
(147)https://www.oxfam.org/en/research/hook-how-eu-about-whitewash-worlds-worst-tax-havens
(148)Zaključci Vijeća od 12. ožujka 2019. o revidiranom EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, dostupno na poveznici https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-7441-2019-INIT/hr/pdf
(149) Rad na kriterijima za pravedno oporezivanje iz točaka 2.1. i 2.2. Zaključaka Vijeća br. 14166/16 od 8. studenoga 2016.
(150) OECD Resumption of Application of Substantial Activities Factor to No or only Nominal Tax Jurisdictions Inclusive Framework on BEPS („Nastavak primjene načela za uključivi okvir za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti za jurisdikcije bez poreza ili s nominalnim porezom: 5. mjera”, 2018.
(151) Kriterij za pravedno oporezivanje iz točke 2.2 EU-ova popisa.
(152)Tekst Nacrta sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju dostupan je na sljedećoj internetskoj stranici: https://ec.europa.eu/commission/publications/draft-agreement-withdrawal-united-kingdom-great-britain-and-northern-ireland-european-union-and-european-atomic-energy-community-agreed-negotiators-level-14-november-2018_en
(153) Tekst političke izjave kojom se uspostavlja okvir za buduće odnose Europske unije i Ujedinjene Kraljevine dostupan je na sljedećoj internetskoj stranici: https://www.consilium.europa.eu/media/37059/20181121-cover-political-declaration.pdf
(154) Uključujući Andoru i Lihtenštajn.
(155) Saslušanje odbora TAX3 o odnosima sa Švicarskom u pogledu poreznih pitanja i borbe protiv pranja novca, 1. listopada 2018., i razmjena mišljenja s Fabrizijom Lapecorellom, predsjednicom Skupine za Kodeks o postupanju za oporezivanje poslovanja, 10. listopada 2018.
(156) Ibid.
(157) Revidirani EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe – Zaključci Vijeća 7441/19 od 12. ožujka 2019.
(158) „The missing profits of nations” („Nestala dobit naroda”), Tørsløv, T.R., Wier L.S. i Zucman G., u prvom poglavlju navodi da, uporabom modernih makroekonomskih modela i podataka iz nedavno objavljene platne bilance, razlika poreznih prihoda u svijetu iznosi otprilike 200 milijardi dolara i da izravno strano ulaganje (FDI) koje se provodi kroz jurisdikcije u poreznim oazama iznosi između 10 i 30 % ukupnog izravnog stranog ulaganja. Te su brojke prilično više od prethodnih procjena dobivenih drugim metodama.
(159) Izvješće o Belgiji za 2018.; Izvješće o Cipru za 2018.; Izvješće o Mađarskoj za 2018.; Izvješće o Irskoj za 2018.; Izvješće o Luksemburgu za 2018.; Izvješće o Malti za 2018.; Izvješće o Nizozemskoj za 2018.
(160)Vidi Izvješće o Belgiji za 2019.; Izvješće o Cipru za 2019.; Izvješće o Mađarskoj za 2019.; Izvješće o Irskoj za 2019.; Izvješće o Luksemburgu za 2019.; Izvješće o Malti za 2019.; Izvješće o Nizozemskoj za 2019.(https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/file_import/2019-european-semester-country-report-netherlands_en_0.pdf )
(161)https://www.oxfam.org/en/research/hook-how-eu-about-whitewash-worlds-worst-tax-havens
(162) Doprinos Alexa Cobhama (Mreža za poreznu pravdu) i Johana Langerocka (Oxfam), saslušanje odbora TAX3 o borbi protiv štetnih poreznih praksi u EU-u i izvan EU-a, 15. svibnja 2018.
(163) Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj.
(164) Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (SL C 101, 16.3.2018., str. 79.) i Preporuka Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(165) G77 je pozvao na uspostavu takvog tijela 2017.
(166) Dokument za raspravu Europske komisije: Doprinos trećoj konferenciji o financiranju razvoja u Adis Abebi.
(167) Action Aid, Izvješće o zlouporabama povezanima s poreznim ugovorima, veljača 2016.
(168) Cobham, A i Janský, P., 2017. „Global distribution of revenue loss from tax avoidance” („Raspodjela gubitka prihoda zbog izbjegavanja plaćanja poreza u svijetu)”.
(169) C(2018)1650.
(170) Detaljna istraga koju provodi Komisija kako bi ispitala je li Portugal primijenio program regionalne potpore za slobodnu zonu Madeire u skladu s njegovim odlukama iz 2007. i 2013. kojima se ona odobrava, i to na način da provjerava jesu li porezna izuzeća koja je Portugal odobrio trgovačkim društvima s poslovnim nastanom u području slobodne zone Madeire u skladu s odlukama Komisije i pravilima EU-a o državnim potporama; ističe da Komisija provjerava je li Portugal poštovao obveze programa, tj. je li dobit trgovačkih društava na koju se ostvaruje smanjenja poreza na dohodak nastala isključivo iz aktivnosti koje se provode na Madeiri i jesu li trgovačka društva koja su korisnici uistinu otvorila i održala radna mjesta na Madeiri.
(171) Koji se u nekim zakonodavstvima nazivaju i promicatelji ili pomagači.
(172) Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (SL L 139, 5.6.2018., str. 1.).
(173) Vidjeti, na primjer, preporuku Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza, stavak 143. (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(174) SL L 158, 27.5.2014., str. 196.
(175) SL L 158, 27.5.2014., str. 77.
(176) Izvješće o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2018. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (COM(2018) 0218 – C8 0159/2018 – 2018/0106 (COD)).
(177) Saslušanje odbora TAX3 od 21. studenoga 2018.
(178) Osobito relevantno zakonodavstvo SAD-a.
(179) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 723/2004 od 22. ožujka 2004. godine o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica (SL L 124, 27.4.2004., str. 1.).
(180) Kao što je to predložilo Vijeće Europe u svojoj Preporuci CM/Rec(2014)7 Odbora ministara državama članicama o zaštiti zviždača donesenoj 30. travnja 2014.
(181) Rudolf Elmer, saslušanje na dan 1. listopada 2018.; Howard Wilkinson, saslušanje na dan 21. studenoga 2018.
(182) Daphne Caruana Galizia ubijena je na Malti 16. listopada 2017.; Ján Kuciak ubijen je zajedno sa svojom partnericom Martinom Kušnírovom u Slovačkoj 21. veljače 2018.
(183) Saslušanje odbora TAX3 od 1. listopada 2018.
(184) Preporuka Europskog ombudsmana u predmetu OI/2/2017/TE o transparentnosti zakonodavnog procesa Vijeća.
(185) Članak 4. stavak 3. UEU-a.
(186) Posebno, kao što je navedeno u izvješću Skupine za Kodeks o postupanju upućenom Vijeću iz lipnja 2018.: Postupovne smjernice za izvršavanje postupka praćenja preuzetih obveza u pogledu EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (dok. 6213/18); zbirka svih dogovorenih smjernica od osnivanja Skupine 1998. (dok. 5814/18 REV1); zbirka svih dopisa koje je potpisao predsjednik Skupine za Kodeks o postupanju kojima se traži da jurisdikcije preuzmu obveze (dok. 6671/18); zbirka zaprimljenih pisama poslanih kao odgovor nakon što je dobivena suglasnost predmetne jurisdikcije (dok. 6972/18 i dopune); i pregled pojedinačnih mjera koje je Skupina procijenila od 1998. (dok. 9 639/9).
(187) Kodeks je utvrđen u Prilogu I. zaključcima sastanka Vijeća za ekonomske i financijske poslove od 1. prosinca 1997. o poreznoj politici, a čija se uvodna izjava N odnosi na praćenje i reviziju odredbi Kodeksa (SL C 2, 6.1.1998., str. 1.).
(188) Saslušanje odbora TAX 3 sa španjolskim državnim tajnikom za financije, 19. veljače 2019.

Posljednje ažuriranje: 27. ožujka 2019.Pravna napomena