Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2166(DEC)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0110/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0110/2019

Rasprave :

PV 26/03/2019 - 12
CRE 26/03/2019 - 12

Glasovanja :

PV 26/03/2019 - 13.1
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0242

Usvojeni tekstovi
PDF 319kWORD 103k
Utorak, 26. ožujka 2019. - Strasbourg Privremeno izdanje
Razrješnica za 2017.: Opći proračun EU-a – Komisija i izvršne agencije
P8_TA-PROV(2019)0242A8-0110/2019
Odluka
 Odluka
 Odluka
 Odluka
 Odluka
 Odluka
 Odluka
 Odluka
 Rezolucija

1. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije (2018/2166(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0318/2018)(2),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o mjerama poduzetima na temelju razrješnice za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije za 2017. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovoj uspješnosti (COM(2018)0457),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2017. (COM(2018)0661) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2018)0429),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., s odgovorima institucija(3), i tematska izvješća Revizorskog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05824/2019 – C8-0053/2019),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(6), a posebno njezine članke 69., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu Komisiji za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 26. ožujka 2019. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.(7);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu, te nacionalnim parlamentima i nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 51, 28.2.2017., str. 1.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 357, 4.10.2018., str. 1.
(4) SL C 357, 4.10.2018., str. 9.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2019)0243.


2. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2017. (2018/2166(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0318/2018)(2),

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2017.(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2017. (COM(2018)0661) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2018)0429),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(4),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(5) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05826/2019 – C8-0054/2019),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(7), a posebno njezine članke 69., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(8), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(9), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/776/EU od 18. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu i stavljanju izvan snage Odluke 2009/336/EZ(10),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 26. ožujka 2019. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.(11);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 51, 28.2.2017., str. 1.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 413, 14.11.2018., str. 2.
(4) SL C 434, 30.11.2018., str. 16.
(5) SL C 434, 30.11.2018., str. 209.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(8) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(9) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(10) SL L 343, 19.12.2013., str. 46.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2019)0243.


3. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2017. (2018/2166(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0318/2018)(2),

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2017.(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2017. (COM(2018)0661) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2018)0429),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(4),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(5) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05826/2019 – C8-0054/2019),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(7), a posebno njezine članke 69., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(8), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(9), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/771/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća te o stavljanju izvan snage odluka 2004/20/EZ i 2007/372/EZ(10),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 26. ožujka 2019. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.(11);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 51, 28.2.2017., str. 1.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 413, 14.11.2018., str. 11.
(4) SL C 434, 30.11.2018., str. 16.
(5) SL C 434, 30.11.2018., str. 213.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(8) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(9) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(10) SL L 341, 18.12.2013., str. 73.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2019)0243.


4. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu za financijsku godinu 2017. (2018/2166(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0318/2018)(2),

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu za financijsku godinu 2017.(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2017. (COM(2018)0661) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2018)0429),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(4),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(5) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05826/2019 – C8-0054/2019),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(7), a posebno njezine članke 69., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(8), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(9), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/770/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu te o stavljanju izvan snage Odluke 2004/858/EZ(10),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2014/927/EU оd 17. prosinca 2014. o izmjeni Provedbene odluke 2013/770/EU radi preoblikovanja „Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu” u „Izvršnu agenciju za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu”(11),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 26. ožujka 2019. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.(12);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 51, 28.2.2017., str. 1.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 413, 14.11.2018., str. 2.
(4) SL C 434, 30.11.2018., str. 16.
(5) SL C 434, 30.11.2018., str.229.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(8) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(9) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(10) SL L 341, 18.12.2013., str. 69.
(11) SL L 363, 18.12.2014., str. 183.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2019)0243.


5. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2017. (2018/2166(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0318/2018)(2),

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2017.(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2017. (COM(2018)0661) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2018)0429),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(4),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(5) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05826/2019 – C8-0054/2019),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(7), a posebno njezine članke 69., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(8), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(9), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/779/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća i stavljanju izvan snage Odluke 2008/37/EZ(10),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 26. ožujka 2019. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.(11);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 51, 28.2.2017., str. 1.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 413, 14.11.2018., str. 9.
(4) SL C 434, 30.11.2018., str. 16.
(5) SL C 434, 30.11.2018., str. 217.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(8) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(9) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(10) SL L 346, 20.12.2013., str. 58.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2019)0243.


6. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2017. (2018/2166(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0318/2018)(2),

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2017.(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2017. (COM(2018)0661) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2018)0429),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(4),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(5) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05826/2019 – C8-0054/2019),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(7), a posebno njezine članke 69., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(8), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(9), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/778/EU оd 13. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za istraživanje i stavljanju izvan snage Odluke 2008/46/EZ(10),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za istraživanje za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 26. ožujka 2019. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.(11);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za istraživanje, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 51, 28.2.2017., str. 1.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 413, 14.11.2018., str. 12.
(4) SL C 434, 30.11.2018., str. 16.
(5) SL C 434, 30.11.2018., str. 225.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(8) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(9) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(10) SL L 346, 20.12.2013., str. 54.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2019)0243.


7. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2017. (2018/2166(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0318/2018)(2),

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2017.(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2017. (COM(2018)0661) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2018)0429),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2017., s odgovorom Agencije(4),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(5) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05826/2019 – C8-0054/2019),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(7), a posebno njezine članke 69., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(8), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(9), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/801/EU оd 23. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za inovacije i mreže te o stavljanju izvan snage Odluke 2007/60/EZ kako je izmijenjena Odlukom 2008/593/EZ(10),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 26. ožujka 2019. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.(11);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 51, 28.2.2017., str.1.
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 413, 30.11.2018., str. 11.
(4) SL C 434, 30.11.2018., str. 16.
(5) SL C 434, 30.11.2018., str. 221.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(8) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(9) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(10) SL L 352, 24.12.2013., str. 65.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2019)0243.


8. Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zaključenju poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija (2018/2166(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0318/2018)(2),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije za 2017. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovom izvršenju (COM(2018)0457),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2017. (COM(2018)0661) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2018)0429),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., s odgovorima institucija(3), i tematska izvješća Revizorskog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05824/2019 – C8-0053/2019),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2019. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. (05826/2019 – C8-0054/2019),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(6), a posebno njezine članke 69., 260., 261. i 262.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(7), a posebno njezin članak 14. stavke 2. i 3.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 26. ožujka 2019. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2017.(8);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu, te nacionalnim parlamentima i nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 51, 28.2.2017., str. 1
(2) SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
(3) SL C 357, 4.10.2018., str. 1.
(4) SL C 357, 4.10.2018., str. 9.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(7) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2019)0243.


9. Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija i izvršne agencije (2018/2166(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio III. – Komisija,

–  uzimajući u obzir svoje odluke o razrješnici za izvršenje proračuna izvršnih agencija za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0110/2019),

A.  budući da proračun Unije ima značajnu ulogu u postizanju ciljeva politike Unije, iako predstavlja samo 1 % bruto nacionalnog dohotka Unije;

B.  budući da Parlament pri davanju razrješnice Komisiji provjerava jesu li sredstva pravilno potrošena te jesu li postignuti ciljevi politike;

Izvršenje proračuna za 2017. i postignuti rezultati

1.  napominje da je 2017. proračun Unije bio u četvrtoj godini provedbe trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) te je iznosio 159,8 milijardi EUR, uključujući šest izmjena proračuna te da su dodijeljena financijska sredstva u različitim područjima iznosila:

   (a) 75,4 milijarde EUR za pametan i uključiv rast;
   (b) 58,6 milijardi EUR za potporu europskom poljoprivrednom sektoru;
   (c) 4,3 milijarde EUR za jačanje vanjskih granica Unije i rješavanje izbjegličke krize i nezakonitih migracija;
   (d) 10,7 milijardi EUR za aktivnosti izvan Unije;
   (e) 9,4 milijarde EUR za administraciju institucija Unije;

2.  naglašava da proračun Unije podupire provedbu politika Unije i postizanje njihovih prioriteta i ciljeva dopunjavanjem resursa država članica namijenjenih istim svrhama; u tom pogledu napominje postizanje sljedećih rezultata:

   (a) u okviru Obzora 2020. izdvojeno je 2017. ukupno 8,5 milijardi EUR, čime su se dodatno mobilizirala izravna dodatna ulaganja, što je dovelo do ukupnog iznosa od 10,6 milijardi EUR i financiranja 5 000 projekata;
   (b) do kraja 2017. COSME je financirao više od 275 000 malih i srednjih poduzeća (od kojih je 50 % bilo start-upova) u 25 zemalja, koja bi inače teško osigurala privatno financiranje zbog svojeg profila visoke rizičnosti;
   (c) što se tiče postignuća programâ o kojima su države članice izvijestile do kraja 2016., provedeni projekti u okviru Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) već su omogućili:
   potporu za 84 579 poduzeća, od kojih se više od 36 000 podupire financijskim instrumentima;
   stvaranje 10 300 radnih mjesta uz 636 novozaposlenih istraživača;
   poboljšanu klasifikaciju potrošnje energije za 41 800 kućanstava i smanjenje od 14,9 milijuna kWh godišnje u pogledu godišnje potrošnje primarne energije javnih zgrada;
   korist od poboljšanih zdravstvenih usluga za 2,7 milijuna ljudi; poboljšanu vodoopskrbnu mrežu za dodatnih 156 000 ljudi i poboljšano pročišćavanje otpadnih voda za 73 000 ljudi;
   širokopojasni pristup za još milijun kućanstava;
   (d) do kraja 2016., programi za ruralni razvoj pridonijeli su restrukturiranju i modernizaciji gotovo 45 000 poljoprivrednih gospodarstava;
   (e) Fond za azil, migracije i integraciju 2017. je pružio potporu stvaranju više od 7 000 dodatnih mjesta u prihvatnim centrima; broj mjesta prilagođenih za maloljetnike bez pratnje, koji su osobito ranjiva skupina migranata, također se povećao sa samo 183 mjesta 2014. na 17 070 mjesta 2017.; do kraja 2017., 1 432 612 državljana trećih zemalja primilo je pomoć u vezi s integracijom;
   (f) Unija je pružila više od 2,2 milijarde EUR u humanitarnoj pomoći u 80 različitih zemalja; sredstvima Unije za humanitarnu pomoć pružena je potpora obrazovanju više od 4,7 milijuna djece suočene s hitnim situacijama u više od 50 zemalja;

Izjava o jamstvu Revizorskog suda

3.  pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud iznio povoljno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije Europske unije za 2017., kako je to činio od 2007., te da je Revizorski sud zaključio da su prihodi na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija 2017. bili zakoniti i pravilni u svim značajnim aspektima;

4.  napominje da je za 2017. Revizorski sud drugu uzastopnu godinu izdao uvjetno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, što prema mišljenju Revizorskog suda znači da znatan dio rashoda 2017. nad kojim je proveo reviziju nije zahvaćen značajnim pogreškama te da se razina nepravilnosti u potrošnji Unije nastavlja smanjivati;

5.  pozdravlja pozitivan trend daljnjeg smanjenja najizglednije stope pogreške za plaćanja koju Revizorski sud utvrđuje posljednjih godina, pri čemu je najniža stopa od 2,4 % zabilježena 2017., što je, nažalost, i dalje iznad praga od 2 %, ali predstavlja smanjenje od gotovo dvije trećine najizglednije stope pogreške koju je Revizorski sud procijenio za financijsku godinu 2007., a koja je za plaćanja iznosila 6,9 %; napominje, međutim, da su plaćanja i dalje zahvaćena pogreškama jer je sustav kontrole i nadzora samo djelomično učinkovit;

6.  napominje da ondje gdje su plaćanja izvršena na temelju nadoknade troškova (kada Unija nadoknađuje prihvatljive troškove za prihvatljive aktivnosti), Revizorski sud procjenjuje stopu pogreške na 3,7 % (4,8 % 2016.), dok je stopa pogreške za plaćanja utemeljena na pravima (koja se temelje na ispunjavanju određenih uvjeta) bila ispod praga značajnosti od 2 %;

7.  napominje da je Revizorski sud proveo reviziju transakcija u vrijednosti od ukupno 100,2 millijarde EUR, što predstavlja manje od dvije trećine ukupnog proračuna za 2017., te da područje „Prirodni resursi” čini najveći dio statističkog skupa obuhvaćenog revizijom (57 %), dok je u usporedbi s proteklim godinama udio područja „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” relativno malen (otprilike 8 %);

8.  izražava žaljenje zbog činjenice da Revizorski sud nije ispitao razinu pogreške za rashode u okviru naslova 3. „Sigurnost i građanstvo” i naslova 4. „Globalna Europa”; smatra da su spomenuti naslovi od posebne političke važnosti, iako su pripadajući iznosi relativno niski; ističe da je revizija reprezentativnih uzoraka iz tih dvaju naslova ključna za rigoroznu i neovisnu ocjenu financijskih transakcija, kao i za bolji nadzor Europskog parlamenta nad korištenjem sredstava Unije, te poziva Revizorski sud da u svojim sljedećim godišnjim izvješćima dostavi podatke o stopi pogreške za plaćanja u okviru tih naslova;

9.  ističe da je i Komisija napomenula da je stopa pogreške za 2017. bolja ponajprije zahvaljujući rezultatu iz područja „Prirodni resursi”(1);

10.  poziva Revizorski sud da u svojim budućim izvješćima stopu pogreške za ribarstvo odvoji od stopa pogreške za okoliš, ruralni razvoj i zdravlje, a ne da ih predstavi na agregiran način; napominje da kombiniranje različitih područja čini nemogućim računanje stope pogreške za ribarstvenu politiku; napominje da područje pomorstva i ribarstva u godišnjem izvješću Revizorskog suda nije prikazano dovoljno detaljno, što otežava pravilnu ocjenu financijskog upravljanja u tim područjima; smatra da bi se u cilju povećanja transparentnosti u godišnjem izvješću Revizorskog suda u budućnosti trebalo posebno predstaviti brojke povezane s DG MARE;

11.  izražava žaljenje zbog činjenice da Revizorski sud u području „Konkurentnost za rast i zapošljavanje”, kojemu pripada promet, ne pruža nikakve sveobuhvatne podatke o revizijama provedenima u sektoru prometa, posebno u pogledu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF);

Prihodi

12.  napominje da je Unija 2017. imala vlastita sredstva u iznosu od 115,4 milijarde EUR i druge prihode u iznosu od 17,2 milijarde EUR te da je višak prenesen iz 2016. iznosio 6,4 milijarde EUR;

13.  sa zadovoljstvom prima na znanje zaključak Revizorskog suda da prihodi 2017. nisu zahvaćeni značajnim pogreškama te da su sustavi koji se odnose na prihode, a koje je ispitao Revizorski sud, bili uglavnom učinkoviti, no da su određene kontrole za tradicionalna vlastita sredstva bile samo djelomično učinkovite;

14.  sa zabrinutošću napominje mišljenje Revizorskog suda da postoji potreba za poboljšanjem djelovanja Komisije za zaštitu prihoda Unije kako bi se riješile slabosti u njezinu upravljanju rizikom od uvoza kojemu je umanjena vrijednost u vezi s tradicionalnim vlastitim sredstvima kao i u njezinim provjerama vlastitih sredstava na temelju PDV-a;

15.  izražava duboku zabrinutost da bi te slabosti mogle utjecati na doprinose država članica proračunu Unije; u tom pogledu poziva Komisiju da:

   (a) poboljša praćenje uvoznih tokova, uključujući širu primjenu razumnih i legalnih tehnika rudarenja podataka radi analize neuobičajenih obrazaca i razloga njihova nastanka, te da poduzme hitne mjere kako bi se zajamčilo da se na raspolaganje stavljaju točni iznosi tradicionalnih vlastitih sredstava;
   (b) pregleda postojeći okvir za kontrolu i bolje dokumentira njegovu primjenu u provjerama izračuna država članica ponderirane prosječne stope koju su države članice predstavile u svojim izvješćima o PDV-u koje Komisija upotrebljava za izračun usklađenih osnovica PDV-a;

16.  sa zabrinutošću napominje da je drugu godinu zaredom Glavna uprava za proračun izrazila zadršku o iznosu tradicionalnih vlastitih sredstava koje je prikupila Ujedinjena Kraljevina, i to zbog toga što ta zemlja nije stavila proračunu Unije na raspolaganje carinske pristojbe na uvoz tekstila i obuće čije je plaćanje izbjegnuto;

17.  pozdravlja postupak zbog povrede koji je Komisija pokrenula 8. ožujka 2018. kao nastavak slučaja carinske prijevare Ujedinjene Kraljevine, no, posebice u svjetlu odluke Ujedinjenog Kraljevstva o povlačenju iz Europske unije i većih poteškoća za postupak ubiranja pristojbi koji će Brexit donijeti, žali što je Komisiji trebalo više od sedam godina da pokrene taj postupak nakon zahtjeva upućenog 2011. Ujedinjenoj Kraljevini da utvrdi profile rizičnosti za uvoz tekstila i obuće iz Kine kojima je umanjena vrijednost; ističe da slične mreže prijevara djeluju i u drugim državama članicama, što je dovelo do izbjegavanja plaćanja najmanje 2,5 milijardi EUR carinskih pristojbi od 2015.; poziva Komisiju da takvim slučajevima u budućnosti pristupi bez oklijevanja i nepotrebnih odgoda; ponovno potvrđuje da postoji jasna potreba za većom suradnjom između carinskih službi u državama članicama kako se ne bi nanosila šteta proračunu Unije, nacionalnim proračunima i standardima Unije za proizvode; zahtijeva informacije od Komisije o tome koji proizvodi dospijevaju na unutarnje tržište a da ne ispunjavaju standarde Unije za proizvode;

18.  izražava žaljenje zbog nejednake razine carinskih pregleda u različitim državama članicama; ističe važnost harmonizacije pregleda na svim točkama ulaska u carinsku uniju i poziva države članice da zajamče koordiniranu, jedinstvenu i djelotvornu provedbu graničnog sustava u cilju odvraćanja od različitih praksi u državama članicama a time i smanjenja broja postojećih nedostataka u sustavima carinskih pregleda; u tom pogledu poziva Komisiju da ispita različite postupke carinskih pregleda u Uniji i njihov učinak na preusmjeravanje trgovine, s posebnim naglaskom na carinske postupke na vanjskim granicama Unije, te da izradi referentne analize i prikupi informacije o carinskim operacijama i postupcima koji se koriste u državama članicama;

Proračunsko i financijsko upravljanje

19.  ističe da je 2017. iskorišteno 99,3 % iznosa dostupnog za obveze (158,7 milijardi EUR), no naglašava da su izvršena plaćanja iznosila samo 124,7 milijardi EUR, što je znatno niže od iznosa predviđenog u proračunu kao i od iznosa iz usporedive godine u višegodišnjem programskom razdoblju 2007. – 2013., uglavnom zbog toga što su države članice podnijele manje zahtjeva nego što je bilo predviđeno u pogledu višegodišnjih programa za europske strukturne i investicijske fondove za razdoblje 2014. – 2020., kao i zbog kasnog donošenja VFO-a i sektorskog zakonodavstva; napominje da bi u budućnosti, bude li pri kraju programskog razdoblja velik broj dugovanja, rizik za izvršenje proračuna mogao biti veći; poziva Komisiju da državama članicama pruži maksimalnu potporu kako bi poboljšale svoje stope apsorpcije;

20.  izražava zabrinutost zbog toga što su 2017. zbog kombinacije visokih obveza i niskih plaćanja nepodmirene proračunske obveze porasle do rekordnog iznosa od 267,3 milijarde EUR (2016.: 238,8 milijardi EUR), a Revizorski sud predviđa da će taj iznos još rasti do kraja aktualnog VFO-a, što može dovesti do znatno povećanog rizika od nedovoljne razine odobrenih sredstava za plaćanje, ali i do rizika od pogrešaka pod pritiskom brze apsorpcije, uzimajući u obzir mogući gubitak sredstava Unije; ističe činjenicu da proračun Unije ne smije biti u deficitu te da sve veći zaostaci u plaćanjima zapravo predstavljaju financijski dug;

21.  poziva Komisiju da predstavi temeljitu analizu toga zašto neke regije imaju nisku stopu apsorpcije sredstava te da analizira konkretne načine rješavanja strukturnih problema koji uzrokuju takvu neravnotežu; poziva Komisiju da poveća tehničku pomoć na licu mjesta kako bi se poboljšao apsorpcijski kapacitet u državama članicama koje imaju poteškoća u tom pogledu;

22.  podsjeća da je Revizorski sud utvrdio da pitanje o tome trebaju li se posebni instrumenti uzimati u obzir za izračun gornje granice za odobrena sredstva za plaćanje još uvijek nije riješeno; smatra da bi se time mogao povisiti rizik od nastanka zaostatka u plaćanjima;

23.  poziva Komisiju da poboljša točnost predviđanja plaćanja te da iskoristi naučeno iz prethodnog programskog razdoblja kako bi se suočila s gomilanjem zaostataka u plaćanjima i izbjegla negativan učinak na sljedeći VFO te da predstavi akcijski plan za smanjenje zaostataka u plaćanjima tijekom višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.;

24.  ističe svoju duboku zabrinutost zbog toga što je došlo do porasta ukupne financijske izloženosti proračuna Unije, uz znatne dugoročne obveze, jamstva i pravne obveze, što upućuje na to da će u budućnosti biti potrebno pažljivo upravljanje; stoga poziva Komisiju da pri predstavljanju zakonodavnih prijedloga koji uključuju nastanak ili dodavanje znatnih nepredviđenih obveza tim prijedlozima priloži pregled ukupne vrijednosti nepredviđenih obveza za koje se pruža potpora iz proračuna, kao i analizu scenarija testiranja otpornosti na stres i njihova mogućeg učinka na proračun;

25.  izražava žaljenje zbog toga što Unija nije uspjela adekvatno odgovoriti na financijsku i socioekonomsku krizu 2008. i upravljati njome (primjerice Grčka, imajući u vidu nedavne isprike Komisije toj državi članici), kao i na izbjegličku krizu 2015., koja je dovela do dodatnog produbljenja jaza u Uniji između sjevera i juga te istoka i zapada, povećanja nejednakosti, kao i sve većeg nepovjerenja među državama članicama;

26.  ponovno zahtijeva da se u budućim proračunima Unije doda posebna proračunska linija za turizam kako bi se zajamčila transparentnost sredstava Unije koja se koriste za podržavanje aktivnosti u turizmu;

PODIJELJENO UPRAVLJANJE

27.  ističe da je prema podacima Revizorskog suda postignut napredak u smanjenju stope pogreške u područjima potrošnje koja se odnose na „Prirodne resurse” (2,4 %) i „Gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju” (3 %), koja se provode u okviru podijeljenog upravljanja Komisije i država članica;

28.  napominje da je Revizorski sud 2017. proveo reviziju nad manjim iznosom rashoda nego prethodne godine u području „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezije”, što je uključivalo plaćanja u iznosu od 8 milijardi EUR;

29.  ističe da, slično kao i 2016., najveći udio u procijenjenoj stopi pogreške za 2017. imaju pogreške u vezi s prihvatljivošću (tj. neprihvatljivi troškovi u zahtjevima za povrat troškova, nepridržavanje obveza u području poljoprivrede, okoliša i klime i neprihvatljivi projekti, neprihvatljive aktivnosti ili neprihvatljivi korisnici);

30.  prima na znanje da su u poljoprivrednom sektoru iznosi koje korisnici primaju relativno maleni u usporedbi s drugim projektima Unije, zbog čega je administrativno opterećenje dokazivanja pravilne upotrebe novca razmjerno više;

31.  ističe najnoviju studiju Komisije koja je pokazala da je većina upravljačkih tijela ESIF-a u razdoblju od 2014. do 2017. upotrebljavala pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova (64 % programa ruralnog razvoja Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), 73 % operativnih programa EFRR-a i KF-a i 95 % operativnih programa Europskog socijalnog fonda (ESF)); što se tiče projekata, broj projekata koji upotrebljavaju pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova iznosi 19 % za EPFRR, 65 % za ESF, 50 % za EFRR i 25 % za KF; smatra da bi uporaba pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova mogla pridonijeti smanjenju pogrešaka u vezi s prihvatljivošću;

32.  ističe da u budućnosti treba nastaviti s pojednostavnjenjem zakonodavstva Unije i sa smanjenjem administrativnog opterećenja za poljoprivrednike i druge korisnike;

Međunarodna upravljačka skupina

33.  napominje da su pristup podacima i kvalitetan nadzor, posebno u pogledu aspekata povezanih s okolišem, od ključnog značaja za budućnost jer su neki prirodni resursi, kao što su tlo i biološka raznolikost, preduvjet za dugoročnu poljoprivrednu proizvodnju;

34.  primjećuje da je Revizorski sud pronašao vrlo malo pogrešaka u javnoj nabavi 2017.: manje od 1 % (u usporedbi s 18 % 2016.), no napominje da bi razlog za to mogao biti relativno niska razina rashoda prihvaćenih u okviru EFRR-a i KF-a, koji su podložniji pogreškama u javnoj nabavi; poziva Komisiju i države članice da ne oslabljuju, nego da nastave povećavati nadzor nad ispravnom provedbom pravila o javnoj nabavi;

35.  ističe da je potrebno dodatno razjasniti postupak nabave i odnose s ponuditeljima u državama članicama jer su se postupci nadmetanja možda pretvorili u poluzakonite postupke koji sprečavaju pošteno tržišno natjecanje, a potencijalno i omogućuju prijevaru; pozdravlja studiju Komisije o „jednom ponuditelju” kao i dubinsku analizu manjkavosti i pogrešaka u bazi podataka TED koju je zatražio odbor CONT; sa zabrinutošću napominje njihove zaključke o tome da su kvaliteta i pouzdanost podataka TED-a iznimno problematične, čime se ograničava analitička vrijednost analize podataka o javnoj nabavi; poziva države članice da znatno poboljšaju svoj način objavljivanja informacija o javnoj nabavi u TED-u; nadalje, poziva na uspostavu mehanizma za redovito praćenje pojave jednog ponuditelja;

36.  u potpunosti podržava stajalište Revizorskog suda da njegov mandat ne obuhvaća izvještavanje o pojedinačnim državama članicama nego podnošenje revizijskog mišljenja o zakonitosti i pravilnosti izvršenja proračuna Unije u cjelini;

37.  međutim, usmjerava pozornost na zadrške koje su službe Komisije izrazile tijekom uobičajenih godišnjih postupaka davanja razrješnice kao i na činjenicu da svaka država članica ima drugačije rezultate u korištenju različitim fondovima Unije te da uvijek postoje područja u kojima je potrebno poboljšanje; u tom kontekstu navodi zadrške izražene za 2017.:

   zadrška DG-a AGRI koja se odnosi na: AT, BE, BG, HR, CZ, DK, FI, FR, DE, HU, IT, PT, RO, SK, SI, ES, SE, UK ;
   zadrška DG-a MARE koja se odnosi na: BG, CZ, IT, NL, RO;
   zadrška DG-a REGIO koja se odnosi na: BG, HR, CZ, ET, FI, FR, DE, HU, IT, LV, PL, RO, SK, SI, SE, UK;
   zadrška DG-a EMPL koja se odnosi na: AU, CZ, FR, DE, HU, IT, PL, RO, SK, UK
   zadrška DG-a HOME koja se odnosi na: FI, DE, GR, UK;

38.  u tom kontekstu napominje da službe Komisije 2017. nisu izrazile zadrške za IE, LUX, M, CY, LT, no da je za 2016. DG AGRI izrazio zadršku za IE, LT, M i CY, DG EMPL za CY, a DG REGIO za IE;

39.  pozdravlja postignut napredak u provedbi 181 prioritetnog projekta u Grčkoj;

   (a) prema izvješćima je dovršeno 119 projekata s rashodima od ukupno 7,1 milijarde EUR;
   (b) do ožujka 2019. uz rashode od 0,5 milijardi EUR trebalo je nacionalnim sredstvima dovršiti 17 projekata (procjenjuje se da su potrebne dodatne 0,53 milijarde EUR);
   (c) 24 projekta (0,8 milijardi EUR) provode se u razdoblju 2014. – 2020. te se procjenjuje da im je potrebna dodatna 1,1 milijarda EUR;
   (d) ukinut je 21 projekt s ukupnim procijenjenim proračunom od 1,1 milijarde EUR;

smatra uspješnim način na koji je Komisija pružala potporu Grčkoj u provedbi i dovršetku projekata Unije;

40.  sa žaljenjem napominje da je Komisija, usprkos opetovanim upozorenjima Parlamenta, na sporni sukob interesa premijera Češke Republike reagirala tek nakon što je češka podružnica organizacije Transparency International podnijela pritužbu protiv njega u lipnju 2018.; izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je u pravnom dokumentu Unije od 19. studenoga 2018. istaknuto da se situacija češkog premijera može smatrati sukobom interesa jer je mogao utjecati na odluke o korištenju sredstava Unije od kojih su imala koristi poduzeća povezana s njim(2);

41.  u tom pogledu poziva Komisiju da u potpunosti istraži sukob interesa češkog premijera, u skladu sa zahtjevom Europskog parlamenta iznesenim u rezoluciji iz prosinca 2018. te da odlučno djeluje na temelju rezultata svoje istrage bez daljnjih odgoda, kao i da istraži njegov položaj medijskog vlasnika te da donese zaključke iz tog slučaja;

42.  podsjeća da su službe Komisije od nacionalnih tijela nadležnih za koordinaciju fondova Unije (Ministarstvo regionalnog razvoja) zatražile potrebne informacije(3) o financiranju poduzeća kojima je vlasnik spomenuti koncern;

43.  pozdravlja činjenicu da je češko Ministarstvo regionalnog razvoja prikupilo zatražene informacije od različitih nadležnih upravnih tijela te ih je proslijedilo Komisiji; pita Komisiju kakve mjere namjerava poduzeti u svjetlu nedavne pravne procjene spomenute situacije;

44.  podsjeća da je Europski parlament prošle godine tražio od Komisije da ubrza postupak potvrde o sukladnosti pokrenut 8. siječnja 2016. radi dobivanja podrobnih i točnih informacija o riziku od sukoba interesa u pogledu Poljoprivrednog intervencijskog fonda u Češkoj Republici;

Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

Uspješne priče

45.  primjećuje napredak u odabiru projekata te činjenicu da je do siječnja 2018. odabrano 673 800 projekata za potporu iz EFRR-a, KF-a, ESF-a i Inicijative za zapošljavanje mladih, što iznosi 260 milijardi EUR ili 54 % ukupnih financijskih sredstava dostupnih za razdoblje 2014. – 2020.; napominje da je krajem 2018. dosegnut iznos od 70 % ukupnog raspoloživog financiranja za projekte, što je postotak sličan onom u usporedivom trenutku posljednjeg razdoblja;

46.  pozdravlja činjenicu da je od 450 000 projekata odabranih do kraja 2016. za potporu MSP-ovima njih 84 500 već završeno, čime se doprinijelo produktivnosti i konkurentnosti poduzeća;

47.  pozdravlja činjenicu da je do kraja 2017. otprilike 5 500 projekata odabrano na terenu za potporu postizanju povezanog jedinstvenog digitalnog tržišta, što iznosi 9,1 milijardu EUR ukupnih ulaganja;

48.  sa zadovoljstvom napominje da je u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije stvoreno više od 2 000 MW dodatnog kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a emisije stakleničkih plinova smanjene su za gotovo 3 milijuna tona ekvivalenta CO2 do kraja 2016.; međutim, ističe da je potrebno poduzeti više kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015.;

49.  napominje da je do kraja 2017. dovršeno 99 % akcijskih planova za ex ante uvjete koji utječu na ESF, KF i EFRR;

50.  posebno pozdravlja, kad je riječ o strukturnim fondovima, revizijski rad Revizorskog suda na preventivnim mjerama i financijskim ispravcima, ex ante uvjetima, pričuvi za uspješnost i apsorpciji;

51.  sa zadovoljstvom napominje da bi se predviđena ostvarenja i rezultati Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) trebali ostvariti te da taj instrument dopunjuje trud uložen na nacionalnoj razini u cilju iskorjenjivanja siromaštva i promicanja socijalne uključenosti;

52.  napominje da je Revizorski sud proveo reviziju 113 dovršenih projekata u rashodovnom području „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija”, od kojih je 65 % imalo uveden sustav mjerenja uspješnosti, s pokazateljima ostvarenja i rezultata povezanima s ciljevima operativnog programa, što predstavlja poboljšanje u usporedbi s prethodnim godinama; sa zabrinutošću napominje da 30 % projekata nije imalo pokazatelje rezultata ni ciljeve, zbog čega je bilo nemoguće ocijeniti konkretan doprinos tih projekata općim ciljevima programa;

Ključna pitanja koja zahtijevaju poboljšanje

53.  izražava zabrinutost zbog toga što je Revizorski sud utvrdio i kvantificirao 36 pogrešaka u uzorku od 217 transakcija za 2017. koje revizorska tijela država članica nisu utvrdila, kao i zbog toga što broj i učinak tih pogrešaka pokazuju stalne slabosti u pogledu pravilnosti rashoda koje su prijavila upravljačka tijela; osim toga, izražava žaljenje zbog toga što je Revizorski sud pronašao manjkavosti u metodama uzorkovanja nekih revizijskih tijela; poziva Komisiju da još bliže surađuje s upravljačkim i revizijskim tijelima pojedinačnih država članica na otkrivanju spomenutih pogrešaka, usmjeravajući se pritom posebno na najčešće pogreške;

54.  izražava žaljenje zbog činjenice da je za 2017., kako je napomenuo Revizorski sud, Komisija predstavila najmanje 13 različitih stopa pogreške u području gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije za programska razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020., zbog čega je izvještavanje nejasno i zbunjujuće te otežava evaluaciju podataka;

55.  napominje da revizijska tijela država članica DG-u REGIO dostavljaju stope pogreške za strukturne fondove tek nakon oduzimanja ispravaka, što ne omogućuje stvarni prikaz stanja projekata Unije na terenu kao ni stopa pogreške za stvarna plaćanja za 2017.;

56.  izražava zabrinutost zbog toga što je unatoč znatnom povećanju prosječne stope apsorpcije u smislu plaćanja Komisije s 3,7 % 2016. na 16,4 % 2017. apsorpcija i dalje niža nego u odgovarajućoj godini prethodnog VFO-a, koja je 2010. iznosila 22,1 %;

57.  sa zabrinutošću primjećuje da je od rujna 2018. ostalo sedam nedovršenih akcijskih planova povezanih s ex ante uvjetima te da je usvojena jedna obustava međuplaćanja, a druge dvije podvrgnute su savjetovanju unutar službe u svrhu usvajanja; izražava žaljenje zbog toga što se ispunjavanje ex ante uvjeta dokazalo administrativno opterećujućim za upravljačka tijela i jednim od razloga za zakašnjelu apsorpciju; posebno cijeni ciljanu potporu koja je pružena programskim tijelima i veću razinu provedbe do koje je došlo zahvaljujući inicijativi Komisije „Regije u zaostatku” i njezinoj radnoj skupini za bolju provedbu; zahtijeva od Komisije da zajamči da će se u sljedećem programskom razdoblju ispraviti utvrđene slabosti i problemi povezani s ispunjavanjem uvjeta koji omogućuju provedbu, a koji će zamijeniti ex ante uvjete;

58.  izražava zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti u pogledu potrošnje za financijske instrumente jer je u okviru aktualnog VFO-a dostupno četiri puta više sredstava za financijske instrumente; napominje da su do kraja 2017. godine 24 države članice koristile financijske instrumente, a ukupni programski doprinosi namijenjeni financijskim instrumentima iznosili su gotovo 18,8 milijardi EUR (13,3 milijarde EUR na kraju 2016.), od čega su 14,2 milijarde EUR došle iz ESIF-a; također napominje da je ukupno 5,5 milijardi EUR (otprilike 29 %) od tog iznosa isplaćeno za financijske instrumente (3,6 milijardi EUR na kraju 2016.), uključujući 4,4 milijarde EUR iz ESIF-a; međutim, izražava zabrinutost zbog toga što je tri godine nakon početka aktualnog VFO-a 1,9 milijardi EUR (samo 10,1 %) isplaćeno krajnjim primateljima (1,2 milijarde EUR na kraju 2016.), od čega je 1,5 milijardi EUR (10,5 %) bilo iz ESIF-a;

59.  slaže se s Revizorskim sudom da je potrebno detaljnije izvješćivanje o financijskim instrumentima te poziva Komisiju da znatno poboljša izvješćivanje o rezultatima tih instrumenata za 2007. – 2013. i 2014. – 2020.;

60.  poziva Komisiju da dostavi točne i potpune informacije o financijskim instrumentima u okviru podijeljenog upravljanja nakon završetka VFO-a za razdoblje 2007. – 2013., navodeći pritom iznose vraćene u proračun Unije i iznose koji su ostali u državama članicama;

61.  izražava duboko žaljenje zbog toga što u kontekstu financijskih instrumenata revizori nisu mogli potvrditi odabir i provedbu ulaganja na razini financijskih posrednika, gdje su se pojavile brojne nepravilnosti, a što je iznosilo 1 % procijenjene stope pogreške za područje „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezije”;

62.  ističe da, za razliku od 2016., procijenjena stopa pogreške za koheziju uključuje kvantifikaciju isplata za financijske instrumente 2017.; podsjeća da, s obzirom na to da je prihvatljivost rashoda za strukturne fondove za razdoblje 2007. – 2013. odgođena za kraj ožujka 2017., isplate za financijske instrumente za prva tri mjeseca 2017. trebaju biti uključene u izračun stope pogreške; međutim, izražava žaljenje zbog toga što Revizorski sud nije u svojem godišnjem izvješću spomenuo jasnu stopu pogreške za navedene isplate nigdje osim u jednom okviru; poziva Revizorski sud da prilikom izračuna najizglednije stope pogreške vodi računa o svim nepravilnostima koje imaju financijski učinak te da jasno navede postotak zahvaćenih sredstava; poziva Komisiju da predstavi potrebni zakonodavni prijedlog kako bi se provedbenim aktima stalo na kraj budućim jednostranim odlukama o produljenju prihvatljivosti rashoda za strukturne fondove;

63.  poziva Komisiju da pruži točne i potpune informacije o zatvaranju financijskih instrumenata za VFO za razdoblje 2007. – 2013., uključujući konačne iznose vraćene u proračun Unije i iznose koji pripadaju državama članicama;

64.  poziva Komisiju da u slučaju velikih infrastrukturnih projekata vodi računa o svim relevantnim rizicima za okoliš i da financira samo one projekte koji su pokazali stvarnu dodanu vrijednost za lokalno stanovništvo s okolišnog, društvenog i gospodarskog gledišta; ističe važnost strogog praćenja mogućih rizika od korupcije i prijevara u tom kontekstu te provođenja pomnih i neovisnih ex ante i ex post procjena u pogledu projekata koje je potrebno financirati;

65.  napominje da su prema navodima Komisije države članice provele malen broj evaluacija povezanih s Europskim socijalnim fondom izvan Inicijative za zapošljavanje mladih; poziva države članice da sustavno evaluiraju Europski socijalni fond kako bi se omogućila izrada politika na temelju činjenica te potiče Komisiju da se zalaže za taj pristup;

66.  podsjeća da je Revizorski sud u svojem tematskom izvješću br. 5/2017 o nezaposlenosti mladih zaključio da, usprkos određenom postignutom napretku u provedbi Garancije za mlade i postizanju nekih rezultata, stanje nije u skladu s početnim očekivanjima iznesenima u vrijeme pokretanja tog programa; međutim, ističe da se Inicijativa za zapošljavanje mladih i Garancija za mlade i dalje ubrajaju među najinovativnije i najambicioznije političke odgovore na nezaposlenost mladih nakon gospodarske krize te bi stoga njihova provedba i dalje trebala imati financijsku i političku potporu Unije, nacionalnih i regionalnih institucija;

67.  ističe da se samo pomnim i transparentnim praćenjem operacija, na temelju pouzdanih i usporedivih podataka, te uz ambiciozniji pristup prema državama članicama koje nisu napredovale, može utvrditi troši li se proračun Inicijative za zapošljavanje mladih na pravilan način i je li ispunjen konačni cilj Inicijative, tj. održivo zapošljavanje nezaposlenih mladih osoba; stoga ustraje u tome da države članice hitno poboljšaju praćenje, izvješćivanje i kvalitetu podataka te da zajamče prikupljanje pouzdanih i usporedivih podataka i brojki o sadašnjoj provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih, kao i njihovo pravovremeno objavljivanje, češće nego što je to obvezno u okviru godišnjeg izvješćivanja, utvrđenog u članku 19. stavku 2. Uredbe o ESF-u; poziva Komisiju da izmijeni svoje smjernice o prikupljanju podataka u skladu s preporukom Revizorskog suda kako bi se smanjio rizik od prikazivanja rezultata većima nego što jesu;

68.  ustraje u tome da se u okviru svih pripravničkih programa ili programa naukovanja moraju pružati plaćena mjesta koja nikad ne vode zamjeni za radna mjesta i da se temelje na pisanom ugovoru o pripravništvu ili naukovanju u skladu s primjenjivim regulatornim okvirom ili primjenjivim kolektivnim ugovorima, ili i jednim i drugim, zemlje u kojoj se ono izvršava i da bi se ono trebalo pridržavati načela navedenih u preporuci Vijeća od 10. ožujka 2014. o kvalitativnom okviru za pripravništvo(4);

Prirodni resursi

Neke uspješne priče

69.  pozdravlja pozitivan pomak stope pogreške u području „Prirodni resursi” 2017., koja je iznosila 2,4 % (u usporedbi s 2,5 % 2016., 2,9 % 2015. i 3,6 % 2014.), kao i činjenicu da je Revizorski sud, za tri četvrtine proračuna za poljoprivredu koji se odnosi na Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) – izravna plaćanja, stopu pogreške procijenio nižom od praga značajnosti od 2 %;

70.  pozdravlja činjenicu da su ukupna stopa pogreške koju je utvrdio Revizorski sud i ukupna stopa pogreške za ZPP u godišnjem izvješću o radu DG-a AGRI za 2017. vrlo slične, što pokazuje djelotvornost korektivnih akcijskih planova koje su države članice provele prethodnih godina;

71.  ističe da su se pozitivna postignuća u području izravnih plaćanja EFJP-a dogodila uglavnom zbog kvalitete integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) i sustava za identifikaciju zemljišnih čestica te postupnog uvođenja zahtjeva za geoprostornu potporu i novih preliminarnih unakrsnih provjera zahtjeva poljoprivrednika, što je dovelo do smanjenja vremena koje korisnici imaju za ispunjenje zahtjeva za potporu, a očekuje se da će spriječiti neke pogreške i uštedjeti vrijeme u obradi zahtjeva;

72.  napominje da izravna plaćanja iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi čine približno tri četvrtine rashoda i da u njima nema značajnih pogrešaka; ističe da su izravna plaćanja poljoprivrednicima utemeljena na materijalnim pravima te se na njih primjenjuju pojednostavnjena pravila o prihvatljivosti zemljišta i djelotvoran sustav ex ante kontrola (IAKS), kojim se omogućuju automatizirane unakrsne provjere u različitim bazama podataka; izražava zabrinutost zbog toga što je u drugim područjima potrošnje (ruralni razvoj, okoliš, klimatska politika i ribarstvo) stopa pogreške i dalje visoka; napominje, nadalje, da su projekti ruralnog razvoja po svojoj prirodi složeniji zbog svojih širih ciljeva te da se rashodi u ostalim trima područjima sufinanciraju ili pokrivaju naknadom troškova te da neprihvatljivi korisnici, aktivnosti, projekti i rashodi čine otprilike dvije trećine procijenjene stope pogreške za taj naslov VFO-a;

73.  pozdravlja nalaz Revizorskog suda kojim je ustanovljeno da je 26 od ukupno 29 ispitanih projekata ulaganja u ruralni razvoj bilo u skladu s prioritetima i ciljnim područjima utvrđenima u programima ruralnog razvoja te da su države članice provele prikladne postupke odabira; također pozdravlja činjenicu da su u većini slučajeva korisnici proveli ispitane projekte prema planu, kao i da su države članice provjerile opravdanost troškova; stoga smatra da u budućnosti pristup ruralnom razvoju mora ostati u potpunosti podržan, značajan i ključan element strateških planova u okviru ZPP-a;

74.  pozdravlja činjenicu da je glavni direktor DG-a AGRI u svojem godišnjem izvješću o radu za 2017. uputio na neznatno povećanje prihoda poljoprivrednika, podsjećajući da je u posljednje četiri godine došlo do neznatnog smanjenja;

75.  ističe da je korektivni kapacitet financijskih ispravaka i povrata povećan na 2,1 % u odnosu na 2,04 % iz 2016., čime je dodatno smanjen rizični iznos za ZPP tijekom 2017.;

Ključna pitanja koja zahtijevaju poboljšanje

76.  prima na znanje činjenicu da su se izravna plaćanja po hektaru smanjila s povećanjem veličine poljoprivrednog zemljišta, dok se prihod po radniku povećao, te da prema Komisiji vrlo mala poljoprivredna gospodarstva, manja od 5 ha, čine više od polovice korisnika; sa zabrinutošću napominje da, prema godišnjem izvješću o radu DG-a AGRI, velika poljoprivredna gospodarstva s više od 250 ha čine 1,1 % poljoprivrednih gospodarstava, upravljaju s 27,8 % ukupnog poljoprivrednog zemljišta i primaju 22,1 % ukupne izravne pomoći; među tim „velikim poljoprivrednim gospodarstvima” većina raspolaže zemljištem veličine između 250 i 500 ha; potiče Komisiju da promijeni taj neopravdani i neravnopravni tretman;

77.  napominje brzo povećanje nejednakosti u izravnim plaćanjima u nekim državama članicama, ponajprije u Slovačkoj i Češkoj Republici, gdje 7 % korisnika trenutačno prima više od 70 % svih izravnih plaćanja, kao i u Estoniji, Latviji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Danskoj, gdje je u posljednjih deset godina sve veći udio korisnika primio više od 100 000 EUR; poziva Komisiju i nacionalna tijela da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se ispravile spomenute sve veće nejednakosti te da izvijeste o tim mjerama;

78.  s velikom zabrinutošću napominje da je Revizorski sud otkrio stalnu visoku stopu pogreške u područjima koja odgovaraju jednoj četvrtini proračuna za prirodne resurse, što uključuje rashode za tržišne mjere u okviru EFJP-a, ruralni razvoj, okoliš, klimatsko djelovanje i ribarstvo; osim toga, napominje da su glavni izvori pogrešaka bili neusklađenost s uvjetima prihvatljivosti, pružanje netočnih informacija o područjima i neusklađenost s obvezama u području poljoprivrede i okoliša; ističe da bi upravljačka tijela pojedinačnih država članica trebala bolje utvrđivati takve pogreške, ili bi, u slučajevima kada ex post revizija upućuje na takve pogreške, uzorke za buduće revizije i provjere na licu mjesta trebalo ažurirati u cilju boljih provjera;

79.  poziva Komisiju da nastavi svoj rad u procjeni učinkovitosti djelovanja država članica kako bi se riješili temeljni uzroci tih pogrešaka i po potrebi izdale dodatne smjernice ili izravno pružila pomoć;

80.  poziva Komisiju da osigura istinsko pojednostavljenje postupka, među ostalim i u pogledu tražene dokumentacije, kako bi se omogućio pristup financiranju bez zapostavljanja načela revizije i praćenja; poziva na to da se posebna pozornost obrati administrativnoj potpori za male proizvođače;

81.  sa zabrinutošću napominje da su rezultati višestruke sukladnosti inspekcija na terenu koje je proveo DG AGRI zabrinjavajući, a posebice da je 47 % ukupnog broja inspekcija na terenu dovelo do sankcija; potiče Komisiju da provjeri provedbu korektivnih mjera tijela država članica u slučajevima u kojima utvrdi da se ne može osloniti na aktivnosti tijela za ovjeravanje, ili to može samo u ograničenoj mjeri;

82.  daje sljedeće preporuke:

   (a) da Revizorski sud zasebno utvrđuje stope pogreške za izravna plaćanja, tržišne operacije i potrošnju iz ZPP-a za ruralni razvoj, kao što to u svojem godišnjem izvješću o radu čini glavni direktor DG-a AGRI;
   (b) da Komisija procijeni učinkovitost djelovanja država članica kako bi se riješili temeljni uzroci pogrešaka i po potrebi donijele dodatne smjernice;
   (c) da države članice u potpunosti iskoriste mogućnosti koje pruža sustav pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova u području ruralnog razvoja;
   (d) da Komisija u svojim prijedlozima budućeg ZPP-a prihvati da poljoprivrednim gospodarstvima s velikim dohotkom nije nužno potrebna ista razina potpore radi stabiliziranja dohotka gospodarstva kao manjim poljoprivrednim gospodarstvima u vrijeme krize nestabilnih prihoda, s obzirom na to da njima može pogodovati ekonomija razmjera i vjerojatno ih učiniti otpornijima;
   (e) da DG AGRI definira novi ključni cilj u pogledu uspješnosti, popraćen pokazateljima, u cilju smanjenja nejednakosti u prihodima između poljoprivrednika;
   (f) da Komisija provede pomniju analizu kvalitete ispitivanja transakcija koje provode tijela za ovjeravanje;
   (g) da financiranje u okviru ZPP-a barem ostane na sadašnjoj razini, da se njime ostvari planirana zadaća i podrže proizvođači kako bi imali održiv izvor prihoda te da se pritom osigura cjenovno pristupačna opskrba hranom za građane Unije;
   (h) da Komisija poduzme korake kojima bi se pobrinulo da se sredstva ZPP-a dodjeljuju ponderirano, tj. da se plaćanja po hektaru smanjuju u odnosu na veličinu poljoprivrednog gospodarstva;

83.  smatra da Komisija treba zahtijevati da akcijski planovi država članica uključuju korektivne aktivnosti kojima bi se riješili najčešći uzroci pogrešaka;

84.  s obzirom na to da okolišni ciljevi „ekologizacije” nisu ispunili očekivanja te da su donijeli znatno povećanje administrativnog opterećenja i za poljoprivrednike i za javnu upravu, poziva Komisiju da se pobrine da zelena struktura novog prijedloga ZPP-a s tzv. programom za ekologiju ostvari bolje rezultate u pogledu okoliša na temelju nagrada za uloženi trud, čime bi se prevladali pojačani uvjeti novog prijedloga;

85.  posebno podsjeća da glavni direktor DG-a AGRI upućuje na analizu koju je proveo vanjski izvođač, u kojoj je utvrđeno sljedeće: „Ukupno gledajući, mjere ekologizacije dovele su tek do minimalnih promjena u poljoprivrednim praksama upravljanja, osim na određenim konkretnim područjima. Umjesto okolišnih prioriteta, i za države članice i za poljoprivrednike glavni se problem sastojao u smanjenju administrativnog opterećenja provedbe te izbjegavanju pogrešaka s obzirom na to da kontrole i provedba mogu dovesti do smanjenja plaćanja u okviru ZPP-a.”;

86.  poziva Komisiju da dostavi strukturne podatke za 20 najvećih primatelja izravnih plaćanja u državama članicama;

87.  izražava zabrinutost zbog toga što posebno kritična tematska izvješća Revizorskog suda 10/2017 i 21/2017 o mladim poljoprivrednicima i ekologizaciji, u kojima se pokazalo da nije ostvaren gotovo nijedan željeni rezultat, nisu imala financijske posljedice; izražava zabrinutost zbog činjenice da se financiranje tih područja politike odvija kao da se ništa nije zbilo;

88.  ističe da su razine provedbe EFPR-a za razdoblje 2014. – 2020. četiri godine nakon njegova usvajanja 15. svibnja 2014. i dalje nezadovoljavajuće, imajući u vidu da je do listopada 2018. iskorišteno samo 6,8 % sredstava za podijeljeno upravljanje, koja ukupno iznose 5,7 milijardi EUR;

Sigurnost i građanstvo

Neke uspješne priče

89.  napominje da su se u razdoblju 2014. – 2020. povećala sredstva dodijeljena za FAMI (Fond za azil, migracije i integraciju), s 2 752 milijuna EUR na 5 391,5 milijuna EUR do kraja 2017., te da se između 2014. i 2017. broj osoba iz ciljnih skupina kojima je pružena pomoć (u sustavima prihvata i azila) povećao s 148 045 na 297 083 te da je, među njima, udio osoba koje su imale koristi od pravne pomoći narastao s 18 395 (12,4 %) na 56 933 (19,1 %);

90.  ističe da se smatra da glavna korist na razini Unije proizlazi iz transnacionalne dimenzije djelovanja kao što je Europska migracijska mreža, ali i iz podjele opterećenja, što se osobito podupire hitnom pomoći i mehanizmima premještanja;

91.  napominje da je broj povratnika koje je sufinancirao FAMI 2017. iznosio 48 250, u usporedbi s 5 904 2014. te da se od onih vraćenih, udio prisilnih povrataka povećao s jedne četvrtine (25 %) 2014. na polovicu (50 %) 2017., dok je prijavljeni broj osoba koje su se dobrovoljno vratile 2017. iznosio 17 736; osim toga, napominje da ne postoji ključni pokazatelj uspješnosti kojim se mjeri rad na zaštiti zakonitih i nezakonitih migranata kojima je zaštita najpotrebnija, žena i djece;

Ključna pitanja koja zahtijevaju poboljšanje

92.  ističe da je Revizorski sud izrazio žaljenje zbog toga što u računovodstvenoj dokumentaciji nacionalnih programa FAMI-ja i ISF-a (Fond za unutarnju sigurnost), koje je Komisija odobrila 2017., nije napravljena razlika između pretfinanciranja (predujmova) država članica krajnjih korisnika i plaćanja izvršenih u svrhu povrata stvarno nastalih troškova, čime se Komisiji onemogućuje da dobije informacije o tome koliko je doista potrošeno;

93.  u tom pogledu zahtijeva od Komisije da od država članica zatraži da u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji za svoje nacionalne programe u sklopu FAMI-ja i ISF-a prikazane iznose razvrstavaju na povrate, pretfinanciranje i stvarno nastale rashode i da od 2018. nadalje u svoja godišnja izvješća o radu uvrštavaju podatke o stvarnoj potrošnji sredstava za svaki pojedini fond;

94.  ističe da DG HOME za FAMI i ISF navodi samo stopu pogreške iz koje su već izuzeti financijski ispravci, zbog čega je nejasno koji su ispravci učinjeni i koja je stvarna stopa pogreške za plaćanja za 2017.;

95.  prima na znanje opažanje Revizorskog suda u kojem se tvrdi da presložena birokracija može biti jedan od razloga za zaostatak odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i preporučuje Komisiji da pojednostavni regulatorne zahtjeve uvedene za nacionalna tijela uključena u upravljanje FAMI-jem i ISF-om kako bi se olakšala brza uporaba dostupnih sredstava, poboljšala transparentnost i povećala odgovornost za rashode AMIF-a i ISF-a;

96.  ističe da je Revizorski sud utvrdio nedosljednosti u načinu na koji su države članice obrađivale prihvatljivost poreza na dodanu vrijednost koji su prijavila javna tijela i poziva Komisiju da državama članicama pruži smjernice u pogledu provedbe FAMI-ja i ISF-a navodeći da, kada javna tijela provode mjere Unije, sufinanciranje Unije ne smije prijeći ukupan prihvatljiv rashod ne uključujući PDV;

97.  daje sljedeće preporuke:

   (a) da Komisija definira i uspostavi uravnoteženu i sveobuhvatnu migracijsku politiku na temelju načela solidarnosti i partnerstva umjesto razmatranja migracijske politike kao pitanja kriznog upravljanja;
   (b) da DG HOME uvede ključni pokazatelj uspješnosti u vezi s položajem najugroženijih migranata, posebno djece, žena i djevojčica izbjeglica, kako bi se spriječilo i izbjeglo zlostavljanje i trgovanje ljudima;
   (c) da DG HOME sustavno navodi stope pogreške za plaćanja i stopu preostale pogreške;
   (d) da Komisija zatraži od država članica da u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji za svoje nacionalne programe u sklopu FAMI-ja i ISF-a prikazane iznose razvrstavaju na povrate, pretfinanciranja i stvarno nastale rashode te da u svojem godišnjem izvješću o radu od 2018. i nadalje navodi stvarnu potrošnju za svaki pojedini fond;

98.  izražava duboku zabrinutost zbog nedostataka u upravljanju i revizijama EASO-a; smatra neprihvatljivim činjenicu da ih Komisija nije pratila na učinkovit način te nije brzo intervenirala kako bi riješila situaciju; poziva Komisiju da stalno nadzire agencije koje djeluju u okviru naslova 3.;

99.  izražava zabrinutost zbog toga što postoji rizik da se novac Unije predviđen za razvoj koristi u druge svrhe, primjerice borbu protiv nezakonitih migracija ili vojno djelovanje;

IZRAVNO UPRAVLJANJE

100.  ističe da je Revizorski sud za 2017. utvrdio najvišu procijenjenu stopu pogreške u potrošnji u okviru „Konkurentnost za rast i radna mjesta”, koja je iznosila 4,2 %; napominje da je riječ o rashodima kojima izravno upravlja Komisija i za koje je Komisija samostalno i izravno odgovorna; očekuje od Komisije da donese hitni akcijski plan za poboljšanje situacije i provedbu svih mjera kojima raspolaže za smanjenje razine pogrešaka u rashodima;

101.  izražava žaljenje zbog toga što 66 od 130 transakcija koje je ispitao Revizorski sud (51 %) sadržava pogreške te zbog toga što su u 17 slučajeva mjerljivih pogrešaka koje su napravili korisnici, Komisija ili neovisni revizor imali dovoljno informacija prikazanih u zahtjevu za nadoknadu troškova (npr. netočan tečaj ili trošak nastao izvan razdoblja izvješćivanja) za sprečavanje ili otkrivanje i ispravljanje pogreške prije prihvaćanja rashoda; naglašava da bi procijenjena stopa pogreške za to poglavlje bila manja za 1,5 postotnih bodova da je Komisija pravilno iskoristila sve informacije kojima je raspolagala;

102.  potiče Komisiju da poduzme sve potrebne mjere za poboljšanje uporabe dostupnih informacija koje su joj na raspolaganju, za sprečavanje i ispravljanje pogrešaka prije izvršenja plaćanja, kako bi se vratila na pozitivan trend smanjenja stope pogreške prethodnih godina (5,6 % 2014., 4,4 % 2015. i 4,1 % 2016.);

103.  napominje da Revizorski sud nije utvrdio zasebnu stopu pogreške za sigurnost i građanstvo jer se samo mali dio (2 %) proračunskih plaćanja 2017. odnosi na to područje, no da je DG HOME prikazao sljedeće stope pogreške u svojem godišnjem izvješću o radu koje Revizorski sud, međutim, nije provjerio:

   (a) Solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima (SOLID): stopa otkrivene pogreške od 2,26 % i stopa preostale pogreške od 0,75 %;
   (b) Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI) te Fond za unutarnju sigurnost (ISF): stopa otkrivene pogreške od 0 % i stopa preostale pogreške od 1,54 %;
   (c) Decentralizirane agencije pod neizravnim upravljanjem: stopa preostale pogreške manja od 2 %;

104.  napominje da Revizorski sud za 2017. nije izračunao stopu pogreške za sredstva Unije utrošena u okviru naslova 4. VFO-a „Globalna Europa” te da je ta odluka donesena prema općoj strategiji Revizorskog suda da smanji svoje sadržajno ispitivanje i djelomično se osloni na takozvani „rad drugih”;

105.  prima na znanje pozitivan pomak stope preostale pogreške kako je utvrđeno studijama stope preostale pogreške koje su naručili DG DEVCO i DG NEAR te napominje da je najizglednija procjena reprezentativne stope preostale pogreške za transakcije DG-a DEVCO iznosila 1,18 % u usporedbi s 1,67 % 2016. i 2,2 % 2015., dok je za transakcije DG-a NEAR iznosila 0,67 %;

106.  napominje, međutim, da se stopa preostale pogreške DG-a DEVCO i DG-a NEAR ne odnosi samo na uzorak svih plaćanja za aktualne projekte, nego se izračunava na temelju transakcija samo iz zaključenih ugovora za koje su provedene kontrole i provjere, zbog čega su analizirana samo plaćanja prije 2017., ali ne i stvarna stopa pogreške u plaćanjima za 2017.;

107.  prima na znanje činjenicu da je Revizorski sud utvrdio da su studije stope preostale pogreške bile u načelu prilagođene svrsi, premda je Revizorski sud izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog kvalitete tih studija;

108.  sa zabrinutošću napominje da je unatoč dobrim rezultatima u smislu stope pogreške jedino područje potrošnje s indikativnom stopom pogreške iznad 2 % područje „Izravno upravljanje – bespovratna sredstva”, sa stopama pogreške od 2,8 % za DG NEAR i 2,12 % za DG DEVCO;

109.  poziva DG RTD da u svojem godišnjem izvješću o radu objavi preporuke za pojedine zemlje;

110.  ističe izrazito negativne zaključke Revizorskog suda o javno-privatnim partnerstvima(5) te preporuku Revizorskog suda da se prestane promicati intenzivnija i raširenija uporaba javno-privatnih partnerstava unutar Unije; poziva Komisiju da u potpunosti uzme u obzir tu preporuku kada je riječ o javno-privatnim partnerstvima u zemljama u razvoju, gdje je okruženje za uspješnu provedbu javno-privatnih partnerstava još teže nego unutar Unije;

111.  pozdravlja rezultate ostvarene 2017. u okviru tri potprograma Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI); usmjerava pozornost na važnost potpore EaSI-ja te, osobito, njegove mreže Progress i Europske mreže službi za zapošljavanje (EURES), u provedbi europskog stupa socijalnih prava; međutim, sa zabrinutošću napominje da se u tematskom odjeljku socijalnog poduzetništva u okviru potprograma EaSI-ja Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo i dalje ne ostvaruju očekivani rezultati; cijeni činjenicu da Komisija usko surađuje s Europskim investicijskim fondom kako bi se zajamčilo iskorištavanje svih sredstava u okviru tematskog odjeljka socijalnog poduzetništva;

Istraživanja i inovacije

Uspješne priče

112.  sa zadovoljstvom napominje da je uz sufinanciranje Unije u sklopu programa Obzor 2020. Gérard Mourou s drugim istraživačima dobio Nobelovu nagradu za fiziku za istraživanje vrlo kratkih i iznimno oštrih laserskih zraka kojima se olakšava refrakcijska operacija oka te da je Međunarodni konzorcij za istraživanje rijetkih bolesti (IRDIRC) postigao svoj cilj koji se odnosio na omogućivanje 200 novih terapija za rijetke bolesti tri godine prije predviđenog roka;

113.  osim toga napominje da je preko aktivnosti Marie Skłodowska-Curie Obzor 2020. financirao 36 000 istraživača u svim fazama njihove karijere, neovisno o njihovoj dobi i nacionalnosti te da je dvoje od troje istraživača koji su 2017. dobili Nobelovu nagradu za kemiju za optimiziranje elektronskih mikroskopa sudjelovalo u aktivnostima Marie Skłodowska-Curie i drugim istraživačkim projektima koje je financirala Unija;

114.  pozdravlja pokretanje prve faze pilot-projekta Europskog vijeća za inovacije u listopadu 2017., kao dijela programa rada za razdoblje 2018. – 2020. Obzora 2020., uz financijska sredstva u iznosu od 2,7 milijarde EUR, čiji je cilj poduprijeti vrhunske inovatore, start-upove, mala poduzeća i istraživače s idejama koje se snažno razlikuju od postojećih proizvoda, usluga ili poslovnih modela, visokorizične su i imaju potencijala rasti na međunarodnoj razini;

115.  napominje da Komisija razmatra mogućnost još većeg proširenja uporabe pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, posebice uporabom financiranja paušalnim iznosima;

Ključna pitanja koja zahtijevaju poboljšanje

116.  napominje da se prema europskoj ljestvici uspjeha u inovacijama uspješnost Unije u pogledu inovacija povećala za 5,8 % od 2010.; međutim, napominje da nije bilo konvergencije između zemalja Unije; napominje da sljedeće zemlje imaju najviše koristi od sredstava iz Obzora 2020. (neto iznos potraživanja sudionika za doprinos Unije u eurima): Njemačka 5 710 188 927,8 / Ujedinjena Kraljevina 5 152 013 650,95 / Francuska 3 787 670 675,13; poziva Komisiju da obrati veću pozornost na zemljopisnu raspodjelu sredstava za istraživanja u cilju doprinosa stvaranju jednakih uvjeta za rast i radna mjesta u europskom istraživačkom području;

117.  napominje da Komisija priznaje da u okviru uspješnosti Obzora 2020. postoje određene manjkavosti, što procjenu napretka programa u odnosu na sve njegove ciljeve čini težom u danom trenutku; očekuje da će se prijedlozima za sljedeći VFO programa Obzor Europa ispraviti te manjkavosti i žali što se ne razmatraju nikakve mjere za poboljšanje okvira uspješnosti u trenutačnom razdoblju;

118.  napominje da je u godišnjem izvješću o radu DG-a RTD navedeno šest različitih stopa pogreške, tri za Sedmi okvirni program i tri za Obzor 2020.; ističe da se takvim pristupom ne olakšavaju transparentnost i odgovornost te ih treba smjesta poboljšati; međutim, prihvaća činjenicu da su razmatrana dva različita programa u okviru dva različita financijskih razdoblja;

Sigurnost i građanstvo

Neke uspješne priče

119.  ističe da je DG HOME raspolagao proračunom od 1 831 milijuna EUR za migracije i 313,75 milijuna EUR za sigurnost te da se početni ukupni proračun od 6,9 milijardi EUR za višegodišnji financijski okvir 2014. – 2020. sustavno povećavao od 2015. do 2017. za 3,9 milijardi EUR;

120.  napominje da je proračun kojim raspolaže DG HOME i broj članova njegova osoblja povećan radi suočavanja s pojačanim aktivnostima u kontekstu migracijske krize i prijetnji unutarnjoj sigurnosti; u kontekstu ljudskih resursa, DG HOME je krajem 2017. imao 556 članova osoblja, u usporedbi s 480 2016. godine;

Ključna pitanja koja zahtijevaju poboljšanje

121.  sa zabrinutošću napominje da je ritam korištenja sredstava kojima raspolaže DG HOME doveo do povećanja od 24 % ukupne razine nepodmirenih obveza na kraju 2017. te da dobra stopa izvršenja za 2017. odražava činjenicu da je dio odobrenih sredstava za preuzimanje obveza prenesen u 2018.;

122.  izražava zabrinutost zbog znatnih slabosti utvrđenih u sustavima upravljanja i kontrole EASO-a koje opravdavaju izražavanje zadrške u pogledu rizika za ugled; međutim, naglašava da je DG HOME reagirao uvođenjem postupka suodlučivanja izvršnog odbora i uspostavom novog rukovodstva EASO-a kako bi se stanje dovelo pod kontrolu;

123.  ponovno zahtijeva da se u proračunskim linijama koje se odnose na Program o pravima, jednakosti i građanstvu 2014. – 2020. navedu iznosi sredstava dodijeljenih svakom od ciljeva Programa usmjerenih na rodnu ravnopravnost, čime bi se mogla zajamčiti odgovornost za sredstva posvećena tom cilju;

124.  ponovno poziva na uvođenje posebne proračunske linije za cilj programa Daphne kako bi se pokazala predanost Unije u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama; poziva na povećanje sredstava u ovoj proračunskoj liniji i na promjenu smanjenja sredstava namijenjenih programu Daphne u razdoblju 2014. – 2020.; poziva na ulaganje stalnih napora u povećanje razine osviještenosti o bespovratnim sredstvima uključenima u poseban cilj programa Daphne zajedno s mjerama za pojednostavnjenje povezanih administrativnih postupaka;

Globalna Europa

Neke uspješne priče

125.  ističe da je rad Revizorskog suda na pravilnosti transakcija otkrio da je Komisija ojačala svoje sustave kontrole, što je dovelo do proporcionalno manje pogrešaka nego u proteklim izjavama o jamstvu;

126.  napominje da je Revizorski sud također provjerio uspješnost sedam projekata; pozdravlja činjenicu da je svih sedam projekata imalo relevantne pokazatelje uspješnosti te da je okvir bio dobro strukturiran i imao ostvarive rezultate;

127.  prima na znanje tematsko izvješće Revizorskog suda o pomoći Unije Mjanmaru/Burmi te odgovor Komisije; pozdravlja, u tom kontekstu, činjenicu da je Unija imala vodeću ulogu u pružanju potpore razvojnim prioritetima, u zahtjevnim uvjetima i s ograničenim brojem osoblja; napominje, međutim, da je utvrđeno da je pomoć Unije bila samo djelomično učinkovita; slaže se s Revizorskim sudom da je potrebno usmjeriti više pozornosti na mobilizaciju domaćih prihoda, osobito u gospodarstvima u usponu; u svjetlu dokumentiranih zlodjela koje je počinila vojska Mjanmara, izražava duboku zabrinutost zbog kontinuirane sektorske potpore koja se iz proračuna Unije pruža Mjanmaru;

128.  poziva da se preuzme pristup razvoju koji se temelji na poticajima uvođenjem načela „više za više”, uzimajući kao primjer europsku politiku susjedstva; smatra da bi države trebala primati tim veću potporu Unije što više i brže napreduju u svojim unutarnjim reformama izgradnje i učvršćivanja demokratskih institucija, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava;

129.  ističe važnost povećanja dodjele sredstava usmjerenih na pružanje potpore dobrom upravljanju, demokraciji i vladavini prava za zemlje u razvoju kako bi se promicale odgovorne i transparentne institucije, podupirala izgradnja kapaciteta te poticali participativno odlučivanje i javni pristup informacijama;

130.  skreće pozornost na raspon i implikacije energetskog siromaštva u zemljama u razvoju i na snažno sudjelovanje Unije u naporima da se to siromaštvo smanji; ističe potrebu za snažnim i usklađenim naporima vlada i dionika u zahvaćenim zemljama kako bi se smanjilo energetsko siromaštvo;

Ključna pitanja koja zahtijevaju poboljšanje

131.  sa zabrinutošću napominje da je Revizorski sud utvrdio da se ponavljaju pogreške prekomjernog odobrenja rashoda u međuplaćanjima;

132.  ponovno žali što izvješća o upravljanju vanjskom pomoći voditelja delegacija Unije nisu priložena godišnjim izvješćima o radu DG-a DEVCO i DG-a NEAR, kako je predviđeno u članku 67. stavku 3. Financijske uredbe; izražava žaljenje zbog toga što se sustavno smatraju povjerljivima iako se oni, u skladu s člankom 67. stavkom 3. Financijske uredbe, „stavljaju na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću, uzimajući u obzir, prema potrebi, njihovu povjerljivost”;

133.  sa zabrinutošću napominje velik broj ugovora dodijeljenih iznimno ograničenom broju nacionalnih razvojnih agencija, uz popratni rizik ponovne nacionalizacije politike Unije, što je protivno interesima veće integracije vanjske politike Unije; potiče Komisiju da tijelu nadležnom za davanje razrješnice omogući pristup ocjeni na temelju stupova, i to na način da bude javno dostupna; u tom pogledu sa zabrinutošću napominje trgovinsku usredotočenost tih nacionalnih tijela koje je Komisija pozvala da ograniče pristup takvim informacijama; poziva Komisiju da što prije moguće osnaži i konsolidira nadzor nad postupcima tržišnog natjecanja i ugovaranja kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja između tog ograničenog broja izrazito subvencioniranih nacionalnih agencija i drugih javnih i privatnih subjekata s jasnom europskom misijom;

134.  sa zabrinutošću napominje da je Revizorski sud utvrdio da studije stope preostale pogreške imaju određena ograničenja jer je riječ o studijama, a ne revizijama, te da stoga ne prate međunarodne revizijske standarde i uključuju vrlo ograničene provjere javne nabave;

135.  za studije stope preostale pogreške za godine od 2019. nadalje, poziva DG NEAR i DG DEVCO da izvođačima studija pruže preciznije smjernice o provjerama postupaka javne nabave koji se provode na drugoj razini te da podijele statistički skup za stopu preostale pogreške na slojeve na temelju inherentnog rizika projekata, obraćajući veću pozornost na bespovratna sredstva pod izravnim upravljanjem, a manju na transakcije proračunske potpore;

136.  zahtijeva od Komisije da poduzme potrebne mjere kako bi riješila nedostatke koje je otkrila njezina Služba za unutarnju reviziju i pretvorila izvješće o upravljanju vanjskom pomoći u pouzdan i potpuno javan dokument koji primjereno potkrepljuje izjavu o jamstvu voditelja delegacija i glavnog direktora DG-a DEVCO;

137.  smatra da bi Komisija tijekom pružanja vanjske pomoći veću pozornost trebala obraćati na poštovanje ljudskih prava u zemljama primateljicama, u skladu s Poveljom UN-a;

138.  izražava zabrinutost zbog nedovoljne vidljivosti izvora iz kojih Unija financira projekte; apelira na Komisiju da poveća tu vidljivost i poboljša komplementarnost djelovanja različitih instrumenata;

139.  izražava duboku zabrinutost zbog aktualnog trenda u prijedlozima Komisije da se ignoriraju pravno obvezujuće odredbe Uredbe (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(6) kada je riječ o prihvatljivim rashodima u okviru službene razvojne pomoći i zemljama koje imaju pravo na sredstva iz Instrumenta za razvojnu suradnju (DCI); podsjeća da je legalitet potrošnje sredstava Unije ključno načelo dobrog financijskog upravljanja i da politička razmatranja ne bi trebala imati premoć nad jasno izraženim pravnim odredbama; podsjeća da je Instrument za razvojnu suradnju prije svega instrument namijenjen borbi protiv siromaštva;

140.  izražava žaljenje zbog toga što je u svakom godišnjem izvješću o radu od 2012. Glavna uprava Komisije za međunarodnu suradnju i razvoj morala izraziti zadršku o zakonitosti temeljnih transakcija, što ukazuje na ozbiljne unutarnje manjkavosti u upravljanju;

Okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

141.  napominje da je 2017. bila 25. obljetnica programa LIFE; ističe da je tim programom osigurano 222 milijuna EUR za sufinanciranje 139 novih projekata; naglašava da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se smanjila kašnjenja u plaćanjima u okviru programa LIFE, s obzirom na to da je 2017. godine 5,8 % plaćanja premašilo zakonske rokove (u odnosu na 3,9 % 2016. te 12 % 2015. godine);

142.  ističe da je evaluacija sredinom razdoblja programa LIFE, koja obuhvaća razdoblje od 2014. do 2015., objavljena 2017.; napominje da je, s obzirom na to da većina projekata tada još nije bila započela i da je mali broj projekata bio gotov, ta evaluacija uglavnom bila usmjerena na postupke uspostavljene radi postizanja ciljeva programa LIFE te je zaključeno da program LIFE pruža dodanu europsku vrijednost, istodobno ukazujući na moguća poboljšanja; naglašava da postupci upravljanja subvencijama, a osobito postupci u pogledu podnošenja zahtjeva i izvještavanja, ne trebaju samo biti pojednostavljeni, već i znatno ubrzani;

143.  napominje da uvjeti odluke o eksternalizaciji za suradnju s Izvršnom agencijom za mala i srednja poduzeća (EASME) u pogledu osoblja upućuju na to da je broj zaposlenika u DG-u ENV nedostatan za aktivnosti u okviru programa LIFE, zbog čega će možda biti potrebno dodatno preispitati metode i način rada unutar te glavne uprave;

144.  ističe da su sustavi unutarnje kontrole DG-a ENV i DG-a CLIMA koji su podvrgnuti reviziji samo djelomično djelotvorni jer se neke vrlo važne preporuke još trebaju primijeniti, u skladu s dogovorenim akcijskim planovima;

145.  naglašava da DG CLIMA i DG BUDG prate cilj uključivanja udjela od 20 % za klimatska pitanja u višegodišnji financijski okvir te DG CLIMA podržava druge glavne uprave u uvrštavanju klimatskih politika u njihove aktivnosti; žali što je u 2017. samo 19,3 % proračuna Unije potrošeno na aktivnosti povezane s klimatskim promjenama te da se procjenjuje da će prosjek za te aktivnosti u razdoblju 2014. – 2020. iznositi samo 18,8 %;

146.  izražava zabrinutost zbog činjenice da su zadrške povezane s reputacijskim rizikom u pogledu preostalih znatnih sigurnosnih nedostataka utvrđenih u registru EU-a za sustav za trgovanje emisijskim jedinicama (EU ETS) ponovno izražene i u godišnjem izvješću o radu DG-a CLIMA za 2017.;

147.  žali zbog toga što je 2017. prosječna stopa preostale pogreške Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) dosegla 2,5 % za ukupnu aktivnost u području sigurnosti hrane i hrane za životinje, čime je premašen prag značajnosti od 2 %; napominje da je do toga došlo zbog precijenjenih troškova u zahtjevima država članica za njihov povrat, u okviru strukturnih promjena uvedenih za upravljanje i nadzor zahtjeva u jednoj državi članici; traži od DG-a SANTE da poduzme sve potrebne mjere kako se to u budućnosti ne bi ponovilo tako da, na primjer, poveća upotrebu mjera pojednostavljenja koje nudi Financijska uredba;

148.  naglašava da je 2017. DG SANTE objavio srednjoročnu evaluaciju zajedničkog financijskog okvira za prehrambeni lanac 2014. – 2020. u kojoj je zaključeno da trenutačni okvir dobro funkcionira i pridonosi postizanju dodane vrijednosti Unije; napominje da Komisija, u skladu s preporukom Revizorskog suda, radi na razvoju metodologije analize troškovne učinkovitosti za područje prehrambenog lanca u cilju konsolidacije budućih ekonomskih evaluacija djelovanja financiranih sredstvima Unije;

Promet i turizam

149.  napominje da je 2017. godine Komisija odabrala 152 projekta u okviru CEF-a u području prometa, u iznosu od 2,7 milijardi EUR, uz ukupne investicije u iznosu od 4,7 milijardi EUR, uključujući drugo javno i privatno financiranje; ponavlja važnost financiranja u okviru CEF-a za dovršenje mreže TEN-T, uspostavu jedinstvenog europskog prometnog prostora, razvoj prekograničnih veza i uspostavu veza koje nedostaju;

150.  poziva europske koordinatore mreže TEN-T da provedu detaljnu procjenu dovršenih projekata i ostvarenih poboljšanja na koridorima mreže TEN-T u postojećem programskom razdoblju i da je dostave Komisiji i Parlamentu;

151.  poziva Komisiju da, pravovremeno u odnosu na predstavljanje prijedloga za sljedeći VFO, predstavi jasnu procjenu učinka koji je EFSU u sektoru prometa imao na druge financijske instrumente, osobito na CEF, te na usklađenost dužničkog instrumenta za CEF s drugim inicijativama Unije; zahtijeva da se u toj procjeni predstavi jasna analiza geografske raspodjele ulaganja u prometnom sektoru; međutim, podsjeća da se iznos novca potrošen u okviru nekog financijskog instrumenta ne bi trebao smatrati jedinim bitnim kriterijem koji treba koristiti pri procjeni uspješnosti; stoga poziva Komisiju da produbi procjenu postignuća ostvarenih u okviru projekata u području prometa koje financira Unija te da izmjeri njihovu dodanu vrijednost;

152.  pozdravlja rezultate poziva na mješovito financiranje CEF-a 2017. i odluku o povećanju njegova proračuna na 1,35 milijardi EUR, čime se potvrđuju važnost i dodana vrijednost upotrebe bespovratnih sredstava Unije u kombinaciji sa sredstvima Europske investicijske banke, nacionalnih razvojnih banaka ili drugih razvojnih i javnih financijskih institucija te financijskih institucija i ulagača iz privatnog sektora, uključujući u obliku javno-privatnih partnerstava; smatra da bi CEF-om stoga trebalo nastaviti podržavati djelovanja koja omogućavaju kombiniranje bespovratnih sredstava Unije s drugim izvorima financiranja, pri čemu bi bespovratna sredstva ostala vodeći instrument financiranja;

153.  napominje da je Služba za unutarnju reviziju Komisije, u okviru svoje revizije nadzora koji Komisija provodi nad financijskim instrumentima CEF-a, otkrila da postoji vrlo niska stopa izvršenja financijskih instrumenata u okviru CEF-a te da je većina proračunskih sredstava prvotno izdvojenih za financijske instrumente CEF-a (2,43 milijarde EUR) preraspodijeljena u proračunske linije bespovratnih sredstava CEF-a, nakon čega je preostalo samo 296 milijuna EUR za financijske instrumente CEF-a do 2020.; osim toga, napominje da je jedan od ponuđenih razloga taj da se kriteriji prihvatljivosti financijskih instrumenata CEF-a i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u velikoj mjeri preklapaju te da su se potencijalni projekti koji zadovoljavaju kriterije CEF-a financirali u okviru EFSU-a jer on ima veći politički prioritet i šire područje primjene; poziva Komisiju da, kad je riječ o CEF-u, podigne razinu osviještenosti korisnika o pravilima prihvatljivosti, posebice na način da jasno izrazi razliku između ugovora o provedbi i podugovora, što je najviše zbunjivalo korisnike; poziva Komisiju da se pobrine da financijski instrumenti dopunjavaju jedni druge, a ne da se zamjenjuju;

154.  napominje da je 2017. prva godina za koju se provela revizija CEF-a te da će biti potrebne još dvije ili tri godine kako bi se izračunala vjerodostojna stopa pogreške za sve sektore CEF-a; međutim, pozdravlja činjenicu da su stope pogreške za CEF i TEN-T utvrđene u revizijama za 2017. bile vrlo niske;

155.  izražava zabrinutost zbog toga što je Služba za unutarnju reviziju Komisije pronašla značajne manjkavosti u sadašnjem sustavu DG-a MOVE u pogledu nadzora nad politikom sigurnosti zračnog i pomorskog prometa te je iznijela tri vrlo važne preporuke; poziva DG MOVE da u potpunosti provede akcijski plan pripremljen za rješavanje pitanja utvrđenih rizika;

Kultura i obrazovanje

156.  pozdravlja postignuća programa Erasmus u čijim je aktivnostima mobilnosti tijekom 30 godina, od 1987., sudjelovalo 9 milijuna osoba, uključujući mlade, studente i odnedavno članove osoblja; naglašava veliku europsku dodanu vrijednost tog programa i njegovu ulogu u ostvarivanju strateških ulaganja u mlade Europljane;

157.  napominje da se u sklopu programa Erasmus treba učiniti više kako bi on bio dostupniji marginaliziranim skupinama, a posebno osobama s invaliditetom i posebnim obrazovnim potrebama, osobama koje su u zemljopisno nepovoljnom položaju, osobama koje su rano napustile školovanje, pripadnicima manjina, onima koji su u nepovoljnom socioekonomskom položaju itd.;

158.  zabrinut je zbog slabe prihvaćenosti Instrumenta jamstva za studentske zajmove u okviru programa Erasmus plus, kao i zbog njegove nedovoljne zemljopisne pokrivenosti koja je ograničena na banke u trima zemljama i na sveučilišta u još dvjema; snažno potiče Komisiju i Europski investicijski fond da uspostave provedbenu strategiju kako bi se maksimalno povećala djelotvornost Instrumenta do 2020. ili da umjesto toga olakšaju preraspodjelu neiskorištenih sredstava u samom programu i omoguće bolju pokrivenost sredstvima djelovanja u različitim potprogramima;

159.  zabrinut je zbog i dalje niske stope uspješnosti projekata u okviru programa Europa za građane i potprograma Kultura programa Kreativna Europa (21 % odnosno 22 % 2017.); naglašava da je prikladnija razina financiranja presudna za popravljanje tih nezadovoljavajućih rezultata koji su kontraproduktivni za ciljeve samog programa jer odvraćaju građane od sudjelovanja;

160.  ističe ulogu Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) u provedbi triju programa iz područja kulture i obrazovanja; no izražava zabrinutost zbog toga što je revizijom programa dodjele bespovratnih sredstava za programe Erasmus plus i Kreativna Europa utvrđena manjkavost u internoj kontroli EACEA-e; napominje da je Komisijina Služba za unutarnju reviziju i sama utvrdila nedostatke u procesu upravljanja bespovratnim sredstvima za Erasmus plus koji provodi EACEA; stoga smatra da Komisija i EACEA ne bi smjele imati ikakve poteškoće u poduzimanju potrebnih korektivnih mjera kako bi se zajamčila potpuna transparentnost i najviša kvaliteta provedbe programa u području kulture i obrazovanja;

NEIZRAVNO UPRAVLJANJE I FINANCIJSKI INSTRUMENTI

161.  napominje da je Komisija 2017. potpisala ugovore s agencijama UN-a u vrijednosti od gotovo 253,5 milijuna EUR doprinosa iz proračuna Unije, pri čemu su najveći korisnici bili Program UN-a za razvoj (119,21 milijun EUR), UNICEF (29,34 milijuna EUR) i Ured UN-a za projektne usluge (20,05 milijuna EUR), kao i ugovore sa Svjetskom bankom vrijedne 174,11 milijuna EUR;

162.  s obzirom na promjenu u načinima pružanja pomoći od izravnih bespovratnih sredstava prema uzajamnim fondovima i mješovitom financiranju, uključujući u okviru Europskog fonda za održivi razvoj, poziva Vijeće, Komisiju i Europsku investicijsku banku da donesu međuinstitucionalni sporazum s Europskim parlamentom o transparentnosti, odgovornosti i parlamentarnom nadzoru na temelju načela politike utvrđenih u Novom europskom konsenzusu o razvoju;

163.  pozdravlja preporuke Revizorskog suda za poboljšanje transparentnosti sredstava Unije koje koriste nevladine organizacije objavljene u tematskom izvješću br. 2018/35, u kojem se, među ostalim, Komisiji preporučuje da poveća pouzdanost informacija o nevladinim organizacijama u svojem računovodstvenom sustavu i da poboljša informacije koje se prikupljaju o sredstvima kojima se koriste nevladine organizacije; stoga poziva Komisiju da te prijedloge provede prije kraja tekućeg mandata;

164.  u potpunosti uviđa kompleksnost brojnih izazova i potrebu za pružanjem višedimenzionalnih i komplementarnih odgovora, ali inzistira da mehanizmi financiranja budu jasni te da se poštuju međunarodne obveze;

165.  napominje da se broj financijskih instrumenata znatno povećao, što omogućuje nove prilike za mješovito financiranje u prometnom sektoru, no istovremeno stvara složenu mrežu mehanizama izvan proračuna Unije; izražava zabrinutost zbog toga što bi se korištenjem tih instrumenta izvan proračuna Unije mogla stvoriti opasnost od narušavanja razine odgovornosti i transparentnosti s obzirom na to da izvješćivanje, revizija i javni nadzor nisu usklađeni; poziva Komisiju da pronađe način na koji bi se proračunski sustav Unije mogao reformirati, a posebno način na koji se najbolje može osigurati da ukupni financijski mehanizmi ne budu složeniji no što je to nužno za ostvarivanje ciljeva politike Unije i jamčenje odgovornosti, transparentnosti i mogućnosti provedbe revizije;

EFSU

166.  ističe da je proračunsko tijelo povećalo jamstvo u okviru EFSU-a sa 16 milijardi EUR na 26 milijardi EUR, a ciljni opseg ulaganja s 315 milijardi EUR na 500 milijardi EUR te da je do kraja 2017. Grupa EIB-a sklopila ugovore u vrijednosti od 36,7 milijardi EUR (2016.: 21,3 milijarde EUR);

167.  napominje da je, prema podacima Revizorskog suda, 64 % ukupne vrijednosti ugovora EFSU-a koje je Grupa EIB-a sklopila do kraja 2017. koncentrirano u šest država članica: Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Poljskoj;

168.   izražava žaljenje zbog činjenice da je samo 20% financiranja EFSU-a bilo namijenjeno projektima koji pridonose ublažavanju klimatskih promjena i koji se bave prilagodbom na te promjene, dok je standardni portfelj EIB-a postigao prag od 25 %; poziva Komisiju da predloži održive mogućnosti financiranja i stvori povoljno ulagačko okruženje kojim se odražavaju obveze i opći ciljevi Unije, u cilju poticanja inovacija te gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije unutar Unije, kao i jačanja socijalne dimenzije ulaganja premošćivanjem investicijskog jaza u socijalnom sektoru i vođenjem računa o sigurnosti infrastrukture;

169.  poziva Komisiju da zajamči da upravljačka tijela EFSU-a prilikom sklapanja ugovorâ uzmu u obzir potrebu za odgovarajućom zemljopisnom ravnotežom te da o postignutom napretku izvješćuju Parlament;

Istraživačko područje

170.  napominje da je u kontekstu plaćanja Komisija 2017. uložila 11,2 milijarde EUR u područje istraživanja i inovacija, od čega je 58 % pod izravnim upravljanjem, a 42 % dodijeljeno preko posebno zaduženih tijela te da je od potonjih ulaganja 18,2 % (583 milijuna EUR) izvršeno preko zajedničkih poduzeća, a 16,8 % (540 milijuna EUR) raspodijeljeno preko Europske investicijske banke (EIB) i Europskog investicijskog fonda (EIF);

171.  poziva Komisiju da Odbor za proračunski nadzor tijekom druge polovice 2019. obavijesti o provedbi i rezultatima financijskih instrumenata u području istraživanja;

Uzajamni fondovi

172.  ističe da je pomoć zemljama koje nisu članice Unije pružena u velikoj mjeri preko alternativnih modela financiranja, kao što su uzajamni fondovi i Instrument za izbjeglice u Turskoj, čime se povećava složenost postojećih financijskih struktura; međutim, priznaje da su ti instrumenti omogućili brzo reagiranje na izazovne okolnosti i donijeli fleksibilnost;

173.  ističe da udruživanje sredstava iz Europskog razvojnog fonda, proračuna Unije i drugih donatora uzajamnih fondova ne bi za posljedicu trebalo imati da novac označen za politiku razvoja i suradnje ne dospijeva do svojih uobičajenih korisnika ili da nije namijenjen svojim prvotnim ciljevima kao što su iskorjenjivanje siromaštva i promicanje temeljnih prava;

174.  ističe da povećano korištenje uzajamnih fondova također proizlazi iz nedostatka fleksibilnosti koja je trenutačno moguća u okviru proračuna Unije;

175.  naglašava da se, budući da mehanizmi izvješćivanja, revizije i javnog nadzora nisu usklađeni, a za ostvarivanje politika Unije sve se češće osim proračuna Unije upotrebljavaju i drugi financijski mehanizmi, stvara rizik od narušavanja takve razine odgovornosti i transparentnosti; stoga poziva Komisiju da razmotri ukidanje uzajamnih fondova, osobito kada njihova „hitnost” nije dobro opravdana, kada nisu u mogućnosti privući značajne doprinose drugih donatora, kada postoji rizik od povrede temeljnih prava ili kada su uključena tijela trećih zemalja koja ne poštuju temeljna prava;

Instrument za Tursku

176.  napominje da je Revizorski sud u svojem tematskom izvješću 27/2018 o Instrumentu za izbjeglice u Turskoj utvrdio da je, u izazovnom kontekstu, Instrument za izbjeglice u Turskoj brzo mobilizirao 3 milijarde EUR za brzi odgovor na izbjegličku krizu, ali da nije u cijelosti postigao svoj cilj učinkovite koordinacije tog odgovora ili dovoljnu vrijednost za novac; poziva Komisiju da provede sve preporuke Revizorskog suda o Instrumentu za izbjeglice u Turskoj, posebice u pogledu poboljšanja praćenja i izvješćivanja o projektima pomoći u gotovini te poboljšanja okruženja u kojemu djeluju (međunarodne) nevladine organizacije, u suradnji s turskim vlastima, kao i da osigura da se sredstva usmjeravaju u projekte povezane s izbjeglicama, a ne da se koriste u druge svrhe; poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o usklađenosti financiranih mjera s temeljnom pravnom osnovom;

177.  osim toga, napominje da su, prema podacima Revizorskog suda, projekti podvrgnuti reviziji pružili korisnu potporu izbjeglicama te da je većina njih postigla svoje ciljeve, no da polovica još nije postigla očekivane rezultate;

178.  napominje da je Europski ombudsman zaključio da Komisija treba učiniti više kako bi se zajamčilo da se Izjavom EU-a i Turske poštuju temeljna prava EU-a te stoga poziva Komisiju da u svoje odluke u okviru tog instrumenta sustavno uključuje razmatranja o temeljnim pravima, uključujući putem procjena učinka na temeljna prava; poziva Komisiju da o tome redovito podnosi izvješće Parlamentu;

179.   izražava žaljenje zbog toga što je istraga Europske mreže za istraživačku suradnju (EIC) pobudila sumnje oko korištenja sredstava tog instrumenta; poziva Komisiju da pomno istraži taj predmet i o rezultatima izvijesti Parlament;

180.  poziva DG DEVCO da do 2020. ponovno razmotri postojeće smjernice za korisnike projekata provedenih u okviru neizravnog upravljanja, u cilju osiguranja da se planirane aktivnosti pravodobno provode i pridonose praktičnoj uporabi rezultata projekata kako bi se dobila najbolja vrijednost za novac;

181.  napominje da Revizorski sud navodi da stopa pogreške u rashodima za područje „Administracija” nije bila značajna; međutim, sa zabrinutošću navodi da je stopa pogreške veća u usporedbi s prethodnom godinom (0,55 % za 2017. i 0,2 % za 2016.);

182.  napominje da je Revizorski sud, premda nije našao značajne manjkavosti, utvrdio područja u kojima i dalje ima prostora za poboljšanje;

183.  napominje da je Sud Europske unije u svojoj konačnoj i neopozivoj presudi od 31. siječnja 2019. u predmetu Međunarodne upravljačke skupine(7) poništio dvije odluke Komisije, točnije: 1)nesklapanje novih sporazuma o delegiranju za neizravno upravljanje s Međunarodnom upravljačkom skupinom od 8. svibnja 2015. i 2) preraspodjelu 10 milijuna EUR iz Međunarodne upravljačke skupine njemačkome javnom subjektu GIZ-u za ugovor o tehničkoj pomoći trgovinskoj politici Mjanmara: nadalje napominje da je Sud presudio da je potrebno odlučiti o iznosu financijske naknade koja se treba isplatiti Međunarodnoj upravljačkoj skupini zbog štete koja joj je nanesena Odlukom Komisije od 8. svibnja 2015., kao i da Komisija mora povući sve svoje protužalbe;

184.  prima na znanje zaključak Suda da pravni argumenti koje je razvio OLAF, a na kojima je Komisija temeljila svoje odluke u vezi s Međunarodnom upravljačkom skupinom sadržavaju pravnu pogrešku i u smislu međunarodnog prava i u smislu Financijske uredbe EU-a; žali zbog toga što je, prema objašnjenjima Suda, OLAF u svojim istragama Međunarodne upravljačke skupine premašio svoje ovlasti i nije uzeo u obzir zahtjeve u pogledu kodeksa jamstva na koje se Parlament često poziva; u tom smislu podržava sve daljnje mjere kojima se jamči da će se aktualnom revizijom Uredbe o OLAF-u uspostaviti nužna kontrola postupovnog jamstva i mogućnosti podnošenja pritužbe kako bi se izbjeglo takvo štetno djelovanje koje narušava vjerodostojnost i povjerenje građana u EU;

185.  također prima na znanje presudu od 13. veljače 2019. Stalnog arbitražnog suda u Den Haagu(8), prema kojoj Komisija mora isplatiti 2 milijuna EUR, što je ona odbila učiniti na temelju optužbi protiv Međunarodne upravljačke skupine i istrage OLAF-a, za rashode za koje je račune ispostavila Međunarodna upravljačka skupina u pogledu 7 ugovora o zajedničkom upravljanju potpisanih s Komisijom;

186.  duboko žali zbog toga što od 2012. postupak Parlamenta za davanje razrješnice Komisiji nije uspio otkriti lažne navode na štetu Međunarodne upravljačke skupine i što nije uspio doprinijeti tome da se izbjegne nanošenje ozbiljne štete Međunarodnoj upravljačkoj skupini, i u financijskom smislu i u smislu ugleda, uključujući gubitak više od 200 radnih mjesta;

187.  potiče Komisiju da provede sudske odluke i da u potpunosti prizna status Međunarodne upravljačke skupine kao međunarodne organizacije, koji su Komisija i OLAF nepravedno doveli u pitanje i zanijekali; poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere kako bi se popravila i nadoknadila šteta nanesena Međunarodnoj upravljačkoj skupini i kako bi se osiguralo da ona može sudjelovati u pravednom postupku, kako je u Financijskoj uredbi predviđeno za međunarodne organizacije; poziva Komisiju da tijelo nadležno za davanje razrješnice što prije izvijesti o poduzetim mjerama;

Administracija

Postupak kandidiranja za imenovanje glavnog tajnika Komisije

188.  izražava nezadovoljstvo reakcijom Komisije na opravdanu zabrinutost medija i javnosti nakon zaključenja postupka imenovanja glavnog tajnika Komisije, kao i obrazloženjima Komisije predstavljenima na plenarnoj sjednici Parlamenta i u pisanom odgovoru na rezoluciju Europskog parlamenta od 18. travnja 2018., koja su bila neizravna, defenzivna i legalistička, čime je pokazan manjak osjetljivosti prema važnosti koju Europljani pridaju transparentnim, pravednim i otvorenim postupcima zapošljavanja;

189.  podsjeća, u tom kontekstu, na činjenicu da je Europski ombudsman naveo četiri slučaja nepravilnosti u svojoj preporuci u spojenim predmetima 488/2018/KR i 514/2018/KR; napominje da su zaključci Ombudsmana u načelu slični onima Europskog parlamenta te da se slaže s ocjenom Parlamenta prema kojoj je dvostruko imenovanje dosegnulo, a možda i premašilo granice zakona; ističe konačnu preporuku Ombudsmana Komisiji, prema kojoj bi Komisija trebala osmisliti poseban postupak za imenovanje glavnog tajnika, odvojen i neovisan od imenovanja na druge visoke položaje; stoga izražava žaljenje zbog prkosnog odgovora Komisije Europskom ombudsmanu od 3. prosinca 2018., u kojemu se pokazuje slabo razumijevanje pitanja koja je Ombudsman postavio nakon pregleda 11 000 stranica dokumentacije; poziva sljedeći Kolegij povjerenika i njihova predsjednika da ponovno razmotre spomenuto imenovanje u svjetlu zaključaka Ombudsmana i rezolucije Parlamenta;

190.  pozdravlja činjenicu da je povjerenik Oettinger 25. rujna 2018. organizirao međuinstitucionalni okrugli stol o odabiru članova višeg rukovodstva i njihovu imenovanju, iako se čini da na sastanku nisu doneseni nikakvi zaključci; stoga poziva Komisiju da počne primjenjivati stavak 29. njegove rezolucije o politici integriteta u Komisiji;

191.  poziva Komisiju, kao i sve europske institucije, da prema potrebi revidiraju postupke imenovanja, osobito viših dužnosnika i, kada je to relevantno, članova kabineta, te da poduzmu dodatne mjere za poboljšanje transparentnosti, pravednosti i jednakih mogućnosti tijekom postupaka imenovanja na temelju zaključaka Europskog ombudsmana i predstojeće studije Parlamenta o postupcima imenovanja u institucijama Europske unije; poziva Komisiju da do 31. kolovoza 2019. izvijesti Parlament o ostvarenom napretku;

192.  zahtijeva da glavni tajnik smjesta podnese ostavku te da se organizira pravedan, u potpunosti transparentan i otvoren natječaj za spomenuto mjesto;

Europske škole

193.  napominje da su europske škole 2017. primile 189,9 milijuna EUR iz europskog proračuna;

194.  uviđa da u sklopu revizije Revizorskog suda nisu otkrivene značajne pogreške u završnim konsolidiranim financijskim izvještajima europskih škola za 2017. i da su europske škole i središnji ured u zakonskom roku pripremili svoju godišnju računovodstvenu dokumentaciju; no napominje da su u sustavu unutarnje kontrole europskih škola i dalje potrebna daljnja poboljšanja kako bi se ispunila preporuka Revizorskog suda i Službe za unutarnju reviziju Europske komisije;

195.  smatra frustrirajućim što nakon više od 15 godina još uvijek ne postoji sustav dobrog financijskog upravljanja za europske škole;

196.  i dalje je zabrinut zbog znatnih nedostataka u sustavima unutarnje kontrole središnjeg ureda i pojedinih škola, posebno u platnim sustavima, okolnostima provođenja kontrole i postupku zapošljavanja;

197.  napominje da Revizorski sud nije mogao potvrditi je li se pri financijskom upravljanju školama tijekom 2017. pridržavalo Financijske uredbe i njezinih provedbenih pravila: stoga zahtijeva daljnje napore radi dovršenja preostalih preporuka u vezi s vođenjem izvanproračunske računovodstvene dokumentacije, poboljšanjem računovodstvenih sustava i sustava unutarnje kontrole te postupaka zapošljavanja i plaćanja i izradom smjernica za poboljšanje upravljanja proračunom;

198.  ponavlja stajalište Parlamenta da je hitno potrebna „sveobuhvatna revizija” sustava europskih škola kako bi se razmotrio postupak reforme koji bi obuhvaćao upravna, financijska, organizacijska i pedagoška pitanja te ponavlja svoj zahtjev da „Komisija Parlamentu svake godine podnosi izvješće o ocjeni napretka” postignutog u navedenim područjima;

199.  smatra neprihvatljivim da, prema Komisiji, osam ključnih ili vrlo važnih preporuka Službe Komisije za unutarnju reviziju u razdoblju 2014. – 2017. i dalje nije provedeno; stoga traži izvješće o napretku u provedbi tih preporuka do 30. lipnja 2019.;

Daljnje mjere u vezi s razrješnicom Komisije za 2016.

200.  napominje da je u svojoj komunikaciji o mjerama poduzetima na temelju razrješnice za 2016., Komisija odabrala 394 točke koje je Parlament istaknuo za financijsku godinu 2016. te se na 108 njih nije osvrnula; traži od Komisije da detaljno odgovori na sva pitanja koja je Europski parlament iznio u svojim rezolucijama koje čine sastavni dio njegovih odluka o davanju razrješnice;

201.  pozdravlja činjenicu da je Komisija odgovorila na primjedbe Parlamenta o izvješćima o upravljanju vanjskom pomoći i ključnim pokazateljima uspješnosti, sadržane u njegovoj rezoluciji od 18. travnja 2018. o razrješnici za financijsku godinu 2016.(9), te da je uvela promjene u cilju poboljšanja; napominje da je Komisija Parlamentu proslijedila izvješća o upravljanju vanjskom pomoći za 2017. bez ograničenja u pogledu povjerljivosti, ali izražava žaljenje zbog toga što je pristup tim izvješćima u praksi postao složeniji; nada se da će pristup Parlamenta tim izvješćima u budućnosti biti jednostavniji;

Razno

202.  izražava zabrinutost zbog činjenice da Komisija kasni u rješavanju sve većeg problema nerazmjera koeficijenta ispravka za europske javne službenike u Luksemburgu, s obzirom na to da se taj nerazmjer do 2018. povećao za više od tri puta (16,8 %) u odnosu na prag od 5 % koji je utvrđen u Pravilniku o osoblju za dužnosnike Europskog parlamenta, zbog čega je privlačnost Luksemburga sve manja te dolazi do nepravedne diskriminacije prema više od 11 000 dužnosnika Europske unije, zbog čega je više od trećine njih primorano živjeti u susjednim zemljama, čime se usporava prekogranični promet; napominje da su druge međunarodne institucije smještene u Luksemburgu već riješile spomenuti problem na pozitivan način; snažno potiče Komisiju da ispita postojeći problem trenutačnog koeficijenta ispravka i poduzme potrebne mjere;

203.  ističe da su procjene učinka ključan dio političkog ciklusa; izražava žaljenje zbog toga što zakonodavnim prijedlozima Komisije povremeno nedostaje sveobuhvatna procjena učinka; nadalje, izražava žaljenje zbog toga što u nekim slučajevima Komisija nije uzela u obzir temeljna prava; ponavlja da se procjene učinka trebaju temeljiti na dokazima te da u svakom trenutku trebaju biti usklađene s temeljnim pravima utvrđenima u Povelji o temeljnim pravima;

204.  potiče Komisiju da što prije raskine, kao što je već učinila 2018. s liječnicima i zubarima, sporazum s luksemburškim bolnicama o prekomjernom naplaćivanju troškova liječenja dužnosnika i ostalih službenika Europske unije u Luksemburgu, čija cijena premašuje godišnji iznos od dva milijuna EUR te se njime krši europska Direktiva 2011/24 o jednakom postupanju prema europskim pacijentima, u skladu s presudom Suda Europske unije iz 2000. (presuda Ferlini);

205.  poziva Komisiju da, uzimajući u obzir najnovija saznanja, provede pomnu analizu učinka dizajna otvorenih prostora, kao što su oni u zgradi JMO II, vodeći računa o utjecaju na produktivnost i pružanje dostojanstvenih radnih mjesta i radnih uvjeta za dotično osoblje; poziva Komisiju da obavijesti Parlament o rezultatu te analize;

206.  ističe potrebu za dodatnom provedbom aktivnih i učinkovitih mjera za sprečavanje i borbu protiv svih oblika zlostavljanja i uznemiravanja na radnom mjestu; ističe hitnu potrebu za strožim standardima u vezi sa zlostavljanjem i uznemiravanjem na radnom mjestu, kao i za stvaranjem etične kulture u cilju sprečavanja bilo kakvog oblika zlostavljanja u Komisiji i institucijama EU-a;

2014. – 2017.: Kako je Europski parlament pridonio i nastavlja pridonositi uspostavi struktura za dobro financijsko upravljanje u Komisiji i državama članicama

Izrada proračuna na temelju uspješnosti i revizija

207.  ustraje u tome da se planiranje i izvršenje proračuna Europske unije, kao i izvještavanje o postignutim rezultatima, temelji na javnim politikama;

208.  ustrajao je u tome da se izvršenje proračuna Europske unije usredotoči na rezultate i postizanje širih pozitivnih ishoda te da struktura proračuna Unije bude izmijenjena tako da se omogući mjerenje napretka i uspješnosti;

209.  u tom kontekstu poticao je Komisiju i Revizorski sud da veću pozornost posvete pojednostavnjenju, postignutim rezultatima i širim ishodima, revizijama uspješnosti i konačnom učinku politika;

210.  ističe da se sve revizije trebaju usredotočiti na područja u kojima su pogreške najizglednije, osobito područja u kojima su razine financiranja najviše;

211.  blisko je surađivao s Komisijom na razvoju izvješća o evaluaciji članka 318. u sveobuhvatno objedinjeno izvješće u kojem se navodi napredak u različitim područjima javne politike, što je kasnije postao prvi dio godišnjeg izvješća o upravljanju i uspješnosti;

Integrirani okvir unutarnje kontrole

212.  pružio je potporu uključivanju članka 63. u revidiranu Financijsku uredbu, kojim se uvodi načelo jedinstvene revizije u podijeljeno upravljanje, naglašavajući da su sustavi upravljanja i kontrole koji dobro funkcioniraju na nacionalnoj i europskoj razini ključan element u lancu jedinstvene revizije; slaže se s time da pristup jedinstvene revizije omogućuje bolje raspolaganje sredstvima te bi se njime trebala izbjeći duplikacija revizije na razini korisnika; napominje da je cilj strategije Komisije o jedinstvenoj reviziji utvrditi pouzdanost rezultata revizije i stopa pogreške koje revizijska tijela dostavljaju svake godine, kao i pratiti njihov rad uz pomoć pouzdanog i koordiniranog okvira za kontrolu i reviziju; potiče Komisiju da nastavi pratiti i nadzirati rad revizijskih tijela u cilju jamčenja zajedničkog revizijskog okvira i pouzdanih rezultata;

Istraživanje

213.  zagovarao je jasnija pravila i veću uporabu pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, tj. paušalnih iznosa u okviru programa Obzor 2020.;

Strukturni fondovi

214.  ustrajao je na jačanju odgovornosti nacionalnih tijela za upravljanje i reviziju u pogledu izvršenja proračuna;

215.  pružio je potporu prelasku sa sustava „nadoknada” (nadoknada nastalih troškova) na sustav „prava” kojim se znatno smanjuje rizik od pogreške;

Poljoprivreda

216.  zagovarao je jačanje zahtjevâ u pogledu okoliša, pravedniju dodjelu potpore prihodima uz progresivni sustav plaćanja koji pogoduje malim, održivim i ekološkim poljoprivrednim gospodarstvima, kao i potrebu da ZPP hitno i definitivno postane privlačniji mladim poljoprivrednicima;

217.  pozvao je na uspostavu ZPP-a koji je bolji za okoliš i prilagođeniji poljoprivrednicima;

Migracije

218.  pridonio je sredstvima Unije za suočavanje s povećanim izazovima u pogledu migracija u razdoblju 2015. – 2018. udvostručavanjem sredstava na 22 milijarde EUR;

219.  pozvao je države članice da riješe temeljne uzroke migracija u skladu s razvojnom politikom, kao i vanjskom politikom;

Vanjski poslovi Unije

220.  pozvao je na to da vanjski poslovi Unije budu dosljedni i dobro koordinirani te da se ERF-om, uzajamnim fondovima i financijskim instrumentima upravlja u skladu s unutarnjim politikama;

Administracija

221.  ustrajao je na reviziji Kodeksa ponašanja za povjerenike, koji je konačno stupio na snagu 31. siječnja 2018.;

222.  ustrajao je na reviziji postupaka zapošljavanja na više položaje u europskim institucijama i tijelima te objavljivanju svih slobodnih radnih mjesta u svrhu transparentnosti, integriteta i jednakih mogućnosti;

223.  nastavio je zagovarati politiku nulte tolerancije na prijevaru;

Preporuke za budućnost

Izvješćivanje

224.  podsjeća na to da je za nadolazeće godine člankom 247. stavkom 1. točkom (c) Financijske uredbe utvrđena obveza prema kojoj Komisija mora na godišnjoj osnovi dostavljati Europskom parlamentu i Vijeću integriran skup financijskih izvješća i izvješća o odgovornosti, uključujući dugoročne prognoze budućih priljeva i odljeva koje obuhvaćaju narednih pet godina;

225.  ustraje u tome da se u tom izvješću analizira učinak obveza na iznos zaostataka u plaćanjima u dotičnom višegodišnjem financijskom okviru;

226.  poziva Komisiju da za potrebe upravljanja i izvješćivanja utvrdi način bilježenja proračunskih rashoda Unije kojim će se omogućiti izvješćivanje o cjelokupnom financiranju povezanom s izbjegličkom i migracijskom krizom, kao i za buduću politiku Unije o upravljanju migracijskim tokovima i integracijom;

227.  pita se zašto Komisija za mjerenje uspješnosti financijskog upravljanja koristi dva skupa ciljeva i pokazatelja; s jedne strane, glavni direktori Komisije u svojim godišnjim izvješćima o radu ocjenjuju ostvarivanje ciljeva utvrđenih u planovima upravljanja, dok s druge strane, Komisija uspješnost programa potrošnje mjeri na temelju programskih izvještaja o operativnim rashodima priloženih nacrtu proračuna; poziva Komisiju da svoje izvješćivanje temelji na jedinstvenom skupu ciljeva i pokazatelja;

228.  ističe da se na razini glavnih uprava informacije o uspješnosti uglavnom upotrebljavaju za upravljanje programima i politikama; izražava zabrinutost zbog toga što se, s obzirom na to da informacije o uspješnosti koje zadovoljavaju svakodnevne potrebe u pogledu upravljanja nisu usklađene s odgovornostima Komisije u pogledu vanjskog izvješćivanja, glavne uprave za uspješno raspolaganje proračunom Unije obično ne koriste temeljnim izvješćima Komisije o uspješnosti;

229.  ističe da u svojim izvješćima o uspješnosti glavne uprave ili Komisija nisu obvezni pružati objašnjenje o tome na koji se način informacije o uspješnosti upotrebljavaju pri donošenju odluka; poziva Komisiju da te informacije uključi u svoja buduća izvješća o uspješnosti;

230.  ponovno žali zbog toga što godišnja izvješća o radu ne uključuju izjavu o kvaliteti navedenih podataka o uspješnosti te da, posljedično, Kolegij povjerenika pri usvajanju godišnjih izvješća o upravljanju i uspješnosti preuzima ukupnu političku odgovornost za financijsko upravljanje proračunom Unije, ali ne i za informacije o uspješnosti i rezultatima;

231.  ističe da se u komunikaciji Komisije o upravljanju u Komisiji usvojenoj 21. studenog 2018. ne mijenja razlika između „političke odgovornosti povjerenika” i „operativne odgovornosti glavnih direktora” uvedene upravnom reformom iz 2000.; napominje da nije uvijek razjašnjeno obuhvaća li „politička odgovornost” odgovornost za glavne uprave ili između njih postoji razlika;

232.  ponavlja zaključke revizije Revizorskog suda iz 2017., navodeći da bi „Komisija trebala bolje iskoristiti svoje informacije o uspješnosti i razviti unutarnju kulturu usmjereniju na uspješnost”; stoga poziva Komisiju da u cijeli ciklus politika uključi izradu proračuna na temelju uspješnosti;

233.  ne odobrava sve kasnije objavljivanje godišnjih izvješća Komisije o provedbi instrumenata Europske unije za financiranje vanjskog djelovanja, čime se u praksi otežavaju nadzor Parlamenta i javna odgovornost, pri čemu je izvješće za 2016. objavljeno tek u ožujku 2018., a izvješće za 2017. još nije objavljeno; poziva Komisiju da izvješće za 2018. objavi najkasnije do kraja rujna 2019. te da se sljedećih godina pridržava tog rasporeda;

234.  napominje da su u sustavima za mjerenje uspješnosti u tijelima država članica utvrđeni brojni nedostaci koji se uglavnom odnose na projekte dovršene u razdoblju 2007. – 2013.; poziva Komisiju da poboljša sustav mjerenja ukupne uspješnosti, uključujući i prisutnost pokazatelja rezultata na razini projekta kako bi se omogućila procjena doprinosa određenog projekta konkretnim ciljevima operativnih programa; napominje da je zakonodavstvom koje se odnosi na programsko razdoblje 2014. – 2020. ojačana intervencijska logika i usmjerenost na rezultate;

235.  ponovno zahtijeva da Komisija, s obzirom na višestruke izvore financiranja, pruži jednostavan, one-stop-shop pristup projektima kako bi se građanima omogućio jasan pregled razvoja i financiranja infrastrukture koja se sufinancira sredstvima Unije i EFSU-a; stoga potiče Komisiju da u suradnji s državama članicama objavi godišnji pregled prometnih i turističkih projekata koje su sufinancirali EFRR i kohezijski fondovi, kao što je to slučaj s CEF-om;

236.  poziva Komisiju da:

   (a) pojednostavi izvješćivanje o uspješnosti:
   dodatnim smanjenjem broja ciljeva i pokazatelja kojima se koristi za razna izvješća o uspješnosti i usmjeravanjem na one kojima se najbolje mjeri uspješnost izvršenja proračuna Unije;
   poboljšanjem usklađenosti općih ciljeva na visokoj razini i posebnih ciljeva programa i politike;
   (b) na bolji način uravnoteži izvješćivanje o uspješnosti jasnim predočavanjem informacija o glavnim izazovima Unije koje tek treba riješiti;
   (c) podnese izjavu o kvaliteti navedenih podataka o uspješnosti;
   (d) preuzme potpunu političku odgovornost u godišnjim izvješćima o upravljanju i uspješnosti u pogledu informacija o „uspješnosti i rezultatima”;
   (e) u izvješća o uspješnosti, uključujući godišnja izvješća o upravljanju i uspješnosti, unese ažurirane informacije o uspješnosti u pogledu napretka u ostvarivanju ciljnih vrijednosti i uvijek poduzme ili predloži odgovarajuće mjere kad te ciljne vrijednosti nisu postignute;
   (f) utvrdi na koji su se način upotrijebile informacije o uspješnosti u vezi s proračunom Unije u postupku donošenja odluka;
   (g) uvede ili poboljša mjere i poticaje kako bi se potaknula veća usredotočenost na uspješnost u unutarnjoj kulturi Komisije, posebno uzimajući u obzir prilike koje se nude izmijenjenom Financijskom uredbom, inicijativom „Proračun usmjeren na rezultate”, izvješćivanjem o uspješnosti projekata u tijeku i iz drugih izvora;
   (h) da razvije metode obrade za velike količine podataka nastale izvješćivanjem o uspješnosti u cilju pružanja pravovremene, poštene i stvarne slike o postignućima; ustraje u tome da se izvješćivanje o uspješnosti treba koristiti za poduzimanje korektivnih mjera kada se ne ispunjavaju ciljevi programa;

237.  preporučuje da Revizorski sud u svojim godišnjim izvješćima zadrži poglavlje o sigurnosti i građanstvu te da produbi svoju analizu u tom pogledu, s obzirom na to da je javni i politički interes za sigurnost i migracije u okviru proračuna Unije mnogo veći nego njegov financijski udio;

238.  poziva Komisiju da Parlamentu dostavi pregled slučajeva, u okviru kohezijskih projekata i projekata ruralnog razvoja koje financira Unija, u kojima naknada Unije premašuje stvarne troškove određenog projekta bez PDV-a;

239.  pozdravlja prijedlog koji je Revizorski sud iznio u svojem savjetodavnom dokumentu o kontinuiranom izvješćivanju o uspješnosti djelovanja EU-a, prema kojem bi se svake godine u studenom godine N+1 objavljivala ocjena uspješnosti djelovanja Unije, koja bi obuhvaćala detaljni pregled informacija o uspješnosti koje je Komisija navela u svojem izvješću o ocjeni iz članka 318. UFEU-a; ponovno ustraje u tome da bi to izvješće u drugom dijelu trebalo sadržavati detaljan pregled sinteze financijskog upravljanja Komisije, kao što je navedeno u drugom dijelu godišnjeg izvješća o upravljanju i uspješnosti;

240.  podsjeća da bi krajnji cilj revizijske analize koja će biti usmjerenija na uspješnost trebalo biti uvođenje globalnog i dosljednog modela koji se temelji ne samo na procjeni izvršenja europskog proračuna, nego i na ostvarenju dodane vrijednosti i ciljeva političke strategije Unije 2021. – 2027. koji bi trebali zamijeniti strategiju Europa 2020.;

241.  ustraje u tome da bi Revizorski sud trebao poboljšati koordinaciju između procjena uspješnosti na razini projekta koje se provode u kontekstu rada na izjavi o jamstvu te ostatka svojeg rada na uspješnosti, osobito izvješćivanjem o glavnim zaključcima svojih posebnih izvješća u sektorskim poglavljima godišnjeg izvješća; smatra da bi to trebalo pomoći poboljšanju i jačanju sustavnog udruženja odbora Parlamenta za sektorsku politiku u korištenju rezultatima rada Revizorskog suda;

242.  traži od Revizorskog suda da tijelima nadležnima za davanje razrješnica dostavi ocjenu u smislu usklađenosti i uspješnosti svake europske politike, pri čemu bi od poglavlja do poglavlja slijedio proračunske naslove u svom godišnjem izvješću;

243.  ustraje u tome da Revizorski sud uvede proširene daljnje mjere u vezi s preporukama o reviziji uspješnosti;

244.  ističe da prava žena i rodnu ravnopravnost treba uključiti i zajamčiti u svim javnim politikama; stoga ponovno poziva da se u svim fazama proračunskog postupka uzima u obzir rodna perspektiva, uključujući izvršenje proračuna i ocjenu njegova izvršenja;

245.  ponavlja svoj zahtjev da se u opći niz pokazatelja rezultata za izvršenje proračuna Unije, uzimajući u obzir načela dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti, uključe i rodno specifični pokazatelji;

Izračun stope pogreške i izvješćivanje

246.  smatra da se metodologija koju Komisija upotrebljava za procjenu rizičnog iznosa ili pogrešaka poboljšala tijekom godina, ali da se procjene razine nepravilne potrošnje pojedinih glavnih uprava ne temelje na dosljednoj metodologiji te da se u godišnjim izvješćima o radu glavnih uprava i godišnjim izvješćima o upravljanju i uspješnosti upotrebljava složena terminologija koja bi mogla biti zbunjujuća;

247.  posebice napominje da bi službe Komisije barem trebale upotrebljavati sve sljedeće pojmove: stopu preostale pogreške, prijavljenu stopu pogreške, stopu pogreške za plaćanja, stopu pogreške utvrđenu u godini, neto stopu preostale pogreške, ponderiranu prosječnu stopu pogreške, stopu pogreške prilikom završetka ili zajedničku reprezentativnu stopu pogreške;

248.  osim toga, ističe činjenicu da za više od tri četvrtine rashoda u 2017. glavne uprave Komisije temelje svoje procjene rizičnog iznosa na podacima koje pružaju nacionalna tijela, dok se na temelju godišnjih izvješća o radu dotičnih glavnih uprava Komisije (DG AGRI i DG REGIO) može zaključiti da pouzdanost godišnjih izvješća o kontroli država članica i dalje predstavlja izazov;

249.  napominje da se prijavljeni globalni rizični iznos za plaćanja, koji je Komisija procijenila u svojem godišnjem izvješću o upravljanju i uspješnosti za 2017., temelji na brojkama pojedinačnih službi odgovornih za programe potrošnje koji upotrebljavaju različite metode izračuna razine pogreške koja odražava različite pravne i organizacijske okvire; ističe da bi se dodatnim usklađivanjem metoda izračuna povećavali vjerodostojnost, odgovornost i transparentnost prijavljenog globalnog rizičnog iznosa i omogućilo stvaranje jasne slike stanja u pogledu stope preostale pogreške i stope rizika za plaćanja u budućnosti;

250.  izražava zabrinutost, osim toga, što se u godišnjem izvješću o upravljanju i izvršenju uspoređuju vrlo različite brojke, zbog čega su rezultati zavaravajući, imajući na umu da je procijenjena razina pogreške Revizorskog suda stopa pogreške za plaćanja i bez odbitka ispravaka, dok se ukupni rizični iznos Komisije naveden u godišnjem izvješću o upravljanju i izvršenju računa nakon odbitka ispravaka; stoga smatra da je nemoguće ispravno uspoređivati ili donijeti pouzdane zaključke; podržava Revizorski sud u izračunu stope pogreške bez uzimanja ispravaka u obzir; poziva Komisiju da navede stope pogreške bez ispravaka i s njima u svim godišnjim izvješćima o radu, uključujući godišnje izvješće o upravljanju i izvršenju; u cilju pronalaska rješenja za tu nemogućnost usporedbe, cijenio bi kada bi Revizorski sud izrazio svoje mišljenje o stopi pogreške Komisije nakon ispravaka;

251.  u tom pogledu poziva Komisiju da dodatno uskladi svoje metode izračuna stope pogreške s Revizorskim sudom, uzimajući u obzir različite načine upravljanja i pravne osnovice, pri čemu bi stope pogreške bile usporedive, te da jasno razlikuje rizični iznos s integriranim financijskim ispravcima i bez njih; također zahtijeva od Komisije da dostavi informacije o korektivnom kapacitetu za povrat neopravdanih plaćanja iz proračuna Unije;

252.  ponovno izražava zabrinutost u pogledu razlike između metoda Komisije i Revizorskog suda za izračun pogrešaka, čime se sprečava pravilna usporedba stopa pogreške koje prijavljuju; ističe da bi, radi pouzdane usporedbe stopa pogreške koje Komisija prijavljuje u svojem godišnjem izvješću o upravljanju i uspješnosti i u svojim godišnjim izvješćima o radu glavnih uprava, a koje procjenjuje Revizorski sud, Komisija trebala koristiti istu metodologiju kao i Revizorski sud pri procjeni stope pogreške te da bi obje institucije trebale hitno postići dogovor u tom pogledu; poziva Komisiju da predstavi podatke na način usklađen s metodologijom koju je usvojio Revizorski sud, uključujući očekivane procijenjene ispravke;

253.  ponovno traži od Komisije i država članica da ustanove pouzdane postupke za potvrdu vremenskog usuglašavanja, podrijetla i količine korektivnih mjera te da pruže informacije kojima se što je moguće više usklađuje godina u kojoj je uplata izvršena, godina u kojoj je predmetna pogreška utvrđena te godina u kojoj su povrati ili financijski ispravci objavljeni u bilješkama uz računovodstvenu dokumentaciju; poziva Revizorski sud da u svojem godišnjem izvješću navede razinu ispravaka primijenjenu u izračunu stope pogreške, kao i izvornu stopu pogreške prije ispravaka;

254.  izražava žaljenje zbog činjenice što Revizorski sud nije revidirao godišnje izvješće o upravljanju i uspješnosti, dok je ispitao neka godišnja izvješća o radu, a posebice izvješća DG-a EMPL i DG-a REGIO; poziva Revizorski sud da u svojem godišnjem izvješću pažljivo ispita i pregleda godišnje izvješće o upravljanju i uspješnosti;

Pravodobna apsorpcija i uspješnost

255.  napominje da je niska stopa apsorpcije uglavnom uzrokovana kasnijim zaključenjem prethodnog VFO-a, kasnim donošenjem pravnih akata, poteškoćama u primjeni novih zahtjeva u okviru tekućeg VFO-a, promjenama pravila o opozivu sredstava iz godine n + 2 u godinu n + 3 te administrativnim opterećenjem povezanim s preklapanjima između razdoblja VFO-a;

256.  izražava žaljenje zbog činjenice da Komisija još nije iznijela sveobuhvatno i dugoročno predviđanje kojim bi pomogla u donošenju odluka za sljedeći VFO, koji bi u cijelosti bio u skladu s Međuinstitucionalnim sporazumom;

257.  napominje da je u određenim zemljama spora apsorpcija sredstava i dalje problem; stoga smatra da Radna skupina za bolju provedbu treba nastaviti s radom; također napominje da je Komisija stvorila inicijativu „Regije u zaostatku”; u tom kontekstu upućuje na rizik od gomilanja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza do kraja financijskog razdoblja;

Sukobi interesa, vladavina prava, borba protiv prijevara i korupcije

258.  osuđuje svaki rizik od kršenja načela navedenih u članku 2. UEU-a i neusklađenosti s člankom 61. stavkom 1. Financijske uredbe kad je riječ o sukobima interesa koji bi mogli dovesti u pitanje izvršenje proračuna Unije i ugroziti povjerenje građana Unije u ispravno raspolaganje novcem poreznih obveznika Unije; poziva Komisiju da zajamči da će se u pogledu povrede prava Unije i sukoba interesa upotrebljavati politika nulte tolerancije bez dvostrukih standarda;

259.  poziva Komisiju da provede rezoluciju Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o stanju u Mađarskoj, preporuku Komisije o vladavini prava u Poljskoj, komplementarnu preporukama Komisije (EU) 2016/1374, (EU) 2017/146 i (EU) 2017/1520 te obrazloženom prijedlogu u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji u pogledu vladavine prava u Poljskoj od 20. prosinca 2017.;

260.  podsjeća na istrage koje je proveo Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) u vezi s projektima ELIOS i „Srce Budimpešte”, u kojima su utvrđene ozbiljne nepravilnosti; u prvom je slučaju izvršen povrat malog iznosa sredstava, dok su u drugom slučaju mađarska nadležna tijela prihvatila financijski ispravak koji još uvijek nije proveden; napominje da su činjenice koje se odnose na četvrtu liniju metroa i dalje sub judice; osim toga, napominje da u Slovačkoj OLAF trenutačno provodi istragu o navodima o prijevari, kao i da Komisija provodi šest istraga o sukladnosti u vezi s izravnim plaćanjima;

261.  podsjeća, sa zabrinutošću, na rezultate službenog putovanja Odbora za proračunski nadzor (CONT) Europskog parlamenta u Slovačku, tijekom kojega je otkriven niz manjkavosti i rizika za upravljanje i nadzor nad sredstvima Unije, kao i rizik od infiltracije organiziranog kriminala, posebice u kontekstu ubojstva istraživačkog novinara Jána Kuciaka; u tom pogledu poziva Komisiju i OLAF da uzmu u obzir zaključke i preporuke odbora CONT istaknute u njegovu izvješću o službenom putovanju, te poziva Komisiju da aktivno prati situaciju, poduzme potrebne mjere i obavještava Parlament o daljnjim mjerama;

262.  poziva Komisiju da izradi jedinstvenu europsku strategiju za aktivno izbjegavanje sukoba interesa kao jedan od svojih prioriteta, uz prilagođenu strategiju ex ante i ex post kontrole; poziva Komisiju, OLAF i budući EPPO da u ovu strategiju uključe zaštitu zviždača i istraživačkih novinara;

263.  poziva Komisiju da osigura pripremu i provedbu akcijskih planova za sprečavanje sukoba interesa u svakoj državi članici te da izvijesti Parlament o ostvarenom napretku;

264.  pozdravlja činjenicu da Komisija objavljuje podatke o sastancima povjerenika s predstavnicima interesnih skupina; međutim, izražava žaljenje zbog toga što u registru nisu uključene teme sastanaka te poziva Komisiju da dopuni registar uključivanjem sadržaja sastanaka;

265.  napominje da se, prema indeksu percepcije korupcije za 2018., stanje u velikom broju država članica nije poboljšalo ili se čak pogoršalo; poziva Komisiju da Parlamentu konačno podnese daljnje korake u vezi s izvješćem o borbi protiv korupcije iz 2015. u kojemu bi, po mogućnosti svake godine, opisala situaciju u vezi s antikorupcijskim politikama u državama članicama, kao i u europskim institucijama;

266.  ističe da, prema Kodeksu ponašanja za povjerenike koji je na snazi od siječnja 2018., bivši povjerenici ne smiju lobirati među sadašnjim povjerenicima ili njihovim osobljem u vezi s vlastitim poslovanjem, poslovanjem svojega poslodavca ili klijenta, ili u vezi s pitanjima za koja su bili nadležni u razdoblju od dvije godine nakon prestanka obnašanja dužnosti; poziva Komisiju da to razdoblje hlađenja uskladi s razdobljem koje je predviđeno za predsjednika, tj. tri godine;

267.  pozdravlja nalaze i preporuke ombudsmanice iz njezine odluke u strateškoj istrazi OI/3/2017/NF o tome kako Komisija postupa u situacijama „rotirajućih vrata” u vezi s njezinim članovima osoblja; podržava to što je obudsmanica potaknula Komisiju da nastavi pružati primjer, ali i da zauzme čvršći pristup u svojim ocjenama rukovodećeg osoblja koje napušta civilnu službu EU-a; poziva Komisiju da uvede poboljšanja koja je predložila ombudsmanica i da nastavi s dobrim praksama povezanim s transparentnošću koje je ona utvrdila;

268.  ističe da Etički odbor mora proaktivno donositi mišljenja o sukobima interesa, osobito za povjerenike koji napuštaju službu; nadalje, ističe da sastav Etičkog odbora treba pojačati članovima međunarodnih organizacija kao što su OECD i nevladine organizacije sa stručnim znanjem u području politika integriteta;

269.  podsjeća da je Parlament u svojoj rezoluciji od 18. travnja 2018. o politici integriteta Komisije izrazio zabrinutost zbog postupaka imenovanja njezinih viših dužnosnika; poziva Komisiju da nastavi raspravu s Parlamentom o provedbi različitih preporuka sadržanih u rezoluciji Parlamenta.

270.  duboko je zabrinut zbog izjave u reakciji Europske komisije od 15. ožujka 2019. u kojoj se uviđa da je „glavni tajnik doprinio točnom utvrđivanju odgovora u vezi s njim kako bi osigurao da su potpuni i iscrpni”, što je u očitoj suprotnosti s člankom 11.a Pravilnika o osoblju (Glava II: Prava i obveze dužnosnika)(10).

(1) 1. Godišnje izvješće o upravljanju proračunom i o njegovoj uspješnosti, str. 79. – „U usporedbi s 2016. glavna je promjena bila znatno smanjenje u području kohezije, migracija i ribarstva. U tom području politike po planu se provode trenutačni programi za razdoblje 2014. – 2020., koji su po naravi manje rizični s obzirom na novouvedeno godišnje poravnanje računa i mehanizam zadržavanja 10 % iznosa svakog međuplaćanja do provedbe svih kontrola i korektivnih mjera (vidjeti pod „ostvaren napredak” u odjeljku 2.2.).”
(2) Agrofert Holding najveći je koncern u češkoj poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, drugi po veličini u kemijskoj industriji, ima značajnu ulogu i u šumarstvu, vlasnik je nakladničke kuće MAFRA i objavljuje neke od najpopularnijih tiskanih i internetskih medija, primjerice MF DNES, Lidové noviny i iDnes.
(3) (a) popis svih projekata koji se financiraju iz EFRR-a, KF-a, ESF-a i EPFRR-a u koje je uključen koncern Agrofert od 2012., kada je sadašnji premijer stupio na dužnost ministra financija, te informacije o tome jesu li projekti još u tijeku ili su dovršeni; (b) iznos odobrenih sredstava, već plaćenih i koje tek treba isplatiti (kao i fond u pitanju) spomenutim poduzećima ili drugim poduzećima iz koncerna Agrofert; (c) razdoblja u kojima su ti iznosi odobreni i plaćeni; (d) informacije o tome jesu li projekti bili podvrgnuti provjerama (administrativnima i/ili na licu mjesta) kad je riječ o takvom financiranju te informacije o njihovu ishodu.
(4) SL C 88, 27.3.2014., str. 1.
(5) Tematsko izvješće br. 9/2018: „Javno-privatna partnerstva u EU-u: brojni nedostatci i ograničene koristi”.
(6) Uredba (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 77, 15.3.2014., str. 44.).
(7) Pobijana presuda Suda u spojenim predmetima C-183/17 i C-184/17 P kojom se ukida presuda Općeg suda EU-a od 2. veljače 2017. u predmetu T-381/15.
(8) Stalni arbitražni sud, predmet br. 2017-03.
(9) Još nije objavljeno u Službenom listu.
(10) „Dužnosnik pri obavljanju poslova ne smije, osim kako je predviđeno u daljnjem tekstu, obavljati zadaće u kojima ima izravan ili neizravan osobni interes koji bi mogao narušiti njegovu neovisnost, a posebno obiteljske i financijske interese.”

Posljednje ažuriranje: 28. ožujka 2019.Pravna napomena