Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2210(DEC)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0140/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0140/2019

Rasprave :

PV 26/03/2019 - 12
CRE 26/03/2019 - 12

Glasovanja :

PV 26/03/2019 - 13.13

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0254

Usvojeni tekstovi
PDF 174kWORD 55k
Utorak, 26. ožujka 2019. - Strasbourg Privremeno izdanje
Razrješnica za 2017.: Uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor agencija EU-a
P8_TA-PROV(2019)0254A8-0140/2019

Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o razrješnici za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu 2017.: uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor (2018/2210(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje odluke o razrješnici za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o mjerama poduzetima na temelju razrješnice za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda(1) o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji agencija za financijsku godinu 2017.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(2), a posebno njezin članak 1. stavak 2. i članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(3), a posebno njezine članke 68. i 70.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(4), a posebno njezin članak 110.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0140/2019),

A.  budući da ova Rezolucija za svako tijelo u smislu članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i članka 70. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 sadrži horizontalne primjedbe priložene odlukama o razrješnici u skladu s člankom 110. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013 i člankom 5. Priloga V. Poslovniku Parlamenta;

B.  budući da je 18. siječnja 2018. Konferencija predsjednika podržala preporuke međuinstitucijske radne skupine o sredstvima decentraliziranih agencija; podsjeća na 6 preporuka izdanih u okviru njezina mandata, posebno u pogledu cilja smanjenja broja osoblja za 5 %, postupanja s novim zadaćama, redovite evaluacije agencija, dijeljenja službi, evaluacije agencija s višestrukim mjestima rada i agencija financiranih naknadama;

C.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnice tijelo nadležno za davanje razrješnice naglašava važnost daljnjeg jačanja učinkovitosti, djelotvornosti, ekonomičnosti i odgovornosti institucija Unije, te provedbe pojma izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrog upravljanja ljudskim resursima;

1.  naglašava da su agencije izrazito vidljive u državama članicama i da imaju znatan utjecaj na politike, donošenje odluka i provedbu programa u područjima od ključne važnosti za europske građane, kao što su sigurnost, zaštita, zdravlje, istraživanje, ekonomska pitanja, okoliš, rodna ravnopravnost, energija, promet, sloboda i pravosuđe; ponavlja važnost zadaća koje izvršavaju agencije i njihova izravnog učinka na svakodnevni život građana Unije; ponavlja također važnost neovisnosti agencija, osobito regulatornih agencija i onih s funkcijom neovisnog prikupljanja informacija; podsjeća na to da su glavni razlozi za uspostavu agencija bili upravljanje sustavima Unije, olakšavanje provedbe jedinstvenog tržišta Unije i provođenje neovisnih tehničkih ili znanstvenih procjena; u tom pogledu pozdravlja učinkovit opći uspjeh agencija i napredak postignut u povećanju njihove vidljivosti kod europskih građana;

2.  sa zadovoljstvom primjećuje da je u godišnjem izvješću Revizorskog suda o agencijama za financijsku godinu 2017. („izvješće Revizorskog suda”) Revizorski sud izrazio bezuvjetno revizorsko mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije svih agencija; nadalje napominje da je Revizorski sud izrazio bezuvjetno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti povezanih prihoda na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija za sve agencije; primjećuje da je Revizorski sud izrazio bezuvjetno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti povezanih plaćanja na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija za sve agencije, osim Europskog potpornog ureda za azil (EASO); sa žaljenjem ističe da je za plaćanja EASO-a Revizorski sud izrazio nepovoljno mišljenje;

3.  primjećuje da su za 32 decentralizirane agencije Unije proračuni za 2017. ukupno iznosili oko 2,35 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, što predstavlja povećanje od oko 13,36 % u usporedbi s 2016. te 2,24 milijarde EUR u odobrenim sredstvima za plaćanje, što predstavlja povećanje od 10,31 % u usporedbi s 2016.; međutim napominje da je od tih 2,24 milijarde EUR oko 1,62 milijarde EUR financirano iz općeg proračuna Unije, što predstavlja 72,08 % ukupnog financiranja agencija u 2017. (69,81 % u 2016.); nadalje uviđa da je oko 627 milijuna EUR financirano naknadama i pristojbama te izravnim doprinosima zemalja sudionica;

4.  podsjeća na svoj zahtjev da se racionalizira i ubrza postupak davanja razrješnice prema postizanju odlučivanja o davanju razrješnice u godini koja slijedi godinu za koju se daje razrješnica, čime bi se postupak završio u godini koja slijedi predmetnoj računovodstvenoj godini; u tom pogledu pozdravlja pozitivne napore i dobru suradnju s Mrežom agencija Europske unije („Mreža”) i pojedinačnim agencijama, a osobito s Revizorskim sudom, što pokazuje jasan potencijal za racionaliziranje i ubrzavanje postupka s njihove strane; uviđa dosad postignuti napredak i poziva sve relevantne aktere da i dalje ulažu napore za nastavak postupka;

Glavni rizici koje je utvrdio Revizorski sud

5.  sa zadovoljstvom napominje da Revizorski sud, kako se navodi u izvješću, smatra da je cjelokupni rizik pouzdanosti računovodstvene dokumentacije nizak za sve agencije, s obzirom na to da se računovodstvena dokumentacija agencija temelji na međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima te uzimajući u obzir činjenicu da je u prošlosti primijećeno samo nekoliko značajnih pogrešaka;

6.  primjećuje na temelju izvješća Revizorskog suda da Revizorski sud cjelokupni rizik za zakonitost i pravilnost povezanih transakcija na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija agencija smatra srednjim, i varira od niskog do visokog ovisno o proračunskim naslovima; primjećuje da je rizik za glavu I. (rashodi za osoblje) općenito nizak, za glavu II. (administrativni rashodi) je općenito srednji, a za glavu III. (operativni rashodi) je u rasponu između niskog i visokog ovisno o agenciji i prirodi njezinih operativnih rashoda; ističe da rizik obično potječe iz javne nabave i isplate bespovratnih sredstava;

7.  primjećuje da je prema izvješću Revizorskog suda rizik za dobro financijsko upravljanje srednji i da je u najvećoj mjeri prisutan u područjima informacijske tehnologije i javne nabave; žali što informacijska tehnologija i javna nabava ostaju područja u kojima su greške češće prisutne;

8.  ističe da, iz šire perspektive, broj malih agencija, od kojih svaka ima svoje administrativne strukture i postupke, predstavlja rizik za administrativnu neučinkovitost i podrazumijeva opasnost u pogledu preklapanja nedosljednih metoda, osim ako se ne zajamči usklađenost, a sredstva dijele na učinkovit način;

Proračun i financijsko upravljanje

9.  sa zadovoljstvom primjećuje da se prema izvješću Revizorskog suda broj primjedbi u pogledu zakonitosti i pravilnosti plaćanja smanjio na 8 u 2017. s 11 u 2016., što odražava stalne napore agencija da poštuju Financijsku uredbu;

10.  poziva Komisiju, Mrežu i pojedinačne agencije da surađuju i pruže konstruktivne povratne informacije tijekom čitavih pregovora za višegodišnji financijski okvir za razdoblje nakon 2020. i da razmotre nove izvore financiranja za agencije uz postojeće doprinose iz proračuna Unije; inzistira na tome da buduće odluke o sredstvima ne bi trebalo donositi na općoj razini već bi trebale biti povezane sa zadaćama koje agencije moraju obaviti u skladu sa zakonodavstvom na snazi; u tom pogledu ističe važnost tematskog spajanja i suradnje agencija s obzirom na područja politike;

11.  primjećuje da se revidirana izvješća o izvršenju proračuna određenih agencija razlikuju u pogledu razine pruženih detalja u odnosu na većinu drugih agencija, što pokazuje da postoji potreba za time da se agencijama dostave jasne smjernice o proračunskom izvješćivanju; priznaje napore uložene u jamčenje dosljednosti u pogledu prikazivanja računovodstvene dokumentacije i izvješćivanja o njoj; primjećuje neusklađenosti u pogledu određenih informacija i dokumenata koje su objavile agencije, osobito u pogledu podataka povezanih s osobljem, uključujući u izvješćima o planu radnih mjesta (popunjena radna mjesta ili maksimalno dozvoljena radna mjesta u okviru proračuna Unije); ističe da neke agencije ne navode jasno u svojim izvješćima koje pokazatelje izvršenja proračuna koriste i da agencije ne izračunavaju uvijek iznose i postotke na dosljedan način upotrebom istih elemenata za izračun; poziva Komisiju, mrežu i pojedinačne agencije da rade na racionaliziranim i usklađenim pokazateljima i da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijeste o mjerama poduzetima u tom pogledu; nadalje, poziva Komisiju da u narednim godinama tijelu nadležnom za davanje razrješnice automatski pruži službeni proračun (u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje) i podatke u pogledu osoblja (plan radnih mjesta, ugovorni djelatnici i upućeni nacionalni stručnjaci na datum 31. prosinca predmetne godine) za 32 decentralizirane agencije;

12.  podsjeća na prijedlog Mreže u pogledu izvješćivanja o poništenim prijenosima koji prelaze 5 % ukupnog proračuna prethodne godine; međutim smatra da priopćavanje udjela poništenih prijenosa u odnosu na iznos prenesen iz godine N-2 u godinu N-1 predstavlja relevantniji pokazatelj u pogledu provedbe proračunskog načela jedne godine; ističe da razina poništenih prijenosa ukazuje na mjeru u kojoj su agencije točno predvidjele svoje financijske potrebe; poziva Revizorski sud i Komisiju da predlože i definiraju dosljednu formulu za izračun poništenih prijenosa i poziva agencije da te informacije uključe u svoja konsolidirana godišnja izvješća o radu za naredne financijske godine;

13.  ističe potrebu da se uspostave jasne definicije prihvatljivih prijenosa kako bi se racionaliziralo izvješćivanje Revizorskog suda i agencija o tom pitanju te kako bi se tijelu nadležnom za davanje razrješnice omogućilo da razlikuje prijenose koji ukazuju na loše proračunsko planiranje od prijenosa koji su proračunski alat kojim se podržavaju višegodišnji programi i planiranje javne nabave;

Uspješnost

14.  potiče agencije i Komisiju da primjene načelo izrade proračuna na temelju uspješnosti kako bi dosljedno težile najučinkovitijim načinima za pružanje dodane vrijednosti i dodatno razmotrile moguća poboljšanja u učinkovitosti u pogledu upravljanja sredstvima;

15.  sa zadovoljstvom primjećuje da su agencije EU-a uspostavile Mrežu kao platformu za suradnju među agencijama radi povećanja vidljivosti agencija, utvrđivanja i promicanja mogućih elemenata za povećanje učinkovitosti te stvaranja dodane vrijednosti; uviđa dodanu vrijednost Mreže u njezinoj suradnji s Parlamentom i pozdravlja njezine napore u koordiniranju, prikupljanju i konsolidiranju mjera i informacija u korist institucija Unije; nadalje uviđa smjernice koje Mreža pruža agencijama u pogledu njihova napora da optimiziraju svoj kapacitet planiranja, praćenja i izvješćivanja o rezultatima, proračunu i upotrjebljenim sredstvima;

16.  sa zadovoljstvom napominje da neke agencije surađuju po tematskim skupinama, primjerice agencije u području pravosuđa i unutarnjih poslova(5) i europska nadzorna tijela(6); potiče druge agencije da također pojačaju međusobnu suradnju kadgod je to moguće, ne samo u uspostavljanju zajedničkih službi i sinergija, već i u zajedničkim političkim područjima; pozdravlja novi agregirani format izvješća Revizorskog suda u kojem se agencije predstavljaju u skladu s naslovima višegodišnjeg financijskog okvira i stoga grupiraju po područjima politika;

17.  naglašava da bi trebalo uzeti u obzir učinkovitost prilikom određivanja sjedišta agencija u državama članicama ili njihova premještanja; izražava razočaranje rezultatima koje je u tom pogledu postigla Međuinstitucijska radna skupina za decentralizirane agencije, s obzirom na to da nisu podneseni konkretni prijedlozi kako bi se spojile ili zajedno smjestile agencije s naglaskom na povezanim područjima politika; potiče Komisiju da bez odgode podnese evaluaciju agencija koje djeluju na više lokacija, kako je preporučila međuinstitucijska radna skupina, kao i prijedloge o mogućim spajanjima, zatvaranjima i/ili prijenosu zadaća na Komisiju, na temelju pažljive detaljne analize i primjenjujući jasne i transparentne kriterije, kao što je bilo predviđeno u opisu posla radne skupine, ali nikada nije bilo propisno razmatrano zbog toga što Komisija nije podnijela prijedloge u tom smislu;

18.  žali što, iako su agencije povećale upotrebu sličnih sustava za upravljanje proračunom i računovodstvenih sustava, i dalje nastavljaju upotrebljavati mnoštvo različitih informatičkih rješenja u drugim ključnim područjima, poput upravljanja ljudskim resursima i upravljanja javnom nabavom i ugovorima; dijeli mišljenje Revizorskog suda da bi daljnje usklađivanje informatičkih rješenja u tim područjima povećalo troškovnu učinkovitost, smanjilo rizike unutarnje kontrole i pojačalo upravljanje informacijskom tehnologijom;

Kadrovska politika

19.  napominje da su 32 centralizirane agencije zapošljavale 7324 službenika, privremenih i ugovornih djelatnika te upućenih nacionalnih stručnjaka tijekom 2017. (6941 u 2016.), što predstavlja povećanje od 5,52 % u odnosu na prethodnu godinu;

20.  napominje da bi agencije, radi uspješnog rješavanja novih zadaća, stalnog nastojanja da povećavaju svoju učinkovitost, brzog i učinkovitog popunjavanja slobodnih radnih mjesta i povećavanja svoje sposobnosti da privuku stručnjake, trebale kontinuirano pratiti i ocjenjivati svoje razine broja zaposlenih i svoje potrebe u smislu dodatnih ljudskih i financijskih resursa i, prema potrebi, podnijeti relevantne zahtjeve kako bi bile u mogućnosti na odgovarajući način izvršavati svoje zadaće i dužnosti;

21.  podsjeća da je tijekom sastanka međuinstitucijske radne skupine koji se održao 12. srpnja 2018. Komisija predstavila dopis o razvoju broja radnih mjesta u planu radnih mjesta u kojem je zaključila da je postignut cilj smanjenja broja osoblja od 5 %; ističe da je Parlament podržao taj zaključak(7);

22.  naglašava da je međuinstitucijska radna skupina također razmotrila pilot-slučaj EASA-e za agencije koje se financiraju iz naknada; navodi da, čak i ako se agencije u potpunosti financiraju iz naknada, one i dalje u cijelosti odgovaraju tijelu nadležnom za davanje razrješnica s obzirom na uključene reputacijske rizike; naglašava da financiranje iz naknada ima prednosti i nedostatke; ističe da bi financiranje iz naknada moglo dovesti do sukoba interesa, nepredvidivog toka dobiti i da postoji potreba za pokazateljima dobre kvalitete;

23.  napominje da je Komisija primijenila dodatni godišnji rez od 1 % tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2014. do 2018. kako bi stvorila „fond za preraspodjelu” iz kojeg se mogu dodjeljivati radna mjesta agencijama kojima su dodijeljene nove zadaće ili koje su u fazi osnivanja(8);

24.  primjećuje da su decentralizirane agencije povećale upotrebu ugovornog osoblja za provedbu novih zadaća radi djelomične kompenzacije zbog smanjenja broja osoblja za 5 % i zbog reza za stvaranje fonda za preraspodjelu; poziva Mrežu da razvije opću politiku kako se stalno osoblje ne bi zamijenilo skupljim vanjskim savjetnicima;

25.  primjećuje izazov nedovoljnog broja osoblja s kojim su suočene neke agencije, osobito kad se dodijele nove zadaće, a ne predvidi se dodatno osoblje za njihovu provedbu; žali što Komisija nije uzela u obzir zahtjev zahvaćenih agencija da se broj njihova osoblja poveća, čime se ugrožava njihova uspješnost;

26.  sa zabrinutošću napominje broj čimbenika koji koče operativni uspjeh pojedinih agencija, poput poteškoća u zapošljavanju kvalificiranih osoba na određenim platnim razredima, djelomično zbog niskog koeficijenta ispravka plaće u određenim državama članicama, i provedba aktivnosti kroz postupke dodjele bespovratnih sredstava koji su bili dugi i administrativno zahtjevni; poziva Mrežu i pojedinačne agencije da razmotre relevantna rješenja i izvijeste tijelo nadležno za davanje razrješnice o napretku postignutom u tom pogledu;

27.  poziva sve agencije da objave svoje razine fluktuacije osoblja i da jasno navedu položaje koji su efektivno zauzeti do 31. prosinca relevantne financijske godine kako bi se osigurala usporedivost među agencijama;

28.  žali zbog rodne neravnoteže u nekim agencijama; poziva sve agencije da stalno rade na ravnopravnom raspoređivanju na svim razinama osoblja i da izvješćuju tijelo nadležno za davanje razrješnice o provedenim mjerama i postignutom napretku;

29.  sa zabrinutošću napominje da većina agencija ne objavljuje oglase o slobodnim radnim mjestima na internetskoj stranici Europskog ureda za odabir osoblja (EPSO); međutim, shvaća zabrinutost agencija u pogledu visokih troškova prijevoda; u tom pogledu pozdravlja međuagencijsku oglasnu ploču s natječajima za posao koju je uspostavila Mreža i poziva agencije da u potpunosti iskoriste tu platformu; poziva i EPSO da na svojim općim internetskim stranicama s oglasima o slobodnim radnim mjestima Unije promiče oglasnu ploču Mreže;

30.  potiče agencije Unije da razmotre mogućnost usvajanja strategije o temeljnim pravima, uključujući upućivanje na temeljna prava u kodeksu ponašanja koji bi mogao definirati zadaće njihova osoblja i osposobljavanje potrebno njihovu osoblju, uspostavljanja mehanizama za osiguravanje toga da će se kršenja temeljnih prava utvrditi i prijaviti i da će se pozornost glavnih tijela agencije odmah skrenuti na opasnost od takvih kršenja; uspostavljanja, kad god je to relevantno, položaja službenika za temeljna prava koji će izravno odgovarati upravnom odboru kako bi se zajamčio određeni stupanj neovisnosti u pogledu drugog osoblja, u cilju jamčenja da se odmah odgovara na prijetnje temeljnim pravima i da se unutar organizacije konstantno unapređuju politike o temeljnim pravima; razvijanja redovitog dijaloga s organizacijama civilnog društva i relevantnim međunarodnim organizacijama o pitanjima povezanima s temeljnim pravima; stavljanja temeljnih prava u središte pravila suradnje agencije s vanjskim subjektima, uključujući osobito članove nacionalnih uprava s kojima kontaktiraju na operativnoj razini;

31.  sa zabrinutošću napominje da je u nekim agencijama bilo brojnih navoda o uznemirivanju i zlostavljanju; smatra da treba provesti djelotvorne politike sprečavanja i pronaći učinkovite postupke za rješavanje problema žrtvi; poziva Komisiju da aktivno prati pravila koja primjenjuju agencije radi sprečavanja bilo kakvog oblika internog zlostavljanja;

Javna nabava

32.  sa zabrinutošću napominje da prema izvješću Revizorskog suda i dalje postoje nedostaci u upravljanju javnom nabavom i da 14 agencija ima problema u tom području, većinom u pogledu javne nabave usluga; primjećuje da izvori tih nedostataka uključuju manjak adekvatne ravnoteže između cijene i kvalitete prilikom dodjeljivanja ugovora, neoptimalno osmišljene okvirne ugovore, neopravdane posredničke usluge i upotrebu okvirnih ugovora koji nisu dovoljno detaljni; poziva agencije da posvete osobitu pozornost primjedbama Revizorskog suda i da dodatno poboljšaju svoje upravljanje javnom nabavom;

33.  smatra neprihvatljivom situaciju u EASO-u u pogledu postupaka javne nabave i poziva Komisiju da aktivnije prati postupke javne nabave koje provode agencije;

34.  pozdravlja činjenicu da agencije sve više upotrebljavaju portal za zajedničku nabavu (središnji registar prilika za zajedničku nabavu) koji se nalazi na ekstranetu agencija te koji obuhvaća funkcionalnosti kao što su razmjena dokumenata i rasprave na forumu, čime komunikacija među agencijama u pogledu usluga nabave postaje transparentnija te upravljanje njome postaje jednostavnije;

35.  dijeli stajalište Komisije u pogledu upotrebe sličnih alata i jedinstvenog rješenja za javnu nabavu robe ili usluga (e-javna nabava) radi postizanja usklađenijeg informatičkog okvira među agencijama; poziva Mrežu da izvješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o napretku postignutom u tom pogledu;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

36.  primjećuje da je 77 % agencija već uspostavilo i provelo interna pravila ili smjernice o zviždačima, a drugih 23 % je u postupku usvajanja; potiče preostale agencije da uspostave i provedu interna pravila o zviždačima bez daljnjeg odgađanja; poziva Mrežu da izvješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o donošenju i provedbi tih mjera;

37.  pozdravlja činjenicu da je 29 agencija (94 %) donijelo smjernice za pružanje javnog pristupa dokumentima; poziva preostale agencije koje nemaju takve smjernice da ih usvoje bez daljnjeg odgađanja; odobrava razvoj unutarnjih sustava za obradu zahtjeva, uključujući posebno osposobljene timove za pristup dokumentima, posvećene rješavanju zaprimljenih zahtjeva u agencijama koje se suočavaju s učestalijim i složenijim zahtjevima; poziva Mrežu da izradi zajedničke smjernice za primjenu javnog pristupa dokumentima, koje će provesti agencije;

38.  napominje da su izjave o financijskim interesima članova upravnog odbora i viših rukovoditelja na snazi u skoro svim agencijama i da ih većina agencija objavljuje na vlastitim internetskim stranicama, uz relevantne životopise; poziva Mrežu da o tom pitanju nastavi izvješćivati tijelo nadležno za davanje razrješnice; ističe da članovi upravnog odbora i višeg rukovodstva trebaju podnijeti izjave o financijskim interesima umjesto izjava o izostanku sukoba interesa; ponavlja da ne trebaju članovi upravnog odbora ili višeg rukovodstva sami izjaviti da nisu u sukobu interesa; ponavlja da bi neutralno tijelo trebalo procijeniti postojanje sukoba interesa;

39.  podsjeća da je nekoliko agencija, osobito onih koje izdaju odobrenja trećim stranama za stavljanje proizvoda na tržište, ranjivo ako nemaju i ne provode jasna i djelotvorna pravila o sprječavanju sukoba interesa; poziva agencije da sudjeluju u međuinstitucijskom sporazumu o registru transparentnosti koji je trenutno predmet pregovora između Komisije, Vijeća i Parlamenta;

40.  poziva agencije da provedu sveobuhvatnu i horizontalnu politiku u pogledu izbjegavanja sukoba interesa i da koriste politiku neovisnosti Europske agencije za kemikalije kao najbolju praksu i uzorni sustav praćenja i sprječavanja sukoba interesa; podsjeća na to da su u skladu s tom politikom neovisnosti godišnje izjave o financijskim interesima sveg predmetnog osoblja i stručnjaka obvezne i da bi ih trebalo ažurirati ako se situacija promjeni, a svatko s prijavljenim interesom u određenom pitanju izuzet je od donošenja odluke ili mišljenja o tom pitanju; nadalje potiče agencije da uspostave savjetodavni odbor za sukobe interesa;

Unutarnje kontrole

41.  uviđa primjedbu Revizorskog suda o potrebi da se ojača neovisnost računovodstvenih službenika tako što će oni izravno odgovarati direktorima agencija i upravnim odborima u pogledu 11 agencija; prima na znanje odgovor Mreže u kojem se navodi da ne postoji kontekst ili analiza rizika koja bi opravdala tu primjedbu; poziva Revizorski sud i Mrežu da se dogovore oko zajedničkog pristupa tom problemu i da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijeste o razvoju događaja u tom pogledu;

42.  sa zadovoljstvom primjećuje da velika većina agencija (28) nema nedostataka u provedbi vlastitih standarda unutarnje kontrole u pogledu planova kontinuiteta poslovanja; poziva preostale agencije da poboljšaju svoje stanje kako bi se ublažili potencijalni rizici i da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijeste o poduzetim mjerama;

Ostale primjedbe

43.  naglašava da je Ujedinjena Kraljevina 29. ožujka 2017. obavijestila Europsko vijeće o svojoj odluci o povlačenju iz Unije; sa zabrinutošću napominje da, za razliku od većine drugih agencija, pet od tih agencija nije izvršilo sveobuhvatne analize vjerojatnog učinka povlačenja Ujedinjene Kraljevine na vlastitu organizaciju, djelovanje i račune;

44.  prima na znanje sporazum postignut na sastanku Vijeća za opće poslove od 20. studenoga 2017. o premještanju Europske agencije za lijekove (EMA) iz Londona u Amsterdam i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) iz Londona u Pariz; sa zabrinutošću napominje potencijalni učinak povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije na te agencije u smislu budućih troškova i gubitka stručnosti, čime nastaje rizik za kontinuitet poslovanja; nadalje primjećuje mogući učinak na prihode i aktivnosti nekoliko agencija koje nemaju sjedište u Londonu; poziva agencije da se pripreme za ublažavanje svih potencijalnih rizika koji se mogu pojaviti te da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o provedbi tih pripremnih mjera;

45.  sa zabrinutošću napominje da neke agencije i dalje imaju dvojna operativna i administrativna sjedišta; smatra ključnim da bi se sva dvojna sjedišta koja nemaju nikakvu operativnu dodanu vrijednost prvom prilikom trebala ukinuti;

46.  žali što se novom Financijskom uredbom ne predviđa smanjenje administrativnog opterećenja koje i dalje snose decentralizirane agencije; napominje da revizija decentraliziranih agencija „ostaje u punoj odgovornosti Revizorskog suda, koji upravlja svim potrebnim administrativnim postupcima i postupcima javne nabave”; ponavlja da je novi revizijski pristup koji uključuje revizore iz privatnog sektora rezultirao znatnim povećanjem administrativnog opterećenja za agencije i da je vrijeme utrošeno na javnu nabavu i administraciju u pogledu ugovora o reviziji stvorilo dodatne troškove čime su dodatno opterećena sve oskudnija sredstva agencija; naglašava da je nužno riješiti to pitanje; poziva uključene strane da pruže rješenja za to pitanje kako bi se znatno smanjilo administrativno opterećenje;

47.  uviđa da su vanjske evaluacije agencija općenito pozitivne te da su agencije pripremile akcijske planove za poduzimanje daljnjih mjera u pogledu pitanja navedenih u evaluacijskim izvješćima; napominje da, iako se uredbama o osnivanju većine agencija predviđa periodična provedba vanjske evaluacije (obično svakih četiri do šest godina), uredbe o osnivanju pet decentraliziranih agencija ne sadržavaju takvu odredbu, dok se uredbom o osnivanju Europske agencije za lijekove (EMA) vanjska evaluacija zahtijeva tek svakih deset godina; poziva Komisiju i dotične agencije da riješe to pitanje i izvijeste tijelo nadležno za davanje razrješnice o poduzetim mjerama;

48.  pozdravlja reviziju uredbi o osnivanju triju tripartitnih agencija, Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound), Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop) i Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA);

49.  podsjeća na to da godišnja razmjena gledišta u nadležnim odborima o nacrtima godišnjih programa rada i višegodišnjim strategijama agencija doprinosi tome da programi i strategije budu odraz aktualnih političkih prioriteta, posebno iz perspektive europskog stupa ljudskih prava i strategije Europa 2020.;

o
o   o

50.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi agencijama koje podliježu ovom postupku razrješnice, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL C 434, 30.11.2018., str. 1.
(2) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(3) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(4) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(5) Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (EU-LISA), Europski potporni ured za azil (EASO), Europski institut za jednakost spolova (EIGE), Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), Europska policijska akademija (CEPOL), Europski policijski ured (Europol), Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA), Europski ured za pravosudnu suradnju (Eurojust).
(6) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA).
(7) Pismo Jeana Arthuisa upućeno Antoniju Tajaniju: ref. D(2018)30134.
(8) U skladu s terminologijom koju je Komisija upotrijebila za klasificiranje decentraliziranih agencija kao „agencija u fazi osnivanja”, „agencija s novim zadaćama” ili „agencija s ustaljenim poslovanjem”, odražavajući pritom stupanj njihova razvoja i rast njihova doprinosa Uniji te broj osoblja.

Posljednje ažuriranje: 3. travnja 2019.Pravna napomena