(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0460),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 209., 212. i članak 322. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0275/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda od 13. prosinca 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018.(2)

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 6. prosinca 2018.(3)

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za vanjske poslove i Odbora za razvoj u skladu sa člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i Odbora za razvoj te mišljenja Odbora za proračune, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0173/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 45, 4.2.2019., str. 1. (2) SL C 110, 22.3.2019., str. 163. (3) SL C 86, 7.3.2019., str. 295.

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 209. i 212. te članak 322. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda(1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(2),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(3),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(4),

budući da:

(1)  Opći cilj programa „Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju” (dalje u tekstu „Instrument”) trebao bi biti očuvanje i promicanje pružanje financijskog okvira za potporu očuvanja i promicanja vrijednosti, načela i temeljnih interesa Unije diljem svijeta kako bi se postigli ciljevi i ostvarila načela u skladu s ciljevima i načelima vanjskog djelovanja Unije, kako je utvrđeno u članku 3. stavku 5., članku 8. i članku 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). [Am. 1]

(2)  U skladu s člankom 21. UEU-a, Unija osigurava usklađenost među različitim područjima svojeg vanjskog djelovanja, kao i između njih i svojih drugih politika te nastoji ostvariti visok stupanj suradnje u svim područjima međunarodnih odnosa. Širok raspon djelovanja koji se omogućuje ovom Uredbom trebao bi pridonijeti ciljevima utvrđenima u tom članku UEU-a .

(2 a)  U skladu s člankom 21. UEU-a primjena ove Uredbe mora se voditi načelima vanjskog djelovanja Unije, odnosno demokracijom, vladavinom prava, univerzalnošću i nedjeljivošću ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanjem ljudskog dostojanstva, jednakošću i solidarnošću te poštovanjem načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava. Ovom se Uredbom nastoji doprinijeti ostvarivanju ciljeva vanjskog djelovanja Unije, uključujući politike Unije povezane s ljudskim pravima te ciljevima navedenima u Strateškom okviru i akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju. Djelovanje Unije trebalo bi dati prednost poštovanju Opće deklaracije o ljudskim pravima. [Am. 2]

(3)  U skladu s člankom 8. UEU-a, Unija razvija poseban odnos sa susjednim zemljama radi uspostave područja blagostanja i dobrosusjedskih odnosa, utemeljen na vrijednostima Unije i obilježen bliskim i miroljubivim odnosima koji se temelje na suradnji. Ovom se Uredbom pridonosi tom cilju.

(3 a)  U skladu s člankom 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Unija i države članice trebale bi podupirati suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama nadležnima u području kulture. Ovom bi se Uredbom trebalo pridonijeti ciljevima utvrđenima u tom članku. [Am. 3]

(4)  Smanjenje i konačno iskorjenjivanje siromaštva primarni je cilj politike razvojne suradnje Unije, kako je utvrđeno u članku 208. UFEU-a. Politika razvojne suradnje Unije ujedno pridonosi ostvarenju ciljeva vanjskog djelovanja Unije, posebice podupiranju održivoga gospodarskog i socijalnog razvoja te razvoja zaštite okoliša u zemljama u razvoju, prvenstveno radi iskorjenjivanja siromaštva, kao što je utvrđeno u članku 21. stavku 2. točki (d) Ugovora o Europskoj uniji UEU-a, kao i očuvanju mira, sprečavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti, kao što je utvrđeno u članku 21. stavku 2. točki (c) UEU-a. [Am. 4]

(5)  Unija osigurava dosljednost razvojne politike kao što je propisano člankom 208. UFEU-a. Unija bi u politikama koje će vjerojatno utjecati na zemlje u razvoju u obzir trebala uzeti ciljeve razvojne suradnje, a to će biti ključan element strategije za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja utvrđenih u Programu održivog razvoja do 2030. koji su Ujedinjeni narodi donijeli u rujnu 2015.(5). Dosljednost politika za održivi razvoj ugrađena je u Program održivog razvoja do 2030., a da bi se to osiguralo potrebno je uzeti u obzir učinke svih politika na održivi razvoj i to na svim razinama: nacionalnoj razini, na razini unutar Unije, na razini drugih zemalja, kao i na globalnoj razini. Politike razvojne suradnje Unije i država članica trebale bi se dopunjavati i uzajamno jačati. [Am. 5]

(6)  Ovim se Instrumentom osigurava djelovanje za potporu tim ciljevima i politikama vanjskog djelovanja, a on se nadovezuje na djelovanje koje je imalo potporu u okviru Uredbe (EU) br. 233/2014(6); Unutarnjeg sporazuma o 11. Europskom razvojnom fondu (ERF)(7) i Provedbene uredbe(8); Uredbe (EU) br. 232/2014(9); Uredbe (EU) br. 230/2014(10); Uredbe (EU) br. 235/2014(11); Uredbe (EU) br. 234/2014(12); Uredbe (Euratom) br. 237/2014(13); Uredbe (EU) br. 236/2014(14); Odluke br. 466/2014/EU; Uredbe (EZ, Euratom) br. 480/2009(15) i Uredbe (EU) 2017/1601(16).

(7)  Globalni razlog za djelovanje je težnja globalnom poretku za globalnim poretkom koji se temelji na propisima i vrijednostima te vodi načelom višestranosti, a u središtu mu je rad Ujedinjenih naroda. Program do 2030., Pariški sporazum o klimatskim promjenama(17) (dalje u tekstu: Pariški sporazum) i Akcijski plan iz Addis Abebe(18) odgovor su međunarodne zajednice na globalne izazove i kretanja u području održivog razvoja i promicanje mirnih, pravednih i uključivih društava, uz istodobno rješavanje problema klimatskih promjena i rad na očuvanju oceana i šuma. Program održivog razvoja do 2030., s ciljevima održivog razvoja kao osnovom, transformativni je okvir za iskorjenjivanje siromaštva i postizanje globalnog održivog razvoja. Primjenjuje se univerzalno kao sveobuhvatan zajednički okvir za djelovanje koje se primjenjuje na Uniju, njezine države članice i partnere. U njemu se uravnotežuju gospodarske i socijalne dimenzije gospodarska, socijalna, kulturna i obrazovna dimenzija održivog razvoja i dimenzija zaštite okoliša, a pritom se uvažava temeljna međusobna povezanost ciljeva. Program Cilj Programa održivog razvoja do 2030. osmišljen je tako jest da se nikoga ne zapostavi te se programom nastoji prvo obuhvatiti one koji su najzapostavljeniji. Njegova će se provedba pomno uskladiti s drugim relevantnim međunarodnim obvezama Unije. Djelovanjima Djelovanja u okviru ove Uredbe trebala bi se temeljiti na načelima i ciljevima zadanima u Programu do 2030., Pariškom sporazumu i Akcijskom planu iz Addis Abebe te bi njima trebalo doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja, a posebno bi trebalo uvažiti poveznice između ciljeva održivog razvoja i integriranog djelovanja kojima se mogu stvoriti dodatne koristi i dosljedno ispuniti višestruki ciljevi bez dovođenja u pitanje drugih ciljeva. [Am. 6]

(8)  Provedba Primjena ove Uredbe trebala bi se temeljiti na pet načela utvrđenih u Globalnoj strategiji za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije („Globalna strategija”)(19) koja je radi unaprjeđivanja vrijednosti i interesa EU-a predstavljena 19. lipnja 2016. kao vizija i okvir Unije za ujedinjeno i odgovorno vanjsko djelovanje u suradnji s partnerima. Unija bi trebala jačati partnerstva, promicati politički dijalog i zajedničke odgovore na izazove od globalnog značaja. Djelovanje Unije trebalo bi podupirati njezine temeljne interese, načela i vrijednosti u svim aspektima, uključujući promicanje demokracije i ljudskih prava, doprinošenje iskorjenjivanju siromaštva, očuvanje mira, sprječavanje sukoba, posredovanje i poslijeratnu obnovu, uključujući žene u svim fazama, osiguravanje nuklearne sigurnosti, jačanje međunarodne sigurnosti, suzbijanje rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije i prisilnog raseljavanja te pomoć narodima, zemljama i regijama koji se suočavaju s prirodnim katastrofama ili katastrofama koje je uzrokovao čovjek, stvaranje uvjeta za međunarodni pravni okvir za zaštitu osoba raseljenih zbog klimatskih promjena, poticanje uključivoga kvalitetnog obrazovanja, potporu poštenoj i održivoj trgovačkoj politici koja se temelji na propisima i vrijednostima kao alatu za razvoj te poboljšanje vladavine prava i ljudskih prava, gospodarsku i kulturnu diplomaciju i gospodarsku suradnju, promicanje inovacija, digitalnih rješenja i tehnologija, zaštitu kulturne baštine posebno u područjima u sukobu, suočavanje s globalnim prijetnjama javnom zdravlju te promicanje međunarodne dimenzije politika Unije. U okviru promicanja svojih temeljnih interesa, načela i vrijednosti, Unija bi trebala slijediti i promicati načela poštovanja visokih društvenih i radnih standarda i standarda zaštite okoliša, pa i s obzirom na klimatske promjene, vladavine prava, međunarodnog prava, pa i u pogledu humanitarnog i međunarodnog ljudskih prava o ljudskim pravima. [Am. 7]

(9)  Novi europski konsenzus Primjena ove Uredbe trebala bi se temeljiti i na europskom konsenzusu o razvoju („Konsenzus”)(20) potpisan je, potpisanom 7. lipnja 2017., a koji pruža okvir za zajednički pristup razvojnoj suradnji Unije i njezinih država članica radi provedbe Programa do 2030. i Akcijskog plana iz Addis Abebe. Iskorjenjivanje siromaštva, borba protiv diskriminacije i nejednakosti, jačanje otpornosti i načelo da se nikoga ne zapostavi u središtu su politike razvojne suradnje , zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena trebali bi biti činiti temelj primjene ove Uredbe. [Am. 8]

(9 a)  Uz Program UN-a do 2030., Pariški sporazum o klimatskim promjenama, Akcijski plan iz Addis Abebe, Globalnu strategiju EU-a, Europski konsenzus o razvoju te europsku politiku susjedstva, koji čine primarni politički okvir, primjena ove Uredbe trebala bi se voditi sljedećim dokumentima i njihovim budućim revizijama:

(10)  U svrhu promicanja novog međunarodnog okvira uspostavljenog Programom održivog razvoja do 2030., Globalnom strategijom i Konsenzusom, ovom Uredbom treba težiti povećanju dosljednosti i osiguranju djelotvornosti vanjskog djelovanja Unije tako da se njezini napori usmjere s pomoću pojednostavnjenog instrumenta radi bolje provedbe različitih politika vanjskog djelovanja.

(11)  U skladu s Globalnom strategijom i Okvirom iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa (2015.–2030.), koji je donesen 18. ožujka 2015., trebalo bi uvažiti potrebu da se odgovaranje na krize i ograničavanje kriza zamijeni strukturiranijim i dugoročnijim pristupom kojim se djelotvornije odgovara na nestabilne situacije, prirodne katastrofe i katastrofe koje je uzrokovao čovjek te produljene krize. Potreban je zajednički pristup smanjenju rizika, prevenciji, ublažavanju i pripremi te veći naglasak na ta područja; nužni su i daljnji napori za poboljšanje brzog odgovora i trajnog oporavka. Ova Uredba stoga bi trebala pridonijeti jačanju otpornosti i povezivanju humanitarne pomoći i razvojnog djelovanja u obliku djelovanja za brzi odgovor (2015.–2030.), koji je donesen 18. ožujka 2015(21), trebalo bi uvažiti potrebu da se odgovaranje na krize i ograničavanje kriza zamijeni strukturiranijim i dugoročnijim preventivnim pristupom kojim se djelotvornije odgovara na nestabilne situacije, prirodne katastrofe i katastrofe koje je uzrokovao čovjek te produljene krize. Potreban je zajednički pristup smanjenju rizika, prevenciji, ublažavanju i pripremi te veći naglasak na ta područja; nužni su i daljnji napori za poboljšanje brzog odgovora i trajnog oporavka. Ova Uredba stoga bi trebala pridonijeti jačanju otpornosti i povezivanju humanitarne pomoći i razvojnog djelovanja, posebno u obliku djelovanja za brzi odgovor, kao i relevantnih geografskih i tematskih programa, istodobno osiguravajući odgovarajuću predvidljivost, transparentnost i odgovornost te usklađenost, dosljednost i komplementarnost s humanitarnom pomoći i potpunu usklađenost s međunarodnim humanitarnim pravom, te bez ometanja pružanja humanitarne pomoći u skladu s načelima humanosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti u izvanrednim stanjima i kontekstima nakon izvanrednog stanja. [Am. 10]

(12)  U skladu s međunarodnim obvezama Unije u području djelotvornog razvoja, koje su preuzete u Busanu 2011. i obnovljene tijekom foruma na visokoj razini u Nairobiju 2016. i na koje se podsjeća u Konsenzusu, u okviru kontekstu službene razvojne suradnje Unije trebalo pomoći i u svim načinima pružanja potpore, Unija bi trebala primjenjivati načela djelotvornog razvoja, odnosno, zemlje u razvoju trebale bi preuzeti odgovornost za razvojne prioritete; ujedno bi se trebalo usredotočiti na rezultate, uključiva razvojna partnerstva te uzajamnu transparentnost i odgovornost, uz načela prilagođivanja i usklađivanja. [Am. 11]

(13)  U skladu s ciljevima održivog razvoja, ova Uredba trebala bi pridonijeti pojačanom praćenju i izvješćivanju s naglaskom na rezultate, a to će obuhvatiti realizaciju, ishode i učinke u zemljama partnerima koje imaju koristi od vanjske financijske pomoći Unije. Kao što je dogovoreno u Konsenzusu, očekuje se da će se najmanje 20 % službene razvojne pomoći koja se financira u okviru ove Uredbe trebalo bi utrošiti na socijalno uključivanje i ljudski razvoj, uključujući usredotočujući se na osnovne socijalne usluge, kao što su zdravstvo, obrazovanje, prehrana, voda, sanitarni i higijenski uvjeti te socijalna zaštita, uzimajući u obzir jednakost spolova i osnaživanje žena i prava djeteta kao horizontalna pitanja. [Am. 12]

(14)  Kad god je to moguće i primjereno, Kako bi se poboljšala stvarna odgovornost i transparentnost proračuna Unije, Komisija bi trebala uspostaviti jasne mehanizme praćenja i evaluacije kako bi se osigurala učinkovita procjena napretka u ostvarivanju ciljeva ove Uredbe. Potrebno je pratiti i procjenjivati rezultate vanjskog djelovanja Unije na temelju unaprijed definiranih, transparentnih i mjerljivih pokazatelja specifičnih za pojedine zemlje i prilagođenih posebnostima i ciljevima Instrumenta te, po mogućnosti, utemeljenih na okviru rezultata zemlje partnera. Komisija bi trebala redovito pratiti svoja djelovanja i preispitivati napredak te davati rezultate na uvid javnosti, posebno u obliku godišnjeg izvješća Europskom parlamentu i Vijeću. [Am. 13]

(15)  Ova Uredba trebala bi pridonijeti zajedničkom cilju Unije, a to je pružanje službene razvojne pomoći u iznosu 0,7 % bruto nacionalnog dohotka u okviru Programa održivog razvoja do 2030. Ta bi se obveza trebala temeljiti na jasnom planu Unije i država članica za uspostavljanje rokova i modaliteta za njezino ostvarenje. U tom smislu, najmanje 92 % 95 % financijskih sredstava u okviru ove Uredbe trebalo bi doprinositi djelovanjima osmišljenima tako da ispunjavaju kriterije za službenu razvojnu pomoć koje je utvrdio Odbor za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD-DAC). [Am. 14]

(16)  Kako bi se resursi osigurali u područjima u kojima su najpotrebniji, posebno za najmanje razvijene zemlje i zemlje u nestabilnoj situaciji i sukobima, ova Uredba trebala bi pridonijeti zajedničkom cilju da se 0,20 % bruto nacionalnog dohotka Unije namijeni najmanje razvijenim zemljama u vremenskom okviru Programa do 2030. Ta bi se obveza trebala temeljiti na jasnom planu EU-a i država članica za uspostavljanje rokova i modaliteta za njezino ostvarenje. [Am. 15]

(16 a)  U skladu s postojećim obvezama iz Akcijskog plana EU-a za ravnopravnost spolova II., najmanje 85 % programa financiranih iz službene razvojne pomoći, i geografskih i tematskih, trebalo bi imati ravnopravnost spolova kao glavni ili bitan cilj, kako je utvrdio Odbor za razvojnu pomoć OECD-a. Obvezno preispitivanje potrošnje trebalo bi osigurati da bitan dio tih programa ima ravnopravnost spolova te prava i osnaživanje žena i djevojčica kao glavni cilj. [Am. 16]

(16 b)  U ovoj Uredbi posebna bi se pozornost trebala posvetiti djeci i mladima koji će pridonijeti ostvarenju Programa do 2030. U vanjskom djelovanju Unije u okviru ove Uredbe posebna pozornost trebala bi se usmjeriti na njihove potrebe i osnaživanje, a ulaganjem u ljudski razvoj i socijalnu uključenost pridonijet će se ostvarenju njihova potencijala kao ključnih pokretača promjene. [Am. 17]

(16 c)  Zemlje supsaharske Afrike najvećim dijelom nastanjuju adolescenti i mladi. Svaka zemlja trebala bi odlučivati o svojoj demografskoj politici. No dinamici demografije trebalo bi se pristupiti globalno kako bi se sadašnjim i budućim generacijama osigurala sredstva da u potpunosti ostvare svoj potencijal na održivi način. [Am. 18]

(17)  Uredba bi trebala odražavati potrebno usmjerenje na strateške prioritete, i u geografskom smislu – europsko susjedstvo, Afrika i zapadni Balkan te zemlje koje su u nestabilnoj situaciji i najviše im je potrebna pomoć, osobito najmanje razvijene zemlje, i po tematskim područjima – sigurnost, područjima – održivi razvoj, iskorjenjivanje siromaštva, demokracija i ljudska prava, vladavina prava, dobro upravljanje, sigurnost, sigurne, propisne i zakonite migracije, smanjenje nejednakosti, ravnopravnost spolova, rješavanje problema uništavanja okoliša, klimatske promjene i ljudska prava globalne prijetnje javnom zdravlju. [Am. 19]

(17 a)  Ovom Uredbom trebalo bi doprinijeti stvaranju otpornosti države i društva u području globalnog javnog zdravlja rješavanjem globalnih prijetnji javnom zdravlju, jačanjem zdravstvenih sustava, ostvarenjem univerzalnog zdravstvenog osiguranja, sprječavanjem i borbom protiv zaraznih bolesti te pomaganjem u osiguravanju pristupačnih lijekova i cjepiva za sve. [Am. 20]

(18)  Poseban odnos razvijen sa susjednim zemljama Unije u skladu s člankom 8. UEU-a trebalo bi očuvati i poboljšati primjenom ove Uredbe. Ovom Uredbom trebalo bi pridonijeti jačanju otpornosti država i društava u susjedstvu Unije, slijedeći angažman u Globalnoj strategiji. Trebalo bi poduprijeti provedbu europske politike susjedstva u skladu s preispitivanjem iz 2015., te provedbu regionalnih okvira za suradnju, kao što su prekogranična suradnja i vanjski aspekti relevantnih makroregionalnih strategija i politika te strategija i politika za pomorske bazene u istočnom i južnom susjedstvu, uključujući Sjevernu dimenziju i regionalnu suradnju na Crnom moru. Te inicijative pružaju dodatne političke okvire za produbljivanje odnosa sa zemljama partnerima kao i njihovih međusobnih odnosa, koji se zasnivaju na načelima uzajamnih obveza te zajedničke odgovornosti. [Am. 21]

(19)  Cilj europske politike susjedstva, kako je revidirana 2015.(22), u skladu je s glavnim političkim prioritetima Unije, a to su produbljenje demokracije, promicanje ljudskih prava i podupiranje vladavine prava, stabilizacija susjednih zemalja i jačanje otpornosti, posebno poticanjem gospodarskog razvoja promicanjem političkih, gospodarskih i socijalnih reformi. Kako bi se ostvario taj cilj, u okviru provedbi revidirane europske politike susjedstva u okviru ove Uredbe naglasak je stavljen na četiri bi trebalo staviti na sljedeća prioritetna područja, odnosno dobro upravljanje, demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava, s posebnim naglaskom na daljnji angažman civilnog društva; gospodarski socioekonomski razvoj, uključujući borbu protiv nezaposlenosti mladih kao i obrazovanje i održivost okoliša; sigurnost; migraciju i mobilnost, uključujući suzbijanje temeljnih uzroka nezakonite migracije nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja te pružanje potpore narodima, zemljama i regijama koji se suočavaju s pojačanim migracijskim pritiskom. Ovom bi se Uredbom trebala podupirati provedba sporazuma o pridruživanju Unije i sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama u susjedstvu. . Europska politika susjedstva temelji se na diferencijaciji i poboljšanoj međusobnoj odgovornosti, pri čemu se uvažavaju različite razine sudjelovanja te se odražavaju interesi svake zemlje u pogledu prirode i usmjerenosti njezina partnerstva s Unijom. Pristup koji se temelji na uspješnosti jedno je od ključnih načela europske politike susjedstva. U slučaju ozbiljnog ili trajnog narušavanja demokratskog poretka u jednoj od zemalja partnera, potporu bi trebalo prekinuti. Financiranje u susjedstvu ključni je pokretač u rješavanju zajedničkih izazova, kao što su nezakonite migracije i klimatske promjene, te u širenju prosperiteta, sigurnosti i stabilnosti putem gospodarskog razvoja i boljeg upravljanja. Potrebno je poboljšati vidljivost pomoći Unije u susjednom području. [Am. 22]

(20)  Ova bi Uredba trebala poduprijeti provedbu moderniziranog sporazuma o pridruživanju sa zemljama Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP) te omogućiti daljnji razvoj snažnih veza u kontekstu ključnih i zajedničkih globalnih pitanja između EU-a i njegovih partnera u AKP-u. Posebno, ovom Uredbom trebalo bi poduprijeti nastavak uspostavljene suradnje između Unije i Afričke unije u skladu sa Zajedničkom strategijom Afrika-EU, uključujući sudjelovanje Afrike i Unije u promicanju prava djece, kao i osnaživanja europske i afričke mladeži, i nadovezati se na budući sporazum EU-a i AKP-a nakon 2020., uključujući u okviru kontinentalnog pristupa Africi, i uzajamno korisno partnerstvo ravnopravnih strana između EU-a i Afrike. [Am. 23]

(20 a)  Ovom se Uredbom također treba pridonijeti aspektima vanjskih odnosa Unije koji su povezani s trgovinom, kao što su suradnja s trećim zemljama u pogledu dužne pažnje u lancu opskrbe za kositar, tantal i zlato, Proces Kimberley, Pakt o održivosti, provedba obveza na temelju Uredbe (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(23)1a (Uredba o OSP-u), suradnja u okviru zakonodavstva, upravljanja i trgovine u području šumarstva (FLEGT) i inicijative u okviru strategije Pomoć za trgovinu kako bi se zajamčila usklađenost i uzajamna potpora između trgovinske politike EU-a i razvojnih ciljeva i djelovanja. [Am. 24]

(21)  Unija bi trebala tražiti najučinkovitiji način uporabe dostupnih resursa kako bi poboljšala učinak svojeg vanjskog djelovanja. U tu svrhu trebalo bi osigurati dosljednost, usklađenost i komplementarnost među instrumentima za financiranje vanjskog djelovanja Unije, a to su posebno Instrument pretpristupne pomoći III.(24), Instrument za humanitarnu pomoć(25), Odluka o prekomorskim zemljama i područjima(26), Europski instrument za nuklearnu sigurnost kojim će se dopuniti Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju na temelju Ugovora o Euratomu(27), zajednička vanjska i sigurnosna politika te novopredloženi Europski instrument mirovne pomoći(28) koji se financira izvan proračuna EU-a; trebalo bi stvoriti i sinergije s drugim politikama i programima Unije uključujući skrbničke fondove te politike i programe država članica EU-a. To obuhvaća dosljednost i komplementarnost s makrofinancijskom pomoći, gdje je to relevantno. Kako bi se maksimalno povećao učinak kombiniranih intervencija za postizanje zajedničkog cilja, ovom bi se Uredbom trebalo omogućiti kombinirano financiranje s drugim programima Unije, tako dugo dok se doprinosima ne pokrivaju isti troškovi. [Am. 25]

(22)  Financijskim sredstvima koja se dodjeljuju u okviru ove Uredbe trebalo bi financirati djelovanje u okviru međunarodne dimenzije programa Erasmus i Kreativna Europa, a provedba bi se trebala odvijati u skladu s Uredbom (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća (Uredbom o Erasmusu)(29) i Uredbom (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća (Uredbom o Kreativnoj Europi)(30). [Am. 26]

(22 a)  Trebalo bi ojačati međunarodnu dimenziju programa Erasmus + kako bi se povećale mogućnosti za mobilnost i suradnju pojedinaca i organizacija iz slabije razvijenih zemalja u svijetu, i to podupiranjem izgradnje kapaciteta u trećim zemljama, razvoja vještina i kontakata na osobnoj razini, istovremeno nudeći veći broj mogućnosti za suradnju i mobilnost s razvijenim zemljama i zemljama rastućeg gospodarstva. [Am. 27]

(22 b)  S obzirom na važnost razmatranja obrazovanja i kulture u skladu s Programom održivog razvoja do 2030. i strategijom EU-a za međunarodne kulturne odnose, ovom bi se Uredbom trebalo doprinijeti jamčenju uključivog, ravnopravnog i kvalitetnog obrazovanja, promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve, poticati međunarodne kulturne odnose i potvrđivati ulogu kulture u promicanju europskih vrijednosti djelovanjem s namjenom i ciljem koje je osmišljeno kako bi imalo jasan učinak na ulogu Unije na svjetskoj sceni. [Am. 28]

(23)  U okviru ove Uredbe trebalo bi financirati djelovanje uglavnom u okviru geografskih programa kako bi se maksimalno povećao učinak pomoći Unije i kako bi se njezino djelovanje približilo zemljama i narodima partnerima, pri čemu se pruža potpora tematskim prioritetima kao što su ljudska prava, civilno društvo i održivost. Ciljevi u okviru geografskih i tematskih programa trebali bi međusobno biti usklađeni i dosljedni, te bi ih. Taj bi načelni pristup trebalo dopuniti tematskim programima i djelovanjima za brzi odgovor, gdje je to relevantno. Potrebno je osigurati učinkovitu komplementarnost među geografskim, tematskim programima i djelovanjima za brzi odgovor. Kako bi se u obzir uzele specifičnosti svakog programa, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a unije radi dopune odredbi ove Uredbe utvrđivanjem strategije Unije, prioritetnih područja, detaljnih ciljeva, očekivanih rezultata, specifičnih pokazatelja uspješnosti i specifične financijske raspodjele za svaki program. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(31) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 29]

(24)  U skladu s Konsenzusom, Unija i njezine države članice trebale bi poboljšati zajedničko programiranje kako bi objedinjavanjem resursa i kapaciteta povećale zajednički učinak. Zajedničko programiranje trebalo bi se temeljiti na angažmanu zemalja partnera, odobrenim sredstvima i preuzimanju odgovornosti. Unija i njezine države članice trebale bi, kada je to primjereno, nastojati poduprijeti zemlje partnere kroz zajedničku provedbu primjenu. Zajednička primjena trebala bi biti uključiva i otvorena svim partnerima Unije koji prihvaćaju zajedničku viziju i mogu joj doprinijeti, a to uključuje agencije i razvojne financijske institucije država članica, lokalna tijela, privatni sektor, civilno društvo i akademsku zajednicu. [Am. 30]

(24 a)  U slučaju ozbiljnog ili trajnog narušavanja demokratskog poretka, ljudskih prava i vladavine prava u jednoj od zemalja partnera, potpora se delegiranim aktom može djelomično ili potpuno prekinuti. Pri donošenju odluka Komisija bi trebala uzeti u obzir relevantne rezolucije Europskog parlamenta. [Am. 31]

(24 b)  Ova Uredba trebala bi ponovno potvrditi nuklearnu sigurnost kao važan dio vanjskog djelovanja Unije i olakšati postizanje ciljeva suradnje koji su navedeni u Uredbi (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća(32) (Uredbi EINS). Stoga, u slučaju da zemlja partner opetovano ne poštuje osnovne standarde nuklearne sigurnosti, kao što su odredbe relevantnih međunarodnih konvencija u okviru Međunarodne agencije za atomsku energiju, Konvencije iz Espoa i Aarhuške konvencije i njihovih naknadnih izmjena, Ugovora o neširenju nuklearnog oružja i njegovih dodatnih protokola, obveze provedbe testiranja otpornosti na stres i povezanih mjera, te ciljevi suradnje navedeni u Uredbi EINS, treba razmotriti pomoć dotičnoj zemlji na temelju ove Uredbe, te ona može biti u potpunosti ili djelomično suspendirana. [Am. 32]

(25)  U provedbi primjeni ove Uredbe trebale bi se dosljedno odražavati i uvrstiti vrijednosti demokracije i ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući zaštitu djece, manjina, osoba s invaliditetom i pripadnika zajednice LGBTI, te jednakost spolova i osnaživanje žena i djevojčica, a pomoć Unije u okviru tematskih programa za ljudska prava i demokraciju te organizacije civilnog društva trebala lokalne vlasti trebale bi imati posebnu dopunsku i dodatnu ulogu zbog svoje globalne prirode i neovisnosti djelovanja o pristanku vlada i javnih tijela trećih zemalja o kojima je riječ. Unija bi pritom trebala posvetiti posebnu pozornost zemljama i hitnim situacijama u kojima su ljudska prava i temeljne slobode najviše ugrožene te gdje je nepoštovanje tih prava i sloboda posebno izraženo i sustavno, kao i situacijama u kojima je prostor za civilno društvo u opasnosti. Pomoć Unije u okviru ove Uredbe trebala bi biti oblikovana na takav način da omogući potporu civilnom društvu, te suradnju i partnerstvo s njime u pogledu osjetljivih pitanja ljudskih prava i demokracije, pružajući fleksibilnost i potrebnu reaktivnost radi reagiranja na promjenjive okolnosti, potrebe korisnika ili razdoblja krize i prema potrebi pridonoseći izgradnji kapaciteta civilnoga društva. U takvim slučajevima, politički prioriteti trebali bi biti promicanje poštovanja međunarodnog prava i pružanje sredstava djelovanja lokalnom civilnom društvu i drugim relevantnim dionicima u području ljudskih prava kako bi pridonijeli radu koji se provodi u vrlo teškim okolnostima. Ova Uredba također treba otvoriti mogućnost da organizacije civilnog društva primaju male iznose bespovratnih sredstava na način koji je brz i učinkovit kad je to potrebno, posebno u najtežim situacijama, kao što su one obilježene nestabilnošću, krizom i napetostima između zajednica. [Am. 33]

(25 a)  U skladu s člancima 2., 3. i 21. UEU-a i člankom 8. UFEU-a, provedba ove Uredbe trebala bi se voditi načelima ravnopravnosti spolova, osnaživanja žena i djevojčica te bi se njome trebalo nastojati štititi i promicati prava žena u skladu s Akcijskim planom za ravnopravnost spolova II, zaključcima Vijeća o ženama, miru i sigurnosti od 10. prosinca 2018., Istanbulskom konvencijom Vijeća Europe i ciljem 5. Programa održivog razvoja do 2030. [Am. 34]

(25 b)  Ovom bi Uredbom trebalo obuhvatiti i isticati promicanje prava žena i ravnopravnosti spolova na svjetskoj razini, pa i podupiranjem organizacija koje rade na promicanju spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava (pristup kvalitetnim i dostupnim informacijama, obrazovanju i uslugama) i borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja i diskriminacije, kao i uviđanjem i postupanjem u skladu s bliskim vezama između pitanja mira, sigurnosti, razvoja i ravnopravnosti spolova. Taj rad trebao bi biti usklađen s relevantnim međunarodnim i europskim načelima i konvencijama te promicati njihovu provedbu. [Am. 35]

(26)  Organizacije civilnog društva trebale bi obuhvatiti širok raspon dionika s različitim višestrukim ulogama i ovlastima, odnosno sve nedržavne, neprofitne, nestranačke i nenasilne strukture u okviru kojih se građani organiziraju radi ostvarivanja zajedničkih političkih, kulturnih, društvenih, vjerskih, okolišnih ili gospodarskih ciljeva i ideala ili radi pozivanja vlasti na odgovornost. Riječ je o urbanim, ruralnim, formalnim i neformalnim organizacijama koje djeluju na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini. Druga tijela ili akteri koji nisu posebno isključeni ovom Uredbom trebali bi se moći financirati kada je to potrebno radi ostvarivanja ciljeva ove Uredbe. [Am. 36]

(26 a)  U skladu s Konsenzusom za razvoj, Unija i njezine države članice trebale bi poticati sudjelovanje organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti u doprinošenju održivom razvoju i provedbi ciljeva održivog razvoja, među ostalim u sektorima demokracije, vladavine prava, temeljnih sloboda i ljudskih prava, socijalne pravde i kao pružatelja osnovnih socijalnih usluga najugroženijim narodima. Trebali bi prepoznati višestruke uloge organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti, pritom lokalnih vlasti kao promicatelja teritorijalnog pristupa razvoju, uključujući postupak decentralizacije, sudjelovanje, nadzor i odgovornost. Unija i njezine države članice trebale bi promicati prostor za djelovanje organizacija civilnog društva i okružje u kojem se ono omogućuje te dodatno povećati svoju potporu za izgradnju kapaciteta organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti kako bi se osnažilo njihovo sudjelovanje u procesu održivog razvoja te unaprijedio politički, socijalni i gospodarski dijalog, među ostalim i putem programa za sredstva za civilno društvo.[Am. 37]

(26 b)  Unija podupire organizacije civilnog društva i promiče njihovo veće strateško sudjelovanje u svim vanjskim instrumentima i programima, uključujući geografske programe i djelovanja za brzi odgovor iz ove Uredbe, u skladu sa zaključcima Vijeća od 15. listopada 2012. na temu „Temelji demokracije i održivog razvoja: suradnja Europe i civilnog društva u području vanjskih odnosa”. [Am. 38]

(27)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za ovaj Instrument koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucijskog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(33) za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(28)  Uredba odražava važnost borbe protiv klimatskih promjena, zaštite okoliša i borbe protiv gubitka biološke raznolikosti, u skladu s obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma, Konvencije o biološkoj raznolikosti i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, a trebala bi pridonijeti uključivanju klimatskih i ekoloških pitanja u politike Unije i ostvarivanju općeg cilja da se s 25 % 50 %proračunskih rashoda Unije podupre ostvarivanje klimatskih ciljeva i potpomoći djelovanja s jasnim i odredivim dodatnim koristima za sve sektore. Očekuje se da će se na djelovanja za ostvarivanje klimatskih ciljeva, upravljanje okolišem i zaštitu okoliša, biološku raznolikost i suzbijanje dezertifikacije u okviru ove Uredbe utrošiti 25 % 45 % njezine ukupne financijske omotnice, od čega bi 30 % ukupne financijske omotnice trebalo dodijeliti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih. Tijekom provedbe primjene ove Uredbe utvrdit će se relevantna djelovanja, a ukupni doprinos iz Uredbe trebao bi biti dio relevantnih postupaka evaluacije i preispitivanja. Djelovanje Unije u tom području trebalo bi pogodovati poštovanju Pariškog sporazuma i konvencija iz Rija, a ne doprinositi uništenju okoliša ili stvarati štetu u okolišu ili klimi. U djelovanjima i mjerama koje pridonose ispunjenju cilja u pogledu klime poseban se naglasak stavlja na potporu prilagodbi klimatskim promjenama u siromašnim, iznimno ugroženim zemljama te se uzima u obzir odnos između klime, mira i sigurnosti, osnaživanja žena i borbe protiv siromaštva. Ovom Uredbom trebalo bi pridonijeti održivom gospodarenju prirodnim resursima i promicati održivo i sigurno rudarenje, upravljanje šumama i poljoprivredu. [Am. 39]

(29)  Ključno je dodatno pojačati suradnju Suradnja u području migracija sa zemljama partnerima kako bi se zakonitim migracijama dobro upravljalo, sa svim pripadajućim koristima, a nezakonite se migracije suzbijale može dovesti do uzajamne koristi od propisnih, sigurnih i odgovornih migracija i do suzbijanja nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja. Takva suradnja trebala bi pridonijeti olakšavanju sigurnih i zakonitih putova za migracije i azil, osiguranju pristupa međunarodnoj zaštiti, otklanjanju temeljnih uzroka nezakonite migracije, i prisilnog raseljavanja, angažiranju u odnosima s dijasporama, poboljšanju upravljanja granicama i naporima u borbi protiv rješavanju nezakonite migracije, trgovine ljudima i krijumčarenja migranata, kao i aktivnostima u pogledu sigurnog, dostojanstvenog i održivog vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije gdje je to relevantno, na način kojim se uzimaju u obzir sukobi i na temelju međusobnog preuzimanja obveza i punog poštovanja humanitarnih obveza i obveza u pogledu ljudskih prava u okviru međunarodnog prava i prava Unije. Stoga bi djelotvorna suradnja trećih zemalja s Unijom u ovom području trebala biti integrirana u opća načela ove Uredbe. Važna je povećana dosljednost između migracijske politike i politike razvojne suradnje kako bi se osiguralo da se razvojnom pomoći podupiru zemlje partneri u djelotvornijem borbi protiv siromaštva i nejednakosti, promicanju prava i sloboda te u pridonošenju propisnom, sigurnom i odgovornom upravljanju migracijom migracijama. Ova bi Uredba trebala pridonijeti koordiniranom, holističkom i strukturiranom pristupu migraciji, maksimalnom povećanju sinergija i iskorištavanju utjecaja koji Unija ima pozitivnom utjecaju migracija i mobilnosti na razvoj.. [Am. 40]

(30)  Ovom bi se Uredbom, zajedno s migracijskom politikom i razvojnim politikama Unije, Uniji trebalo omogućiti da odgovori na izazove, potrebe i prilike u vezi s migracijom. U tu se svrhu, kako bi se u najvećoj mjeri migracijama doprinijelo razvoju, ne dovodeći u pitanje nepredviđene okolnosti, novonastale izazove ili nove potrebe, očekuje da će se 10 % najviše 10 % financijske omotnice namijeniti otklanjanju temeljnih uzroka nezakonite migracije i prisilnog raseljavanja te potpori pojačanom angažmanu za omogućavanje sigurne, uredne, propisne i odgovorne migracije te provedbi planiranih i dobro upravljanih politika migracije i upravljanju migracijama, uključujući zaštitu izbjeglica i prava migranata na temelju međunarodnog prava i prava Unije u okviru ciljeva ove Uredbe. Ovom bi Uredbom trebalo doprinijeti rješavanju problema odljeva mozgova i pomoći u pružanju potpore za potrebe raseljenih osoba i zajednica domaćina, posebno pružanjem pristupa osnovnim uslugama i mogućnostima za život. [Am. 41]

(30 a)  Informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i usluge dokazani su pokretači održivog razvoja i uključivog rasta. One mogu biti od presudne važnosti za poboljšanje života građana čak i u najsiromašnijim zemljama, posebice osnaživanjem položaja žena i djevojčica, jačanjem demokratskog upravljanja i transparentnosti, te povećanjem produktivnosti i stvaranja radnih mjesta. Međutim, povezivost i pristupačnost i dalje su problem diljem regija i unutar njih zbog velikih razlika između zemalja s višim dohotkom i zemalja s nižim dohotkom, te između gradova i ruralnih područja. Ovom Uredbom stoga bi se trebalo pomoći Uniji da dodatno integrira digitalizaciju u svoje razvojne politike. [Am. 42]

(30 b)  U Programu za održivi razvoj do 2030., koji je donesen rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda 25. rujna 2015., ističe se važnost promicanja mirnih i uključivih društava kao cilja održivog razvoja (16. cilj održivog razvoja) te radi postizanja ostalih ishoda razvojne politike. Ciljem održivog razvoja br. 16.a izričito se traži „jačanje relevantnih nacionalnih institucija, među ostalim putem međunarodne suradnje, za izgradnju kapaciteta na svim razinama, a posebice u zemljama u razvoju, radi sprečavanja nasilja te suzbijanja terorizma i kriminala”. [Am. 43]

(30 c)  U Priopćenju sa sastanka na visokoj razini od 19. veljače 2016. Odbor za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj ažurirao je smjernice u pogledu izvješćivanja o službenoj razvojnoj pomoći u području mira i sigurnosti. Financiranje djelovanja poduzetih u skladu s ovom Uredbom predstavlja službenu razvojnu pomoć kada ono ispunjava kriterije navedene u tim smjernicama u pogledu izvješćivanja ili u bilo kojim naknadnim smjernicama u pogledu izvješćivanja o kojima Odbor za razvojnu pomoć može postići dogovor. [Am. 44]

(30 d)  Izgradnja kapaciteta kao potpora razvoju i sigurnosti za razvoj trebala bi se primjenjivati samo u iznimnim slučajevima ako se ciljevi Uredbe ne mogu ispuniti drugim aktivnostima razvojne suradnje. Pružanje potpore akterima sigurnosnog sektora u trećim zemljama, među ostalim, u izvanrednim okolnostima, vojsci, u kontekstu sprečavanja sukoba, upravljanja krizama ili u kontekstu stabilizacije ključno je za osiguravanje odgovarajućih uvjeta za iskorjenjivanje siromaštva i razvoj. Dobro upravljanje, djelotvorna demokratska kontrola i civilni nadzor nad sigurnosnim sustavom, među ostalim nad vojskom, kao i poštovanje ljudskih prava i načelâ vladavine prava ključne su karakteristike države koja dobro funkcionira u svakom kontekstu te bi ih stoga trebalo promicati putem šire potpore trećim zemljama pri reformi sigurnosnog sektora. [Am. 45]

(30 e)  Ova Uredba trebala bi se temeljiti na zaključcima evaluacije koju je Komisija zatražila za lipanj 2020., uključujući opsežno javno savjetovanje s više dionika, ocjenjujući dosljednost izgradnje kapaciteta kao potporu razvoju i sigurnosti za razvoj u okviru veze između sigurnosti i razvoja koju financira Unija i njezine države članice s Globalnom strategijom i ciljevima održivog razvoja UN-a. [Am. 46]

(30 f)  Unija bi također trebala promicati pristup u kojem se vodi računa o sukobima i rodnim odnosima u svim djelovanjima i programima u okviru ove Uredbe kako bi se izbjegli negativni učinci te u najvećoj mogućoj mjeri povećali pozitivni učinci. [Am. 47]

(31)  Na Uredbu bi se trebala primjenjivati horizontalna financijska pravila koja su donijeli Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. UFEU-a. Pravila su utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(34)(Financijska uredba) i njima se pobliže određuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravnog izvršenja, financijske pomoći, proračunske potpore, uzajamnih fondova, financijskih instrumenata i proračunskih jamstava, te se osiguravaju kontrole odgovornosti financijskih subjekata. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama i trećim zemljama s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava ključno za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima EU-a.

(32)  Oblici financiranja te načini provedbe primjene u okviru ove Uredbe trebali bi se odabrati na temelju potreba, preferencija i specifičnog konteksta partnera, njihove relevantnosti, održivosti i sposobnosti za usklađivanje s načelima razvojne učinkovitosti, njihove mogućnosti ostvarivanja posebnih ciljeva djelovanja i postizanja rezultata, uzimajući u obzir posebno troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nesukladnosti. Pritom bi trebalo razmotriti i primjenu jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kao što je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske Financijske uredbe. Na temelju ove Uredbe trebalo bi osnažiti i povećati ulogu Europske zaklade za demokraciju (EED) kao zaklade koja je putem europskih institucija ovlaštena za potporu demokraciji, civilnom društvu i ljudskim pravima diljem svijeta. EED-u bi trebalo omogućiti administrativnu fleksibilnost i mogućnosti financiranja radi isplate ciljanih bespovratnih sredstava dionicima civilnog društva u europskom susjedstvu za provedbu europske politike susjedstva, osobito ako je riječ o razvoju demokracije, ljudskim pravima, slobodnim izborima i vladavini prava. [Am. 48].

(33)  Novi Europski fond za održivi razvoj+ nadovezuje se na prethodni Fond za održivi razvoj(35) i trebao bi tvoriti integrirani financijski paket kojim se osigurava financijski kapacitet u obliku bespovratnih sredstava, proračunskih jamstava i financijskih instrumenata diljem svijeta. EFOR plus trebao bi poduprijeti Plan za vanjska ulaganja i objediniti operacije mješovitog financiranja i proračunska jamstva obuhvaćena Jamstvom za vanjsko djelovanje, uključujući jamstva za državne rizike povezane s operacijama kreditiranja koje su se prethodno provodile u okviru mandata za vanjsko kreditiranje Europske investicijske banke. Europska investicijska banka, s obzirom na svoju ulogu u skladu s Ugovorima i iskustvo u potpori politika Unije tijekom zadnjih desetljeća, trebala bi i dalje biti prirodan partner Komisiji za provedbu primjenu operacija pokrivenih Jamstvom za vanjsko djelovanje. Druge multilateralne razvojne banke ili nacionalne razvojne banke EU-a isto tako raspolažu vještinama i kapitalom koji mogu dodati znatnu vrijednost učinku razvojne pomoći Unije te stoga treba snažno promicati njihovo sudjelovanje u okviru fonda EFOR plus putem ove Uredbe. [Am. 49]

(34)  Cilj EFOR-a plus trebala bi biti potpora ulaganjima kao oblik doprinosa ciljevima održivog razvoja poticanjem održivog i uključivog gospodarskog, kulturnog i socijalnog razvoja i promicanjem socioekonomske otpornosti u zemljama partnerima s posebnim naglaskom na iskorjenjivanje siromaštva, održivog i uključivog rasta, stvaranja sprečavanje sukoba i promicanje mirnih, pravednih i uključivih društava, održiv i uključiv gospodarski napredak, borbu protiv klimatskih promjena njihovim ublažavanjem i prilagodbom tim promjenama, borbu protiv uništenja okoliša, stvaranje pristojnih radnih mjesta u skladu s relevantnim standardima MOR-a i, gospodarskih prilika, posebno za žene, mlade i ugrožene osobe. Potrebno je staviti naglasak na pružanje uključivog, ravnopravnog i kvalitetnog obrazovanja te na razvoj vještina i poduzetništva, jačanjem obrazovnih i kulturnih struktura, što podrazumijeva i djecu u humanitarnim krizama i situacijama prisilnog raseljavanja. Također bi cilj trebalo biti podupiranje stabilnog investicijskog okružja, industrijalizacije, socioekonomskih sektora, kooperativa, socijalnih poduzeća, mikro, malih i srednjih poduzeća te rješavanjem specifičnih socioekonomskih temeljnih uzroka jačanje demokracije, vladavine prava i ljudskih prava, čiji nedostatak često predstavlja specifične socioekonomske temeljne uzroke nezakonite migracije i prisilnog raseljavanja, u skladu s relevantnim okvirnim programskim dokumentima. Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti zemljama u nestabilnoj situaciji ili sukobu, najmanje razvijenim zemljama i siromašnim zemljama s visokom stopom zaduženosti. Poseban naglasak trebalo bi staviti i na poboljšanje pružanja bitnih javnih osnovnih usluga, sigurnosti opskrbe hranom te na poboljšanje kvalitete života brzorastućeg gradskog stanovništva, pa i s pomoću odgovarajućeg, sigurnog i pristupačnog stanovanja. U okviru EFOR-a plus trebalo bi poticati profitna ili neprofitna partnerstva kao sredstva usmjeravanja ulaganja privatnog sektora prema održivom razvoju i iskorjenjivanju siromaštva. Strateško sudjelovanje organizacija civilnog društva i delegacija Unije u zemljama partnerima također bi trebalo promicati u svim fazama projektnog ciklusa kako bi se pomoglo u pronalaženju prilagođenih rješenja za promicanje socioekonomskog razvoja zajednica, stvaranja radnih mjesta i novih poslovnih prilika. Ulaganja bi se trebala temeljiti na analizi sukoba, usmjerenosti na temeljne uzroke sukoba, krhkosti i nestabilnosti, te maksimalno povećavati potencijal za promicanje mira i smanjivati na najmanju moguću mjeru rizik od pogoršavanja sukoba. [Am. 50]

(35)  U okviru EFOR-a plus trebalo bi u najvećoj mogućoj mjeri povećati aditivnost financiranja, ukloniti tržišne nedostatke i neoptimalna ulaganja, pružiti inovativne proizvode te potaknuti financiranje iz privatnog sektora kojim se optimizira doprinos privatnog financiranja lokalnom održivom razvoju. Uključivanje privatnog sektora u suradnju Unije s partnerskim zemljama putem EFOR-a plus trebalo bi proizvesti mjerljiv dodatni razvojni učinak kojim se potpuno poštuje okoliš te prava i egzistencija lokalnih zajednica, bez narušavanja lokalnog tržišta te i nepravednog tržišnog natjecanja s lokalnim gospodarskim dionicima. To bi trebalo biti troškovno učinkovito i temeljiti se na uzajamnoj odgovornosti i podjeli rizika i troškova. EFOR+ s obzirom na to da se temelji na odgovarajućim kriterijima odgovornosti i transparentnosti, trebao bi djelovati kao jedinstveno mjesto koje će primati prijedloge za financiranje od financijskih institucija i javnih ili privatnih ulagača te pružati širok raspon financijske potpore prihvatljivim ulaganjima. [Am. 51]

(35 a)  Jamstvo EU-a za državne operacije ulaganja u javni sektor dio je EFOR-a plus. To jamstvo EU-a ne obuhvaća državne operacije ulaganja koje uključuju daljnje kreditiranje privatnog sektora ili kreditiranje subjekata ispod državne razine koji imaju pristup financiranju ispod državne razine bez državnih jamstava, kao ni kreditiranje u njihovu korist. Kako bi se EIB-u pomoglo u planiranju kapaciteta, dodjeljuje mu se minimalni zajamčeni opseg takvih državnih operacija ulaganja. [Am. 52]

(36)  Trebalo bi uspostaviti jamstvo za vanjsko djelovanje na temelju postojećeg jamstva EFOR-a i Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja. Jamstvom za vanjsko djelovanje trebalo bi poduprijeti operacije EFOR-a plus pokrivene proračunskim jamstvima, makrofinancijsku pomoć i kredite trećim zemljama na temelju Odluke Vijeća 77/270/Euratom(36). Te operacije treba poduprijeti odobrenim sredstvima u okviru ove Uredbe, zajedno s onima u okviru Uredbe (EU) br. .../... Europskog parlamenta i Vijeća(37)(IPA III Uredba) i Uredbe EINS, koja bi trebala pokrivati i izdvajanje rezervacija i obveze koje proizlaze iz kredita za makrofinancijsku pomoć i kredita trećim zemljama na koje se upućuje u članku 10. stavku 2. Uredbe EINS. Pri financiranju operacija iz EFOR-a plus trebalo bi davati prednost financiranju operacija koje imaju snažan učinak na otvaranje stvaranje pristojnih radnih mjesta i egzistencije, i čiji omjer troškova i koristi povećava održivost ulaganja te koje pružaju najviše jamstvo u pogledu održivosti te dugoročnog razvojnog učinka u cjelokupnoj lokalnoj odgovornosti. Operacije uz potporu jamstva za vanjsko djelovanje trebale bi biti popraćene dubinskom ex ante procjenom aspekata zaštite okoliša te financijskih i društvenih aspekata, kako je primjereno uključujući učinak na ljudska prava i egzistenciju pogođenih zajednica i učinak na nejednakosti i utvrđivanje načina rješavanja tih nejednakosti i u skladu sa zahtjevima za bolju regulativu te uzimajući u obzir načelo dobrovoljnog i prethodnog pristanka pogođenih zajednica u ulaganjima u zemljišta. Jamstvo za vanjsko djelovanje ne bi se trebalo koristiti za pružanje osnovnih javnih usluga – to je i dalje odgovornost države. Ex post procjene učinka trebale bi se provoditi i radi mjerenja razvojnog učinka operacija iz EFOR-a plus. [Am. 53]

(37)  Radi veće fleksibilnosti, povećanja privlačnosti za privatni sektor, promicanja poštenog tržišnog natjecanja i maksimalnog povećanja učinka ulaganja trebalo bi za prihvatljive dionike predvidjeti odstupanje od pravila vezanih uz metode izvršenja proračuna Unije, kako su utvrđena u Financijskoj uredbi. Ti prihvatljivi dionici mogla bi biti tijela kojima nije povjerena provedba javno-privatnog partnerstva, a i tijela uređena privatnim pravom zemlje partnera. [Am. 54]

(38)  Kako bi se povećao učinak Jamstva za vanjsko djelovanje, države članice i ugovorne stranke u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru trebale bi imati mogućnost davanja doprinosa u gotovini ili u obliku jamstva. Doprinos u obliku jamstva ne bi trebao premašivati 50 % iznosa operacija za koje Unija jamči. Za financijske obveze koje proizlaze iz ovog jamstva ne bi trebalo izdvojiti rezervacije, a rezervu likvidnosti trebao bi osigurati zajednički fond za rezervacije.

(39)  Vanjsko djelovanje često se provodi primjenjuje u izrazito nestabilnom okruženju u kojem je nužno brzo i neprekidno prilagođavanje na promjenjive potrebe partnera Unije i globalne izazove u području ljudskih prava i temeljnih sloboda, demokracije i dobrog upravljanja, sigurnosti i stabilnosti, klimatskih promjena i okoliša te oceana, kao i na migracijsku krizu i migracija, uključujući njezine temeljne uzroke kao što su siromaštvo i nejednakost, i učinak sve većeg broja raseljenih osoba, a posebno na zemlje u razvoju. Da bi se zadržala predvidivost, a svejedno bilo moguće brzo reagirati kad je to potrebno, financijsko izvršenje programa mora biti moguće prilagođavati. Kako bi se povećala sposobnost EU-a da reagira na nepredviđene potrebe koje nisu predviđene programima i programskim dokumentima nadovezujući se na uspješno iskustvo s Europskim razvojnim fondom, određeni predodređeni iznos ne bi trebao biti dodijeljen, nego rezerviran za nove izazove i prioritete. Taj bi iznos u opravdanim okolnostima trebalo mobilizirati u skladu s postupcima utvrđenima u ovoj Uredbi. [Am. 55]

(40)  Stoga, poštujući načelo godišnjeg određivanja proračuna Unije, ovom Uredbom trebalo bi očuvati mogućnost primjene fleksibilnih odredbi koje su već uvrštene u Financijsku uredbu za druge politike, konkretno odredbi o prijenosu i ponovnoj raspodjeli obveza, kako bi se osigurala učinkovita uporaba sredstava Unije i za građane Unije i za zemlje partnere te kako bi se ujedno maksimalno povećala dostupna sredstva Unije za intervencije u okviru vanjskog djelovanja.

(41)  U skladu s člankom 83. Odluke Vijeća .../... (PZP-ovi), osobe i subjekti s poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima trebali bi ispunjavati uvjete za financiranje u okviru ove Uredbe, podložno pravilima i ciljevima Uredbe i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. Štoviše, trebalo bi poticati suradnju u područjima zajedničkog interesa između zemalja partnera i prekomorskih zemalja i područja kao i najudaljenijih regija Unije prema članku 349. UFEU-a.

(42)  Kako bi se povećala demokratska odgovornost zemalja partnera u pogledu njihovih razvojnih procesa i održivosti vanjske pomoći, Unija bi trebala promicati, kada je to prikladno, uporabu institucija, resursa, stručnosti te sustava i postupaka zemalja partnera za sve aspekte projektnog ciklusa za suradnju, istodobno osiguravajući lokalne resurse i stručnost te punu uključenost lokalnih vlasti i civilnog društva. Unija bi također trebala pružiti programe osposobljavanja o tome kako podnijeti zahtjev za financiranje iz Unije za službenike lokalnih tijela i organizacije civilnog društva kako bi im se pomoglo da povećaju prihvatljivost i uspješnost svojih projekata. Ti bi se programi trebali provoditi u predmetnim zemljama, biti dostupni na jeziku te zemlje i dopunjivati uspostavljene programe za učenje na daljinu kako bi se osiguralo ciljano osposobljavanje koje odgovara potrebama određene zemlje. [Am. 56]

(43)  Godišnji ili višegodišnji akcijski planovi i mjere koji se navode u članku 19. tvore programe rada prema Financijskoj uredbi. Godišnji ili višegodišnji akcijski planovi sastoje se od skupa mjera grupiranih u jedan dokument.

(44)  U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(38), Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95(39), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(40) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(41), financijski interesi Unije trebaju se štititi djelotvornim i razmjernim mjerama, među ostalim sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti, uključujući prijevare, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(42). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji prima sredstva Unije mora u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije te dodijeliti Komisiji, OLAF-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. Sporazumi s trećim zemljama i područjima i međunarodnim organizacijama te bilo kakav sporazum ili ugovor koji proizlazi iz provedbe ove Uredbe stoga bi trebali sadržavati odredbe kojima se Komisiju, Revizorski sud i OLAF izričito ovlašćuje za provedbu takvih revizija, provjera i inspekcija na terenu u skladu s njihovim nadležnostima i kojima se osigurava da sve treće strane uključene u izvršavanje financiranja Unije dodjeljuju jednaka prava.

(44 a)  Radi doprinosa međunarodnoj borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza, prijevare, korupcije i pranja novca, sve financiranje u okviru ove Uredbe trebalo bi se pružati na potpuno transparentan način. Osim toga, prihvatljivi partneri ne bi smjeli podržavati aktivnosti koje se obavljaju u nezakonite svrhe niti sudjelovati u operacijama financiranja ili ulaganja s pomoću instrumenta koji se nalazi u nekooperativnoj jurisdikciji ili poreznoj oazi. Partneri bi se također trebali suzdržati od bilo kakvog izbjegavanja poreza ili agresivnog poreznog planiranja. [Am. 57]

(45)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu relevantnih odredaba ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(43). [Am. 58]

(46)  Kako bi se dopunili elementi ove Uredbe koji nisu ključni, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u vezi s utvrđivanjem strategije Unije, prioritetnim područjima, detaljnim ciljevima, očekivanim rezultatima, specifičnim pokazateljima učinka i specifičnim modalitetima financijske raspodjele i suradnje za svaki geografski i tematski program te za akcijske planove i mjere koje se ne temelje na programskim dokumentima kojima se uspostavlja operativni okvir za ljudska prava, uspostavljanjem okvira za upravljanje rizikom, odlučivanjem o potrebama koje nisu obuhvaćene programima ili programskim dokumentima, odlučivanjem o obustavi pomoći, utvrđivanjem okvira pristupa koji se temelji na rezultatima, utvrđivanjem stopa rezerviranja, uspostavljanjem okvira praćenja i evaluacije te proširivanjem opsega mjera za zemlje i područja koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom. Kako bi se izmijenili elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije UFEU-a u vezi sa stopama rezervacije utvrđenima u članku 26. stavku 3., s područjima suradnje i intervencije navedenim u prilozima II., prilozima II. III. i IV., prioritetnim područjima operacija iz EFOR-a plus navedenima u Prilogu V., upravljanjem fondom EFOR+ iz Priloga VI., radi revizije ili dopune pokazatelja u Prilogu VII. gdje se to smatra potrebnim te radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i procjenu. i investicijskim područjima navedenima u Prilogu V., kao i pokazateljima navedenima u Prilogu VII. [Am. 60]

(47)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(44), potrebno je evaluirati ovaj Program na temelju informacija prikupljenih s pomoću posebnih zahtjeva za praćenje, a istovremeno izbjeći prekomjernu regulativu i administrativno opterećenje, posebno za države članice. Ti zahtjevi, gdje je primjereno, mogu trebali bi obuhvaćati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka programa na terenu. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući sa stručnjacima s relevantnim dionicima, kao što su civilno društvo i stručnjaci, te da se ona provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 61]

(48)  Upućivanja na instrumente Unije iz članka 9. Odluke Vijeća 2010/427/EU(45), koji se zamjenjuju ovom Uredbom, treba smatrati upućivanjima na ovu Uredbu, a Komisija bi trebala osigurati provedbu ove Uredbe Zbog širokog raspona i područja primjene ove Uredbe te kako bi se osigurala usklađenost načela, ciljeva i troškova u okviru ove Uredbe i drugih instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja, kao što je Uredba EINS, ili instrumenti koji su neodvojivo povezani s vanjskim politikama, primjerice Uredba IPA III, horizontalna upravljačka skupina koja se sastoji od svih relevantnih službi Komisije i ESVD-a, a kojom predsjedava potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku ili predstavnik tog ureda trebala bi biti odgovorna za vođenje, koordinaciju i upravljanje politikama, programima, ciljevima i djelovanjima u skladu s ulogom EEAS-a, kako je predviđeno tom odlukom ovom Uredbom kako bi se osigurala dosljednost, učinkovitost, transparentnost i odgovornost u pogledu vanjskog financiranja Unije. Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije trebala bi jamčiti ukupnu političku usklađenost vanjskoga djelovanja Unije. Za sva djelovanja, uključujući djelovanja za brzi odgovor i izvanredne mjere pomoći, i tijekom cijelog ciklusa programiranja, planiranja i primjene instrumenta, Visoka predstavnica i ESVD surađuju s relevantnim članovima i službama Komisije, utvrđenima na temelju prirode i ciljeva predviđenog djelovanja, nadovezujući se na njihovu stručnost. Svi prijedlozi odluka trebali bi biti pripremljeni u skladu s postupcima Komisije te se podnose Komisiji na usvajanje. [Am. 61]

(48 a)  Primjena ove Uredbe trebala bi, kada je to relevantno, nadopunjavati mjere koje Unija donese u svrhu ostvarenja ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike u okviru glave V. drugog poglavlja UEU-a i mjere donesene u okviru dijela petog UFEU-a te bi trebala biti usklađena s njima. [Am. 62]

(49)  Ovdje predviđena djelovanja trebaju strogo pratiti uvjete i postupke utvrđene restriktivnim mjerama Unije. [Am. 63]

(49 a)  Europski parlament trebao bi biti u potpunosti uključen u faze oblikovanja, programiranja, praćenja i evaluacije instrumenata kako bi se zajamčila politička kontrola te demokratski nadzor i odgovornost financiranja Unije u području vanjskog djelovanja. Potrebno je uspostaviti pojačan dijalog između institucija kako bi se osiguralo da Europski parlament bude u mogućnosti sustavno i neometano provoditi političku kontrolu tijekom primjene ove Uredbe, čime se povećava djelotvornost i legitimnost. [Am. 64]

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuje program „Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju” (dalje u tekstu „Instrument”).

Njome se određuju ciljevi Instrumenta, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Ujedno se uspostavljaju Europski fond za održivi razvoj plus (EFOR+) i jamstvo za vanjsko djelovanje.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)  „program za pojedinu državu” znači okvirni program koji obuhvaća jednu državu;

(2)  „program za više država” znači okvirni program koji pokriva više država;

(3)  „prekogranična suradnja” znači suradnja između jedne ili više država članica i jedne ili više trećih zemalja i područja uz vanjske granice Unije;

(4)  „regionalni program” znači okvirni program za više država koji obuhvaća više trećih zemalja unutar istog geografskog područja, kao što je utvrđeno u članku 4. stavku 2.;

(5)  „transregionalni program” znači okvirni program za više država koji obuhvaća više trećih zemalja iz različitih područja, kao što je utvrđeno u članku 4. stavku 2.;

(6)  „pravni subjekt” znači bilo koja fizička ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s člankom 197. stavkom 2. točkom (c) Financijske uredbe;

(6 a)  „organizacije civilnog društva” znači sve nedržavne, neprofitne i nenasilne strukture u okviru kojih se građani organiziraju radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i ideala, bilo političkih, kulturnih, društvenih, gospodarskih, vjerskih ili okolišnih, ili radi pozivanja vlasti na odgovornost a koje djeluju na lokalnoj, regionalnoj ili međunarodnoj razini i koje mogu uključivati i gradske i ruralne, i formalne i neformalne organizacije; u kontekstu tematskog programa o ljudskim pravima i demokraciji, „civilno društvo” obuhvaća pojedince ili skupine koje su neovisne od države i čija djelovanja pomažu u promicanju ljudskih prava i demokracije, uključujući borce za ljudska prava kako je definirano u Deklaraciji UN-a o pravima i odgovornostima pojedinaca; [Am. 65]

(6 b)  „lokalna tijela” znači ogranci državnih ili javnih tijela koji djeluju na podnacionalnoj razini (npr. razina općine, zajednice, okruga, županije, pokrajine ili regije). [Am. 66]

(7)  „investicijsko područje” znači ciljano područje za potporu jamstvom iz EFOR-a plus portfeljima ulaganja u određenim regijama, zemljama ili sektorima;

(8)  „doprinositelj” znači država članica, međunarodna financijska institucija ili javna ustanova države članice, državna agencija ili drugi javni ili privatni subjekti koji fondu za zajedničke rezerve pružaju doprinose u gotovini ili u jamstvima. [Am. 67]

(8 a)  „dodatnost” znači načelo kojim se osigurava da se potporom Jamstva za vanjsko djelovanje doprinosi održivom razvoju putem operacija koje se ne bi mogle izvršiti bez njega ili koje postižu pozitivne rezultate koji nadilaze ono što se moglo postići bez potpore, kao i poticanje financiranja iz privatnog sektora i uklanjanje tržišnih nedostataka ili ulagačkih situacija koje nisu optimalne kao i poboljšanje kvalitete, održivosti, učinka ili opsega nekog ulaganja. Tim se načelom jamči da se ulaganjem u operacije obuhvaćene Jamstvom za vanjsko djelovanje i financiranjem takvih operacija ne zamjenjuje potpora države članice, privatno financiranje ili druga financijska intervencija Unije ili međunarodna financijska intervencija te da se izbjegne istiskivanje drugih javnih ili privatnih ulaganja. Projekti koji se podupiru Jamstvom za vanjsko djelovanje u pravilu imaju viši profil rizika od portfelja ulaganja koji podupiru prihvatljivi partneri u skladu s njihovim uobičajenim ulagačkim politikama bez Jamstva za vanjsko djelovanje. [Am. 68]

(8 b)  „industrijalizirane zemlje” znači treće zemlje osim zemalja u razvoju koje su obuhvaćene popisom primatelja službene razvojne pomoći („ODA”) Odbora za razvojnu pomoć OECD-a („OECD-DAC”). [Am. 69]

(8 c)  „siromaštvo” znači svi uvjeti u kojima su osobe u nepovoljnom položaju te ih se u različitim društvima i lokalnim kontekstima smatra onesposobljenima. Temeljni aspekti siromaštva uključuju gospodarske, ljudske, političke, sociokulturne kapacitete i kapacitete samozaštite. [Am. 70]

(8 d)  „rodna osviještenost” znači djelovanje u cilju razumijevanja i uzimanja u obzir društvenih i kulturnih čimbenika koji su uključeni u rodno uvjetovanu isključenost i diskriminaciju u svim područjima javnog i privatnog života; [Am. 71]

(8 e)  „osviještenost u pogledu sukoba” znači djelovanje uz razumijevanje da će svaka inicijativa provedena u okruženju pogođenom sukobom djelovati na taj sukob te da će ta interakcija imati posljedice koje mogu biti pozitivne ili negativne; osviještenost u pogledu sukoba također znači osiguravanje toga da se učini sve što je moguće kako bi se djelovanjima Unije (politička djelovanja, djelovanja u području politika, vanjska pomoć) izbjegao negativan učinak i maksimalno povećao pozitivan utjecaj na dinamiku sukoba, doprinoseći time sprječavanju sukoba, strukturnoj stabilnosti i izgradnji mira. [Am. 72]

Kada se upućuje na ljudska prava, podrazumijeva se da su time obuhvaćene i temeljne slobode; [Am. 73]

U kontekstu članka 15., „države kojima je pomoć najpotrebnija” mogu uključivati i zemlje navedene u Prilogu I. [Am. 74]

Članak 3.

Ciljevi

1.  Opći cilj ove Uredbe jest uspostaviti financijski okvir koji bi Uniji omogućio očuvanje i promicanje njezinih vrijednosti, načela i temeljnih interesa Unije diljem svijeta kako bi se postigli ciljevi i ostvarila načela , u skladu s ciljevima i načelima vanjskog djelovanja Unije, kako je utvrđeno u članku 3. stavku 5., članku 8. i članku 21. UEU-a te u članku 11. i članku 208. UFEU-a. [Am. 75]

2.  U skladu sa stavkom 1., specifični su ciljevi ove Uredbe sljedeći:

(a)  potpora i poticanje dijaloga i suradnje s trećim zemljama i regijama u susjedstvu, supsaharskoj Africi, Aziji i na Pacifiku, te Sjevernoj i Južnoj Americi i na Karibima;

(a a)  doprinos ispunjenju međunarodnih obveza i ciljeva koje je Unija dogovorila, posebice Programa održivog razvoja do 2030., ciljeva održivog razvoja te Pariškog sporazuma; [Am. 76]

(a b)  razvoj posebnog ojačanog odnosa sa zemljama u istočnom i južnom susjedstvu Unije koji se temelji na suradnji, miru i sigurnosti, uzajamnoj odgovornosti i zajedničkoj predanosti univerzalnim vrijednostima demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, socioekonomskoj integraciji te zaštiti okoliša i klimatskom djelovanju; [Am. 77]

(a c)  smanjivanje, a dugoročno i iskorjenjivanje siromaštva, osobito u najmanje razvijenim zemljama; omogućavanje održivog društvenog i gospodarskog rasta; [Am. 78]

(b)  na globalnoj razini, konsolidacija i potpora demokraciji, vladavini prava i ljudskim pravima, organizacijama civilnog društva i lokalnim tijelima, unaprjeđivanje stabilnosti i mira, sprječavanje sukoba i promicanje pravednih i uključivih društava , jačanje multilateralizma, međunarodne pravde i odgovornosti, i rješavanje drugih globalnih i regionalnih izazova, uključujući migraciju i mobilnost klimatske promjene i degradaciju okoliša, te potreba i izazova vanjske politike, kako je navedeno u Prilogu III, uključujući promicanje izgradnje povjerenja i dobrosusjedskih odnosa; [Am. 79]

(b a)  zaštita, promicanje i unaprjeđenje ljudskih prava, demokracije, vladavine prava, kao i rodne i socijalne jednakosti, uključujući u najtežim okolnostima i hitnim situacijama u partnerstvu s civilnim društvom, uključujući borce za ljudska prava diljem svijeta; [Am. 80]

(c)  brzi odgovor na: krizne situacije, nestabilnosti i sukobe; izazove u pogledu otpornosti, povezivanje humanitarne pomoći i razvojnog djelovanja te potrebe i prioritete vanjske politike [Am. 81]

Postizanje tih ciljeva mjerit će se s pomoću relevantnih pokazatelja koji se navode u članku 31.

3.  Najmanje 92 % 95% rashoda u okviru ove Uredbe mora ispunjavati kriterije za službenu razvojnu pomoć, koje je uspostavio Odbor za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj. Ova Uredba pridonosi postizanju zajedničkog cilja od 0,2% bruto nacionalnog dohotka Unije za najmanje razvijene zemlje i 0,7% bruto nacionalnog dohotka Unije u obliku službene razvojne pomoći u vremenskom okviru Programa održivog razvoja do 2030. [Am. 82]

3 a.  Najmanje 20 % službene razvojne pomoći koja se financira na temelju ove Uredbe, u svim programima, geografskim i tematskim, na godišnjoj razini i za vrijeme trajanja djelovanja u okviru te pomoći, treba se namijeniti socijalnoj uključenosti i ljudskom razvoju s ciljem podupiranja i jačanja osnovnih socijalnih usluga, kao što su zdravstvene usluge, prehrana, obrazovanje i socijalna zaštita, posebno kada je riječ o marginaliziranim skupinama, osobito za žene i djecu. [Am. 83]

3 b.  Najmanje 85 % programa službene razvojne pomoći, geografskih i tematskih, koji se financiraju na temelju ove Uredbe kao glavni ili važan cilj ima jednakost spolova te prava i osnaživanje žena i djevojčica, kako ih je utvrdio Odbor za razvojnu pomoć OECD-a. Glavni cilj značajnog dijela tih programa trebala bi biti jednakost spolova te prava i osnaživanje žena i djevojčica. [Am. 84]

Članak 4.

Područje primjene i struktura

1.  Financiranje Unije u skladu s ovom Uredbom izvršava primjenjuje se s pomoću: [Am. 85]

(a)  geografskih programa;

(b)  tematskih programa;

(c)  djelovanja za brzi odgovor.

2.  Geografski programi obuhvaćaju suradnju s jednom i više zemalja u sljedećim geografskim područjima:

(a)  susjedstvo;

(b)  supsaharska Afrika;

(c)  Azija i Pacifik;

(d)  Sjeverna i Južna Amerika i Karibi.

Geografski programi mogu obuhvaćati sve treće zemlje, osim kandidata i potencijalnih kandidata kako su definirani u Uredbi (EU) ..../....(46) (IPA) i prekomorskih zemalja i područja kako su definirani u Odluci Vijeća …/… (EU).Također se mogu uspostaviti geografski programi kontinentalnog ili transregionalnog područja primjene, posebice panafrički program koji bi obuhvatio afričke zemlje iz točki (a) i (b) te program koji obuhvaća afričke, karipske i pacifičke zemlje iz točki (b), (c) i (d). [Am. 86]

Geografski programi za područje susjedstva mogu obuhvaćati bilo koju zemlju navedenu u Prilogu I.

Kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u članku 3., geografski programi temelje se na područjima suradnje navedenima u Prilogu II.

3.  Tematski programi obuhvaćaju djelovanja povezana s ostvarivanjem ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini, u sljedećim područjima:

(a)  ljudska prava i demokracija;

(b)  organizacije civilnog društva i lokalne vlasti; [Am. 87]

(c)  stabilnost i mir;

(d)  globalni izazovi;

(d a)  Potrebe i prioriteti u vanjskoj politici. [Am. 88]

Tematski programi mogu obuhvaćati sve treće zemlje i prekomorske zemlje i područja imaju potpuni pristup tematskim programima kako su definirani je predviđeno u Odluci Vijeća .../... (EU). Njihovo se stvarno sudjelovanje mora osigurati s obzirom na njihove posebnosti i posebne izazove s kojima se suočavaju. [Am. 89]

Kako bi se postigli ciljevi utvrđeni u članku 3., tematski programi temelje se na područjima intervencije navedenima u Prilogu III.

4.  Djelovanja za brzi odgovor omogućuju rano djelovanje u sljedeće svrhe:

(a)  doprinos miru, stabilnosti i sprječavanje sukoba u hitnim situacijama, krizama u nastajanju, krizama i razdobljima nakon kriza; [Am. 90]

(b)  doprinos jačanju otpornosti država, uključujući lokalnih vlasti, društava, zajednica i pojedinaca i povezivanju humanitarne pomoći i razvojnog djelovanja; [Am. 91]

(c)  rješavanje potreba i prioriteta u vanjskoj politici. [Am. 92]

Djelovanja za brzi odgovor mogu obuhvaćati sve treće zemlje i prekomorske zemlje i područja kako su definirani u Odluci Vijeća .../...(EU).

Kako bi se postigli ciljevi utvrđeni u članku 3., djelovanja za brzi odgovor temelje se na područjima intervencije navedenima u Prilogu IV.

5.  Djelovanja u okviru ove Uredbe prvenstveno se provode primjenjuju u okviru geografskih programa. [Am. 93]

Djelovanja koja se provode primjenjuju u okviru tematskih programa dopunjuju djelovanje financirano u okviru geografskih programa te se njime njima podupiru globalne i transregionalne inicijative za postizanje međunarodno dogovorenih ciljeva, posebno ciljeva održivog razvoja, zaštite globalnih javnih dobara navedenih u točki (aa) članka 3. stavka 2., kao i globalna javna dobra ili rješavanje globalnih izazova. Djelovanje u okviru tematskih programa može se neovisno provoditi i kada ne postoji geografski program ili je on suspendiran, odnosno kada nema sporazuma o djelovanju s odgovarajućom zemljom partnerom, ili kada djelovanje nije moguće primjereno provesti u okviru geografskih programa. [Am. 94]

Djelovanja za brzi odgovor dopunjuju geografske i tematske programe kao i djelovanja koja financiraju u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996. („Uredba o humanitarnoj pomoći“). Ta se djelovanja osmišljavaju i provode primjenjuju kako bi se omogućio kontinutet kontinuitet, gdje je to relevantno, u okviru geografskih ili tematskih programa. [Am. 95]

6.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 34. radi dopune ili izmjene priloga II., III. i IV.

Članak 5.

Dosljednost i komplementarnost

1.  U provedbi primjeni ove Uredbe osiguravaju se dosljednost, koherentnost sinergije i komplementarnost s ostalim sa svim područjima vanjskog djelovanja Unije, uključujući ostale instrumente za financiranje vanjskog djelovanja, posebno Uredbu IPA III, kao i s mjerama donesenima u skladu s glavom V. drugim poglavljem UEU-a i dijelom petim UFEU-a, s ostalim relevantnim politikama i programima Unije, kao i dosljednost razvojnih politika. Unija uzima u obzir ciljeve razvojne politike suradnje u politikama koje primjenjuje, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju. [Am. 96]

1 a.  Unija i države članice koordiniraju svoje programe potpore radi povećanja učinkovitosti i djelotvornosti njihove provedbe i sprečavanja preklapanja financiranja. [Am. 97]

1 b.  Pri primjeni ove Uredbe Komisija i ESVD uzimaju se u obzir stajališta Europskog parlamenta. [Am. 98]

2.  Djelovanje u okviru područja primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 1257/96 ne financira se u okviru ove Uredbe.

3.  Gdje je primjereno, djelovanja uspostavljena u okviru ove Uredbe mogu se financirati i iz drugih programa Unije, pod uvjetom da se tim doprinosima ne financiraju isti troškovi. Ovom se Uredbom mogu financirati i mjere uspostavljene drugim programima Unije, pod uvjetom da se tim doprinosima ne financiraju isti troškovi. U takvim slučajevima u programu rada koji obuhvaća te mjere definirat će se koji se skup pravila primjenjuje.

Članak 6.

Proračun

1.  Financijska omotnica za provedbu primjenu ove Uredbe za razdoblje 2021.–2027. iznosi 89 200 milijuna EUR u tekućim cijenama. 2021.–2027. iznosi 82 451 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (93 154 milijuna EUR u tekućim cijenama) [100 %]. [Am. 99]

2.  Financijska omotnica iz stavka 1. raspodjeljuje se kako slijedi:

(a)  68 000 63 687 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (71 954 milijuna EUR u tekućim cijenama) [77,24%] za geografske programe: [Am. 100]

–  susjedstvo najmanje 22 000 20 572 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (23 243 milijuna EUR u tekućim cijenama) [24,95%], [Am. 101]

–  supsaharska Afrika najmanje 32 000 milijuna 30 723 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (34 711 milijuna EUR u tekućim cijenama) [37,26%], [Am. 102]

–  Azija i Pacifik 10 000 8 851 milijun EUR u cijenama iz 2018. (10 000 milijuna EUR u tekućim cijenama) [37,26%], uključujući najmanje 620 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (700 milijuna EUR u tekućim cijenama) za Pacifik, [Am. 103]

–  Južna i Sjeverna Amerika i Karibi 4 000 3 540 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (4 000 milijuna EUR u tekućim cijenama) [4,29 %], uključujući 1 062 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (1 200 milijuna EUR u tekućim cijenama) za Karibe, [Am. 104]

(b)  7 000 9 471 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (10 700 milijuna EUR u tekućim cijenama) [11,49 %] za tematske programe: [Am. 105]

–  ljudska prava i demokracija 1 500 1 770 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (2 000 milijuna EUR u tekućim cijenama) [2,15 %], uz do 25 % sredstava programa namijenjenih financiranju misija EU-a za promatranje izbora, [Am. 106]

–  organizacije civilnog društva 1 500 i lokalna tijela 2 390 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (2 700 milijuna EUR u tekućim cijenama) [2,90 %], od čega 1 947 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (2 200 milijuna EUR u tekućim cijenama) [2,36 %] za organizacije civilnog društva i 443 milijuna EUR cijenama iz 2018. (500 milijuna EUR u tekućim cijenama) [0,54 %] za lokalna tijela, [Am. 107]

–  stabilnost i mir 885 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (1 000 milijuna EUR u tekućim cijenama) [1,07%], [Am. 108]

–  globalni izazovi 3 000 3 983 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (4 500 milijuna EUR u tekućim cijenama) [4,83%], [Am. 109]

–  potrebe i prioriteti vanjske politike 443 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (500 milijuna u tekućim cijenama) [0,54%], [Am. 110]

(c)  4 000 3 098 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (3 500 milijuna EUR u tekućim cijenama) [3,76%] za djelovanja za brzi odgovor.

–  stabilnost i sprečavanje sukoba u hitnim situacijama, krizama u nastajanju, kriznim razdobljima i razdobljima nakon kriza 1 770 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (2 000 EUR milijuna u tekućim cijenama) [2,15%],

–  jačanje otpornosti država, društava, zajednica i pojedinaca i povezivanje humanitarne pomoći i razvojnog djelovanja 1 328 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (1 500 milijuna EUR u tekućim cijenama) [1,61%], [Am. 111]

3.  Iznosi navedeni u stavku 2. u skladu s člankom 15. uvećavaju se za iznos rezerve za nove izazove i prioritete u iznosu od 10 200 6 196 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (7 000 milijuna EUR u tekućim cijenama) [7,51%]. [Am. 112]

4.  Financijska omotnica navedena u stavku 2. točki (a) odgovara najmanje 75 % financijske omotnice navedene u stavku 1.

4 a.  Djelovanja iz članka 9. financiraju se do iznosa od 270 milijuna EUR. [Am. 113]

4 b.  Godišnja odobrena sredstva odobravaju Europski parlament i Vijeće u granicama višegodišnjeg financijskog okvira i u okviru godišnjeg proračunskog postupka, nakon što se institucije zajednički dogovore o prioritetima. [Am. 114]

Članak 7.

Okvir politike

Sporazumi o pridruživanju, sporazumi o partnerstvu i suradnji, višestrani trgovinski sporazumi i drugi sporazumi kojima se uspostavlja pravno obvezujući odnos sa zemljama partnerima, preporuke i akti doneseni u tijelima uspostavljenima tim sporazumima, kao i relevantni višestrani sporazumi, zakonodavni akti Unije, zaključci Europskog vijeća i zaključci Vijeća, izjave sa sastanaka na vrhu ili i druge međunarodne izjave te zaključci sastanaka na visokoj razini sa zemljama partnerima, relevantne rezolucije i stajališta Europskog parlamenta, komunikacije Komisije ili zajedničke komunikacije Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjska pitanja i sigurnosnu politiku te konvencije i rezolucije Ujedinjenih naroda tvore sveobuhvatni okvir politike za provedbu primjenu ove Uredbe. [Am. 115]

Članak 8.

Opća načela

1.  Unija nastoji promicati, razvijati i učvrstiti načela demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda na kojima je osnovana putem dijaloga i suradnje sa zemljama i regijama partnerima, djelovanja Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih foruma te u okviru svoje suradnje s organizacijama civilnog društva, lokalnim vlastima i privatnim subjektima, načela na kojima je utemeljena, odnosno demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje, univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanje ljudskog dostojanstva, načela ravnopravnosti i solidarnosti te poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava. Financiranje na temelju ove Uredbe mora biti u skladu s tim načelima, kao i s obvezama Unije u skladu s međunarodnim pravom. [Am. 116]

1 a.  U skladu s člancima 2. i 21. UEU-a, doprinos Unije demokraciji i vladavini prava, promicanju i zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda ukorijenjen je u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, međunarodnom pravu o ljudskim pravima i međunarodnom humanitarnom pravu. [Am. 117]

2.  Primjenjuje se pristup temeljen na pravima koji obuhvaća sva ljudska prava, bilo da je riječ o civilnim i političkim ili gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, kako bi se integrirala načela ljudskih prava, a nositelje prava, s naglaskom na marginalizirane i ranjive skupine, uključujući manjine, žene, djecu i mlade, starije osobe, pripadnike autohtonih naroda, pripadnike skupine LGBTI i osobe s invaliditetom, poduprlo u traženju njihovih prava, temeljnih radničkih prava i društvene uključenosti te kako bi se zemljama partnerima pomoglo u provođenju njihovih međunarodnih obveza u pogledu ljudskih prava, a nositelje prava, s naglaskom na siromašne i ranjive skupine, poduprlo u traženju njihovih prava. Ovom se Uredbom promiču jednakost spolova i osnaživanje žena, mladih i djece, što se odnosi i na spolno i reproduktivno zdravlje i prava. [Am. 118]

3.  Unija će podržati, prema potrebi, bilateralnu, regionalnu i multilateralnu suradnju i dijalog, partnerske sporazume i trostranu suradnju.

Kad je riječ o globalnim javnim dobrima i izazovima, Unija promiče multilateralni pristup temeljen na pravima i vrijednostima te u tom smislu surađuje s državama članicama, zemljama partnerima, međunarodnim organizacijama, uključujući međunarodne financijske institucije i agencije, fondove i programe UN-a, i drugim donatorima. [Am. 119]

Unija potiče suradnju s međunarodnim i regionalnim organizacijama i drugim donatorima. [Am. 120]

U odnosima sa zemljama partnerima u obzir se uzimaju njihovi dosadašnji rezultati u provedbi obveza, međunarodnih sporazuma , osobito Pariškog sporazuma i ugovornih odnosa s Unijom posebice sporazuma o pridruživanju, sporazuma o partnerstvu i suradnji kao i trgovinskih sporazuma. [Am. 121]

4.  Suradnja između Unije i država članica, s jedne strane, i zemalja partnera, s druge strane, temelji se na načelima djelotvornog razvoja i promiče ta načela, gdje je primjenjivo, u svim modalitetima, konkretno: preuzimanje odgovornosti zemalja partnera za razvojne prioritete, usmjerenost na rezultate, uključiva partnerstva za razvoj, transparentnost i uzajamnu odgovornost i usklađenost s prioritetima partnerskih zemalja. Unija promiče djelotvornu i učinkovitu mobilizaciju i uporabu resursa. [Am. 122]

U skladu s načelima uključivog partnerstva, gdje je primjereno, Komisija osigurava provedbu savjetovanja s relevantnim dionicima iz zemalja partnera, uključujući organizacije civilnog društva i lokalna tijela te da im je osiguran pravovremen pristup relevantnim informacijama kako bi mogli imati značajnu ulogu tijekom osmišljavanja, provedbe primjene i povezanog procesa praćenja programa. [Am. 123]

U skladu s načelom preuzimanja odgovornosti, Komisija, gdje je primjereno, prednost daje uporabi sustava provedbe primjene programa u zemljama partnerima. [Am. 124]

5.  Radi promicanja komplementarnosti i učinkovitosti njihova djelovanja, Unija i države članice koordiniraju svoje politike i međusobno se savjetuju o svojim programima pomoći, uključujući i u okviru međunarodnih organizacija i međunarodnih konferencija.

6.  Programima i djelovanjima u okviru ove Uredbe u politike Unije uključuju se pitanja klimatskih promjena, zaštite okoliša u skladu s člankom 11. UFEU-a, smanjenja rizika od katastrofa i pripravnosti za njih, ljudskog razvoja, sprečavanja sukoba i izgradnje mira, jednakosti spolova i osnaživanja žena, djece i mladih, nediskriminacije, obrazovanja, kulture i digitalizacije te se odgovara na poveznice između ciljeva održivog razvoja kako bi se promicala integrirana djelovanja kojima se mogu stvoriti posredne koristi i dosljedno ispuniti višestruki ciljevi. Ti se programi i djelovanja temelje na analizi kapaciteta rizika i ranjivosti, uključuju pristup za ostvarivanje otpornosti koji je usmjeren na ljude i zajednicu u obzir uzimaju sukobe. Njihovo je temeljno načelo da se nikoga ne zapostavi i da se ne čini šteta. [Am. 125]

7.  Ne dovodeći u pitanje druge ciljeve vanjskog djelovanja Unije, zajedno s partnerima Unija promiče usklađeniji, holistički i strukturirani pristup migracijama i redovito procjenjuje njegovu djelotvornost, bez uvjetovanja dodjele razvojne pomoći trećim zemljama suradnjom u upravljanju migracijama i uz puno poštovanje ljudskih prava, uključujući pravo svakog pojedinca da napusti svoju zemlju podrijetla. [Am. 126]

7 a.  Komisija osigurava da se mjere koje su donesene na temelju ove Uredbe u vezi sa sigurnosti, stabilnosti i mirom, posebice u pogledu izgradnje kapaciteta vojnih aktera kao potpore razvoju i sigurnosti za razvoj, borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala, te kibersigurnosti, primjenjuju u skladu s međunarodnim pravom, uključujući međunarodna ljudska prava i humanitarno pravo. Komisija može, zajedno s partnerima korisnicima, izraditi planove za poboljšanje institucionalne i operativne usklađenosti vojnih aktera sa standardima u području transparentnosti i ljudskih prava. Komisija za svaki relevantni cilj pažljivo prati i evaluira provedbu te izvješćuje o primjeni tih mjera u skladu s člankom 31. kako bi osigurala sukladnost s obvezama u pogledu ljudskih prava. Za takve mjere Komisija provodi pristup kojim se u obzir uzimaju sukobi, što uključuje temeljitu i sustavnu ex ante analizu sukoba u koju je u potpunosti integrirana rodna analiza, uz odredbe o upravljanju rizicima iz članka 8. stavka 8. točke (b). Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 34. kojim se ova Uredba dopunjuje uspostavljanjem operativnog okvira na temelju postojećih smjernica, kako bi se osiguralo da se ljudska prava uzimaju u obzir pri oblikovanju i primjeni mjera iz ovoga članka, posebice u pogledu sprječavanja mučenja i drugih okrutnih, nečovječnih ili ponižavajućih postupaka i poštovanja pravednog postupka, uključujući pretpostavku nedužnosti, pravo na pravedno suđenje i prava na obranu. [Am. 127]

8.  Komisija redovito obavješćuje Europski parlament i s njim redovito razmjenjuje stajališta vodi smisleni dijalog o politikama, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Europskog parlamenta. [Am. 128]

8 a.  Komisija redovito razmjenjuje informacije s civilnim društvom i lokalnim tijelima. [Am. 129]

8 b.  Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 34. kojim se ova Uredba dopunjuje uspostavom odgovarajućeg okvira za upravljanje rizikom, što uključuje mjere procjene i ublažavanja rizika za svaki relevantni cilj Uredbe. [Am. 130]

8 c.  Čitavi se instrument temelji na transparentnosti i odgovornosti, sa snažnim naglaskom na izvješćivanju i nadzoru. To uključuje transparentan sustav kontrole, uključujući izvješćivanje o primateljima sredstava te podatke o pravodobnom izvršenju plaćanja. [Am. 131]

Članak 9.

Izgradnja kapaciteta vojnih aktera kao potpora razvoju i sigurnosti za razvoj

1.  U skladu s člankom 41. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji, Financijska sredstva Unije u okviru ove Uredbe ne upotrebljavaju se za financiranje nabave oružja ili streljiva ni operacija koje imaju vojnu ili obrambenu svrhu. Sva oprema, usluge ili tehnologije koje se isporučuju u skladu s ovom Uredbom podliježu strogim kontrolama prijenosa navedenima u Zajedničkom stajalištu 2008/944/ZVSP, Uredbi o dvojnoj namjeni te ostalim restriktivnim mjerama Unije koje su na snazi. U skladu s Uredbom (EU) .../... [Uredba EU-a o robi koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne i mučenje], ova se Uredba ne upotrebljava za financiranje nabave bilo koje vrste opreme koja se može koristiti za mučenje, zlostavljanje ili druga kršenja ljudskih prava. [Am. 132]

2.  Kako bi se doprinijelo održivom razvoju, čiji su preduvjet stabilna, mirna i uključiva društva, pomoć Unije u okviru ove Uredbe može se u izvanrednim okolnostima navedenima u stavku 4. koristiti u kontekstu šire reforme sigurnosnog sektora ili za izgradnju kapaciteta vojnih aktera u zemljama partnerima, radi provedbe razvojnih aktivnosti i sigurnosti tih aktivnosti, u skladu s krajnjim ciljem postizanja održivog razvoja. [Am. 133]

3.  Pomoć na temelju ovog članka može posebice obuhvaćati osiguravanje programâ izgradnje kapaciteta kao potpore razvoju i sigurnosti za razvoj, uključujući obuku, mentorstvo i savjetovanje, kao i isporuku opreme, unapređenje infrastrukture i pružanje usluga izravno povezanih s tom pomoći.

4.  Pomoć na temelju ovog članka pruža se samo:

(a)  ako se uvjeti za odgovarajuće ostvarivanje ciljeva Unije na temelju ove Uredbe ne mogu ispuniti uz pomoć nevojnih aktera te ako su funkcioniranje državnih institucija ili zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda ugroženi, a državne institucije ne mogu se s tim nositi i

(b)  ako su dotična zemlja partner i Unija suglasne da su vojni akteri ključni za očuvanje, uspostavu ili ponovnu uspostavu uvjeta koji su ključni za održivi razvoj te da ti vojni akteri nisu umiješani u kršenje ljudskih prava ili da ne predstavljaju prijetnju funkcioniranju državnih institucija, među ostalim u krizama te u nestabilnim ili destabiliziranim kontekstima i situacijama. [Am. 134]

5.  Pomoć Unije na temelju ovog članka ne smije se koristiti za financiranje izgradnje kapaciteta vojnih aktera u druge svrhe osim za ostvarivanje aktivnosti povezanih s razvojem i sigurnosti takvih aktivnosti. Posebice, pomoć Unije ne smije se koristiti za financiranje:

(a)  ponavljajućih vojnih rashoda,

(b)  nabave oružja i streljiva ili bilo koje druge opreme namijenjene primjeni smrtonosne sile;

(c)  obuke koja je osmišljena posebno kao doprinos povećanju borbenih kapaciteta oružanih snaga.

6.  Pri osmišljavanju i provedbi primjeni mjera na temelju ovog članka Komisija promiče odgovornost zemlje partnera. Komisija također razvija potrebne elemente i primjere dobre prakse koji su potrebni za osiguravanje srednjoročne i dugoročne održivosti i odgovornosti te promiče vladavinu prava i priznata načela međunarodnog prava. Komisija osigurava da te mjere donose izravne koristi za sigurnost stanovništva, da su one integrirane u širu politiku reforme sigurnosnog sektora koja uključuje elemente snažnog demokratskog i parlamentarnog nadzora i odgovornosti, uključujući u pogledu poboljšanja pružanja sigurnosnih usluga, te da se uklapaju u dugoročne strategije mira i razvoja osmišljene kako bi se riješili temeljni uzroci sukoba. Komisija također osigurava da mjere usmjerene na reformu vojnih snaga doprinose njihovoj većoj transparentnosti, odgovornosti i usklađenosti s ljudskim pravima osoba pod njihovom nadležnosti. Za mjere koje su namijenjene opremanju partnerskih vojnih snaga, Komisija utvrđuje vrstu opreme koja se isporučuje u kontekstu svake mjere. Komisija primjenjuje odredbe iz članka 8. stavka 8.b (novog) kako bi se zajamčilo da tu opremu koriste samo predviđeni korisnici. [Am. 135]

7.  Komisija utvrđuje odgovarajuće postupke procjene rizika i postupke praćenja i poduzima, u okviru evaluacije u pogledu mjera na temelju ovog članka članka 32., a posebice s obzirom na srednjoročnu procjenu, zajedničke evaluacije s državama članicama. Rezultati služe kao temelj za osmišljavanje programâ i dodjelu sredstava te za dodatno unaprjeđivanje dosljednosti i komplementarnosti vanjskog djelovanja Unije. [Am. 136]

GLAVA II.

PROVEDBA PRIMJENA OVE UREDBE [Am. 137]

Poglavlje I.

Programiranje

Članak 9.a

Područje primjene geografskih programa

1.  Aktivnosti suradnje Unije na temelju ovog članka primjenjuju se za aktivnosti lokalne, nacionalne, regionalne, transregionalne i kontinentalne prirode.

2.  Kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u članku 3., geografski programi sastavljaju se iz sljedećih područja suradnje:

(a)  dobro upravljanje, demokracija, vladavina prava, ljudska prava, temeljne slobode i civilno društvo;

(b)  iskorjenjivanje siromaštva, borba protiv nejednakosti i ljudski razvoj;

(c)  migracija i mobilnosti;

(d)  okoliša i klimatskih promjena;

(e)  uključivog i održivog gospodarskog rasta i pristojnih uvjeta zaposlenja;

(f)  sigurnosti, stabilnosti i mira;

(g)  partnerstva;

3.  Dodatne informacije o područjima suradnje iz stavka 2. navedene su u Prilogu II. [Am. 138]

Članak 9.b

Područje primjene tematskih programa

1.  Tematski programi obuhvaćaju sljedeća područja intervencije:

(a)  ljudska prava, temeljne slobode i demokracija:

–  zaštita i promicanje ljudskih prava i boraca za ljudska prava u zemljama i hitnim situacijama u kojima su ljudska prava i temeljne slobode najviše ugrožene, uključujući fleksibilno i sveobuhvatno rješavanje hitne potrebe za zaštitom boraca za ljudska prava.

–  podupiranje ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve, doprinošenje stvaranju društava u kojima prevladavaju participacija, nediskriminacija, jednakost, socijalna pravda i odgovornost.

–  konsolidacija i potpora demokraciji, rješavanje svih aspekata demokratskog upravljanja, uključujući jačanjem demokratskog pluralizma, poticanje sudjelovanja građana, uključujući pružanjem potpore organizacijama građana za promatranje izbora i njihovim regionalnim mrežama diljem svijeta, stvaranje poticajnog okruženja za civilno društvo i podupiranje vjerodostojnog, uključivog i transparentnog izbornog postupka tijekom cijelog izbornog ciklusa, osobito preko misija EU-a za promatranje izbora.

–  promicanje djelotvornog multilateralizma i strateškog partnerstva, pomoć u jačanju kapaciteta međunarodnih, regionalnih i nacionalnih okvira i osnaživanje lokalnih dionika u promicanju i zaštiti ljudskih prava, demokracije i vladavine prava.

–  promicanje novih međuregionalnih sinergija i umrežavanja u lokalnom civilnom društvu i između civilnog društva i drugih relevantnih tijela i mehanizama za ljudska prava kako bi se maksimalno povećalo dijeljenje najboljih praksi o ljudskim pravima i demokraciji te stvorila pozitivna dinamika.

(b)  organizacije civilnog društva i lokalna tijela:

–  podupiranje uključivog, participativnog, osnaženog i neovisnog civilnog društva u zemljama partnerima;

–  promicanje dijaloga s organizacijama civilnog društva i među njima;

–  podupiranje izgradnje kapaciteta lokalnih tijela i mobiliziranje njihove stručnosti radi promicanja teritorijalnog pristupa razvoju;

–  povećanje osviještenosti, znanja i angažmana građana Unije u pogledu ciljeva navedenih u članku 3. ove Uredbe;

–  podupiranje civilnog društva za sudjelovanje u javnom zagovaranju i dijalogu s vladama i međunarodnim institucijama;

–  podupiranje civilnog društva radi senzibiliziranja potrošača i građana i podizanja razine njihove osviještenosti o proizvodnji i potrošnji koja je ekološki prihvatljiva i pravedna kako bi ih se potaklo da prihvate održivo ponašanje;

(c)  stabilnost i mir

–  pomoć za sprječavanje sukoba, izgradnju mira i pripravnost za krizu;

–  pomoć u odgovaranju na globalne i transregionalne prijetnje i prijetnje u nastajanju;

(d)  Globalni izazovi

–  zdravlje,

–  obrazovanje,

–  jednakost spolova,

–  djeca i mladi,

–  migracije i prisilno raseljavanje,

–  dostojanstven rad, socijalna zaštita i nejednakost,

–  kultura,

–  osiguravanje zdravog okoliša i borba protiv klimatskih promjena,

–  održiva energija,

–  održiv i uključiv rast, pristojna radna mjesta i angažiranost privatnog sektora,

–  hrana i prehrana,

–  promicanje uključivih društava, dobrog gospodarskog upravljanja i transparentnog upravljanja javnim financijama,

–  pristup vodi sigurnoj za piće, sanitarnim uslugama i higijenskim uvjetima,

(e)  potrebe i prioriteti u vanjskoj politici

–  pružanje potpore strategijama Unije za bilateralnu, regionalnu i međuregionalnu suradnju, promicanje dijaloga politika te razvoj kolektivnih pristupa i odgovora na izazove od globalnog značaja;

–  pružanje potpore trgovinskoj politici Unije;

–  doprinos provedbi međunarodne dimenzije unutarnjih politika Unije te promicanje raširenog razumijevanja i vidljivosti Unije i njezine uloge na svjetskoj sceni;

2.  Dodatne informacije o područjima suradnje iz stavka 3. navedene su u Prilogu III. [Am. 139]

Članak 10.

Opći pristup programiranju

1.  Suradnja i intervencije u okviru ove Uredbe programiraju se, osim za djelovanja za brzi odgovor koja se navode u članku 4. stavku 4.

2.  Na temelju članka 7. programiranje u okviru ove Uredbe zasniva se na sljedećem:

(a)  programski dokumenti daju dosljedan okvir za suradnju između Unije i zemalja partnera ili regija, u skladu s općom svrhom i područjem primjene, ciljevima i načelima utvrđenima u ovoj Uredbi i na temelju strategije Unije prema zemlji partneru ili regiji ili na temelju tematskih strategija Unije; [Am. 140]

(b)  Unija i njezine države članice međusobno se savjetuju u ranoj fazi procesa i tijekom čitavog procesa programiranja, a radi promicanja dosljednih, komplementarnih i usklađenih aktivnosti suradnje. Poželjno je zajedničko programiranje pri izradi nacionalnih programa. Zajedničko programiranje otvoreno je drugim donatorima ako je to relevantno;

(c)  Unija se savjetuje u ranoj fazi i tijekom čitavog procesa programiranja potiče redovite višedioničke i uključive dijaloge s ostalim donatorima i subjektima, i iz Unije i izvan Unije, uključujući predstavnike s predstavnicima civilnog društva i lokalnih vlasti, ako je to relevantno te privatnih i političkih zaklada. Europski parlament obavješćuje se o ishodima tih savjetovanja; [Am. 141]

(d)  u okviru tematskih programa za ljudska prava i demokraciju, organizacije civilnog društva i lokalna tijela te civilno društvo, stabilnost i mir koji se navode u članku 4. stavku 3. točkama (a) (b) i (b c), pomoć se pruža neovisno o pristanku vlada i javnih tijela trećih zemalja o kojima je riječ. U okviru tih tematskih programa uglavnom se podupiru za ljudska prava i demokraciju te organizacije civilnog društva i lokalna tijela uglavnom se podupire civilno društvo, uključujući borce za ljudska prava i novinare pod pritiskom. [Am. 142]

Članak 11.

Načela programiranja geografskih programa [Am. 143]

-1.  Pri programiranju u okviru ove Uredbe obraća se dužna pozornost ljudskim pravima, temeljnim slobodama, dobrom upravljanju i demokraciji u zemljama partnerima. [Am. 144]

-1 a.  Priprema, primjena i pregled svih programskih dokumenata iz ovog članka u skladu je s načelom usklađenosti politika radi održivog razvoja i načelom učinkovitosti pomoći. [Am. 145]

-1 b.  Geografski i tematski programi međusobno su komplementarni i usklađeni te stvaraju dodanu vrijednost. [Am. 146]

1.  Programiranje geografskih programa temelji se na sljedećim načelima:

(a)  ne dovodeći u pitanje stavak 4., djelovanja se temelje, u mjeri u kojoj je to moguće, na uključivom dijalogu između institucija Unije, država članica i predmetnih zemalja partnera, uključujući nacionalna, lokalna i lokalna regionalna tijela, civilno društvo, organizacije civilnog društva, regionalne, nacionalne i lokalne parlamente, zajednice i druge dionike, kako bi se povećalo preuzimanje demokratske odgovornosti za postupak i potakla potpora za nacionalne i regionalne strategije; [Am.147]

(b)  gdje kad god je to primjereno moguće, programsko razdoblje usklađuje se sa strateškim ciklusima zemalja partnera; [Am. 148]

(c)  programiranjem se mogu predvidjeti aktivnosti suradnje koje se financiraju iz različitih izvora navedenih u članku 6. stavku 2. i iz drugih programa Unije u skladu s njihovim temeljnim aktima.

2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., programiranjem geografskih programa osigurava se konkretan i prilagođen okvir za suradnju na temelju [Am. 149]

(a)  potreba partnera utvrđenih na temelju specifičnih kriterija i dubinske analize, uzimajući u obzir stanovništvo, siromaštvo, nejednakost, ljudski razvoj, stanje ljudskih prava, temeljnih sloboda, demokracije i jednakosti spolova, građanski prostor, gospodarsku ranjivost i ugroženost okoliša, kao i otpornost države i društva; [Am. 150]

(b)  sposobnosti partnera da stvore financijske resurse i pristupe im te na za mobilizaciju i učinkovitu upotrebu domaćih resursa za pružanje potpore prioritetima nacionalnog razvoja te njihovim apsorpcijskim kapacitetima; [Am. 151]

(c)  obveza partnera i njihovih rezultata, uključujući one koje su zajednički dogovorene s Unijom, te napora, koji se utvrđuju na temelju kriterija kao što su politička reforma, napredak u vladavini prava, dobrom upravljanju, ljudskim pravima i borbi protiv korupcije, i gospodarski i socijalni razvoj, okolišna održivost te učinkovita upotreba pomoći; [Am. 152]

(d)  potencijalnog učinka financijskih sredstava Unije u zemljama partnerima i regijama;

(e)  kapaciteta partnera i njihovoj obvezi da promiču zajedničke vrijednosti, načela i temeljne interese i vrijednosti te da podupru zajedničke ciljeve i višestrane saveze, kao i ostvarivanje prioriteta Unije. [Am. 153]

3.  Zemlje kojima je pomoć najpotrebnija, posebno najmanje razvijene zemlje, zemlje s niskim dohotkom i zemlje u krizi, postkriznom razdoblju, u situacijama nestabilnosti i ranjivosti, uključujući male otočne zemlje u razvoju, imaju prednost u postupku dodjele sredstava.

4.  Suradnja s industrijaliziranim zemljama usmjerena je na promicanje Unije i zajedničkih interesa kao i zajedničkih temeljnih interesa i vrijednosti, zajedničkih ciljeva i multilateralizma. Takva se suradnja, ako je relevantno, temelji na dijalogu između Unije, uključujući Europski parlament, i država članica, uključujući civilno društvo. [Am. 154]

5.  Programski dokumenti usmjereni su na rezultate i obuhvaćaju, kada god je to moguće, jasne ciljeve i pokazatelje za geografske programe temelje se na rezultatima i njima se u obzir uzimaju, mjerenje napretka i učinka pomoći Unije. Pokazatelji se mogu temeljiti, gdje je to primjereno, na međunarodno dogovoreni ciljevi i pokazatelji, dogovorenim standardima posebno oni onima za ciljeve održivog razvoja, kao i okviri okvirima za rezultate na razini država, kako bi se procijenio doprinos Unije rezultatima na razini izlaznih proizvoda, ishoda i učinka te kako bi se izvijestilo o tome. [Am. 155]

6.  Pri sastavljanju programskih dokumenata za zemlje i regije u kriznom, postkriznom ili osjetljivom razdoblju, uzimaju se u obzir posebne potrebe i okolnosti predmetnih zemalja ili regija, kao i ranjivosti, rizika i kapaciteta kako bi se povećala otpornost. Pažnja se posvećuje i sprječavanju sukoba, izgradnji države i mira, postkonfliktnom pomirenju i obnovi, pripremama za katastrofe, kao i ulozi žena i pravima djece u tim procesima. Primjenjuje se pristup temeljen na ljudskim pravima i usmjeren na ljude.

Kada su zemlje ili regije partneri izravno uključene u krizu, postkriznu ili nestabilnu situaciju ili su pogođene njome, poseban naglasak stavlja se na ubrzanje koordinacije svih relevantnih sudionika kako bi se pomoglo sprječavanju nasilja i u prijelazu iz izvanrednog stanja u razvojnu fazu. [Am. 156]

7.  Na temelju programa utvrđenih u članku 4. stavku 2. ove Uredbe, ova Uredba pridonosi djelovanju uspostavljenom djelovanjima uspostavljenima u okviru Uredbe Erasmus. Okvirni iznos od 2 000 000  EUR iz geografskih programa trebao bi se dodijeliti mjerama za mobilnost, suradnju i politički dijalog s nadležnim tijelima, institucijama i organizacijama zemalja partnera. Na temelju ove Uredbe sastavlja se jedinstven programski dokument za razdoblje od sedam godina koji obuhvaća sredstva iz Uredbe IPA III. Uredba Erasmus primjenjuje se na uporabu tih sredstava, istodobno osiguravajući usklađenost s Uredbom IPA III. [Am. 157]

7 a.  Ova Uredba pridonosi djelovanjima uspostavljenim u okviru Uredbe Kreativna Europa. Na temelju ove Uredbe sastavlja se jedinstven programski dokument za razdoblje od sedam godina koji obuhvaća sredstva iz Uredbe IPA III. Uredba Kreativna Europa primjenjuje se na uporabu tih sredstava. [Am. 158]

Članak 12.

Programski dokumenti za geografske programe

-1.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 34. radi dopune elemenata ove Uredbe koji nisu ključni uspostavom okvira za svaku pojedinu zemlju i svaki višegodišnji program za više zemalja. U tim okvirnim odredbama:

(a)  navedena su prioritetna područja među područjima utvrđenima u člancima 9.a i 15.b;

(b)  utvrđeni su posebni, detaljni i mjerljivi, ciljevi svakog programa;

(c)  utvrđeni su očekivani rezultati s mjerljivim ciljevima te jasni i konkretni pokazatelji uspješnosti povezani s ciljevima;

(d)  navedena su okvirna financijska dodijeljena sredstva, kako ukupno tako i po prioritetnom području;

(e)  uspostavljaju modaliteti suradnje, uključujući doprinose Jamstvu za vanjsko djelovanje. [Am. 159]

1.  Geografski programi provode se prema ovoj Uredbi kroz višegodišnje okvirne programe za pojedinačne zemlje i za veći broj zemalja. [Am. 160]

2.  Višegodišnjim okvirnim programima utvrđuju se prioritetna područja odabrana za primanje sredstava Unije, specifični ciljevi, očekivani rezultati, jasni i konkretni pokazatelji uspješnosti i indikativna financijska raspodjela, kako ukupno tako i po prioritetnom području. 161

3.  Višegodišnji okvirni programi temelje se na: [Am. 162]

(-a)  izvješću u kojem se nalazi analiza potreba, sposobnosti, obveza i učinka dotične zemlje partnera ili dotičnih zemalja partnera te potencijalnog učinka financijskih sredstava Unije u skladu s člankom 11. stavkom 2., kao i jedna ili više stavki navedenih u nastavku: [Am. 163]

(a)  nacionalnim ili regionalnim strategijama u obliku razvojnog plana ili sličnog dokumenta temeljenog na smislenom savjetovanju s lokalnim stanovništvom i civilnim društvom i koji je Komisija prihvatila kao temelj odgovarajućeg višegodišnjeg okvirnog programa, u trenutku donošenja potonjeg dokumenta; [Am. 164]

(b)  okvirnom dokumentu kojim se utvrđuje politika Unije prema dotičnom partneru ili partnerima, uključujući zajednički dokument Unije i država članica; [Am. 165]

(c)  zajedničkom dokumentu između Unije i dotičnih partnera u kojem se utvrđuju zajednički prioriteti.

4.  Kako bi se povećao učinak zajedničke suradnje Unije, gdje je to moguće, zajednički programski dokument zamjenjuje programske dokumente Unije i država članica. Zajednički programski dokument može zamijeniti višegodišnji okvirni program Unije pod uvjetom da je potvrđen aktom donesenim u skladu s člankom 14. i da je u skladu s člancima 10. i 11., da sadržava elemente navedene u stavku 2. ovog članka i da se u njemu iznosi podjela zaduženja između Unije i država članica. [Am. 166]

4 a.  U višegodišnjim programima može biti predviđen iznos sredstava koji ne smije prijeći 5 % ukupnog iznosa i koji nije dodijeljen prioritetnom području, zemlji partneru ili skupini zemalja. Ta se sredstva dodjeljuju u skladu s člankom 21. [Am. 67]

Članak 13.

Programski dokumenti za tematske programe

-1.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 34. radi dopune elemenata ove Uredbe koji nisu ključni uspostavom okvira za svaki posebni tematski višegodišnji program. U tim okvirnim odredbama:

(a)  navode se prioritetna područja među područjima utvrđenima u članku 9.b;

(b)  utvrđeni su posebni, detaljni i mjerljivi, ciljevi svakog programa;

(c)  utvrđeni su očekivani rezultati s mjerljivim ciljevima te jasni i konkretni pokazatelji uspješnosti povezani s ciljevima;

(d)  navedena su okvirna financijska dodijeljena sredstva, kako ukupno tako i po prioritetnom području;

(e)  uspostavljeni su modaliteti suradnje. [Am. 168]

1.  Tematski programi u okviru ove Uredbe provode se kroz višegodišnje okvirne programe. [Am. ]169

2.  U višegodišnjim okvirnim programima za tematske programe utvrđuju se strategija Unije, prioriteti odabrani za financiranje sredstvima Unije, specifični ciljevi, očekivani rezultati, jasni i specifični pokazatelji uspješnosti, kao i međunarodna situacija i aktivnosti glavnih partnera za određenu temu. [Am. 170]

Kada je to primjenjivo, utvrđuju se resursi i intervencijski prioriteti za sudjelovanje u globalnim inicijativama.

U višegodišnjim okvirnim programima za tematske programe utvrđuje se okvirna ukupna financijska raspodjela po području suradnje i prioritetu. Okvirna financijska raspodjela može se dati u obliku raspona. [Am. 171]

Okvirne odredbe iz članaka 12. i 13. temelje se na izvješću u kojemu se nalazi analiza međunarodne situacije i aktivnosti glavnih partnera u pogledu dotične teme te u kojemu su navedeni očekivani rezultati programa. [Am. 172]

2 a.  U višegodišnjim programima može biti predviđen iznos sredstava, koji ne smije prijeći 5 % ukupnog iznosa, koji nije dodijeljen prioritetnom području, zemlji partneru ili skupini zemalja. Ta se sredstva dodjeljuju u skladu s člankom 21. [Am. 173]

Članak 14.

Donošenje i izmjena višegodišnjih okvirnih programa [Am. 174]

1.  Komisija provedbenim aktima donosi je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 34. radi dopune elemenata ove Uredbe koji nisu ključni uspostavom okvira za višegodišnje okvirne programe iz članaka 12. i 13. članaka 12. i 13. putem delegiranih akata. Ti se provedbeni delegirani akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 35. stavka 2. iz članka 34. Postupak se primjenjuje i na revizije iz stavaka 3., 4. i 5. ovog članka kojima se znatno mijenja sadržaj višegodišnjeg okvirnog programa. [Am. 175]

2.  Pri donošenju zajedničkih višegodišnjih programskih dokumenata koji se navode u članku 12., odluka Komisije delegirani akt primjenjuje se samo na doprinos Unije zajedničkom višegodišnjem programskom dokumentu. [Am. 176]

3.  Višegodišnji okvirni geografski i tematski programi za geografske prestaju važiti najkasnije 30. lipnja 2025. godine. Komisija do 30. lipnja 2025. donosi nove višegodišnje programe mogu se revidirati ako je to potrebno za njihovu djelotvornu provedbu, posebno nakon krize odnosno postkriznog stanja ili ako je politički okvir koji na temelju rezultata, nalaza i zaključaka evaluacije u sredini programskog razdoblja koja se navodi u članku 7. znatno izmijenjen članku 32. [Am. 177]

4.  Višegodišnji okvirni programi za tematske programe mogu se revidirati prilagođavati ako je to potrebno za njihovu djelotvornu provedbu primjenu, posebno ako je politički okvir koji se navodi u članku 7. znatno izmijenjen. Višegodišnji programi prilagođavaju se ako je zbog mobilizacije rezerve za nove izazove i prioritete potrebna izmjena okvirnih odredbi relevantnog programa. [Am. 178]

5.  Zbog opravdanih krajnje hitnih razloga, poput kriza ili neposrednih prijetnji demokraciji, vladavini prava, ljudskim pravima ili temeljnim slobodama, Komisija može izmijeniti višegodišnje okvirne programe navedene u člancima 12. i 13. ove Uredbe provedbenim delegiranim aktima donesenima u skladu s hitnim postupkom iz članka 35. stavka 4. članka 34.a. [Am. 179]

Članak 15.

Rezerva za nove izazove i prioritete

1.  Iznos naveden u članku 6. stavku 3. koristit će se, među ostalim u opravdanim slučajevima, uz davanje prednosti zemljama kojima je pomoć najpotrebnija te uz potpunu komplementarnost i usklađenost s aktima donesenima u skladu s ovom Uredbom: [Am. 180]

(a)  za osiguranje primjerenog odgovora Unije u slučaju nepredviđenih okolnosti potreba koje nisu obuhvaćene programima i programskim dokumentima; [Am. 181]

(b)  za rješavanje novih potreba ili izazova, primjerice na granicama Unije ili njezinih susjeda ili trećih zemalja u vezi s kriznim i postkriznim situacijama, koje su posljedice prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, ili migracijskim pritiskom fenomenom migracije, a posebice u vezi s prisilnim raseljavanjem; [Am. 182]

(c)  za promicanje novih inicijativa ili prioriteta pod vodstvom Unije odnosno međunarodnih inicijativa ili prioriteta ili pružanja odgovora na njih. [Am. 183]

2.  O uporabi tih sredstava odlučuje se u skladu s postupcima utvrđenima u člancima 14. i 21.

Članak 15.a

Suspenzija pomoći

1.  Ne dovodeći u pitanje odredbe o obustavi pomoći u okviru sporazuma sa zemljama i regijama partnerima, u slučaju da zemlja partner opetovano ne poštuje načela demokracije, vladavine prava, dobrog upravljanja, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda ili standarda nuklearne sigurnosti, Komisija je u skladu s člankom 34. ovlaštena donositi delegirane akte o izmjeni Priloga VII. dodavanjem zemlje partnera popisu zemalja partnera kojima je pomoć Unije obustavljena ili djelomično obustavljena. U slučaju djelomične obustave, navode se programi na koje se obustava primjenjuje.

2.  Ako Komisija utvrdi da više ne postoje razlozi za obustavu pomoći, ovlaštena je, u skladu s člankom 34., donijeti delegirane akte za izmjenu Priloga VII.a kako bi ponovno uspostavila pomoć Unije.

3.  U slučaju djelomične suspenzije, pomoć Unije prvenstveno se koristi za potporu organizacijama civilnog društva i nedržavnim akterima, za mjere usmjerene na promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te na potporu procesima demokratizacije i dijaloga u partnerskim zemljama.

4.  Pri donošenju odluka Komisija uzima u obzir relevantne rezolucije Europskog parlamenta. [Am. 184]

Poglavlje II.

Posebne odredbe za Instrument za susjedstvo

Članak 15.b

Posebni ciljevi u području susjedstva

1.  U skladu s člancima 3. i 4. ciljevi pomoći Unije u skladu s ovom Uredbom u području Instrumenta za susjedstvo jesu:

(a)  poboljšanje političke suradnje i odgovornosti Unije i njezinih zemalja partnera u okviru Europske politike susjedstva;

(b)  promicanje provedbe sporazuma o pridruživanju ili drugih postojećih i budućih sporazuma te zajednički dogovorenih planova za pridruživanje, prioriteta partnerstava ili jednakovrijednih dokumenata;

(c)  jačanje i učvršćivanje demokracije, izgradnje države, dobrog upravljanja, vladavine prava i ljudskih prava, kao i promicanje učinkovitijeg načina provedbe reformi koje su zajednički dogovorene;

(d)  stabiliziranje Instrumenta za susjedstvo u pogledu politike, gospodarstva i sigurnosti;

(e)  jačanje regionalne suradnje, posebno u okviru Istočnog partnerstva, Unije za Mediteran i suradnje u cijelom europskom susjedstvu te prekogranične suradnje;

(f)  promicanje jačanja povjerenja, dobrosusjedskih odnosa i drugih mjera s pomoću kojih se pridonosi sigurnosti u svim oblicima, sprječavanje i rješavanje sukoba, uključujući dugotrajne sukobe, potpora pogođenom stanovništvu i obnova te poštovanje multilateralizma i međunarodnog prava;

(g)  promicanje jačeg partnerstva s društvima geografski smještenima između Unije i zemalja partnera, uključujući pojačanom mobilnošću i kontaktima na osobnoj razini, osobito u vezi s kulturnim, obrazovnim, profesionalnim i sportskim aktivnostima;

(h)  jačanje suradnje u području zakonite i nezakonite migracije;

(i)  postizanje postupnog uključivanja u unutarnje tržište Unije i poboljšane sektorske i međusektorske suradnje, uključujući usklađivanjem zakonodavstava i regulatornom konvergencijom s normama Unije i drugim relevantnim međunarodnim normama, te poboljšani pristup tržištu, uključujući putem dubokih i sveobuhvatnih područja slobodne trgovine te povezane izgradnje institucija i ulaganja;

(j)  potpora održivom i uključivom gospodarskom i socijalnim razvoju korisnom za sve, uz poticanje stvaranja radnih mjesta i zapošljivosti, osobito za mlade;

(k)  pridonošenje provedbi Pariškog sporazuma jačanjem suradnje u području energetske sigurnosti i promicanjem obnovljive energije, održive energije i ciljeva energetske učinkovitosti;

(l)  poticanje provedbe tematskih okvira sa susjednim zemljama partnerskih zemalja susjedstva radi suočavanja sa zajedničkim izazovima, kao što su, na primjer, migracije, energija, sigurnost i zdravlje. [Am. 185]

Članak 16.

Programski dokumenti i kriteriji za raspodjelu

1.  Za zemlje partnere navedene u Prilogu I., prioritetna područja za financiranje sredstvima Unije uglavnom će se birati među onima navedenima u članku 12. stavku 3. točki (c), u skladu s područjima suradnje iz područja susjedstva, navedenima u Prilogu II.

2.  Odstupajući od članka 11. stavka 2., potpora Unije u okviru geografskih programa za područje susjedstva imat će različite oblike i iznose, uzimajući u obzir sljedeće elemente u kojima se odražavaju:

(a)  potrebe zemalja partnera, primjenom pokazatelja o, primjerice, stanovništvu i razini razvoja;

(b)  predanost zemalja partnera postizanju uzajamno dogovorenih ciljeva političkih, gospodarskih, ekoloških i društvenih reformi i ostvareni napredak; [Am. 186]

(c)  predanost zemalja partnera izgradnji istinske i održive demokracije i ostvareni napredak, uključujući promicanje ljudskih prava i dobrog upravljanja te podupiranje vladavine prava i borbu protiv korupcije; [Am. 187]

(c a)  predanost multilateralizmu; [Am. 188]

(d)  partnerstvo s Unijom, uključujući razinu ambicija u pogledu tog partnerstva;

(e)  kapacitet apsorpcije i potencijalni učinak potpore Unije u okviru ove Uredbe.

3.  Potpora navedena u stavku 2. odražava se u višegodišnjim programskim dokumentima iz članka 12.

3 a.  Pomoć Unije zemljama partnerima navedenima u Prilogu I. primjenjuje se u skladu s načelom sufinanciranja iz članka 190. Financijske uredbe. [Am. 189]

Članak 17.

Pristup koji se temelji na rezultatima

1.  Približno Najmanje 10 % financijske omotnice utvrđene u članku 4. članku 6. stavku 2. točki (a) prvoj alineji, kao dopuna financijskim dodjelama navedenima u članku 12. dodijelit će se zemljama partnerima navedenima u Prilogu I. radi provedbe primjene pristupa temeljenog na rezultatima. O raspodjeli na temelju rezultata odlučuje se na temelju napretka zemalja u pogledu demokracije, ljudskih prava, vladavine prava, dobrog upravljanja, suradnje oko sigurnih, propisnih i zakonitih migracija, gospodarskog upravljanja i provedbe dogovorenih reformi te suradnje u području migracija. Napredak zemalja partnera procjenjuje se svake godine uz aktivno sudjelovanje civilnog društva, posebno u izvješćima o napretku zemalja koja obuhvaćaju trendove u usporedbi s prethodnim godinama. [Am. 190]

1 a.  Primjena pristupa koji se temelji na rezultatima u okviru ove Uredbe podliježe redovitoj razmjeni stajališta u Europskom parlamentu i Vijeću. [Am. 191]

2.  Pristup koji se temelji na rezultatima ne primjenjuje se na potporu civilnom društvu, osobne kontakte, uključujući suradnju između lokalnih tijela, potporu unapređenju ljudskih prava ni na mjere potpore povezane s krizom. U slučaju ozbiljnog ili trajnog narušavanja demokratskog poretka, ljudskih prava ili vladavine prava, potpora za te mjere može se povećati. se povećava, kada je to primjereno. [Am. 192]

2 a.  Komisija i ESVD preispituju potporu koja se temelji na rezultatima u slučaju ozbiljnog ili kontinuiranog narušavanja demokracije, ljudskih prava ili vladavine prava. [Am. 193]

2 b.  Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 34. radi dopune ove Uredbe uspostavom metodološkog okvira pristupa koji se temelji na rezultatima. [Am. 194]

Članak 18.

Prekogranična suradnja

1.  Prekogranična suradnja, kako je definirana u članku 2. stavku 3., obuhvaća suradnju duž susjednih kopnenih i morskih granica, transnacionalnu suradnju na velikim transnacionalnim područjima, pomorsku suradnju oko pomorskih bazena te međuregionalnu suradnju. Prekogranična suradnja nastoji biti usklađena s ciljevima postojećih i budućih makroregionalnih strategija i procesima regionalne integracije. [Am. 195]

2.  Područje susjedstva pridonosi programima prekogranične suradnje navedenim u stavku 1. koje sufinancira Europski fond za regionalni razvoj u okviru Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća(47) (Uredba o ETS-u). Do 4 % financijske omotnice za susjedstvo okvirno će se dodijeliti za potporu tim programima.

3.  Doprinosi programima prekogranične suradnje odredit će se i upotrebljavati u skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe o ETC-u.

4.  Stopa sufinanciranja Unije ne premašuje 90 % prihvatljivih rashoda programa prekogranične suradnje. Za tehničku pomoć stopa sufinanciranja iznosi 100 %.

5.  Pretfinanciranje za prekogranične programe suradnje utvrđuje se u programu rada u skladu s potrebama trećih zemalja i područja koji sudjeluju u programu i može premašiti postotak naveden u članku 49. Uredbe o ETS-u.

6.  Višegodišnji okvirni strateški dokument za prekograničnu suradnju u kojem se navode elementi iz članka 12. stavka 2. ove Uredbe donosi se u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe o ETS-u.

7.  Ako se prekogranični programi suradnje obustavljaju u skladu s člankom 12. Uredbe o ETS-u, preostali iznos potpore za obustavljeni program iz područja susjedstva može se iskoristiti za financiranje bilo koje druge aktivnosti iz tog područja.

POGLAVLJE III.

Akcijski planovi, mjere i provedbene metode Provedba [Am. 196]

Članak 19.

Akcijski planovi i mjere

1.  Komisija donosi godišnje ili višegodišnje akcijske planove ili mjere. Mjere mogu biti pojedinačne, posebne, potporne ili izvanredne mjere pomoći. U akcijskim planovima i mjerama za svako se djelovanje navode njegovi ciljevi, očekivani rezultati i glavne aktivnosti, načini provedbe primjene, proračun i povezani rashodi za potporu. [Am. 197]

2.  Akcijski planovi temelje se na programskim dokumentima, osim u slučajevima koji se navode u stavcima 3. i 4.

Prema potrebi, djelovanje se može donijeti u obliku pojedinačne mjere prije ili nakon donošenja akcijskih planova. Pojedinačne mjere temelje se na programskim dokumentima, osim u slučajevima navedenima u stavku 3. i drugim propisno obrazloženim slučajevima.

Ako se pojave nepredviđene potrebe ili okolnosti, a sredstva nije moguće dobiti iz primjerenijih izvora, Komisija može donijeti posebne mjere je u skladu s člankom 34. ovlaštena donositi delegirane akte o posebnim mjerama koje nisu predviđene temeljene na programskim dokumentima. [Am. 198]

3.  Godišnji i višegodišnji akcijski planovi i posebne mjere mogu se koristiti za provedbu djelovanja za brzi odgovor iz članka 4. stavka 4. točaka točke (b) i (c). [Am. 199]

4.  Komisija može donijeti izvanredne mjere pomoći za djelovanja za brzi odgovor kao što je navedeno u članku 4. stavku 4. točki (a).

Izvanredna mjera pomoći može trajati najviše 18 mjeseci, a može se produljiti dva puta za daljnje razdoblje od najviše šest mjeseci, ukupno do najviše 30 mjeseci, u slučaju objektivnih i nepredviđenih prepreka njezinoj provedbi, pod uvjetom da se financijski iznos mjere nije povećao. [Am. 200]

U slučaju dugotrajne krize i sukoba Komisija može donijeti drugu izvanrednu mjeru pomoći u trajanju od najviše 18 mjeseci. U opravdanim slučajevima mogu se donijeti daljnje mjere ako je nužan kontinuitet djelovanja Unije i ako ga se ne može osigurati na druge načine. [Am. 201]

4 a.  Mjere poduzete u skladu s člankom 19. stavcima 3. i 4. mogu trajati najviše 18 mjeseci, a trajanje se može produljiti dva puta za daljnje razdoblje od najviše šest mjeseci, do ukupnog trajanja od najviše 30 mjeseci, u slučaju objektivnih i nepredviđenih prepreka njihovu izvršenju, pod uvjetom da nije došlo do povećanja financijskog iznosa mjere.

U slučaju dugotrajne krize i sukoba Komisija može donijeti drugu izvanrednu mjeru pomoći u trajanju od najviše 18 mjeseci. U opravdanim slučajevima mogu se donijeti daljnje mjere ako je nužan kontinuitet djelovanja Unije u skladu s ovim stavkom i ako ga se ne može osigurati na druge načine. [Am. 202]

Članak 20.

Mjere potpore

1.  Financiranje Unije može pokrivati rashode za potporu provedbi Instrumenta te za postizanje njegovih ciljeva, uključujući administrativnu potporu u vezi s aktivnostima pripreme, praćenja, nadzora, kontrole, revizije i evaluacije koje su potrebne za takvu provedbu, kao i rashode sjedišta i delegacija Unije u vezi s administrativnom potporom potrebnom za program, te za upravljanje operacijama koje se financiraju u okviru ove Uredbe, uključujući aktivnosti informiranja i komuniciranja te poslovne informatičke sustave. [Am. 203]

2.  Kada rashodi za potporu nisu uvršteni u akcijske planove ili mjere koji se navode u članku 21., Komisija donosi, gdje je to primjenjivo, mjere potpore. Financiranje Unije u okviru mjera potpore može obuhvaćati:

(a)  studije, sastanke, informiranje, osvještavanje, osposobljavanje, pripremu i razmjenu stečenih iskustava i najbolje prakse, izdavaštvo i bilo koje druge administrativne rashode ili rashode nužne za programiranje djelovanja i upravljanje njime, uključujući naknadu za vanjske stručnjake;

(b)  istraživanje i inovacije i studije o relevantnim pitanjima i širenje tako dobivenih podataka;

(c)  rashode povezane s informiranjem i komuniciranjem, uključujući razvoj komunikacijskih strategija i poslovne komunikacije, kao i vidljivost političkih prioriteta Unije.

Članak 21.

Donošenje akcijskih planova i mjera

1.  Akcijski planovi i mjere donose se provedbenim aktima odlukom Komisije u skladu s postupkom ispitivanja koji se navodi u članku 35. stavku 2 Financijskom uredbom. [Am. 204]

2.  Postupak iz stavka 1. ne zahtijeva se za:

(a)  akcijske planove, pojedinačne mjere i mjere potpore za koje financiranje Unije ne premašuje 10 milijuna EUR;

(b)  posebne mjere, akcijske planove i mjere donesene kako bi se provela djelovanja za brzi odgovor za koja financiranje Unije ne premašuje 20 milijuna EUR;

(c)  tehničke izmjene, pod uvjetom da takve izmjene ne utječu znatno na ciljeve akcijskog plana ili dotične mjere, primjerice:

i.  promjena načina provedbe;

ii.  preraspodjela sredstava između djelovanja obuhvaćenih akcijskim planom;

iii.  povećanje ili smanjenje proračuna akcijskih planova i mjera za najviše 20 % prvotnog proračuna te za najviše 10 milijuna EUR;

Za višegodišnje akcijske planove i mjere pragovi navedeni u stavku 2. točkama (a) i (b) te stavku 2. točki (c) podtočki iii. primjenjuju se na godišnjoj osnovi.

Kada se akcijski planovi i mjere donose u skladu s ovim stavkom, priopćuju se, osim izvanrednih mjera pomoći, Europskom parlamentu i državama članicama putem relevantnog odbora iz članka 35. u roku od mjesec dana od njihova donošenja. [Am. 205]

3.  Prije donošenja ili produljenja izvanrednih mjera pomoći čiji trošak ne premašuje 20 milijuna EUR, Komisija obavješćuje Vijeće o njihovoj prirodi i ciljevima te o predviđenim financijskim iznosima. Komisija obavješćuje Vijeće prije nego što značajnije izmijeni već donesene izvanredne mjere pomoći. Komisija vodi računa o relevantnom političkom pristupu Vijeća i Europskog parlamenta pri planiranju i daljnjoj provedbi primjeni tih mjera, u interesu usklađenosti vanjskog djelovanja Unije. [Am. 206]

Komisija uredno i na vrijeme odmah obavješćuje Europski parlament o planiranju i provedbi izvanrednih mjera pomoći na temelju ovog članka, uključujući predviđene financijske iznose, te ga također obavješćuje u slučaju značajnih znatnih izmjena ili produljenja te pomoći. Što prije nakon donošenja ili znatne izmjene mjere, a najkasnije mjesec dana nakon njezina donošenja, Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću dajući pregled prirode donesene mjere te razloga za njezino donošenje, njezina trajanja, proračuna i konteksta, uključujući komplementarnost te mjere s drugom aktualnom i planiranom pomoći Unije. Za izvanredne mjere pomoći Komisija navodi i hoće li, u kojem opsegu i na koji način osigurati kontinuitet politike koja se provodi izvanrednom pomoći putem srednjoročne i dugoročne pomoći u skladu s ovom Uredbom. [Am. 207]

3 a.  Prije donošenja akcijskih planova i mjera koji se ne temelje na programskim dokumentima u skladu s člankom 19. stavkom 2., osim u slučajevima iz članka 19. stavaka 3. i 4., Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 34. kako bi nadopunila ovu Uredbu utvrđivanjem posebnih ciljeva koje treba postići, očekivanih rezultata, instrumenata kojima se treba koristiti, glavnih aktivnosti i okvirnih dodijeljenih financijskih sredstava za te akcijske planove i mjere. [Am. 208]

4.  U slučaju valjano utemeljenih krajnje hitnih razloga, primjerice kriza koje obuhvaćaju prirodne katastrofe ili katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, neposredne prijetnje demokraciji, vladavini prava, ljudskim pravima ili temeljnim slobodama, Komisija može donijeti akcijske planove i mjere ili izmjene postojećih akcijskih planova i mjera kao provedbene akte koji se odmah primjenjuju, u skladu s postupkom iz članka 35. stavka 4. [Am. 209]

5.  Odgovarajuća socijalna analiza i analiza ljudskih prava i okoliša, uključujući analizu utjecaja na klimatske promjene i biološku raznolikost, poduzima se na razini djelovanja, u skladu s primjenjivim zakonodavnim aktima Unije, uključujući Direktivu 2011/92/EU(48) Europskog parlamenta i Vijeća i Direktivu Vijeća 85/337/EEZ(49), a uključuje, kad je primjenjivo, procjenu učinaka ekološki osjetljivih djelovanja na okoliš , posebno za veliku novu infrastrukturu. [Am. 210]

Osim toga, provodit će se ex ante procjene učinka na ljudska prava, kao i rodna, socijalna i radna procjena učinka te analiza sukoba i procjena rizika. [Am. 211]

Ako je to relevantno, strateške, društvene procjene i procjene utjecaja na okoliš u pogledu ljudskih prava upotrebljavaju se pri provedbi izvršenju sektorskih programa. Osiguravaju se sudjelovanje zainteresiranih dionika tim u procjenama utjecaja na okoliš te javni pristup rezultatima takvih procjena. [Am. 212]

Članak 21.a

Programi pomoći Europskog parlamenta

Komisija vodi dijalog s Europskim parlamentom i uzima u obzir stajališta Europskog parlamenta u područjima u kojima Parlament vodi vlastite programe pomoći, kao što su izgradnja kapaciteta i promatranje izbora. [Am. 213]

Članak 22.

Metode suradnje

1.  Komisija provodi financiranje u okviru ovog Instrumenta, kao što je predviđeno Financijskom uredbom, izravno ili s pomoću delegacija Unije i izvršnih agencija, ili neizravno s pomoću bilo kojeg subjekta navedenog u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe.

2.  Financiranje u okviru ovog Instrumenta može se osigurati i u obliku doprinosa međunarodnim, regionalnim ili nacionalnim fondovima, primjerice onima koje su uspostavili EIB, države članice, zemlje partneri i regije ili međunarodne organizacije odnosno drugi donatori, ili kojima ti subjekti upravljaju.

3.  Subjekti navedeni u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe i u članku 29. stavku(1. ove Uredbe svake godine ispunjavaju svoje obveze izvješćivanja prema članku 155. Financijske uredbe. Obveze izvješćivanja za bilo koji od tih subjekata utvrđene su u okvirnom sporazumu o partnerstvu, sporazumu o doprinosima, sporazumu o proračunskim jamstvima ili financijskom sporazumu.

4.  Djelovanja koja se financiraju na temelju Instrumenta mogu se provoditi s pomoću usporednog ili zajedničkog sufinanciranja.

5.  U slučaju usporednog sufinanciranja, djelovanje se dijeli na više jasno određenih sastavnica, a svaku sastavnicu financiraju različiti partneri tako da se krajnja svrha financiranja uvijek može odrediti.

6.  U slučaju zajedničkog sufinanciranja, ukupni trošak djelovanja dijele partneri koji osiguravaju sredstva, a ona su udružena tako da više nije moguće odrediti izvor financiranja ni za koju aktivnost poduzetu u sklopu djelovanja.

7.  Mogući su sljedeći oblici suradnje Unije i njezinih partnera:

(a)  trostrani aranžmani s pomoću kojih Unija u suradnji s trećim zemljama koordinira svoju financijsku pomoć zemlji ili regiji partneru;

(b)  mjere administrativne suradnje poput povezivanja javnih institucija, lokalnih tijela, nacionalnih javnih tijela ili subjekata uređenih privatnim pravom kojima su povjerene zadaće pružanja javnih usluga u pojedinoj državi članici i zemlji ili regiji partneru, kao i mjere suradnje u kojima sudjeluju stručnjaci iz javnog sektora upućeni iz država članica te njihova regionalna i lokalna tijela;

(c)  doprinosi troškovima potrebnima za uspostavu javno-privatnog partnerstva i upravljanje njime, uključujući potporu opširnog sudjelovanja uspostavljanjem neovisnog tijela organizacije civilnog društva treće strane za procjenu i praćenje uspostavljanja javno-privatnih partnerstava; [Am. 214]

(d)  programi potpore sektorskoj politici putem kojih Unija pruža potporu sektorskom programu zemlje partnera;

(e)  doprinosi trošku sudjelovanja zemalja u programima i djelovanjima Unije koje provode agencije i tijela Unije, kao i tijela ili osobe kojima je povjerena provedba specifičnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. UEU-a;

(f)  subvencije kamatnih stopa.

Članak 23.

Oblici financiranja EU-a Unije i načini provedbe primjene [Am. 215]

1.  Oblici financiranja Unije predviđeni su Financijskom uredbom i to su posebno:

(a)  bespovratna sredstva;

(b)  ugovori o nabavi za usluge, robu ili radove;

(c)  proračunska potpora;

(d)  doprinosi uzajamnim fondovima koje je uspostavila Komisija, u skladu s člankom 234. Financijske uredbe;

(e)  financijski instrumenti;

(f)  proračunska jamstva;

(g)  mješovito financiranje;

(h)  otpis dugova u okviru međunarodno dogovorenog sporazuma za otpis dugova;

(i)  financijska pomoć;

(j)  plaćeni vanjski stručnjaci.

2.  U radu s dionicima iz zemalja partnera Komisija uzima u obzir njihove posebnosti, uključujući potrebe i relevantan kontekst, prilikom definiranja modaliteta financiranja, vrste doprinosa, modaliteta dodjele i administrativnih odredaba za upravljanje bespovratnim sredstvima kako bi se doprlo do najšireg mogućeg raspona dionika i najbolje odgovorilo na njihove potrebe. U toj se ocjeni uzimaju u obzir uvjeti za značajno sudjelovanje i uključenost svih dionika, osobito lokalnih organizacija civilnog društva. Podupiru se posebni modaliteti u skladu s Financijskom uredbom, primjerice sporazumi o partnerstvu, ovlaštenja financijske potpore trećim stranama, izravna dodjela ili pozivi za podnošenje prijedloga uz ograničenje prihvatljivosti, jednokratni iznosi, jedinični troškovi, financiranje na temelju paušalne stope i financiranje koje nije povezano s troškovima, kao što je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. Tim različitim modalitetima jamče se transparentnost, sljedivost i inovacije. Potrebno je poticati suradnju lokalnih i međunarodnih nevladinih organizacija kako bi se ojačao kapacitet lokalnog civilnog društva radi postizanja potpunog sudjelovanja u programima razvoja. [Am. 216]

3.  Osim u slučajevima navedenim u članku 195. Financijske uredbe, postupak izravne dodjele može se upotrebljavati u sljedećim slučajevima:

(a)  dodjela u slučaju dodjele bespovratnih sredstava male vrijednosti braniteljima ljudskih za borce za ljudska prava u svrhu i mehanizme za zaštitu ugroženih boraca za ljudska prava radi financiranja hitnih mjera zaštite, gdje je to hitnoga zaštitnog djelovanja, ako je primjereno bez potrebe za sufinanciranjem, kao i za posrednike i druge aktere civilnog društva koji sudjeluju u dijalogu u vezi s kriznim situacijama i oružanim sukobima, rješavanju sukoba, pomirenju i izgradnji mira; [Am. 217]

(b)  dodjela u slučaju dodjele bespovratnih sredstava, gdje je ako je to primjereno bez potrebe za sufinanciranjem, za financiranje djelovanja u najtežim uvjetima u kojima ne bi bilo primjereno objaviti poziv na podnošenje prijedloga, uključujući situacije u kojima postoji ozbiljan nedostatak temeljnih sloboda, prijetnje demokratskim institucijama, jačanje krize, oružani sukob gdje je sigurnost ljudi najviše ugrožena, ili situacije u kojima organizacije za zaštitu ljudskih prava i branitelji ljudskih borci za ljudska prava, posrednici i drugi akteri civilnog društva, uključujući sudionike dijaloga u vezi s kriznim situacijama i oružanim sukobima, pomirenja i izgradnje mira, djeluju u najtežim uvjetima. Takva bespovratna sredstva ne prelaze 1 000 000 EUR te se dodjeljuju na najviše 18 mjeseci, a taj je rok moguće produljiti za dodatnih 12 mjeseci u slučaju stvarnih i nepredviđenih prepreka njihovoj provedbi primjeni; [Am. 219]

(c)  u slučaju dodjele bespovratnih sredstava namijenjenih Uredu Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, globalnoj mreži studija, Europskom međusveučilišnom centru za ljudska prava i demokratizaciju koji organizira program europskoga magisterija iz područja ljudskih prava i demokratizacije, i njegovoj povezanoj mreži sveučilišta s poslijediplomskim programima iz područja ljudskih prava, uključujući stipendije za studente, istraživače, učitelje i branitelje ljudskih borce za ljudska prava iz trećih zemalja. [Am. 219]

(c a)  Mali projekti kako je opisano u članku 23.a (novi) [Am. 220]

Proračunska potpora navedena u stavku 1. točki (c), uključujući onu u obliku sektorskih ugovora o rezultatima reformi, temelji se na odgovornosti zemalja, uzajamnoj odgovornosti i zajedničkoj predanosti univerzalnim vrijednostima, demokraciji, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti, socijalnoj uključenosti, ljudskom razvoju i vladavini prava s ciljem jačanja partnerstava između Unije i zemalja partnera. Obuhvaća intenzivniji politički dijalog, razvoj kapaciteta i poboljšano upravljanje, čime se dopunjuju napori partnera da prikupe više sredstava i bolje ih potroše kako bi poduprli održiv i uključiv gospodarski rast i socioekonomski razvoj od kojega koristi imaju svi, stvaranje pristojnih radnih mjesta te , uz posvećivanje posebne pozornosti mladima, smanjenje nejednakosti i iskorjenjivanje siromaštva u vezi s lokalnim gospodarstvima, okolišna i socijalna prava. [Am. 221]

Svaka odluka o pružanju proračunske potpore temelji se na politikama proračunske potpore koje je Unija dogovorila, jasnom skupu kriterija prihvatljivosti i pažljivoj ocjeni rizika i koristi. Jedna od ključnih odrednica te odluke jest procjena predanosti, rezultata i napretka zemalja partnera s obzirom na demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava. [Am. 222]

4.  Proračunska potpora raščlanjuje se kako bi se njome bolje odgovorilo na politički, gospodarski i socijalni kontekst zemlje partnera, uzimajući u obzir situacije nestabilnosti.

Pri pružanju proračunske potpore u skladu s člankom 236. Financijske uredbe, Komisija jasno definira i prati kriterije za njezinu uvjetovanost, uključujući napredak u reformama i transparentnosti, te podupire razvoj parlamentarnog nadzora, nacionalnih kapaciteta za reviziju, sudjelovanje organizacija civilnog društva u praćenju te povećanu transparentnost i javni pristup informacijama i razvoj jakih sustava javne nabave koji podupiru lokalni gospodarski razvoj i lokalne tvrtke. [Am. 223]

5.  Isplata proračunske potpore temelji se na pokazateljima zadovoljavajućeg napretka u postizanju ciljeva usuglašenih sa zemljom partnerom.

6.  Financijski instrumenti u okviru ove Uredbe mogu biti u obliku kredita, jamstava, vlasničkog ili kvazivlasničkog kapitala, ulaganja ili sudjelovanja u ulaganjima te instrumenata za dijeljenje rizika, kad god je to moguće i u skladu s načelima utvrđenima u članku 209. stavku 1. Financijske uredbe pod vodstvom EIB-a, multilateralne europske financijske institucije, kao što je Europska banka za obnovu i razvoj, ili bilateralne europske financijske institucije, kao što su bilateralne banke za razvoj, možda u kombinaciji s dodatnim drugim oblicima financijske potpore iz država članica i trećih strana.

Države članice i bilo koji subjekti navedeni u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe mogu dati doprinose financijskim instrumentima Unije u okviru ove Uredbe.

7.  Ti financijski instrumenti mogu se grupirati u mehanizme za potrebe provedbe primjene i izvješćivanja. [Am. 224]

7 a.  Komisija i ESVD ne započinju i ne ponavljaju operacije sa subjektima registriranima ili uspostavljenima u jurisdikcijama koje su u relevantnoj politici Unije određene kao nekooperativne, ili za koje se utvrdi da su visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća, ili koji se u praksi ne pridržavaju dogovorenih poreznih standarda o transparentnosti i razmjeni informacija na razini Unije ili međunarodnoj razini. [Am. 225]

8.  Financijskim sredstvima Unije ne generira se niti aktivira ubiranje posebnih poreza, pristojbi ili davanja.

9.  Porezi, pristojbe i davanja koje nametnu zemlje partneri mogu biti prihvatljivi za financiranje u okviru ove Uredbe.

Članak 23.a

Fondovi za male projekte

1.  Financiranje u okviru ove Uredbe može se pružiti „fondovima za male projekte” u cilju odabira i provedbe projekata ograničenog financijskog opsega.

2.  Korisnici fondova za male projekte su organizacije civilnog društva.

3.  Krajnji primatelji unutar fonda za male projekte dobivaju potporu na temelju ove Uredbe putem korisnika te provode male projekte unutar tog fonda za male projekte („mali projekt”).

4.  Ako ne premašuje iznos od 50 000 EUR, javni doprinos malom projektu mora biti u obliku jediničnih troškova ili jednokratnih iznosa ili uključivati paušalne stope. [Am. 226]

Članak 24.

Prihvatljive osobe i subjekti

1.  Sudjelovanje u javnoj nabavi i postupcima dodjele bespovratnih sredstava i nagrada za djelovanja koja se financiraju u okviru geografskih programa, putem organizacija civilnog društva i putem programa za globalne izazove bit će otvoreno međunarodnim organizacijama i svim ostalim pravnim subjektima koji su državljani sljedećih zemalja i područja, a ako je riječ o pravnim osobama, koje imaju i stvarni poslovni nastan u tim zemljama ili područjima:

(a)  državama članicama koje su korisnici Uredbe IPA III i ugovornim strankama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru;

(b)  zemljama partnerima iz susjedstva i Ruskoj Federaciji kada se relevantni postupak odvija u kontekstu programa na koje se upućuje u Prilogu I. i u kojima ona sudjeluje;

(c)  zemljama i područjima u razvoju, kako su navedeni na popisu primatelja službene razvojne pomoći koji je objavio OECD-DAC, a koji nisu članovi skupine G-20, te prekomorskim zemljama i područjima kako su definirani u Odluci Vijeća .../... (EU);

(d)  zemljama u razvoju, kako su navedene na popisu primatelja službene razvojne pomoći, koje su članice skupine G-20 te drugim zemljama i područjima ako se odgovarajući postupak odvija u kontekstu djelovanja u kojem sudjeluju, a koje financira Unija u okviru ove Uredbe;

(e)  zemljama za koje je Komisija utvrdila da vrijedi uzajamni pristup vanjskom financiranju; uzajamni pristup može se odobriti na ograničen rok od najmanje godinu dana ako neka zemlja pod istim uvjetima prihvatljivima proglasi subjekte iz Unije i iz zemalja koje su prihvatljive u skladu s ovom Uredbom Komisija odlučuje o uzajamnom pristupu i njegovu trajanju nakon savjetovanja s dotičnom zemljom primateljicom ili zemljama primateljicama; i

(f)  državama članicama OECD-a u slučaju ugovora koji se provode primjenjuju u najmanje razvijenoj zemlji ili visoko zaduženoj siromašnoj zemlji, kako su navedene na popisu primatelja službene razvojne pomoći. [Am. 227]

2.  Ne dovodeći u pitanje ograničenja vezana uz narav i ciljeve djelovanja, sudjelovanje u dodjeli ugovora o javnoj nabavi, postupcima dodjele bespovratnih sredstava i nagrada za djelovanja koja se financiraju u okviru programa za ljudska prava i demokraciju te stabilnost i mir, kao i u okviru djelovanja za brzi odgovor, otvoreno je bez ograničenja.

3.  Sva roba i materijali koji se financiraju u okviru ove Uredbe mogu potjecati iz bilo koje zemlje.

4.  Pravila utvrđena u ovom članku ne primjenjuju se na državljanstvo fizičkih osoba i ne stvaraju ograničenja u vezi s državljanstvom za fizičke osobe koje je zaposlio prihvatljivi ugovaratelj ili, prema potrebi, podugovaratelj, ili su ugovorom na drugi način vezane uz takvog ugovaratelja ili podugovaratelja.

5.  Na djelovanja koja se sufinanciraju ili provode primjenjuju uz izravno ili neizravno upravljanje s tim subjektima primjenjuju se i pravila prihvatljivosti za subjekte koji se navode u članku 62. stavku 1. točki (c) podtočkama od ii. do viii. Financijske uredbe. [Am. 228]

6.  Ako donatori financiraju uzajamni fond koji je osnovala Komisija ili se on financira vanjskim namjenskim prihodima, primjenjuju se pravila prihvatljivosti iz osnivačkog akta uzajamnog fonda, odnosno iz sporazuma s donatorom.

7.  Ako je riječ o djelovanjima koja se financiraju ovom Uredbom i drugim programom Unije, prihvatljivima se smatraju subjekti koji su prihvatljivi prema bilo kojem od tih programa.

8.  Za djelovanja u kojima sudjeluje više zemalja prihvatljivi su pravni subjekti koji su državljani zemalja i područja na kojima se djelovanje provodi, a ako je riječ o pravnim osobama, koje imaju i stvarni poslovni nastan u tim zemljama ili područjima.

9.  Pravila o prihvatljivosti iz ovog članka mogu se ograničiti s obzirom na državljanstvo, geografsku lokaciju ili pravni status podnositelja zahtjeva kada se takva ograničenja zahtijevaju zbog posebne naravi i ciljeva djelovanja te kada su potrebna radi djelotvorne provedbe primjene tog djelovanja. Ograničenja u pogledu državljanstva ne primjenjuju se na međunarodne organizacije. [Am. 229]

10.  Ponuditelji, podnositelji zahtjeva i natjecatelji iz zemalja koje nisu prihvatljive mogu se smatrati prihvatljivima u slučaju hitnosti ili nedostupnosti usluga na tržištima dotičnih zemalja ili područja ili u drugim valjano opravdanim slučajevima u kojima bi primjena pravila o prihvatljivosti onemogućila ili izuzetno otežala provedbu djelovanja.

11.  U svrhu promicanja lokalnih kapaciteta, tržišta i kupnji, prioritet se daje lokalnim i regionalnim ugovarateljima, pri čemu se posebna pozornost obraća na njihovo iskustvo u održivosti okoliša ili pravednoj trgovini ako je Financijskom uredbom predviđena dodjela na temelju jedne ponude. U svim drugim slučajevima sudjelovanje lokalnih i regionalnih ugovaratelja promiče se u skladu s relevantnim odredbama te uredbe. U svim se slučajevima primjenjuju kriteriji održivosti i dužne pažnje. [Am. 230]

12.  U okviru programa za ljudska prava i demokraciju, bilo koji subjekt koji nije obuhvaćen definicijom pravnog subjekta iz članka 2. stavka 6. prihvatljiv je ako je to nužno za provedbu intervencija iz ovog programa.

12 a.  Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju ne pruža se potpora radnjama koje u skladu s analizom okoliša iz članka 21. stvaraju štetu okolišu ili klimi. Raspodjela sredstava potpuno je u skladu s Pariškim sporazumom i, općenito, europsko financiranje namijenjeno vanjskom djelovanju pridonosi dugoročnim ciljevima Pariškog sporazuma. Konkretno, tim se instrumentom ne pruža potpora:

(a)  djelovanjima koja su neusklađena s nacionalno utvrđenim doprinosima zemalja primateljica u skladu s Pariškim sporazumom;

(b)  ulaganjima u sektorima istraživanja i proizvodnje, pohrane i prijevoza, te obrade i prodaje fosilnih goriva. [Am. 231]

Članak 25.

Prijenosi, godišnji obroci, odobrena sredstva za preuzete obveze, ponovna plaćanja i prihodi generirani financijskim instrumentima

1.  Povrh članka 12. stavka 2. Financijske uredbe, neiskorištena odobrena sredstva za preuzete obveze i za plaćanja u okviru ove Uredbe automatski se prenose i u pogledu njih mogu se preuzimati obveze i vršiti plaćanja dospjela do 31. prosinca sljedeće financijske godine. U sljedećoj financijskoj godini najprije će se utrošiti preneseni iznos.

Komisija obavješćuje informira Europski parlament i Vijeće o prenesenim odobrenim sredstvima za preuzete obveze koja su automatski prenesena, uključujući povezane iznose, u skladu s člankom 12. stavkom 6. Financijske uredbe. [Am. 232]

2.  Povrh pravila utvrđenih u članku 15. Financijske uredbe o ponovnom stavljanju na raspolaganje odobrenih sredstava, odobrena sredstva za preuzete obveze koja odgovaraju iznosu sredstava opozvanih uslijed toga što djelovanje u potpunosti ili djelomično nije provedeno u okviru ove Uredbe ponovno se stavljaju na raspolaganje u izvornoj proračunskoj liniji.

Upućivanja na članak 15. Financijske uredbe u članku 12. stavku 1. točki (b) Uredbe o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira predstavljaju upućivanje na ovaj stavak u svrhu ove Uredbe.

3.  Proračunske obveze za djelovanje koje traje dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina u godišnje obroke, u skladu s člankom 112. stavkom 2. Financijske uredbe.

Članak 114. stavak 2. treći podstavak Financijske uredbe ne primjenjuje se na ta višegodišnja djelovanja. Komisija automatski opoziva svaki udio proračunskih obveza za djelovanje za koje do 31. prosinca pete godine nakon godine u kojoj je preuzeta proračunska obveza još nisu upotrijebljena sredstva za pretfinanciranje ili za privremena plaćanja ili za koja nije dostavljena nikakva ovjerena potvrda o rashodima ili bilo kakav zahtjev za plaćanje.

Stavak 2. ovog članka primjenjuje se i na godišnje obroke.

4.  Odstupajući od članka 209. stavka 3. Financijske uredbe, vraćanja i prihodi generirani financijskim instrumentom pripisuju se izvornoj proračunskoj liniji kao interni namjenski prihodi, nakon odbitka troškova i naknada za upravljanje. Svakih pet godina Komisija ispituje doprinos postizanju ciljeva Unije i djelotvornost postojećih financijskih instrumenata.

Poglavlje IV.

EFOR+, proračunska jamstva i financijska pomoć trećim zemljama

Članak 26.

Područje primjene i financiranje

1.  Financijskom omotnicom navedenom u članku 6. stavku 2. točki (a) financiraju se Europski fond za održivi razvoj plus i jamstvo za vanjsko djelovanje financiraju se financijskom omotnicom za geografske programe koji se navode u članku 6. stavku 2. točki (a), pri čemu se jamči da to financiranje ne šteti drugim djelovanjima koja se podupiru geografskim programima. [Am. 233]

Svrha je EFOR-a plus, kao integriranog financijskog paketa koji osigurava financijski kapacitet u na temelju metoda provedbe uspostavljenih obliku bespovratnih sredstava, jamstava i drugih financijskih instrumenata kako je utvrđeno u u članku 23. stavku 1. točkama (a), (e), (f) i (g), potpora ulaganjima i povećanje pristupa financiranju, uz povećavanje dodatnosti, pružanje inovativnih proizvoda i poticanje financiranja iz privatnog sektora, kako bi se potaknuo potaknuli održiv i uključiv gospodarski, okolišni i socijalni razvoj, industrijalizacija i stabilno investicijsko ozračje, promicala socioekonomska otpornost u cilju promicanja socioekonomske i okolišne otpornosti u zemljama partnerima s posebnim naglaskom na iskorjenjivanje siromaštva, održiv i uključiv rast, prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, zaštitu okoliša i upravljanje njime, stvaranje pristojnih radnih mjesta, u skladu s relevantnim standardima MOR-a, osobito za ugrožene skupine, uključujući žene i mlade, gospodarske prilike, vještine i poduzetništvo, socioekonomske sektore, mikro, mala i srednja poduzeća s naglaskom na socijalna poduzeća i zadruge s obzirom na njihov potencijal za smanjenje siromaštva, nejednakosti te podupiranje ljudskih prava i egzistencije, uz pružanje potpore mikropoduzećima, malim i srednjim poduzećima te rješavanje specifičnih socioekonomskih temeljnih uzroka nezakonite migracije, nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja, kao i pružanja doprinosa održivoj reintegraciji migranata koji se vraćaju u svoje zemlje podrijetla, u skladu s relevantnim okvirnim programskim dokumentima 45 % sredstava izdvaja se za ulaganja koja doprinose klimatskim ciljevima, upravljanju okolišem i zaštiti okoliša, biološkoj raznolikosti i suzbijanju dezertifikacije, od čega se 30 % ukupne financijske omotnice dodjeljuje za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih. Posebna pažnja te dodatna potpora izgradnji kapaciteta institucija, gospodarskom upravljanju i tehničkoj potpori posvetit će se zemljama u kojima su utvrđene nestabilne situacije ili sukobi, najmanje razvijenim zemljama i visoko zaduženim siromašnim zemljama. Jamstvo za vanjsko djelovanje upotrebljava se uz ulaganja vlade u osnovne javne usluge, koja ostaju u njezinoj nadležnosti. [Am. 234]

2.  Jamstvo za vanjsko djelovanje poduprijet će operacije iz EFOR-a plus pokrivene proračunskim jamstvima u skladu s člancima 27., 28. i 29. ove Uredbe te makrofinancijsku pomoć i kredite trećim zemljama navedenima u članku 10. stavku 2. Uredbe EINS.

3.  Prema Jamstvu za vanjsko djelovanje, Unija može jamčiti za operacije potpisane između 1. siječnja 2021. i 31. prosinca 2027., u iznosu do 60 000 000 000 EUR. Ta se gornja granica preispituje u okviru izvješća o evaluaciji u sredini programskog razdoblja u skladu s člankom 32. [Am. 235]

4.  Stopa izdvojenih rezervacija kreće se od 9 % do 50 % ovisno o vrsti operacija. Iznos od najviše 10 milijardi EUR osigurava se iz proračuna Unije s pomoću posebne proračunske linije u okviru godišnjeg proračunskog postupka ili prijenosa proračunskih sredstava. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 34. kako bi, u slučaju da to bude potrebno, izmijenila maksimalni iznos. [Am. 236]

Stopa izdvojenih rezervacija za Jamstvo za vanjsko djelovanje iznosi 9 % za makrofinancijsku pomoć Unije i za proračunska jamstva koja obuhvaćaju državne rizike povezane s operacijama kreditiranja.

Te se stope revidiraju svake tri dvije godine počevši od datuma primjene ove Uredbe utvrđenog u članku 40. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 34. za dopunu ili izmjenu tih stopa i povezanih financijskih iznosa. [Am. 237]

5.  Jamstvo za vanjsko djelovanje smatra se jedinstvenim jamstvom u zajedničkom fondu za rezervacije koji je uspostavljen člankom 212. Financijske uredbe.

6.  U okviru EFOR-a plus i Jamstva za vanjsko djelovanje mogu se podupirati operacije financiranja i ulaganja u zemljama partnerima u geografskim područjima koja se navode u članku 4. stavku 2. Rezervacije iz Jamstva za vanjsko djelovanje financiraju se iz proračuna relevantnih geografskih programa utvrđenih člankom 6. stavkom 2. točkom (a) i prenose se u zajednički fond za rezervacije. U geografskoj raspodjeli operacija iz EFOR-a plus u najvećoj se mogućoj mjeri odražava relativni ponder financijskih dodjela za različite regije, kako je predloženo u članku 6. stavku 2. točki (a). EFOR+ i Jamstvo za vanjsko djelovanje mogu poduprijeti i operacije za korisnike navedene u Prilogu I. Uredbi IPA III. Sredstva za te operacije u okviru EFOR-a plus i za rezervacije iz Jamstva za vanjsko djelovanje namaknut će se u okviru Uredbe IPA. Rezervacije u okviru Jamstva za vanjsko djelovanje za kredite trećim zemljama navedenima u članku 10. stavku 2. Uredbe EINS financirat će se iz te Uredbe. [Am. 238]

7.  Rezervacije koje se navode u članku 211. stavku 2. Financijske uredbe temelje se na ukupnim nepodmirenim obvezama Unije koje proizlaze iz svake operacije, uključujući operacije koje je Unija potpisala prije 2021. i za koje jamči. Godišnji potrebni iznosi rezervacija mogu se utvrđivati tijekom razdoblja od najviše sedam godina.

8.  Saldo imovine 31. prosinca 2020. u Jamstvenom fondu EFOR-a i Jamstvenom fondu za vanjska djelovanja, koji su uspostavljeni Uredbom (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća, odnosno Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009, prenosi se u zajednički fond za rezervacije radi osiguranja rezervacija za njihove operacije u okviru istog jedinstvenog jamstva koje je predviđeno u stavku 4. ovog članka.

Članak 26.a

Ciljevi EFOR-a plus

1.  Operacijama fonda EFOR+ koje ispunjavaju uvjete za potporu iz Jamstva za vanjsko djelovanje pridonosi se sljedećim prioritetnim područjima:

(a)  pružanje financijskih sredstava i potpore razvoju privatnog, zadružnog i socijalnog poduzetničkog sektora s ciljem pridonošenja održivom razvoju u njegovim gospodarskim, socijalnim i okolišnim dimenzijama s posebnim naglaskom na iskorjenjivanje siromaštva i, prema potrebi, europskoj politici susjedstva te ciljevima utvrđenima u članku 3. Uredbe IPA III;

(b)  uklanjanje uskih grla u privatnom ulaganju, osiguravajući osobito pravnu sigurnost ulaganja;

(c)  poticanje učinka poluge za financiranje iz privatnog sektora, s posebnim naglaskom na mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća;

(d)  jačanje društveno-gospodarskih sektora i područjâ te povezane javne i privatne infrastrukture i održive povezivosti te održive proizvodnje u cilju promicanja uključivog i održivog društveno-gospodarskog razvoja koji poštuje ljudska prava i okoliš;

(e)  pridonošenje klimatskom djelovanju te zaštiti okoliša i njegovu upravljanju;

(f)  pridonošenje rješavanju specifičnih temeljnih uzroka migracija, uključujući nezakonite migracije i prisilno raseljavanje, i pridonošenje sigurnim, propisnim i zakonitim migracijama i mobilnosti s pomoću promicanja održivog razvoja; [Am. 239]

Članak 27.

Prihvatljivost i odabir operacija i partnerâ

1.  Operacije financiranja i ulaganja prihvatljive za potporu putem Jamstva za vanjsko djelovanje dosljedne su i usklađene s politikama Unije, posebno s razvojnom politikom i europskom politikom susjedstva, kao i sa strategijama i politikama zemalja partnera te se njima rješavaju pitanja neuspjeha lokalnih tržišta ili neoptimalna ulaganja, bez nepoštenog natjecanja s lokalnim gospodarskim akterima. Njima se posebno podupiru ciljevi, opća načela i okvir politike ove Uredbe te relevantni okvirni programski dokumenti, uzimajući u obzir prioritetna područja utvrđena u Prilogu V. članku 26.a i dodatno opisana u Prilogu V. [Am. 240]

1 a.  Jamstvo za vanjsko djelovanje dodjeljuje se pod uvjetom da Komisija, u ime Unije, i prihvatljivi partner sklope sporazume o jamstvu EFOR-a. [Am. 241]

2.  Jamstvom za vanjsko djelovanje podupiru se operacije financiranja i ulaganja kojima se rješavaju tržišni nedostaci ili okolnosti za ulaganja koje nisu optimalne. Operacije će ujedno biti usklađene s uvjetima utvrđenima u članku 209. stavku 2. točkama od (a) do (c d) Financijske uredbe: [Am. 242]

(-a a)  koje omogućuju financijsku i razvojnu dodatnost; [Am. 243]

(-a b)  koje podliježu javno dostupnoj participativnoj ex ante procjeni učinka na ljudska prava, društvo, okoliš i rad, kojom se utvrđuju i rješavaju rizici u tim područjima te u kojima se propisno uzimaju u obzir načela dobrovoljnog i prethodnog pristanka pogođenih zajednica u ulaganjima u zemljišta; [Am. 244]

(a)  kojima se osigurava komplementarnost s drugim inicijativama;

(b)  koje su gospodarski i financijski održive, vodeći računa o mogućoj potpori privatnih i javnih partnera projektu i njihovu sufinanciranju projekta, uzimajući u obzir posebno radno okruženje i kapacitete zemalja za koje je utvrđeno da prolaze kroz razdoblje nestabilnosti ili sukoba, najmanje razvijenih zemalja i visoko zaduženih siromašnih zemalja koje mogu imati koristi od povoljnijih uvjeta;

(c)  koje su održive s tehničkog i društvenog društveno-gospodarskog aspekta i aspekta zaštite okoliša. [Am. 245]

(c a)  koje su usmjerene na sektore i pitanja u kojima postoje jasni tržišni ili institucijski nedostaci koji sprječavaju financiranje iz privatnog sektora; [Am. 246]

(c b)  koje su strukturirane tako da pridonose pospješivanju razvoja tržišta i mobiliziranju sredstava iz privatnog sektora prema područjima u kojima postoji investicijski jaz; [Am. 247]

(c c)  koje su usredotočene na projekte koji podrazumijevaju veće rizike od onih koje su privatni zajmodavci spremni poduzeti samo u komercijalne svrhe; [Am. 248]

(c d)  kojima se ne narušavaju tržišta u partnerskim zemljama i regijama; [Am. 249]

(c e)  kojima se, ako je moguće, maksimalno povećava mobilizacija kapitala lokalnog privatnog sektora; [Am. 250]

(c f)  kojima se poštuju načela razvojne učinkovitosti kako su utvrđena u okviru Partnerstva iz Busana za učinkovitu razvojnu suradnju i potvrđena u Nairobiju 2016., koja uključuju preuzimanje odgovornosti, ujednačavanje, usmjerenost na rezultate, transparentnost i uzajamnu odgovornost, kao i cilj nevezane pomoći; [Am. 251]

(c g)  koje su osmišljene da ispunjavaju kriterije za službenu razvojnu pomoć koje je uspostavio OECD-DAC, uzimajući u obzir posebnosti razvoja privatnog sektora, osim operacija u industrijaliziranim zemljama koje nisu prihvatljive za službenu razvojnu pomoć; [Am. 252]

(c h)  koje se primjenjuju tako da se u cijelosti poštuju međunarodno pravo o ljudskim pravima te međunarodno dogovorene smjernice, načela i konvencije, uključujući načela za održivo ulaganje, vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, načela Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) za odgovorno ulaganje u poljoprivredu i prehrambene sustave te konvencije i standarde Međunarodne organizacije rada, Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, načela iz Maastrichta o obvezama izvan teritorija država u području gospodarskih, društvenih i kulturnih prava te dobrovoljne smjernice FAO-a o odgovornom upravljanju korištenjem zemlje, ribarstvom i šumarstvom u kontekstu [Am. 253]

3.  Jamstvo za vanjsko djelovanje upotrebljava se za pokrivanje rizika za sljedeće instrumente:

(a)  kredite, uključujući kredite u lokalnoj valuti i kredite za makrofinancijsku pomoć;

(b)  jamstva;

(c)  protujamstva;

(d)  instrumente tržišta kapitala;

(e)  bilo koji drugi oblik financiranja ili kreditnog poboljšanja, osiguranja i vlasničkih ili kvazivlasničkih udjela.

4.  Prihvatljivi su partneri u svrhu Jamstva za vanjsko djelovanje partneri utvrđeni u članku 208. stavku 4. Financijske uredbe, uključujući one iz trećih zemalja koji doprinose Jamstvu za vanjsko djelovanje, uz odobrenje Komisije u skladu s člankom 28. ove Uredbe i mišljenjem strateškog odbora. K tomu, i odstupajući od članka 62. stavka 2. točke (c) Financijske uredbe, tijela uređena privatnim pravom države članice ili treće zemlje koja je pridonijela Jamstvu za vanjsko djelovanje u skladu s člankom 28., koja mogu primjereno jamčiti za svoj financijski kapacitet, prihvatljiva su u svrhu Jamstva. [Am. 254]

4 a.  Grupa Europske investicijske banke između ostalog:

(a)  sudjeluje u upravljanju rizicima EFOR-a plus zajedno s drugim europskim financijskim institucijama vodeći računa o potrebi izbjegavanja mogućeg sukoba interesa;

(b)  jedina provodi dio investicijskog područja koji obuhvaća državne zajmove za koje će se izdvojiti najmanje 1 000 000 000 EUR iz financijskih omotnica geografskih programa, u skladu s postupcima utvrđenima u poglavljima 1. i 3. ove glave;

(c)  predstavlja prihvatljivog partnera za provedbene aktivnosti u okviru drugih investicijskih područja. [Am. 255]

5.  Prihvatljivi partneri poštuju pravila i uvjete utvrđene u članku 62. stavku 2. točki (c) Financijske uredbe. Ako je riječ o tijelima uređenima privatnim pravom države članice ili treće zemlje koja su pridonijela Jamstvu za vanjsko djelovanje u skladu s člankom 28. ove Uredbe, prednost se daje onim tijelima koja pružaju na uvid informacije o okolišnim, socijalnim, poreznim i korporativnim uvjetima upravljanja. [Am. 256]

Komisija osigurava djelotvorno, učinkovito i pošteno korištenje dostupnim sredstvima među prihvatljivim partnerima, promičući istodobno suradnju među njima.

Komisija osigurava pravedno postupanje prema svim prihvatljivim partnerima i jednak pristup financiranju te osigurava da se tijekom razdoblja provedbe primjene EFOR-a plus izbjegavaju sukobi interesa. Kako bi se osigurala komplementarnost, Komisija može od prihvatljivih partnera zatražiti sve relevantne informacije o njihovim operacijama koje nisu obuhvaćene EFOR-om plus. [Am. 257]

5 a.  Europski parlament ili Vijeće mogu pozvati prihvatljive partnere, organizacije civilnog društva i lokalne zajednice na razmjenu stajališta o operacijama financiranja i ulaganja koje su obuhvaćene ovom Uredbom. [Am. 258]

6.  Komisija odabire prihvatljive partnere u skladu s člankom 154. Financijske uredbe, uzimajući u obzir:

(a)  savjete strateških i regionalnih operativnih odbora, u skladu s Prilogom VI.;

(b)  ciljeve investicijskog područja;

(c)  iskustvo i sposobnost upravljanja rizikom prihvatljivog partnera;

(d)  iznos vlastitih sredstava, kao i sufinanciranje privatnog sektora, koje je prihvatljivi partner spreman mobilizirati za investicijsko područje.

(d a)  načela pravednih i otvorenih postupaka provedbe natječaja. [Am. 259]

7.  Komisija uspostavlja investicijska područja za regije, određene zemlje partnere ili oboje, za određene sektore, ili određene projekte, određene kategorije krajnjih korisnika ili oboje, koji će se financirati ovom Uredbom i pokriti Jamstvom za vanjsko djelovanje do određenog fiksnog iznosa. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o usklađenosti investicijskih područja s ovim člankom te o detaljnim prioritetima za financiranje tih područja. Svi zahtjevi za financijsku potporu unutar investicijskih područja podnose se Komisiji.

Izbor investicijskih područja opravdava se analizom tržišnih nedostataka i okolnosti za ulaganja koje nisu optimalne. Takvu analizu provodi Komisija u suradnji s potencijalno prihvatljivim partnerima i dionicima.

Prihvatljivi partneri mogu osigurati instrumente iz stavka 3. u okviru investicijskog područja ili pojedinačnog projekta kojim upravlja prihvatljivi partner. Instrumenti se mogu osigurati u korist zemalja partnera, uključujući zemlje koje prolaze kroz razdoblje nestabilnosti ili sukoba ili zemlje koje se suočavaju s izazovima u području obnove i oporavka nakon sukoba te u korist institucija tih partnerskih zemalja, uključujući njihove javne nacionalne i privatne lokalne banke i financijske institucije, kao i u korist subjekata iz privatnog sektora tih zemalja partnera. [Am. 260]

8.  Komisija ocjenjuje operacije koje primaju potporu iz Jamstva za vanjsko djelovanje s obzirom na kriterije prihvatljivosti utvrđene u stavcima 2. i 3., a kada je to moguće koriste se postojeći sustavi za mjerenje rezultata prihvatljivih Komisija utvrđuje tablicu rezultata s pokazateljima za usmjeravanje odabira projekata. Provedbeni partneri popunjavaju tablicu za sve operacije u okviru fonda EFOR+. Komisija ocjenjuje sve operacije koje se podupire Jamstvom u skladu s kriterijima prihvatljivosti navedenima u članku 27. te se koristi tablicom rezultata za provedbu neovisne provjere kvalitete dubinske analize i procjene koju su proveli provedbeni partneri na razini projekta. Ako je potrebno, Komisija traži pojašnjenje i izmjene provedbenih partnera. Komisija objavljuje tablicu za sve projekte nakon odobrenja Komisije i provedbenih partnera za korištenje Jamstva te rezultate svih jamstvenih instrumenata i individualnih projekata u okviru procjene za svako investicijsko područje jednom godišnje. [Am. 261]

9.  Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 34. za dopunu ili izmjenu prioritetnih i investicijskih područja koja su navedena u Prilogu V. Prilogu V. U slučaju dopune ili izmjene investicijskih područja za određene regije, određene zemlje partnere ili oboje, za određene sektore, ili određene projekte, određene kategorije krajnjih korisnika ili oboje, koji će se financirati ovom Uredbom i upravljanje EFOR-om plus u Prilogu VI pokriti Jamstvom za vanjsko djelovanje do određenog fiksnog iznosa, Komisija uzima u obzir savjete strateškog odbora i savjetuje se s operativnim odborima.

Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o usklađenosti investicijskih područja s uvjetima iz članka 26.a i ovim člankom te o detaljnim prioritetima za financiranje tih područja. Svi zahtjevi za financijsku potporu unutar investicijskih područja podnose se Komisiji.

Izbor investicijskih područja opravdava se analizom tržišnih nedostataka i okolnosti za ulaganja koje nisu optimalne. Takvu analizu provodi Komisija u suradnji s potencijalno prihvatljivim partnerima i dionicima.

Prihvatljivi partneri mogu osigurati instrumente iz stavka 3. u okviru investicijskog područja ili pojedinačnog projekta kojim upravlja prihvatljivi partner. Instrumenti se mogu osigurati u korist zemalja partnera, uključujući zemlje koje prolaze kroz razdoblje nestabilnosti ili sukoba ili zemlje koje se suočavaju s izazovima u području obnove i oporavka nakon sukoba te u korist institucija tih partnerskih zemalja, uključujući njihove javne nacionalne i privatne lokalne banke i financijske institucije, kao i u korist subjekata iz privatnog sektora tih zemalja partnera. U zemljama koje prolaze kroz razdoblje nestabilnosti ili sukoba, te u drugim zemljama kada je to opravdano, moguće je pružiti potporu ulaganjima javnog sektora koja imaju relevantne učinke na razvoj privatnog sektora. [Am. 262]

Članak 27.a

Upravljanje fondom EFOR+ i njegova struktura

1.  EFOR+ sastoji se od regionalnih platformi za ulaganja uspostavljenih na temelju radnih metoda, postupaka i struktura postojećih vanjskih mehanizama Unije za mješovito financiranje, kojima se njihove operacije mješovitog financiranja mogu kombinirati s operacijama Jamstva za vanjsko djelovanje u okviru fonda EFOR+.

2.  Komisija je odgovorna za ukupno upravljanje fondom EFOR+ i Jamstvom za vanjsko djelovanje. Komisija osim toga neće nastojati provoditi opće bankarske operacije. Komisija redovito izvješćuje Europski parlament radi jamčenja najviših standarda transparentnosti i financijske odgovornosti.

3.  Komisiju o upravljanju fondom EFOR+ savjetuje strateški odbor, osim u slučaju operacija koje obuhvaćaju politike proširenja Unije i koje se financiraju iz instrumenta IPA III., gdje Komisiju savjetuje strateški odbor za Okvirni sporazum o ulaganju za zapadni Balkan (WBIF). Komisija ujedno blisko surađuje sa svim prihvatljivim partnerima u pogledu operativnog upravljanja Jamstvom za vanjsko djelovanje. U tu se svrhu uspostavlja tehnička radna skupina koju čine stručnjaci Komisije i prihvatljivi partneri s ciljem procjenjivanja rizika i povezanih cijena.

4.  Strateški odbor savjetuje Komisiju o strateškom usmjerenju i prioritetima za ulaganja iz Jamstva za vanjsko djelovanje u okviru fonda EFOR+ i doprinosi njihovoj usklađenosti s vodećim načelima i ciljevima vanjskog djelovanja Unije, razvojne politike i europske politike susjedstva te s ciljevima iz članka 3. ove Uredbe i svrhom fonda EFOR+ utvrđenom u članku 26. Isto tako podržava Komisiju pri utvrđivanju općih investicijskih ciljeva u pogledu upotrebe Jamstva za vanjsko djelovanje kako bi se pružila potpora operacijama iz EFOR-a plus i pratila prikladna i raznolika geografska i tematska pokrivenost investicijskih područja, pridajući pritom posebnu pozornost zemljama za koje je utvrđeno da prolaze kroz nestabilnost ili sukob, najmanje razvijenim zemljama i prezaduženim siromašnim zemljama.

5.  Strateški odbor podržava i opću koordinaciju, komplementarnost i usklađenost među regionalnim platformama za ulaganja, među trima stupovima Europskog plana ulaganja te između Europskog plana ulaganja i drugih aktivnosti Unije u području migracija i u pogledu provedbe Programa održivog razvoja do 2030., kao i s drugim programima iz ove Uredbe, drugim instrumentima financiranja i uzajamnim fondovima Unije.

6.  Strateški odbor sastoji se od predstavnikâ Komisije i visokog predstavnika, svih država članica i Europske investicijske banke. Europski parlament ima status promatrača. Doprinositelji, prihvatljivi partneri, zemlje partneri, relevantne regionalne organizacije i drugi dionici mogu prema potrebi dobiti status promatrača. Prije uključivanja novih promatrača provodi se savjetovanje sa strateškim odborom. Strateškim odborom supredsjedaju Komisija i visoki predstavnik.

7.  Strateški odbor sastaje se najmanje dvaput godišnje i, kada je to moguće, donosi mišljenja konsenzusom. Predsjedatelj može organizirati dodatne sastanke u bilo kojem trenutku ili na zahtjev trećine članova odbora. Ako konsenzus nije moguće postići, primjenjuje se pravo glasa kako je dogovoreno na prvom sastanku strateškog odbora i utvrđeno njegovim poslovnikom. Tim pravom glasa uzima se u obzir izvor financiranja. U poslovniku se određuje okvir u pogledu uloge promatrača. Zapisnici i dnevni redovi sastanaka strateškog odbora javno se objavljuju nakon donošenja.

8.  Komisija na godišnjoj osnovi izvješćuje strateški odbor o postignutom napretku u pogledu primjene fonda EFOR+. Strateški odbor WBIF-a izvješćuje o ostvarenom napretku u primjeni jamstvenog instrumenta za regiju proširenja kako bi se nadopunilo to izvješćivanje. Strateški odbor redovito organizira savjetovanje s relevantnim dionicima o strateškom usmjerenju i primjeni fonda EFOR+.

9.  Iako postoje dva strateška odbora, za EFOR+ je potrebno imati jedinstveni i objedinjeni okvir za upravljanje rizicima.

10.  Tijekom razdoblja primjene EFOR-a plus strateški odbor što je moguće prije usvaja i objavljuje smjernice kojima se utvrđuje način na koji će se osigurati usklađenost operacija EFOR-a plus s ciljevima i kriterijima prihvatljivosti utvrđenima u člancima 26.a i 27.

11.  Strateški odbor u okviru svojeg strateškog vodstva vodi računa o relevantnim rezolucijama Europskog parlamenta te odlukama i zaključcima Vijeća.

12.  Operativni odbori regionalnih investicijskih platformi pružaju potporu Komisiji na provedbenoj razini pri određivanju regionalnih i sektorskih investicijskih ciljeva te regionalnih, sektorskih i tematskih investicijskih područja te sastavljaju mišljenja o operacijama mješovitog financiranja i uporabi Jamstva za vanjsko djelovanje za podupiranje operacija fonda EFOR+. [Am. 263]

Članak 28.

Doprinos drugih donatora Jamstvu za vanjsko djelovanje

1.  Države članice, treće zemlje i ostale treće stranke mogu doprinositi Jamstvu za vanjsko djelovanje.

Odstupajući od članka 218. stavka 2. drugog podstavka Financijske uredbe, ugovorne stranke u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru mogu doprinositi u obliku jamstava ili gotovine.

Doprinosi trećih zemalja koje nisu ugovorne stranke u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru i ostalih trećih stranaka gotovinski su doprinosi koji podliježu mišljenju strateškog odbora i odobrenju Komisije. [Am. 264]

Komisija bez odgađanja obavješćuje Europski parlament i Vijeće o potvrđenim doprinosima.

Na zahtjev država članica njihovi doprinosi mogu se namijeniti pokretanju djelovanja u određenim regijama, zemljama, sektorima ili postojećim investicijskim područjima. [Am. 265]

2.  Doprinosi u obliku jamstva ne smiju premašivati 50 % iznosa navedenog u članku 26. stavku 2. ove Uredbe.

Doprinosi država članica i ugovornih stranaka u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru u obliku jamstva mogu se za isplate u vezi s mogućom aktivacijom jamstva aktivirati tek nakon što su sredstva iz općeg proračuna Unije, uvećana za bilo koji doprinos u gotovini, iskorištena za plaćanja aktivacija jamstva.

Svaki doprinos može se upotrijebiti za pokriće aktivacija jamstva bez obzira na namjenu. [Am. 266]

Sporazum o doprinosima sklapa se između Komisije, u ime Unije, i doprinositelja, te posebno sadržava odredbe o uvjetima plaćanja.

Članak 29.

Provedba Primjena sporazuma o Jamstvu za vanjsko djelovanje [Am. 267]

1.  Komisija u ime Unije sklapa sporazume o Jamstvu za vanjsko djelovanje s prihvatljivim partnerima odabranima u skladu s člankom 27. Ti su sporazumi bezuvjetni, neopozivi, na prvi zahtjev i u korist odabranih partnera. Sporazumi mogu biti sklopljeni s konzorcijem dvaju prihvatljivih partnera ili više njih. [Am. 268]

2.  Jedan sporazum o Jamstvu za vanjsko djelovanje ili više njih sklapaju se za svako investicijsko područje između Komisije i prihvatljivog partnera ili odabranih prihvatljivih partnera. K tomu, s ciljem rješavanja posebnih potreba, Jamstvo za vanjsko djelovanje može se dodjeljivati za pojedinačne operacije financiranja ili ulaganja.

Svi sporazumi o Jamstvu za vanjsko djelovanje stavljaju se, na zahtjev, na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću, uzimajući u obzir zaštitu povjerljivih i osjetljivih poslovnih informacija. [Am. 269]

3.  Sporazumi o jamstvu za vanjsko djelovanje sadržavaju, posebno:

(a)  detaljne propise o pokrivenosti, zahtjevima, prihvatljivosti, prihvatljivim partnerima i postupcima;

(b)  detaljne propise o pružanju Jamstva za vanjsko djelovanje, među ostalim njegovim aranžmanima o obuhvatu te definiranom obuhvatu portfeljâ i projekata posebnih vrsta instrumenata, kao i analizi rizika projekata i projektnih portfelja, među ostalim na sektorskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

(c)  navode o ciljevima i svrsi ove Uredbe, procjenu potreba i naznaku očekivanih rezultata, uzimajući u obzir promicanje poslovne društvene odgovornosti i potrebu za jamčenjem odgovornog poslovnog ponašanja, osobito poštovanjem međunarodno dogovorenih smjernica, načela i pravnih instrumenata navedenih u članku 27. stavku 2. točki (c h); [Am. 270]

(d)  naknadu za jamstvo, kojom se uzima u obzir razina rizika i mogućnost djelomično subvencionirane naknade kako bi se pružili povoljniji uvjeti u osobito opravdanim slučajevima, a osobito zemljama koje prolaze kroz razdoblje nestabilnosti ili sukoba, najmanje razvijenim zemljama i prezaduženim zemljama; [Am. 271]

(e)  zahtjeve za uporabu Jamstva za vanjsko djelovanje, uključujući uvjete plaćanja, poput posebnih rokova, kamate koju treba platiti na dospjele iznose, izdataka i troškova operacija povrata te eventualno potrebnih aranžmana u vezi s likvidnošću;

(f)  postupke u vezi s potraživanjima, što uključuje, ali nije ograničeno na pokretačke događaje i razdoblja čekanja, te postupke koji se odnose na naplatu potraživanja;

(g)  obveze transparentnog praćenja, izvješćivanja i evaluacije; [Am. 272]

(h)  jasne i dostupne postupke ulaganja žalbe za treće strane koje bi mogle biti pogođene provedbom izvršenjem projekata koje se podupire iz Jamstva za vanjsko djelovanje. [Am. 273]

4.  Prihvatljivi partner odobrava operacije financiranja i ulaganja na temelju vlastitih pravila i postupaka i u skladu s uvjetima sporazuma o Jamstvu za vanjsko djelovanje.

5.  Jamstvo za vanjsko djelovanje može obuhvaćati:

(a)  za dužničke instrumente, glavnicu i sve kamate i iznose koji se trebaju isplatiti odabranom prihvatljivom partneru, ali ne i one koji su od njega zaprimljeni u skladu s uvjetima operacija financiranja nakon što je došlo do neispunjavanja obveza;

(b)  za ulaganja u vlasnički kapital, iznose koji su uloženi i pripadajuće troškove financiranja;

(c)  za ostale operacije financiranja i ulaganja iz članka 27. stavka 2., upotrijebljene iznose i pripadajuće troškove financiranja;

(d)  sve relevantne troškove i troškove operacija povrata povezane s neispunjavanjem obveza, osim ako se odbiju od prihoda od povrata.

5 a.  Komisija pri sklapanju sporazumâ o Jamstvu za vanjsko djelovanje s prihvatljivim partnerima uzima u obzir:

(a)  savjete i smjernice strateških i regionalnih operativnih odbora;

(b)  ciljeve investicijskog područja;

(c)  iskustvo i operativnu i financijsku sposobnost te sposobnost upravljanja rizikom prihvatljivog partnera;

(d)  iznos vlastitih sredstava, kao i sufinanciranje privatnog sektora, koje je prihvatljivi partner spreman mobilizirati za investicijsko područje. [Am. 274]

6.  Za potrebe Komisijina računovodstva, njezina izvješćivanja o rizicima koje pokriva Jamstvo za vanjsko djelovanje i u skladu s člankom 209. stavkom 4. Financijske uredbe, prihvatljivi partneri s kojima je sklopljen sporazum o jamstvu svake godine Komisiji i Revizorskom sudu dostavljaju financijska izvješća o operacijama financiranja i ulaganja koje su obuhvaćene ovom Uredbom i koja je revidirao neovisni vanjski revizor, a koja među ostalim sadrže informacije o:

(a)  procjeni rizika operacija financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera, među ostalim informacije o obvezama Unije mjerenima u skladu s računovodstvenim pravilima iz članka 80. Financijske uredbe i Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (IPSAS);

(b)  nepodmirenim financijskim obvezama za Uniju koje proizlaze iz operacija EFOR-a plus koje su povjerene prihvatljivim partnerima, i njihovih operacija financiranja i ulaganja, uz raščlambu po pojedinačnim operacijama.

7.  Prihvatljivi partneri dužni su na zahtjev Komisije dostaviti sve dodatne informacije koje su potrebne za ispunjavanje Komisijinih obveza u vezi s ovom Uredbom, osobito u pogledu provedbe preporuka iz ex ante procjene učinka na ljudska prava, okoliš i rad te socijalnog učinka, i drugih kriterija odabira iz članka 27 [Am. 275].

8.  Komisija izvješćuje o financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima i financijskoj pomoći u skladu s člancima 241. i 250. Financijske uredbe. U tu svrhu prihvatljivi partneri svake godine dostavljaju informacije koje su Komisiji potrebne za ispunjavanje obveza izvješćivanja. Osim toga, Komisija podnosi godišnje izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, kako je utvrđeno u članku 31. stavku 6.a. [Am. 276]

8 a.  Komisija ili prihvatljivi partneri bez odgađanja obavješćuju OLAF i pružaju mu potrebne informacije ako, u bilo kojoj fazi pripreme, provedbe ili zatvaranja operacija financiranja i ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom, postoje razlozi za sumnju na prijevaru, korupciju, pranje novca ili bilo koju drugu nezakonitu aktivnost koja može ugroziti financijske interese Unije. Komisija ili prihvatljivi partneri pružaju OLAF-u sve potrebne informacije kako bi mogao provesti cjelovitu i sveobuhvatnu istragu. [Am. 277]

Članak 29.a

Mehanizam za pritužbe i mehanizam pravne zaštite

Uzimajući u obzir moguće pritužbe trećih strana u partnerskim zemljama, uključujući zajednice i pojedince na koje utječu projekti podupirani jamstvom EFOR-a plus i Jamstvom za vanjsko djelovanje, Komisija i delegacije Europske unije na svojim internetskim stranicama objavljuju izravne poveznice na mehanizme za podnošenje pritužbi relevantnih partnera koji su sklopili sporazume s Komisijom. Komisija uspostavlja i centralizirani mehanizam EU-a za pritužbe za sve projekte u skladu s poglavljem IV. ove Uredbe radi pružanja mogućnosti izravnog primanja pritužbi u pogledu načina na koji prihvatljivi partneri obrađuju pritužbe. Komisija te informacije uzima u obzir u kontekstu buduće suradnje s tim partnerima. [Am. 278]

Članak 29.b

Isključene aktivnosti i nekooperativne jurisdikcije

1.  Jamstvom za vanjsko djelovanje ne podupiru se operacije financiranja i ulaganja:

(a)  koje su povezane s vojnim ili sigurnosnim sektorom;

(b)  kojima se pruža potpora razvoju nuklearne energije, osim zajmova pruženih u skladu s Uredbom EINS, i fosilnih goriva te promicanju daljnje ovisnosti gospodarstava i društava o visokim emisijama ugljika;

(c)  koje imaju znatne vanjske ekološke troškove, kao što su troškovi koji uključuju uništavanje zaštićenih područja, kritičnih staništa i kulturne baštine koji nisu obuhvaćeni provedbom nijednog plana za održiv razvoj i upravljanje;

(d)  koje dovode do kršenja ljudskih prava u zemljama partnerima, kao što je uskraćivanje zajednici prava pristupa prirodnim resursima kao što je zemlja i nadzora nad njima, doprinose prisilnom raseljavanju stanovništva ili uključuju prisilni ili dječji rad.

2.  U svojim operacijama financiranja i ulaganja prihvatljivi partneri moraju se pridržavati primjenjivog zakonodavstva Unije i dogovorenih međunarodnih standarda i standarda Unije te stoga u okviru ove Uredbe neće podupirati projekte kojima se doprinosi pranju novca, financiranju terorizma, izbjegavanju plaćanja poreza, poreznim prijevarama i utaji poreza. Uz to, prihvatljivi partneri ne započinju i ne ponavljaju operacije sa subjektima registriranima ili uspostavljenima u jurisdikcijama navedenima u relevantnoj politici Unije o nekooperativnim jurisdikcijama, ili za koje se utvrdi da su visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća, ili koji se u praksi ne pridržavaju dogovorenih poreznih standarda Unije ili međunarodno utvrđenih poreznih standarda o transparentnosti i razmjeni informacija. Prihvatljivi partneri mogu odstupiti od ovog načela samo ako se projekt fizički provodi u jednoj od tih jurisdikcija i ako ne postoji nijedan pokazatelj da relevantna operacija pripada jednoj od kategorija navedenih u prvom podstavku ovog stavka. Pri sklapanju sporazuma s financijskim posrednicima prihvatljivi partneri prenose uvjete iz ovog članka u relevantne sporazume i zahtijevaju od financijskih posrednika da ih izvijeste o poštovanju tih uvjeta.

3.  U operacijama financiranja i ulaganja prihvatljivi partner primjenjuje načela i standarde utvrđene u pravu Unije o sprečavanju korištenja financijskim sustavom u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, a posebno u Uredbi (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća (2) i Direktivi (EU) 2015/849. Prihvatljivi partneri uvjetuju i izravno financiranje i financiranje putem posrednika na temelju ove Uredbe objavom informacija o stvarnom vlasništvu u skladu s Direktivom (EU) 2015/849 i objavljuju podatke iz izvješća po državama, u skladu s člankom 89. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća. [Am. 279]

Članak 30.

Sudjelovanje u kapitalu razvojne banke

Omotnica za geografske programe koja se navodi u članku 6. stavku 2. točki (a) može se upotrijebiti za doprinos raspoloživom kapitalu europskih i drugih razvojnih financijskih institucija.

Poglavlje V.

Praćenje, izvješćivanje i evaluacija

Članak 31.

Praćenje i izvješćivanje

-1.  Napredak u postizanju ciljeva ove Uredbe mjeri se s pomoću odgovarajućeg, transparentnog i odgovornog sustava praćenja, izvješćivanja i evaluacije, čime se u okviru primjene programa jamči odgovarajuće sudjelovanje Europskog parlamenta i Vijeća, kao i jačanje sudjelovanja svih partnera Unije, uključujući civilno društvo. [Am. 280]

1.  Pokazatelji za izvješćivanje o napretku u okviru ove Uredbe prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 3. članka 3. stavka 2. navedeni su u Prilogu VII., u skladu s pokazateljima za ciljeve održivog razvoja. Vrijednosti pokazatelja 1. siječnja 2021. uzimaju se kao osnova za procjenu mjere u kojoj su ciljevi postignuti. [Am. 281]

2.  Komisija redovito prati svoja djelovanja i preispituje napredak u ostvarivanju ciljeva utvrđenih u članku 3., kao i očekivanih rezultata koji obuhvaćaju realizaciju i ishode. [Am. 282]

Napredak u pogledu ostvarivanja očekivanih rezultata trebao bi se pratiti prati se na temelju jasnih, transparentnih i, kada je to primjereno, mjerljivih pokazatelja .navedenih u Prilogu VII. te u okviru praćenja i evaluacije usvojenom u skladu sa stavkom 9., kao i u skladu s odredbama o izvršenju proračuna Unije. Kako bi se pospješilo pravovremeno izvješćivanje, ograničava se broj pokazatelja koji su raščlanjeni barem po spolu i dobi. [Am. 283]

3.  Zajednički okviri za rezultate uvršteni u zajedničke programske dokumente koji ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 12. stavku 4. tvore temelj prema kojem Unija i države članice zajednički prate provedbu izvršenje svoje potpore zemlji partneru. [Am. 284]

Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe izvršenja programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije. [Am. 285]

4.  Komisija ispituje napredak u provedbi primjeni ove Uredbe. Komisija od 2022. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi godišnje izvješće o postignutim ciljevima ove Uredbe u obliku pokazatelja koji uključuju, ali nisu ograničeni na pokazatelje navedene u Prilogu VII., kao i izvršenje proračuna Unije, i kojima se mjere ostvareni rezultati i učinkovitost Uredbe. To izvješće također se podnosi Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. [Am. 286]

5.  To godišnje izvješće sadržava podatke iz prethodne godine o financiranim mjerama, rezultatima praćenja i evaluacije, sudjelovanju i razini suradnje relevantnih partnera te provedbi izvršenju proračunskih obveza i odobrenih sredstava za plaćanje raščlanjenih prema zemlji, regiji i sektoru suradnje. Izvješće uključuje ocjenu ostvarenog napretka prema očekivanim rezultatima i u vezi s uključivanjem međusektorskih pitanja, kako je navedeno u članku 8. stavku 6. U njemu se procjenjuju rezultati ostvareni financijskim sredstvima Unije korištenjem, u mjeri u kojoj je to moguće, posebnih i mjerljivih pokazatelja njihove uloge u ostvarivanju ciljeva Uredbe. U izvješću se također procjenjuje, kada je to moguće i relevantno, poštovanje načela djelotvornosti razvoja, uključujući za inovativne financijske instrumente. [Am. 287]

6.  Godišnje izvješće koje se priprema 2021. sadržavat će konsolidirane podatke iz godišnjih izvješća za razdoblje od 2014. do 2020. o cjelokupnom financiranju uređenom uredbama iz članka 40. članka 39. stavka 2., uključujući vanjske namjenske prihode i doprinose uzajamnim fondovima te raščlambu troškova po zemlji, uporabu financijskih instrumenata, obveze i plaćanja. Izvješće odražava glavna stečena iskustva i popratne aktivnosti u vezi s preporukama iz vanjskih evaluacija provedenih u proteklim godinama. Uključuje procjenu razine kapaciteta osoblja na razini sjedišta i delegacija Unije za provedbu svih ciljeva obuhvaćenih ovom Uredbom. [Am. 288]

6 a.  Komisija u okviru godišnjeg izvješća podnosi detaljan izvještaj o operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima Jamstvom za vanjsko djelovanje, i funkcioniranju EFOR-a plus, njegovu upravljanju i učinkovitom doprinosu njegovim ciljevima. Taj dio godišnjeg izvješća popraćen je mišljenjem Revizorskog suda. Njime su obuhvaćeni sljedeći elementi:

(a)  procjena rezultata koji doprinose svrsi i ciljevima EFOR-a plus utvrđenima u ovoj Uredbi;

(b)  procjena trenutačnih operacija financiranja i ulaganja koje su obuhvaćene Jamstvom za vanjsko djelovanje na razini sektora, zemlje i regije te njihove usklađenosti s ovom Uredbom, među ostalim mjera rizika i njihova učinka na financijsku i gospodarsku stabilnost partnera;

(c)  procjena dodatnosti i dodane vrijednosti, mobilizacije sredstava privatnog sektora, procijenjenih i stvarnih rezultata, ishoda i učinka operacija financiranja i ulaganja pokrivenih Jamstvom za vanjsko djelovanje na zbirnoj osnovi, među ostalim učinka na stvaranje pristojnih radnih mjesta i omogućavanja plaće dostatne za život, iskorjenjivanja siromaštva i smanjenja nejednakosti; ta procjena uključuje rodnu analizu obuhvaćenih operacija na temelju dokaza i podataka razvrstanih prema spolu, ako je to moguće, te analizu vrste privatnog sektora za koji je pružena potpora, uključujući zadruge i socijalna poduzeća;

(d)  procjena usklađenosti sa zahtjevima koji se odnose na upotrebu Jamstva za vanjsko djelovanje i ostvarenja ključnih pokazatelja uspješnosti za svaki podneseni prijedlog;

(e)  procjena učinka poluge koji je postignut operacijama obuhvaćenima Jamstvom za vanjsko djelovanje i EFOR-a plus;

(f)  financijski iznos prenesen korisnicima i procjena operacija financiranja i ulaganja svakog prihvatljivog partnera na zbirnoj osnovi;

(g)  procjena dodatnosti i dodane vrijednosti operacija financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera te ukupnog rizika povezanog s tim operacijama;

(h)  detaljne informacije o aktiviranju Jamstva za vanjsko djelovanje, gubitcima, povratima, naplaćenim iznosima i svim drugim primljenim plaćanjima te o ukupnoj izloženosti riziku;

(i)  financijska izvješća o operacijama financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera obuhvaćenih ovom Uredbom koja je revidirao neovisni vanjski revizor;

(j)  procjenu sinergija i komplementarnosti između operacija obuhvaćenih Jamstvom za vanjsko djelovanje i drugog i trećeg stupa plana za vanjska ulaganja na temelju relevantnih postojećih izvješća, s posebnim naglaskom na napretku ostvarenom u dobrom upravljanju, uključujući borbu protiv korupcije i nezakonitih financijskih tokova, poštovanje ljudskih prava, vladavinu prava i rodno osjetljive politike, kao i poticanje poduzetništva, lokalnog poslovnog okruženja i lokalnih financijskih tržišta;

(k)  procjena usklađenosti operacija Jamstva za vanjsko djelovanje s međunarodno dogovorenim načelima razvojne učinkovitosti;

(l)  procjena naknade za jamstva;

(m)  procjena provedbe odredbi povezanih s isključenim aktivnostima i nekooperativnim jurisdikcijama. [Am. 289]

7.  Godišnja procjena ukupnih troškova za djelovanje u vezi s klimom i bioraznolikošću koji se odnose na ciljeve iz ove Uredbe sastavlja se na temelju donesenih okvirnih programskih dokumenata. Sredstva dodijeljena u okviru ove Uredbe podliježu godišnjem sustavu praćenja koji se temelji na metodologiji OECD-a („Rio pokazatelji”), Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj, uključujući pokazatelje iz Rija, ne isključujući upotrebu preciznijih metodologija ako su dostupne, integriranom precizniju metodologiju, ako je dostupna, i koji je integriran u postojeću metodologiju upravljanja uspješnošću programa Unije, radi kvantifikacije rashoda djelovanja u vezi kako bi se rashodi povezani s klimom, bioraznolikošću i bioraznolikošću okolišem, ljudskim razvojem i socijalnom uključenošću te ravnopravnosti spolova i službenom razvojnom pomoći kvantificirali na razini akcijskih planova te pojedinačnih i posebnih mjera iz članka 19. i zabilježenih u ocjenama i godišnjem izvješću. Komisija procjenu prosljeđuje Europskom parlamentu u okviru godišnjeg izvješća. [Am. 290]

8.  Komisija na raspolaganje stavlja informacije o razvojnoj suradnji, na temelju prepoznatih međunarodnih standarda, uključujući standarde Međunarodne organizacije rada, koristeći se okvirom za zajednički standard koji je razvila Inicijativa za transparentnost međunarodne pomoći. [Am. 291]

9.  Kako bi osigurala djelotvornu procjenu napretka u pogledu postizanja ciljeva Uredbe, Komisija je ovlaštena donositi donosi delegirane akte u skladu s člankom 34. kako bi izmijenila Prilog VII. u svrhu revizije ili dopune pokazatelja gdje je to potrebno, uključujući u kontekstu revizije u sredini razdoblja, u skladu s člankom 32., te kako bi dopunila ovu Uredbu odredbama o uspostavi okvira za evaluaciju i praćenje, koji može uključivati dodatne pokazatelje uspješnosti primjenjive za svaki od određenih ciljeva ove Uredbe. [Am. 292]

Članak 32.

Preispitivanje u sredini razdoblja i evaluacija [Am. 293]

1.  Privremena evaluacija Najkasnije 30. lipnja 2024. Komisija podnosi izvješće o evaluaciji u sredini razdoblja o primjeni ove Uredbe. provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njezinoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe instrumenta. U izvješću o evaluaciji u sredini razdoblja obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2023. i ispituje se doprinos Unije postizanju ciljeva ove Uredbe, s pomoću pokazatelja kojima se mjere ostvareni rezultati, kao i nalazi i zaključci u vezi s učinkom ove Uredbe i učinkom Europskog fonda za održivi razvoj plus i Jamstva za vanjsko djelovanje. [Am. 294]

Europski parlament može dati svoj doprinos ovoj evaluaciji. Komisija i ESVD organiziraju savjetovanje s ključnim dionicima i korisnicima, uključujući organizacije civilnog društva. Komisija i ESVD posebnu pozornost posvećuju jamčenju zastupljenosti najmarginaliziranijih skupina. [Am. 295]

Komisija ujedno evaluira učinak i učinkovitost svojeg djelovanja po područjima te učinkovitost programiranja s pomoću vanjskih evaluacija. Komisija i ESVD uzimaju u obzir prijedloge i stajališta Europskog parlamenta i Vijeća o neovisnim vanjskim evaluacijama. Gdje je to primjereno, u evaluacijama se iskorištavaju koriste načela dobre prakse OECD-DAC-a Odbora za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i nastoji se utvrditi jesu li ciljevi ispunjeni te se daju preporuke radi poboljšanja budućih djelovanja. U privremenoj evaluaciji se ocjenjuje u kojoj je mjeri Unija ostvarila ciljeve utvrđene ovom Uredbom. [Am. 296]

2.  Na kraju provedbe U izvješću o evaluaciji u sredini razdoblja također se razmatra učinkovitost, dodana vrijednost, funkcioniranje pojednostavljene i racionalizirane strukture vanjskog financiranja, unutarnja i vanjska dosljednost i trajna relevantnost ciljeva Uredbe, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi završnu evaluaciju. U evaluaciji se ispituje doprinos Unije postizanju ciljeva ove Uredbe, a u obzir se uzimaju pokazatelji kojima se mjere ostvareni rezultati, kao i nalazi i zaključci u vezi s učinkom ove Uredbe. komplementarnost i sinergije između financiranih aktivnosti, doprinos mjera dosljednom vanjskom djelovanju Unije i, po potrebi, razina do koje je javnost u zemljama primateljicama upoznata s financijskom potporom Unije, te uključuje zaključke izvješća iz članka 31. stavka 4. [Am. 297]

U završnom izvješću o evaluaciji odgovara se na pitanja o učinkovitosti, dodanoj vrijednosti, prostoru za pojednostavnjivanje, vanjskoj i unutarnjoj dosljednosti te trajnoj važnosti ciljeva ove Uredbe. [Am. 298]

Konačno izvješće o evaluaciji u sredini razdoblja sastavlja se u posebnu svrhu poboljšanja provedbe primjene financijskih sredstava Unije. Na temelju izvješća donose se odluke o obnavljanju, izmjeni ili suspenziji vrsta djelovanja provedenih u okviru ove Uredbe. [Am. 299]

Konačno Izvješće o evaluaciji u sredini razdoblja sadrži i konsolidirane podatke iz relevantnih godišnjih izvješća o cjelokupnom financiranju uređenom ovom Uredbom, uključujući vanjske namjenske prihode i doprinose uzajamnim fondovima, te sadržava raščlambu troškova po zemlji korisnici, korištenju financijskih instrumenata, obvezama i plaćanjima te geografskim i tematskim programima i djelovanjima za brzi odgovor, uključujući sredstva rezervirana za nove izazove i prioritete. [Am. 300]

Komisija šalje svoje zaključke evaluacije i primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću i državama članicama putem relevantnog odbora iz članka 35. Države članice mogu zatražiti da se o pojedinim evaluacijama raspravi u tom odboru. Rezultati rasprave uzimaju se u obzir pri oblikovanju programa i dodjeli sredstava. [Am. 301]

Komisija u odgovarajućoj mjeri uključuje sve relevantne dionike i korisnike, uključujući organizacije civilnog društva, u postupak evaluacije financijskih sredstava Unije koja se pružaju u okviru ove Uredbe i može se, prema potrebi, odlučiti na poduzimanje zajedničkih evaluacija s državama članicama i razvojnim partnerima, uz blisko sudjelovanje zemalja partnera. [Am. 302]

2 a.  Komisija izvješće o evaluaciji u sredini razdoblja iz stavka 2. dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću. Izvješću se po potrebi prilažu zakonodavni prijedlozi u kojima se navode potrebne izmjene ove Uredbe. [Am. 303]

2 b.  Na kraju razdoblja primjene ove Uredbe, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi završnu evaluaciju Uredbe u skladu s jednakim uvjetima kao i evaluaciju na sredini programskog razdoblja navedenu u stavku 2. ovog članka. [Am. 304]

3.  U skladu sa specifičnim odredbama o izvješćivanju iz Financijske uredbe, do 31. prosinca 2025. i svake tri godine nakon toga Komisija evaluira uporabu i funkcioniranje Jamstva za vanjsko djelovanje. Komisija prosljeđuje izvješće o evaluaciji Europskom parlamentu i Vijeću. To izvješće popraćeno je mišljenjem Revizorskog suda.

GLAVA III.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 33.

Sudjelovanje zemlje ili područja koje nije obuhvaćeno ovom Uredbom

1.  U opravdanim okolnostima i ako je djelovanje koje se provodi primjenjuje globalne, transregionalne ili regionalne naravi, Komisija može odlučiti, u okviru višegodišnjih okvirnih programa ili relevantnih akcijskih planova ili mjera, proširiti područje primjene djelovanja na zemlje je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 34. s ciljem nadopunjavanja ove Uredbe dodavanjem zemalja i područja koji nisu obuhvaćeni ovom onim zemljama i područjima koja su obuhvaćena Uredbom u skladu s člankom 4. kako bi se osiguralo dosljedno i djelotvorno financiranje Unije ili kako bi se potakla regionalna ili transregionalna suradnja, u svrhu tih djelovanja. [Am. 305]

2.  Komisija može uključiti određenu financijsku dodjelu kako bi zemljama i regijama partnerima pomogla da ojačaju suradnju sa susjednim najudaljenijim regijama Unije i prekomorskim zemljama i područjima obuhvaćenima Odlukom Vijeća Odluka o PZP-u. U tu se svrhu ovom Uredbom može pridonijeti, gdje je to primjereno i na temelju recipročnosti i proporcionalnosti u vezi s razinom financiranja iz Odluke o PZP-u i/ili Uredbe o ETS-u, djelovanjima koja provodi zemlja ili regija partner ili bilo koji drugi subjekt u okviru ove Uredbe, odnosno zemlja, područje ili bilo koji drugi subjekt u okviru Odluke o PZP-u ili najudaljenija regija Unije u okviru zajedničkih operativnih programa, odnosno međuregionalnim programima ili mjerama suradnje uspostavljenima i provedenima u okviru Uredbe o ETS-u. [Am. 306]

Članak 33.a

Suradnja zemalja i regija partnera sa susjednim najudaljenijim regijama Unije i prekomorskim zemljama i područjima

1.  Komisija može dodijeliti posebna financijska sredstva za pomoć zemljama i regijama partnerima u jačanju suradnje sa susjednim najudaljenijim regijama Unije i prekomorskim zemljama i područjima obuhvaćenima Odlukom Vijeća Odluka o prekomorskim zemljama i područjima (PZP). U tu se svrhu, gdje je to primjereno i na temelju recipročnosti i proporcionalnosti u pogledu razine financiranja iz Odluke o PZP-u i/ili Uredbe o ETS-u, ovom Uredbom može pridonijeti aktivnostima koje provodi zemlja ili regija partner ili bilo koji drugi subjekt u okviru ove Uredbe, odnosno zemlja, područje ili bilo koji drugi subjekt u okviru Odluke o PZP-u ili najudaljenija regija Unije u okviru zajedničkih operativnih programa, odnosno međuregionalnim programima ili mjerama suradnje uspostavljenima i provedenima u okviru Uredbe o ETS-u.

2.  Stopa sufinanciranja Unije ne premašuje 90 % prihvatljivih rashoda programa ili mjere. Za tehničku pomoć stopa sufinanciranja iznosi 100 %. [Am. 307]

Članak 34.

Postupak delegiranja

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast donošenja delegiranih akata iz članka 4. stavka 6., članka 8. stavka 7.a., članka 8. stavka 8.b, članka 14. stavka 1., članka 15.a, članka 17. stavka 4., članka 21. stavka 3.a, članka 26. stavka 3. stavka 4., članka 27. stavka 9., i članka 31. stavka 9. i članka 33. stavka 1. daje se Komisiji tijekom razdoblja važenja ove Uredbe. Komisija donosi delegirane akte što je prije moguće. Međutim, delegirani akti iz članka 8. stavka 7.a, članka 8. stavka 8.b, članka 17. stavka 4. i članka 31. stavka 9. donose se do ...[šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe]. [Am. 308]

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 6., članka 8. stavka 7.a, članka 8. stavka 8.b, članka 14. stavka 1., članka 15.a, članka 17. stavka 4., članka 21. stavka 3.a, članka 26. stavka 3., stavka 4., članka 27. stavka 9. i članka 31. stavka 9. i članka 33. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti iz te odluke. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. [Am. 309]

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 6., članka 8. stavka 7.a, članka 8. stavka 8.b., članka 14. stavka 1., članka 15.a, članka 17. stavka 4., članka 21. stavka 3.a, članka 26. stavka 3., stavka 4., članka 27. stavka 9., i članka 31. stavka 9. i članka 33. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 310]

Članak 34.a

Hitni postupak

1.  Kada je to potrebno u slučaju prirodnih katastrofa, katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem ili zbog neposredne prijetnje demokraciji, vladavini prava, ljudskim pravima ili temeljnim slobodama ili ako to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte te se primjenjuje postupak predviđen u stavcima 2. i 3. ovog članka.

2.  Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se ako nije podnesen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 3. Prilikom priopćenja delegiranog akta Europskom parlamentu i Vijeću navode se razlozi za primjenu hitnog postupka.

3.  Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 34. stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopće svoju odluku o podnošenju prigovora. [Am. 311]

Članak 34.b

Demokratska odgovornost

1.  Radi jačanja dijaloga između institucija Unije, posebice Europskog parlamenta, Komisije i ESVD-a, i jamčenja veće transparentnosti i odgovornosti, kao i svrsishodnosti donošenja akata i mjera Komisije, Europski parlament može pozvati Komisiju i ESVD da mu se obrate s ciljem raspravljanja o strateškim smjerovima i smjernicama za programiranje u skladu s ovom Uredbom. Tim se dijalogom ujedno potiče ukupna koherentnost svih instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja u skladu s člankom 5. Taj se dijalog može održati prije nego što Komisija donese delegirane akte i izradi nacrt godišnjeg proračuna. On se može održati i ad hoc , uzimajući u obzir važna politička zbivanja, na zahtjev Europskog parlamenta, Komisije ili ESVD-a.

2.  Komisija i ESVD predstavljaju Europskom parlamentu sve relevantne dokumente najmanje mjesec dana prije dijaloga. Kad je riječ o dijalogu povezanom s godišnjim proračunom, Komisija i ESVD pružaju konsolidirane informacije o svim akcijskim planovima i mjerama donesenima ili planiranima u skladu s člankom 21., informacije o suradnji po zemljama, regijama i tematskim područjima te primjeni djelovanja za brzi odgovor, novim izazovima i prioritetima te Jamstvu za vanjsko djelovanje.

3.  Komisija i ESVD u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju u obzir stajališta Europskog parlamenta. Ako ne uzmu u obzir stajališta Europskog parlamenta, Komisija ili ESVD pružaju odgovarajuće obrazloženje .

4.  Komisija i ESVD, posebno preko upravljačke skupine u skladu s člankom 38., odgovorni su za informiranje Europskog parlamenta o stanju primjene ove Uredbe, a osobito o aktualnim mjerama, djelovanju i rezultatima. [Am. 312]

Članak 35.

Odbor

1.  Komisiji pomaže Odbor za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.  Ako se mišljenje odbora mora dobiti na temelju pisanog postupka, navedeni postupak završava bez rezultata kada to u roku za davanje mišljenja odluči predsjednik odbora ili to zahtijeva obična većina članova odbora.

4.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011, u vezi s njezinim člankom 5.

5.  Donesena odluka ostaje na snazi u razdoblju valjanosti donesenog ili izmijenjenog dokumenta, programa djelovanja ili mjere.

6.  Promatrač iz Europske investicijske banke sudjeluje u postupcima odbora u vezi s pitanjima koja se odnose na Europsku investicijsku banku. [Am. 313]

Članak 36.

Informiranje,Transparentnost, priopćavanje i promidžba objavljivanje informacija [Am. 314]

1.  Korisnici financiranja Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije, posebice pri promicanju djelovanja i rezultata djelovanja pružajući usklađene, djelotvorne i proporcionalne prilagođene informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost. Komisija je odgovorna pratiti ispunjavaju li korisnici financiranja te zahtjeve. [Am. 315]

2.  Komisija provodi primjenjuje aktivnosti informiranja i priopćavanja u pogledu ove Uredbe, njezinih djelovanja i rezultata. Financijski resursi dodijeljeni ovoj Uredbi također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako su ti prioriteti izravno povezani s ciljevima navedenima u članku 3. [Am. 316]

2 a.  Komisija poduzima mjere za jačanje strateške komunikacije i javne diplomacije s ciljem pružanja informacija o vrijednostima Unije i njezinoj dodanoj vrijednosti. [Am. 317]

2 b.  Komisija uspostavlja jedinstveni sveobuhvatan javan središnji elektronički repozitorij svih djelovanja koja se financiraju u skladu s ovom Uredbom, uključujući kriterije s pomoću kojih se utvrđuju potrebe partnera u procesu dodjeljivanja sredstava i jamči njegovo stalno ažuriranje, uz iznimku djelovanja za koja se smatra da bi mogla potaknuti sigurnosna ili lokalna politički osjetljiva pitanja u skladu s člankom 37. [Am. 318]

2 c.  Repozitorij također uključuje informacije o svim operacijama financiranja i ulaganja, uključujući na razini pojedinaca i projekata, te ključne elemente iz svih sporazuma o jamstvu EFOR-a plus, uključujući informacije o pravnom identitetu prihvatljivih partnera, očekivanim koristima u pogledu razvoja i postupcima žalbe, uzimajući u obzir zaštitu povjerljivih i osjetljivih poslovnih informacija. [Am. 319]

2 d.  U skladu sa svojim politikama transparentnosti i pravilima Unije o zaštiti podataka i o pristupu dokumentima i informacijama, prihvatljivi partneri EFOR-a plus na svojim internetskim stranicama proaktivno i sustavno objavljuju podatke o svim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima Jamstvom za vanjsko djelovanje, posebno one koji se odnose na način na koji te operacije doprinose postizanju ciljeva i zahtjeva ove Uredbe. Ti se podaci raščlanjuju na razini projekta. Pri tome se uvijek jamči zaštita povjerljivih i osjetljivih poslovnih podataka. Prihvatljivi partneri u svim informacijama koje u skladu s ovom Uredbom objavljuju o operacijama financiranja i ulaganja u okviru Jamstva za vanjsko djelovanje navode i informacije o potpori koju pruža Unija. [Am. 320]

Članak 37.

Odstupanje od zahtjeva vidljivosti

Zbog sigurnosnih pitanja ili osjetljivih lokalnih političkih aspekata može biti poželjno ili nužno ograničiti aktivnosti u pogledu komunikacije i vidljivosti u određenim zemljama ili područjima ili tijekom određenih razdoblja. U takvim slučajevima ciljana publika i alati, proizvodi i kanali vidljivosti koji se upotrebljavaju za promicanje danog djelovanja utvrđuju se ovisno o pojedinačnom slučaju, uz savjetovanje s Unijom i njezin pristanak. Ako je potrebna brza intervencija kao odgovor na iznenadnu krizu, nije nužno odmah iznijeti cjelovit plan za komunikaciju i ostvarenje vidljivosti. U takvim se slučajevima svejedno od početka primjereno navodi potpora Unije.

Članak 38.

Odredba o EEAS-u

Ova Uredba primjenjuje se u skladu s Odlukom 2010/427/EU. [Am. 321]

Članak 38.a

Upravljanje

Horizontalna upravljačka skupina koja se sastoji od svih relevantnih usluga Komisije i ESVD-a i kojom predsjedava potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica ili predstavnik tog ureda, odgovorna je za vođenje, koordinaciju i upravljanje tim instrumentom tijekom cijelog ciklusa upravljanja kako bi se osigurala dosljednost, učinkovitost, transparentnost i odgovornost u pogledu cjelokupnog financiranja vanjskog djelovanja EU-a. Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije jamči ukupnu političku usklađenost vanjskoga djelovanja Unije. Za sva djelovanja, uključujući djelovanja za brzi odgovor i izvanredne mjere pomoći, i tijekom cijelog ciklusa programiranja, planiranja i primjene instrumenta, Visoka predstavnica i ESVD surađuju s relevantnim članovima i službama Komisije, kako je utvrđeno na temelju prirode i ciljeva predviđenog djelovanja, nadovezujući se na njihovu stručnost. Svi prijedlozi odluka pripremaju se u skladu s postupcima Komisije te se podnose Komisiji na usvajanje.

Europski parlament trebao bi biti u potpunosti uključen u faze oblikovanja, programiranja, praćenja i evaluacije instrumenata kako bi se zajamčila politička kontrola te demokratski nadzor i odgovornost financiranja Unije u području vanjskog djelovanja. [Am. 322]

Članak 39.

Odredbe o stavljanju izvan snage i prijelazne odredbe

1.  Odluka br. 466/2014/EU, Uredba (EZ, Euratom) br. 480/2009 i Uredba (EU) 2017/1601 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

2.  Financijskom omotnicom za ovu Uredbu mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebni radi osiguravanja prijelaza s mjera donesenih u skladu s prethodnim aktima, a to su: Uredba (EU) br. 233/2014; Uredba (EU) br. 232/2014; Uredba (EU) br. 230/2014; Uredba (EU) br. 235/2014; Uredba (EU) br. 234/2014, Uredba (Euratom) br. 237/2014, Uredba (EU) br. 236/2014, Odluka br. 466/2014/EU, Uredba (EZ, Euratom) br. 480/2009 i Uredba (EU) 2017/1601.

3.  Financijska omotnica za ovu Uredbu može pokriti troškove povezane s pripremom bilo koje Uredbe koja će naslijediti ovu.

4.  Odobrena se sredstva prema potrebi mogu unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 20. stavku 1. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja ne budu dovršena do 31. prosinca 2027.

Članak 40.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021. 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. [Am. 323]

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

POPIS ZEMALJA I PODRUČJA U PODRUČJU SUSJEDSTVA

Alžir

Armenija

Azerbajdžan

Bjelarus

Egipat

Gruzija

Izrael

Jordan

Libanon

Libija

Republika Moldova

Maroko

okupirano palestinsko područje

Sirija

Tunis

Ukrajina

Potpora Unije u ovom području može se iskoristiti i kako bi se Ruskoj Federaciji omogućilo sudjelovanje u programima prekogranične suradnje i drugim relevantnim programima koji obuhvaćaju više zemalja, uključujući suradnju u području obrazovanja, posebice studentskih razmjena. [Am. 324]

PRILOG II.

PODRUČJA SURADNJE ZA GEOGRAFSKE PROGRAME

A.  Za sve geografske regije

LJUDI

1.  Dobro upravljanje, demokracija, vladavina prava i ljudska prava

(a)  Jačanje demokracije i uključivih demokratskih procesa, upravljanja i nadzora, uključujući neovisnost pravosuđa, vladavinu prava i transparentne, mirne i vjerodostojne izborne postupke; [Am. 325]

(b)  veća veće promicanje i zaštita ljudskih prava i , kako je navedeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima te temeljnih sloboda, i ispunjavanje povezanih međunarodnih instrumenata, poticanje i zaštita boraca za ljudska prava, doprinos provedbi globalnih i regionalnih paktova i okvira, povećanje kapaciteta civilnog društva u njihovoj provedbi i praćenju te stvaranje temelja za uspostavu pravnog okvira za zaštitu osoba raseljenih zbog klimatskih promjena; [Am. 326]

(c)  promicanje borbe protiv diskriminacije u svim oblicima i promicanje načela ravnopravnosti, posebice rodne ravnopravnosti, prava i osnaživanje žena i djevojčica te prava djece i mladih, osoba s invaliditetom, osoba koje pripadaju manjinama, pripadnika skupine LGBTI i autohtonih naroda; [Am. 327]

(d)  podupiranje uspješnog civilnog društva i jačanja njegove uloge u političkim tranzicijama, procesima reformi i demokratskih promjena te promicanje izgradnje okružja okruženja koje civilno društvo i građane potiče da sudjeluju u donošenju političkih političkom životu i nadziru donošenje odluka; [Am. 328]

(e)  poboljšanje pluralizma, neovisnosti i profesionalnosti slobodnih i neovisnih medija;

(f)  jačanje otpornosti država, društava, zajednica i pojedinaca kako bi ih se pripremilo na političke, ekonomske, ekološke, demografske i socijalne pritiske i poremećaje te poremećaje povezane s suzbijanje, prilagođavanje i brzo oporavljanje od ekoloških i gospodarskih poremećaja, prirodnih katastrofa i katastrofa koje je uzrokovao čovjek te od sukoba, zdravstvenih kriza i kriza sigurnosti opskrbe hranom; [Am. 329]

(g)  jačanje razvoja demokratskih javnih institucija na međunarodnoj nacionalnoj i podnacionalnoj razini, uključujući neovisan, djelotvoran, učinkovit i odgovoran pravni sustav, promicanje vladavine prava, međunarodnog pravosuđa, odgovornosti i pristup pristupa pravosuđu za sve; [Am. 330]

(h)  podupiranje procesa reforme javne uprave, među ostalim pristupima e-uprave namijenjene građanima, jačanje pravnih okvira i institucijskog ustroja, nacionalnih statističkih sustava, kapaciteta, dobrog upravljanja javnim financijama i doprinos borbi protiv korupcije, izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; [Am. 331]

(i)  promicanje uključivih, uravnoteženih i integriranih prostornih i urbanih politika jačanjem javnih institucija i tijela na nacionalnoj i podnacionalnoj razini te podupiranje učinkovite decentralizacije i preustroja države;

(j)  povećanje transparentnosti i odgovornosti javnih institucija, jačanje javne nabave, uključujući poticanje razvoja kriterija (okolišnih, socijalnih i gospodarskih) i ciljeva održivosti te upravljanja javnim financijama, razvijanje e-uprave i pospješivanje pružanja usluga; [Am. 332]

(k)  podupiranje održivog, odgovornog i transparentnog upravljanja u sektorima nadležnima za prirodne resurse i s tim povezanih prihoda, kao i reformi kojima se osiguravaju pravedne i održive porezne politike.

(k a)  promicanje parlamentarne demokracije [Am. 333]

2.  Iskorjenjivanje siromaštva, borba protiv nejednakosti i ljudski razvoj

(a)  Iskorjenjivanje siromaštva u svim dimenzijama, borba protiv diskriminacije i nejednakosti, pristup u kojem se nikoga ne zapostavlja; i pristup kojim se najprije obuhvaća one koji su najzapostavljeniji, pri čemu se prilikom ulaganja u javne usluge prednost daje zdravlju, prehrani, obrazovanju i socijalnoj zaštiti; [Am. 334]

(b)  dodatan rad na donošenju politika i odgovarajuća ulaganja da za promicanje, zaštitu i poštovanje prava žena, mladih, djece i osoba s invaliditetom, kako bi se promicala prava žena i mladih i olakšao njihov angažman i smisleno sudjelovanje u društvenom, građanskom i gospodarskom životu te da kako bi se osigurao njihov cjelovit doprinos uključivom rastu i održivom razvoju; [Am. 335]

(c)  promicanje zaštite i ispunjenja ostvarivanja prava i osnaživanja žena i djevojaka, uključujući djevojčica, što uključuje ekonomska, radna, socijalna i socijalna zemljišna prava te spolno i reproduktivno zdravlje i s njim povezana prava, te sprječavanje i zaštita od svih oblika seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja svim oblicima; to obuhvaća i promicanje pristupa sveobuhvatnim informacijama o spolnom i reproduktivnom zdravlju za sve te sveobuhvatan spolni odgoj; promicanje suradnje u području istraživanja i inovacija za nove i poboljšane instrumente u području spolne i reproduktivne zdravstvene skrbi, uključujući planiranje obitelji, posebno u okruženjima u kojima nema mnogo resursa; [Am. 336]

(d)  pridavanje posebne pozornosti osobama u nepovoljnom položaju, ranjivim i marginaliziranim osobama, među ostalim djeci, starijima, osobama s invaliditetom, LGBTI osobama i autohtonim narodima. To podrazumijeva i da se skrb za djecu s invaliditetom ili bez njega sve manje osigurava kroz ustanove, a više kroz zajednicu; [Am. 337]

(e)  promicanje integriranog pristupa podupiranju za podupiranje zajednica, posebice najsiromašnijih i onih do kojih je najteže doći, poboljšavanjem univerzalnog pristupa osnovnim uslugama i ispunjavanjem osnovnih potreba, posebice u području zdravlja, uključujući zdravstvene usluge u području spolnog i reproduktivnog zdravlja, informacije i nabavu, obrazovanje, prehranu i socijalnu zaštitu; [Am. 338]

(f)  djeci, a posebice najmarginaliziranijoj, omogućiti najbolji početak u životu ulaganjem u razvoj u ranom djetinjstvu i osigurati da djeca koja žive u siromaštvu ili nejednakosti imaju pristup osnovnim uslugama kao što su zdravlje, prehrana, obrazovanje i socijalna zaštita; podupiranje sigurnog i poticajnog okruženja za djecu radi njihova zdravlja i kako bi ostvarila svoj puni potencijal, s posebnim naglaskom na potrebe djevojčica; [Am. 339]

(g)  podupiranje univerzalnog pristupa dostatnoj, cjenovno pristupačnoj, sigurnoj i hranjivoj hrani, posebice najranjivijim osobama, među ostalim djeci mlađoj od pet godina, adolescentima, djevojčicama i dječacima i ženama, prije svega tijekom trudnoće i dojenja, te jačanje sigurnosti opskrbe hranom i poboljšanje ishrane, osobito u zemljama suočenima s dugotrajnim krizama ili krizama koje se ponavljaju;poticanje višesektorskih pristupa poljoprivredi usmjerenih na prehranu; [Am. 340]

(h)  podupiranje univerzalnog pristupa dovoljnoj količini sigurne vode za piće, sanitarnim objektima i higijeni te održivog i integriranog upravljanja vodom kao ključnim odrednicama zdravlja, obrazovanja, prehrane, otpornosti na klimatske promjene i ravnopravnosti spolova; [Am. 341]

(i)  ostvarenje univerzalnog zdravstvenog osiguranja, s ravnopravnim pristupom kvalitetnim i cjenovno pristupačnim zdravstvenim uslugama, uključujući uslugama spolnog i reproduktivnog zdravlja, te podupiranjem izgradnje uključivih snažnih, kvalitetnih i otpornih sustava zdravstvene skrbi koji su dostupni svima i, jačanjem kapaciteta za rano upozoravanje i smanjenje rizika, te za upravljanje njime tim rizikom i za oporavak od njega; nadopunjavanje mjera kroz okvirni program Unije za istraživanje i inovacije radi suočavanja s globalnim prijetnjama zdravlju, razvoja sigurnih, učinkovitih i pristupačnih cjepiva i terapija za bolesti povezane sa siromaštvom i zanemarene bolesti te za poboljšanje reakcija na izazove u području zdravlja, uključujući zarazne bolesti, antimikrobnu otpornost i nove bolesti i epidemije; [Am. 342]

(j)  podupiranje univerzalne i ravnopravne socijalne zaštite i jačanje mreža socijalne zaštite kako bi se zajamčio osnovni dohodak, spriječilo krajnje siromaštvo i izgradila otpornost;

(j a)  jačanje otpornosti ljudi i zajednica, uključujući i kroz veća ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa pod vodstvom zajednice i u projekte pripravnosti; [Am. 343]

(j b)  pružanje potpore nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima i upravama u stvaranju potrebne infrastrukture, među ostalim fizičkih, tehnoloških i ljudskih resursa, koristeći se najnovijim tehnološkim i administrativnim dostignućima kako bi se omogućila pouzdana registracija svih državnih prijava (od rođenja do smrti) i objavljivanje službeno priznatih duplikata dokumenata kada je to potrebno kako bi se osiguralo da svi građani postoje u službenom smislu te da mogu pristupiti svojim temeljnim pravima; [Am. 344]

(k)  promicanje uključivog održivog urbanog razvoja radi uklanjanja neravnopravnosti u urbanim područjima, s naglaskom na osobama one kojima je pomoć najpotrebnija i uz primjenu rodno osjetljivog pristupa [Am. 345];

(l)  podupiranje lokalnih vlasti da se na gradskoj razini poboljša pružanje osnovnih usluga i omogući pravedan pristup hrani te pristup cjenovno pristupačnim i pristojnim mogućnostima stanovanja, kao i da se poboljša kvaliteta života, posebice osoba koje žive u ilegalnim naseljima i sirotinjskim četvrtima; [Am. 346]

(m)  promicanje uključivog i kvalitetnog formalnog i neformalnog ostvarivanja međunarodno dogovorenih ciljeva u obrazovanju, uz poseban naglasak na javnim obrazovnim sustavima kroz uključivo i kvalitetno formalno i neformalno obrazovanje, i promicanje mogućnosti cjeloživotnog obrazovanja ravnopravno za sve na svim obrazovnim razinama, uključujući razvoj u ranoj dječjoj dobi i tehničko i stručno osposobljavanje, među ostalim u hitnim i kriznim situacijama te korištenjem digitalnih tehnologija za poboljšanje podučavanja i učenja; [Am. 347]

(m a)  podupiranje obrazovnih koridora kako bi se osiguralo da studenti iz zemalja zahvaćenih ratom mogu studirati na sveučilištima Unije; [Am. 348]

(n)  podupiranje mjera za izgradnju kapaciteta te mobilnosti mobilnost u svrhu učenja u partnerske zemlje, iz njih ili među njima, razvoj kapaciteta i kulturnu suradnju prema partnerskim zemljama, unutar ili između tih zemalja, te suradnje i političkog dijaloga s institucijama, organizacijama i lokalnim provedbenim tijelima iz tih zemalja; [Am. 349]

(n a)  promicanje izgradnje kapaciteta i suradnje u područjima znanosti, tehnologije i istraživanja, posebice za rješavanje problema povezanih sa siromaštvom i društvenim izazovima koji nerazmjerno utječu na zemlje partnere i zanemarena područja istraživanja i inovacija s ograničenim ulaganjima u privatni sektor, kao i u području otvorenih podataka, te poticanje društvenih inovacija; [Am. 350]

(o)  promicanje izgradnje kapaciteta i suradnje u područjima znanosti, tehnologije i istraživanja te promicanje u području otvorenih podataka, velikih podataka, umjetne inteligencije i inovacija, u suradnji s okvirnim programom Unije za istraživanje i inovacije, u cilju suzbijanja fenomena odljeva mozgova; [Am. 351]

(p)  poboljšanje koordinacije svih relevantnih sudionika kako bi se pomoglo u prijelazu iz izvanrednog stanja u razvojnu fazu;

(q)  promicanje međukulturnog dijaloga i kulturne raznolikosti u svim njezinim oblicima te očuvanje i promicanje kulturne baštine i oslobađanje potencijala kreativne industrije kulturnog i kreativnog sektora za održiv društveni i gospodarski razvoj; [Am. 352]

(q a)  podupiranje mjera i promicanje suradnje u području sporta kako bi se doprinijelo osnaživanju žena i mladih, pojedinaca i zajednica te ciljevima zdravlja, obrazovanja i socijalne uključenosti iz Programa održivog razvoja do 2030.; [Am. 353]

(r)  promicanje dostojanstva i otpornosti dugoročno prisilno raseljenih osoba i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život zemalja domaćina i zajednica domaćina.

3.  Migracije i mobilnost , mobilnost i prisilno raseljavanje [Am. 354]

(-a)  podupiranje učinkovite migracijske politike temeljene na ljudskim pravima na svim razinama, uključujući programe zaštite, kako bi se osigurala sigurna i zakonita migracija; [Am. 355]

(a)  Jačanje Doprinos jačanju bilateralnih, regionalnih i međunarodnih partnerstava, uključujući partnerstvo jug – jug u području migracija i mobilnosti na temelju integriranog i uravnoteženog pristupa kojim su obuhvaćeni svi aspekti migracija i uključujući pomoć u provedbi Unijinih bilateralnih i regionalnih sporazuma i dogovora, među ostalim partnerstava u području mobilnosti u skladu s međunarodnim pravom i pravom Unije te obvezama u pogledu ljudskih prava; [Am. 356]

(a a)  pružanje potpore u provedbi bilateralnih ili regionalnih sporazuma i dogovora Unije s trećim zemljama, uključujući partnerstva u području mobilnosti te stvaranje sigurnih i zakonitih putova, između ostalog donošenjem sporazuma o izdavanju viza i preseljenju te na temelju uzajamne odgovornosti i punog poštovanja humanitarnih obveza i obveza u pogledu ljudskih prava; [Am. 357]

(b)  podupiranje održive i uspješne društveno-gospodarske reintegracije migranata; [Am. 358]

(c)  rješavanje i ublažavanje temeljnih uzroka nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja;

(d)  rješavanje smanjenje ranjivosti u području migracija, uključujući rješavanjem problema nezakonite migracije, suzbijanje trgovanja nezakonitih migracija, te jačanje transnacionalnog odgovora na trgovanje ljudima i krijumčarenja krijumčarenje migranata, jačanje suradnje u području integriranog upravljanja granicama u skladu s međunarodnim pravom i pravom Unije; [Am. 359]

(e)  jačanje znanstvenih, tehničkih, ljudskih i institucionalnih kapaciteta za upravljanje migracijama, uključujući prikupljanje i upotrebu točnih i razvrstanih podataka kao temelja za politike zasnovane na dokazima kako bi se omogućila sigurna, zakonita i odgovorna migracija; [Am. 360]

(f)  podupiranje djelotvornih politika u području migracija koje se temelje na ljudskim pravima i uključuju programe zaštite; [Am. 361]

(g)  promicanje uvjeta za olakšavanje zakonite migracije i mobilnosti kojom se dobro upravlja i kontakata među ljudima te maksimiziranje utjecaja , uključujući pružanjem točnih i pravodobnih informacija u svim fazama migracija; na razvoj [Am. 362]

(g a)  maksimiziranje utjecaja migracija na razvoj i poboljšanje zajedničkog razumijevanja povezanosti migracija i razvoja; [Am. 363]

(h)  jamčenje zaštite migranata i prisilno raseljenih osoba, uz osobitu pozornost prema ranjivim skupinama i primjenjujući pristup koji se temelji na pravima, te osiguravanje priznavanja i utvrđivanja statusa osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita u mješovitim migracijskim tokovima; [Am. 364]

(i)  podupiranje rješenja temeljenih na razvoju za prisilno raseljene osobe i njihove zajednice domaćine, uključujući putem pristupa obrazovanju i pristojnim radnim mjestima u cilju promicanja dostojanstva, otpornosti i samostalnosti raseljenih osoba i njihova uključivanja u gospodarski i društveni život zemalja domaćina; [Am. 365]

(j)  podupiranje uključivanja dijaspore u zemljama podrijetla kako bi se u potpunosti doprinijelo održivom razvoju; [Am. 366]

(k)  promicanje bržih, jeftinijih i sigurnijih novčanih transfera u zemljama primateljicama i zemljama pošiljateljicama, jačajući time njihov razvojni potencijal;

(k a)  doprinos osnaživanju migranata i društava kako bi ostvarili potpunu uključenost i socijalnu koheziju; [Am. 367]

Suradnjom u ovom području upravljat će se u skladu s [Fondom za azil i migracije], uz puno poštovanje načela usklađenosti politika radi razvoja. [Am. 368]

PLANET

4.  Okoliš i klimatske promjene

(a)  Jačanje znanstvenih, tehničkih, ljudskih i institucionalnih kapaciteta za upravljanje klimatskim promjenama i okolišem, stavljanje tih pitanja u prvi plan i njihovo praćenje; jačanje regionalnog i nacionalnog upravljanja klimatskim promjenama;

(b)  potpora prilagodbi na klimatske promjene, uz osobiti naglasak na posebno ranjive države i stanovništvo kojima nedostaju sredstva za poduzimanje potrebnih mjera; pomaganje partnerima u izvršavanju njihovih obveza u području klimatskih promjena u skladu s Pariškim sporazumom, uključujući provedbu nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC) i akcijskih planova ublažavanja i prilagodbe, iskorištavanje sinergija između prilagodbe i ublažavanja te provedbu njihovih obveza u skladu s drugim multilateralnim sporazumima o okolišu, kao što su Konvencija o biološkoj raznolikosti i Konvencija Ujedinjenih naroda o borbi protiv dezertifikacije; [Am. 369]

(c)  razvijanje i/ili jačanje održivog zelenog i plavog rasta u svim gospodarskim sektorima;

(d)  promicanje pristupa održivoj energiji u zemljama u razvoju, radi ispunjenja obećanja Unije iz 2012. da će omogućiti takav pristup za još 500 milijuna osoba do 2030., uz davanje prednosti rješenjima manjeg opsega, utemeljenima na sustavima malih mreža (mini-grid) i samostalnim (off-grid) sustavima koji imaju visoku okolišnu i razvojnu vrijednosti; jačanje suradnje u području održivih izvora energije. Promicanje i jačanje suradnje u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivim izvorima energije; promicanje pristupa pouzdanim, sigurnim, pristupačnim, čistim i održivim energetskim uslugama, posebice lokalnih i decentraliziranih rješenja s pomoću kojih se ljudima koji žive u siromaštvu i u udaljenim regijama osigurava pristup energiji; [Am. 370]

(da)  izgradnja kapaciteta za uključivanje održivosti okoliša, ciljeva u području klimatskih promjena i ostvarivanja zelenog rasta u nacionalne i lokalne razvojne strategije, uključujući podupiranje kriterija održivosti u javnoj nabavi; [Am. 371]

(db)  promicanje poslovne društvene odgovornosti, obveza dužne pažnje u opskrbnim lancima i sustavne primjene „predostrožnog pristupa” i načela „onečišćivač plaća”; [Am. 372]

(dc)  promicanje ekološki održivih poljoprivrednih praksi, uključujući poljoprivrednu ekologiju, koje dokazano pridonose zaštiti ekosustava i bioraznolikosti te dugoročno povećavaju otpornost okoliša i društva na klimatske promjene; [Am. 373]

(e)  poboljšanje lokalnih, nacionalnih, regionalnih i kontinentalnih multimodalnih prometnih mreža i usluga u cilju otvaranja dodatnih mogućnosti za nova radna mjesta i održiv gospodarski razvoj, vodeći računa o tome da razvoj bude otporan na klimatske promjene i ne izaziva prekomjerne emisije ugljika. Olakšavanje i veća liberalizacija prijevoza, poboljšanje održivosti, sigurnosti na cestama i otpornosti različitih oblika prometa;

(f)  poticanje uključivanja lokalnih zajednica i autohtonih naroda u odgovore na klimatske promjene, borba protiv gubitka biološke raznolikosti i kriminala povezanog s divljim vrstama očuvanje ekosustava i upravljanje prirodnim resursima , uključujući s pomoću poboljšanja upravljanja posjedom zemljišta i vodenim resursima. Promicanje održivog urbanog razvoja i otpornosti u urbanim područjima; [Am. 374]

(f a)  zaustavljanje trgovine mineralima iz područja zahvaćenih sukobima i zlouporabe rudara te potpora razvoju lokalnih zajednica u skladu s Uredbom (EU) 2017/821 o utvrđivanju obveza dužne pažnje u opskrbnom lancu i pratećim mjerama te razrada takvog pristupa za minerale koji još nisu obuhvaćeni; [Am. 375]

(f b)  promicanje obrazovanja za održivi razvoj (ESD) koje će ljude osnažiti da transformiraju društvo i izgrade održivu budućnost; [Am. 376]

(g)  promicanje očuvanja prirodnih resursa i zdravih ekosustava, održivog upravljanja i korištenja njima, sprječavanje gubitka biološke raznolikosti i zaštita divljih vrsta, uključujući borbu protiv krivolova i krijumčarenja divljim vrstama; [Am. 377]

(g a)  rješavanje problema gubitka biološke raznolikosti, provedba međunarodnih inicijativa i inicijativa Unije radi suočavanja s tim gubitkom, promicanje očuvanja, održivog korištenja i upravljanja kopnenim i morskim ekosustavima te s tim povezane biološke raznolikosti; [Am. 378]

(h)  promicanje integriranog i održivog upravljanja vodnim resursima i s njima povezane prekogranične suradnje u skladu s međunarodnim pravom; [Am. 379]

(i)  promicanje očuvanja i povećanja zaliha ugljika održivim upravljanjem zemljištem, prenamjenom zemljišta i šumama te borba protiv uništavanja okoliša, dezertifikacije i degradacije tla i šuma i suše; [Am. 380]

(j)  ograničavanje krčenja šuma i promicanje provedbe zakonodavstva, upravljanja i trgovine u području šuma (FLEGT), suzbijanje nezakonite sječe i trgovine nezakonito posječenim drvom i od njega dobivenim proizvodima; Poticanje boljeg upravljanja i izgradnja kapaciteta za održivo upravljanje prirodnim resursima; podupiranje pregovora o dobrovoljnim sporazumima o partnerstvu i njihove provedbe; [Am. 381]

(k)  podupiranje upravljanja oceanima, uključujući očuvanje, zaštitu i obnovu obalnih i morskih područja u svim oblicima, među ostalim ekosustava, borbu protiv morskog otpada, protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova te zaštitu morske biološke raznolikosti u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS); [Am. 382]

(l)  jačanje regionalnih kapaciteta za smanjenje rizika od katastrofa (DRR), pripravnosti i otpornosti na njih pristupom koji je usmjeren na zajednicu i na ljude, u sinergiji s politikama i mjerama prilagodbe na klimatske promjene; [Am. 383]

(m)  promicanje učinkovitog iskorištavanja resursa i održive potrošnje i proizvodnje (tijekom cijelog lanca opskrbe), uključujući suzbijanjem upotrebe prirodnih resursa kojima se financiraju sukobi te podupiranjem usklađenosti aktera s inicijativama kao što je postupak certificiranja Procesa Kimberley; rješavanje problema onečišćenja te dobro upravljanje kemikalijama i gospodarenje otpadom; [Am. 384]

(n)  podupiranje rada na poboljšavanju održive gospodarske diversifikacije, konkurentnosti, opskrbnih lanaca s podjelom vrijednosti i pravedne trgovine, razvoju privatnog sektora s osobitim naglaskom na niskougljičnom zelenom rastu otpornom na klimatske promjene, razvoju mikropoduzeća, socijalnih poduzeća te malih i srednjih poduzeća i zadruga, iskorištavajući razvojne koristi i prednosti postojećih trgovinskih sporazuma s EU-om. [Am. 385]

(n a)  ostvarenje međunarodnih obveza u pogledu zaštite bioraznolikosti u ugovorima kao što su Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD), Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES), Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (CMS) i drugi ugovori koji se odnose na bioraznolikost; [Am. 386]

(n b)  povećanje integracije i uključivanja ciljeva u vezi s klimatskim promjenama i zaštitom okoliša u razvojnu suradnju Unije kroz potporu metodološkom i znanstvenom radu koji se provodi o zemljama u razvoju i u njima te koji provode zemlje u razvoju, uključujući nadzor, izvješćivanje i mehanizme potvrđivanja, kartiranje ekološkog sustava, procjenu i vrednovanje, poboljšanje stručnosti u području zaštite okoliša i promicanje inovativnih djelovanja i dosljednosti politike; [Am. 387]

(n c)  postupanje u odnosu na globalne i transregionalne učinke klimatskih promjena koji mogu imati destabilizirajući učinak na razvoj, mir i sigurnost. [Am. 388]

BLAGOSTANJE

5.  Uključiv i održiv gospodarski rast i pristojni uvjeti zaposlenja

(a)  Podupiranje poduzetništva, uključujući kroz mikrofinanciranje, pristojnih uvjeta zaposlenja i zapošljivosti putem razvoja vještina i kompetencija, uključujući kroz obrazovanje, poboljšanje potpune primjene radnih normi MOR-a te socijalni dijalog i radnih uvjeta borbu protiv dječjeg rada, radne uvjete u zdravom okruženju, plaće dostatne za život te stvaranje novih prilika, osobito mladima; [Am. 389]

(b)  podupiranje nacionalnih razvojnih putova kojima se postižu najveći socijalni učinci, promicanje učinkovitog i promicanje progresivnog održivog oporezivanja i politike redistribucije javnih sredstava te uspostava i jačanje održivih sustava socijalne zaštite i sustava socijalnog osiguranja; podupiranje napora na nacionalnoj i međunarodnoj razini za suzbijanje utaje poreza i poreznih oaza; [Am. 390]

(c)  poboljšanje odgovorne poslovne i ulagačke klime, stvaranje poticajnog regulatornog okruženja za gospodarski razvoj te podupiranje poduzeća, posebice MSP-ova, zadruga i socijalnih poduzeća da prošire poslovanje i otvaraju radna mjesta, potičući razvoj solidarne ekonomije i odgovornost privatnog sektora; [Am. 391]

(c a)  promicanje poslovne odgovornosti i mehanizama pravne zaštite za kršenja ljudskih prava koja se odnose na djelatnosti privatnog sektora; podupiranje napora na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini u cilju jamčenja usklađenosti poduzeća sa standardima ljudskih prava i regulatornim napretkom, uključujući u pogledu obveza dužne pažnje i međunarodno obvezujućeg instrumenta o poduzetništvu i ljudskim pravima na globalnoj razini; [Am. 392]

(d)  jačanje socijalne održivosti i održivosti okoliša, društveno odgovornog poslovanja i odgovornog poslovnog ponašanja u cjelokupnim vrijednosnim lancima te jamčenje podjele vrijednosti, pravednih cijena i pravednih trgovinskih uvjeta; [Am. 393]

(e)  povećanje djelotvornosti i održivosti javne potrošnje, uključujući promicanjem održive javne nabave; i promicanje strateški usmjerenijeg korištenja javnih sredstava i promicanje njihova strateškijeg korištenja, među ostalim instrumentima uz pomoć instrumenata za mješovito financiranje kako bi se privukla dodatna javna i privatna ulaganja; [Am. 394]

(f)  povećanje potencijala gradova kao čvorišta održivog i uključivog rasta i inovacija;

(g)  promicanje unutarnje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, učvršćivanje veza urbanih i ruralnih područja i olakšavanje razvoja kreativnih industrija i sektora kulturnog turizma kao poluge za održivi razvoj; [Am. 395]

(h)  jačanje i diversifikacija održivih i uključivih poljoprivrednih i prehrambenih vrijednosnih lanaca, promicanje sigurnosti opskrbe hranom i diversifikacije gospodarstva, stvaranje dodane vrijednosti, regionalna integracija, konkurentnost i pravedna trgovina te jačanje održivih niskougljičnih inovacija otpornih na klimatske promjene; [Am. 396]

(h a)  usmjeravanje na ekološki učinkovito poljoprivredno intenziviranje za male zemljoposjednike, osobito žene, pružanjem potpore djelotvornim i održivim nacionalnim politikama, strategijama i pravnim okvirima te pravednom i održivom pristupu resursima, uključujući zemlju, vodu, (mikro)kredite i ostale poljoprivredne inpute; [Am. 397]

(h b)  aktivno podupiranje većeg sudjelovanja civilnog društva i organizacija poljoprivrednika u kreiranju politika i istraživačkim programima i povećanje njihova uključivanja u provedbu i ocjenjivanje vladinih programa; [Am. 398]

(i)  podupiranje održivog upravljanja ribarstvom i održive akvakulture;

(j)  podupiranje univerzalnog pristupa sigurnoj, pristupačnoj i održivoj energiji, promicanje niskougljičnog i resursno učinkovitog kružnog gospodarstva otpornog na klimatske promjene u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama; [Am. 399]

(k)  promicanje pametne, održive, uključive i sigurne mobilnosti te poboljšanje prometne povezanosti s Unijom;

(l)  promicanje cjenovno pristupačne, uključive, pouzdane i pouzdane sigurne digitalne povezivosti i jačanje digitalnog gospodarstva; promicanje digitalne pismenosti i digitalnih vještina; poticanje digitalnog poduzetništva i otvaranja radnih mjesta; promicanje uporabe digitalnih tehnologija kao ključnih čimbenika održivog razvoja; rješavanje pitanja kibersigurnosti, zaštite podataka i drugih regulatornih pitanja povezanih s digitalizacijom; [Am. 400]

(m)  razvijanje i jačanje tržišta i sektora u smjeru uključivog i održivog rasta i pravedne trgovine; [Am. 401]

(n)  podupiranje programa regionalne integracije i optimalnih trgovinskih politika za potporu uključivom i održivom razvoju te podupiranje konsolidacije i provedbe poštenih trgovinskih sporazuma između EU-a i njegovih Unije i njezinih partnera, uključujući holističke i asimetrične sporazume s partnerskim zemljama u razvoju; promicanje i jačanje multilateralizma, održive gospodarske suradnje te pravila Svjetske trgovinske organizacije; [Am. 402]

(o)  promicanje suradnje u područjima znanosti, tehnologije i istraživanja, digitalizacije, te promicanje otvorenih podataka, velikih podataka, umjetne inteligencije i inovacija, uključujući razvoj znanstvene diplomacije; [Am. 403]

(p)  promicanje međukulturnog dijaloga i kulturne raznolikosti u svim oblicima, razvoj lokalnih obrta kao i suvremenih umjetnosti i kulturnih izričaja te očuvanje i promicanje kulturne baštine; [Am. 404]

(q)  jačanje položaja žena kako bi imale veću ulogu u gospodarstvu i odlučivanju;

(r)  poboljšanje pristupa svima pristojnim radnim mjestima u zdravom okruženju i stvaranje uključivijih i funkcionalnih tržišta rada i politika zapošljavanja, a u cilju omogućivanja dostojanstvenog rada, poštovanja ljudskih prava i radnih prava, uključujući plaće dostatne za život svima, posebice ženama i mladima; [Am. 405]

(r a)  osiguranje pravednog i održivog pristupa ekstraktivnim sektorima, a da se pritom ne pridonosi sukobima ili korupciji; [Am. 405]

(s)  promicanje pravednog, održivog i neometanog pristupa ekstraktivnim sektorima; jamčenje povećane transparentnosti, dužne pažnje i odgovornosti ulagača uz promicanje odgovornosti privatnog sektora; primjena popratnih mjera uz Uredbu (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja. [Am. 407]

MIR

6.   Mir, sigurnost, stabilnost i mir [Am. 408]

(a)  Pridonošenje miru, sprečavanju sukoba te time i stabilnosti jačanjem otpornosti država, društava, zajednica i pojedinaca na političke, ekonomske, ekološke, demografske i socijalne pritiske i poremećaje, uključujući podupiranjem procjena otpornosti osmišljenih radi utvrđivanja lokalnih kapaciteta u društvima koja im omogućuju otpornost i prilagodbu na te pritiske i poremećaje te brz oporavak od njih; [Am. 409]

(a a)  promicanje kulture nenasilja, među ostalim podrškom formalnog i neformalnog mirovnog obrazovanja; [Am. 410]

(b)  rad na sprječavanju sukoba, ranom upozoravanju i izgradnji mira putem posredovanja, upravljanja krizama i promicanjem stabilizacije i obnove nakon sukoba, uključujući pojačanu ulogu žena u svim tim fazama; promicanje, omogućavanje i stvaranje mogućnosti za izgradnju povjerenja, posredovanje, dijalog i pomirenje, dobrosusjedske odnose i druge mjere kojima se pridonosi sprječavanju i rješavanju sukoba, s posebnim naglaskom na nove napetosti među zajednicama, mjere mirenja između segmenata društava te na dugotrajne sukobe i krize; [Am. 411]

(b a)  podupiranje rehabilitacije i reintegracije žrtava oružanih sukoba te razoružavanja, demobilizacije i reintegracije bivših boraca i njihovih obitelji u civilno društvo; [Am. 412]

(b b)  unapređenje uloge žena i mladih u izgradnji mira i sprečavanju sukoba i njihovo uključivanje, strukturirano građansko i političko sudjelovanje te prepoznavanje njihove uloge u društvu; podupiranje provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325, prije svega u nestabilnim situacijama i zemljama te situacijama i zemljama u sukobu i nakon sukoba; [Am. 413]

(c)  podupiranje reforme sigurnosnog sektora koja obuhvaća faktor sukoba kako bi se postupno pojedincima i državi pružale djelotvornije, demokratskije i odgovornije sigurnosne usluge i kako bi se tako poticao poticali održivi razvoj i mir; [Am. 414]

(d)  podupiranje izgradnje kapaciteta vojnih aktera kao potpora sigurnosti i razvoju (CBSD); [Am. 415]

(d a)  podupiranje regionalnih i međunarodnih inicijativa za razoružanje te programa i mehanizama nadzora izvoza oružja; [Am. 416]

(e)  podupiranje lokalnih, regionalnih i međunarodnih inicijativa koje pridonose sigurnosti, stabilnosti i miru, kao i povezivanja različitih inicijativa; [Am. 417]

(f)  sprječavanje i suzbijanje radikalizacije koja uzrokuje nasilni ekstremizam i terorizam programima i mjerama koji su prilagođeni kontekstu, obuhvaćaju faktor sukoba, rodno su osjetljivi i usmjereni su na ljude; [Am. 418]

(f a)  rješavanje socioekonomskog učinka protupješačkih mina, neeksplodiranih ubojnih sredstava i eksplozivnih ostataka rata na civilno stanovništvo, uključujući potrebe žena; [Am. 419]

(f b)  rješavanje socijalnih učinaka ili preustrojavanje oružanih snaga, uključujući potrebe žena; [Am. 420]

(f c)  potpora lokalnim, nacionalnim i regionalnim ad hoc sudovima te povjerenstvima i mehanizmima za traženje istine i pomirenje; [Am. 421]

(g)  borba protiv svih oblika nasilja, korupcije, organiziranog kriminala i pranja novca;

(h)  promicanje prekogranične suradnje u održivom upravljanju zajedničkim prirodnim resursima u skladu s međunarodnim pravom i pravom Unije; [Am. 422]

(i)  suradnja s trećim zemljama u području mirnodopske uporabe nuklearne energije, konkretno izgradnjom kapaciteta i razvojem infrastrukture u trećim zemljama u područjima zdravstva, poljoprivrede i sigurne opskrbe hranom; kao i podupiranje socijalnih mjera kojima se ublažavaju posljedice koje bi na najranjivije stanovništvo imao bilo kakav radiološki incident, a kojima je cilj poboljšati njihove životne uvjete; promicanje upravljanja znanjem, osposobljavanja i obrazovanja u nuklearnim i povezanim područjima; Takve aktivnosti razvijaju se u skladu s aktivnostima u okviru Europskog instrumenta za nuklearnu sigurnost uspostavljenog Uredbom EINS; [Am. 423]

(j)  povećanje sigurnosti i zaštite u pomorstvu kako bi oceani bili sigurni i čisti i kako bi se njima održivo upravljalo; [Am. 424]

(k)  podupiranje izgradnje kapaciteta u području kibersigurnosti, otpornih digitalnih mreža, zaštite podataka i privatnosti.

PARTNERSTVO

7.  Partnerstvo

(a)  Jačanje odgovornosti zemalja, partnerstva i dijaloga kako bi razvojna suradnja bila djelotvornija u svim dimenzijama (s posebnim osvrtom na posebne probleme s kojima se suočavaju najmanje razvijene zemlje i zemlje pogođene sukobima te na tranzicijske prepreke na koje nailaze naprednije zemlje u razvoju);

(b)  jačanje političkog, ekonomskog, socijalnog, ekološkog i kulturnog dijaloga Unije i trećih zemalja i regionalnih organizacija te podupiranje izvršenja bilateralnih i međunarodnih obveza;

(c)  poticanje dobrih susjedskih odnosa, regionalne integracije, veće povezanosti, suradnje i dijaloga;

(c a)  podupiranje i jačanje suradnje partnerskih zemalja i regija sa susjednim najudaljenijim regijama Unije i s prekomorskim zemljama i područjima obuhvaćenima Odlukom Vijeća1 [...] o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji; [Am. 425]

_________________________

1 Odluka Vijeća .../... od ... o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji (SL...).

(d)  promicanje poticajnog okruženja za organizacije civilnog društva, uključujući zaklade, njihova konkretnog i strukturiranog sudjelovanja u domaćim politikama i njihov kapacitet djelovanja kao nezavisnih dionika u razvoju i upravljanju; te jačanje novih načina uspostave partnerstava s organizacijama civilnog društva, promicanje sadržajnog i strukturiranog dijaloga s Unijom i djelotvorno slijeđenje korištenje i provedba planova djelovanja pojedinih zemalja za suradnju EU-a Unije s civilnim društvom; [Am. 426]

(e)  suradnja s lokalnim vlastima i podupiranje njihove uloge kao oblikovatelja politika i donositelja odluka kako bi se potaknuo lokalni razvoj i unaprijedilo upravljanje;

(f)  djelotvornija suradnja s građanima i borcima za ljudska prava u trećim zemljama, među ostalim posredovanjem ekonomske, kulturne, sportske i javne diplomacije; [Am. 427]

(g)  suradnja s industrijskim i naprednijim zemljama u razvoju u provedbi Programa održivog razvoja do 2030. te u pogledu globalnih javnih dobara i izazova, uključujući u području suradnje jug-jug i trostrane suradnje;

(h)  poticanje regionalne integracije i suradnje na način usmjeren prema postizanju rezultata putem potpore regionalnoj integraciji i dijalogu.

B.  Specifično za susjedstvo

(a)  Promicanje bolje političke suradnje;

(b)  promicanje provedbe sporazuma o pridruživanju ili drugih postojećih i budućih sporazuma te zajednički dogovorenih planova za pridruživanje, prioriteta partnerstava ili jednakovrijednih dokumenata;

(c)  promicanje jačeg partnerstva s društvima geografski smještenima između Unije i zemalja partnera, uključujući međuljudskim kontaktima;

(d)  jačanje regionalne suradnje, posebno u okviru Istočnog partnerstva, Unije za Mediteran i suradnje u cijelom europskom susjedstvu te prekogranične suradnje;

(e)  postizanje postupnog uključivanja u unutarnje tržište Unije i poboljšane sektorske i međusektorske suradnje, uključujući usklađivanjem zakonodavstava i regulatornom konvergencijom s normama Unije i drugim relevantnim međunarodnim normama, te poboljšani pristup tržištu, uključujući putem dubokih i sveobuhvatnih područja slobodne trgovine te povezane izgradnje institucija i ulaganja. [Am. 428]

PRILOG III.

PODRUČJA INTERVENCIJE ZA TEMATSKE PROGRAME

1.  PODRUČJA INTERVENCIJE ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRACIJU

—  Promicanje temeljnih vrijednosti demokracije, vladavine prava, univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava, poštovanja ljudskog dostojanstva, načela nediskriminacije, jednakosti i solidarnosti te poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava. [Am. 429]

—  Omogućivanje suradnje i partnerstava s civilnim društvom o pitanjima ljudskih prava i demokracije, uključujući u osjetljivim i hitnim situacijama. Na svim će se razinama razviti koherentna i sveobuhvatna strategija kako bi se ostvarili ciljevi u nastavku. [Am. 430]

—  Podupiranje ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve, doprinošenje stvaranju društava u kojima prevladavaju participacija, nediskriminacija, tolerancija, pravda, odgovornost i solidarnost. Pratit će se poštuju li se ljudska prava i temeljne slobode, promicat će ih se i jačati u skladu s načelima univerzalnosti, nedjeljivosti i međuovisnosti ljudskih prava. Područje primjene programa uključuje građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava. Uklanjat će se manjkovi u području ljudskih prava, a istodobno jačati civilno društvo te zaštititi branitelje ljudskih prava i osnažiti njihov položaj, vodeći računa o sve užem prostoru u kojem djeluju. [Am. 431]

—  Razvijanje, jačanje i zaštita demokracije, sveobuhvatno zahvaćajući sve aspekte demokratskog upravljanja, uključujući jačanjem demokratskog pluralizma, poticanjem sudjelovanja građana i podržavanjem vjerodostojnih, uključivih i transparentnih izbornih postupaka. Demokracija će se jačati davanjem potpore glavnim stupovima demokratskih sustava, što uključuje vladavinu prava, demokratske standarde i vrijednosti, neovisne medije, odgovorne i uključive institucije, među ostalim političke stranke i parlamente, a jačat će se i borbom protiv korupcije. Promatranje izbora neizostavno je u široj potpori demokratskim procesima. U tom će kontekstu EU-ovo promatranje izbora i dalje biti glavna komponenta programa, kao i daljnje postupanje u vezi s preporukama koje se iznesu nakon EU-ovih misija promatranja izbora. [Am. 432]

—  Promicanje djelotvornog multilateralizma i strateškog partnerstva, pomoć u jačanju kapaciteta međunarodnih, regionalnih i nacionalnih okvira u promicanju i zaštiti ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Strateška će se partnerstva ojačati, s posebnim naglaskom na Ured Visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR), Međunarodni kazneni sud (MKS) i relevantne regionalne nacionalne mehanizme za ljudska prava. Nadalje, iz programa će se promicati obrazovanje i istraživanje u području ljudskih prava i demokracije, uključujući kroz Globalni kampus za ljudska prava i demokraciju. [Am. 433]

Unija ovim programom pruža potporu za rješavanje globalnih, regionalnih, nacionalnih i lokalnih problema u području ljudskih prava i demokratizacije u suradnji s civilnim društvom u okviru sljedećih strateških područja djelovanja:

1 a.  Zaštita i promicanje ljudskih prava i boraca za ljudska prava u zemljama i hitnim situacijama u kojima su ljudska prava i temeljne slobode najviše ugrožene, uključujući fleksibilno i sveobuhvatno rješavanje hitne potrebe za zaštitom boraca za ljudska prava.

Naglasak se stavlja na pitanja ljudskih prava i demokracije koja se zbog svoje osjetljivosti ili hitnosti ne mogu riješiti geografskim programima ili drugim tematskim programima. U takvim slučajevima prednost ima promicanje poštovanja mjerodavnog međunarodnog prava i pružanje opipljive potpore i sredstava djelovanja lokalnom civilnom društvu koje se provodi u vrlo teškim okolnostima. Posebna pozornost također se posvećuje jačanju posebnog mehanizma zaštite boraca za ljudska prava.

1 b.  Podupiranje ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve, doprinošenje stvaranju društava u kojima prevladavaju participacija, nediskriminacija, jednakost, socijalna pravda, međunarodna pravda i odgovornost.

Uz pomoć Unije rješavaju se najosjetljivija politička pitanja kao što su smrtna kazna, mučenje, sloboda izražavanja u restriktivnim okolnostima, diskriminacija ranjivih skupina, kao i zaštita i promicanje prava djeteta (npr. u slučajevima dječjeg rada, trgovine djecom, dječje prostitucije i djece vojnika) i njome se odgovara na nove i složene izazove kao što su zaštita osoba raseljenih zbog klimatskih promjena, zahvaljujući njezinu neovisnu djelovanju i izrazitoj prilagodljivosti u pogledu načina suradnje.

1 c.  Konsolidacija i potpora demokraciji, rješavanje svih aspekata demokratskog upravljanja, uključujući jačanjem demokratskog pluralizma, poticanjem sudjelovanja građana, stvaranjem poticajnog okruženja za civilno društvo i podupiranjem vjerodostojnog, uključivog i transparentnog izbornog postupka, osobito s pomoću misija EU-a za promatranje izbora.

Demokracija će se jačati davanjem potpore glavnim stupovima demokratskih sustava, što uključuje vladavinu prava, demokratske standarde i vrijednosti, neovisne medije, odgovorne i uključive institucije, među ostalim političke stranke i parlamente, kao i odgovoran sigurnosni sektor te borbu protiv korupcije. Prioritet će biti pružanje opipljive potpore i sredstava političkim akterima koji provode svoje aktivnosti u vrlo teškim okolnostima. Promatranje izbora neizostavno je u široj potpori demokratskim procesima. U tom kontekstu promatranje izbora koje provodi EU i dalje je glavna komponenta programa, kao i daljnje postupanje u vezi s preporukama koje se iznesu nakon EU-ovih misija za promatranje izbora. Drugi će naglasak biti na pružanju potpore organizacijama građana za promatranje izbora i njihovim regionalnim mrežama diljem svijeta.

Kapacitet i vidljivost organizacija građana za promatranje izbora u istočnom i južnom europskom susjedstvu i odgovarajućih regionalnih organizacija platformi jačaju se posebice promicanjem održivog programa uzajamnog učenja za neovisne, nestranačke organizacije građana za promatranje izbora. Unija će nastojati poboljšati kapacitete domaćih organizacija građana za promatranje izbora, omogućiti izobrazbu glasača, medijsku pismenost, programe za praćenje provedbe preporuka domaćih i međunarodnih izbornih promatračkih misija, braniti vjerodostojnost ustanova za izbore i promatranje izbora te povjerenje u njih.

1 d.  Promicanje djelotvornog multilateralizma i strateških partnerstava, pomoć u jačanju kapaciteta međunarodnih, regionalnih i nacionalnih okvira i osnaživanje lokalnih dionika u promicanju i zaštiti ljudskih prava, demokracije i vladavine prava.

Partnerstva za ljudska prava, usmjerena na jačanje nacionalne i međunarodne arhitekture ljudskih prava, uključujući potporu multilateralizmu, s obzirom na to da su neovisnost i učinkovitost Ureda Visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR), Međunarodnog kaznenog suda (MKS) i relevantnih regionalnih mehanizama za ljudska prava od temeljne važnosti. Nastavlja se potpora obrazovanju i istraživanju u području ljudskih prava i demokracije, kao i promicanje akademske slobode, uključujući kroz Globalni kampus za ljudska prava i demokraciju.

1 e.  Promicanje novih međuregionalnih sinergija i umrežavanja u lokalnom civilnom društvu i između civilnog društva i drugih relevantnih tijela i mehanizama za ljudska prava kako bi se maksimiziralo dijeljenje najboljih praksi o ljudskim pravima i demokraciji i stvorila pozitivna dinamika.

Naglasak će biti stavljen na zaštitu i promicanje načela univerzalnosti, utvrđivanje i dijeljenje najboljih praksi o svim ljudskim pravima, neovisno o tome jesu li ona građanska i politička ili gospodarska, socijalna i kulturna, te temeljnim slobodama, između ostalog, pri suočavanju s glavnim izazovima, uključujući održivu sigurnost, borbu protiv terorizma, nezakonite migracije i smanjivanje prostora za nevladine organizacije. Zbog toga će biti potrebni povećani napori kako bi se okupio širok raspon dionika povezanih s ljudskim pravima (npr. lokalno civilno društvo i borci za ljudska prava, pravnici, akademska zajednica, nacionalne institucije za ljudska prava i prava žena, sindikati) iz različitih zemalja i s različitih kontinenata koji zajedno mogu stvoriti pozitivan diskurs o ljudskim pravima s multiplikacijskim učinkom.

1 f.  Unija će nadalje u svojim odnosima s trećim zemljama u okviru instrumenta promicati međunarodne napore u smjeru multilateralnog sporazuma kojim se zabranjuje trgovina robom koja se koristi za mučenje i izvršenje smrtne kazne. [Am. 434]

2.  PODRUČJA INTERVENCIJE ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA I LOKALNE VLASTI [Am. 435]

1.  Uključivo, participativno, osnaženo i neovisno okruženje civilnog društva i lokalnih vlasti u zemljama partnerima [Am. 436]

(a)  Stvaranje poticajnog okruženja za sudjelovanje građana i djelovanje civilnog društva, uključujući pružanjem potpore aktivnom sudjelovanju civilnog društva u političkom dijalogu putem zaklada; [Am. 437]

(b)  jačanje podupiranje i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva, uključujući putem zaklada, kako bi bili dionici u razvoju i upravljanju; [Am. 438]

(c)  povećanje kapaciteta mreža, platforma i udruženja civilnog društva u zemljama partnerima.

(c a)  Izgradnja kapaciteta, koordinacija i institucionalno jačanje za organizacije civilnog društva i lokalne vlasti, uključujući angažman južnih mreža organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti te krovnih organizacija u svojim organizacijama i između različitih vrsta dionika koji su aktivni u javnim raspravama o razvoju te dijalog s vladama o javnoj politici i djelotvorno sudjelovanje u razvojnom procesu. [Am. 439]

2.  Dijalog o razvojnoj politici među organizacijama civilnog društva i s njima [Am. 440]

(a)  Promicanje drugih uključivih foruma više dionika i institucionalnog jačanja mreža civilnog društva i lokalnih tijela, uključujući interakciju i koordinaciju između građana, organizacija civilnog društva, lokalnih vlasti, država članica, zemalja partnera i drugih dionika ključnih za razvoj; [Am. 441]

(b)  omogućivanje suradnje i razmjene iskustava među dionicima civilnog društva;

(c)  osiguranje sadržajnog i stalnog strukturiranog dijaloga i partnerstava s EU-om.

3.  Svijest i znanje europskih građana o pitanjima razvoja i njihov angažman

(a)  Omogućivanje ljudima da se dodatno angažiraju;

(b)  mobiliziranje potpore javnosti u Uniji, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima usmjerene održivim za smanjenje siromaštva te održive i uključivim strategijama uključive strategije razvoja u zemljama partnerima. [Am. 442]

(b a)   podizanje svijesti o održivoj potrošnji i proizvodnji, svijesti o opskrbnim lancima i učincima kupovne moći građana Unije na omogućivanje održivog razvoja. [Am. 443]

3 a.  Pružanje osnovnih socijalnih usluga koje se pružaju stanovništvu kojem su najpotrebnije

Intervencije u zemljama partnerima kojima se podupiru ranjive i marginalizirane skupine pružanjem osnovnih socijalnih usluga kao što su zdravlje, uključujući prehranu, obrazovanje, socijalnu zaštitu i pristup sigurnoj vodi, sanitarnim objektima i higijeni, koje osiguravaju organizacije civilnog društva i lokalna tijela. [Am. 444]

3 b.  Jačanje uloge lokalnih vlasti kao aktera razvoja s pomoću:

(a)  povećanja kapaciteta Unije i mreža, platformi i saveza lokalnih vlasti zemalja u razvoju kako bi se osigurali sadržajan i trajan politički dijalog i djelotvorno sudjelovanje u području razvoja te kako bi se promicalo demokratsko upravljanje, osobito putem teritorijalnog pristupa lokalnom razvoju;

(b)  povećanja interakcija s građanima Unije o razvojnim pitanjima (podizanje svijesti, razmjena znanja, angažman, uključujući donošenjem kriterija održivosti u javnoj nabavi), posebno u pogledu ciljeva održivog razvoja, i u Uniji i u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima;

(c)  povećanja odgovornosti u pogledu pomoći i njezine apsorpcije putem programa osposobljavanja za državne službenike lokalnih tijela o tome kako podnijeti zahtjev za financiranje iz Unije. [Am. 445]

3.  PODRUČJA INTERVENCIJE ZA STABILNOST IZGRADNJU MIRA, SPREČAVANJE SUKOBA I MIR STABILNOST [Am. 446]

1.  Pomoć za sprječavanje sukoba, izgradnju mira i pripravnost za krizu

Unija će pružati tehničku i financijsku pomoć, među ostalim za mjere čiji je cilj izgradnja i jačanje kapaciteta Unije i njezinih partnera radi sprječavanja sukoba, izgradnje mira i zadovoljavanja potreba prije i poslije kriza, a pritom će blisko surađivati s Ujedinjenim narodima i drugim međunarodnim, regionalnim i podregionalnim organizacijama te državnim akterima i akterima civilnog društva u vezi s njihovim radom u poglavito sljedećim područjima, uključujući poseban naglasak na sudjelovanje rodnoj ravnopravnosti, osnaživanju žena te sudjelovanju mladih [Am. 447]:

(a)  rano upozoravanje i analiza rizika koja obuhvaća i faktor sukoba; mjere za jačanje povjerenja, mirenje, dijalog i pomirenje u kreiranju i provedbi politika; [Am. 448]

(a a)  olakšavanje i jačanje kapaciteta u području mjera izgradnje povjerenja, posredovanja, dijaloga i pomirbe, uz posvećivanje posebne pozornosti novim napetostima između zajednica, posebno sprečavanju genocida i zločina protiv čovječnosti; [Am. 449]

(a b)  jačanje kapaciteta za sudjelovanje i angažiranje u civilnim stabilizacijskim misijama; jačanje kapaciteta Unije, civilnog društva i partnera Unije za sudjelovanje i raspoređivanje civilnih misija za održavanje i izgradnju mira; razmjena informacija i najboljih praksi o izgradnji mira, analizi sukoba, ranom upozorenju ili pružanju osposobljavanja i usluga; [Am. 450]

(b)  oporavak podupiranje oporavka nakon sukoba, uključujući rješavanje pitanja nestalih osoba u situacijama nakon sukoba i oporavak potporu provedbu relevantnih multilateralnih sporazuma o uklanjanju mina i eksplozivnih ostataka rata, kao i oporavka nakon katastrofa od važnosti za političku i sigurnosnu situaciju; [Am. 451]

(c)  mjere podupiranje djelovanja za izgradnju mira i izgradnju države, uključujući lokalne i međunarodne organizacije civilnog društva, države i međunarodne organizacije, te razvoj strukturnih dijaloga među njima na različitim razinama, između lokalnog civilnog društva i zemalja partnera te s Unijom; [Am. 452]

(d)  sprječavanje sukoba i odgovor na krize;

(d a)  suzbijanje upotrebe prirodnih resursa za financiranje sukoba i podupiranje usklađenosti dionika s inicijativama kao što je postupak certificiranja Procesa Kimberley, i uključujući one koji se odnose na Uredbu (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja(50), osobito u pogledu provedbe učinkovitih domaćih kontrola nad proizvodnjom prirodnih resursa i njihovom trgovinom; [Am. 453]

(e)  izgradnja kapaciteta za sigurnost vojnih aktera kao potpora razvoju i sigurnosti za razvoj (CBSD). [Am. 454]

(e a)  podupiranje djelovanja kojima se promiče rodna ravnopravnost, osobito provedbom rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1325 i 2250 te sudjelovanjem žena i mladih u formalnim i neformalnim mirovnim procesima i njihovom zastupljenošću u tim procesima. [Am. 455]

(e b)  podupiranje djelovanja kojima se promiče kultura nenasilja, uključujući formalno, informalno i neformalno mirovno obrazovanje; [Am. 456]

(e c)  podupiranje djelovanja kojima se jača otpornost država, društava, zajednica i pojedinaca, uključujući procjene otpornosti osmišljene radi utvrđivanja lokalnih kapaciteta u društvima koja im omogućuju otpornost i prilagodbu na pritiske i šokove te brz oporavak od njih; [Am. 457]

(e d)   potpora međunarodnim kaznenim sudovima i ad hoc nacionalnim sudovima, povjerenstvima za istinu i pomirbu, tranzicijskoj pravdi i drugim mehanizmima za pravno rješavanje zahtjeva u vezi s ljudskim pravima te utvrđivanje imovinskih prava i odlučivanje o njima, koji su uspostavljeni u skladu s međunarodnim standardima u području ljudskih prava i vladavine prava; [Am. 458]

(e e)   potpora mjerama za borbu protiv nezakonite uporabe vatrenog oružja, malog i lakog oružja te pristupa takvom oružju; [Am. 459]

1.a Mjere u ovom području:

(a)  uključivat će prijenos stručnog znanja, razmjenu informacija i najboljih praksi, procjenu rizika ili prijetnje, istraživanje i analizu, sustave ranog upozoravanja, pružanje osposobljavanja i usluga;

(b)  doprinosit će daljnjem razvoju strukturnog dijaloga o problematici izgradnje mira;

(c)  mogu uključivati tehničku i financijsku pomoć za provedbu djelovanja potpore izgradnji mira i izgradnji države. [Am. 460]

2.  Pomoć u odgovaranju na globalne i transregionalne prijetnje i prijetnje u nastajanju

Unija će pružati tehničku i financijsku pomoć kako bi podržala nastojanja svojih partnera i mjere Unije kojima se umanjuju rješavaju globalne i transregionalne prijetnje te nadolazeće prijetnje, a naglasak će biti na u sljedećim područjima: [Am. 461]

(a)  prijetnje javnom poretku te sigurnosti pojedinaca zbog, među ostalim, terorizma, nasilnog ekstremizma, organiziranog kriminala, kiberkriminaliteta, hibridnih prijetnji, nezakonitog trgovanja ljudima i robom i njihova provoza, uključujući jačanje kapaciteta tijela kaznenog progona te pravosudnih tijela i civilnih tijela uključenih u borbu protiv terorizma, organiziranog kriminala, uključujući kibernetički kriminal, i svih oblika nezakonite trgovine, kao i u djelotvornu kontrolu nezakonite trgovine i provoza;

Prednost će se dati transregionalnoj suradnji koja uključuje dvije ili više trećih zemalja koje su pokazale jasnu političku volju za rješavanje nastajućih problema.

Tim će se mjerama, koje su u skladu s međunarodnim pravom, poseban naglasak staviti na dobro upravljanje. Suradnja u borbi protiv terorizma može se ostvarivati i s pojedinim zemljama, regijama ili međunarodnim, regionalnim i podregionalnim organizacijama.

S obzirom na pomoć tijelima uključenima u borbu protiv terorizma, prednost će se dati mjerama potpore koje se odnose na razvoj i jačanje zakonodavstva za suzbijanje terorizma, provedbu i praksu u području financijskog, carinskog i imigracijskog prava, razvoj postupaka kaznenog progona koji su usklađeni s najvišim međunarodnim standardima i koji su u skladu s međunarodnim pravom, jačanje mehanizama demokratske kontrole i institucionalnog nadzora te sprečavanje nasilnog radikalizma.

S obzirom na pomoć koja se odnosi na problem droga, potrebna pozornost posvetit će se međunarodnoj suradnji s ciljem promicanja najbolje prakse u vezi sa smanjenjem potražnje, proizvodnje i štetnih učinaka. [Am. 462]

(b)  prijetnje javnim prostorima, ključnoj infrastrukturi, uključujući međunarodni promet, putnički i teretni promet, energetske djelatnosti i distribuciju energije, kibersigurnosti, javnom zdravlju, uključujući nagle epidemije s mogućim transnacionalnim učinkom, ili ekološkoj stabilnosti, prijetnje pomorskoj sigurnosti, globalne i transregionalne prijetnje koje proizlaze iz utjecaja klimatskih promjena koje mogu imati destabilizirajući učinak na mir i sigurnost; [Am. 463]

(c)  ublažavanje rizika, bez obzira jesu li namjernog, nenamjernog ili prirodnog podrijetla, koji se odnose na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne materijale ili agense te rizika povezanih s povezanim instalacijama i lokacijama, osobito u sljedećim područjima;

(1)  podupiranje i promicanju aktivnosti civilnog istraživanja kao alternative istraživanju u vezi s obranom;

(2)  jačanje sigurnosnih praksi koje se odnose na civilne objekte gdje se pohranjuju osjetljivi kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali i agensi ili se njima rukuje u sklopu civilnih istraživačkih programa;

(3)  podupiranje, unutar okvira politika suradnje Unije i njihovih ciljeva, uspostave civilne infrastrukture i relevantnih civilnih studija potrebnih za demontiranje, popravak ili prenamjenu postrojenja i lokacija u vezi s oružjem koji više ne pripadaju nijednom programu obrane;

(4)  jačanje kapaciteta nadležnih civilnih tijela uključenih u razvoj i izvršavanje učinkovite kontrole nad nezakonitim trgovanjem kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim materijalima ili agensima (uključujući opremu za njihovu proizvodnju ili isporuku);

(5)  razvijanje pravnog okvira i institucijskih kapaciteta za uspostavu i izvršavanje učinkovite kontrole izvoza, osobito robe s dvojnom namjenom, uključujući mjere regionalne suradnje, te u pogledu provedbe odredbi Ugovora o trgovini oružjem i promicanja njegova pridržavanja;

(6)  razvijanje učinkovite civilne pripravnosti za katastrofe, planiranja u hitnim situacijama, odgovora na krize i kapaciteta provođenja mjera čišćenja.

Takve aktivnosti razvijaju se u skladu s aktivnostima u okviru Europskog instrumenta za nuklearnu sigurnost uspostavljenog Uredbom EINS. [Am. 464]

(d)  izgradnja kapaciteta za sigurnost vojnih aktera kao potpora razvoju i sigurnosti za razvoj (CBSD). [Am. 465]

4.  PODRUČJA INTERVENCIJE ZA GLOBALNE IZAZOVE

A.  LJUDI

1.  Zdravlje

(a)  Razvijanje ključnih elemenata djelotvornog i sveobuhvatnog zdravstvenog sustava koje je najbolje rješavati na nadnacionalnoj razini kako bi se osigurao pravedan, cjenovno pristupačan, uključiv i univerzalan pristup javnim zdravstvenim uslugama te skrbilo za spolno i reproduktivno zdravlje i zajamčila s njim povezana prava; [Am. 466]

(a a)  promicanje, pružanje i proširivanje temeljnih usluga i usluga psihološke potpore za žrtve nasilja, prije svega za žene i djecu žrtve silovanja; [Am. 467]

(b)  jačanje globalnih inicijativa koje su ključne za univerzalno zdravstveno osiguranje putem globalnog vodstva u pristupu „zdravlje u svim politikama” s kontinuumom skrbi, uključujući promicanje zdravlja od prevencije do razdoblja nakon liječenja;

(c)  zahvaćanje rješavanje pitanja globalne zdravstvene sigurnosti putem istraživanja zaraznih bolesti, među ostalim, istraživanja bolesti povezanih sa siromaštvom i zanemarenih bolesti, te njihove kontrole zaraznih , borbom protiv takvih bolesti i lažnih lijekova, prenošenje znanja u sigurne, dostupne i cjenovno pristupačne proizvode i politike koji ciljaju teret se odnose na imunizaciju, širok spektar stalnog tereta infekcija, novih bolesti i bolesti koje koji se stalno mijenja ponovno pojavljuju te epidemije i antimikrobnu rezistenciju (neprenosive bolesti, svi oblici neishranjenosti i ekološki faktori rizika) te oblikovanje globalnih tržišta radi poboljšanja pristupa osnovnim zdravstvenim proizvodima i uslugama zdravstvene skrbi, posebno u pogledu spolnog i reproduktivnog zdravlja. [Am. 468]

(c a)  podupiranje inicijativa za poboljšanje pristupa sigurnim, učinkovitim i cjenovno pristupačnim lijekovima (uključujući generičke lijekove), dijagnostici i povezanim zdravstvenim tehnologijama, te iskorištavanje svih raspoloživih alata za smanjenje cijena životno važnih lijekova i dijagnostike. [Am. 469]

(c b)  poticanje dobrog zdravlja i suzbijanje zaraznih bolesti jačanjem zdravstvenih sustava i ostvarivanjem ciljeva održivog razvoja, uključujući stavljanjem većeg naglaska na prevenciju i rješavanje pitanja bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem; [Am. 470]

2.  Obrazovanje

(a)  Promicanje zajedničkih globalnih napora ostvarivanja međunarodno dogovorenih ciljeva u obrazovanju i borba protiv obrazovnog siromaštva kroz zajedničke globalne napore za uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje i osposobljavanje na svim razinama, među ostalim za sve dobne skupine, uključujući obrazovanje u ranom djetinjstvu, u hitnim i kriznim situacijama i dajući poseban prioritet jačanju besplatnih javnih obrazovnih sustava; [Am. 471]

(b)  jačanje znanja, istraživanja i inovacija, vještina i vrijednosti putem partnerstava i saveza za aktivno građanstvo i produktivnih, obrazovanih, demokratskih uključivih i otpornih društava; [Am. 472]

(c)  podupiranje globalnog djelovanja na smanjenju svih dimenzija diskriminacije i nejednakosti, kao što je razlika između djevojčica/žena i dječaka/muškaraca, kako bi se osiguralo da svi imaju jednake mogućnosti sudjelovati u ekonomskom, političkom, i društvenom i kulturnom životu. [Am. 473]

(c a)   podupiranje napora i poboljšanje dobrih praksi aktera koje primjenjuju akteri civilnog društva te kvalitetnog obrazovanja u nestabilnim okružjima u kojima su strukture upravljanja slabe. [Am. 474]

(c b)  podupiranje mjera i promicanje suradnje u području sporta kako bi se doprinijelo osnaživanju žena i mladih, pojedinaca i zajednica te ciljevima zdravlja, obrazovanja i socijalne uključenosti iz Programa do 2030.; [Am. 475]

3.  Žene i djeca [Am. 476]

(a)  Predvođenje i podupiranje lokalnih, nacionalnih i regionalnih inicijativa i globalnih nastojanja, partnerstava i saveza za iskorjenjivanje prava žena kako su utvrđena Konvencijom UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena i fakultativnim protokolom uz tu Konvenciju, kako bi se uklonili svi oblici nasilja, nad ženama štetne prakse i svi oblici diskriminacije žena i djevojčica; djevojčicama; to uključuje fizičke, seksualne, psihološke, ekonomske, političke i druge oblike nasilja i diskriminacije, uključujući isključenost s kojom se žene suočavaju u raznim područjima javnog i privatnog života; [Am. 477]

(a a)  rješavanje temeljnih uzroka rodnih nejednakosti kao sredstvo za podupiranje sprečavanja sukoba i izgradnje mira; promicanje osnaživanja žena, među ostalim i njihove uloge kao aktera u razvoju i izgradnji mira; poticanje moći djelovanja, vidljivosti i sudjelovanja žena i djevojčica u društvenom, gospodarskom, političkom i civilnom životu; [Am. 478]

(a b)  promicanje zaštite i ostvarivanja prava žena i djevojčica, uključujući ekonomska, radna, socijalna i politička prava te spolno i reproduktivno zdravlje i prava, uključujući usluge, obrazovanje i potrepštine u području spolnog i reproduktivnog zdravlja. [Am. 479]

(b)  promicanje novih inicijativa za jačanje sustava zaštite djece u trećim zemljama, osiguravajući da su djeca zaštićena u svim područjima od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, među ostalim promicanjem prijelaza s pružanja skrbi u ustanovama na pružanje njege u zajednici. [Am. 480]

3 a.  Djeca i mladi

(a)  Promicanje novih inicijativa za jačanje sustava zaštite djece u trećim zemljama, osiguravajući da djeca imaju najbolji mogući početak u životu i da su zaštićena u svim područjima od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, među ostalim promicanjem prijelaza s pružanja skrbi u ustanovama na pružanje njege za djecu u zajednici.

(b)  promicanje pristupa osnovnim socijalnim uslugama za djecu i mlade, uključujući one najmarginaliziranije, s naglaskom na zdravlju, prehrani, obrazovanju, razvoju djece u ranom djetinjstvu i socijalnoj zaštiti te uključujući usluge spolnog i reproduktivnog zdravlja, informacija i potrepština, usluge prilagođene mladima i sveobuhvatno seksualno obrazovanje, prehranu, obrazovanje i socijalnu zaštitu;

(c)  promicanje pristupa mladih vještinama, dostojanstvenim i kvalitetnim radnim mjestima kroz obrazovanje, strukovno i tehničko osposobljavanje i pristup digitalnim tehnologijama; podupiranje poduzetništva mladih i poticanje otvaranja održivih radnih mjesta s dostojanstvenim radnim uvjetima;

(d)  promicanje inicijativa kojima se osnažuju mladi i djeca i pruža potpora politikama i djelovanjima kojima se jamče njihova uključenost i stvarno građansko i političko sudjelovanje te priznaje njihova uloga u društvu, prepoznavanje njihova stvarnog potencijala kao pozitivnih pokretača promjene u područjima kao što su mir, sigurnost, održivi razvoj, klimatske promjene, zaštita okoliša i iskorjenjivanje siromaštva. [Am. 481]

4.  Migracije, mobilnost i prisilno raseljavanje [Am. 482]

(a)  Osiguranje da EU-a EU zadrži vodeću ulogu u oblikovanju globalnog programa za migracije i upravljanja prisilnim raseljavanjem u svim njegovim dimenzijama kako bi se osigurale sigurne, uredne i zakonite migracije; [Am. 483]

(b)  usmjeravanje globalnog i međuregionalnog dijaloga o politikama i podrška tom dijalogu, uključujući razmjenu među ostalim o migracijama jug-jug i suradnju razmjeni i suradnji u području migracija i prisilnog raseljavanja; [Am. 484]

(c)  podupiranje provedbe međunarodnih obveza i obveza EU-a u pogledu migracija i prisilnog raseljavanja, uključujući u sklopu Globalnog sporazuma o migraciji i Globalnog sporazuma o izbjeglicama;

(d)  poboljšanje globalne baze dokaza, među ostalim u pogledu migracija/razvoja, i pokretanje pilot-mjera usmjerenih na razvijanje inovativnih operativnih pristupa u području migracija i prisilnog raseljavanja.

(d a)  suradnja u ovom području odvijat će se u skladu s pristupom na temelju ljudskih prava i njome će se upravljati u skladu s [Fondom za azil i migracije], uz puno poštovanje ljudskog dostojanstva i načela usklađenosti politika radi razvoja. [Am. 485]

5.  Dostojanstven rad, socijalna zaštita i nejednakost

(a)  Oblikovanje globalnog programa i pružanje podrške inicijativama za integraciju snažnog stupa o jednakosti i socijalnoj pravdi u skladu s europskim vrijednostima;

(b)  pridonošenje globalnom programu o dostojanstvenom radu, posebno u globalnim lancima za sve u zdravom okružju, na temelju osnovnih radnih normi MOR-a, uključujući socijalni dijalog, plaće dostatne za život i borbu protiv dječjeg rada, posebice preko održivih i odgovornih globalnih lanaca vrijednosti, utemeljenih na horizontalnim obvezama dužne pažnje, kao i povećanje znanja o djelotvornim politikama zapošljavanja koje odgovaraju potrebama tržišta rada, uključujući strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje; [Am. 486]

(b a)   podupiranje globalnih inicijativa u vezi s poslovanjem i ljudskim pravima, među ostalim o odgovornosti korporacija za kršenja prava i pristupu pravnim lijekovima; [Am. 487]

(c)  podupiranje globalnih inicijativa o univerzalnoj socijalnoj zaštiti koje slijede načela učinkovitosti, održivosti i jednakosti; uključujući potporu kako bi se riješio problem nejednakosti i osigurala socijalna kohezija, osobito uspostavljanjem i jačanjem održivih sustava socijalne zaštite i sustava socijalnog osiguranja, i uz pomoć porezne reforme, čime se jačaju kapaciteti poreznih sustava i potiče borba protiv prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; [Am. 488]

(d)  nastavak istraživanja i razvoja na svjetskoj razini koji uz pomoć socijalnih inovacija jačaju socijalnu uključenost te se bave potrebama najranjivijih dijelova društva.

6.  Kultura

(a)  Promicanje inicijativa za kulturnu raznolikost, i međukulturni međureligijski dijalog u svrhu miroljubivih međudruštvenih odnosa; [Am. 489]

(b)  podupiranje kulture i kreativnog i umjetničkog izražavanja kao pokretača održivog društvenog i gospodarskog razvoja te jačanje suradnje kad je riječ o kulturnoj baštini, suvremenoj umjetnosti i drugim kulturnim izrazima te njihovo očuvanje;. [Am. 490]

(b a)  razvoj lokalnih obrta kao sredstva za očuvanje lokalne kulturne baštine; [Am. 491]

(b b)  jačanje suradnje u području zaštite, očuvanja i poboljšanja kulturne baštine, uključujući očuvanje osobito ranjive kulturne baštine, posebice one koja pripada manjinskim i izoliranim zajednicama i autohtonim narodima; [Am. 492]

(b c)   podupiranje inicijativa za vraćanje kulturne imovine u njezinu zemlju podrijetla ili njezin povrat u slučaju nezakonitog prisvajanja; [Am. 493]

(b d)  podupiranje kulturne suradnje s Unijom, uključujući putem razmjena, partnerstava i drugih inicijativa te priznavanje profesionalnosti autora, umjetnika i kulturnih i kreativnih subjekata; [Am. 494]

(b e)  podupiranje suradnje i partnerstava među sportskim organizacijama; [Am. 495]

B.  PLANET

1.  Osiguravanje zdravog okoliša i borba protiv klimatskih promjena

(a)  Jačanje globalnog upravljanja klimom i okolišem, provedba Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, konvencija iz Rija i drugih multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša;

(b)  doprinošenje vanjskoj projekciji Unijinih politika okoliša i klimatskih promjena uz potpuno poštovanje načela usklađenosti politika radi razvoja; [Am. 496]

(c)  integracija ciljeva zaštite okoliša, klimatskih promjena i smanjenja rizika od katastrofa u politike, planove i ulaganja, uključujući putem poboljšanog znanja i informacija, među ostalim, u programima međuregionalne suradnje ili mjerama između zemalja i regija partnera s jedne strane te susjednih najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i teritorija obuhvaćenih Odlukom o PZP-ima s druge strane; [Am. 497]

(d)  provedba međunarodnih inicijativa i inicijativa EU-a za promicanje prilagodbe na klimatske promjene, ublažavanje klimatskih promjena i promicanje razvoja s niskom razinom emisija otpornog na klimatske promjene, među ostalim provedbom nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC) i strategija s niskim razinama emisija otpornih na klimatske promjene, smanjenje rizika od katastrofa, rješavanje problema uništavanja okoliša i zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti, promicanje očuvanja očuvanje i održivog korištenja održivo korištenje i upravljanja upravljanje kopnenim i morskim ekosustavima i obnovljivim prirodnim resursima, uključujući zemljište, zemlju vodu, oceane, ribarstvo i šume, rješavanje problema krčenja šuma, dezertifikacije, degradacije tla, nezakonite sječe i nezakonite trgovine divljom faunom i florom, suzbijanje onečišćenja i osiguravanje zdravog okoliša, rješavanje klimatskih pitanja i pitanja zaštite okoliša, promicanje učinkovite uporabe resursa, održive potrošnje i proizvodnje, integriranog upravljanja vodnim resursima te dobrog upravljanja kemikalijama i gospodarenja otpadom te podrška prijelazu na zelena kružna gospodarstva koja odlikuju otpornost na klimatske promjene i niske razine emisija; [Am. 498]

(d a)  promicanje ekološki održivih poljoprivrednih praksi, uključujući agroekologiju, kako bi se zaštitili ekosustavi i biološka raznolikost i povećala otpornost okoliša i društva na klimatske promjene, s posebnim naglaskom na podupiranju malih zemljoposjednika, radnika i obrtnika; [Am. 499]

(d b)  provođenje međunarodnih inicijativa i inicijativa Unije radi rješavanja pitanja gubitka biološke raznolikosti, promicanje očuvanja kopnenih i morskih ekosustava i povezane biološke raznolikosti, njihove održive uporabe i upravljanja. [Am. 500]

2.  Održiva energija

(a)  Podržavanje globalnih nastojanja, obveza, partnerstva partnerstava i saveza, osobito uključujući održive energetske tranzicije; [Am. 501]

(a a)  promicanje energetske sigurnosti za zemlje partnere i lokalne zajednice kroz, primjerice, diversifikaciju izvora i pravaca, uzimajući u obzir pitanja nestabilnosti cijena, potencijal za smanjenje emisija, poboljšanje tržišta i poticanje energetskih, a posebno elektroenergetskih interkonekcija i trgovine; [Am. 502]

(b)  poticanje partnerskih vlada da usvoje politiku energetskog sektora i reforme tržišta kako bi se stvorilo povoljno okruženje za uključivi rast i ulaganja i povećao pristup energetskim uslugama koje su klimatski povoljne, cjenovno pristupačne, moderne, pouzdane i održive, uz snažnu usmjerenost na obnovljive izvore davanje prednosti obnovljivim izvorima energije i energetsku učinkovitost energetskoj učinkovitosti; [Am. 503]

(c)  istraživanje, utvrđivanje, stavljanje u prvi plan na svjetskoj razini i financijsko podupiranje održivih poslovnih modela s potencijalom proširivosti i primjenjivosti u drugim područjima koji se temelje na inovativnim i digitalnim tehnologijama i zasnovani su na inovativnom istraživanju, čime se osigurava veća učinkovitost, posebno decentraliziranih pristupa pružanju pristupa energiji korištenjem obnovljivih izvora energije, uključujući u područjima u kojima su lokalni tržišni kapaciteti ograničeni.

C.  BLAGOSTANJE

1.  Održiv i uključiv rast, pristojna radna mjesta i angažiranost privatnog sektora

(a)  Promicanje održivih privatnih ulaganja kroz inovativne mehanizme financiranja i podjelu rizika , među ostalim, za najmanje razvijene zemlje i nestabilne države koje u suprotnome ne bi privukle takvo ulaganje i za koje se može dokazati dodatnost; [Am. 504]

(b)  poboljšanje razvoj socijalno i ekološki odgovornog lokalnog privatnog sektora, poboljšanje poslovnog okruženja i investicijske klime, podržavanje poboljšanog javno-privatnog dijaloga i izgradnje kapaciteta mikro, konkurentnosti i otpornosti lokalnih mikropoduzeća malih i srednjih poduzeća, kao i zadruga i socijalnih poduzeća, i njihove integracije u lokalno, regionalno i globalno gospodarstvo; [Am. 505]

(b a)  promicanje financijske uključivosti omogućavanjem pristupa korištenju financijskih usluga, kao što su mikrokrediti i štednja, mikroosiguranja i prijenos plaćanja, i njihovog učinkovitog korištenja, od strane mikropoduzeća i MSP-ova te kućanstava, posebice zapostavljenih i ranjivih skupina; [Am. 506]

(c)  podupiranje provedbe Unijine trgovinske politike i trgovinskih sporazuma o trgovini i njihove provedbe čiji je cilj održivi razvoj i poboljšanje pristupa tržištima zemalja partnera te poticanje pravedne trgovine, odgovornog ulaganja i poslovnih mogućnosti za poduzeća iz Unije, istovremeno uklanjajući prepreke pristupu tržištu i ulaganjima, kao i nastojanje da se olakša pristup klimatskih prihvatljivim tehnologijama i intelektualnom vlasništvu, osiguravajući pritom najveću moguću podjelu vrijednosti i dužnu pažnju u pogledu zaštite ljudskih prava u opskrbnim lancima te uz potpuno poštovanje usklađenosti politika radi razvoja kada je riječ o zemljama u razvoju; [Am. 507]

(d)  promicanje djelotvorne kombinacije politika kojima se podupiru ekonomska diversifikacija, dodavanje vrijednosti, regionalna integracija te održivo zeleno i plavo gospodarstvo;

(e)  olakšavanje pristupa digitalnim tehnologijama, uključujući promicanje pristupa financiranju i financijske uključenosti;

(f)  promicanje održive potrošnje i proizvodnje, kao i inovativnih tehnologija i praksi za niskougljično, resursno učinkovito i kružno gospodarstvo.

2.  Sigurnost opskrbe hranom i ishrane

(a)  Podupiranje i usmjeravanje međunarodnih strategija, organizacija, mehanizama i aktera odgovornih za glavna globalna pitanja politike i okvire održive sigurnosti opskrbe hranom i ishrane i doprinošenje odgovornosti u pogledu međunarodnih obveza u vezi sa sigurnošću hrane, ishranom i održivom poljoprivredom, uključujući ciljeve održivog razvoja i Pariški sporazum; [Am. 508]

(b)  osiguranje ravnopravnog pristupa hrani, uključujući tako da se pomogne ukloniti manjak u financiranju za prehranu; poboljšanje globalnih javnih dobara u cilju okončanja gladi i pothranjenosti; alati poput Globalne mreže za krize povezane s hranom kako bi se povećao kapacitet za odgovor na krize u vezi s hranom i ishranom u kontekstu povezanosti humanitarnog djelovanja, razvoja i mira (drugim riječima, pomoć u mobiliziranju triju stupova resursa); [Am. 509]

(b a)   poboljšanje međusektorskih napora na koordiniran i ubrzan način kako bi se povećali kapaciteti za diversificiranu lokalnu i regionalnu proizvodnju hrane, osigurala prehrambena sigurnost i sigurnost opskrbe hranom te poboljšala otpornost najranjivijih osoba, posebno u zemljama suočenima s dugotrajnim krizama ili krizama koje se ponavljaju; [Am. 510]

(c)  potvrđivanje središnje uloge koju sektor održive poljoprivrede, ribarstva i akvakulture uključujući poljoprivredu maloposjednika, stočarstvo i nomadsko stočarstvo, ima na svjetskoj razini za povećanje sigurnosti opskrbe hranom, iskorjenjivanje siromaštva, stvaranje radnih mjesta, pravedan i održiv pristup resursima i upravljanje njima, uključujući zemlju i zemljišna prava, vodu, (mikro)kredite, sjemenje koje nije zaštićeno patentom i ostale poljoprivredne čimbenike, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih, otpornost i zdrave ekosustave; [Am. 511]

(d)  osiguravanje inovacija putem međunarodnih istraživanja i jačanje globalnog znanja i stručnosti, promicanje i jačanje lokalnih i autonomnih strategija prilagodbe, posebno kad se odnose na prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, na agrobiološku raznolikost, globalne i uključive vrijednosne lance, pravednu trgovinu, sigurnost opskrbe hranom hrane, odgovorno ulaganje te upravljanje zemljištem i prirodnim resursima. [Am. 512]

(d a)   aktivno podupiranje većeg sudjelovanja civilnog društva i organizacija poljoprivrednika u kreiranju politika i istraživačkim programima i povećanje njihova uključivanja u provedbu i ocjenjivanje vladinih programa. [Am. 513]

D.  PARTNERSTVO

1.  Jačanje uloge lokalnih vlasti kao aktera razvoja putem:

(a)  povećanja kapaciteta europskih i južnih mreža, platformi i saveza lokalnih vlasti kako bi se osigurao sadržajan i trajan politički dijalog u području razvoja te kako bi se promicalo demokratsko upravljanje, osobito putem teritorijalnog pristupa lokalnom razvoju;

(b)  sve veće interakcije s europskim građanima o razvojnim pitanjima (podizanje svijesti, razmjena znanja, uključivanje), posebno u pogledu ciljeva održivog razvoja, među ostalim u Uniji, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima.

2.  Promicanje uključivih društava i dobrog ekonomskog upravljanja, uključujući pravednu i uključivu raspodjelu domaćih prihoda i borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza, transparentno upravljanje javnim financijama te djelotvornu i uključivu javnu potrošnju [Am. 514]

4 a.  PODRUČJA INTERVENCIJE ZA POTREBE I PRIORITETE U VANJSKOJ POLITICI

Mjerama za potporu ciljevima iz podtočke (da) članka 4(3) podupirat će se vanjska politika Unije u svim političkim, razvojnim, gospodarskim i sigurnosnim pitanjima. Tim će se mjerama Uniji omogućiti da djeluje ako postoji vanjskopolitički interes ili prilika za ostvarivanje njezinih ciljeva koje je teško riješiti na drugi način. Mjerama mogu biti obuhvaćeni:

(a)  potpora strategijama Unije za bilateralnu, regionalnu i međuregionalnu suradnju promicanjem dijaloga o politikama i razvojem kolektivnih pristupa i odgovora na izazove od svjetskog značaja, uključujući migracije, razvoj, klimatske promjene i sigurnosna pitanja, osobito u sljedećim područjima:

–  pružanju podrške provedbi sporazuma o partnerstvu i suradnji, akcijskih planova i sličnih bilateralnih instrumenata;

–  produbljivanju političkog i gospodarskog dijaloga s trećim zemljama koje imaju poseban značaj u zbivanjima na globalnoj razini, uključujući u vanjskoj politici;

–  pružanju podrške suradnji s relevantnim trećim zemljama u vezi s bilateralnim i globalnim pitanjima od zajedničkog interesa;

–  promicanju odgovarajućih popratnih aktivnosti ili usklađene provedbe zaključaka donesenih i obveza preuzetih na relevantnim međunarodnim forumima;

(b)  potpora trgovinskoj politici Unije:

–  potpora trgovinskoj politici Unije i pregovaranje, provedba i poštovanje trgovinskih sporazuma, potpuno poštovanje usklađenosti politika radi razvoja kada je riječ o zemljama u razvoju te potpuna usklađenost s ostvarivanjem ciljeva održivog razvoja;

–  potpora za poboljšanje pristupa tržištima zemalja partnera te poticanje mogućnosti trgovine, ulaganja i poslovnih mogućnosti za poduzeća iz Unije, posebice MSP-ove, istovremeno uklanjajući prepreke za pristup tržištu i ulaganjima i štiteći prava intelektualnog vlasništva putem gospodarske diplomacije, poslovne i regulatorne suradnje i uz nužne prilagodbe u vezi s partnerskim zemljama u razvoju;

(c)  doprinosi provedbi međunarodne dimenzije unutarnjih politika Unije:

–  doprinosi provedbi međunarodne dimenzije unutarnjih politika Unije kao što su, među ostalim, okoliš, klimatske promjene, energija, znanost i obrazovanje, kao i suradnja u pogledu upravljanja oceanima;

–  promicanje internih politika Unije u odnosima s ključnim zemljama partnerima te u vezi s tim podupiranje regulatornog približavanja;

(d)  poboljšanje općeg razumijevanja djelovanja i vidljivosti Unije i njezine uloge na svjetskoj sceni:

–  poboljšanje općeg razumijevanja djelovanja i vidljivosti Unije i njezine uloge na svjetskoj sceni putem strateške komunikacije, javne diplomacije, kontakata na osobnoj razini, kulturne diplomacije, suradnje u području obrazovanja i sveučilišne suradnje te aktivnosti upoznavanja s vrijednostima i interesima Unije;

–  poboljšanje mobilnosti studenata i akademskog osoblja, čime se stvaraju partnerstva usmjerena na poboljšanje kvalitete visokog obrazovanja te uvođenje združenih studija u svrhu akademskog priznavanja (program Erasmus+).

Tim se djelovanjima provode inovativne politike ili inicijative, što odgovara trenutačnim ili nastajućim kratkoročnim do srednjoročnim potrebama, mogućnostima i prioritetima, a prisutan je i potencijal da se buduća djelovanja u okviru geografskih ili tematskih programa bolje orijentiraju. Naglasak djelovanja bit će na produbljivanju Unijinih odnosa i dijaloga te na izgradnji partnerstava i saveza s ključnim zemljama od strateškog interesa, osobito zemljama čija su gospodarstva u usponu i zemljama sa srednjim dohotkom, koje imaju sve važniju ulogu u svjetskim zbivanjima, globalnom upravljanju, vanjskoj politici, međunarodnom gospodarstvu i multilateralnim forumima. [Am. 515]

PRILOG IV.

PODRUČJA INTERVENCIJE ZA DJELOVANJA ZA BRZI ODGOVOR

1.  Djelovanja koja doprinose miru, stabilnosti i sprječavanju sukoba u hitnim situacijama, krizama u nastajanju, krizama i razdobljima nakon kriza [Am. 516]

Djelovanja za brzi odgovor iz članka 4. stavka 4. točke (a) osmišljena su za djelotvoran odgovor Unije na sljedeće izvanredne i nepredviđene situacije:

(a)  hitne situacije, krize, krize u nastajanju ili prirodne katastrofe kada je relevantno za stabilnost, mir i sigurnost; [Am. 517]

(b)  situacije koje predstavljaju prijetnju miru, demokraciji, javnom poretku, zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda ili sigurnosti i zaštiti pojedinaca, a posebno onih koji su izloženi rodno uvjetovanom nasilju u nestabilnim situacijama; [Am. 518]

(c)  situacije koje mogu eskalirati u oružani sukob ili ozbiljno destabilizirati predmetne treće zemlje.

1 a.  Tehnička i financijska pomoć iz članka 1. može obuhvaćati sljedeće:

(a)  potporu, pružanjem tehničke i logističke pomoći, naporima međunarodnih, regionalnih i lokalnih organizacija i država i aktera civilnog društva u promicanju izgradnje povjerenja, posredovanja, dijaloga i pomirenja, tranzicijske pravde, osnaživanja žena i osnaživanja mladih, prije svega u pogledu napetosti među zajednicama i dugotrajnih sukoba;

(b)  potporu provedbi rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, posebno uzimajući u obzir one o ženama, miru i sigurnosti te mladima, a posebno u nestabilnim zemljama te zemljama u kojima se odvijaju sukobi i zemljama koje se oporavljaju od sukoba;

(c)  potporu uspostavi i funkcioniranju privremenih uprava koje su dobile mandat u skladu s međunarodnim pravom;

(d)  potporu razvoju demokratskih, pluralističkih državnih institucija, uključujući mjere jačanja uloge žena u tim institucijama, učinkovitoj civilnoj upravi i civilnom nadzoru nad sigurnosnim sustavom, kao i mjere za jačanje kapaciteta tijela kaznenog progona i pravosudnih tijela uključenih u borbu protiv terorizma, organiziranog kriminala i svih oblika nezakonite trgovine;

(e)  potporu međunarodnim kaznenim sudovima i ad hoc nacionalnim sudovima, povjerenstvima za istinu i pomirbu, tranzicijskoj pravdi i drugim mehanizmima za pravno rješavanje zahtjeva u vezi s ljudskim pravima te utvrđivanje imovinskih prava i odlučivanje o njima, koji su uspostavljeni u skladu s međunarodnim standardima u području ljudskih prava i vladavine prava;

(f)  potporu jačanju kapaciteta države da i pod znatnim pritiscima brzo izgradi, održava ili oporavi svoje ključne funkcije te postavi temelj socijalne i političke kohezije;

(g)  potporu mjerama potrebnima za početak oporavka i obnove ključnih infrastrukturnih, stambenih i javnih objekata te gospodarskih sredstava i bitnih proizvodnih kapaciteta, kao i drugim mjerama za ponovno pokretanje gospodarskih aktivnosti, otvaranje radnih mjesta i uspostavljanje minimalnih uvjeta potrebnih za održivi društveni razvitak;

(h)  potporu civilnim mjerama koje se odnose na demobilizaciju i reintegraciju bivših boraca i njihovih obitelji u civilno društvo i prema potrebi njihovu repatrijaciju, kao i mjerama kojima se rješavaju problemi djece vojnika i žena boraca;

(i)  potporu mjerama za ublažavanje socijalnih učinaka koji proizlaze iz preustroja oružanih snaga;

(j)  potporu mjerama za rješavanje problema, unutar okvira politika suradnje Unije i njihovih ciljeva, socioekonomskog učinka protupješačkih mina, neeksplodiranih ubojnih sredstava i eksplozivnih ostataka rata na civilno stanovništvo. Aktivnosti financirane na temelju ove Uredbe mogu, između ostalog, obuhvaćati obrazovanje o opasnosti, otkrivanje i čišćenje mina te s tim u vezi uništavanje nagomilanih zaliha;

(k)  potporu mjerama suzbijanja, unutar okvira politika suradnje Unije i njihovih ciljeva, nezakonite uporabe i pristupa vatrenom, malom i lakom oružju;

(l)  potporu mjerama kojima se osigurava primjereno ispunjavanje posebnih potreba žena i djece u kriznim i konfliktnim situacijama, uključujući sprečavanje njihove izloženosti rodno uvjetovanom nasilju;

(m)  potporu rehabilitaciji i reintegraciji žrtava oružanih sukoba, uključujući mjere kojima se odgovara na posebne potrebe žena i djece;

(n)  potporu mjerama kojima se promiče i brani poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, demokracije i vladavine prava te s time povezanih međunarodnih instrumenata;

(o)  potporu socioekonomskim mjerama koje promiču pravedan pristup i transparentno upravljanje prirodnim resursima u kriznim situacijama ili situacijama krize u nastajanju, uključujući izgradnju mira;

(p)  potporu mjerama za rješavanje potencijalnog učinka iznenadnih kretanja stanovništva od važnosti za političku i sigurnosnu situaciju, uključujući mjere kojima se odgovara na potrebe zajednica domaćina u kriznim situacijama ili situacijama krize u nastajanju, uključujući izgradnju mira;

(q)  potporu mjerama kojima se promiče razvoj i organiziranje civilnog društva i njegovo sudjelovanje u političkim procesima, uključujući mjere za jačanje uloge žena u takvim procesima, kao i mjere kojima se promiču neovisnost, pluralizam i profesionalizam medija;

(r)  izgradnju kapaciteta vojnih aktera kao potporu razvoju i sigurnosti za razvoj. [Am. 519]

2.  Djelovanja koja pridonose jačanju otpornosti i povezivanju humanitarne pomoći i razvojnih djelovanja

Djelovanja za brzi odgovor iz članka 4. stavka 4. točke (b) osmišljena su za djelotvorno jačanje otpornosti te povezivanje humanitarne pomoći i razvoja, što su pitanja koja se ne može mogu brzo riješiti putem geografskih i tematskih programa, osiguravajući usklađenost, dosljednost i komplementarnost s humanitarnom pomoći kako je utvrđeno u članku 5. [Am. 520]

Ta djelovanja mogu obuhvaćati sljedeće:

(a)  jačanje otpornosti podupiranjem pojedinaca, zajednica, institucija i zemalja kako bi se bolje pripremili na političke, gospodarske i društvene pritiske i šokove, prirodne katastrofe i katastrofe izazvane ljudskim djelovanjem, sukobe i globalne prijetnje te kako bi ih lakše prevladali, prilagodili im se i od njih oporavili; uključujući jačanjem kapaciteta države da čak i pod znatnim pritiscima brzo izgradi, održava ili oporavi svoje ključne funkcije te postavi temelj socijalne i političke kohezije, te jačanjem kapaciteta društava, zajednica i pojedinaca da upravljaju mogućnostima i rizicima na miran i stabilan način i da izgrade, održavaju ili obnove život kad su suočeni s velikim pritiscima; društava, zajednica i pojedinaca da upravljaju mogućnostima i rizicima na miran način koji obuhvaća faktor sukoba i da izgrade, održavaju ili obnove život kad su suočeni s velikim pritiscima te pružanjem potpore pojedincima, zajednicama i društvima da utvrde i ojačaju svoje postojeće lokalne kapacitete za otpornost i prilagodbu na te pritiske i šokove te oporavak od njih, uključujući one koji bi mogli dovesti do još većeg nasilja; [Am. 521]

(b)  ublažavanje kratkoročnih negativnih učinaka koji proizlaze iz egzogenih šokova koji uzrokuju makroekonomske nestabilnosti, a u cilju zaštite socioekonomskih reformi i prioritetnih javnih rashoda za društveno-gospodarski razvoj i smanjenje siromaštva;

(c)  kratkoročna obnova i izgradnja kako bi žrtve prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, sukoba i globalnih prijetnji imale korist od minimuma socijalno-gospodarske integracije i kako bi se u najkraćem roku stvorili uvjeti za nastavak razvoja na temelju dugoročnih ciljeva predmetnih zemalja i regija; to uključuje zadovoljavanje hitnih i neposrednih potreba koje proizlaze iz prisilnog premještanja ljudi (izbjeglice, raseljene osobe i povratnici) nakon prirodnih katastrofa ili katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem; i [Am. 522]

(d)  pomoć državi, regiji, lokalnim tijelima ili regiji relevantnim nevladinim organizacijama da stvori stvore mehanizme za kratkoročno sprječavanje katastrofa i za stanje pripravnosti, uključujući predviđanje i rano upozoravanje, s ciljem smanjenja posljedica katastrofa. [Am. 523]

3.  Djelovanja koja se odnose na potrebe i prioritete vanjske politike

Djelovanjima za brzi odgovor za potporu ciljevima iz članka 4. stavka 4. točke (c) poduprijet će se vanjska politika Unije u svim političkim, gospodarskim i sigurnosnim pitanjima. To će Uniji omogućiti da djeluje ako postoji hitan ili nezaobilazan vanjskopolitički interes ili prilika za ostvarivanje njezinih ciljeva koji zahtijevaju brzu reakciju i koje je teško riješiti na drugi način.

Ta djelovanja mogu obuhvaćati sljedeće:

(a)  potporu strategijama Unije za bilateralnu, regionalnu i međuregionalnu suradnju promicanjem dijaloga o politikama i razvojem kolektivnih pristupa i odgovora na izazove od svjetskog značaja, uključujući migraciju i sigurnosna pitanja te iskorištavanje ukazanih prilika;

(b)  potporu Unijinoj trgovinskoj politici i sporazumima o trgovini i njihovoj provedbi; te potporu za poboljšanje pristupa tržištima zemalja partnera te poticanje mogućnosti trgovine, ulaganja i poslovnih mogućnosti za poduzeća iz Unije, posebice MSP-ove, istovremeno uklanjajući prepreke za pristup tržištu i ulaganjima putem gospodarske diplomacije te poslovne i regulatorne suradnje;

(c)  doprinose provedbi međunarodne dimenzije unutarnjih politika Unije kao što su, među ostalim, okoliš, klimatske promjene, energetika, kao i suradnju u pogledu upravljanja oceanima;

(d)  poboljšanje općeg razumijevanja djelovanja i vidljivosti Unije i njezine uloge na svjetskoj sceni putem strateške komunikacije, javne diplomacije, kontakata na osobnoj razini, diplomacije u području kulture, suradnje u području obrazovanja i sveučilišne suradnje te aktivnosti upoznavanja s vrijednostima i interesima Unije.

Tim se djelovanjima provode inovativne politike ili inicijative, što odgovara trenutačnim ili novonastajućim kratkoročnim do srednjoročnim potrebama, mogućnostima i prioritetima, a prisutan je i potencijal da se buduća djelovanja u okviru geografskih ili tematskih programa bolje utemelje. Naglasak djelovanja bit će na produbljivanju Unijinih odnosa, dijaloga i izgradnji partnerstava i saveza s ključnim zemljama od strateškog interesa, osobito zemljama čija su gospodarstva u usponu i zemljama sa srednjim dohotkom, koje imaju sve važniju ulogu u svjetskim zbivanjima, globalnom upravljanju, vanjskoj politici, međunarodnom gospodarstvu i multilateralnim forumima. [Am. 524]

PRILOG V.

PRIORITETNA PODRUČJA ZA OPERACIJE FONDA EFOR+ OBUHVAĆENE JAMSTVOM ZA VANJSKO DJELOVANJE

Operacije Operacijama fonda EFOR+ koje ispunjavaju uvjete za potporu iz Jamstva za vanjsko djelovanje posebno su usmjerene na sljedeća prioritetna područja doprinosi se sljedećim prioritetnim područjima: [Am. 525]

(a)  osiguravanje financiranja i potpore razvoju privatnog i zadružnog , zadružnog i socijalnog poduzetničkog sektora u skladu s uvjetima propisanima u članku 209. stavku 2. [Financijska uredba], [Financijske uredbe] s ciljem pridonošenja održivom razvoju u njegovoj gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj dimenziji te provedbi Programa do 2030., Pariškog sporazuma, i ako je primjereno, europske politike susjedstva i ciljeva utvrđenih člankom 3. Uredbe IPA III, iskorjenjivanju siromaštva, promicanju vještina i poduzetništva, rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena i mladih, uz ostvarivanje i jačanje vladavine prava, dobrog upravljanja i ljudskih prava s posebnim naglaskom na lokalnim poduzećima, socijalnim poduzećima i mikro mikropoduzećima, malim i srednjim poduzećima, radi promicanja na promicanju stvaranja pristojnih dostojanstvenih radnih mjesta u skladu s relevantnim standardima MOR-a, plaća dostatnih za život i poticanja europskih poduzeća da pridonose ekonomskih mogućnosti te na poticanju doprinosa europskih poduzeća svrsi EFOR-a plus; [Am. 526]

(b)  uklanjanje uskih grla za privatna ulaganja osiguravanjem financijskih instrumenata koji mogu biti izraženi u lokalnoj valuti predmetne zemlje partnera, uključujući jamstva za prvi gubitak u portfelju, jamstva za projekte privatnog sektora poput kreditnih jamstava malim i srednjim poduzećima i jamstva za posebne rizike povezane s infrastrukturnim projektima te drugi rizični kapital;

(c)  poticanje financiranja iz privatnog sektora, s posebnim naglaskom na mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima, tako što će se uklanjati poteškoće i prepreke ulaganjima;

(d)  jačanje društveno-gospodarskog sektora i područjâ te povezane javne i privatne infrastrukture i održive povezivosti, uključujući održivu energiju iz obnovljivih izvora, gospodarenje vodom i otpadom, promet, informacijske i komunikacijske tehnologije, kao i okoliš, održivu uporabu prirodnih resursa, održivu poljoprivredu i plavo gospodarstvo, socijalnu infrastrukturu, zdravlje te ljudski kapital, a radi poboljšanja društveno-gospodarskog okruženja;

(e)  pridonošenje klimatskom djelovanju te zaštiti okoliša i njegovu upravljanju okolišem, čime se stvaraju koristi za klimu i okoliš, dodjeljuje 45 % sredstava za ulaganja kojima se pridonose klimatskim ciljevima, upravljanju okolišem i zaštiti okoliša, biološkoj raznolikosti i suzbijanju dezertifikacije, od čega će se 30 % ukupne financijske omotnice namijeniti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama; [Am. 527]

(f)  doprinošenje promicanjem održivog razvoja radi uklanjanja konkretnih glavnih uzroka nezakonitih iskorjenjivanja siromaštva i nejednakosti kao pokretača migracija, uključujući nezakonite migracije i prisilno raseljavanje, te doprinošenje sigurnim, urednim i zakonitim migracijama kroz jačanje otpornosti domaćinskih i tranzitnih zajednica te pomaganje u održivoj reintegraciji migranata koji se vraćaju u svoje zemlje podrijetla, uz posebnu pozornost posvećenu jačanju vladavine prava, dobrom upravljanju dobrog upravljanja, rodne ravnopravnosti, socijalne pravde i ljudskim pravima ljudskih prava. [Am. 528]

Uspostavit će se sljedeća investicijska područja:

—  održiva energija i održiva povezanost

—  financiranje mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća

—  održiva poljoprivreda, ruralni poduzetnici, uključujući samoopskrbnu poljoprivredu i poljoprivredu maloposjednika, nomadske stočare i ekološki prihvatljivu agroindustriju

—  održivi gradovi

—  digitalizacija za održivi razvoj

—  ljudski razvoj [Am. 529]

PRILOG VI.

UPRAVLJANJE FONDOM EFOR+

1.  Struktura fonda EFOR+

1.  EFOR+ sastoji se od regionalnih platformi za ulaganja uspostavljenih na temelju radnih metoda, postupaka i struktura postojećih vanjskih mehanizama Unije za mješovito financiranje, kojima se njihove operacije mješovitog financiranja mogu kombinirati s operacijama Jamstva za vanjsko djelovanje u okviru fonda EFOR+.

2.  Upravljanje fondom EFOR+ osigurava Komisija.

2.  Strateški odbor fonda EFOR+

1.  Komisiju o upravljanju fondom EFOR+ savjetuje strateški odbor, osim u slučaju operacija koje obuhvaćaju politike proširenja EU-a i koje se financiraju iz instrumenta [IPA III.]; naime, one će imati vlastiti strateški odbor na temelju Okvirnog sporazuma o ulaganju za zapadni Balkan (WBIF).

2.  Strateški odbor savjetuje Komisiju o strateškom usmjerenju i prioritetima za ulaganja iz Jamstva za vanjsko djelovanje u okviru fonda EFOR+ i doprinosi njihovoj usklađenosti s vodećim načelima i ciljevima Unijina vanjskog djelovanja, razvojne politike i europske politike susjedstva te s ciljevima iz članka 3. ove Uredbe i svrhom fonda EFOR+ utvrđenom u članku 26. Usto, strateški odbor podupire Komisiju u utvrđivanju ukupnih ciljeva ulaganja kad je riječ o uporabi Jamstva za vanjsko djelovanje za podupiranje operacija fonda EFOR+ i prati jesu li područja za ulaganje geografski i tematski diversificirana i jesu li odgovarajuća.

3.  Strateški odbor podržava i opću koordinaciju, komplementarnost i usklađenost među regionalnim platformama za ulaganja, među trima stupovima Europskog plana ulaganja te između Europskog plana ulaganja i drugih aktivnosti Unije u području migracija i u pogledu provedbe Programa održivog razvoja do 2030., kao i s drugim programima iz ove Uredbe.

4.  Strateški odbor sastoji se od predstavnikâ Komisije i Visokog predstavnika, svih država članica i Europske investicijske banke. Europski parlament ima status promatrača. Doprinositelji, prihvatljivi partneri, zemlje partneri, relevantne regionalne organizacije i drugi dionici mogu prema potrebi dobiti status promatrača. Prije uključivanja novih promatrača provodi se savjetovanje sa strateškim odborom. Strateškim odborom supredsjedaju Komisija i Visoki predstavnik.

5.  Strateški odbor sastaje se najmanje dvaput godišnje i, kada je to moguće, donosi mišljenja konsenzusom. Predsjedatelj može organizirati dodatne sastanke u bilo kojem trenutku ili na zahtjev trećine članova odbora. Ako konsenzus nije moguće postići, primjenjuje se pravo glasa kako je dogovoreno na prvom sastanku strateškog odbora i utvrđeno njegovim poslovnikom. Tim pravom glasa uzima se u obzir izvor financiranja. U poslovniku se određuje okvir u pogledu uloge promatrača. Zapisnici i dnevni redovi sastanaka strateškog odbora javno se objavljuju nakon donošenja.

6.  Komisija na godišnjoj osnovi izvješćuje strateški odbor o postignutom napretku u pogledu provedbe fonda EFOR+. Strateški odbor WBIF-a izvješćuje o ostvarenom napretku u provedbi jamstvenog instrumenta za regiju proširenja kako bi se nadopunilo prethodno navedeno izvješćivanje. Strateški odbor redovito organizira savjetovanje s relevantnim dionicima o strateškom usmjerenju i provedbi fonda EFOR+.

7.  Iako postoje dva strateška odbora, za EFOR+ je potrebno imati jedinstveni i objedinjeni okvir za upravljanje rizicima.

3.  Regionalni operativni odbori

Operativni odbori regionalnih investicijskih platformi pružaju potporu Komisiji na provedbenoj razini pri određivanju regionalnih i sektorskih investicijskih ciljeva te regionalnih, sektorskih i tematskih investicijskih područja te sastavljaju mišljenja o operacijama mješovitog financiranja i uporabi Jamstva za vanjsko djelovanje za podupiranje operacija fonda EFOR+. [Am. 530]

PRILOG VII.

POPIS KLJUČNIH POKAZATELJA USPJEŠNOSTI

U skladu s ciljevima održivog razvoja, sljedeći popis ključnih pokazatelja uspješnosti koristi se kako bi se izmjerilo koliki dio u ostvarenju posebnih ciljeva Unije otpada na njezin vlastiti doprinos.

(1)  Ocjena vladavine prava

(2)  Udio stanovništva ispod granice siromaštva na međunarodnoj razini

(3)  Broj žena u reproduktivnoj dobi, djevojčica adolescentske dobi te djece mlađe od pet godina obuhvaćenih prehrambenim programima koje podupire EU

(4)  Broj djece u dobi od jedne godine u potpunosti cijepljene sredstvima EU-a

(5)  Broj učenika upisanih u koji su završili osnovnoškolsko i/ili srednjoškolsko obrazovanje i stekli minimalne vještine u čitanju i matematici i osposobljavanje uz potporu EU-a Unije[Am. 531]

(6)  Emisije stakleničkih plinova (u kt ekvivalenta CO2) koje su smanjene ili izbjegnute uz potporu EU-a

(7)  Područja morskih, kopnenih i slatkovodnih ekosustava koja su zaštićena i/ili kojima se upravlja na održiv način uz potporu EU-a

(8)  Ostvarena financijska poluga i multiplikacijski učinak

(9)  Pokazatelj političke stabilnosti i izostanka nasilja utemeljen na polaznoj procjeni [Am. 532]

(10)  Broj postupaka povezanih s praksama zemlje partnera u području trgovine, ulaganja i poslovanja odnosno postupaka kojima se promiče vanjska dimenzija unutarnjih politika EU-a, a na koje se utjecalo potporom EU-a

Svi Pokazatelj (4) raščlanjuje se po spolu, a pokazatelji (2), (3) i (5) raščlanjuju se po spolu kad je to potrebno i dobi. [Am. 533]

Prilog VII.a

Zemlje partneri za koje je pomoć Unije obustavljena.

[Utvrđuje ih Komisija na temelju članka 15.a.] [Am. 534]

(1) SL C 45, 4.2.2019., str. 1. (2) SL C 110, 22.3.2019., str. 163. (3) SL C 86, 7.3.2019., str. 295. (4) Stajalište Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. (5) Rezolucija UN-a „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.” donesena je na sastanku na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju 25. rujna 2015. (A/RES/70/1). (6) Uredba (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014.-2020. (SL L 77, 15.3.2014., str. 44.). (7) Interni sporazum između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji se sastaju u okviru Vijeća, o financiranju potpore Europske unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020., u skladu sa Sporazumom o partnerstvu AKP-EU i o dodjeli financijske pomoći za prekomorske zemlje i područja na koje se primjenjuje dio četvrti Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L210/1, 6.8.2013.). (8) Uredba Vijeća (EU) 2015/322 od 2. ožujka 2015. o provedbi 11. europskog razvojnog fonda (SL L 58/1, 3.3.2015.). (9) Uredba (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo (SL L 77, 15.3.2014., str. 27.). (10) Uredba (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (SL L 77, 15.3.2014., str. 1.). (11) Uredba (EU) br. 235/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za demokraciju i ljudska prava širom svijeta (SL L 77, 15.3.2014., str. 85.). (12) Uredba (EU) br. 234/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za partnerstvo za suradnju s trećim zemljama (SL L 77, 15.3.2014., str. 77.). (13) Uredba Vijeća (Euratom) br. 237/2014 od 13. prosinca 2013. o Instrumentu suradnje u području nuklearne sigurnosti (SL L 77, 15.3.2014., str. 109.). (14) Uredba (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih pravila i postupaka za provedbu instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja (SL L 77, 15.3.2014., str. 95.). (15) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 od 25. svibnja 2009. o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja (SL L 145, 10.6.2009., str. 10). (16) Uredba (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. rujna 2017. o uspostavi Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR), jamstva EFOR-a i Jamstvenog fonda EFOR-a. (17) Potpisano u New Yorku 22. travnja 2016. (18) Akcijski plan iz Addis Abebe s Treće međunarodne konferencije o financiranju razvoja donesen je 16. lipnja 2015., a Opća skupština Ujedinjenih naroda podržala ga je 27. srpnja 2015. (A/RES/69/313). (19) „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa. Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku”, lipanj 2016. (20) „Novi europski konsenzus o razvoju ‘Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost’”, Zajednička izjava Vijeća i predstavnika vlada država članica koji se sastaju u Vijeću, Europskog parlamenta i Komisije, 8. lipnja 2017. (21) Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa donesen je 18. ožujka 2015., a Opća skupština Ujedinjenih naroda podržala ga je 3. lipnja 2015. (A/RES/69/283). (22) Zajednička Komunikacija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Preispitivanje Europske politike susjedstva, 18. studenoga 2015. (23) Uredba (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 732/2008 (SL L 303, 31.10.2012., str. 1.). (24) COM (2018)0465 Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) (25) Uredba Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996. o humanitarnoj pomoći (SL L 163, 2.7.1996, str. 1) (26) COM(2018)0461 Prijedlog odluke Vijeća o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji, uključujući odnose između Europske unije, s jedne strane, te Grenlanda i Kraljevine Danske s druge strane („Odluka o pridruživanju prekomorskih zemalja”). (27) COM(2018)0462 Prijedlog uredbe Vijeća o uspostavi Europskog instrumenta za nuklearnu sigurnost koji dopunjuje Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju na temelju Ugovora o Euratomu. (28) C(2018)3800 Prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Vijeću za odluku Vijeća o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći. (29) COM (2018)0367 Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Erasmus”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 1288/2013. (30) COM(2018)0366 Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Kreativna Europa (2021. – 2027.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1295/2013. (31) SL L 123, 12.5.2016., str. 1. (32) Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća od...o...(SL...) (33) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (34) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.). (35) Uredba (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. rujna 2017. o uspostavi Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR), jamstva EFOR-a i jamstvenog fonda EFOR-a. (36) Odluka Vijeća 77/270/Euratom od 29. ožujka 1977. o ovlaštenju Komisije za izdavanje zajmova Euratoma u svrhu doprinosa financiranju nuklearnih elektrana (SL L 88, 6.4.1977., str. 9.). (37) Uredba (EU).../... Europskog parlamenta i Vijeća od ...o...(Sl...) (38) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.). (39) Uredba Vijeća (EZ, Euroatom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.). (40) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.). (41) SL L 283, 31.10.2017., str. 1. (42) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.). (43) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.). (44) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.; (SL L 123, 12.5.2016., str.1.–14.). (45) Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010, str. 30.). (46) Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (SL L) (47) COM(2018)0374 Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) uz potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja. (48) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.). (49) Direktiva Vijeća od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih ili privatnih projekata na okoliš (SL L 175, 5.7.1985., str. 40.–48.). (50) SL L 130, 19.5.2017., str. 1.