Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 13. ožujka 2019. - Strasbourg 
Neulaganje prigovora na delegirani akt: izuzeće Središnje banke Ujedinjene Kraljevine od zahtjeva za transparentnost prije i poslije trgovanja iz Uredbe (EU) br. 600/2014
 Neulaganje prigovora na delegirani akt o izmjeni Uredbe (EU) br. 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa izuzetih subjekata
 Neulaganje prigovora na delegirani akt o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa izuzetih subjekata
 Neulaganje prigovora na delegirani akt: izuzeće Središnje banke Ujedinjene Kraljevine i Ureda za upravljanje dugom Ujedinjene Kraljevine iz područja primjene Uredbe (EU) br. 596/2014
 Neulaganje prigovora na delegirani akt: mogućnost prilagodbe prosječnog dnevnog broja transakcija dionicom kada se mjesto trgovanja s najvećim prometom tom dionicom nalazi izvan Unije
 Nepostizanje većine glasova za prijedlog pravno obvezujućeg akta u odboru (tumačenje članka 171. stavka 1. prvog podstavka točke (b) Poslovnika)
 Opća izvozna dozvola Unije za izvoz određene robe s dvojnom namjenom iz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu ***I
 Nastavak programâ teritorijalne suradnje PEACE IV (Irska–Ujedinjena Kraljevina) i Ujedinjena Kraljevina–Irska (Irska–Sjeverna Irska–Škotska) u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a ***I
 Nastavak tekućih aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja u okviru programa Erasmus+ u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a ***I
 Sigurnost zračnog prometa s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
 Sporazum o suradnji za partnerstvo i razvoj između EU-a i Afganistana ***
 Sporazum o suradnji za partnerstvo i razvoj između EU-a i Afganistana
 Sudjelovanje Norveške, Islanda, Švicarske i Lihtenštajna u eu-LISA-i ***
 Područje djelovanja i mandat posebnih predstavnika EU-a
 Zahtjevi za pristupačnost proizvoda i usluga ***I
 Vizni informacijski sustav ***I
 Uspostava Fonda za azil i migracije ***I
 Uspostava, u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama, instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza ***I
 Uspostava Fonda za unutarnju sigurnost ***I
 Definicija, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića i zaštita njihovih oznaka zemljopisnog podrijetla ***I
 Nacrt izmjena Protokola br. 3 o Statutu Suda Europske unije ***I
 Utvrđivanje mjera za izvanredne situacije u području koordinacije sustava socijalne sigurnosti nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a ***I
 Zajednička pravila kojima se osigurava osnovna povezanost u cestovnom prijevozu tereta s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
 Zajednička pravila kojima se osigurava osnovna zračna povezanost s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
 Pravila koja se odnose na Europski fond za pomorstvo i ribarstvo nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije
 Odobrenja za ribolov ribarskim plovilima Unije u vodama Ujedinjene Kraljevine i ribolovne aktivnosti ribarskih plovila Ujedinjene Kraljevine u vodama Unije ***I
 Određeni aspekti sigurnosti i povezivosti željeznica s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
 Europa koja štiti: Čist zrak za sve
 Popratne mjere koje je ESVD poduzeo dvije godine nakon izvješća EP-a o strateškoj komunikaciji EU-a za borbu protiv propagande koju protiv njega provode treće strane
 Sporazum o pridruživanju između EU-a i Monaka, Andore i San Marina
 Europski centar za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreža nacionalnih koordinacijskih centara ***I
 Izmjena Uredbe (EU) br. 391/2009 s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
 Izmjena Uredbe (EU) br. 1316/2013 s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
 Lučki uređaji za prihvat isporuke brodskog otpada ***I
 Produljenje prijelazne uporabe sredstava koja nisu tehnike elektroničke obrade podataka predviđene Carinskim zakonikom Unije ***I
 Borba protiv prijevara i krivotvorenja bezgotovinskih sredstava plaćanja ***I
 Prigovor na provedbeni akt: Najveća dopuštena količina rezidua za nekoliko tvari uključujući klotianidin
 Genetski modificirani kukuruz 4114 (DP-ØØ4114-3)
 Genetski modificirani kukuruz MON 87411 (MON-87411-9)
 Genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × 1507 × GA21 i potkombinacije Bt11 × MIR162 × 1507, MIR162 × 1507 × GA21 i MIR162 × 1507
 Aktivne tvari uključujući tiakloprid
 Izvješće o Turskoj za 2018.
 Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2019.
 Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2019.

Neulaganje prigovora na delegirani akt: izuzeće Središnje banke Ujedinjene Kraljevine od zahtjeva za transparentnost prije i poslije trgovanja iz Uredbe (EU) br. 600/2014
PDF 125kWORD 48k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 30. siječnja 2019. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2017/1799 u pogledu izuzeća Središnje banke Ujedinjene Kraljevine od zahtjeva za transparentnost prije i poslije trgovanja iz Uredbe (EU) br. 600/2014 (C(2019)00793 – 2019/2546(DEA))
P8_TA-PROV(2019)0159B8-0143/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)00793),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 30. siječnja 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 21. veljače 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012(1), a posebno njezin članak 1. stavak 9. i članak 50. stavak 5.,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

A.  budući da delegirani akt o izmjeni sadrži važne izmjene kako bi se zajamčilo da Središnja banka Ujedinjene Kraljevine nastavi imati koristi od postojećeg izuzeća u skladu s člankom 1. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 600/2014 nakon izmjene statusa Ujedinjene Kraljevine u treću zemlju;

B.  budući da Parlament uviđa važnost brzog donošenja tog akta kako bi se zajamčila pripremljenost Europske unije u slučaju da se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije bez sporazuma o povlačenju;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 173, 12.6.2014., str. 84.


Neulaganje prigovora na delegirani akt o izmjeni Uredbe (EU) br. 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa izuzetih subjekata
PDF 124kWORD 48k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 30. siječnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa izuzetih subjekata (C(2019)00794 – 2019/2547(DEA))
P8_TA-PROV(2019)0160B8-0144/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)00794),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 30. siječnja 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 21. veljače 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, a posebno njezin članak 2. stavak 4. i članak 30. stavak 5.(1),

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

A.  budući da Delegirana uredba sadrži važne izmjene kojima se osigurava da će Središnja banka Ujedinjene Kraljevine i javna tijela zadužena za upravljanje ili posredovanje pri upravljanju javnim dugom biti izuzeta od obveze izvješćivanja iz članka 4. te zahtjeva u pogledu transparentnosti ponovne uporabe iz članka 15. Uredbe (EU) 2015/2365;

B.  budući da Parlament uviđa važnost brzog donošenja tog akta kako bi se zajamčila pripravnost Europske unije u slučaju da se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije bez sporazuma o povlačenju;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 337, 23.12.2015., str. 1.


Neulaganje prigovora na delegirani akt o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa izuzetih subjekata
PDF 125kWORD 48k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 30. siječnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa izuzetih subjekata (C(2019)00791 – 2019/2549(DEA))
P8_TA-PROV(2019)0161B8-0145/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)00791),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 30. siječnja 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 21. veljače 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju(1), a posebno njezin članak 1. stavak 6. i članak 82. stavak 6.,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

A.  budući da delegirani akt sadrži važne izmjene kojima se osigurava da će Središnja banka Ujedinjene Kraljevine i javna tijela zadužena za upravljanje ili posredovanje pri upravljanju javnim dugom biti izuzeta od poravnanja i izvještajnih zahtjeva te zahtjeva u pogledu primjene tehnika smanjenja rizika na transakcije izvedenicama koje nisu obrađene putem poravnanja, navedenih u Uredbi (EU) 648/2012;

B.  budući da Parlament uviđa važnost brzog donošenja tog akta kako bi se zajamčila pripravnost Europske unije u slučaju da se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije bez sporazuma o povlačenju;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) OJ L 201, 27.7.2012, p. 1.


Neulaganje prigovora na delegirani akt: izuzeće Središnje banke Ujedinjene Kraljevine i Ureda za upravljanje dugom Ujedinjene Kraljevine iz područja primjene Uredbe (EU) br. 596/2014
PDF 124kWORD 48k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 30. siječnja 2019. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2016/522 u pogledu izuzeća Središnje banke Ujedinjene Kraljevine i Ureda za upravljanje dugom Ujedinjene Kraljevine iz područja primjene Uredbe (EU) br. 596/2014 (C(2019)00792 – 2019/2550(DEA))
P8_TA-PROV(2019)0162B8-0146/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)00792),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 30. siječnja 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 21. veljače 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ(1), a posebno njezin članak 6. stavak 5. i članak 35. stavak 5.,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

A.  budući da delegirani akt o izmjeni sadrži važne izmjene kako bi se zajamčilo da Središnja banka Ujedinjene Kraljevine i Ured za upravljanje dugom Ujedinjene Kraljevine nastave imati koristi od postojećeg izuzeća u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 596/2014 nakon izmjene statusa Ujedinjene Kraljevine u status treće zemlje;

B.  budući da Parlament uviđa važnost brzog donošenja tog akta kako bi se zajamčila pripravnost Europske unije u slučaju da se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije bez sporazuma o povlačenju;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 173, 12.6.2014., str. 1.


Neulaganje prigovora na delegirani akt: mogućnost prilagodbe prosječnog dnevnog broja transakcija dionicom kada se mjesto trgovanja s najvećim prometom tom dionicom nalazi izvan Unije
PDF 127kWORD 48k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 13. veljače 2019. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2017/588 u pogledu mogućnosti prilagodbe prosječnog dnevnog broja transakcija dionicom kada se mjesto trgovanja s najvećim prometom tom dionicom nalazi izvan Unije (C(2019)00904 – 2019/2579(DEA))
P8_TA-PROV(2019)0163B8-0149/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)00904),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 21. veljače 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 4. ožujka 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU(1), a posebno njezin članak 49. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir članak 10. stavak 1. i članak 13. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ(2),

–  uzimajući u obzir nacrt regulatornih tehničkih standarda u vezi s „izmjenom Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/588 (RTS 11)” koji je 8. studenoga 2018. podnijelo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala u skladu s člankom 49. stavkom 3. Direktive 2014/65/EU,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

A.  budući da delegirani akt sadrži važne izmjene u cilju očuvanja konkurentnosti mjesta trgovanja EU-a na kojima se nudi mogućnost trgovanja dionicama čija je trgovina dopuštena ili se odvija istovremeno u Uniji i u trećoj zemlji, te kada se mjesto trgovanja s najvećim prometom tom dionicom nalazi izvan Unije;

B.  budući da Parlament uviđa važnost brzog donošenja tog akta kako bi se zajamčila pripravnost Europske unije u slučaju da se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije bez sporazuma o povlačenju;

C.  budući da Parlament smatra da doneseni regulatorni tehnički standardi nisu „isti” kao standardi iz nacrta koji je podnijelo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala zbog promjena koje je Komisija uvela u taj nacrt te smatra da ima tri mjeseca za ulaganje prigovora na regulatorne tehničke standarde (razdoblje pregleda); budući da Parlament poziva Komisiju da navede jednomjesečno razdoblje pregleda samo u slučajevima kada je Komisija donijela nacrte europskih nadzornih tijela bez izmjena, tj. kada su nacrt i doneseni regulatorni tehnički standardi „isti”;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 173, 12.6.2014., str. 349.
(2) SL L 331, 15.12.2010., str. 84.


Nepostizanje većine glasova za prijedlog pravno obvezujućeg akta u odboru (tumačenje članka 171. stavka 1. prvog podstavka točke (b) Poslovnika)
PDF 120kWORD 41k
Odluka Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o nepostizanju većine glasova za prijedlog pravno obvezujućeg akta u odboru (tumačenje članka 171. stavka 1. prvog podstavka točke (b) Poslovnika) (2019/2011(REG))
P8_TA-PROV(2019)0164

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir pismo predsjednice Odbora za ustavna pitanja od 7. ožujka 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 226. Poslovnika,

1.  odlučuje dodati sljedeće tumačenje članku 171. stavku 1. prvom podstavku točki (b) Poslovnika:"„Ako prijedlog pravno obvezujućeg akta, s izmjenama ili bez njih, u odboru ne dobije većinu glasova, odbor će Parlamentu predložiti odbijanje akta.”"

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji radi obavijesti.


Opća izvozna dozvola Unije za izvoz određene robe s dvojnom namjenom iz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu ***I
PDF 145kWORD 45k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 izdavanjem opće izvozne dozvole Unije za izvoz određene robe s dvojnom namjenom iz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske (COM(2018)0891 – C8-0513/2018 – 2018/0435(COD))
P8_TA-PROV(2019)0165A8-0071/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0891),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0513/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 6. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A8-0071/2019),

1.  usvaja stajalište u prvom čitanju preuzimajući Prijedlog Komisije;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 izdavanjem opće izvozne dozvole Unije za izvoz određene robe s dvojnom namjenom iz Unije u Ujedinjenu Kraljevinu

P8_TC1-COD(2018)0435


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(1),

budući da:

(1)  Ujedinjena Kraljevina dostavila je 29. ožujka 2017. obavijest o namjeri povlačenja iz Unije na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Ugovori će se prestati primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu od dana stupanja na snagu sporazuma o povlačenju ili, ako do toga ne dođe, dvije godine od te obavijesti odnosno od 30. ožujka 2019., osim ako Europsko vijeće, u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom jednoglasno odluči produljiti to razdoblje.

(2)  Uredbom Vijeća (EZ) br. 428/2009(2) uspostavlja se zajednički sustav za kontrolu izvoza robe s dvojnom namjenom koji je potreban za promicanje Unijine i međunarodne sigurnosti i osiguravanje ravnopravnih uvjeta za izvoznike iz Unije.

(3)  Uredbom (EZ) br. 428/2009 predviđene su „opće izvozne dozvole Unije”, kojima se olakšavaju kontrole izvoza, u određene treće zemlje, robe s dvojnom namjenom koja predstavlja nizak rizik. Trenutno su općom izvoznom dozvolom Unije br. EU001. iz Priloga II.a Uredbi (EZ) br. 428/2009 obuhvaćene Australija, Kanada, Japan, Novi Zeland, Norveška, Švicarska, uključujući Lihtenštajn, i Sjedinjene Američke Države.

(4)  Ujedinjena Kraljevina stranka je relevantnih međunarodnih sporazuma i članica međunarodnih režima o neširenju oružja te zadržava potpunu usklađenost s povezanim obvezama. Ujedinjena Kraljevina primjenjuje razmjerne i prikladne kontrole kako bi djelotvorno uzela u obzir pitanja povezana s namjeravanim krajnjim uporabama i rizikomod zlouporabe u skladu s odredbama i ciljevima Uredbe (EZ) br. 428/2009.

(5)  S obzirom na to da je Ujedinjena Kraljevina važno odredište za robu s dvojnom namjenom proizvedenu u Uniji primjereno je Ujedinjenu Kraljevinu dodati na popis odredišta obuhvaćenih općom izvoznom dozvolom Unije br. EU001 kako bi se osigurala ujednačena i dosljedna primjena kontrola u cijeloj Uniji, promicali ravnopravni uvjeti za izvoznike iz Unije i izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje, dok se istodobno štiti sigurnost Unije i međunarodna sigurnost.

(6)  S obzirom na hitnost koja proizlazi iz okolnosti povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, potrebno je omogućiti brzu primjenu ove Uredbe u vezi s uključivanjem Ujedinjene Kraljevine u opću izvoznu dozvolu Unije br. EU001. Stoga bi ova Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(7)  Ujedinjenu Kraljevinu trebalo bi dodati na popis odredišta obuhvaćenih općom izvoznom dozvolom Unije br. EU001 samo ako sporazum o povlačenju sklopljen s Ujedinjenom Kraljevinom u skladu s člankom 50. stavkom 2. UEU-a nije stupio na snagu do datuma na koji se Ugovori prestaju primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu u skladu s člankom 50. stavkom 3. UEU-a,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog IIa. Uredbi Vijeća (EZ) br. 428/2009 mijenja se kako slijedi:

(a)  naslov „Izvoz u Australiju, Kanadu, Japan, Novi Zeland, Norvešku, Švicarsku, uključujući Lihtenštajn, i Sjedinjene Američke Države” zamjenjuje se sljedećim:"

„Izvoz u Australiju, Kanadu, Japan, Novi Zeland, Norvešku, Švicarsku, uključujući Lihtenštajn, Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske i Sjedinjene Američke Države”;

"

(b)  u dijelu 2. nakon alineje „– Švicarska, uključujući Lihtenštajn,” umeće se sljedeća alineja:"

„– Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske”.

"

Članak 2.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od dana koji slijedi nakon dana prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu na temelju članka 50. stavka 3. UEU-a.

Ova se Uredba ne primjenjuje ako je sporazum o povlačenju sklopljen s Ujedinjenom Kraljevinom u skladu s člankom 50. stavkom 2. UEU-a stupio na snagu do datuma iz drugog stavka ovog članka.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) Stajalište Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019.
(2)Uredba Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom (SL L 134, 29.5.2009., str. 1.).


Nastavak programâ teritorijalne suradnje PEACE IV (Irska–Ujedinjena Kraljevina) i Ujedinjena Kraljevina–Irska (Irska–Sjeverna Irska–Škotska) u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a ***I
PDF 170kWORD 49k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća radi omogućivanja nastavka programâ teritorijalne suradnje PEACE IV (Irska–Ujedinjena Kraljevina) i Ujedinjena Kraljevina–Irska (Irska–Sjeverna Irska–Škotska) u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (COM(2018)0892 – C8-0512/2018 – 2018/0432(COD))
P8_TA-PROV(2019)0166A8-0021/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0892),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 178. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0512/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. veljače 2019.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A8-0021/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća radi omogućivanja nastavka programâ teritorijalne suradnje PEACE IV (Irska–Ujedinjena Kraljevina) i Ujedinjena Kraljevina–Irska (Irska–Sjeverna Irska–Škotska) u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije

P8_TC1-COD(2018)0432


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 178.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(2),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Ujedinjena Kraljevina dostavila je 29. ožujka 2017. obavijest o namjeri povlačenja iz Unije na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Ugovori će se prestati primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu od dana stupanja na snagu sporazuma o povlačenju ili, ako do toga ne dođe, dvije godine od te obavijesti odnosno od 30. ožujka 2019., osim ako Europsko vijeće, u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom, jednoglasno odluči produljiti to razdoblje.

(2)  Povlačenje će se odvijati tijekom programskog razdoblja 2014.–2020., u kojem Ujedinjena Kraljevina sudjeluje u 15 programa suradnje u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja”. Dva od tih programa,odnosno program PEACE IV (Irska–Ujedinjena Kraljevina) i program Ujedinjena Kraljevina–Irska (Irska–Sjeverna Irska–Škotska) (dalje u tekstu zajednički „programi suradnje”), programi su koji uključuju Sjevernu Irsku i kojima se podupiru mir i pomirenje te suradnja sjevera i juga na temelju Mirovnog sporazuma za Sjevernu Irsku („Sporazum na Veliki petak”), a koje Unija namjerava nastaviti čak i ako se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije a da sporazum o povlačenju nije stupio na snagu do datuma prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu na temelju članka 50. stavka 3.UEU-a. Stoga bi se ova Uredba trebala ograničiti na te programe suradnje.

(3)  Programi suradnje posebno su uređeni uredbama (EU) br. 1299/2013(4), (EU) br. 1303/2013(5) i (EU, Euratom) 2018/1046(6) Europskog parlamenta i Vijeća. Ovom bi se Uredbom trebale utvrditi odredbe kojima bi se omogućio, nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, nastavak programâ suradnje u skladu s navedenim uredbama.

(4)  Kad je riječ o programima suradnje, upravljačko tijelo nalazi se u Tijelu za posebne programe EU-a, koje je uspostavljeno Sporazumom između Vlade Irske i Vlade Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o uspostavljanju provedbenih tijela, potpisanim 8. ožujka 1999. Budući da programi suradnje uključuju Sjevernu Irsku, trebali bi se nastaviti provoditi uz nužne dopunske odredbe.

(5)  U svrhu nastavka programâ suradnje trebalo bi razjasniti da, ne dovodeći u pitanje članak 20. stavke 2. i 3. Uredbe (EU) br. 1299/2013, oni mogu obuhvaćati regije sudionice u Ujedinjenoj Kraljevini, koje bi trebale biti istovjetne regijama razine NUTS 3.

(6)  U svrhu nastavka programâ suradnje uz pomoć financijskih sredstava iz općeg proračuna Unije trebao bi se sklopiti administrativni sporazum između Komisije i tijela Ujedinjene Kraljevine s učinkom od datuma prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu kako bi se omogućile potrebne kontrole i revizije programâ suradnje. Ako se takve kontrole i revizije ne mogu provesti, Komisija bi trebala imati mogućnost prekinuti rokove plaćanja, obustaviti plaćanja i primijeniti financijske korekcije, kako je utvrđeno u člancima 83., 142., 144. i 145. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

(7)  U skladu s člankom 76. Uredbe (EU) br. 1303/2013, provedbene odluke Komisije o odobrenju programa PEACE IV (Irska–Ujedinjena Kraljevina) od 30. studenoga 2015. i programa Interreg V-A od 12. veljače 2015. i dalje čine odluku o financiranju u smislu Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, a time i pravnu obvezu u smislu Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046. Ujedinjena Kraljevina i dalje je odgovorna za svoje financijske obveze koje je preuzela kao država članica, a koje se odnose na te pravne obveze Unije.

(8)  Ujedinjena Kraljevina će prestati, od datuma prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu, biti dijelom Unijinog dijela programskog područja u smislu članka 20. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1299/2013. Stoga bi trebalo prilagoditi odredbe te uredbe o prihvatljivosti operacija ovisno o lokaciji.

(9)  S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest omogućivanje, nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, nastavka programâ suradnje ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(10)  Kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih ovom Uredbom, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Ova bi se Uredba trebala primjenjivati samo ako sporazum o povlačenju sklopljen s Ujedinjenom Kraljevinom u skladu s člankom 50. stavkom 2. UEU-a ne stupi na snagu do datuma prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu na temelju članka 50. stavka 3. UEU-a,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.  Ovom se Uredbom utvrđuju odredbe za suočavanje s posljedicama povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije u situaciji kada sporazum o povlačenju sklopljen s Ujedinjenom Kraljevinom u skladu s člankom 50. stavkom 2. UEU-a ne stupi na snagu do datuma prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu na temelju članka 50. stavka 3. UEU-a, u pogledu nastavka sljedećih dvaju programa suradnje obuhvaćenih Uredbom (EU) br. 1299/2013 u kojima sudjeluje Ujedinjena Kraljevina (dalje u tekstu zajednički „programi suradnje”):

1.  PEACE IV (Irska–Ujedinjena Kraljevina);

2.  Ujedinjena Kraljevina–Irska (Irska–Sjeverna Irska–Škotska).

2.  Uredba (EU) br. 1299/2013 nastavlja se primjenjivati na programe suradnje koji podliježu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Geografski opseg

Ne dovodeći u pitanje članak 20. stavke 2. i 3. Uredbe (EU) br. 1299/2013, programi suradnje mogu obuhvaćati regije sudionice u Ujedinjenoj Kraljevini, koje su istovjetne regijama razine NUTS 3.

Članak 3.

Programska tijela

Odstupajući od članka 21. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1299/2013:

–  Tijelo za posebne programe EU-a, u kojemu se nalaze upravljačko tijelo i tijelo za ovjeravanje programâ suradnje, nastavlja obavljati svoje funkcije,

–  Ministarstvo financija Sjeverne Irske ostaje tijelo za reviziju programâ suradnje.

Članak 4.

Nadležnost Komisije u pogledu kontrola

Komisija i tijela Ujedinjene Kraljevine dogovaraju se o primjeni pravila u pogledu kontrola i revizija programâ suradnje. Kontrole i revizije obuhvaćaju cijelo razdoblje programâ suradnje.

Ako se potrebne kontrole i revizije programâ suradnje ne mogu provesti u svim dotičnim regijama, smatra se da to predstavlja ozbiljan nedostatak u sustavu upravljanja i kontrole za potrebe mjera utvrđenih u člancima 83., 142., 144. i 145. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Članak 5.

Prihvatljivost operacija ovisno o lokaciji

Gornja granica utvrđena člankom 20. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1299/2013 ne primjenjuje se na programe suradnje.

Članak 6.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od dana koji slijedi nakon dana prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu na temelju članka 50. stavka 3. UEU-a.

Međutim, ova se Uredba ne primjenjuje ako sporazum o povlačenju sklopljen s Ujedinjenom Kraljevinom u skladu s člankom 50. stavkom 2. UEU-a stupi na snagu do datuma iz drugog stavka ovog članka.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.
(2)Mišljenje od 20. veljače 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019.
(4)Uredba (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja” (SL L 347, 20.12.2013., str. 259.).
(5)Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).
(6)Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).


Nastavak tekućih aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja u okviru programa Erasmus+ u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a ***I
PDF 170kWORD 47k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju odredbi za nastavak tekućih aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja u okviru programa Erasmus+ u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske („Ujedinjena Kraljevina”) iz Europske unije (COM(2019)0065 – C8-0040/2019 – 2019/0030(COD))
P8_TA-PROV(2019)0167A8-0082/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0065),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 165. stavak 4. i 166. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0040/2019),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. veljače 2019.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0082/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju odredbi za nastavak tekućih aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja u okviru programa Erasmus+ uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1288/2013, u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije

P8_TC1-COD(2019)0030


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 165. stavak 4. i članak 166. stavak 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(2),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Ujedinjena Kraljevina dostavila je 29. ožujka 2017. obavijest o namjeri povlačenja iz Unije na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Ugovori će se prestati primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu od dana stupanja na snagu sporazuma o povlačenju ili, ako do toga ne dođe, dvije godine od te obavijesti odnosno od 30. ožujka 2019., osim ako Europsko vijeće, u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom, jednoglasno odluči produljiti to razdoblje.

(2)  Povlačenje se odvija tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. programa Erasmus+ u kojem sudjeluje Ujedinjena Kraljevina.

(3)  Program Erasmus+ uspostavljen je i uređen Uredbom (EU) br. 1288/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća(4). Ovom Uredbom trebala bi se utvrditi pravila kojima bi se omogućio nastavak važenja već preuzetih pravnih obveza, u skladu s Uredbom (EU) br. 1288/2013, s obzirom na tekuće aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja u kojima sudjeluje Ujedinjena Kraljevina, nakon njezina povlačenja iz Unije.

(4)  Od datuma prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu, Ujedinjena Kraljevina prestat će biti zemljom sudionicom Programa u smislu članka 24. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1288/2013. Kako trenutačni sudionici programa Erasmus+ ne bi morali prekinuti svoje tekuće aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja, trebalo bi prilagoditi pravila o prihvatljivosti tekućih aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja u okviru programa Erasmus+.

(5)  Radi nastavka financiranja tekućih aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja iz proračuna Unije Komisija i Ujedinjena Kraljevina trebale bi se sporazumjeti o dopuštanju provedbe kontrola i revizija tih aktivnosti. Ako se potrebne kontrole i revizije ne mogu provesti, to bi se trebalo smatrati ozbiljnim nedostatkom u sustavu upravljanja i kontrole.

(6)  S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno dopuštanje nastavka tekućih aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja u kojima sudjeluje Ujedinjena Kraljevina, a koje su počele najkasnije na dan prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se on zbog opsega ili učinka djelovanja na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(7)  S obzirom na to da će se u slučaju izostanka sporazuma o povlačenju ili produljenja dvogodišnjeg razdoblja nakon obavijesti Ujedinjene Kraljevine Ugovori prestati primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu od 30. ožujka 2019. i uzimajući u obzir potrebu za osiguranjem, prije datuma povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, nastavka tekućih aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja u okviru programa Erasmus+, smatralo se primjerenim predvidjeti iznimku od roka od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog UEU-u, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(8)  Ova Uredba trebala bi hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije te bi se trebala početi primjenjivati od dana koji slijedi nakon dana prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu, osim ako do tog datuma stupi na snagu sporazum o povlačenju sklopljen s Ujedinjenom Kraljevinom,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom Uredbom utvrđuju se odredbe za nastavak aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja iz članaka 7. i 13. Uredbe (EU) br. 1288/2013, koje se provode u Ujedinjenoj Kraljevini ili u kojima sudjeluju subjekti ili sudionici iz Ujedinjene Kraljevine te koje su počele najkasnije na dan prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu.

Članak 2.

Prihvatljivost

1.  Aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja iz članka 1. i dalje su prihvatljive za financiranje.

2.  Za potrebe primjene odredaba Uredbe (EU) br. 1288/2013 i akata kojima se provodi ta uredba koji su potrebni za provedbu stavka 1., s Ujedinjenom Kraljevinom postupa se kao s državom članicom, podložno ovoj Uredbi.

Međutim, predstavnici Ujedinjene Kraljevine ne sudjeluju u odboru iz članka 36. Uredbe (EU) br. 1288/2013.

Članak 3.

Kontrole i revizije

Komisija i tijela Ujedinjene Kraljevine postižu dogovor o primjeni pravila o kontrolama i revizijama aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja iz članka 1. Kontrole i revizije obuhvaćaju cjelokupno razdoblje aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja i povezano praćenje.

Ako se potrebne kontrole i revizije programa Erasmus+ ne mogu provesti u Ujedinjenoj Kraljevini, to predstavlja ozbiljan nedostatak u ispunjavanju glavnih obveza u okviru provedbe pravne obveze između Komisije i nacionalne agencije Ujedinjene Kraljevine.

Članak 4.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od dana koji slijedi nakon dana prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu u skladu s člankom 50. stavkom 3. UEU-a.

Međutim, ova se Uredba ne primjenjuje ako sporazum o povlačenju sklopljen s Ujedinjenom Kralevinom u skladu s člankom 50. stavkom 2. UEU-a stupi na snagu do datuma iz drugog stavka ovog članka.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.
(2)Mišljenje od 20. veljače 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(3)Stajalište Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019.
(4)Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+” : programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 50.).


Sigurnost zračnog prometa s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
PDF 198kWORD 52k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o određenim aspektima sigurnosti zračnog prometa s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije (COM(2018)0894 – C8-0514/2018 – 2018/0434(COD))
P8_TA-PROV(2019)0168A8-0061/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0894),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 100. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0514/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. veljače 2019. (1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 22. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A8-0061/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o o određenim aspektima sigurnosti zračnog prometa s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije

P8_TC1-COD(2018)0434


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(2),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Ujedinjena Kraljevina dostavila je 29. ožujka 2017. obavijest o svojoj namjeri povlačenja iz Unije na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji. Ugovori će se prestati primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu od dana stupanja na snagu sporazuma o povlačenju ili, ako do toga ne dođe, dvije godine od te obavijesti, odnosno od 30. ožujka 2019., osim ako Europsko vijeće, u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom, jednoglasno odluči produljiti to razdoblje.

(2)  Glavni cilj Uredbe (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća(4) je uspostaviti i održavati visoku i ujednačenu razinu sigurnosti zračnog prometa u Uniji. U tu je svrhu uspostavljen sustav certifikata za razne aktivnosti u zrakoplovstvu kako bi se postigle potrebne razine sigurnosti i omogućile potrebne provjere i uzajamno priznavanje izdanih certifikata.

(3)  U području sigurnosti zračnog prometa učinak povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije na certifikate i odobrenja mogu otkloniti brojni dionici poduzimanjem različitih mjera. Te mjere uključuju prijenos ovlasti na tijela nadležna za civilno zrakoplovstvo jedne od preostalih 27 država članica ili podnošenje zahtjeva za izdavanje certifikata koji izdaje Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa („Agencija”) prije datuma povlačenja koji proizvodi učinke tek od tog datuma te je stoga uvjetovan time da Ujedinjena Kraljevina postane treća zemlja.

(4)  Međutim, za razliku od drugih područja prava Unije, postoje određeni slučajevi u kojima nije moguće dobiti certifikat od druge države članice ili od Agencije jer će, od datuma povlačenja, Ujedinjena Kraljevina preuzeti, s obzirom na svoju nadležnost, ulogu „države projektiranja” u skladu s Konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu. S druge strane, Ujedinjena Kraljevina može izdavati certifikate u svojoj novoj ulozi tek kada ju preuzme, odnosno nakon što se nakon njezina povlačenja iz Unije na nju prestane primjenjivati pravo Unije.

(5)  Stoga je potrebno uspostaviti privremeni mehanizam za produljenje valjanosti određenih certifikata o zrakoplovnoj sigurnosti, kako bi se dotičnim operatorima i Agenciji omogućilo dovoljno vremena za izdavanje potrebnih certifikata u skladu s člankom 68. Uredbe (EU) 2018/1139, uzimajući u obzir status Ujedinjene Kraljevine kao treće zemlje.

(6)  Trajanje takvog produljenja valjanosti certifikata trebalo bi ograničiti na ono što je krajnje nužno kako bi se riješilo pitanje izlaska Ujedinjene Kraljevine iz sustava Unije za sigurnost zračnog prometa.

(7)  Kako bi se, prema potrebi, dotičnim operatorima omogućilo dodatno vrijeme za izdavanje certifikata u skladu s člankom 68. Uredbe (EU) 2018/1139, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji kako bi se dodatno produljilo razdoblje valjanosti certifikata navedenih u odjeljku I. Priloga ovoj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva(5) od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(8)  Nadalje, za razliku od većine drugih područja prava Unije o robi, prestanak valjanosti certifikata ne utječe na stavljanje na tržište, već na stvarnu uporabu zrakoplovnih proizvoda, dijelova i uređaja u Uniji, primjerice, pri ugradnji dijelova i uređaja u zrakoplove Unije koji prometuju u Uniji. Povlačenje Ujedinjene Kraljevine ne bi trebalo utjecati na takvu upotrebu zrakoplovnih proizvoda u Uniji.

(9)  U sustavu Unije za sigurnost zračnog prometa osposobljavanje pilota i mehaničara strogo je regulirano i moduli osposobljavanja su usklađeni. Osobe koje pohađaju modul za osposobljavanja u jednoj državi članici ne mogu uvijek osposobljavanje koje je već u tijeku nastaviti u drugoj državi članici. Ta posebna situacija trebala bi se uzeti u obzir pri donošenju izvanrednih mjera Unije.

(10)  Odredbe ove Uredbe trebale bi hitno stupiti na snagu i, u načelu, početi se primjenjivati od sljedećeg dana nakon dana prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu, osim ako do tog datuma stupi na snagu sporazum o povlačenju sklopljen s Ujedinjenom Kraljevinom. Međutim, kako bi se omogućilo da se potrebni administrativni postupci provedu što prije, određene odredbe trebale bi se primjenjivati od stupanja na snagu ove Uredbe,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.  Ovom se Uredbom utvrđuju posebne odredbe, s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske („Ujedinjena Kraljevina“) iz Europske unije za određene certifikate o zrakoplovnoj sigurnosti koji se izdaju na temelju Uredbe (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(6) ili Uredbe (EU) 2018/1139 fizičkim i pravnim osobama koje imaju glavno sjedište u Ujedinjenoj Kraljevini i za određene situacije u vezi s osposobljavanjem u području zrakoplovstva.

2.  Ova se Uredba primjenjuje na certifikate navedene u Prilogu ovoj Uredbi, koji su valjani na dan koji prethodi datumu početka primjene ove Uredbe i koje su izdali:

(a)  Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa („Agencija”) fizičkim ili pravnim osobama koje imaju glavno sjedište u Ujedinjenoj Kraljevini kako je navedeno u odjeljku 1. Priloga; ili

(b)  fizičke ili pravne osobe koje su certificirala nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine kako je navedeno u odjeljku 2. Priloga.

3.  Uz certifikate navedene u stavku 2., ova se Uredba primjenjuje na module teorijskog osposobljavanja iz članka 5.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se odgovarajuće definicije iz Uredbe (EU) 2018/1139 i delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju te uredbe i Uredbe (EC) br. 216/2008.

Članak 3.

Certifikati iz članka 1. stavka 2. točke (a)

Certifikati iz članka 1. stavka 2. točke (a) ostaju valjani devet mjeseci od datuma početka primjene ove Uredbe.

Ako je za izdavanje certifikata iz članka 68. Uredbe (EU) 2018/1139 dotičnim operatorima potrebno dodatno vrijeme, Komisija može delegiranim aktima produljiti razdoblje valjanosti iz prvog stavka ovog članka.

Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva.

Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 4.

Certifikati iz članka 1. stavka 2. točke (b)

Certifikati iz članka 1. stavka 2. točke (b) koji se odnose na uporabu proizvoda, dijelova i uređaja ostaju valjani ▌.

Članak 5.

Prijenos modula teorijskog osposobljavanja

Odstupajući od uredaba Komisije (EU) br. 1178/2011(7) i (EU) br. 1321/2014(8), nadležna tijela država članica ili Agencija, ovisno o slučaju, uzimaju u obzir ispite koji su polagani u organizacijama za osposobljavanje koje podliježu nadzoru nadležnog tijela Ujedinjene Kraljevine ali koji još nisu doveli do izdavanja licencije prije datuma podnošenja zahtjeva iz članka 10. stavka 2. drugog podstavka ove Uredbe, kao da su polagani u organizaciji za osposobljavanje koja podliježe nadzoru nadležnog tijela države članice.

Članak 6.

Pravila i obveze u pogledu certifikata na koje se primjenjuju članci 3. ili 4.

1.  Certifikati na koje se primjenjuje članak 3. ili 4. ove Uredbe podliježu pravilima koja se na njih primjenjuju u skladu s Uredbom (EU) 2018/1139 i provedbenim i delegiranim aktima donesenima na temelju nje ili Uredbe (EZ) br. 216/2008. Agencija ima ovlasti utvrđene Uredbom (EU) 2018/1139 i provedbenim i delegiranim aktima donesenima na temelju te Uredbe i Uredbe (EZ) br. 216/2008 u odnosu na subjekte koji imaju glavno sjedište u trećoj zemlji.

2.  Na zahtjev Agencije, imatelji certifikata iz članka 3. i izdavatelji certifikata iz članka 4. dostavljaju preslike svih revizijskih izvješća i nalaza te planova korektivnih mjera koji se odnose na certifikate, koji su izdani tijekom tri godine prije podnošenja zahtjeva. Ako takvi dokumenti ne budu dostavljeni u rokovima koje je Agencija navela u svojem zahtjevu, Agencija može ukinuti povlasticu stečenu na temelju članka 3. ili 4. ovisno o slučaju.

3.  Imatelji certifikata iz članka 3. i izdavatelji certifikata iz članka 4. ove Uredbe odmah obavješćuju Agenciju o svim postupcima tijela Ujedinjene Kraljevine koji bi mogli biti u suprotnosti s njihovim obvezama koje proizlaze iz ove Uredbe ili Uredbe (EU) 2018/1139.

Članak 7.

Nadležno tijelo

Za potrebe ove Uredbe i za potrebe nadzora imatelja i izdavatelja certifikata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Agencija djeluje kao nadležno tijelo za subjekte iz trećih zemalja u skladu s Uredbom (EU) 2018/1139 i provedbenim i delegiranim aktima donesenima na temelju nje ili u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008.

Članak 8.

Primjena Uredbe Komisije (EU) br. 319/2014

Uredba Komisije (EU) br. 319/2014(9) primjenjuje se na pravne i fizičke osobe koje imaju ili izdaju certifikate iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe pod istim uvjetima kao i na imatelje odgovarajućih certifikata izdanih pravnim ili fizičkim osobama iz trećih zemalja.

Članak 9.

Prihvatljivi načini usklađivanja i smjernice

Agencija može izdati prihvatljive načine usklađivanja i smjernice za primjenu ove Uredbe, u skladu s člankom 76. stavkom 3. Uredbe (EU) 2018/1139.

Članak 10.

Stupanje na snagu i primjena

1.  Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.  Primjenjuje se od sljedećeg dana od dana prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu u skladu s člankom 50. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji.

Međutim, članak 5. primjenjuje se od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3.  Ova se Uredba ne primjenjuje ako je sporazum o povlačenju sklopljen s Ujedinjenom Kraljevinom u skladu s člankom 50. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji stupio na snagu do datuma iz stavka 2. prvog podstavka.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG

Popis certifikata iz članka 1.

Odjeljak 1. Certifikati koje Europska agencija za sigurnost zračnog prometa („Agencija”) izdaje fizičkim i pravnim osobama s glavnim sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini i za zrakoplove iz:

1.1.  Uredbe Komisije (EU) br. 748/2012(10), Priloga I. dijela 21. odjeljka A pododjeljka B (Certifikati tipa i ograničeni certifikati tipa)

1.2.  Uredbe (EU) br. 748/2012, Priloga I. dijela 21. odjeljka A pododjeljka D (Izmjene certifikata tipa i ograničenih certifikata tipa)

1.3.  Uredbe (EU) br. 748/2012, Priloga I. dijela 21. odjeljka A pododjeljka E (Dodatni certifikati tipa)

1.4.  Uredbe (EU) br. 748/2012, Priloga I. dijela 21. odjeljka A pododjeljka M (Popravci)

1.5.  Uredbe (EU) br. 748/2012, Priloga I. dijela 21. odjeljka A pododjeljka O (Ovlaštenja prema Naredbi o europskim tehničkim standardima)

1.6.  Uredbe (EU) br. 748/2012, Priloga I. dijela 21. odjeljka A pododjeljka J (Odobrenja projektne organizacije)

Odjeljak 2. Certifikati koje izdaju pravne ili fizičke osobe koje su certificirala nadležna tijela u Ujedinjenoj Kraljeviniiz:

2.1.  Uredbe (EU) br. 748/2012, Priloga I. odjeljka A pododjeljka G točke 21.A.163 podtočke (c) (potvrde o ovlaštenom vraćanju u uporabu za proizvode, dijelove i uređaje)

2.2.  Uredbe (EU) br. 1321/2014, Priloga II. dijela 145. točke 145.A.75.(e) (potvrde o otpuštanju u uporabu nakon obavljenog održavanja)

2.3.  Uredbe (EU) br. 1321/2014, Priloga II. dijela 145. točke 145.A.75.(f) (potvrde o provjeri plovidbenosti za zrakoplove ELA1)

2.4.  Uredbe (EU) br. 1321/2014, Priloga I. dijela M odjeljka A pododjeljka F točke M.A.615.(e) (potvrde o otpuštanju u uporabu nakon obavljenog održavanja)

2.5.  Uredbe (EU) br. 1321/2014, Priloga I. dijela M odjeljka A pododjeljka F točke M.A.615.(e) (potvrde o provjeri plovidbenosti za zrakoplove ELA1)

2.6.  Uredbe (EU) br. 1321/2014, Priloga I. dijela M odjeljka A pododjeljka G točke M.A.711.(a)(4) ili M.A.711.(b)(1) (potvrde o provjeri plovidbenosti i njihovo produljenje)

2.7.  Uredbe (EU) br. 1321/2014, Priloga I. dijela M odjeljka A pododjeljka H točke M.A.801.(b)(2) i (3) te (c) (potvrde o otpuštanju u uporabu nakon obavljenog održavanja).

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.
(2)Mišljenje od 20. veljače 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019.
(4)Uredba (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 (SL L 212, 22.8.2018., str. 1.).
(5) SL L 123, 12.5.2016., str.1.
(6)Uredba (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Direktive 2004/36/EZ. (SL L 79, 19.3.2008., str. 1.).
(7)Uredba Komisije (EU) br. 1178/2011 od 3. studenoga 2011. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka vezano za članove posade zrakoplova u civilnom zrakoplovstvu u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća. (SL L 311, 25.11.2011., str. 1.).
(8)Uredba Komisije (EU) br. 1321/2014 od 26. studenoga 2014. godine o kontinuiranoj plovidbenosti zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja, te o odobravanju organizacija i osoblja uključenih u te poslove. (SL L 362, 17.12.2014., str. 1.).
(9)Uredba Komisije (EU) br. 319/2014 od 27. ožujka 2014. o pristojbama i naknadama koje ubire Europska agencija za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 593/2007. (SL L 93, 28.3.2014., str. 58.).
(10) Uredba Komisije (EU) br. 748/2012 od 3. kolovoza 2012. o utvrđivanju provedbenih pravila za certifikaciju plovidbenosti i ekološku certifikaciju zrakoplova i s njima povezanih proizvoda, dijelova i uređaja te za certifikaciju projektnih i proizvodnih organizacija (SL L 224, 21.8.2012., str. 1)


Sporazum o suradnji za partnerstvo i razvoj između EU-a i Afganistana ***
PDF 125kWORD 46k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islamske Republike Afganistana, s druge strane (15093/2016 – C8-0107/2018 – 2015/0302(NLE))
P8_TA-PROV(2019)0169A8-0026/2019

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (15093/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islamske Republike Afganistana, s druge strane (05385/2015),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207., člankom 209. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0107/2018),

–  uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od 13. ožujka 2019. (1) o Nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0026/2019),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Islamske Republike Afganistan.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2019)0170.


Sporazum o suradnji za partnerstvo i razvoj između EU-a i Afganistana
PDF 203kWORD 68k
Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islamske Republike Afganistana, s druge strane (15093/2016 – C8-0107/2018 – 2015/0302M(NLE))
P8_TA-PROV(2019)0170A8-0058/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (15093/2016),

–  uzimajući u obzir Sporazum o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islamske Republike Afganistana, s druge strane(1), koji je 18. veljače 2017. potpisala potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnost (VP/HR) Federica Mogherini,

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti Parlamenta koji je podnesen 6. veljače 2018. u skladu s člankom 37. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i člancima 207. i 209., člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) te člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU (C8-0107/2018),

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od ... o Prijedlogu odluke Vijeća(2),

–  uzimajući u obzir privremenu primjenu dijelova Sporazuma o suradnji između EU-a i Afganistana za partnerstvo i razvoj (SSPR) od 1. prosinca 2017. u isključivoj nadležnosti EU-a,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2013. o pregovorima o Sporazumu EU-a i Afganistana za partnerstvo i razvoj(3),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Afganistanu, osobito svoje rezoluciju od 16. prosinca 2010. o novoj strategiji za Afganistan(4), od 15. prosinca 2011. o proračunskom nadzoru financijske pomoći EU-a namijenjene Afganistanu(5), od 12. ožujka 2014. o regionalnoj ulozi Pakistana i političkim odnosima s EU-om(6), od 8. listopada o smrtnoj kazni(7), od 26. studenoga 2015. o Afganistanu, posebno o ubojstvima u provinciji Zabul(8), od 28. travnja 2016. o napadima na bolnice i škole kao povredama međunarodnoga humanitarnog prava(9), od 5. travnja 2017. o rješavanju pitanja kretanja izbjeglica i migranata: uloga vanjskog djelovanja EU-a(10), od 13. rujna 2017. o političkim odnosima EU-a s Indijom(11), od 14. prosinca 2017. o stanju u Afganistanu(12),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. studenog 2018. i 16. listopada 2017. o Afganistanu,

–  uzimajući u obzir zajedničku Komunikaciju potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice i Komisije upućenu Europskom parlamentu i Vijeću o elementima strategije EU-a o Afganistanu od 24. srpnja 2017. (JOIN(2017)0031),

–  uzimajući u obzir višegodišnji indikativni program za razdoblje od 2014. do 2020. za Afganistan, u okviru instrumenta za razvojnu suradnju Unije,

–  uzimajući u obzir plan EU-a za suradnju s civilnim društvom u Afganistanu za razdoblje od 2018. do 2020.,

—  uzimajući u obzir da je 2016. prestala Policijska misija Europske unije u Afganistanu (EUPOL Afganistan),

–  uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika UN-a od 10. rujna 2018. pod naslovom „Stanje u Afganistanu i njegove posljedice za međunarodni mir i sigurnost”,

—  uzimajući u obzir Zajednički plan postupanja EU-a i Afganistana u vezi s migracijskim pitanjima od 2. listopada 2016.,

—  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2210 (2015) i 2344 (2017) te mandat Misije UN-a za pomoć Afganistanu (UNAMA),

–  uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava interno raseljenih osoba od 12. travnja 2017. o njegovoj misiji u Afganistan,

–  uzimajući u obzir zahtjev glavne tužiteljice Međunarodnog kaznenog suda Fatoue Bensouda od 3. studenog 2017. o pokretanju istrage o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti navodno počinjenima u Afganistanu od 1. svibnja 2003.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta,

–  uzimajući u obzir ministarsku konferenciju o Afganistanu održanu u Ženevi 27. i 28. studenoga 2018.,

—  uzimajući u obzir rezultate Međunarodne konferencije o Afganistanu održane u Bruxellesu 5. listopada 2016., kojom je supredsjedala Europska unija te zajedničke obveze preuzete na međunarodnim konferencijama o Afganistanu održanima u Bonnu 5. prosinca 2011., Tokiju 8. srpnja 2012. i Londonu 4. prosinca 2014.,

–  uzimajući u obzir ministarsku konferenciju o Afganistanu održanu u Taškentu 26. i 27. ožujka 2018.,

—  uzimajući u obzir proces „Srce Azije” pokrenut 2. studenoga 2011. u Istanbulu,

—  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Kabula od 22. prosinca 2002. o dobrosusjedskim odnosima,

–  uzimajući u obzir Međunarodne snage za podršku sigurnosti (ISAF) koje su djelovale pod vodstvom NATO-a i pod mandatom UN-a (2003. – 2014.) i zaključke sa sastanka na vrhu NATO-a održanog u Bruxellesu 24. i 25. svibnja 2017., u pogledu nastavka njegove misije „Resolute Support” za osposobljavanje, savjetovanje i pomoć (2014. do danas),

–  uzimajući u obzir plan za humanitarnu pomoć Afganistanu 2018. – 2021.,

–  uzimajući u obzir Okvir za samodostatnost putem uzajamne odgovornosti (SMAF) dogovoren na Briselskoj konferenciji o Afganistanu održanoj 4. i 5. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove, mišljenje Odbora za razvoj i stajalište u obliku amandmana Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0058/2019),

A.  budući da je Vijeće 10. studenoga 2011. donijelo odluku kojom ovlašćuje Europsku komisiju da vodi pregovore o SSPR-u između Europske unije i Islamske Republike Afganistana(13); budući da se SSPR privremeno i djelomično primjenjuje od 1. prosinca 2017., prije nego što je Europski parlament dao svoj pristanak;

B.  budući da su 13. siječnja 2016. potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnost i Komisija predstavili Vijeću zajednički prijedlog odluka Vijeća o potpisivanju i sklapanju SSPR-a kao sporazuma između Europske unije i Afganistana („samo na razini EU-a”);

C.  budući da su, iako su suglasne sa sadržajem SSPR-a, države članice dale prednost „mješovitom” sporazumu s privremenom primjenom te stoga od Komisije i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnost traže da u skladu s time revidiraju prijedloge kako bi se u obzir uzela mješovita i privremena primjena;

D.  budući da je SSPR potpisan 18. veljače 2017.;

E.  budući da će SSPR biti temelj za odnose EU-a i Afganistana u sljedećih deset godina te da se može automatski produživati za razdoblje od pet godina;

F.  budući da je Parlament bio djelomično, ali ne u potpunosti izvještavan tijekom pregovora; budući da je Parlament primio pregovaračke smjernice Vijeća za Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) tek 16. ožujka 2018. umjesto u studenom 2017. kada je Parlament obaviješten o odluci o otvaranju pregovora;

G.  budući da se taj pravni okvir temelji na trenutačnoj strategiji EU-a o Afganistanu i na opsežnoj vanjskoj financijskoj pomoći EU-a;

H.  budući da će SSPR biti prvi ugovorni odnos između Europske unije i Afganistana, čime se potvrđuje zalaganje EU-a za budući razvoj Afganistana tijekom njegova „desetljeća transformacije” (2014. – 2024.), jačajući povijesne, političke i gospodarske veze između dviju stranaka;

I.  budući da se SSPR-om odražavaju načela i uvjeti na kojima će se temeljiti buduće partnerstvo EU-a i Afganistana (glave I. i II.), uključujući odredbe o ključnim elementima o ljudskim pravima i neširenju oružja za masovno uništenje; budući da se SSPR-om predviđa mogućnost suradnje u širokom rasponu područja, uključujući razvoj (glava III.), trgovinu i ulaganja (glava IV.), pravosuđe i vladavinu prava (glava V.), uključujući borbu protiv organiziranog kriminala, pranja novca i borbu protiv droge, suradnju u području migracija te mogući budući sporazum o ponovnom prihvatu i sektorsku suradnju (glava VI.);

J.  budući da će se SSPR-om omogućiti i EU-u i Afganistanu da se zajednički suočavaju s globalnim izazovima, kao što su nuklearna sigurnost, neširenje nuklearnog oružja i klimatske promjene;

K.  budući da se Afganistan nalazi na prekretnici, što znači da bi, ako se ne poduzmu daljnji napori, svi dosadašnji napori, napredak i žrtve uloženi u razvoj Afganistana mogli biti uzaludni;

L.  budući da je pojava terorističke prijetnje u obliku skupine Islamska država iz pokrajine Horasan, povezane s Daišom, znatno doprinijela dodatnom pogoršanju sigurnosne situacije; budući da je u svibnju 2018. vlada Afganistana kontrolirala 56 % regija Afganistana, 56 % teritorija i 65 % stanovništva, s 32 % spornih područja te 12 % pod kontrolom pobunjenika12 %(14),(15);

M.  budući da su Europska unija i njezine države članice zajedno od 2002. godine najveći međunarodni donator pomoći Afganistanu i njegovom narodu s više od 3,66 milijardi EUR za razvojnu i humanitarnu pomoć; budući da se u skladu s Višegodišnjim okvirnim programom za Afganistan za razdoblje 2014. – 2020. dodjeljuje novi razvojni fond u iznosu od 1,4 milijarde EUR za razdoblje 2014. – 2020.; budući da BDP Afganistana trenutačno iznosi 20 milijardi USD i da se stopa rasta smanjila od 2014.; i budući da se afganistanska ekonomija i dalje suočava s nizom izazova kao što su korupcija, slabo prikupljanje prihoda, loša infrastruktura i slabo otvaranje radnih mjesta;

N.  budući da su od 2001. mnoge države članice EU-a, partneri NATO-a i savezničke zemlje doprinijeli stabilizaciji i razvoju Afganistana sa svojim vojnim i civilnim resursima te su pretrpjele teške žrtve i gubitke; budući da je stabilan i neovisan Afganistan koji je samoodrživ i spreman uskratiti utočište terorističkim skupinama još uvijek ključan sigurnosni interes NATO-a, EU-a i njegovih država članica; budući da države članice EU-a u Afganistanu još imaju više od 3000 vojnog osoblja koje sudjeluje u operaciji NATO-a „Resolute Support”;

O.  budući da je u Afganistanu 2,5 milijuna registriranih izbjeglica, dok je u Iranu i Paksitanu između 2 i 3 milijuna neregistriranih Afganistanaca; budući da je u Afganistanu više od 2 milijuna interno raseljenih osoba, od kojih je više od 300 000 raseljeno 2018. godine; budući da mnoge od tih osoba pate od nesigurnosti opskrbe hranom, neprikladnog skloništa, nedovoljnog pristupa sanitarnim objektima i zdravstvenim ustanovama te nedostatka zaštite te da su mnoga djeca klasificirana kao djeca posebno podložna riziku od dječjeg rada, seksualnog zlostavljanja ili potencijalnog novačenja u kriminalne skupine; budući da je od početka 2018. više od 450 000 afganistanskih građana vraćeno u Afganistan ili deportirano iz Irana; budući da je pakistanska vlada najavila da će se 1,7 milijuna afganistanskih izbjeglica registriranih u toj zemlji morati prisilno vratiti u Afganistan;

P.  budući da, prema podacima UN-a, korupcija u Afganistanu podriva legitimnost države, što predstavlja ozbiljnu prijetnju dobrom upravljanju i održivom razvoju zbog sprečavanja „pojave realnog gospodarstva”;

Q.  budući da je Afganistan zemlja s niskim prihodima, zemlja u postratnom stanju i zemlja bez izlaza na more, što predstavlja posebne izazove međunarodnoj zajednici i njezinim institucijama;

R.  budući da je prema globalnom indeksu prilagodbe Afganistan jedna od najranjivijih zemalja na svijetu u pogledu klimatskih promjena;

S.  budući da se javljaju nove prijetnje i međunarodne krize, što dovodi do gubitka usredotočenosti, potpore i zabrinutosti javnosti za stanje u Afganistanu;

T.  budući da se procjenjuje da 87 % žena u Afganistanu pati od rodno uvjetovanog nasilja; budući da se Afganistan prema indeksu rodne nejednakosti UN-a za 2017. nalazi na 153. mjestu od 160 zemalja;

U.  budući da je uzgoj opijuma u Afganistanu 2017. dosegnuo rekordnu razinu, uz povećanje od 63 % u odnosu na 2016.; budući da nezakonito trgovanje opijatima dodatno potiče nestabilnost i pobune te povećava financiranje terorističkih skupina u Afganistanu;

V.  budući da je 2018. afganistanski proračun prvi puta izražen u skladu s međunarodnim standardima za projekcije i računovodstvo;

W.  budući da je policijska misija EU-a u Afganistanu okončana 2016. nakon devet godina napretka;

Političko strateški aspekti

1.  ostaje predan pružanju potpore afganistanskoj vladi u njezinu nastojanju da izgradi sigurnu i stabilnu budućnost za stanovnike Afganistana poduzimajući ključne reforme za poboljšanje upravljanja i vladavine prava, borbu protiv terorizma i ekstremizma, postizanje održivog mira i razvoja, uspostavu legitimnih demokratskih institucija, poticanje otpornosti u kontekstu nacionalnih i regionalnih sigurnosnih izazova, promicanje poštovanja ljudskih prava, uključujući prava žena, djece, etničkih i vjerskih manjina, borbu protiv korupcije, borbu protiv zlouporabe droga, poboljšanje fiskalne održivosti i poticanje uključivog i održivog gospodarskog rasta te socijalnog i ruralnog razvoja, pružajući mladim ljudima, koji čine dvije trećine stanovništva, bolju budućnost; naglašava da je potrebno mirno rješenje sukoba u Afganistanu i da bi se svi napori trebali usmjeriti na taj hitni cilj;

2.  naglašava da dugoročni razvoj Afganistana ovisi o odgovornosti, dobrom upravljanju, održivom pružanju sigurnosti ljudima, što uključuje smanjenje siromaštva i otvaranje radnih mjesta, pristup socijalnim i zdravstvenim uslugama, obrazovanju te zaštiti temeljnih sloboda i ljudskih prava, uključujući prava žena i manjina; naglašava potrebu da se pitanja rješavaju na način da se osigura uključiv gospodarski rast i povoljni uvjeti za održiva strana ulaganja u korist naroda Afganistana, uz puno poštovanje socijalnih, ekoloških i radnih standarda;

3.  izražava zabrinutost zbog krhkosti i nestabilnosti središnje države i toga što ona nije uspostavila kontrolu u većini zemlje, što dodatno pogoršava učinak sukoba na civilno stanovništvo; poziva Europsku uniju i međunarodnu zajednicu da olakšaju posredovanje u slučajevima kao što su neriješena pitanja nakon izbora;

4.  poziva EU da doprinese naporima za borbu protiv dugotrajne pojave međuetničkih napetosti koje pridonose ugrožavanju središnje vlasti i da podupru bogatu multietničku strukturu afganistanskog društva;

5.  naglašava svoju dugoročnu potporu vjerodostojnim, slobodnim, pravednim i transparentnim izborima u skladu s međunarodnim standardima, te izražava svoju potporu misijama EU-a za promatranje izbora, uključujući misiju za promatranje predsjedničkih izbora 2019.; ističe da će zbog kroničnog političkog rivalstva ishod tih izbora imati golem utjecaj na buduću stabilnost afganistanske vlade;

6.  naglašava goleme gospodarske potencijale zemlje zbog njezina geografskog položaja i ljudskih i prirodnih resursa;

7.  ističe znatnu financijsku i političku potporu EU-a za društveni i gospodarski razvoj Afganistana, humanitarnu pomoć i regionalnu povezanost; poziva na daljnje napore prema zajedničkom programiranju EU-a i njegovih država članica;

8.  naglašava, u tom smislu, potrebu za boljim usklađivanjem politika EU-a i SAD-a te kvalitetnijim dijalogom o Afganistanu i regionalnim pitanjima;

9.  pozdravlja zajedničko priopćenje usvojeno na ministarskoj konferenciji o Afganistanu koja je održana na razini UN-a 27. i 28. studenog 2018. u Ženevi, imajući u vidu obveze preuzete na Konferenciji o Afganistanu održanoj u Bruxellesu 2016.;

Uloga i odgovornosti regionalnih dionika

10.  podsjeća da je Afganistan zemlja bez izlaza na more koja se nalazi na spoju između Azije i Bliskog istoka te prepoznaje da su potpora susjednih zemalja i regionalnih sila, osobito Kine, Irana, Indije, Rusije i Pakistana te pozitivna suradnja s njima ključni za stabilizaciju, razvoj i gospodarsku održivost Afganistana; izražava žaljenje zbog toga što stabilan i uspješan Afganistan nije uvijek krajnji cilj tih regionalnih dionika te naglašava ključnu ulogu tih zemalja u procesu stabilizacije i mira; traži od susjednih zemalja da se u budućnosti suzdrže od blokiranja izvoza Afganistana, kao što se dogodilo u prošlosti;

11.  naglašava da mobilnost i trajna aktivnost terorističkih mreža koje djeluju u Afganistanu, ali i u Pakistanu, doprinose nestabilnom stanju u cijeloj regiji;

12.  naglašava da je Afganistan često izložen antagonističkim ciljevima regionalnih sila; poziva ih da u potpunosti podupiru mirovne napore u Afganistanu; podupire forume za regionalnu suradnju, ali izražava zabrinutost zbog istodobnog uključivanja nekih afganistanskih susjeda u sukob, čime se narušavaju mirovni napori; istodobno poziva susjedne zemlje Afganistana da se suzdrže od uključivanja u sukobe u Afganistanu te poziva i susjedne i regionalne vlasti da u potpunosti surađuju kako bi ostvarile dugotrajan i održiv mir u Afganistanu;

13.  poziva EU da pojača svoje napore u pogledu dijaloga i suradnje s regionalnim partnerima u području borbe protiv trgovine drogom, pranja novca, financiranja terorizma i krijumčarenja ljudi;

14.  naglašava ključnu važnost koju afganistanska infrastruktura i regionalni razvoj imaju u poboljšanju trgovine i povezanosti između zemalja središnje i južne Azije te kao faktor stabilizacije u regiji;

15.  poziva EU da u svoje strategije za središnju i južnu Aziju uključi razmatranja o suradnji između EU-a i Afganistana;

Sigurnost i izgradnja mira

16.  dalje je duboko zabrinut zbog stalnog pogoršanja sigurnosnog stanja u Afganistanu i područja koje su osvojili talibani i razne terorističke skupine poput Islamske države iz pokrajine Horasan (IS-KP), koja se čini izrazito ojačana prisutnošću stranih boraca; snažno osuđuje njihove napade na afganistanske civile, sigurnosne snage, institucije i civilno društvo; ponovno ističe svoju punu predanost borbi protiv svih oblika terorizma i odaje priznanje svim koalicijskim i afganistanskim snagama i civilima koji su platili najvišu cijenu za demokratski, uključiv, prosperitetan, siguran i stabilan Afganistan; napominje da se više od polovine napada na vladu 2018. pripisuje IS-KP-u, čiji je cilj prekinuti i upropastiti proces pomirenja i mirovni proces; sa zabrinutošću primjećuje da su se postojeće džihadističke organizacije, IS-KP, Al Qaida i njihovi različiti ogranci, uspjele prilagoditi i ukorijeniti, što predstavlja velik sigurnosni izazov za Afganistan, regiju i Europu;

17.  naglašava trajnu potporu EU-a uključivom mirovnom procesu pod afganistanskim vodstvom i afganistanskom odgovornošću te procesu pomirbe, uključujući provedbu mirovnog sporazuma dogovorenog s pokretom Hezb-e-Islami; spreman je tome doprinijeti sa svim primjerenim instrumentima EU-a čim dođe do značajnog mirovnog procesa; poziva talibane da osude nasilje, da se pridruže se mirovnom procesu i priznaju afganistanski Ustav; naglašava svoju potporu sveobuhvatnoj mirovnoj ponudi koju je vlada u više navrata uputila talibanima; poziva civilno društvo da u potpunosti sudjeluje u tim pregovorima; priznaje da je potrebno razmotriti pitanje dugoročne prisutnosti zajedničkih međunarodnih sigurnosnih snaga kako bi se afganistanskim sigurnosnim snagama pomoglo u stabilizaciji zemlje i sprečavanju da ponovno postane utočište za terorističke skupine i izvor regionalne nestabilnosti; poziva sve sukobljene strane da poštuju međunarodno humanitarno pravo;

18.  pozdravlja prvo razdoblje primirja od 2001., Eid al-Fitr, koje ukazuje na veliku želju za mirom među Afganistancima; poziva talibane da prihvate poziv afganistanskog predsjednika na novo razdoblje primirja;

19.  naglašava da su četiri desetljeća rata i sukoba, počevši sa sovjetskom invazijom Afganistana 1979., doveli do mnogih neriješenih problema s kojima se Afganistan danas suočava; u tom pogledu potvrđuje ulogu mladih i afganistanske dijaspore u procesu izgradnje sigurnije i bolje budućnosti zemlje; poziva EU da podrži tranzicijsku pravdu za žrtve nasilja;

20.  napominje da su se nakon obustave misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike EUPOL Afganistan u prosincu 2016., u okviru koje se pružaju specijalizirano osposobljavanje i savjetovanje afganskoj nacionalnoj policiji i Ministarstvu unutarnjih poslova, aktivnosti Unije s afganistanskom policijom nastavile dalje preko vanjskih instrumenata Europske unije, kao što je Instrument za doprinos stabilnosti i miru kojim se, između ostalog, financiraju mjere pomirenja;

21.  napominje da su u okviru misije ISAF-a od ničega uspješno stvorene afganistanske nacionalne sigurnosne snage s 352 000 vojnika i policijskih službenika, pješadijom, vojnom policijom, obavještajnim službama te kapacitetima za raskrčivanje putova, potporu u borbi i medicinskim, zrakoplovnim i logističkim kapacitetima, boreći se time protiv pobunjeničkog utjecaja unutar zemlje;

22.  napominje da je ISAF stvorio sigurno okruženje za poboljšanje upravljanja i gospodarskog razvoja, što je dovelo do najvećeg postotka dobiti među svim državama prema osnovnim zdravstvenim i drugim pokazateljima razvoja; napominje da je uspjeh ISAF-a doveo i do pojave dinamičnih medija, a milijuni Afganistanaca sada ostvaruju svoje pravo glasa;

23.  dodatno potiče nastavak osposobljavanja i nadzora afganistanske vojske u okviru misije NATO-a „Resolute Support”; potiče države članice da nacionalnim i lokalnim vlastima u Afganistanu omoguće osposobljavanje u civilnom upravljanju kriznim situacijama;

24.  potiče NATO i EU da surađuju na prikupljanju obavještajnih podataka o pobunjeničkim skupinama koji ugrožavaju Afganistan i da zajednički koordiniraju preporuke o politikama upućene afganistanskim sigurnosnim snagama;

25.  duboko žali zbog toga što talibani i druge pobunjeničke skupine koriste prisutnost EU-a i međunarodne zajednice u Afganistanu te rezultate koji su postigli kao propagandu prema kojoj strani okupatori ugrožavaju Afganistan i njegov način života; potiče EU i afganistansku vladu da suzbijaju takvu propagandu;

26.  naglašava činjenicu da je borba protiv financiranja terorizma ključna za izgradnju okruženja koje vodi prema stvaranju sigurnosti u Afganistanu; poziva sve relevantne partnere da povećaju svoje napore za uništenje svih mreža financiranja terorizma, uključujući zaustavljanje zlouporabe mreža hawala i međunarodnih donacija u tu svrhu, u cilju borbe protiv radikalizacije, ekstremizma i alata za regrutiranje, koje afganistanske terorističke organizacije i dalje koriste;

27.  poziva afganistansku vladu da poduzme sve potrebne mjere kako bi se pobrinula da prevencija i borba protiv širenja ekstremističkih ideologija budu među njezinim glavnim prioritetima;

28.  podržava afganistanski program za mir i reintegraciju, koji omogućuje pripadnicima talibana koji se predaju i odreknu nasilja reintegraciju u društvo; pohvaljuje dosadašnji doprinos Ujedinjene Kraljevine s više od 9 milijuna GBP;

29.  poziva vladu Afganistana da u potpunosti provede rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti i da zajamči sudjelovanje i zaštitu žena i prava žena kroz cijeli ciklus, od sprečavanja sukoba do obnove nakon sukoba;

30.  potiče vladu Afganistana da razvije djelotvorne kemijske, biološke, radiološke i nuklearne protumjere; potiče EU da pruži operativnu, tehničku i financijsku potporu u izgradnji kapaciteta za kemijske, biološke, radiološke i nuklearne protumjere;

31.  potiče vladu Afganistana da poboljša svoje sustave unutarnje kontrole u borbi protiv široko rasprostranjenog prometa malim i lakim oružjem, u skladu s postojećim međunarodnim standardima;

Izgradnja države

32.  naglašava potrebu da vlada Afganistana i međunarodna zajednica pojačaju napore za iskorjenjivanje korupcije u zemlji te da ojačaju lako dostupne i uključive institucije i poboljšaju lokalno upravljanje jer su to ključni koraci za izgradnju stabilne i legitimne države koja je u stanju spriječiti sukobe i pobune; poziva vladu da poboljša nacionalne kapacitete za povrat ukradene imovine u okviru programa kao što su Inicijativa za povrat ukradene imovine, kojom upravljaju Grupacija Svjetske banke i Ured UN-a za droge i kriminal;

33.  poziva afganistansku vladu da poveća političku uključivost, ojača odgovornost i da se aktivno bori protiv korupcije;

34.  ističe da treba premostiti jaz između nacionalnih i lokalnih vlasti Afganistana; uviđa da bi taj problem mogao biti ublažen kada bi afganistanska vlada provela zakon kojim se od regionalnih guvernera zahtijeva da budu prisutni u područjima koje predstavljaju;

35.  poziva EU da osigura da se sredstva EU-a ulažu u projekte kojima se pomaže afganistanskom stanovništvu i osigurava prikladna potpora općinama u njihovu pružanju ključnih usluga i uspostavi lokalne uprave, kako bi se stanovništvu osigurao osnovni životni standard, da osigura koordinaciju između središnjih tijela i lokalnih općina kako bi se utvrdili prioriteti u koje treba ulagati, da poveća potporu civilnom društvu, osobito borcima za ljudska prava, te osobito da prednost daje financiranju projekata kojima se podupiru akteri koji promiču odgovornost, ljudska prava i demokratska načela i kojima se potiče lokalni dijalog i mehanizmi za rješavanje sukoba;

36.  poziva EU da nastavi svoj plan postupnog povlačenja nakon prestanka misije EUPOL-a, a to obuhvaća postupak kojim se lokalnim i međunarodnim partnerima omogućuje održivo preuzimanje njegovih aktivnosti; poziva sve stranke da nastave s naporima kako bi se afganistanska nacionalna policija razvila u profesionalne snage za sigurnost i zaštitu, da nastave s naporima na jačanju svih institucija kaznenog progona, s posebnim naglaskom na neovisnosti pravosudnog sustava i policije te na poboljšanju stanja u afganistanskim zatvorima i poštovanju prava zatvorenika;

37.  izražava žaljenje zbog neuspjeha kampanja za borbu protiv zlouporabe droga u Afganistanu te zbog toga što nisu uloženi dostatni napori usmjereni prema talibanskim laboratorijima za proizvodnju droge i mrežama organiziranog kriminala, koji su središte trgovine drogom i pružaju financijska sredstva za talibanske i terorističke operacije; podupire novu strategiju za borbu protiv narkotika afganistanske vlade koju podupire UN-ov Ured za droge i kriminal (UNODC); zabrinut je zbog povećanja uzgoja opijuma u Afganistanu(16) te poziva vladu Afganistana da uspostavi ciljane politike kako bi se taj trend promijenio; napominje da je ključno pružiti konkretne i održive alternative proizvodnji maka i te alternative ponuditi proizvođačima;

38.  ističe da je glavni izvor talibanskih prihoda nezakonito rudarenje i proizvodnja opijuma; napominje da se trenutačno procjenjuje da talibani ostvaruju prihode u iznosu od 200 do 300 milijuna EUR godišnje od nezakonitih rudarskih aktivnosti;

39.  poziva na uvođenje odgovarajućeg sustava uzajamnih provjera i povećanje transparentnosti kako bi se osigurala učinkovitost javne uprave, uključujući financijsko upravljanje, kao i sprečavanje bilo kakve zlouporabe stranih ili razvojnih potpora, u skladu s Pariškom deklaracijom o učinkovitosti pomoći;

40.  pozdravlja činjenicu da je EU 2016. potpisao ugovor o izgradnji države (SBC) s Afganistanom, prema kojem se tijekom dvije godine dodjeljuje proračunska potpora u iznosu od 200 milijuna EUR za jačanje vladinih institucija i povećanje sredstava za razvojne prioritete kao što su stvaranje gospodarskog rasta, smanjenje siromaštva i borba protiv korupcije; ističe potrebu za učinkovitim korištenjem sredstava;

41.  napominje da se SBC oslanja na sveukupno pozitivnu ocjenu napretka Afganistana u glavnim područjima reforme; uviđa važnost toga da se u glavnim crtama iznesu ciljevi iz ugovora o izgradnji države i uvjeti za financiranje; dodatno naglašava važnost nadzora i sustavnog praćenja kako bi se spriječila zlouporaba; ističe da je važno da se afganistanska vlada usredotoči na razvoj i stabilnost; poziva Komisiju da redovito obavješćuje Parlament o provedbi tog ugovora i ističe da bi se ti zaključci trebali upotrijebiti za pripremu nastavka proračunske potpore za razdoblje od 2018. do 2021.;

Civilno društvo i ljudska prava

42.  pozdravlja činjenicu da se u Sporazumu EU-a i Afganistana naglašava dijalog o pitanjima ljudskih prava, posebno prava žena, djece te etničkih i vjerskih manjina, kako bi se zajamčio pristup sredstvima i kako bi se podržalo potpuno ostvarivanje njihovih temeljnih prava, među ostalim zapošljavanjem više žena u afganistanskim vladinim strukturama, kao i u sigurnosnim i pravosudnim sustavima; poziva Afganistan da radi na iskorjenjivanju svih oblika nasilja i diskriminacije nad ženama i djevojčicama; naglašava da je potrebno uložiti više napora u provedbu odredbi SSPR-a navedenih u glavama I. i II.;

43.  ustraje u tome da EU zadrži čvrst stav u pogledu provedbe ljudskih prava i naglašava da su demokratska načela, ljudska prava, posebno prava žena i manjina, te vladavina prava ključni elementi sporazuma; ustraje u tome da EU poduzme konkretne mjere u slučaju da afganistanska vlada krši ključne elemente Sporazuma;

44.  podsjeća da EU osobito nastoji poboljšati uvjete žena, djece, osoba s invaliditetom i osoba koje žive u siromaštvu te da je tim skupinama najpotrebnija pomoć, uključujući i pomoć u području zdravlja i obrazovanja;

45.  pozdravlja činjenicu da je u Sporazumu na istaknuto mjesto stavljena rodna ravnopravnost i politike povezane s njome te čvrst naglasak na razvoju civilnoga društva; poziva EU da svojim nastojanjima u području razvoja dodatno promiče ravnopravnost između žena i muškaraca i osnaživanje žena, imajući na umu da promjena društvenih stavova prema socioekonomskoj ulozi žena zahtijeva odgovarajuće mjere u podizanju razine osviještenosti, obrazovanju i reformi regulatornog okvira;

46.  ističe potrebu za zaštitom etničkih i vjerskih manjina koje su ugrožene ili napadnute; napominje da je šijitska etnička skupina Hazara češće na meti od ostalih skupina te joj je stoga potrebno posvetiti posebnu pozornost;

47.  poziva na jačanje i podupiranje nacionalnih i podnacionalnih institucija za ljudska prava u Afganistanu, organizacija civilnog društva i akademske zajednice; potiče međunarodne partnere da potaknu bližu suradnju s afganistanskim partnerima;

48.  podržava napore Međunarodnog kaznenog suda kako bi se utvrdila odgovornost za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti navodno počinjene od svibnja 2003.;

49.  zabrinut je zbog sve većeg broja nasilnih i namjernih napada na zdravstvene ustanove, zdravstvene radnike i civilnu infrastrukturu; poziva sve strane da poštuju svoje obveze u okviru međunarodnog prava o ljudskim pravima i međunarodnog humanitarnog prava kako bi se spriječili napadi na civile i civilnu infrastrukturu;

50.  poziva afganistanske vlasti na hitno uvođenje moratorija na smrtnu kaznu kao koraka prema njezinu ukidanju;

Razvoj i trgovina

51.  prepoznaje da je krajnji cilj pružanja pomoći EU-a Afganistanu pomoći vladi i gospodarstvu zemlje da iskorijene siromaštvo i postignu neovisnost i rast na temelju unutarnjeg razvoja i regionalne suradnje putem vanjske trgovine i održivog javnog ulaganja kako bi se smanjilo prekomjerno oslanjanje na vanjsku pomoć, doprinošenjem socijalnom, gospodarskom i ekološkom razvoju Afganistana;

52.  napominje da se Afganistan ubraja među najveće primatelje razvojne pomoći na svijetu te da su institucije EU-a između 2002. i 2016. za pomoć toj zemlji izdvojile 3,6 milijardi EUR; izražava žaljenje zbog činjenice da se udio Afganistanaca koji živi u siromaštvu povećao s 38 % (2012.) na 55 % (2017.) i ističe činjenicu da se u toj zemlji od 2014. bilježi spor rast uz smanjenje broja međunarodnih sigurnosnih snaga, što je popraćeno smanjenjem međunarodnih subvencija te pogoršanjem sigurnosne situacije;

53.  naglašava potrebu za rješavanjem problema visoke stope nezaposlenosti i borbom protiv siromaštva u cilju ostvarenja mira i stabilnosti u zemlji;

54.  naglašava da je potrebno više poslovnih mogućnosti izvan poljoprivrede i rada u vladi kako bi se spriječilo da mladi muškarci budu novačeni u talibane i druge pobunjeničke mreže;

55.  pozdravlja Nacionalni okvir za mir i razvoj u Afganistanu (ANPDF) iz 2016. te Okvir za samodostatnost na temelju uzajamne odgovornosti (SMAF) koje je usvojila afganistanska vlada; poziva EU i države članice da Sporazumom o suradnji za partnerstvo i razvoj u skladu s načelima razvojne učinkovitosti nastave podupirati razvojne prioritete za čiju je provedbu odgovoran Afganistan;

56.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnost i Komisiju da redovito ocjenjuju sve mjere EU-a u Afganistanu koristeći jasne kvalitativne i kvantitativne pokazatelje, posebno u pogledu razvojne pomoći, dobrog upravljanja, uključujući pravosudni sektor, poštovanja ljudskih prava i sigurnosti; u tom kontekstu poziva i na procjenu relativnog učinka mjera EU-a na opće stanje u zemlji te na razinu koordinacije i suradnje između aktera iz EU-a i drugih međunarodnih misija i mjera, na objavu rezultata i preporuka te da se o tome izvijesti Europski parlament;

57.  žali zbog toga što je, usprkos znatnim iznosima strane pomoći, učinak bio ograničen; poziva Revizorski sud da izradi tematsko izvješće o djelotvornosti pomoći EU-a Afganistanu u proteklih deset godina;

58.  potiče EU i druge međunarodne agencije koje su uključene u razvoj Afganistana da surađuju s afganistanskim medijima kako bi se osiguralo strateško izvještavanje afganistanskog naroda o razvojnim naporima, njihovim izvorima, svrhama i učinku;

59.  napominje da u Afganistanu trenutačno nedostaje civilnih stručnjaka; potiče EU i njegove države članice da zapošljavaju i na odgovarajući način obučavaju civilne stručnjake u područjima ključnima za gospodarski razvoj i borbu protiv narkotika kako bi pomogli i obučavali afganistanske dužnosnike i lokalno stanovništvo;

60.  naglašava da je potrebno poduprijeti afganistanski sustav obrazovanja kako bi se povećao broj djece u svim fazama školovanja;

61.  pozdravlja činjenicu da se udeseterostručio broj upisanih u školu od 2001., pri čemu je od ukupnog broja učenika 39 % djevojčica;

62.  poziva na to da se posebna pozornost posveti mladim generacijama te poziva na potpunu primjenu programa kao što su Erasmus + i Obzor 2020. kako bi se uspostavile veze između obrazovnih ustanova, sveučilišta, istraživačkih sektora te malih i srednjih poduzeća (MSP);

63.  podržava djelovanje EU-a i država članica koje doprinosi Fondu za obnovu Afganistana, kojim zajednički upravljaju Svjetska banka i Ministarstvo financija, a čiji je cilj pružanje osnovnih ključnih usluga s posebnim naglaskom na zdravstvo i obrazovanje;

64.  pozdravlja pristupanje Afganistana Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) 2016. godine i priznaje dodanu vrijednost trgovine i izravnih stranih ulaganja za budućnost Afganistana; prepoznaje pozitivnu ulogu koju članstvo u WTO-u može imati na uključivanje Afganistana u svjetsko gospodarstvo;

65.  napominje da nakon pristupanja te zemlje WTO-u 2016., čime su osnažene veze Afganistana s globalnim gospodarstvom, EU je Afganistanu odobrio bescarinski i beskvotni pristup tržištu EU-a, ali uviđa da su potrebne dodatne konkretne mjere kako bi se privatnom sektoru omogućilo da iskoristi taj režim i kao takav poveća svoj unutarnji razvoj;

66.  ističe da bi afganistanske vlasti trebale razviti održiv gospodarski model s naglaskom na načelu preraspodjele; poziva EU da pruži potporu Afganistanu u njegovom razvoju zaštite okoliša i energetskoj tranziciji, s obzirom na to da su odredbe o čistoj i održivoj energiji ključne za ubrzanje provedbe ciljeva održivog razvoja;

67.  naglašava da su potrebni dodatni napori za povećanje kapaciteta vladinih institucija za oblikovanje i provedbu trgovinskih strategija i politika, poboljšanje prekograničnog kretanja robe i poboljšanje kvalitete proizvoda u skladu s međunarodnim standardima;

68.  poziva na poboljšanje izravnih poslovnih odnosa između trgovačkih društava iz EU-a i privatnog sektora u Afganistanu; potiče uvođenje povoljnih uvjeta za razvoj malih i srednjih poduzeća;

69.  podržava i pozdravlja svaki razvojni program koji je pokrenuo EU, pojedina država članica ili bilo koji drugi član međunarodne zajednice, čiji je cilj pružanje pomoći vlasnicima malih poduzeća i poduzetnicima u snalaženju s pravnim troškovima, propisima i drugim preprekama u proizvodnji koje bi inače mogle odvratiti poduzeća od ulaska na tržište i/ili rasta unutar tržišta;

70.  potvrđuje da zalihe minerala u Afganistanu predstavljaju gospodarsku priliku za stvaranje prihoda i otvaranje radnih mjesta u toj zemlji; napominje da je Kina pokazala interes za te zalihe minerala, s posebnim naglaskom na rijetkim zemljanim elementima;

Migracije

71.  uviđa da su migracije trajni izazov za Afganistan, što predstavlja problem za susjedne zemlje i države članice EU-a; zabrinut je zbog dosad nezabilježenog broja vraćenih migranata uglavnom iz Pakistana i Irana te u manjoj mjeri iz Europe; uviđa da su pitanja koja se odnose na interno raseljene osobe i izbjeglice posljedica prijetnje nasiljem zbog pobunjeničkih skupina u Afganistanu, kao i gospodarskih i ekoloških čimbenika; ističe da bi napori EU-a i međunarodne zajednice trebali biti usmjereni na sprečavanje temeljnih uzroka masovne migracije; pozdravlja afganistansku nacionalnu strategiju za upravljanje povratom osoba; međutim, zabrinut je zbog nedostatka aktualnih integracijskih politika afganistanskih vlasti za upravljanje postojećim povratnicima; uvjeren je da je ispravna reintegracija povratnika, posebno djece, kojima se mora zajamčiti pristup osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, od ključne važnosti za jamčenje stabilnosti u zemlji i da osobe koje su se vratile tijekom postupaka vraćanja nisu pretrpjele nasilje ili prisilu;

72.  ističe činjenicu da prema podacima Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja 5,5 milijuna osoba u Afganistanu treba humanitarnu pomoć, što obuhvaća osobe koje su interno raseljene zbog sukoba ili suše, te naglašava da je suša dovela do prisilnoga raseljavanja više od 250 tisuća ljudi na sjeveru i zapadu te zemlje; napominje da je financirano samo 33,5 % plana humanitarne pomoći i stoga apelira na EU i njegove države članice da povećaju sve svoje napore u pogledu rješavanja glavnih humanitarnih izazova i zadovoljavanja ljudskih potreba te da posvete posebnu pozornost ugroženim osobama, uključujući one koje se nalaze u teško dostupnim područjima;

73.  žali zbog činjenice da unatoč članku 28. stavku 4. Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj, u kojem stoji da bi stranke trebale sklopiti sporazum o ponovnom prihvatu, nije postignut formalni sporazum, već samo neformalni – „Zajednički put naprijed”; smatra važnim da svaki sporazum o ponovnom prihvatu bude formaliziran radi jamčenja demokratske odgovornosti; žali zbog manjka parlamentarnog nadzora i demokratske kontrole nad sklapanjem sporazuma „Zajednički put naprijed” te ističe važnost vođenja trajnog dijaloga s relevantnim dionicima kako bi se pronašlo održivo rješenje za regionalnu dimenziju pitanja afganistanskih izbjeglica;

74.  žali zbog migracijskog vala iz Afganistana prema Zapadu, prije svega obrazovanih ljudi i mladih, do kojeg je došlo zbog nedostatka mogućnosti u zemlji; naglašava pomoć EU-a za namijenjenu poboljšanju života afganskih iseljenika u Pakistanu i Iranu; poziva te zemlje da te osobe ne protjeruju jer bi to moglo imati izuzetno negativne posljedice na stabilnost i gospodarstvo u Afganistanu; apelira da se povratak izbjeglica u njihove domove organizira na siguran, uredan i dobrovoljan način;

75.  čestita Europskoj komisiji na uspostavljanju velikog projekta 2016. godine u cilju bolje reintegracije migranata povratnika u Afganistan, Bangladeš i Pakistan, sa 72 milijuna EUR izdvojenih za Afganistan za razdoblje od 2016. do 2020.;

76.  ističe da razvojnu potporu EU-a Afganistanu ne bi trebalo promatrati isključivo kroz prizmu migracija i ciljeva upravljanja granicama te smatra da bi se razvojnom pomoći trebali efikasno rješavati temeljni uzroci migracija;

Sektorska suradnja

77.  potiče Komisiju da predstavi sveobuhvatne strategije za svaki sektor kako bi se ostvario veliki razvoj u svim područjima suradnje s Afganistanom;

78.  poziva na ulaganje napora kako bi se učinkovito iskoristilo iskustvo EU-a u izgradnji kapaciteta i reformi javne uprave i državne službe; naglašava hitnu potrebu za poboljšanjem upravljanja u području oporezivanja; poziva na pružanje potpore organizacijama civilnog društva, uz potpuno poštovanje njihovog različitog etničkog, vjerskog, društvenog ili političkog porijekla;

79.  naglašava činjenicu da poljoprivreda čini 50 % prihoda afganistanskog stanovništva i četvrtinu njegova BDP-a; napominje da se EU obvezao da će u razdoblju od 2014. do 2020. potrošiti 1,4 milijarde EUR na razvojne projekte u ruralnim područjima; nadalje napominje da su ti projekti od ključne važnosti kako bi se osiguralo da se poljoprivrednici ne okrenu sivoj ekonomiji;

80.  napominje da 80 % Afganistanaca sudjeluje u samoopskrbnoj poljoprivredi u okruženju koje je nepovoljno za poljoprivredu, s lošim metodama navodnjavanja; podupire jačanje napora za jamčenje sigurnosti opskrbe hranom;

81.  sa zabrinutošću prima na znanje trenutačnu sušu u Afganistanu, koja je najteža zabilježena proteklih desetljeća te ugrožava ljude, stoku i poljoprivredu; nadalje je zabrinut zbog čestih prirodnih katastrofa kao što su bujične poplave, potresi, odroni tla i teške zime;

82.  sa zabrinutošću napominje da šteta za poljoprivredne proizvode kao što je pšenica može dovesti do raseljavanja, siromaštva, izgladnjivanja i u nekim slučajevima kretanja na crno tržište te da je tri milijuna ljudi u iznimno velikoj opasnosti u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i gubitka sredstava za život;

83.  potvrđuje da bi ponovno premještanje većeg dijela lanca vrijednosti obrade hrane u Afganistan moglo dovesti do povećanja prihoda za obitelji, poboljšati sigurnost opskrbe hranom, smanjiti cijene hrane i pružiti više prilika za otvaranje radnih mjesta;

84.  potiče EU da nastavi s naporima na poboljšanju zdravstvene skrbi u Afganistanu i naglašava važnost cijepljenja za sve ljude, a osobito osobe koje su posebno podložne bolestima, kao što su djeca;

85.  pozdravlja činjenicu se primarni pristup zdravstvenoj skrbi povećao s 9 % na više od 57 %, što se očekivani životni vijek povećao s 44 na 60 godina te što su ta poboljšanja omogućena doprinosima EU-a, pojedinačnih država članica i međunarodne zajednice; prepoznaje, uzimajući u obzir ta postignuća, da treba učiniti još više kako bi se povećao očekivani životni vijek i smanjila stopa smrtnosti rodilja i novorođenčadi;

86.  snažno osuđuje koruptivne prakse u okviru afganistanskog sustava zdravstvene skrbi, kao što je uvoz nezakonitih farmaceutskih proizvoda, te potiče EU da i dalje vrši pritisak na afganistansku vladu da učini više kako bi se spriječile takve koruptivne prakse;

87.  ponavlja potrebu za obučenim stručnim medicinskim osobljem u Afganistanu te potiče EU i njegove države članice da nastave sa slanjem zdravstvenog osoblja koje radi na osposobljavanju lokalnih liječnika i bolničara;

88.  napominje da trgovina ljudima i krijumčarenje migranata šteti objema stranama, a posebno afganistanskom društvu; poziva na brzu provedbu postojećih sporazuma, uključujući razmjenu informacija, kako bi se razbile transnacionalne kriminalne mreže koje imaju koristi od nestabilnosti i slabih institucija;

Provedba SSPR-a

89.  pozdravlja SSPR kao prvi ugovorni odnos između EU-a i Afganistana;

90.  napominje da SSPR pruža osnovu za razvoj odnosa u raznim područjima kao što su vladavina prava, zdravlje, ruralni razvoj, obrazovanje, znanost i tehnologija, borba protiv korupcije, pranje novca, financiranje terorizma, organizirani kriminal i narkotici, migracije, nuklearna sigurnost, neširenje oružja za masovno uništenje i klimatske promjene;

91.  pozdravlja uspostavljanje zajedničkih tijela za suradnju na izvršnoj razini s naglaskom na održavanju redovitih dijaloga o političkim pitanjima, uključujući ljudska prava, a osobito prava žena i djece, koji su bitni elementi tog sporazuma, te suočavanje s izazovima i stvaranje prilika za jače partnerstvo;

92.  izražava zabrinutost da u SSPR-u nema odredbi o zajedničkom parlamentarnom nadzoru njegove provedbe; promiče ulogu Europskog parlamenta, parlamenata država članica i afganistanskog parlamenta u praćenju provedbe SSPR-a;

93.  prima na znanje da je od rujna 2017. posebni izaslanik zamijenio posebnog predstavnika EU-a za Afganistan, što je provedeno u okviru strukture ESVD-a;

94.  žali zbog činjenice da je Vijeće nastavilo s odlukom o privremenoj primjeni u područjima koja su podložna suglasnosti Parlamenta, posebno u poglavlju o suradnji u pitanjima trgovine i ulaganja koja su u isključivoj nadležnosti EU-a, umjesto da je prije te odluke na početku procesa zahtijevao ratifikaciju; smatra da je ta odluka u suprotnosti s načelom lojalne suradnje navedenom u članku 4. stavku 3. UEU-a te da se njome u pitanje dovode zakonska prava i odgovornosti Parlamenta;

o
o   o

95.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom izaslaniku EU-a za Afganistan, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Islamske Republike Afganistana.

(1) SL L 67, 14.3.2017., str. 3.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2019)0169.
(3) SL C 65, 19.2.2016., str. 133.
(4) SL C 169 E, 15.6.2012., str. 108.
(5) SL C 168 E, 14.6.2013., str. 55.
(6) SL C 378, 9.11.2017., str. 73.
(7) SL C 349, 17.10.2017., str. 41.
(8) SL C 366, 27.10.2017., str. 129.
(9) SL C 66, 21.2.2018., str. 17.
(10) SL C 298, 23.8.2018., str. 39.
(11) SL C 337, 20.9.2018., str. 48.
(12) SL C 369, 11.10.2018., str. 85.
(13) Odluke Vijeća od 10. studenoga 2011. (16146/11 i 16147/11).
(14) Informativno izvješće EASO-a o zemlji podrijetla, Sigurnosna situacija u Afganistanu – ažurirana verzija, ožujak 2018.,https://coi.easo.europa.eu/administration/easo/PLib/Afghanistan-security_situation_2018.pdf
(15) Posebni glavni inspektor SAD-a za obnovu Afganistana (SIGAR), Tromjesečno izvješće za Kongres Sjedinjenih Američkih Država, 30. listopada 2018., https://www.sigar.mil/pdf/quarterlyreports/2018-10-30qr.pdf
(16) https://www.unodc.org/unodc/en/frontpage/2018/May/last-years-record-opium-production-in-afghanistan-threatens-sustainable-development--latest-survey-reveals.html


Sudjelovanje Norveške, Islanda, Švicarske i Lihtenštajna u eu-LISA-i ***
PDF 126kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Aranžmana između Europske unije, s jedne strane, i Kraljevine Norveške, Republike Islanda, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna, s druge strane, o sudjelovanju tih država u Europskoj agenciji za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (15832/2018 – C8-0035/2019 – 2018/0316(NLE))
P8_TA-PROV(2019)0171A8-0081/2019

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (15832/2018),

–  uzimajući u obzir Nacrt aranžmana između Europske Unije i Kraljevine Norveške, Republike Islanda, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna (12367/2018),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 74., člankom 77. stavkom 2. točkama (a) i (b), člankom 78. stavkom 2. točkom (e), člankom 79. stavkom 2. točkom (c), člankom 82. stavkom 1. točkom (d), člankom 85. stavkom 1., člankom 87. stavkom 2. točkom (a) i člankom 88. stavkom 2. te člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) podtočkom (v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0035/2018),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0081/2019),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Kraljevine Norveške, Republike Islanda, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna.


Područje djelovanja i mandat posebnih predstavnika EU-a
PDF 162kWORD 55k
Preporuka Europskog parlamenta Vijeću od 13. ožujka 2019. o preporuci Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o području djelovanja i mandatu posebnih predstavnika EU-a (2018/2116(INI))
P8_TA-PROV(2019)0172A8-0171/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2., 3., 6., 21., 33. i 36. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje(1),

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o političkoj odgovornosti(2),

–  uzimajući u obzir godišnja izvješća Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike,

–  uzimajući u obzir Godišnja izvješća EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. studenoga 2002. između Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu Europskog parlamenta informacijama osjetljive prirode Vijeća iz područja sigurnosne i obrambene politike,

–  uzimajući u obzir Smjernice za imenovanje, mandat i financiranje posebnih predstavnika EU-a od 9. srpnja 2007. i Napomenu Vijeća (7510/14) od 11. ožujka 2014.;

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje(3),

–  uzimajući u obzir Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije koju je 28. lipnja 2016. predstavila potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

–  uzimajući u obzir Smjernice za promicanje i zaštitu svih ljudskih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (LGBTI), koje je Vijeće donijelo 2013.,

–  uzimajući u obzir Helsinški završni akt iz 1975. Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i sva njegova načela, koji je temeljni dokument europskog i šireg regionalnog sigurnosnog poretka,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o godišnjim izvješćima Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o godišnjim izvješćima EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu,

–  uzimajući u obzir svoju preporuku od 15. studenoga 2017. Vijeću, Komisiji i ESVD-u o Istočnom partnerstvu uoči sastanka na vrhu u studenom 2017.(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2017. o kršenjima ljudskih prava u kontekstu ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, uključujući genocid(5),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o Ukrajini, u kojoj se poziva na imenovanje posebnog predstavnika EU-a za regiju Krima i Donbasa,

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 13. lipnja 2012. o posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava(6),

–  uzimajući u obzir članak 110. i članak 113. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0171/2019),

A.  budući da EU ima ambiciju biti snažniji globalni čimbenik, ne samo u gospodarskom već i u političkom smislu, te da teži svojim djelovanjem i politikama doprinijeti održavanju međunarodnog mira i sigurnosti te globalnog poretka utemeljenog na pravilima;

B.  budući da posebne predstavnike EU-a (PPEU) imenuje Vijeće na prijedlog potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice te im daje mandat za unaprjeđenje posebnih tematskih ili geografski specifičnih političkih ili sigurnosnih ciljeva; budući da su se oni pokazali vrijednim i fleksibilnim instrumentom diplomacije EU-a jer mogu personalizirati i predstavljati EU na ključnim područjima i u ključnim situacijama, uz potporu svih država članica; budući da fleksibilnost njihovih mandata čini PPEU-ove operativnim alatima koji se mogu brzo rasporediti kad se pojave problemi u određenim zemljama ili u pogledu određenih pitanja;

C.  budući da posebni predstavnici EU-a zbog njihove česte prisutnosti na terenu imaju privilegirani položaj za uspostavljanje dijaloga s civilnim društvom i lokalnim akterima te za provođenje istraživanja na terenu; budući da im to izravno iskustvo omogućuje da konstruktivno doprinesu oblikovanju politika i strategija;

D.  budući da trenutačno postoji pet regionalnih PPEU-ova (za Rog Afrike, Sahel, središnju Aziju, bliskoistočni mirovni proces te južni Kavkaz i krizu u Gruziji), dva PPEU-a za zasebne zemlje (Kosovo te Bosnu i Hercegovinu) i jedan tematski PPEU koji je odgovoran za ljudska prava;

E.  budući da su trenutačno samo dva PPEU-a žene;

F.  budući da je, u slučaju imenovanih PPEU-ova koji imaju mandate za zasebne zemlje, njihova „dvojna funkcija” uz voditelja izaslanstva EU-a u tim zemljama pridonijela dosljednosti i učinkovitosti prisutnosti EU-a u inozemstvu; budući da uvođenje dodatnih PPEU-ova za zasebne zemlje mora biti u skladu sa strategijama vanjskog djelovanja EU-a s obzirom na jačanje izaslanstava EU-a na temelju Ugovora iz Lisabona, kojim im je dodijeljena odgovornost za koordinaciju svih djelovanja EU-a na terenu, uključujući zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku;

G.  budući da postoje i druga prioritetna područja i konflikti, uključujući u neposrednom susjedstvu EU-a, koji zahtijevaju posebnu pozornost, veću uključenost i vidljivost EU-a, kao što je ruska agresija u Ukrajini i ilegalna okupacija Krima;

H.  budući da su PPEU-ovi pokazali da su korisni posebno u pogledu vođenja političkih dijaloga na visokoj razini i sposobnosti da dopru do partnera na visokoj razini u vrlo osjetljivim političkim okruženjima;

I.  budući da se PPEU-ovi financiraju iz proračuna za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, kako je to zajednički odlučeno s Parlamentom, i da su odgovorni za provedbu proračuna u odnosu na Komisiju;

J.  budući da se potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica obvezala pozitivno odgovoriti na zahtjeve Europskog parlamenta da se novoimenovani PPEU-ovi saslušaju prije preuzimanja dužnosti i da se omoguće redoviti informativni sastanci PPEU-ova s Parlamentom;

K.  budući da se PPEU-ovi odabiru među pojedincima koji su prethodno obnašali višu diplomatski ili političku dužnost u svojoj zemlji ili u okviru međunarodnih organizacija; budući da oni imaju znatan stupanj fleksibilnosti i diskrecije u pogledu načina na koji se njihov mandat izvršava, što može pridonijeti ostvarivanju utvrđenih ciljeva, provedbi strategija i osiguravanju dodane vrijednosti za EU;

L.  budući da je ključna uloga PPEU-a doprinositi jedinstvu, usklađenosti, dosljednosti i učinkovitosti vanjskog djelovanja i zastupanja EU-a; oni pokazuju interes EU-a za određenu zemlju, regiju ili tematsko područje i jačaju njegovu vidljivost te pridonose provedbi određene strategije ili politike EU-a prema određenoj zemlji, regiji ili pitanju;

1.  preporučuje sljedeće Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:

O mandatu

O alatima

O osobnom profilu

O obuhvaćenim područjima

O interakciji i suradnji

   (a) da predstave strateški okvir o upotrebi, ulozi, mandatima i doprinosu PPEU-ova u pogledu provedbe Globalne strategije EU-a;
   (b) da osiguraju da se PPEU-ovi imenuju samo ako postoji jasna dodana vrijednost u upotrebi tog instrumenta, tj. ako njihove zadaće ne mogu učinkovito ispuniti postojeće strukture u okviru ESVD-a, uključujući izaslanstva EU-a, ili u okviru Komisije;
   (c) da osiguraju i da se PPEU-ovi ponajprije upotrebljavaju za pojačavanje napora EU-a u sprječavanju i rješavanju sukoba i za provedbu strategija EU-a, osobito putem posredovanja i olakšavanja dijaloga, i za unaprjeđenje ciljeva politike EU-a u posebnim tematskim područjima u okviru vanjskih odnosa i poštujući međunarodno pravo;
   (d) da izbjegnu povećanje broja PPEU-ova i rascjepkanost njihovih mandata, što bi dovelo do preklapanja s drugim institucijama EU-a i povećanje troškova koordinacije;
   (e) da osiguraju da se mandati i djelovanja PPEU-a pri rješavanju pitanja regionalne sigurnosti i sprečavanja sukoba, posredovanja i sanacije vode načelima međunarodnog prava navedenima u Helsinškom završnom aktu iz 1975. i drugim ključnim normama međunarodnog prava, kao i mirnim rješavanjem sporova, kao ključnog elementa europskog sigurnosnog poretka te kako je naglašeno u globalnoj strategiji EU-a; te da poštuju sva pravila i politike koje je EU donio u pogledu regije ili sukoba obuhvaćenima njihovim mandatima;
   (f) da razmotre sva moguća sredstva za jačanje uloge PPEU-ova kao djelotvornog alata vanjske politike EU-a koji omogućuje razvoj i unaprjeđenje inicijativa vanjske politike EU-a te promicanje sinergije, među ostalim jamčenjem toga da PPEU-i mogu slobodno putovati u području njihova mandata, uključujući područja zahvaćena sukobima, radi izvršavanja svojih zadataka ;
   (g) da osiguraju veću transparentnost i vidljivost rada PPEU-a, uključujući javnim izvještavanjem o posjetima državama, radnom programu i prioritetima, kao i izradom pojedinačnih internetskih stranica kako bi se omogućio javni nadzor njihovih aktivnosti;
   (h) da ojačaju sredstva koja čine dodanu vrijednost PPEU-a, odnosno legitimnost koja se temelji na podršci potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice i država članica, regionalne/tematske odgovornosti, političku važnost, fleksibilnost i jačanje prisutnosti i vidljivosti EU-a u partnerskim zemljama, čime se jača prepoznatljivost EU-a kao učinkovitog međunarodnog aktera;
   (i) da omoguće odgovarajuće trajanje mandata koje stvara mogućnost zapošljavanja kvalificiranog rukovodećeg osoblja i provedbu mandata te izgradnju povjerenja s partnerima uz uspostavu mreža i vršenje utjecaja na procese; da osiguraju redovitu reviziju u skladu s razvojima u zemlji/regiji ili predmetnom temom i da omoguće produljenje mandata ako okolnosti to zahtijevaju;
   (j) doprinose provedbi politike ili strategije EU-a prema području za koji je dan mandat i oblikovanju ili reviziji strategija ili politika;
   (k) da osiguraju da su sprečavanje i rješavanje sukoba, posredovanje i olakšavanje dijaloga te temeljne slobode, ljudska prava, demokracija, vladavina prava i rodna pitanja horizontalni prioriteti i stoga temelj djelokruga mandata PPEU-a te da se zajamči odgovarajuće izvješćivanje o djelovanjima u tim područjima;
   (l) da zahtijevaju postupke evaluacije i praćenja koji obuhvaćaju postignute rezultate, prepreke koje su se pojavile, ključne izazove, ulazne podatke za oblikovanje politike i procjenu koordinacije aktivnosti PPEU-ova i drugih dionika EU-a, da potiču razmjenu najboljih praksi među PPEU-ima te da ocijene uspješnost i razmotre obnovu i reviziju mandata;
   (m) da osiguraju dosljednost mandata za središnju Aziju sa strategijom EU-a za srednju Aziju iz 2007. kako bi se povećala učinkovitost i vidljivost Unije u regiji;
   (n) da uvedu dugotrajno razdoblje „mirovanja” za posebne predstavnike EU-a kako bi se zajamčila najviša moguća razina etičkih standarda u slučaju sukoba interesa;
   (o) da osiguraju da Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta sudjeluje u sastavljanju novih i produljenih mandata za PPEU-ove;
   (p) da zadrže fleksibilnost i autonomiju koje PPEU-ovi trenutačno imaju kao poseban instrument ZVSP-a sa zasebnim izvorom financiranja i povlaštenim odnosom s Vijećem; da, međutim, istodobno ojačaju koordinacijske veze i veze u pogledu izvješćivanja s odnosnim upravama ESVD-a (regionalna, tematska, zajednička sigurnosna i obrambena politika te odgovor na krize) i s odnosnim glavnim upravama Komisije; da osiguraju brz i transparentan postupak nominacije i potvrđivanja;
   (q) da riješe nedostatke u zadržavanju institucionalne memorije i kontinuiteta između PPEU-ova koji odlaze i PPEU-ova koji dolaze jačanjem logističke i administrativne podrške ESVD-a, uključujući arhiviranje, a ponajprije podržavanjem savjetnika za politiku iz ESVD-a i, prema potrebi, drugih institucija EU-a kako bi se pridružili timovima PPEU-ova;
   (r) da za PPEU-ove imenuju osobe sa širokim diplomatskim i političkim stručnim znanjem i odgovarajućim profilom te pritom osiguraju da imaju potreban politički utjecaj kako bi uspostavili veze i uzajamno povjerenje sa sugovornicima na visokoj razini; da u tom pogledu iskoriste postojeće ljudske resurse s političkim i diplomatskim iskustvom u cijelom EU-u; da poštuju zemljopisnu i rodnu uravnoteženost; da osiguraju da se odluka o imenovanju određene osobe provodi na transparentan način i tek nakon potvrde prihvatljivosti kandidata, posebno u pogledu mogućeg sukoba interesa te kako bi kandidat ispunio standarde etičkog ponašanja;
   (s) da osiguraju da se imenovanje PPEU-a može potvrditi tek nakon pozitivne ocjene Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta;
   (t) da pruže šire dostupne informacije i obrazloženja za odabrane kandidate;
   (u) da mandate PPEU-ova usmjere na jačanje regionalne sigurnosti te sprječavanje i rješavanje sukoba, osobito olakšavanjem dijaloga i medijacijom, u kojima angažman EU-a može donijeti dodanu vrijednost; da osiguraju da se u slučaju tematskog usmjerenja imenovanjem PPEU-a ne udvostručuje ili ugrožava uloga Komisije ili ESVD-a;
   (v) uzimajući u obzir ulogu PPEU-ova kao posebnog diplomatskog alata u vanjskom djelovanju EU-a i potvrđujući važnost stabilnosti europskog susjedstva, da potaknu PPEU-a da razviju još bliže odnose sa zemljama pogođenima dugotrajnim sukobima, naglašavajući snažnu potrebu za pridonošenjem PPEU-ova mirnom rješavanju sukoba u susjedstvu EU-a;
   (w) da pozdrave imenuje novog PPEU-a za ljudska prava i da potvrde rad prethodnog vršioca te dužnosti, koji je uspješno ispunio svoju ulogu poboljšanja učinkovitosti i vidljivosti politike EU-a o ljudskim pravima; napominje da su odgovornosti tog radnog mjesta proširene pa sada uključuju promicanje poštovanja međunarodnog humanitarnog prava i promicanje potpore za međunarodno kazneno pravosuđe;
   (x) da ojačaju kapacitete i ulogu PPEU-a za ljudska prava i uzimajući u obzir da njegov mandat pokriva čitav svijet te da stoga zahtijeva i podrazumijeva politički dijalog s trećim zemljama, relevantnim partnerima, poduzećima, civilnim društvom te međunarodnim i regionalnim organizacijama, kao i djelovanje u okviru relevantnih međunarodnih foruma;
   (y) iako ima na umu važnost neznatnog povećanja broja PPEU-a kako se ne bi odstupilo od njihove posebne naravi, da postupno ukinu mandate postojećih PPEU-a za pojedine zemlje i, u očekivanju ukupne podjele odgovornosti u sljedećoj Komisiji i ESVD-u, razmotre imenovanje regionalnih PPEU-ova; da razmotre imenovanje tematskih PPEU-a za međunarodnu koordinaciju u borbi protiv klimatskih promjena, za međunarodno humanitarno pravo i međunarodnu pravdu te za razoružanje i neširenje nuklearnog oružja, u pretposljednjem slučaju kako bi se preuzela zaduženja od trenutačnog posebnog izaslanika EU-a za to područje;
   (z) da imenuju novog PPEU-a za Ukrajinu, s posebnim naglaskom na Krim i Donbas, koji je odgovoran za praćenje stanja ljudskih prava na okupiranim područjima, provedbu sporazumâ iz Minska, smirivanje stanja u Azovskom moru i ostvarivanje prava interno raseljenih osoba, na što je Europski parlament ranije pozvao u svojim rezolucijama;
   (aa) da promiču interakciju i koordinaciju PPEU-ova s različitim institucijama, civilnim društvom i državama članicama kako bi se osigurali maksimalna sinergija i dosljedan angažman svih dionika; da ojačaju uključenost PPEU-a u EU-ovom sustavu ranog upozoravanja na sukobe; da osiguraju da nema preklapanja s drugim diplomatskim položajima na visokoj razini, kao što su posebni izaslanici EU-a; da osiguraju suradnju s drugim partnerima sa sličnim stavovima i izaslanicima, uključujući one koje su imenovali UN, NATO i SAD;
   (ab) uzimajući u obzir da je Europski parlament suzakonodavac za civilni dio proračuna za ZVSP, kojim upravlja Služba za instrumente vanjske politike, da ojačaju nadzor Parlamenta nad aktivnostima PPEU-a i da povećaju svoju razinu odgovornosti i transparentnosti svoga rada, podsjećajući da se taj cilj može ostvariti redovitim dijeljenjem informacija o radu i postignućima PPEU-ova i izazovima s kojima se suočavaju, i to u okviru redovitih sastanaka i razmjena stajališta između PPEU-ova i tijela Europskog parlamenta barem jednom godišnje, posebno s Odborom za vanjske poslove i njegovim Pododborom za ljudska prava i Pododborom za sigurnost i obranu te sustavnim dijeljenjem izvješća i strategija za pojedine zemlje koje PPEU-ovi šalju Političkom i sigurnosnom odboru u Vijeću i ESVD-u; te u tu svrhu, da ustraju u tome da se ti dokumenti uvrste u Međuinstitucijski sporazum u području ZVSP-a;
   (ac) da u regiji koju pokriva PPEU, u okviru preventivne diplomacije i postupaka mirenja te u interesu vidljivosti EU-a, potaknu interakciju i olakšaju dijalog s civilnim društvom i građanima; da posebno osiguraju da PPEU-ovi djeluju proaktivno u pogledu aktera civilnog društva, boraca za ljudska prava ili osoba koje izražavaju neslaganje, koji mogu biti u opasnosti ili na meti lokalnih vlasti;

2.  preporučuje da bi sljedeći saziv Europskog parlamenta trebao tražiti da se novi potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik obaveže na to da će u roku od šest mjeseci od početka svojeg mandata osmisliti strateški okvir o upotrebi PPEU-ova u kontekstu provedbe Globalne strategije i u skladu s prethodno navedenim načelima i preporukama;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te posebnim predstavnicima EU-a.

(1) SL L 201, 3.8.2010., str. 30.
(2) SL C 210, 3.8.2010., str. 1.
(3) SL C 351E, 2.12.2011., str. 454.
(4) SL C 356, 4.10.2018., str. 130.
(5) SL C 334, 19.9.2018., str. 69.
(6) SL C 332E, 15.11.2013., str. 114.


Zahtjevi za pristupačnost proizvoda i usluga ***I
PDF 394kWORD 139k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zakona, propisa i administrativnih odredaba država članica u pogledu zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga (COM(2015)0615 – C8-0387/2015 – 2015/0278(COD))
P8_TA-PROV(2019)0173A8-0188/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)(C8-0387/2015),

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0615),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 25. svibnja 2016.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 19. prosinca 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za promet i turizam, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za prava žena i jednakost spolova i Odbora za predstavke (A8-0188/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(2);

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga

P8_TC1-COD(2015)0278


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(4),

budući da:

(1)  Svrha je ove Direktive doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta usklađivanjem zakona i drugih propisa država članica u pogledu zahtjeva za pristupačnost određenih proizvoda i usluga, posebno ukidanjem i sprječavanjem prepreka slobodnom kretanju određenih pristupačnih proizvoda i usluga, koje proizlaze iz različitih zahtjeva za pristupačnost u državama članicama. Time bi se povećala dostupnost pristupačnih proizvoda i usluga na unutarnjem tržištu te poboljšala pristupačnost relevantnih informacija.

(2)  Potražnja za pristupačnim proizvodima i uslugama velika je, a predviđa se da će se broj osoba s invaliditetom znatno povećati ▌. Okruženje s pristupačnijim proizvodima i uslugama omogućuje uključivije društvo i olakšava samostalan život osobama s invaliditetom. U tom kontekstu trebalo bi imati na umu da se invaliditet u Uniji u većoj mjeri pojavljuje među ženama nego muškarcima.

(3)  Ovom se Direktivom osobe s invaliditetom definiraju u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, donesenoj 12. prosinca 2006. (UN CRPD), čija je Unija stranka od 21. siječnja 2011. i koju su ratificirale sve države članice. U Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom navodi se da su osobe s invaliditetom „one koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s ostalima”. Ovom Direktivom promiče se potpuno i učinkovito ravnopravno sudjelovanje poboljšanjem pristupa proizvodima i uslugama široke potrošnje koji svojim prvotnim dizajnom ili naknadnim prilagodbama zadovoljavaju posebne potrebe osoba s invaliditetom.

(4)  Druge osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, kao što su starije osobe, trudnice ili putnici s prtljagom, također bi imale koristi od ove Direktive. Koncept „osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću”, kako se navodi u ovoj Direktivi, uključuje osobe s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim poteškoćama, poteškoćama povezanima sa starenjem ili drugim trajnim ili privremenim uzrocima povezanima s radom tjelesnih funkcija, koje u međudjelovanju s različitim preprekama uzrokuju smanjenu mogućnost pristupa tih osoba proizvodima i uslugama što dovodi do situacija u kojima je nužno da ti proizvodi i usluge budu prilagođeni njihovim posebnim potrebama.

(5)  Razlike u zakonima i drugim propisima ▌država članica u pogledu pristupačnosti proizvoda i usluga za osobe s ▌invaliditetom stvaraju prepreke slobodnom kretanju proizvoda i usluga ▌ i narušavaju učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. U pogledu nekih proizvoda i usluga te će se razlike u Uniji vjerojatno povećati nakon stupanja na snagu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Te prepreke osobito ugrožavaju gospodarske subjekte, a posebno mala i srednja poduzeća (MSP-ove).

(6)  Razlike u nacionalnim zahtjevima za pristupačnost posebno su velika prepreka pojedinačnim poduzetnicima, malim i srednjim poduzećima te ▌mikropoduzećima pri pokretanju posla izvan vlastitog domaćeg tržišta. Nacionalni, pa čak i regionalni ili lokalni zahtjevi za pristupačnost koje su uspostavile države članice trenutačno se razlikuju u pogledu pokrivenosti i razine detaljnosti. Te razlike negativno utječu na konkurentnost i rast zbog toga što izrada i uvođenje na tržište pristupačnih proizvoda i usluga za svako nacionalno tržište zahtijeva dodatne troškove.

(7)  Potrošači pristupačnih proizvoda i ▌usluga te pomoćnih tehnologija suočeni su s visokim cijenama zbog ograničenog tržišnog natjecanja među dobavljačima. Zbog neujednačenosti među nacionalnim propisima smanjuje se korist koja bi mogla proizaći iz razmjene iskustava na nacionalnoj i međunarodnoj razini o odgovoru na društveni i tehnološki razvoj.

(8)  Približavanje nacionalnih mjera na razini Unije stoga je potrebno za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta kako bi se stalo na kraj neujednačenosti tržišta pristupačnih proizvoda i usluga, omogućila ekonomija razmjera, olakšala prekogranična trgovina i mobilnost te pomoglo gospodarskim subjektima da usmjere sredstva na inovacije umjesto da ih upotrebljavaju ▌za pokrivanje troškova koji proizlaze iz neujednačenog ▌zakonodavstva širom Unije.

(9)  Koristi od usklađivanja zahtjeva za pristupačnost za unutarnje tržište već su se pokazale primjenom Direktive 2014/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća(5) o dizalima i Uredbe (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(6) u području prijevoza.

(10)  U Izjavi br. 22, o osobama s invaliditetom, priloženoj Ugovoru iz Amsterdama, na konferenciji predstavnika vlada država članica usuglašeno je da institucije Unije moraju uzeti u obzir potrebe osoba s invaliditetom pri sastavljanju mjera na temelju članka 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(11)  Komunikacija Komisije od 6. svobnja 2015. „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” usmjerena je na ostvarenje održivih ekonomskih i socijalnih koristi na povezanom jedinstvenom digitalnom tržištu olakšavanjem trgovine, čime se potiče zapošljavanja unutar Unije. Potrošači Unije još uvijek ne mogu potpuno iskoristiti prednosti jedinstvenog tržišta u pogledu cijena i izbora jer su prekogranične internetske transakcije i dalje vrlo ograničene. Zbog neujednačenosti smanjeno je i prekogranično korištenje transakcijama e-trgovine. Potrebno je također usklađeno djelovati kako bi se osiguralo da ▌elektronički sadržaji, usluge elektroničke komunikacije i pristup audiovizualnim medijskim uslugama budu ▌ potpuno dostupni osobama s invaliditetom. Stoga je potrebno uskladiti zahtjeve za pristupačnost diljem jedinstvenog digitalnog tržišta i osigurati da svi građani Unije neovisno o njihovim sposobnostima mogu uživati u pogodnostima takvog tržišta.

(12)  Nakon što je Unija postala stranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, njezine su odredbe postale sastavni dio pravnog poretka Unije te su obvezujuće za institucije Unije i za njezine države članice.

(13)  U skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, njezine stranke obvezne su poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom, na ravnopravnoj osnovi s ostalima, imaju pristup fizičkom okruženju, prijevozu, informacijama i komunikacijama, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije i sustave, te drugim uslugama i prostorima otvorenima ili namijenjenima javnosti, i u urbanim i u ruralnim područjima. Odbor Ujedinjenih naroda za prava osoba s invaliditetom utvrdio je potrebu izrade zakonodavnog okvira s konkretnim, ostvarivim i vremenski ograničenim mjerilima za praćenje postupne provedbe pristupačnosti.

(14)  Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom njezine stranke poziva se da provode ili promiču istraživanje i razvoj novih tehnologija te da promiču njihovu dostupnost i upotrebu, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije, pomagala za kretanje, uređaje i pomoćne tehnologije prikladne za osobe s invaliditetom. Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom također se poziva na davanje prioriteta cjenovno pristupačnim tehnologijama.

(15)  Stupanje na snagu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom u pravnim porecima država članica podrazumijeva potrebu za donošenjem dodatnih nacionalnih odredaba o pristupačnosti proizvoda i usluga. Bez djelovanja Unije te odredbe dovele bi do daljnjeg povećanja razlika između zakona i drugih propisa država članica.

(16)  Stoga je u Uniji potrebno olakšati provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom utvrđivanjem zajedničkih pravila Unije. Ovom Direktivom ujedno se podupire države članice u njihovim naporima da na usklađen način ispune svoje nacionalne obveze kao i obveze u okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom u pogledu pristupačnosti.

(17)  U komunikaciji Komisije od 15. studenoga 2010. naslovljenoj „Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.: obnovljena obveza za Europu bez zapreka, u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, pristupačnost se utvrđuje kao jedno od osam područja djelovanja i navodi se kao osnovni preduvjet za sudjelovanje u društvu te se njome nastoji osigurati pristupačnost proizvoda i usluga.

(18)  Određivanje proizvoda i usluga obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive temelji se na analitičkom pregledu provedenom tijekom pripreme procjene učinka u kojem su utvrđeni ▌relevantni proizvodi i usluge za osobe s ▌invaliditetom, a ▌za koje su države članice donijele ili će vjerojatno donijeti različite nacionalne zahtjeve za pristupačnost kojima se narušava funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(19)  Kako bi se osigurala pristupačnost usluga obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive, za proizvode koji se upotrebljavaju pri pružanju onih usluga s kojima potrošač ostvaruje interakciju trebala bi također postojati obveza da udovoljavaju primjenjivim zahtjevima za pristupačnost▌iz ove Direktive.

(20)  Čak i ako se usluga ili dio usluge daje u podugovor trećoj strani, pristupačnost te usluge ne bi smjela biti dovedena u pitanje, a pružatelji usluga trebali bi ispuniti obveze iz ove Direktive. Pružatelji usluga također bi trebali voditi računa o tome da se njihovo osoblje prikladno i stalno osposobljava kako bi se zajamčilo da ima potrebno znanje o upotrebi pristupačnih proizvoda i usluga. Ta bi osposobljavanja trebala obuhvaćati teme kao što su pružanje informacija, savjetovanje i reklamiranje.

(21)  Zahtjeve za pristupačnost trebalo bi uvesti na način kojim se najmanje opterećuje ▌ gospodarske subjekte i države članice ▌.

(22)  ▌ Potrebno je odrediti zahtjeve za pristupačnost radi stavljanja na tržište proizvoda i usluga koji spadaju u područje primjene ove Direktive kako bi se osiguralo njihovo slobodno kretanje na unutarnjem tržištu.

(23)  Ovom bi Direktivom trebalo propisati obveznu upotrebu zahtjeva za funkcionalnu pristupačnost te bi ih trebalo formulirati kao opće ciljeve. Ti bi zahtjevi trebali biti dovoljno precizni kako bi se njima stvorile pravno obvezujuće obveze te dovoljno detaljni da omoguće ocjenu sukladnosti kako bi se osiguralo dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta za proizvode i usluge obuhvaćene ovom Direktivom te bi se njima trebao pružiti određen stupanj fleksibilnosti kako bi se omogućile inovacije.

(24)  Ova Direktiva sadržava niz kriterija funkcionalne učinkovitosti povezanih s načinima rada proizvoda i usluga. Ti kriteriji ne služe kao opća alternativa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive, već bi se trebali upotrebljavati samo u vrlo specifičnim okolnostima. Ti kriteriji trebali bi se primjenjivati na posebne funkcije ili obilježja proizvoda ili usluga kako bi ih se učinilo pristupačnima ako se zahtjevi za pristupačnost iz ove Direktive ne odnose na jedno ili više tih posebnih funkcija ili obilježja. Osim toga, u slučaju da zahtjev za pristupačnost sadržava posebne tehničke zahtjeve, a u proizvodu ili usluzi postoji alternativno tehničko rješenje za te tehničke zahtjeve, to alternativno tehničko rješenje trebalo bi i dalje biti u skladu s povezanim zahtjevima za pristupačnost te bi trebalo dovesti do istovrijedne ili povećane pristupačnosti primjenom odgovarajućih kriterija za funkcionalnu učinkovitost.

(25)  Ovom Direktivom trebalo bi obuhvatiti potrošačke sustave računalne strojne opreme opće namjene. Kako bi ti sustavi mogli funkcionirati na pristupačan način, i njihovi operativni sustavi trebali bi biti pristupačni. Značajka takvih sustava računalne strojne opreme njihova je višenamjenska priroda i sposobnost da uz pomoć odgovarajuće programske opreme obavljaju najčešće računalske zadatke koje traže potrošači te je predviđeno da njima upravljaju potrošači. Osobna računala, uključujući stolna računala, prijenosna računala, pametne telefone i tablete, primjeri su takvih sustava računalne strojne opreme. Specijalizirana računala ugrađena u potrošačke elektroničke proizvode ne predstavljaju potrošačke sustave računalne strojne opreme opće namjene. Ova Direktiva ne bi trebala na pojedinačnoj osnovi obuhvaćati pojedinačne komponente s posebnim funkcijama kao što su matična ploča ili memorijski čip koji se upotrebljavaju ili bi se mogli upotrebljavati u takvom sustavu.

(26)  Ovom Direktivom trebalo bi obuhvatiti i terminale za plaćanje, uključujući i njihovu strojnu i programsku opremu, te određene interaktivne samoposlužne terminale, uključujući i njihovu strojnu i programsku opremu, namijenjene upotrebi u pružanju usluga obuhvaćenih ovom Direktivom, na primjer: bankomate; uređaje za izdavanje karata s pomoću kojih se izdaju fizičke karte kojima se omogućuje pristup uslugama, kao što su automati za izdavanje putnih karata, uređaji za izdavanje brojeva za red čekanja u bankama; uređaje za prijavu; i interaktivne samoposlužne terminale na kojima se pružaju informacije, uključujući interaktivne informativne zaslone.

(27)  Međutim, određeni interaktivni samoposlužni terminali na kojima se pružaju informacije ugrađeni kao integrirani dijelovi vozila, zrakoplova, brodova ili željezničkih vozila trebali bi biti isključeni iz područja primjene ove Direktive jer oni sačinjavaju dio tih vozila, zrakoplova, brodova ili željezničkih vozila koji nisu obuhvaćeni ovom Direktivom.

(28)  Ova Direktiva trebala bi također obuhvatiti elektroničke komunikacijske usluge, uključujući komunikaciju prema hitnim službama, kako su definirane u Direktivi (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća(7). Mjere koje države članice trenutačno poduzimaju radi osiguravanja pristupačnosti osobama s invaliditetom različite su i nisu usklađene na cijelom unutarnjem tržištu. Osiguravanjem primjene istih zahtjeva za pristupačnost diljem Unije dovest će se do ekonomije razmjera za gospodarske subjekte koji su aktivni u više država članica i olakšat će se učinkovit pristup osobama s invaliditetom u njihovim državama članicama i kada putuju među državama članicama. Kako bi se ostvarila pristupačnost elektroničkih komunikacijskih usluga, uključujući komunikaciju prema hitnim službama, pružatelji bi pored glasovne usluge trebali omogućiti usluge tekstualne komunikacije u stvarnom vremenu i usluge cjelokupnog razgovora ako nude videozapis, istodobno osiguravajući usklađenost svih tih komunikacijskih sredstava. Uz zahtjeve ove Direktive, države članice trebale bi, u skladu s Direktivom (EU) 2018/1972, moći odrediti posrednog pružatelja usluga prijenosa kojim bi se mogle koristiti osobe s invaliditetom.

(29)  Ovom Direktivom usklađuju se zahtjevi za pristupačnost za elektroničke komunikacijske usluge i povezane proizvode te se dopunjuje Direktiva (EU) 2018/1972 kojom su utvrđeni zahtjevi u pogledu jednakovrijednog pristupa i izbora za krajnje korisnike s invaliditetom. Direktivom (EU) 2018/1972 utvrđuju se i zahtjevi u pogledu obveza pružanja univerzalne usluge koji se odnose na cjenovnu pristupačnost pristupa internetu i glasovnih komunikacija te cjenovnu pristupačnost i dostupnost povezane terminalne opreme, posebne opreme i usluga za potrošače s invaliditetom.

(30)  Ovom Direktivom trebalo bi obuhvatiti i potrošačku terminalnu opremu s interaktivnim računalnim svojstvima za koju se predviđa da bi se ponajprije upotrebljavala za pristup elektroničkim komunikacijskim uslugama. Za potrebe ove Direktive za tu bi opremu trebalo smatrati da uključuje opremu koja se upotrebljava kao dio postava za pristup elektroničkim komunikacijskim uslugama kao što su ruter ili modem.

(31)  Za potrebe ove Direktive pristup audiovizualnim medijskim uslugama trebao bi značiti da pristup audiovizualnom sadržaju bude pristupačan, kao i mehanizmi s pomoću kojih se korisnicima s invaliditetom omogućuje da se koriste svojim pomoćnim tehnologijama. Usluge kojima se omogućuje pristup audiovizualnim medijskim uslugama mogle bi obuhvaćati internetske stranice, internetske aplikacije, aplikacije za digitalne prijamnike, aplikacije koje se mogu preuzimati, usluge na mobilnim uređajima, uključujući mobilne aplikacije i povezane reproduktore, kao i povezane televizijske usluge. Pristupačnost audiovizulanih medijskih usluga regulirana je u Direktivi 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća(8), uz iznimku elektroničkih programskih vodiča (EPV-ovi) koji su uključeni u definiciju usluga kojima se pruža pristup audiovizualnim medijskim uslugama na koje se primjenjuje ova Direktiva.

(32)  U kontekstu zrakoplovnih, autobusnih i željezničkih usluga putničkog prijevoza te usluga putničkog prijevoza vodnim putovima ovom bi Direktivom trebalo obuhvatiti, među ostalim, pružanje informacija o prijevoznim uslugama, uključujući informacije o putovanjima u stvarnom vremenu, putem internetskih stranica, usluga na mobilnim uređajima, interaktivnih informacijskih zaslona i interaktivnih samoposlužnih terminala koji su putnicima s invaliditetom potrebni kako bi mogli putovati. To bi moglo uključivati informacije o proizvodima i uslugama pružatelja usluga putničkog prijevoza, informacije prije putovanja, informacije tijekom putovanja i informacije koje se pružaju u slučaju otkazivanja usluge ili kašnjenja u polasku. Drugi elementi informacija mogli bi uključivati i informacije o cijenama i promotivnim ponudama.

(33)  Ovom Direktivom trebalo bi obuhvatiti i internetske stranice, usluge na mobilnim uređajima, uključujući mobilne aplikacije koje su razvili ili koje na raspolaganje stavljaju operatori usluga putničkog prijevoza u okviru područja primjene ove Direktive ili koje se razvijaju ili stavljaju na raspolaganje u njihovo ime, usluge elektroničkog izdavanja karata, elektroničke karte i interaktivne informacijske zaslone.

(34)  Određivanje područja primjene ove Direktive u pogledu usluga zrakoplovnog, autobusnog i željezničkog prijevoza putnika te prijevoza putnika vodnim putovima trebalo bi se temeljiti na postojećem zakonodavstvu za te sektore koje se odnosi na prava putnika. Ako se ova Direktiva ne primjenjuje na određene vrste usluga prijevoza, države članice trebale bi poticati pružatelje usluga da primjenjuju relevantne zahtjeve za pristupačnost iz ove Direktive.

(35)  Direktivom (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća(9) već su utvrđene obveze tijela javnog sektora koja pružaju usluge prijevoza, uključujući usluge gradskog i prigradskog prijevoza te usluge regionalnog prijevoza, da svoje internetske stranice učine pristupačnima. Ova Direktivatakođer sadrži izuzeća za mikropoduzeća koja nude usluge, uključujući i usluge gradskog i prigradskog prijevoza te usluge regionalnog prijevoza. Osim toga, ovom Direktivom obuhvaćene su obveze za osiguravanje pristupačnosti internetskih stranica na kojima se nude usluge e-trgovine. Budući da ova Direktiva sadržava obveze za veliku većinu privatnih pružatelja usluga prijevoza da pri prodaji karata preko interneta, svoje internetske stranice učine pristupačnima, u ovoj Direktivi nije potrebno uvoditi dodatne zahtjeve za internetske stranice pružatelja usluga gradskog i prigradskog prijevoza te pružatelja usluga regionalnog prijevoza.

(36)  Određeni elementi zahtjeva za pristupačnost, osobito oni koji se odnose na pružanje informacija kako je utvrđeno u ovoj Direktivi, već su obuhvaćeni postojećim zakonodavstvom Unije u području prijevoza putnika. To uključuje elemente Uredbe (EZ) br. 261/2004 Europskog parlamenta i Vijeća(10), Uredbe (EZ) br. 1107/2006 Europskog parlamenta i Vijeća(11), Uredbe (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća(12), Uredbe (EU) br. 1177/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(13) i Uredbe (EU) br. 181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(14). To uključuje i relevantne akte donesene na temelju Direktive 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(15). Kako bi se osigurala regulatorna dosljednost, zahtjevi za pristupačnost utvrđeni u tim uredbama i aktima trebali bi se i dalje primjenjivati. Međutim, dodatnim bi se zahtjevimaiz ove Direktive dopunili postojeći zahtjevi te bi se time poboljšalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta u području prijevoza i pogodovalo osobama s invaliditetom.

(37)  Određeni elementi usluga prijevoza ne bi trebali biti obuhvaćeni ovom Direktivom kada se pružaju izvan državnog područja država članica, čak i ako je usluga namijenjena tržištu Unije. U pogledu tih elemenata operator usluge putničkog prijevoza trebao bi samo biti obvezan osigurati da su zahtjevi iz ove Direktive zadovoljeni u odnosu na dio usluge koja se nudi na području Unije. Međutim, u slučaju zračnog prijevoza, zračni prijevoznici Unije trebali bi osigurati da su primjenjivi zahtjevi iz ove Direktive zadovoljeni i na letovima s polaskom iz zračne luke koja se nalazi u trećoj zemlji i kojima je odredište zračna luka koja se nalazi na državnom području država članica. Nadalje, svi zračni prijevoznici, uključujući one koji nisu licencirani u Uniji, trebali bi osigurati da su primjenjivi zahtjevi iz ove Direktive zadovoljeni u slučaju letova s polaskom s područja Unije prema državnom području treće zemlje.

(38)  Gradske vlasti trebalo bi poticati da integriraju pristupačnost uslugama gradskog prijevoza bez prepreka u svoje planove održive gradske mobilnosti i da redovito objavljuju popise najboljih praksi povezanih s pristupačnošću javnog gradskog prijevoza bez prepreka i s mobilnošću.

(39)  Pravom Unije o bankarskim i financijskim uslugama nastoji se zaštiti potrošače koji su korisnici tih usluga diljem Unije i pružiti im informacije, ali njime nisu obuhvaćeni zahtjevi za pristupačnost. Kako bi osobe s invaliditetom mogle upotrebljavati te usluge u cijeloj Uniji, uključujući, ako je moguće, putem internetskih stranica i usluga na mobilnim uređajima, uključujući mobilne aplikacije, donositi utemeljene odluke i biti sigurne da su prikladno zaštićene jednako kao i drugi potrošači te kako bi se osigurali jednaki uvjeti za pružatelje usluga, ovom bi se Direktivom trebali utvrditi zajednički zahtjevi za pristupačnost za određene bankarske i financijske usluge koje se pružaju potrošačima.

(40)  Odgovarajući zahtjevi za pristupačnost trebali bi se primjenjivati i na metode za identifikaciju, elektroničke potpise i platne usluge, s obzirom na to da su oni potrebni za provođenje potrošačkih bankarskih transakcija.

(41)  Datoteke e-knjiga temelje se na elektroničkom računalnom kodiranju kojim se omogućuje optjecaj i pregled uglavnom tekstualnog i grafičkog intelektualnog djela. Pristupačnost datoteka e-knjiga ovisi o stupnju preciznosti tog kodiranja, osobito u pogledu kvalifikacije različitih sastavnih elemenata tog djela te standardiziranog opisa njegove strukture. Interoperabilnošću u pogledu pristupačnosti trebalo bi optimizirati kompatibilnost tih datoteka s korisničkim agentima te s trenutačnim i budućim pomoćnim tehnologijama. Određene elemente posebnih djela kao što su stripovi, dječje knjige i knjige o umjetnosti trebalo bi uzeti u obzir imajući u vidu sve primjenjive zahtjeve za pristupačnost. Različitim zahtjevima za pristupačnost u državama članicama otežalo bi se izdavačima i drugim gospodarskim subjektima da iskoriste prednosti unutarnjeg tržišta, mogli bi se pojaviti problemi interoperabilnosti s e-čitačima te bi se njima ograničio pristup za korisnike s invaliditetom. U kontekstu e-knjiga pojmom pružatelja usluge moglo bi se obuhvatiti izdavače i druge gospodarske subjekte koji sudjeluju u njihovoj distribuciji. Prepoznato je da se osobe s invaliditetom i dalje suočavaju s preprekama za pristup sadržaju koji je zaštićen autorskim i srodnim pravima te da su već poduzete određene mjere za rješavanje takvih situacija, primjerice donošenjem Direktive (EU) 2017/1564 Europskog parlamenta i Vijeća(16) i Uredbe (EU) 2017/1563 Europskog parlamenta i Vijeća(17), te da bi se u budućnosti s tim u vezi mogle poduzeti dodatne mjere Unije.

(42)  U ovoj se Direktivi usluge e-trgovine definiraju kao usluge koja se pružaju na daljinu, putem internetskih stranica i usluga na mobilnim uređajima, elektroničkim sredstvima i na pojedinačni zahtjev potrošača, s ciljem sklapanja potrošačkog ugovora. Za potrebe te definicije „na daljinu” znači da se usluga pruža bez istodobne prisutnosti stranaka; „elektroničkim sredstvima” znači da se usluga prvotno šalje i prima na odredištu s pomoću elektroničke opreme za obradu (uključujući digitalnu kompresiju) i pohranu podataka te u potpunosti šalje, prenosi i prima telegrafski, radiovezom, optičkim sredstvima ili drugim elektromagnetskim sredstvima; „na pojedinačni zahtjev potrošača” znači da se usluga pruža na temelju pojedinačnog zahtjeva. S obzirom na povećanu važnost usluga e-trgovine i njihovu iznimno tehnološku narav, važno je imati usklađene zahtjeve za njihovu pristupačnost.

(43)  Obveze pristupačnosti za usluge e-trgovine iz ove Direktive trebale bi se primjenjivati na internetsku prodaju bilo kojeg proizvoda ili usluge i trebale bi se stoga također primjenjivati na prodaju proizvoda ili usluge zasebno obuhvaćenih ovom Direktivom.

(44)  Mjere u vezi s pristupačnošću odgovora u komunikaciji prema hitnim službama trebale bi se donijeti bez dovođenja u pitanje organizacije hitnih službi i ne bi trebale utjecati na nju, što ostaje u isključivoj nadležnosti država članica.

(45)  U skladu s Direktivom (EU) 2018/1972, države članice osiguravaju da krajnji korisnici s invaliditetom imaju pristup hitnim službama koji je dostupan putem komunikacija prema hitnim službama te je jednak pristupu drugih krajnjih korisnika u skladu s pravom Unije kojim se usklađuju zahtjevi za dostupnost proizvoda i usluga. Komisija te nacionalna regulatorna tijela ili druga nadležna tijela trebaju poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da krajnji korisnici s invaliditetom, tijekom putovanja u drugoj državi članici, imaju pristup hitnim službama uz jednake uvjete kao i drugi krajni korisnici , ako je to izvedivo, bez prethodne registracije. Tim se mjerama nastoji osigurati interoperabilnost u svim državama članicama te se one u najvećoj mogućoj mjeri trebaju temeljiti na europskim normama ili specifikacijama utvrđenima u skladu s člankom 39. Direktive (EU) 2018/1972. Te mjere ne sprječavaju države članice da donose dodatne zahtjeve u svrhu ostvarivanja ciljeva iz te Direktive. Kao druga mogućnost za ispunjavanje zahtjeva za pristupačnost u pogledu odgovora u komunikaciji prema hitnim službama za korisnike s invaliditetom utvrđenih u ovoj Direktivi, države članice trebale bi moći odrediti posrednog pružatelja usluga prijenosa, u svojstvu treće strane, kojim bi se koristile osobe s invaliditetom za komunikaciju s pristupnom točkom sigurnosnog poziva dok te pristupne točke sigurnosnog poziva ne budu sposobne upotrebljavati elektroničke komunikacijske usluge putem internetskih protokola za osiguravanje pristupačnosti odgovora komunikacija prema hitnim službama. U svakom slučaju obveze iz ove Direktive ne bi se smjele tumačiti tako da ograničavaju ili umanjuju bilo kakve obveze u korist krajnjih korisnika s invaliditetom, uključujući istovjetni pristup elektroničkim komunikacijskim uslugama hitnim službama, kao ni obveze o pristupačnosti kako su utvrđene u Direktivi (EU) 2018/1972.

(46)  U Direktivi (EU) 2016/2102 definiraju se zahtjevi za pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora i drugih povezanih aspekata, posebice zahtjeva u pogledu usklađenosti relevantnih internetskih stranica i mobilnih aplikacija. Ta Direktiva, međutim, sadrži poseban popis izuzetaka. Slični izuzeci relevantni su i za ovu Direktivu. Neke aktivnosti koje se odvijaju putem internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijelâ javnog sektora, poput usluga putničkog prijevoza ili usluga e-trgovine, koje su obuhvaćene područjem primjene ove Direktive, trebale bi uz ostalo biti u skladu s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive kako bi se osiguralo da je internetska prodaja proizvoda i usluga pristupačna osobama s invaliditetom bez obzira na to je li prodavač javni ili privatni gospodarski subjekt. Zahtjeve za pristupačnost iz ove Direktive trebalo bi uskladiti sa zahtjevima iz Direktive (EU) 2016/2102 unatoč razlikama primjerice u pogledu praćenja, izvješćivanja ili primjene.

(47)  Četiri načela pristupačnosti internetskim stranicama i mobilnim aplikacijama koja se koriste u Direktivi (EU) 2016/2102 jesu: mogućnost percepcije, što znači da informacije i sastavni dijelovi korisničkog sučelja moraju biti predstavljeni korisnicima tako da ih oni mogu percipirati; operabilnost, što znači da se sastavnim dijelovima korisničkog sučelja i navigacije mora moći upravljati; razumljivost, što znači da informacije i način rada korisničkog sučelja moraju biti razumljivi; i stabilnost, što znači da sadržaji moraju biti dovoljno stabilni da ih može pouzdano tumačiti širok raspon korisničkih agenata, uključujući pomoćne tehnologije. Ta su načela relevantna i za ovu Direktivu.

(48)  Države članice trebale bi poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale da se zbog razloga koji se odnose na zahtjeve za pristupačnost ne ograničava slobodno kretanje proizvoda i usluga obuhvaćenih ovom Direktivom unutar Unije ako su ti proizvodi i usluge u skladu s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost.

(49)  U nekim situacijama, zajedničkim zahtjevima za pristupačnost izgrađenog okoliša olakšalo bi se slobodno kretanje povezanih usluga i osoba s invaliditetom. Stoga bi ovom Direktivom trebalo omogućiti državama članicama da izgrađeni okoliš koji se koristi za pružanje usluga uključe u područje primjene ove Direktive te tako osiguraju sukladnost sa zahtjevima za pristupačnost određenima u Prilogu III.

(50)  Pristupačnost bi trebalo postići sustavnim uklanjanjem i sprječavanjem prepreka, po mogućnosti pristupom univerzalnog dizajna ili „dizajna za sve”, koji pomaže da se osobama s invaliditetom osigura pristup na ravnopravnoj osnovi s ostalima. Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom taj pristup „označava oblikovanje proizvoda, okruženja, programa i usluga na način da ih mogu koristiti svi ljudi u najvećoj mogućoj mjeri, bez potrebe prilagođavanja ili posebnog oblikovanja”. U skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, „ ‚univerzalni dizajn’ ne isključuje pomoćne naprave za određene skupine osoba s invaliditetom u onim slučajevima kada je to potrebno”. Nadalje, načelom pristupačnosti ne bi trebalo isključiti omogućivanje razumne prilagodbe ako je obvezna prema nacionalnom pravu ili pravu Unije. Pristupačnost i univerzalni dizajn trebalo bi tumačiti u skladu s Općom napomenom br. 2(2014)- Članak 9.: Pristupačnost kako ju je napisao Odbor za prava osoba s invaliditetom.

(51)  Proizvodi ili usluge obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive nisu automatski obuhvaćeni područjem primjene Direktive Vijeća 93/42/EEZ(18). Međutim, neke pomoćne tehnologije koje su medicinski proizvodi mogle bi biti obuhvaćene područjem primjene te Direktive.

(52)  Većinu radnih mjesta u Uniji osiguravaju MSP-ovi i mikropoduzeća. Oni imaju presudnu važnost za budući rast, ali se vrlo često suočavaju sa smetnjama i preprekama u razvoju svojih proizvoda ili usluga, posebno u prekograničnom kontekstu. Stoga je potrebno olakšati rad MSP-ovima i mikropoduzećima usklađivanjem nacionalnih odredbi o pristupačnosti te pritom zadržati potrebne zaštitne mjere.

(53)  Da bi mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća imala koristi od ove Direktive, ona istinski moraju ispunjavati zahtjeve iz Preporuke Komisije 2003/361/EZ(19) i mjerodavne sudske prakse, s ciljem sprječavanja zaobilaženja njezinih pravila.

(54)  Da bi se osigurala dosljednost zakonodavstva Unije, ova Direktiva trebala bi se temeljiti na Odluci br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(20) s obzirom na to da se odnosi na proizvode koji već podliježu drugim aktima Unije, uvažavajući istodobno posebne značajke zahtjeva za pristupačnost iz ove Direktive.

(55)  Svi gospodarski subjekti koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive i sudjeluju u opskrbnom i distribucijskom lancu trebali bi osigurati da se na raspolaganje na tržištu stavljaju isključivo proizvodi koji su u skladu s ▌ovom Direktivom. Isto bi se trebalo primjenjivati na gospodarske subjekte koji pružaju usluge. Potrebno je osigurati jasnu i razmjernu raspodjelu obveza koje odgovaraju ulozi svakog gospodarskog subjekta u opskrbnom i distribucijskom procesu.

(56)  Gospodarski subjekti trebali bi biti odgovorni za usklađenost proizvoda i usluga, u odnosu sa svojom ulogom u opskrbnom lancu, kako bi se osigurala visoka razina zaštite pristupačnosti i zajamčilo pošteno tržišno natjecanje na tržištu Unije.

(57)  Obveze iz ove Direktive trebale bi se jednako primjenjivati na gospodarske subjekte u javnom i privatnom sektoru.

(58)  Proizvođač koji detaljno poznaje postupak osmišljavanja i proizvodnje najprimjereniji je za provedbu cijelog postupka ocjenjivanja sukladnosti. Proizvođač je odgovoran za sukladnost proizvoda, a tijela za nadzor tržišta trebala bi imati ključnu ulogu pri provjeri toga jesu li proizvodi koji su stavljeni na raspolaganje u Uniju proizvedeni u skladu s pravom Unije.

(59)  Uvoznici i distributeri trebali bi biti uključeni u nadzor tržišta koji provode nacionalna tijela i u tome aktivno sudjelovati te nadležnim tijelima dostavljati sve potrebne informacije o određenom proizvodu.

(60)  Uvoznici bi trebali osigurati da su proizvodi iz trećih zemalja koji dolaze na tržište Unije u skladu s ▌ ovom Direktivom i osobito da su proizvođači proveli odgovarajuće postupke ocjenjivanja sukladnosti u odnosu na te proizvode.

(61)  Prilikom stavljanja proizvoda na tržište uvoznici bi trebali na proizvodu navesti svoje ime, registrirano trgovačko ime ili registrirani trgovački znak i adresu na koju ih je moguće kontaktirati.

(62)  Distributeri bi trebali osigurati da njihovo postupanje s proizvodom ne utječe negativno na sukladnost proizvoda sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive.

(63)  Svaki gospodarski subjekt koji na tržište stavlja proizvode pod svojim imenom ili zaštitnim znakom ili proizvod već dostupan na tržištu izmijeni na takav način da bi to moglo utjecati na usklađenost s primjenjivim zahtjevima trebao bi se smatrati proizvođačem i trebao bi preuzeti obveze proizvođača.

(64)  Zahtjevi za pristupačnost trebali bi se zbog proporcionalnosti primjenjivati samo u mjeri u kojoj oni ne uzrokuju nerazmjerno opterećenje dotičnom gospodarskom subjektu i u mjeri u kojoj se zbog njihne zahtijeva znatna promjena proizvoda i usluga zbog koje bi se oni iz temelja morali promijeniti uzimajući u obzir ovu Direktivu. Ipak, trebali bi postojati kontrolni mehanizmi kako bi se provjeravalo pravo na izuzeće od primjenjivosti zahtjeva za pristupačnost.

(65)  U ovoj bi se Direktivi trebalo slijediti načelo „prvo misli na male” i uzeti u obzir administrativno opterećenje s kojim se suočavaju MSP-ovi. U njoj bi trebalo postaviti manje stroga pravila u pogledu ocjenjivanja sukladnosti te utvrditi zaštitne odredbe za gospodarske subjekte umjesto općih izuzeća i odstupanja za ta poduzeća. Stoga bi se, pri uspostavljanju pravila za odabir i provedbu najprikladnijih postupaka ocjenjivanja sukladnosti trebala uzeti u obzir situacija malih i srednjih poduzeća, a obveze za ocjenjivanje sukladnosti sa zahtjevima za pristupačnost trebalo bi ograničiti na mjeru u kojoj one ne nameću nerazmjerno opterećenje za MSP-ove. Osim toga, tijela za nadzor tržišta trebala bi djelovati na način razmjeran veličini poduzeća i voditi računa o tome je li riječ o maloserijskoj ili izvanserijskoj proizvodnji dotičnoga proizvoda, bez stvaranja nepotrebnih prepreka za MSP-ove, ne dovodeći pritom u pitanje zaštitu javnog interesa.

(66)  U iznimnim slučajevima u kojima bi usklađenost sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive nametala nerazmjerno opterećenje za gospodarske subjekte, od gospodarskih subjekata trebalo bi tražiti da ispune te zahtjeve samo do mjere u kojoj oni ne uzrokuju nerazmjerno opterećenje. U takvim opravdanim slučajevima bilo bi razumno nemoguće da gospodarski subjekt potpuno primijeni jedan ili više zahtjeva za pristupačnost. Međutim, primjenom tih zahtjeva gospodarski subjekt trebao bi uslugu ili proizvod obuhvaćene područjem primjene ove Direktive učiniti što je moguće pristupačnijim do mjere u kojoj ti zahtjevi ne uzrokuju nerazmjerno opterećenje. Oni zahtjevi za pristupačnost za koje je gospodarski subjekt smatrao da ne uzrokuju nerazmjerno opterećenje trebali bi se primjenjivati u potpunosti. Iznimke od usklađenosti s jednim ili više zahtjeva za pristupačnost zbog nerazmjernog opterećenja koje se njima nameće ne bi smjele prelaziti ono što je strogo potrebno za ograničenje tog opterećenja u odnosu na dotični određeni proizvod ili uslugu u svakom pojedinom slučaju. Mjere kojima bi se uzrokovalo nerazmjerno opterećenje trebalo bi tumačiti kao mjere kojima bi se gospodarskom subjektu nametnulo dodatno pretjerano organizacijsko ili financijsko opterećenje, uzimajući pritom u obzir vjerojatne koristi koje se time ostvaruju za osobe s invaliditetom u skladu s kriterijima iz ove Direktive. Na temelju tih razmatranja trebalo bi utvrditi kriterije kako bi se gospodarskim subjektima i odgovarajućim tijelima omogućila usporedba različitih situacija i sustavna procjena postoji li nerazmjerno opterećenje. Pri svakoj procjeni mjere u kojoj se zahtjevi za pristupačnost ne mogu ispuniti jer bi se njima uzrokovalo nerazmjerno opterećenje trebali bi se uzimati u obzir samo legitimni razlozi. Nedostatak prioriteta, vremena ili znanja ne bi se smio smatrati legitimnim razlogom.

(67)  Ukupna procjena nerazmjernog opterećenja trebala bi se provesti primjenom kriterija određenih u Prilogu VI. Gospodarski subjekt trebao bi dokumentirati procjenu nerazmjernog opterećenja uzimajući u obzir relevantne kriterije. Pružatelji usluga trebali bi barem svakih pet godina obnoviti svoju procjenu nerazmjernog opterećenja.

(68)  Gospodarski subjekt trebao bi obavijestiti odgovarajuća tijela da je djelovao na temelju odredaba ove Direktive koje se odnose na temeljnu promjenu i/ili nerazmjerno opterećenje. Isključivo na zahtjev odgovarajućeg tijela, gospodarski subjekt trebao bi dostaviti presliku procjene o tome zašto njegov proizvod ili usluga nisu u potpunosti pristupačni i dostaviti dokaze o nerazmjernom opterećenju i/ili temeljnoj promjeni.

(69)  Ako na temelju tražene procjene pružatelj usluga zaključi da bi zahtjev da svi samoposlužni terminali koji se upotrebljavaju za pružanje usluga obuhvaćenih ovom Direktivom budu u skladu sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive predstavljao nerazmjerno opterećenje, gospodarski subjekt i dalje bi trebao primjenjivati te zahtjeve u mjeri u kojoj mu se tim zahtjevima ne uzrokuje takvo nerazmjerno opterećenje. Slijedom toga pružatelj usluga trebao bi procijeniti mjeru do koje bi mu ograničena razina pristupačnosti u svim samoposlužnim terminalima ili ograničeni broj potpuno pristupačnih samoposlužnih terminala omogućili da izbjegne nerazmjerno opterećenje koje bi mu u protivnom bilo nametnuto i koje bi trebalo biti potrebno radi ispunjavanja zahtjeva za pristupačnost iz ove Direktive u onoj mjeri kojom se izbjegava nametanje nerazmjernog opterećenja.

(70)  Mikropoduzeća se razlikuju od svih ostalih poduzeća ograničenom količinom ljudskih resursa, godišnjim prometom ili ukupnom godišnjom bilancom. Mikropoduzećima stoga obveza usklađivanja sa zahtjevima za pristupačnost općenito zahtijeva veći dio njihovih financijskih i ljudskih resursa nego drugim poduzećima te je veća vjerojatnost da će predstavljati nerazmjeran udio u troškovima. Znatan udio troškova mikropoduzeća proizlazi iz ispunjavanja ili vođenja dokumentacije i evidencija kako bi se dokazala usklađenost s različitim zahtjevima određenima u pravu Unije. Iako bi svi gospodarski subjekti obuhvaćeni ovom Direktivom trebali moći procijeniti razmjernost usklađivanja sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive i uskladiti se s njima samo u mjeri u kojoj oni nisu nerazmjerni, zahtijevati takvu procjenu od mikropoduzeća koja pružaju usluge samo po sebi predstavljalo bi nerazmjerno opterećenje. Zahtjevi i obveze iz ove Direktive ne bi se stoga trebali primjenjivati na mikropoduzeća koja pružaju usluge obuhvaćene područjem primjene ove Direktive.

(71)  U ovoj bi Direktivi za mikropoduzeća koja se bave proizvodima u području primjene ove Direktive zahtjevi i obveze trebali biti jednostavniji kako bi se smanjilo nametanje administrativno opterećenje.

(72)  Iako su neka mikropoduzeća izuzeta od obveza ove Direktive, sva mikropoduzeća trebalo bi poticati da proizvode, uvoze ili distribuiraju proizvode i pružaju usluge koji su u skladu sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive s ciljem povećanja njihove konkurentnosti, kao i njihova potencijala rasta na unutarnjem tržištu. Stoga bi države članice mikropoduzećima trebale osigurati smjernice i alate radi lakše provedbe nacionalnih mjera kojima se prenosi ova Direktiva.

(73)  Svi gospodarski subjekti trebali bi djelovati odgovorno te u potpunom skladu s primjenjivim pravnim zahtjevima prilikom stavljanja proizvoda na tržište ili stavljanja na raspolaganje na tržištu ili pružanja usluga na tržištu.

(74)  Kako bi se olakšalo ocjenjivanje sukladnosti s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost, treba predvidjeti pretpostavku sukladnosti za proizvode i usluge koji su u skladu s dobrovoljnim usklađenim normama donesenima u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(21) u svrhu sastavljanja detaljnih tehničkih specifikacija tih zahtjeva. Komisija je europskim organizacijama za normizaciju već uputila brojne zahtjeve za normizaciju pristupačnosti, poput zahtjeva za normizaciju M/376, M/473 i M/420, koji bi bili relevantni za pripremu usklađenih normi.

(75)  Uredbom (EU) br. 1025/2012 predviđen je postupak za službene prigovore na usklađene norme za koje se smatra da ne zadovoljavaju zahtjeve iz ove Direktive.

(76)  Europske bi norme trebale biti tržišno orijentirane, njima bi se u obzir trebao uzimati javni interes, ali i ciljevi politika koje je Komisija jasno navela u zahtjevu jednoj ili više europskih organizacija za normizaciju da izrade usklađene norme, i trebale bi se temeljiti na konsenzusu. U nedostatku usklađenih normi i kada je to potrebno radi usklađivanja unutarnjeg tržišta, Komisiji bi u određenim slučajevima trebalo biti omogućeno donošenje provedbenih akata o uspostavi ▌tehničkih specifikacija za zahtjeve za pristupačnost iz ove Direktive. Mogućnost uspostave tehničkih specifikacija trebala bi se ograničiti na takve slučajeve. Komisija bi trebala imati mogućnost donošenja tehničkih specifikacija na primjer kada je normizacijski postupak blokiran jer ne postoji konsenzus među dionicima ili ako dolazi do nepotrebnog kašnjenja u uspostavi usklađene norme, primjerice zbog toga što nije postignuta očekivana kvaliteta. Komisija bi trebala ostaviti dovoljno vremena od podnošenja zahtjeva jednoj ili više europskih organizacija za normizaciju za izradu usklađenih normi do donošenja tehničke specifikacije koja se odnosi na taj isti zahtjev za pristupačnost. Komisiji se ne bi smjelo omogućiti donošenje tehničkih specifikacija ako zahtjeve za pristupačnost prethodno nije pokušala obuhvatiti europskim normizacijskim sustavom, osim ako Komisija može dokazati da se tehničkom specifikacijom poštuju zahtjevi utvrđeni u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1025/2012.

(77)  U cilju uspostavljanja, na najučinkovitiji način, usklađenih normi i tehničkih specifikacija kojezadovoljavaju zahtjeve za pristupačnost proizvoda i usluga iz ove Direktive, Komisija bi trebala uključiti, kada je to izvedivo, krovne europske organizacije osoba s invaliditetom i sve druge relevantne dionike u tom procesu.

(78)  Kako bi se osigurao učinkovit pristup informacijama za potrebe nadzora tržišta, informacije koje su potrebne da bi se dala izjava o pridržavanju svih primjenjivih akata Unije trebale bi biti stavljene na raspolaganje u jedinstvenoj EU izjavi o sukladnosti. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za gospodarske subjekte, trebalo bi im omogućiti da u jedinstvenu EU izjavu o sukladnosti mogu uključiti sve relevantne pojedinačne izjave o sukladnosti.

(79)  U pogledu ocjene sukladnosti proizvoda u ovoj bi se Direktivi trebala upotrijebiti unutarnja kontrola proizvodnje „modula A” utvrđenog u Prilogu II. Odluci br. 768/2008/EZ, što omogućuje gospodarskim subjektima da dokažu te nadležnim tijelima da provjere da su proizvodi stavljeni na raspolaganje na tržištu u skladu sa zahtjevima za pristupačnost, a s druge strane to ne uzrokuje nepotrebno opterećenje.

(80)  Prilikom provedbe nadzora tržišta proizvoda i provjere sukladnosti usluga nadležna tijela trebala bi provjeriti ocjenjivanja sukladnosti, uključujući je li relevantno ocjenjivanje temeljne promjene ili nerazmjernog opterećenja provedeno ispravno. Ta bi tijela svoje dužnosti trebala izvršavati i u suradnji s osobama s invaliditetom te organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom i njihove interese.

(81)  U pogledu usluga, informacije potrebne za ocjenu ▌ sukladnosti sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive trebale bi se nalaziti u općim uvjetima ili u jednakovrijednom dokumentu, ne dovodeći u pitanje Direktivu 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća(22).

(82)  Oznaka CE, kojom se označava sukladnost proizvoda sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive, vidljiva je posljedica cijelog postupka koji obuhvaća ocjenjivanje sukladnosti u širem smislu. U ovoj bi se Direktivi trebala slijediti opća načela kojima se uređuje oznaka CE iz Uredbe (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(23) o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište. Osim izrade izjave EU-a o sukladnosti, proizvođač bi potrošače na troškovno učinkovit način trebao informirati o pristupačnosti svojih proizvoda.

(83)  U skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 , stavljanjem oznake CE na proizvod proizvođač označuje da je proizvod sukladan sa svim primjenjivim zahtjevima za pristupačnost i da stoga preuzima potpunu odgovornost za taj proizvod.

(84)  U skladu s Odlukom br. 768/2008/EZ, države članice odgovorne su za jamčenje strogog i učinkovitog tržišnog nadzora proizvoda na svojem državnom području te bi svojim tijelima za nadzor tržišta trebale dodijeliti dostatna ovlaštenja i sredstva.

(85)  Države članice trebale bi provjeriti sukladnost usluga s obvezama iz ove Direktive i trebale bi istražiti pritužbe ili izvješća o nesukladnosti kako bi se osiguralo provođenje korektivnih mjera.

(86)  Prema potrebi Komisija bi, savjetujući se s dionicima, mogla donijeti neobvezujuće smjernice radi potpore koordinaciji između tijela za nadzor tržišta i tijela nadležnih za provjeru usklađenosti usluga. Komisija i države članice trebale bi moći uspostaviti inicijative u svrhu razmjene resursa i stručnog znanja nadležnih tijela.

(87)  Države članice trebale bi osigurati da tijela za nadzor tržišta i tijela nadležna za provjeru usklađenosti usluga provjeravaju usklađenost gospodarskih subjekata s kriterijima određenima u Prilogu VI. u skladu s poglavljima VIII. i IX. Države članice trebale bi moći odrediti specijalizirano tijelo za izvršavanje obveza tijelâ za nadzor tržišta ili tijela nadležnih za provjeru usklađenosti usluga u okviru ove Direktive. Države članice trebale bi moći odlučiti da bi ovlasti takvog specijaliziranog tijela trebale biti ograničene na područje primjene ove Direktive ili njezinih određenih dijelova, ne dovodeći u pitanje obveze država članica iz Uredbe (EZ) br. 765/2008.

(88)  Trebalo bi uspostaviti zaštitni postupak koji se treba primjenjivati u slučaju neslaganja među državama članicama o mjerama koje poduzima jedna država članica u okviru kojeg se zainteresirane strane izvješćuju o mjerama koje se namjeravaju poduzeti u pogledu proizvoda koji nisu u skladu sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive. Tim bi se zaštitnim postupkom tijelima za nadzor tržišta omogućilo da u suradnji s relevantnim gospodarskim subjektima djeluju u ranijoj fazi u pogledu navedenih proizvoda.

(89)  Ako su države članice i Komisija suglasni da je mjera koju poduzima država članica opravdana, daljnje sudjelovanje Komisije ne bi trebalo biti potrebno, osim ako je nesukladnost posljedica nedostataka usklađenih normi ili tehničkih specifikacija.

(90)  Direktivama 2014/24/EU(24) i 2014/25/EU(25) Europskog parlamenta i Vijeća o javnoj nabavi, utvrđivanju postupaka javne nabave kod ugovora o javnoj nabavi i projektnih natječaja za određenu robu (proizvode), usluge i radove, utvrđuje se da za sve nabave koje namjeravaju koristiti fizičke osobe, bez obzira je li namijenjena široj javnosti ili osoblju ugovornog tijela ili subjekta, pri izradi tehničkih specifikacija, osim u valjano opravdanim slučajevima, treba uzeti u obzir kriterije dostupnosti osobama s invaliditetom ili univerzalni dizajn. Osim toga, tim se direktivama zahtijeva da se, ako su obvezni zahtjevi dostupnosti usvojeni pravnim aktima Unije, tehničke specifikacije vezane uz kriterije dostupnosti osobama s invaliditetom ili univerzalni dizajn trebaju se pozivati na njih. Ovom bi Direktivom trebalo ustanoviti obvezne zahtjeve za pristupačnost za proizvode i usluge koji su njome obuhvaćeni. Za proizvode i usluge koji ne spadaju u područje primjene ove Direktive zahtjevi za pristupačnost iz ove Direktive nisu obvezujući. Međutim, upotrebom tih zahtjeva za pristupačnost u ispunjavanju odgovarajućih obveza utvrđenih aktima Unije koji nisu ova Direktiva olakšalo bi se provođenje pristupačnosti te doprinijelo pravnoj sigurnosti i usklađivanju zahtjeva za pristupačnost diljem Unije. Tijelima ne bi trebalo priječiti da utvrđuju zahtjeve za pristupačnost kojima se nadilaze zahtjevi za pristupačnost utvrđeni u Prilogu I. ovoj Direktivi.

(91)  Ovom se Direktivom ne bi smjela promijeniti obvezna ili dobrovoljna priroda odredaba koje se odnose na pristupačnost u drugim aktima Unije.

(92)  Ova Direktiva trebala bi se primjenjivati samo kod postupaka javne nabave za koju je upućen poziv na nadmetanje ili, u slučaju da taj poziv nije predviđen, ako su ugovorno tijelo ili ugovorni subjekt započeli postupak javne nabave nakon datuma početka primjene ove Direktive.

(93)  Kako bi se zajamčila ispravna primjena ove Direktive, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebala bi se delegirati na Komisiju u pogledu: pobližeg određivanja zahtjeva za pristupačnost koji zbog svoje prirode ne mogu imati zamišljeni učinak osim ako su pobliže određeni u pravno obvezujućim pravnim aktima Unije; promjene roka u kojem gospodarski subjekti trebaju moći identificirati bilo koji drugi gospodarski subjekt koji im je isporučio proizvod ili kojem su oni isporučili proizvod i dodatnog pojašnjenja relevantnih kriterija koje gospodarski subjekt treba uzeti u obzir za ocjenu o tome bi li usklađenost sa zahtjevima za pristupačnost uzrokovala nerazmjerno opterećenje. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(26) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(94)  Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ▌ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu tehničkih specifikacija. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(27).

(95)  Države članice trebale bi osigurati prikladna i učinkovita sredstva za jamčenje usklađenosti s ovom Direktivom te bi stoga trebale uspostaviti odgovarajuće kontrolne mehanizme, poput naknadne kontrole koju provode tijela za nadzor tržišta, i to kako bi se provjerilo je li iznimka od zahtjeva za pristupačnost opravdana. Kod obrade žalbi povezanih s pristupačnosti, države članice trebale bi djelovati u skladu s općim načelom dobre uprave, a posebno s obvezom dužnosnika da osiguraju da se odluka o svakoj žalbi donese u razumnom roku.

(96)  Radi olakšavanja jedinstvene provedbe ove Direktive, Komisija bi trebala osnovati radnu skupinu relevantnih tijela i dionika kako bi se olakšala razmjena informacija i najboljih praksi te pružali savjeti. Trebalo bi poticati suradnju između tijela i relevantnih dionika, uključujući osobe s invaliditetom i organizacije koje ih predstavljaju, među ostalim kako bi se poboljšala usklađenost u primjeni odredaba ove Direktive o zahtjevima za pristupačnost i pratila provedba temeljne promjene i nerazmjernog opterećenja.

(97)  S obzirom na postojeći pravni okvir za pravne lijekove u područjima obuhvaćenima direktivama 2014/24/EU i 2014/25/EU, odredbe ove Direktive koje se odnose na provedbu i na kazne ne bi trebale biti primjenjive na postupke javne nabave na koje se primjenjuju obveze iz ove Direktive. Takvim isključenjem ne dovode se u pitanje obveze koje države članice imaju u skladu s Ugovorima i koje se odnose na poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi zajamčile primjenu i učinkovitost prava Unije.

(98)  Sankcije bi trebale biti primjerene s obzirom na narav povreda propisa i okolnosti tako da ne služe kao alternativa ispunjavanju obveze gospodarskih subjekata da svoje proizvode ili usluge učine pristupačnima.

(99)  Države članice trebale bi osigurati da su, u skladu s postojećim pravom Unije, uspostavljeni alternativni mehanizmi rješavanja sporova zahvaljujući kojima se može riješiti svaka navodna nesukladnost s ovom Direktivom prije no što se pokrene postupak pred sudovima ili nadležnim upravnim tijelima.

(100)  U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s obrazloženjima(28), države članice obvezale su se uz obavijest o mjerama prenošenja priložiti, u opravdanim slučajevima, jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata prenošenja. U pogledu ove Direktive, zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata.

(101)  Kako bi se pružateljima usluga dalo dovoljno vremena za prilagodbu zahtjevima iz ove Direktive, potrebno je predvidjeti prijelazno razdoblje od pet godina nakon datuma početka primjene ove Direktive, tijekom kojeg proizvodi upotrebljeni za pružanje usluge, a koji su stavljeni na tržište prije tog datuma ne moraju biti u skladu sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive, osim ako ih pružatelji usluga zamijene tijekom prijelaznog razdoblja. S obzirom na trošak i dugi životni vijek samoposlužnih terminala, primjereno je predvidjeti da se takvi terminali, ako upotrebljavaju za pružanje usluga, mogu i dalje upotrebljavati do kraja njihova gospodarskog vijeka, pod uvjetom da u tom razdoblju nisu zamijenjeni, ali ne dulje od 20 godina.

(102)  Zahtjevi za pristupačnost iz ove Direktive trebali bi se primjenjivati na proizvode koji se stavljaju na tržište i usluge koje se pružaju nakon datuma početka primjene nacionalnih mjera kojima se prenosi ova Direktiva, uključujući i rabljene proizvode uvezene iz treće zemlje i stavljene na tržište nakon tog datuma.

(103)  Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela osobito priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Ovom se Direktivom posebno nastoji osigurati potpuno poštovanje prava osoba s invaliditetom na mjere čiji je cilj osiguravanje njihove neovisnosti, društvene i profesionalne uključenosti te njihova sudjelovanja u životu zajednice i promicati primjenu članaka 21., 25. i 26. Povelje.

(104)  S obzirom na to da cilj ove Direktive, to jest uklanjanje prepreka slobodnom kretanju određenih pristupačnih proizvoda i usluga kako bi se doprinijelo pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, ne mogu dostatno ostvariti države članice, jer on zahtijeva usklađivanje različitih trenutačno postojećih pravila u njihovim pravnim sustavima, nego se ▌ utvrđivanjem zajedničkih zahtjeva za pristupačnost i pravila za funkcioniranje unutarnjeg tržišta on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje toga cilja ▌,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Svrha je ove Direktive doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta usklađivanjem zakona i drugih propisa država članica u pogledu zahtjeva za pristupačnost određenih proizvoda i usluga, posebno ukidanjem i sprječavanjem prepreka slobodnom kretanju proizvoda i usluga obuhvaćenih ovom Direktivom koje proizlaze iz različitih zahtjeva za pristupačnost u državama članicama.

Članak 2.

Područje primjene

1.  Ova Direktiva primjenjuje se na sljedeće proizvode koji se stavljaju na tržište nakon … [šest godina nakon stupanja na snagu ove Direktive]:

(a)  potrošačke sustave računalne strojne opreme opće namjene i operativne sustave namijenjene za uporabu u tim sustavima strojne opreme;

(b)  sljedeće samoposlužne terminale:

i.  terminale za plaćanje;

ii.  sljedeće samoposlužne terminale namijenjene pružanju usluga obuhvaćenih ovom Direktivom:

—  bankomate;

—   uređaje za izdavanje karata;

—  uređaje za prijavu;

—  interaktivne samoposlužne terminale na kojima se pružaju informacije, osim terminala koji su ugrađeni kao sastavni dijelovi vozila, zrakoplova, brodova ili željezničkih vozila;

(c)  potrošačku terminalnu opremu s interaktivnim računalnim svojstvima koja se upotrebljava za elektroničke komunikacijske usluge;

(d)  potrošačku terminalnu opremu s interaktivnim računalnim svojstvima koja se upotrebljava za pristup audiovizualnim medijskim uslugama i

(e)  e-čitače.

2.  Ne dovodeći u pitanje članak 32., ova Direktiva primjenjuje se na sljedeće usluge koje se pružaju potrošačima nakon … [šest godina nakon stupanja na snagu ove Direktive]:

(a)  elektroničke komunikacijske usluge osim usluga prijenosa koje se upotrebljavaju za pružanje usluga komunikacije između strojeva;

(b)  usluge kojima se omogućuje pristup audiovizualnim medijskim uslugama ▌;

(c)  sljedeće elemente zrakoplovnih, autobusnih i željezničkih usluga putničkog prijevoza te usluga putničkog prijevoza vodnim putovima, osim usluga gradskog, prigradskog i regionalnog prijevoza za koje se primjenjuju samo elementi iz točke v.:

i.  internetske stranice;

ii.  usluge na mobilnim uređajima uključujući aplikacije;

iii.  elektroničke karte i usluge elektroničkog izdavanja karata;

iv.  pružanje informacija o prijevoznim uslugama, uključujući i informacije o putovanjima u stvarnom vremenu; u pogledu informacijskih zaslona to je ograničeno na interaktivne zaslone koji se nalaze na području Unije; i

v.  interaktivne samoposlužne terminale koji se nalaze na području Unije, osim onih koji su ugrađeni kao sastavni dijelovi vozila, zrakoplova, brodova i željezničkih vozila, koji se upotrebljavaju za pružanje bilo kojeg dijela takvih usluga putničkog prijevoza ▌.

(d)  potrošačke bankarske usluge;

(e)  e-knjige i namjensku programsku opremu;

(f)  usluge e-trgovine.

3.  Ova se Direktiva primjenjuje na odgovor u komunikaciji prema hitnim službama na jedinstveni europski broj za hitne službe 112.

4.  Ova se Direktiva ne primjenjuje na sljedeći sadržaj internetskih stranica i mobilnih aplikacija:

(a)  prethodno snimljene vremenske medije objavljene prije … [šest godina nakon stupanja na snagu ove Direktive];

(b)  uredske formate datoteka objavljene prije ... [šest godina nakon stupanja na snagu ove Direktive];

(c)  internetske karte i internetske usluge kartiranja, ako se ključne informacije pružaju na pristupačan digitalan način za karte namijenjene uporabi tijekom navigacije;

(d)  sadržaj trećih strana koji nije financirao niti razvio dotični gospodarski subjekt niti je on pod njegovom kontrolom;

(e)  sadržaj internetskih stranica i mobilnih aplikacija koji je kvalificiran kao arhiva, što znači da obuhvaća samo sadržaj koji se ne ažurira niti uređuje nakon ... [šest godina nakon stupanja na snagu ove Direktive].

5.  Ovom Direktivom ne dovodi se u pitanje Direktiva (EU) 2017/1564 ni Uredba (EU) 2017/1563.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

1.  „osobe s invaliditetom” znači osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s ostalima;

2.  „proizvod” znači tvar, pripravak ili dobro proizvedeno postupkom proizvodnje, a koji nije hrana, krmivo, živa biljka ili životinja, proizvod ljudskog podrijetla ili proizvod biljaka i životinja izravno povezan s njihovim budućim razmnožavanjem;

3.  „usluga” znači usluga kako je definirana u članku 4. točki 1. Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ▌(29);

4.  „pružatelj usluge” znači svaka fizička ili pravna osoba koja pruža uslugu na tržištu Unije ili nudi pružanje takve usluge potrošačima u Uniji;

5.  „audiovizualne medijske usluge” znači usluge kako su definirane u članku 1. stavku 1. točki (a) Direktive 2010/13/EU;

6.  „usluge kojima se pruža pristup audiovizualnim medijskim uslugama” znači usluge koje se prenose elektroničkim komunikacijskim mrežama, a upotrebljavaju se za utvrđivanje, odabir i pregled audiovizualnih medijskih usluga i za primanje informacija o njima te svi pruženi elementi, kao što su titlovi za gluhe i nagluhe osobe, zvučni opis, izgovoreni titlovi i tumačenje na znakovni jezik, koji proizlaze iz provedbe mjera čiji je cilj učiniti usluge pristupačnima u skladu s člankom 7. Direktive 2010/13/EU; također uključuje i elektroničke programske vodiče (EPV-ovi);

7.  „potrošačka terminalna oprema s interaktivnim računalnim svojstvima koja se upotrebljava za pristup audiovizualnim medijskim uslugama” znači svaka oprema čija je glavna svrha omogućiti pristup audiovizualnim medijskim uslugama;

8.  „elektronička komunikacijska usluga” znači elektronička komunikacijska usluga kako je definirano u članku 2. točki 4. Direktive (EU) 2018/1972;

9.  „usluga cjelokupnog razgovora” znači usluga cjelokupnog razgovora kako je definirano u članku 2. točki 35. Direktive (EU) 2018/1972;

10.  „pristupna točka sigurnosnog poziva” ili „PSAP” znači pristupna točka sigurnosnog poziva kako je definirano u članku 2. točki 36. Direktive (EU) 2018/1972;

11.  „najprimjereniji PSAP” znači najprimjereniji PSAP kako je definirano u članku 2. točki 37. Direktive (EU) 2018/1972;

12.  „komunikacija prema hitnim službama” znači komunikacija prema hitnim službama kako je definirana u članku 2. stavku 38. Direktive (EU) 2018/1972;

13.  „hitna služba” znači hitna služba kako je definirana u članku 2. stavku 39. Direktive (EU) 2018/1972;

14.  „tekstualna komunikacija u stvarnom vremenu” znači oblik tekstualnog razgovora u slučajevima dvostrane ili višestrane konferencijske komunikacije u kojoj se uneseni tekst šalje na način da korisnik ima dojam da sudjeluje u kontinuiranoj komunikaciji na osnovi znak-po-znak;

15.  stavljanje na raspolaganje na tržištu znači svaka isporuka proizvoda za distribuciju, potrošnju ili uporabu na tržištu Unije u okviru komercijalne djelatnosti, bilo s plaćanjem ili besplatno;

16.  stavljanje na tržište znači prvo omogućivanje dostupnosti proizvoda na tržištu Unije;

17.  proizvođač znači svaka fizička ili pravna osoba koja proizvod izrađuje ili naručuje njegovo dizajniranje ili izradu i stavlja taj proizvod na tržište pod svojim imenom ili zaštitnim znakom;

18.  ovlašteni predstavnik znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koja ima pismeno odobrenje proizvođača za djelovanje u njegovo ime u pogledu posebnih zadataka;

19.  uvoznik znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koja na tržište Unije stavlja proizvod iz treće zemlje;

20.  distributer znači svaka fizička ili pravna osoba u opskrbnom lancu koja nije proizvođač ni uvoznik i koja omogućuje stavljanje na raspolaganje proizvoda na tržištu;

21.  gospodarski subjekt” znači proizvođač, ovlašteni predstavnik, uvoznik, distributer ili pružatelj usluge;

22.  potrošač znači svaka fizička osoba koja kupuje odgovarajući proizvod ili je primatelj odgovarajuće usluge za svrhe koje nisu povezane s njezinom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću;

23.  mikropoduzeće znači poduzeće koje zapošljava manje od 10 osoba i koje ima godišnji promet koji ne prelazi 2 milijuna EUR ili ukupnu godišnju bilancu koja ne prelazi 2 milijuna EUR;

24.  „mala i srednja poduzeća” ili „MSP-ovi” znači kategorija poduzeća koja zapošljavaju manje od 250 osoba i čiji godišnji promet ne prelazi 50 milijuna EUR ili čija ukupna godišnja bilanca ne prelazi 43 milijuna EUR, ali koja ne uključuje mikropoduzeća;

25.  usklađena norma znači usklađena norma kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) br. 1025/2012;

26.  „ ▌tehnička specifikacija” znači tehnička specifikacija kako je definirano u članku 2. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1025/2012 kojom se opisuje način ispunjavanja zahtjeva za pristupačnost primjenjivih na proizvod ili uslugu;

27.  povlačenje znači svaka mjera kojoj je svrha sprječavanje stavljanja proizvoda u opskrbnom lancu na raspolaganje na tržištu;

28.  „potrošačke bankarske usluge” znači pružanje sljedećih bankarskih i financijskih usluga potrošačima:

(a)  ugovora o kreditu obuhvaćenih Direktivom 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(30) ili Direktivom 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća(31);

(b)  usluga definiranih u točkama 1., 2., 4. i 5. u odjeljku A te točkama 1., 2., 4. i 5. u odjeljku B Priloga I. Direktivi 2014/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(32);

(c)  usluga platnog prometa kako su definirane člankom 4. točkom 3. Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća(33);

(d)  usluga povezanih s računom za plaćanje kako je definiran u članku 2. točki 3. Direktive 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća(34); i

(e)  elektroničkim novcem kako je definiran u članku 2. točki 2. Direktive 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(35);

29.  „terminal za plaćanje” znači uređaj čija je glavna namjena omogućiti plaćanje upotrebom instrumenata plaćanja kako je utvrđeno u članku 4. točki 14. Direktive (EU) 2015/2366 na fizičkom prodajnom mjestu, ali ne u virtualnom okružju;

30.  „usluge e-trgovine” znači usluge koje se pružaju na daljinu, putem internetskih stranica i usluga na mobilnim uređajima, elektroničkim sredstvima i na pojedinačni zahtjev potrošača s ciljem sklapanja potrošačkog ugovora;

31.  „usluge putničkog zračnog prijevoza” znači usluge komercijalnog putničkog zračnog prijevoza, kako je definirano u članku 2. točki (l) Uredbe (EZ) br. 1107/2006, pri odlasku iz zračne luke, tranzitu kroz zračnu luku ili dolasku u zračnu luku kada se zračna luka nalazi na državnom području države članice, uključujući letove s polaskom iz zračne luke smještene u trećoj zemlji u zračnu luku smještenu na državnom području države članice u kojoj uslugama upravljaju zračni prijevoznici Unije;

32.  „usluge autobusnog prijevoza putnika” znači usluge obuhvaćene člankom 2. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 181/2011;

33.  „usluge željezničkog putničkog prijevoza” znači sve usluge željezničkog putničkog prijevoza iz članka 2. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1371/2007, osim usluga iz članka 2. stavka 2. te uredbe;

34.  „usluge putničkog prijevoza vodnim putovima” znači putničke usluge obuhvaćene člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1177/2010, uz iznimku usluga iz članka 2. stavka 2. te uredbe;

35.  „usluge gradskog i prigradskog prijevoza” znači gradske i prigradske usluge kako je definirano u članku 3. točki 6. Direktive 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća(36), ali za potrebe ove Direktive obuhvaćene su samo sljedeće vrste prijevoza: željeznica, autobus, podzemna željeznica, tramvaj i trolejbus;

36.  „regionalne usluge prijevoza” znači regionalne usluge kako je definirano u članku 3. točki 7. Direktive 2012/34/EU, ali za potrebe ove Direktive obuhvaćene su samo sljedeće vrste prijevoza: željeznica, autobus, podzemna željeznica, tramvaj i trolejbus;

37.  „pomoćna tehnologija” znači bilo koji predmet, dio opreme, usluga ili sustav proizvoda, uključujući programsku opremu, koji se upotrebljavaju za povećanje, zadržavanje, zamjenu ili poboljšanje funkcionalnih sposobnosti osoba s invaliditetom ili za ublažavanje i kompenzaciju oštećenja, ograničenja aktivnosti ili ograničenja pri sudjelovanju;

38.  „operativni sustav” znači programska oprema koja, među ostalim, upravlja sučeljem periferne strojne opreme, raspoređuje zadaće, dodjeljuje prostor za pohranu i predstavlja zadano sučelje za korisnika kad nije pokrenut nijedan aplikacijski program, uključujući grafičko korisničko sučelje, bez obzira na to je li takva programska oprema sastavni dio potrošačke računalne strojne opreme opće namjene ili je riječ o samostojećoj programskoj opremi namijenjenoj za upotrebu na potrošačkoj računalnoj strojnoj opremi opće namjene, no isključujući učitavač operativnog sustava, osnovni sustav ulaza/izlaza ili drugi ugrađeni program potreban pri pokretanju sustava ili pri instaliranju operativnog sustava;

39.  „potrošački sustav računalne strojne opreme opće namjene” znači kombinacija strojne opreme koja čini cjelokupno računalo višenamjenske naravi sa sposobnošću da uz pomoć odgovarajuće programske opreme obavlja najčešće računalne zadatke koje traže potrošači, namijenjen tome da njime upravljaju potrošači, uključujući osobna računala, osobito stolna računala, prijenosna računala, pametne telefone i tablete;

40.  „interaktivno računalno svojstvo” znači funkcionalnost kojom se podupire interakcija ljudi i uređaja čime se omogućuje obrada i prijenos podataka, glasaili videa ili bilo koja kombinacija navedenog;

41.  „e-knjiga i namjenski softver” znači usluga koja se sastoji od pružanja digitalnih datoteka koje sadržavaju elektroničku verziju knjige kojoj se može pristupiti, po kojoj se može kretati i koju se može čitati i upotrebljavati te programska oprema, uključujući usluge na mobilnim uređajima uključujući mobilne aplikacije, namijenjena pristupanju tim digitalnim datotekama, kretanju po njima, njihovu čitanju i upotrebino, to ne uključuje programsku opremu obuhvaćenu definicijom u točki 42.;

42.  „e-čitač” znači namjenska oprema koja uključuje strojnu i programsku opremu koja se upotrebljava za pristup datotekama e-knjiga, njihovo čitanje i upotrebu te kretanje unutar njih;

43.  „elektroničke karte” znači svaki sustav u kojem se pravo na putovanje, u obliku pojedinačnih ili višestrukih putnih karata, putne pretplate ili putnog bona elektronički pohranjuje na fizičkoj prijevoznoj kartici ili drugom uređaju umjesto da se ispisuje na papirnatoj karti;

44.  „usluge elektroničkog izdavanja karata” znači svaki sustav u kojem se putničke prijevozne karte kupuju među ostalim putem interneta uporabom uređaja s interaktivnim računalnim svojstvima i isporučuju kupcu u elektroničkom obliku koje se mogu otisnuti u papirnatom obliku ili prikazati prilikom putovanja putem mobilnog uređaja s interaktivnim računalnim svojstvima.

POGLAVLJE II.

ZAHTJEVI ZA PRISTUPAČNOST I SLOBODNO KRETANJE

Članak 4.

Zahtjevi za pristupačnost

1.  Države članice osiguravaju u skladu sa stavcima 2., 3. i 5. ovog članka, i podložno članku 14., da gospodarski subjekti stavljaju na tržište samo proizvode i da pružaju samo usluge koje su u skladu sa zahtjevima za pristupačnost utvrđenima u Prilogu I.

2.  Svi proizvodi moraju biti usklađeni sa zahtjevima za pristupačnost utvrđenima u Prilogu I. odjeljku I.

Svi proizvodi, osim samoposlužnih terminala, moraju biti usklađeni sa zahtjevima za pristupačnost utvrđenima u Prilogu I. odjeljku II.

3.  Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovog članka, sve usluge, osim gradskog i prigradskog prijevoza te usluga regionalnog prijevoza, moraju biti usklađene sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu I. odjeljku III.

Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovog članka, sve usluge moraju biti usklađene sa zahtjevima za pristupačnost utvrđenima u Prilogu I. odjeljku IV.

4.  Države članice mogu s obzirom na nacionalne okolnosti odlučiti da izgrađeni okoliš koji upotrebljavaju korisnici usluga obuhvaćenih ovom Direktivom mora biti u skladu sa zahtjevima za pristupačnost određenima u Prilogu III. u cilju optimiziranja njnjegove uporabe za osobe s ▌invaliditetom.

5.  Mikropoduzeća koja pružaju usluge izuzimaju se od ispunjavanja zahtjeva za pristupačnost iz stavka 3. ovog članka i svih obveza koje se odnose na usklađenost s tim zahtjevima.

6.  Države članice mikropoduzećima osiguravaju smjernice i alate radi lakše provedbe nacionalnih mjera kojima se prenosi ova Direktiva. Države članice izrađuju te alate savjetujući se s odgovarajućim dionicima.

7.  Države članice mogu obavijestiti gospodarske subjekte o okvirnim primjerima, sadržanima u Prilogu II., mogućih rješenja kojima se doprinosi ispunjavanju zahtjeva za pristupačnost iz Priloga I..

8.  Države članice osiguravaju da odgovor u komunikaciji prema hitnim službama putem najprimjerenijeg PSAP-a na jedinstveni europski broj za hitne službe „112” bude skladu s posebnim zahtjevima za pristupačnost navedenima u Prilogu I. odjeljku ▌V. na način koji najbolje odgovara nacionalnoj organizaciji sustava za hitne slučajeve.

9.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 26. radi dopune Priloga I. pobližim definiranjem zahtjeva za pristupačnost koji po samoj svojoj prirodi ne mogu imati zamišljen učinak ako ih se pobliže ne definira obvezujućim pravnim aktima Unije, kao što je slučaj sa zahtjevima povezanima s interoperabilnošću.

Članak 5.

Postojeće pravo Unije u području putničkog prijevoza

Smatra se da usluge u skladu sa zahtjevima o pružanju pristupačnih informacija i informacija o pristupačnosti utvrđenima u uredbama (EZ) br. 261/2004, (EZ) br. 1107/2006, (EZ) br. 1371/2007, (EZ) br. 1177/2010 i (EZ) br. 181/2011 te relevantnim aktima donesenima na temelju Direktive 2008/57/EZ ispunjavaju odgovarajuće zahtjeve iz ove Direktive. Ako se ovom Direktivom uz postojeće zahtjeve iz tih uredaba i akata predviđaju dodatni zahtjevi, ti se dodatni zahtjevi primjenjuju u potpunosti.

Članak 6.

Slobodno kretanje

Države članice ne smiju onemogućivati, iz razloga povezanih sa zahtjevima za pristupačnost, da se na njihovu državnom području na raspolaganje na tržištu stavljaju proizvodi ili pružaju usluge koji ispunjavaju zahtjeve iz ove Direktive.

POGLAVLJE III.

OBVEZE GOSPODARSKIH SUBJEKATA KOJI SE BAVE PROIZVODIMA

Članak 7.

Obveze proizvođačȃ

1.  Pri stavljanju svojih proizvoda na tržište proizvođači moraju provjeriti jesu li proizvodi dizajnirani i proizvedeni u skladu s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive.

2.  Proizvođači sastavljaju tehničku dokumentaciju u skladu s Prilogom IV. i provode postupke ocjene sukladnosti opisane u tom Prilogu ili osiguravaju njihovu provedbu.

Ako je tim postupkom potvrđena sukladnost proizvoda s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost, proizvođači sastavljaju EU izjavu o sukladnosti i stavljaju oznaku CE.

3.  Proizvođači čuvaju tehničku dokumentaciju i EU izjavu o sukladnosti pet godina nakon što je proizvod stavljen na tržište.

4.  Proizvođači moraju osigurati provedbu postupaka kojima se osigurava sukladnost serijske proizvodnje s ovom Direktivom. Na odgovarajući način u obzir se uzimaju promjene u oblikovanju ili značajkama proizvoda, kao i promjene u usklađenim normama ili ▌ tehničkim specifikacijama ▌ na temelju kojih je izrečena sukladnost proizvoda.

5.  Proizvođači moraju osigurati da njihov proizvod nosi broj tipa, šarže ili serije ili bilo koji drugi element koji omogućuje njihovu identifikaciju ili, kada to ne dopušta veličina ili priroda proizvoda, da su traženi podaci navedeni na pakiranju ili u dokumentima priloženima proizvodu.

6.  Proizvođači na proizvodu ili, kada to nije moguće, na pakiranju proizvoda ili u dokumentu priloženom proizvodu navode svoje ime, registrirano trgovačko ime ili registrirani zaštitni znak i adresu na kojoj se od njih mogu zatražiti informacije o proizvodu. Adresa mora sadržavati jedinstveno mjesto na kojem je moguće stupiti u kontakt s proizvođačem. Kontaktni podaci su na jeziku koji bez poteškoća razumiju krajnji korisnici i tijela za nadzor tržišta.

7.  Proizvođači osiguravaju da su proizvodu priložene upute i sigurnosne informacije na jeziku koji je bez poteškoća razumljiv potrošačima i drugim krajnjim korisnicima, kako je utvrdila dotična država članica. Takve upute i informacije te svako označivanje jasni su, razumljivi i shvatljivi.

8.  Proizvođači koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da proizvod koji su stavili na tržište nije u skladu s ovom Direktivom odmah poduzimaju korektivne mjere koje su potrebne da proizvod ispuni zahtjeve sukladnosti ▌ili ▌ga, prema potrebi, povlače. Osim toga, ako proizvod nije u skladu sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive, proizvođači odmah o tome obavješćuju nadležna nacionalna tijela država članica u kojima su proizvod stavili na raspolaganje, posebno pružajući detalje o nesukladnosti i svim poduzetim korektivnim mjerama. U takvim slučajevima proizvođači vode evidenciju proizvoda koji nisu u skladu s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost i povezanih pritužbi.

9.  Proizvođači osim toga na obrazložen zahtjev nadležnog nacionalnog tijela moraju na jeziku koji je tom tijelu razumljiv bez poteškoća pružiti sve informacije i dokumentaciju potrebne za utvrđivanje sukladnosti proizvoda. Proizvođači surađuju s tim tijelom, na njegov zahtjev, na svim mjerama za uklanjanje nesukladnosti s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost proizvoda koje su stavili na tržište, posebice usklađujući proizvode s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost ▌.

Članak 8.

Ovlašteni predstavnici

1.  Proizvođač može pisanim ovlaštenjem imenovati ovlaštenog predstavnika.

Obveze utvrđene u članku 7. stavku 1. i sastavljanje tehničke dokumentacije nisu obveza ovlaštenog predstavnika.

2.  Ovlašteni predstavnik mora izvršavati zadatke navedene u ovlaštenju koje je dostavio proizvođač. Ovlaštenjem se ovlaštenom predstavniku dopušta barem:

(a)  čuvanje EU izjave o sukladnosti i tehničke dokumentacije kako bi bili na raspolaganju tržišnim nadzornim tijelima u razdoblju od pet godina;

(b)  da na obrazložen zahtjev nadležnog nacionalnog tijela pruži tom tijelu sve informacije i dokumentaciju potrebne za utvrđivanje sukladnosti proizvoda;

(c)  da surađuje s nadležnim nacionalnim tijelima, na njihov zahtjev, u svakoj radnji poduzetoj u svrhu uklanjanja nesukladnosti s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost proizvoda obuhvaćenih njihovim ovlaštenjem.

Članak 9.

Obveze uvoznikâ

1.  Uvoznici na tržište stavljaju isključivo sukladne proizvode.

2.  Prije stavljanja proizvoda na tržište uvoznici moraju provjeriti je li proizvođač proveo postupak ocjene sukladnosti naveden u Prilogu IV. Moraju provjeriti i je li proizvođač sastavio tehničku dokumentaciju propisanu u tom Prilogu, nosi li proizvod oznaku CE i jesu li proizvodu priloženi potrebni dokumenti te je li proizvođač ispunio zahtjeve iz članka 7. stavaka 5. i 6.

3.  Ako uvoznik smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod nije sukladan s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive ▌, proizvod ne stavlja na tržište sve dok proizvod ne ispuni zahtjeve sukladnosti. Osim toga, ako proizvod nije u skladu s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost, uvoznik o tome obavješćuje proizvođača i tijela za nadzor tržišta.

4.  Uvoznici na proizvodu ili, kad to nije moguće, na pakiranju ili dokumentu priloženom proizvodu, navode svoje ime, registrirano trgovačko ime ili registrirani trgovački znak i adresu na kojoj je moguće kontaktirati s njima za informacije o proizvodu. Kontaktni podaci su na jeziku koji bez poteškoća razumiju krajnji korisnici i tijela za nadzor tržišta.

5.  Uvoznici osiguravaju da su proizvodu priložene upute i sigurnosne informacije na jeziku koji je bez poteškoća razumljiv potrošačima i drugim krajnjim korisnicima, kako je utvrdila dotična država članica.

6.  Uvoznici osiguravaju da se tijekom razdoblja u kojem je proizvod u njihovoj odgovornosti uvjetima skladištenja ili prijevoza ne ugrožava usklađenost proizvoda s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost.

7.  Uvoznici u razdoblju od pet godina čuvaju primjerak EU izjave o sukladnosti kako bi bila na raspolaganju tijelima za nadzor tržišta i osiguravaju da se tehnička dokumentacija može staviti na raspolaganje tim tijelima na njihov zahtjev.

8.  Uvoznici koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da proizvod koji su stavili na tržište nije u skladu s ovom Direktivom odmah poduzimaju korektivne mjere koje su potrebne da proizvod ispuni zahtjeve sukladnosti ili, ako je primjereno, povlače ga ▌. Osim toga, ako proizvod nije u skladu s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost, uvoznici odmah o tome obavješćuju nadležna nacionalna tijela država članica u kojima su proizvod stavili na raspolaganje, posebno pružajući detalje o nesukladnosti i svim poduzetim korektivnim mjerama. U takvim slučajevima uvoznici vode evidenciju proizvoda koji nisu u skladu s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost i povezanih pritužbi.

9.  Uvoznici osim toga na obrazložen zahtjev nadležnog nacionalnog tijela moraju na jeziku koji je tom tijelu lako razumljiv pružiti tom tijelu sve informacije i dokumentaciju potrebne za utvrđivanje sukladnosti proizvoda. Uvoznici surađuju s tim tijelom, na njegov zahtjev, na svim mjerama za uklanjanje nesukladnosti proizvoda koje su stavili na tržište s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost.

Članak 10.

Obveze distributerâ

1.  Pri stavljanju proizvoda na raspolaganje na tržištu distributeri moraju s dužnom pažnjom postupati u pogledu odredaba ove Direktive.

2.  Prije stavljanja proizvoda na raspolaganje na tržištu, distributeri provjeravaju posjeduje li proizvod oznaku CE, jesu li uz njega priloženi potrebni dokumenti te upute i sigurnosne informacije na jeziku koji je lako razumljiv potrošačima i drugim krajnjim korisnicima u državi članici u kojoj će se proizvod staviti na raspolaganje na tržištu te jesu li proizvođač i uvoznik ispunili sve zahtjeve utvrđene u članku 7. stavcima 5. i 6. odnosno članku 9. stavku 4.

3.  Ako distributer smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod nije u skladu s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive, proizvod ne stavlja na raspolaganje na tržištu dok se ne osigura njegova sukladnost. Osim toga, ako proizvod nije u skladu s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost, distributer o tome obavješćuje proizvođača ili uvoznika i tijela za nadzor tržišta.

4.  Distributeri osiguravaju da se tijekom razdoblja u kojem je proizvod u njihovoj odgovornosti uvjetima skladištenja ili prijevoza ne ugrožava usklađenost proizvoda s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost ▌.

5.  Distributeri koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da proizvod koji su stavili na raspolaganje na tržištu nije u skladu sa zahtjevima ove Direktive osiguravaju poduzimanje korektivnih mjera koje su potrebne da bi se osigurala sukladnost tog proizvoda ▌ili ▌kako bi se on prema potrebi povukao. Osim toga, ako proizvod nije sukladan s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost, distributeri odmah o tome obavješćuju nadležna nacionalna tijela država članica u kojima su proizvod stavili na raspolaganje, posebno pružajući detalje o nesukladnosti i svim poduzetim korektivnim mjerama.

6.  Distributeri osim toga na obrazložen zahtjev nadležnog nacionalnog tijela moraju tom tijelu pružiti sve informacije i dokumentaciju potrebne za utvrđivanje sukladnosti proizvoda. Distributeri surađuju s tim tijelom, na njegov zahtjev, na svim mjerama za uklanjanje nesukladnosti proizvoda koje su stavili na raspolaganje na tržištu s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost.

Članak 11.

Slučajevi u kojima se obveze proizvođačâ primjenjuju na uvoznike i distributere

Za potrebe ove Direktive uvoznici ili distributeri smatraju se proizvođačem i na njih se primjenjuju obveze koje se odnose na proizvođače u okviru članka 7. ako proizvod stave na tržište pod svojim imenom ili zaštitnim znakom ili proizvod već dostupan na tržištu izmijene u takvoj mjeri da te izmjene mogu utjecati na usklađenost sa zahtjevima ove Direktive.

Članak 12.

Utvrđivanje gospodarskih subjekata koji se bave proizvodima

1.  Gospodarski subjekti iz članaka od 7. do 10. na zahtjev ▌tijelima za nadzor tržišta dostavljaju informacije o sljedećemu:

(a)  svim drugim gospodarskim subjektima koji su im isporučili proizvod;

(b)  svim drugim gospodarskim subjektima kojima su isporučili proizvod.

2.  Gospodarski subjekti iz članaka od 7. do 10. u stanju su predočiti informacije iz stavka 1. ovog članka u razdoblju od pet godina nakon što im je proizvod isporučen i pet godina nakon što su drugom subjektu isporučili proizvod.

3.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 26. kako bi izmijenila ovu Direktivu radi promjene razdoblja iz stavka 2. ovog članka za određene proizvode. To izmijenjeno razdoblje dulje je od pet godina i razmjerno je gospodarski korisnom vijeku trajanja dotičnog proizvoda.

POGLAVLJE IV.

OBVEZE G PRUŽATELJA USLUGA

Članak 13.

Obveze pružatelja usluga

1.  Pružatelji usluga osiguravaju usklađenost svojeg dizajna i pružanja usluga sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive.

2.  Pružatelji usluga pripremaju potrebne informacije u skladu s Prilogom V. i objašnjavaju način na koji se uslugama ispunjavaju primjenjivi zahtjevi za pristupačnost ▌. Informacije su u pisanom i usmenom obliku dostupne javnosti, među ostalim na način koji je pristupačan ▌ osobama s invaliditetom. Pružatelji usluga te informacije moraju čuvati tijekom cijelog razdoblja pružanja usluge.

3.  Ne dovodeći u pitanje članak 32., pružatelji usluga osiguravaju provedbu postupaka kako bi se usluge i dalje ▌ pružale u skladu s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost ▌ . Pružatelji usluga na odgovarajući način uzimaju u obzir promjene svojstava pružanja usluge, promjene primjenjivih zahtjeva za pristupačnost i promjene usklađenih normi ili tehničkih specifikacija na temelju kojih se za uslugu utvrđuje da ispunjava zahtjeve za pristupačnost ▌ .

4.  U slučaju nesukladnosti pružatelji usluga poduzimaju korektivne mjere koje su potrebne da bi se osigurala sukladnost usluge s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost ▌. Osim toga, ako usluga nije usklađena s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost, pružatelji usluga odmah o tome obavješćuju nadležna nacionalna tijela država članica u kojima se usluga pruža, posebno pružajući pojedinosti o nesukladnosti i svim poduzetim korektivnim mjerama.

5.  Pružatelji usluga na obrazložen zahtjev nadležnog tijela pružaju tom tijelu sve informacije potrebne za dokazivanje sukladnosti usluge s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost ▌. Pružatelji usluga na zahtjev tog tijela surađuju s tim tijelom u vezi sa svim mjerama poduzetima za osiguravanje sukladnosti usluga s tim zahtjevima.

POGLAVLJE V.

TEMELJNA PROMJENA PROIZVODA ILI USLUGA I NERAZMJERNO OPTEREĆENJE GOSPODARSKH SUBJEKATA

Članak 14.

Temeljna promjena i nerazmjerno opterećenje

1.  Zahtjevi za pristupačnost iz članka 4. primjenjuju se samo u mjeri u kojoj pristupačnost ▌:

(a)  ne zahtijeva znatne promjene proizvoda ili usluge zbog kojih se iz temelja mijenja osnovna priroda proizvoda ili usluge; i

(b)  ne uzrokuje nametanje nerazmjernog opterećenja dotičnim gospodarskim subjektima.

2.  Gospodarski subjekti provode procjenu toga bi li se usklađenošću sa zahtjevima za pristupačnost iz članka 4. uvela znatna izmjena ili bi se, na temelju odgovarajućih kriterija određenih u Prilogu VI., uzrokovalo nerazmjerno opterećenje, kako je predviđeno u stavku 1. ovog članka.

3.  Gospodarski subjekti dokumentiraju procjenu iz stavka 2. Gospodarski subjekti čuvaju sve relevantne rezultate u razdoblju od pet godina koje se računa otkada je proizvod posljednji put stavljen na raspolaganje na tržištu ili nakon što je posljednji put pružena usluga, ovisno o tome što je primjenjivo. Na zahtjev tijela za nadzor tržišta ili tijela nadležnih za provjeru usklađenosti usluga, ovisno o tome što je primjenjivo, gospodarski subjekti tijelima dostavljaju primjerak procjene iz stavka 2.

4.  Odstupajući od stavka 3., mikropoduzeća koja se bave proizvodima izuzimaju se od obveze dokumentiranja svoje procjene. Međutim, ako tijelo za nadzor tržišta to zatraži, mikropoduzeća koja se bave proizvodima, a odlučila su se pozvati na stavak 1., tijelu dostavljaju činjenice relevantne za procjenu iz stavka 2.

5.  Pružatelji usluga koji se pozivaju na stavak 1. točku (b) za svaku kategoriju ili vrstu usluge obnavljaju svoju procjenu toga uzrokuje li se nerazmjerno opterećenje:

(a)  prilikom promjene usluge koja se nudi; ili

(b)  kada to zatraže tijela nadležna za provjeru usklađenosti usluga; i

(c)  u svakom slučaju, najmanje svakih pet godina.

6.  Ako se u svrhu poboljšanja pristupačnosti gospodarski subjekti financiraju iz izvora koji nisu njihovi vlastiti, neovisno o tome je li riječ o javnim ili privatnim izvorima, nemaju se pravo pozivati na stavak 1. točku (b).

7.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 26. radi dopune Priloga VI. daljnjim utvrđivanjem odgovarajućih kriterija koje gospodarski subjekt treba uzeti u obzir za procjenu iz stavka 2. ovog članka. Pri daljnjem utvrđivanju tih kriterija, Komisija uzima u obzir ne samo moguće koristi za osobe s invaliditetom, već i one za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću.

Prema potrebi Komisija prvi takav delegirani akt donosi do … [godinu dana nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive]. Takav akt počinje se primjenjivati najranije … [šest godina nakon stupanja na snagu ove Direktive].

8.  Ako se za određeni proizvod ili uslugu ▌ gospodarski subjekti pozivaju na stavak 1., oni u tu svrhu šalju informaciju relevantnim tijelima za nadzor tržišta ili tijelima nadležnim za provjeru usklađenosti usluga države članice ▌ u kojoj je određeni proizvod stavljen na tržište ili čija se određena usluga pruža.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na mikropoduzeća.

POGLAVLJE VI.

USKLAĐENE NORME I TEHNIČKE SPECIFIKACIJE PROIZVODA I USLUGA

Članak 15.

Pretpostavka sukladnosti

1.  Za proizvode i usluge koji su u skladu s usklađenim normama ili njihovim dijelovima na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije pretpostavlja se da su u skladu sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive ako su tim normama ili njihovim dijelovima ti zahtjevi obuhvaćeni.

2.  Komisija u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1025/2012 od jedne ili više europskih organizacija za normizaciju traži da sastavi usklađene norme za zahtjeve za pristupačnost proizvoda utvrđene u Prilogu I. Komisija prvi takav nacrt zahtjeva podnosi relevantnom odboru do ... [dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

3.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije koje ispunjavaju zahtjeve za pristupačnost iz ove Direktive. ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)  u Službenom listu Europske unije nije objavljeno upućivanje na usklađene norme u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012; i

(b)  ili:

i.  Komisija je od jedne ili više europskih organizacija za normizaciju zatražila da sastavi usklađenu normu, u postupku normizacije dolazi do nepotrebnih odgađanja ili zahtjev nije prihvatila nijedna europska organizacija za normizaciju;

ili

ii.  Komisija može dokazati da se tehničkom specifikacijom poštuju zahtjevi utvrđeni u Prilogu II. Uredbe (EU) br. 1025/2012, osim zahtjeva da bi tehničke specifikacije trebala izraditi neprofitna organizacija.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 27. stavka 2. ▌.

4.  Za proizvode i usluge koji su u skladu s tehničkim specifikacijama ili njihovim dijelovima pretpostavlja se da su u skladu sa zahtjevima za pristupačnostiz ove Direktive ako su tim tehničkim specifikacijama ili njihovim dijelovima ti zahtjevi obuhvaćeni.

POGLAVLJE VII.

SUKLADNOST PROIZVODA I OZNAKA CE

Članak 16.

EU izjava o sukladnosti proizvoda

1.  EU izjavom o sukladnosti potvrđuje se da su ispunjeni primjenjivi zahtjevi za pristupačnost. Ako je, iznimno, primijenjen članak 14., EU izjava o sukladnosti sadržava napomenu o zahtjevima za pristupačnost koji podliježu toj iznimci.

2.  Struktura obrasca EU izjave o sukladnosti propisana je Prilogom III. Odluci br. 768/2008/EZ. Izjava sadrži elemente definirane u Prilogu IV. ovoj Direktivi i stalno se ažurira. Zahtjevima u pogledu tehničke dokumentacije izbjegava se svako uzrokovanje nepotrebnog opterećenja za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća. Obrazac se prevodi na jezik ili jezike koje zahtijeva država članica u kojoj se proizvod stavlja na tržište ili se stavlja na raspolaganje na tržištu.

3.  Ako se na proizvod primjenjuje više od jednog akta Unije kojim se zahtijeva EU izjava o sukladnosti, sastavlja se samo jedna EU izjava o sukladnosti u vezi sa svim takvim aktima Unije. U toj izjavi navode se dotični akti uključujući upućivanja na njihove objave.

4.  Sastavljanjem EU izjave o sukladnosti proizvođač preuzima odgovornost za usklađenost proizvoda sa zahtjevima iz ove Direktive.

Članak 17.

Opća načela oznake CE proizvoda

Oznake CE podliježu općim načelima navedenima u članku 30. Uredbe (EZ) br. 765/2008.

Članak 18.

Pravila i uvjeti za stavljanje oznake CE

1.  Oznaka CE stavlja se vidljivo, čitljivo i neizbrisivo na proizvod ili u njegovu tablicu s podacima. Ako to zbog prirode proizvoda nije moguće ili opravdano, oznaka se stavlja na pakiranje i u popratne dokumente.

2.  Oznaka CE stavlja se prije stavljanja proizvoda na tržište.

3.  Države članice oslanjaju se na postojeće mehanizme kako bi osigurale ispravnu primjenu sustava pravila za stavljanje oznake CE i poduzimaju potrebne mjere u slučaju nepravilne upotrebe te oznake.

POGLAVALJE VIII.

NADZOR TRŽIŠTA PROIZVODA I ZAŠTITNI POSTUPAK UNIJE

Članak 19.

Nadzor tržišta proizvoda

1.  Na proizvode se primjenjuju članak 15. stavak 3., članci od 16. do 19., članak 21., članci od 23. do 28. i članak 29. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 765/2008.

2.  Ako se gospodarski subjekt poziva na članak 14. ove Direktive, pri provođenju nadzora tržišta proizvoda relevantna tijela za nadzor tržišta:

(a)  provjeravaju da je gospodarski subjekt proveo procjenu iz članka 14.,

(b)  preispituju tu procjenu i njezine rezultate uključujući pravilnu upotrebu kriterija iz Priloga VI.; i

(c)  provjeravaju usklađenost s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost.

3.  Države članice osiguravaju da se potrošačima na zahtjev i u pristupačnom obliku na raspolaganje daju informacije koje tijela za nadzor tržišta posjeduju o usklađenosti gospodarskih subjekata s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive i o procjeni ▌ iz članka 14., osim ako te informacije nije moguće pružiti zbog povjerljivosti, kako je opisano u članku 19. stavku 5. Uredbe (EZ) br. 765/2008.

Članak 20.

Postupak primijenjiv na na nacionalnoj razini proizvode koji nisu sukladni s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost

1.  Ako tijela za nadzor tržišta neke države članice ▌opravdano smatraju da proizvod obuhvaćen ovom Direktivom nije sukladan s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost, ona provode evaluaciju dotičnog proizvoda u pogledu svih zahtjeva utvrđenih ovom Direktivom. Relevantni gospodarski subjekti u tu svrhu u potpunosti surađuju s tijelima za nadzor tržišta.

Ako tijela za nadzor tržišta tijekom postupka evaluacije iz prvog podstavka utvrde da proizvod nije sukladan sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi, od relevantnog gospodarskog subjekta bez odgode traže da poduzme sve odgovarajuće korektivne mjere kako bi se proizvod uskladio s tim zahtjevima ▌ u razumnom roku koji je razmjeran naravi nesukladnosti, ovisno o tome što ta tijela propišu.

Tijela za nadzor tržišta od relevantnog gospodarskog subjekta zahtijevaju da, u razumnom dodatnom roku, povuče proizvod s tržišta samo ako relevantni gospodarski subjekt nije poduzeo prikladne korektivne mjere u roku iz drugog podstavka.

Članak 21. Uredbe (EZ) br. 765/2008 primjenjuje se na mjere iz ovog stavka drugog i trećeg podstavka.

2.  Ako smatraju da nesukladnost nije ograničena samo na njihovo državno područje, tijela za nadzor tržišta obavješćuju Komisiju i druge države članice o rezultatima evaluacije i mjerama koje zahtijevaju od gospodarskog subjekta.

3.  Gospodarski subjekt osigurava provedbu svih odgovarajućih korektivnih mjera u pogledu svih dotičnih proizvoda koje je stavio na raspolaganje na tržištu cijele Unije.

4.  Ako relevantni gospodarski subjekt ne poduzme prikladne korektivne mjere u roku iz stavka 1. trećeg podstavka, tijela za nadzor tržišta poduzimaju sve odgovarajuće privremene mjere zabrane ili ograničavanja stavljanja tog proizvoda na raspolaganje na svojem nacionalnom tržištu ili povlačenja proizvoda s tog tržišta ▌. Tijela za nadzor tržišta o tome bez odgode obavješćuju Komisiju i druge države članice.

5.  Informacije opisane u stavku 4. drugom podstavku sadrže sve dostupne pojedinosti, posebno podatke potrebne za identifikaciju nesukladnog proizvoda, njegovo podrijetlo, prirodu navodne nesukladnosti i zahtjeve za pristupačnost s kojima proizvod nije sukladan, prirodu i trajanje poduzetih nacionalnih mjera i argumente koje je dostavio relevantni gospodarski subjekt. Tijela za nadzor tržišta posebno navode je li nesukladnost uzrokovana nekim od sljedećih čimbenika:

(a)  time što proizvod ne ispunjava primjenjive zahtjeve za pristupačnost; ili

(b)  nedostacima u pogledu usklađenih normi ili tehničkih specifikacija iz članka 15. kojima se stvara pretpostavka sukladnosti.

6.  Izuzev države članice koja je pokrenula postupak iz ovog članka, države članice bez odgode obavješćuju Komisiju i ostale države članice o svim donesenim mjerama i dodatnim informacijama koje su im dostupne u pogledu nesukladnosti dotičnog proizvoda te, u slučaju nesuglasja o poduzetoj nacionalnoj mjeri, o svojim prigovorima.

7.  Ako u roku od tri mjeseca od primitka informacija iz stavka 4. drugog podstavka nijedna država članica ni Komisija ne podnesu prigovor na privremenu mjeru koju je poduzela država članica, mjera se smatra opravdanom.

8.  Države članice bez odgode osiguravaju poduzimanje odgovarajućih mjera ograničavanja, poput povlačenja proizvoda s tržišta, u pogledu dotičnog proizvoda.

Članak 21.

Postupak zaštite u Uniji

1.  Ako je nakon završetka postupka navedenoga u članku 20. stavcima 3. i 4. na mjeru koju je poduzela država članica podnesen prigovor ili Komisija ima zadovoljavajući dokaz na temelju kojeg bi se dalo naslutiti da nacionalna mjera nije sukladna pravu Unije, Komisija bez odgode započinje savjetovanje s državama članicama i relevantnim gospodarskim subjektima i provodi evaluaciju nacionalne mjere. Komisija na temelju rezultata te evaluacije odlučuje o opravdanosti nacionalne mjere.

Komisija svoju odluku upućuje svim državama članicama i odmah je dostavlja državama članicama i relevantnim gospodarskim subjektima.

2.  Ako se nacionalna mjera iz stavka 1. smatra opravdanom, sve države članice poduzimaju potrebne mjere kojima se osigurava povlačenje nesukladnog proizvoda s njihova tržišta te o tome obavješćuju Komisiju. Ako se nacionalna mjera smatra neopravdanom, dotična država članica opoziva mjeru.

3.  Ako se nacionalna mjera iz stavka 1. ovog članka smatra opravdanom i nesukladnost proizvoda pripisuje se nedostatku usklađenih normi iz članka20. stavka 5. točke (b) ove Direktive, Komisija primjenjuje postupak iz članka 11. Uredbe (EU) br. 1025/2012.

4.  Ako se nacionalna mjera iz stavka 1. ovog članka smatra opravdanom, a nesukladnost proizvoda pripisuje se nedostacima u pogledu tehničkih specifikacija iz članka 20. stavka 5. točke (b), Komisija bez odgode donosi provedbeni akt o izmjeni ili stavljanju izvan snage dotičnih tehničkih specifikacija. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 27. stavka 2.

Članak 22.

Formalna nesukladnost

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 20., država članica zahtijeva od relevantnog gospodarskog subjekta da otkloni dotičnu nesukladnost ako ustanovi jedno od sljedećega:

(a)  oznaka CE postavljena je tako da se time krši članak 30. Uredbe (EZ) br. 765/2008 ili članak 18. ove Direktive;

(b)  oznaka CE uopće nije stavljena;

(c)  EU izjava o sukladnosti nije sastavljena;

(d)  EU izjava o sukladnosti nije ispravno sastavljena;

(e)  tehnička dokumentacija nedostupna je ili nepotpuna;

(f)  informacije iz članka 7. stavka 6. ili članka 9. stavka 4. nedostaju, netočne su ili nepotpune;

(g)  nisu ispunjeni drugi administrativni zahtjevi iz članka 7. ili članka 9.

2.  Ako nesukladnost iz stavka 1. i dalje postoji, dotična država članica poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi ograničila ili zabranila stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu ili kako bi osigurala njegovo povlačenje s tržišta.

POGLAVLJE IX.

USKLAĐENOST USLUGA

Članak 23.

Usklađenost usluga

1.  Države članice uspostavljaju, provode i redovito ažuriraju odgovarajuće postupke za:

(a)  provjeru usklađenosti usluga sa zahtjevima iz ove Direktive, uključujući procjenu iz članka 14. za koje se članak 19. stavak 2. primjenjuje mutatis mutandis;

(b)  naknadne pritužbe ili izvješća o pitanjima u pogledu nesukladnosti usluga sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive;

(c)  verifikaciju da je gospodarski subjekt proveo potrebnu korektivnu mjeru.

2.  Države članice imenuju tijela nadležna za provedbu postupaka iz stavka 1. u pogledu usklađenosti usluga.

Države članice osiguravaju informiranost javnosti o postojanju, odgovornostima, identitetu, radu i odlukama tijela iz prvog podstavka. Ta tijela na zahtjev osiguravaju dostupnost tih informacija u pristupačnom obliku.

POGLAVLJE X.

ZAHTJEVI ZA PRISTUPAČNOST U DRUGIM AKTIMA UNIJE

Članak 24.

Pristupačnost na temelju drugih akata Unije

1.  U pogledu proizvoda i usluga navedenih u članku 2. ove Direktive, zahtjevi za pristupačnost određeni u njezinu Prilogu I. čine obvezne zahtjeve za pristupačnost u smislu članka 42. stavka 1. Direktive 2014/24/EU i članka 60. stavka 1. Direktive 2014/25/EU.

2.  Za svaki proizvod ili uslugu čije su značajke, elementi ili funkcije sukladni sa zahtjevima za pristupačnost određenima u Prilogu I. ovoj Direktivi u skladu s njegovim odjeljkom VI. pretpostavlja se da, u pogledu pristupačnosti, za te značajke, elemente ili funkcije ispunjava odgovarajuće obveze utvrđene aktima Unije koji nisu ova Direktiva, osim ako je u tim drugim aktima predviđeno drukčije.

Članak 25.

Usklađene norme i tehničke specifikacije za druge akte Unije

Sukladnošću s usklađenim normama i tehničkim specifikacijama ili njihovim dijelovima donesenima u skladu s člankom 15. stvara se pretpostavka sukladnosti s člankom 24. ako te norme i tehničke specifikacije ili njihovi dijelovi ispunjavaju zahtjeve za pristupačnost iz ove Direktive.

POGLAVLJE XI.

DELEGIRANI AKTI, PROVEDBENE OVLASTI I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 26.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima ovim člankom.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 9. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od ... [datuma stupanja na snagu ove Direktive].

Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. stavka 3. i članka 14. stavka 7. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od ...[datuma stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.  Europski parlament i Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 9., članka 12. stavka 3. i članka 14. stavka 7. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 9., članka 12. stavka 3. i članka 14. stavka 7. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 27.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 28.

Radna skupina

Komisija osniva radnu skupinu u kojoj su predstavnici tijela za nadzor tržišta, tijela nadležnih za usklađenost usluga i relevantni dionici, uključujući predstavnike organizacija osoba s invaliditetom.

Radna skupina:

(a)  olakšava razmjenu informacija i najboljih praksi među nadležnim tijelima i relevantnim dionicima;

(b)  potiče suradnju između nadležnih tijela i relevantnih dionika o pitanjima koja se odnose na provedbu ove Direktive kako bi se poboljšala usklađenost u primjeni zahtjeva za pristupačnost iz ove Direktive te pomno prati provedbu članka 14.; i

(c)  pruža savjete, posebno Komisiji, konkretno o provedbi članka 4. i članka 14.

Članak 29.

Provedba

1.  Države članice osiguravaju postojanje odgovarajućih i učinkovitih sredstava za osiguravanje usklađenosti s ovom Direktivom.

2.  Sredstvima iz stavka 1. obuhvaćeno je sljedeće:

(a)  odredbe kojima se potrošaču nacionalnim pravom omogućuje da se obrati sudovima ili nadležnim upravnim tijelima kako bi se osiguralo poštovanje nacionalnih odredaba kojima se prenosi ova Direktiva;

(b)  odredbe kojima se javnim tijelima ili privatnim udruženjima, organizacijama ili drugim pravnim subjektima, koji imaju legitiman interes za osiguravanje usklađenosti s ovom Direktive, omogućuje da na temelju nacionalnog prava pri sudovima ili nadležnim upravnim tijelima, djelujući u ime tužitelja ili kao potpora tužitelju, uz njegovo odobrenje, sudjeluju u svim sudskim ili upravnim postupcima predviđenima za izvršenje obveza iz ove Direktive.

3.  Ovaj članak ne primjenjuje se na postupke javne nabave na koje se primjenjuju Direktiva 2014/24/EU ili Direktiva 2014/25/EU.

Članak 30.

Kazne

1.  Države članice utvrđuju pravila o sankcijama primjenjivima na povrede nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom i poduzimaju sve mjere potrebne za osiguravanje njihove provedbe.

2.  Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. U slučaju da gospodarski subjekt ne postupa u skladu s propisima, uz sankcije poduzimaju se i učinkovite korektivne mjere.

3.  Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o tim pravilima i tim mjerama te je bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.

4.  Pri utvrđivanju sankcija u obzir se uzima razmjer nesukladnosti, uključujući njezinu ozbiljnost, i broj jedinica dotičnog nesukladnog proizvoda ili usluge te broj osoba na koje nesukladnost utječe.

5.  Ovaj članak ne primjenjuje se na postupke javne nabave na koje se primjenjuju Direktiva 2014/24/EU ili Direktiva 2014/25/EU.

Članak 31.

Prenošenje

1.  Države članice do … [tri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] ▌donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju ▌tekst tih mjera.

2.  Države članice te mjere primjenjuju od … [šest godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive].

3.  Odstupajući odstavka 2. ovog članka države članice mogu odlučiti primijeniti mjere u pogledu obveza iz članka 4. stavka 8. najkasnije … [osam godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive].

4.  Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.

5.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

6.  Države članice koje primijene mogućnost iz članka 4. stavka 5. Komisiji dostavljaju tekst glavnih mjera nacionalnog prava koje u tu svrhu donesu i izvješćuju Komisiju o napretku njihove provedbe.

Članak 32.

Prijelazne mjere

1.  Ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog članka, države članice određuju prijelazno razdoblje koje završava na … [11 godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] tijekom kojeg pružatelji usluga mogu nastaviti pružati svoje usluge koristeći se proizvodima kojima su se zakonito koristili za pružanje sličnih usluga prije tog datuma.

Ugovori o uslugama dogovoreni prije … [šest godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive]mogu se nastaviti primjenjivati bez izmjena do njihova isteka, ali ne dulje od pet godina od datuma navedenoga u toj odredbi.

2.  Države članice mogu osigurati da se samoposlužni terminali kojima su se pružatelji usluga zakonito koristili u pružanju usluga prije ... [šest godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] mogu nastaviti upotrebljavati u pružanju sličnih usluga do kraja njihova gospodarski korisnog vijeka trajanja, ali ne dulje od dvadeset godina nakon početka njihove uporabe.

Članak 33.

Izvješćivanje i revizija

1.  Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija podnosi izvješće o primjeni ove Direktive do … [11 godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] te nakon toga svakih pet godina.

2.   Izvješćem se, među ostalim, u kontekstu društvenog, gospodarskog i tehnološkog razvoja obrađuju promjene pristupačnosti proizvoda i usluga, moguća ovisnost o određenoj tehnologiji ili prepreke inovacijama i učinak ove Direktive na gospodarske subjekte i na osobe s invaliditetom ▌. U izvješću se također ocjenjuje je li primjena članka 4. stavka 4. doprinijela usklađivanju različitih zahtjeva za pristupačnost izgrađenog okoliša koji služi za usluge prijevoza putnika, potrošačke bankarske usluge i centar za korisničku podršku trgovina pružatelja usluga elektroničke komunikacije, ako je to moguće, s ciljem omogućavanja njihova postupnog usklađivanja zahtjevâ za pristupačnost utvrđenih u Prilogu III.

U izvješćima se također ocjenjuje je li primjena ove Direktive, posebno njezinih dobrovoljnih odredaba, doprinijela usklađivanju zahtjevâ za pristupačnost izgrađenog okoliša koji obuhvaća radove zahvaćene područjem primjene Direktive br. 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća(37), Direktive 2014/24/EU i Direktive 2014/25/EU.

Izvješćima se ocjenjuju i učinci primjene članka 14. ove Direktive na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, među ostalim na temelju informacija dobivenih u skladu s člankom 14. stavkom 8., ako su dostupne, kao i izuzeća za mikropoduzeća. U izvješću se zaključuje jesu li ovom Direktivom postignuti njezini ciljevi i bi li bilo prikladno uključiti nove proizvode i usluge ili isključiti određene proizvode ili usluge iz područja primjene ove Direktive te se utvrđuju, ako je moguće, područja u kojima je moguće smanjiti opterećenje ▌ s ciljem moguće revizije ove Direktive.

Komisija prema potrebi predlaže odgovarajuće mjere koje mogu uključivati zakonodavne mjere.

3.  Države članice pravodobno dostavljaju Komisiji sve informacije koje su Komisiji potrebne za sastavljanje takvih izvješća.

4.  Izvješćima Komisije u obzir se uzimaju stajališta gospodarskih dionika i relevantnih nevladinih organizacija, uključujući i stajališta organizacija osoba s invaliditetom ▌.

Članak 34.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 35.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u …

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

_____________________

PRILOG I.

ZAHTJEVI ZA PRISTUPAČNOST ZA PROIZVODE I USLUGE

ODJELJAK I.: OPĆI ZAHTJEVI ZA PRISTUPAČNOST KOJI SE ODNOSE NA SVE PROIZVODE OBUHVAĆENE OVOM DIREKTIVOM U SKLADU S ČLANKOM 2. STAVKOM 1.

Proizvodi moraju biti osmišljeni i proizvedeni na takav način da njihova predvidljiva uporaba bude optimalna za osobe s invaliditetom te se u ili na proizvodima, ako je to moguće, prilažu dostupne informacije o njihovu funkcioniranju i njihovim elementima pristupačnosti.

1.  Zahtjevi u pogledu pružanja informacija:

(a)  Informacije o uporabi proizvoda priložene samom proizvodu (oznake, upute i upozorenja) su:

i.  dostupne putem više od jednog osjetilnog kanala;

ii.  predstavljene na razumljiv način;

iii.  predstavljene tako da ih korisnici mogu opaziti;

iv.  predstavljene fontovima u odgovarajućoj veličini i obliku kojima se u obzir uzimaju predvidljivi uvjeti uporabe i u dovoljnom kontrastu kao i uz prilagodljiv razmak između slova, linija i stavaka.

(b)  Upute za upotrebu proizvoda koje nisu priložene samom proizvodu, već su stavljene na raspolaganje upotrebom proizvoda ili putem drugih sredstava kao što su internetske stranice, uključujući funkcije pristupačnosti proizvoda, kako ih aktivirati i njihova interoperabilnost s pomoćnim rješenjima dostupne su javnosti kada se proizvod stavlja na tržište te su:

i.  dostupne putem više od jednog osjetilnog kanala;

ii.  predstavljene na razumljiv način;

iii.  predstavljene tako da ih korisnici mogu opaziti;

iv.  predstavljene fontovima u odgovarajućoj veličini i obliku kojima se u obzir uzimaju predvidljivi uvjeti uporabe i u dovoljnom kontrastu kao i uz prilagodljiv razmak između slova, linija i stavaka;

v.  što se tiče sadržaja, stavljene na raspolaganje u tekstualnim oblicima koji se mogu upotrebljavati za izradu alternativnih pomoćnih oblika koje je moguće predstaviti na različite načine i putem više od jednog osjetilnog kanala;

vi.  popraćene zamjenskim prikazom bilo kojeg sadržaja koji nije tekst;

vii.  uključuju opis korisničkog sučelja proizvoda (rukovanje, kontrola i odziv, unos i izlaz) koji je osiguran u skladu s točkom 2.; u opisu se za svaku od podtočaka u točki 2. navodi ima li proizvod te značajke;

viii.  uključuju opis funkcionalnosti proizvoda koja je osigurana funkcijama namijenjenima zadovoljavanju potreba osoba s invaliditetom u skladu s točkom 2.; u opisu se za svaku od podtočaka u točki 2. navodi ima li proizvod te značajke;

ix.  uključuju opis povezivanja programske i strojne opreme proizvoda s pomoćnim uređajima; u opisu je obuhvaćen popis onih pomoćnih uređaja koji su ispitani zajedno s proizvodom.

2.  Dizajn korisničkog sučelja i funkcionalnosti:

proizvod, uključujući njegovo korisničko sučelje, sadrži značajke, elemente i funkcije kojima se osobama s invaliditetom omogućuje da pristupe proizvodu, uoče ga, upravljaju njime, razumiju ga i kontroliraju, što se osigurava sljedećim:

(a)  ako je proizvod namijenjen za komunikaciju, uključujući međuljudsku komunikaciju, upravljanje, informiranje, kontrolu i orijentaciju, te namjene postiže putem više od jednog osjetilnog kanala; to uključuje osiguravanje zamjenskih mogućnosti u odnosu na elemente vida, sluha, govora i dodira;

(b)  ako proizvod upotrebljava govor, onda osigurava zamjenske mogućnosti za govor i glasovni unos za komunikaciju, kontrolu upravljanja i orijentaciju;

(c)  ako proizvod upotrebljava vizualne elemente, onda osigurava prilagodbu uvećanja, osvjetljenja i kontrasta za komunikaciju, informiranje i upravljanje te omogućuje interoperabilnost s programima i pomoćnim uređajima za potrebe navigacije sučeljem;

(d)  ako proizvod upotrebljava boje kako bi se prenijele informacije, uputilo na radnju koju treba poduzeti, zahtijevalo odgovor ili prepoznalo elemente, onda osigurava zamjensku mogućnost za boje;

(e)  ako proizvod upotrebljava zvučne signale kako bi se prenijele informacije, uputilo na radnju koju treba poduzeti, zahtijevalo odgovor ili prepoznalo elemente, onda osigurava zamjensku mogućnost za zvučne signale;

(f)  ako proizvod upotrebljava vizualne elemente, onda osigurava fleksibilne načine za poboljšanje jasnoće slike;

(g)  ako proizvod upotrebljava zvuk, onda korisniku omogućuje kontrolu glasnoće i brzine, kao i napredne zvučne značajke, uključujući smanjenje smetnji koje uzrokuju zvučni signali okolnih proizvoda i jasnoću zvuka;

(h)  ako proizvod iziskuje ručno upravljanje i kontrolu, onda osigurava stupnjevito upravljanje i zamjenske mogućnosti za fine motoričke pokrete kako ne bi bilo potrebno istodobno koristiti više komanda za rukovanje te ima dijelove koji se mogu raspoznati na dodir;

(i)  proizvodom se izbjegava upotreba načina upravljanja koji zahtijeva širok doseg i veliku snagu;

(j)  proizvod ima funkciju koja sprječava izazivanje fotosenzitivnih napadaja;

(k)  proizvodom se štiti privatnost korisnika prilikom upotrebe značajki pristupačnosti;

(l)  proizvod osigurava zamjensku mogućnost za biometrijsku identifikaciju i kontrolu;

(m)  proizvod osigurava usklađenost funkcionalnosti i pruža dostatnu i prilagodljivu količinu vremena za interakciju;

(n)  proizvod osigurava programsku i strojnu opremu za povezivanje s pomoćnim tehnologijama;

(o)  proizvod ispunjava sljedeće sektorske zahtjeve:

i.  samoposlužni terminali:

–  osiguravaju tehnologiju za pretvaranje teksta u govor;

–  omogućuju uporabu osobnih slušalica;

–  ako se očekuje odgovor unutar određenog vremena, upozoravaju korisnika putem više od jednog osjetilnog kanala;

–  pružaju mogućnost produljenja predviđenog vremena;

–  osiguravaju da obične i kontrolne tipke, ako su dostupne, imaju odgovarajući kontrast i taktilno su raspoznatljive;

–  ne zahtijevaju da se značajka pristupačnosti aktivira kako bi se korisniku kojem je ta značajka potrebna omogućilo da uključi terminal;

–  ako proizvod upotrebljava zvuk ili akustične signale, mora biti sukladan s pomoćnim uređajima i tehnologijama koji su dostupni na razini Unije među ostalim sa slušnom tehnologijom kao što su slušna pomagala, „telecoil” pomagala, umjetne pužnice i pomoćni uređaji za slušanje;

ii.  e-čitači: osiguravaju tehnologiju za pretvaranje teksta u govor;

iii.  potrošačka terminalna oprema s interaktivnim računalnim svojstvima koja se upotrebljava za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga:

–  osigurava mogućnost tekstualne komunikacije u stvarnom vremenu ako takvi proizvodi uz glasovnu mogućnost imaju mogućnost tekstualne komunikacije i podupire visoku kvalitetu reprodukcije zvuka;

–  ako takvi proizvodi imaju mogućnost videozapisa uz tekst i glas ili u kombinaciji s njima, osigurava mogućnost cjelokupnog razgovora, uključujući sinkronizaciju glasa, tekstualnu komunikaciju u stvarnom vremenu i videozapistakve razlučivosti koja omogućuje komunikaciju znakovnim jezikom;

–  osigurava učinkovito bežično povezivanje sa slušnim tehnologijama;

–  izbjegava pojavu smetnji od pomoćnih uređaja;

iv.  potrošačka terminalna oprema s interaktivnim računalnim svojstvima koja se upotrebljava za pristup audiovizualnim medijskim uslugama:

–  osobama s invaliditetom stavlja na raspolaganje komponente za pristupačnost koje osigurava pružatelj audiovizualnih medijskih usluga u pogledu korisničkog pristupa, odabira, kontrole te personalizacije i prijenosa na pomoćne uređaje.

3.  Usluge potpore:

Ako su raspoložive, usluge potpore (službe za pomoć korisnicima, pozivni centri, tehnička podrška, usluge posredovanja i usluge osposobljavanja) pristupačnim načinima komunikacije pružaju informacije o pristupačnosti proizvoda i njegovoj kompatibilnosti s pomoćnim tehnologijama.

ODJELJAK II.: ZAHTJEVI ZA PRISTUPAČNOST KOJI SE ODNOSE NA PROIZVODE IZ ČLANKA 2. STAVKA 1., OSIM SAMOPOSLUŽNIH TERMINALA IZ ČLANKA 2. STAVKA 1. TOČKE (b)

Osim zahtjeva iz odjeljka I., kako bi se povećala predvidljiva uporaba proizvoda obuhvaćenih ovim odjeljkom za osobe s invaliditetom, pakiranja tih proizvoda i upute moraju biti pristupačni. To znači da:

(a)  pakiranja proizvoda te informacije koje se u njemu nalaze (npr. o otvaranju, zatvaranju, uporabi, zbrinjavanju), među ostalim, kada su pružene, informacije o značajkama pristupačnosti proizvoda moraju biti pristupačna; te, ako je moguće, te pristupačne informacije moraju biti pružene na pakiranju;

(b)  upute za ugradnju i održavanje, čuvanje i zbrinjavanje proizvoda koje nisu priložene samom proizvodu, već su stavljene na raspolaganje na druge načine, kao što su internetske stranice, moraju biti dostupne javnosti kada se proizvod stavi na tržište i u skladu su sa sljedećim zahtjevima:

i.   dostupne su putem više od jednog osjetilnog kanala;

ii.  predstavljene su na razumljiv način;

iii.  predstavljene su tako da ih korisnici mogu opaziti;

iv.  predstavljene su fontovima odgovarajuće veličine i oblika kojima se u obzir uzimaju predvidljivi uvjeti uporabe, i u dovoljnom kontrastu kao i uz prilagodljiv razmak između slova, linija i stavaka;

v.   sadržaj uputa stavlja se na raspolaganje u tekstualnim oblicima koji se mogu upotrebljavati za izradu alternativnih pomoćnih oblika koje je moguće predstaviti na različite načine i putem više od jednog osjetilnog kanala; te

vi.  upute koje sadrže sadržaj koji nije tekst popraćene su zamjenskim prikazom tog sadržaja.

ODJELJAK III.: OPĆI ZAHTJEVI ZA PRISTUPAČNOST KOJI SE ODNOSE NA SVE USLUGE OBUHVAĆENE OVOM DIREKTIVOM U SKLADU S ČLANKOM 2. STAVKOM 2.

▌Pružanje usluga s ciljem povećanja njihove predvidljive uporabe za ▌ osobe s invaliditetom ostvaruje se:

(a)   osiguravanjem pristupačnosti proizvoda koji se upotrebljavaju pri pružanju usluga, u skladu s odjeljkom I. ovog Priloga i, kada je to primjenjivo, njegovim odjeljkom II;

(b)  pružanjem informacija o djelovanju usluge i, u slučaju kada se pri pružanju usluge upotrebljavaju proizvodi, njezine veze s tim proizvodima kao i informacija o njihovim značajkama u pogledu pristupačnosti i o njihovoj interoperabilnosti s pomoćnim uređajima i opremom ▌:

i.  stavljanjem na raspolaganje informacija putem više od jednog osjetilnog kanala;

ii.  predstavljanjem informacija na razumljiv način;

iii.  predstavljanjem informacija tako da ih korisnici mogu opaziti;

iv.  stavljanjem sadržaja informacija ▌na raspolaganje u tekstualnom obliku koji se može upotrijebiti za stvaranje alternativnih pomoćnih formata koje korisnici prikazuju na različite načine i putem više od jednog osjetilnog kanala;

v.  predstavljanjem fontovima u odgovarajućoj veličini i obliku kojima se u obzir uzimaju predvidljivi uvjeti uporabe i u dovoljnom kontrastu kao i uz prilagodljiv razmak između slova, linija i stavaka;

vi.  nadopunjavanjem bilo kojeg sadržaja koji nije tekst zamjenskim prikazom tog sadržaja; i

vii.   pružanjem elektroničkih informacija ▌potrebnih u dosljednom i primjerenom pružanju usluge na način da ih se učini uočljivima, operabilnima, razumljivima i stabilnima;

(c)  dosljednim i prikladnim osiguravanjem pristupačnosti internetskih stranica, uključujući povezane aplikacije na internetu, i usluga na mobilnim uređajima, uključujući mobilne aplikacije, na način da ih se učini uočljivima, operabilnima, razumljivima i stabilnima;

(d)  ako su raspoložive, uslugama potpore (službe za pomoć korisnicima, pozivni centri, tehnička podrška, usluge posredovanja i usluge osposobljavanja) kojima se pristupačnim načinima komunikacije pružaju informacije o pristupačnosti proizvoda i njegovoj kompatibilnosti s pomoćnim tehnologijama.

ODJELJAK IV.: DODATNI ZAHTJEVI ZA PRISTUPAČNOST KOJI SE ODNOSE NA POSEBNE USLUGE

Pružanje usluga s ciljem povećanja njihove predvidljive upotrebe za osobe s invaliditetom ostvaruje se uključivanjem funkcija, praksi, politika te postupaka i izmjena u rad usluge kako bi se time zadovoljile potrebe osoba s invaliditetom i osigurala interoperabilnost s pomoćnim tehnologijama:

(a)  elektroničke komunikacijske usluge, uključujući komunikaciju u hitnom slučaju iz članka 109. stavka 2. Direktive (EU) 2018/1972:

i.  osiguravanje mogućnosti za tekstualnu komunikaciju u stvarnom vremenu uz glasovnu komunikaciju;

ii.  osiguravanje mogućnosti cjelokupnog razgovora ako je uz glasovnu komunikaciju omogućena i komunikacija putem videa;

iii.  osiguravanje toga da je komunikacija prema hitnim službama u kojoj se upotrebljavaju glas i tekst (uključujući tekstualnu komunikaciju u stvarnom vremenu) sinkronizirana te da je sinkroniziran i videozapis, ako se nudi, na način da čini cjelovit razgovor i da se prenosi putem pružateljâ elektroničkih komunikacijskih usluga najprimjerenijem PSAP-u.

(b)  usluge kojima se omogućuje pristup audiovizualnim medijskim uslugama:

i.  osiguravanje elektroničkih programskih vodiča (EPV-ovi) koji su uočljivi, operabilni, razumljivi i stabilni te koji pružaju informacije o tome je li pristupačnost omogućena;

ii.  osiguravanje toga da sastavnice pristupačnosti (usluge pristupa) audiovizualnih medijskih usluga kao što su titlovi za gluhe i nagluhe, zvučni opis, izgovoreni titlovi i tumačenje na znakovni jezik u potpunosti budu preneseni s odgovarajućom kvalitetom za vjeran prikaz i sinkronizirani sa zvukom i videom te da korisniku pritom omogućuju kontrolu nad svojim prikazom i uporabom.

(c)  zrakoplovne, autobusne i željezničke usluge putničkog prijevoza te usluge putničkog prijevoza vodnim putovima, osim za usluge gradskogi prigradskog prijevoza te usluge regionalnog prijevoza:

i.  osiguravanje pružanja informacija o pristupačnosti vozila, okolne infrastrukture te izgrađenog okoliša i o pomoći za osobe s invaliditetom;

ii.  osiguravanje pružanja informacija o pametnom izdavanju karata (elektroničke rezervacije, rezervacija karata, itd.), informacijao putovanju u stvarnom vremenu (vozni red, informacije o prekidima u prometu, usluge povezivanja, nastavak putovanja drugim vrstama prijevoza itd.) i dodatnih uslužnih informacija (npr. o osoblju na postajama, dizalima koja ne funkcioniraju ili privremeno nedostupnim uslugama).

(d)  usluge gradskog, prigradskog i regionalnog prijevoza:

osiguravanje pristupačnosti samoposlužnih terminala koji se upotrebljavaju pri pružanju usluge u skladu s odjeljkom I. ovog Priloga.

(e)  potrošačke bankarske usluge:

i.  pružanje metoda za identifikaciju, elektroničkih potpisa, sigurnih elemenata i usluga za plaćanje koji su uočljivi, operabilni, razumljivi i stabilni;

ii.  osiguravanje toga da su informacije razumljive i da ne premašuju razinu složenosti B2 (viši srednji stupanj) Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike Vijeća Europe.

(f)  e-knjige:

i.  ako e-knjiga osim teksta sadrži i zvučni sadržaj, osiguravanje toga da se u e-knjizi pruža sinkronizirani tekst i zvuk;

ii.  osiguravanje toga da se digitalnim datotekama e-knjige ne sprječava ispravno funkcioniranje pomoćne tehnologije;

iii.  osiguravanje pristupa sadržaju, navigaciji po sadržaju i prikazu datoteka, uključujući dinamični prikaz, pružanje strukture, fleksibilnosti i mogućnosti izbora prikaza sadržaja;

iv.  omogućavanje alternativnih prikaza sadržaja i njegove interoperabilnosti uz različite pomoćne tehnologije na način koji je uočljiv, razumljiv, operabilan i stabilan;

v.  osiguravanje toga da ih se može lako pronaći pružanjem informacija o njihovim elementima pristupačnosti putem metapodataka;

vi.  osiguravanje toga da se mjerama u vezi s upravljanjem digitalnim pravima ne blokiraju elementi pristupačnosti.

(g)  usluge e-trgovine:

i.  pružanje informacija o pristupačnosti proizvoda i usluga koji se prodaju kada te informacije dostavlja odgovorni gospodarski subjekt;

ii.  osiguravanje pristupačnosti funkcionalnosti za identifikaciju, sigurnost i plaćanje kada je ona dio usluge umjesto proizvoda na način da je se učini uočljivom, operabilnom, razumljivom i stabilnom;

iii.  pružanje metoda za identifikaciju, elektroničkih potpisa, usluga za plaćanje koji su uočljivi, operabilni, razumljivi i stabilni;

ODJELJAK V.: POSEBNI ZAHTJEVI ZA PRISTUPAČNOST KOJI SE ODNOSE NA ODGOVOR U KOMUNIKACIJI PREMA HITNIM SLUŽBAMA NA JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE 112 S POMOĆU NAJPRIMJERENIJEG PSAP-a:

S ciljem povećanja njegove predvidljive upotrebe za osobe s invaliditetom, odgovor u komunikaciji prema hitnim službama na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 s pomoću najprimjerenijeg PSAP-a ostvaruje se uključivanjem funkcija, praksi, politika te postupaka i izmjena ▌radi zadovoljavanja potreba osoba s invaliditetom.

Na komunikacije prema hitnim službama upućene na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 odgovora se na primjeren način, kako najbolje odgovara nacionalnoj organizaciji sustavâ za hitne slučajeve, s pomoću najprimjernijeg PSAP-a služeći se istim komunikacijskim sredstvima koja su zaprimljena, to jest sinkroniziranom glasovnom i tekstualnom komunikacijom (uključujući tekstualnu komunikaciju u stvarnom vremenu) ili, ako se nudi videozapis, glasovnom i tekstualnom komunikacijom (uključujući tekstualnu komunikaciju u stvarnom vremenu) te komunikacijom putem videozapisa koja je sinkronizirana kao cjelovit razgovor.

ODJELJAK VI.: ZAHTJEVI ZA PRISTUPAČNOST ZA ZNAČAJKE, ELEMENTE ILI FUNKCIJE PROIZVODA I USLUGA U SKLADU S ČLANKOM 24. STAVKOM 2.

Pretpostavkom za ispunjavanje odgovarajućih obveza utvrđenih drugim aktima Unije u pogledu značajki, elemenata ili funkcija proizvoda i usluga zahtijeva se sljedeće:

1.  Proizvodi:

(a)  Pristupačnost informacija o funkcioniranju i značajkama pristupačnosti u vezi s proizvodima u skladu je s odgovarajućim elementima određenima u odjeljku I. točki 1. ovog Priloga, to jest informacija o uporabi proizvoda priloženih samom proizvodu i uputa za upotrebu proizvoda koje nisu priložene samom proizvodu, već su stavljene na raspolaganje uporabom proizvoda ili putem drugih sredstava kao što su internetske stranice;

(b)  Pristupačnost značajki, elemenata i funkcija dizajna korisničkog sučelja i funkcionalnosti proizvodâ u skladu je s odgovarajućim zahtjevima za pristupačnost takvog dizajna korisničkog sučelja ili funkcionalnosti određenima u odjeljku I. točki 2. ovog Priloga;

(c)  Pristupačnost pakiranja, uključujući informacije njemu priložene i upute za ugradnju i održavanje, čuvanje i zbrinjavanje proizvoda koje nisu priložene samom proizvodu, već su stavljene na raspolaganje putem drugih sredstava, kao što su internetske stranice, uz iznimku samoposlužnih terminala, u skladu je s odgovarajućim zahtjevima za pristupačnost određenima u odjeljku II. ovog Priloga.

2.  Usluge:

Pristupačnost značajki, elemenata i funkcija usluga u skladu je s odgovarajućim zahtjevima za pristupačnost za te značajke, elemente i funkcije utvrđenima u odjeljcima ovog Priloga koji se odnose na usluge.

ODJELJAK VII.: KRITERIJI ZA FUNKCIONALNU UČINKOVITOST

Da bi se povećala predvidljiva uporaba za osobe s invaliditetom, ako se zahtjevi za pristupačnost navedeni u prethodnim odjeljcima ovog Priloga ne odnose na jednu ili više funkcija dizajna i proizvodnje proizvoda ili pružanja usluga, te funkcije ili sredstva moraju biti pristupačni poštovanjem povezanih kriterija za funkcionalnu učinkovitost.

Ti kriteriji za funkcionalnu učinkovitost mogu se rabiti samo kao zamjena za jedan ili više posebnih tehničkih zahtjeva kada su oni navedeni u zahtjevima za pristupačnost, ako i samo ako je primjena relevantnih kriterija za funkcionalnu učinkovitost u skladu sa zahtjevima za pristupačnost i ako se njome određuje da dizajn i proizvodnja proizvoda te pružanje usluga dovode do jednake ili veće pristupačnosti pri predvidljivoj uporabi za osobe s invaliditetom.

(a)  Uporaba bez vida

Ako proizvod ili usluga omogućuju vizualne načine upravljanja, moraju omogućivati barem jedan način upravljanja koji ne zahtijeva vid.

(b)  Uporaba s ograničenim vidom

Ako proizvod ili usluga omogućuju vizualne načine upravljanja, moraju omogućivati barem jedan način upravljanja koji korisnicima omogućuje da upotrebljavaju proizvod svojim ograničenim vidom.

(c)  Uporaba bez opažanja boje

Ako proizvod ili usluga omogućuju vizualne načine upravljanja, moraju omogućivati barem jedan način upravljanja koji ne zahtijeva opažanje boje.

(d)  Uporaba bez sluha

Ako proizvod ili usluga omogućuju slušne načine upravljanja, moraju omogućivati barem jedan način upravljanja koji ne zahtijeva sluh.

(e)  Uporaba za osobe s ograničenim sluhom

Ako proizvod ili usluga omogućuju slušne načine upravljanja, moraju omogućivati barem jedan način upravljanja s ojačanim auditornim značajkama koji korisniku s ograničenim sluhom omogućuje upravljanje proizvodom.

(f)  Uporaba bez sposobnosti govora

Ako proizvod ili usluga od korisnika iziskuju govorni unos, moraju omogućivati barem jedan način upravljanja koji od njih ne zahtijeva govorni unos. Govorni unos uključuje sve usmeno stvorene zvukove kao što su govor, zvižduci ili kliktanje.

(g)  Uporaba pri ograničenoj sposobnosti rukovanja ili snazi

Ako proizvod ili usluga iziskuju ručno upravljanje, moraju omogućivati barem jedan način upravljanja koji omogućuje da se korisnici koriste proizvodom putem alternativnih načina upravljanja koji ne iziskuju fine motoričke pokrete i rukovanje, snagu u rukama niti istodobno upravljanje putem više od jedne naredbe istodobno.

(h)  Uporaba uz ograničen doseg

Operativni elementi proizvoda moraju biti unutar dosega svih korisnika. Ako proizvod ili usluga omogućuju ručno upravljanje, moraju omogućivati barem jedan način upravljanja koji je operabilan s ograničenim dosegom i ograničenom snagom.

(i)  Smanjenje opasnosti od poticanja fotosenzitivnih napadaja

Ako proizvod omogućuje vizualne načine upravljanja, moraju se izbjegavati načini upravljanja kojima se potiču fotosenzitivni napadaji.

(j)  Uporaba za osobe s ograničenim spoznajnim funkcijama

Proizvod ili usluga omogućuju barem jedan način upravljanja sa značajkama koje ga čine jednostavnijim i lakšim za uporabu.

(k)  Poštovanje privatnosti

Ako proizvod ili usluga sadrže značajke kojima se postiže pristupačnost, moraju omogućivati barem jedan način upravljanja kojim se štiti privatnost pri uporabi tih značajki.

___________________

PRILOG II.

OKVIRNI NEOBVEZUJUĆI PRIMJERI MOGUĆIH RJEŠENJA KOJIMA SE DOPRINOSI ISPUNJAVANJU ZAHTJEVA ZA PRISTUPAČNOST IZ PRILOGA I.

ODJELJAK I.:

PRIMJERI KOJI SE ODNOSE NA OPĆE ZAHTJEVE ZA PRISTUPAČNOST ZA SVE PROIZVODE OBUHVAĆENE OVOM DIREKTIVOM U SKLADU S ČLANKOM 2. STAVKOM 1.

ZAHTJEVI IZ ODJELJKA I.

PRILOGA I.

PRIMJERI

1.  Pružanje informacija

(a)  

i.

pružanje vizualnih i taktilnih informacija ili vizualnih i auditornih informacija na mjestu gdje se umeće kartica na samoposlužnom terminalu kako bi se slijepe osobe i gluhe osobe mogle služiti terminalom

ii.  

uporaba istih riječi dosljedno ili s pomoću jasne i logične strukture kako bi ih osobe s intelektualnim oštećenjem mogle bolje razumjeti

iii.  

pružanje taktilnog reljefnog formata ili zvuka uz tekst s upozorenjem kako bi ga slijepe osobe mogle primiti

iv.  

omogućivanje slabovidnim osobama da pročitaju tekst

(b)  

i.  

pružanje elektroničkih datoteka koje računalo može čitati putem čitača zaslona kako bi se slijepim osobama mogle pružiti informacije

ii.  

uporaba istih riječi dosljedno ili s pomoću jasne i logične strukture kako bi ih osobe s intelektualnim oštećenjem mogle bolje razumjeti

iii.  

pružanje titlova kada postoje videoupute

iv.  

omogućivanje slabovidnim osobama da pročitaju tekst

v.  

ispis na Brailleovu pismu, tako da se slijepe osobe mogu njima služiti

vi.  

nadopunjavanje dijagrama tekstualnim opisom u kojemu se navode glavni elementi ili opisuju ključne radnje

vii.  

nema primjera

viii.  

nema primjera

ix.  

postavljanje utora i instalacija softvera na bankomat kojima se omogućuje priključivanje slušalica putem kojih se tekst na zaslonu reproducira u zvučnom obliku

2.  Dizajn korisničkog sučelja i funkcionalnosti

(a)  

davanje glasovnih i tekstualnih uputa ili uključivanje taktilnih znakova na tipkovnicu kako bi se omogućila interakcija slijepih ili nagluhih osoba s proizvodom

(b)  

mogućnost korištenja samoposlužnim terminalom u kojem se osim glasovnih uputa, primjerice, nude i upute u obliku teksta ili slika kako bi i gluhe osobe mogle obaviti potrebnu radnju

(c)  

davanje korisnicima mogućnosti uvećanja teksta, zumiranja određenog piktograma ili povećanja kontrasta kako bi se slabovidnim osobama mogle pružiti informacije

(d)  

osim mogućnosti pritiska na zelenu ili crvenu tipku za odabir opcije, te bi opcije mogle biti napisane na tim tipkama kako bi daltonisti mogli odabrati odgovarajuću opciju

(e)  

kada računalo reproducira zvuk za grešku, pružanje pisanog teksta ili slike kojima se ukazuje na grešku, čime bi se gluhim osobama omogućilo da uvide da se pojavila greška

(f)  

omogućavanje dodatnog kontrasta glavnih slika kako bi ih slabovidne osobe mogle vidjeti

(g)  

omogućivanje osobi koja se služi telefonom da ima mogućnost kontrole glasnoće zvuka i smanjenja smetnji slušnih pomagala kako bi se nagluhe osobe mogle služiti telefonom

(h)  

uvećavanje tipki na dodirnom zaslonu i njihovo dostatno razdvajanje kako bi ih osobe s tremorom mogle pritisnuti

(i)

osiguravanje da tipke nije potrebno snažno pritisnuti kako bi ih osobe s motoričkim poteškoćama mogle upotrebljavati

(j)  

izbjegavanje treperenja slike kako se osobe podložne napadajima ne bi izlagale riziku

(k)  

omogućivanje služenja slušalicama kada se na bankomatu pružaju govorne informacije

(l)  

kao alternativa prepoznavanju otisaka prstiju, omogućivanje korisnicima koji se ne mogu služiti rukama da odaberu zaporku za zaključavanje i otključavanje telefona

(m)  

osiguravanje da programska oprema reagira na predvidljiv način kada se obavlja određena radnja te osiguravanje dostatnog vremena za unošenje zaporke kako bi ga osobe s intelektualnim oštećenjem mogle lako upotrebljavati

(n)  

osiguravanje veze sa zaslonom s Brailleovim pismom koji je moguće osvježiti kako bi slijepe osobe mogle upotrebljavati računalo

(o)  

Primjeri zahtjeva specifičnih za pojedine sektore

i.  

nema primjera

ii.

nema primjera

iii.  prva alineja

omogućivanje toga da mobilni telefon ima sposobnost tekstualne komunikacije u stvarnom vremenu kako bi nagluhe osobe mogle razmjenjivati informacije na interaktivan način

iii.  četvrta alineja

omogućivanje simultane uporabe videozapisa za prikaz znakovnog jezika i teksta za pisanje poruka kako bi dvije gluhe osobe mogle komunicirati međusobno ili s osobom dobrog sluha

iv.  

osiguravanje da se titlovi prenose putem digitalnog prijemnika kako bi ih gluhe osobe mogle čitati

3.  službe za pružanje podrške

nema primjera

ODJELJAK II.:

PRIMJERI KOJI SE ODNOSE NA ZAHTJEVE ZA PRISTUPAČNOST ZA PROIZVODE IZ ČLANKA 2. STAVKA 1., UZ IZUZEĆE SAMOPOSLUŽNIH TERMINALA IZ ČLANKA 12. STAVKA 1. TOČKE (b)

ZAHTJEVI IZ ODJELJKA II.

PRILOGA I.

PRIMJERI

Pakiranje i upute za proizvode

(a)  

naznačivanje na pakiranju da telefon sadrži elemente pristupačnosti za osobe s invaliditetom

(b)

i.  

pružanje elektroničkih datoteka koje računalo može čitati putem čitača zaslona kako bi se slijepim osobama mogle pružiti informacije

ii.  

uporaba istih riječi dosljedno ili s pomoću jasne i logične strukture kako bi ih osobe s intelektualnim invaliditetom mogle bolje razumjeti

iii.  

pružanje taktilnog reljefnog formata ili zvuka kada se prikazuje tekst s upozorenjem kako bi slijepe osobe mogle primiti upozorenje

iv.  

omogućivanje slabovidnim osobama da pročitaju tekst

v.  

ispis na Brailleovu pismu kako bi ga slijepe osobe mogle pročitati

vi.  

nadopunjavanje dijagrama tekstualnim opisom u kojemu se navode glavni elementi ili opisuju ključne radnje

ODJELJAK III.:

PRIMJERI KOJI SE ODNOSE NA OPĆE ZAHTJEVE ZA PRISTUPAČNOST ZA SVE USLUGE OBUHVAĆENE OVOM DIREKTIVOM U SKLADU S ČLANKOM 2. STAVKOM 2.

ZAHTJEVI IZ ODJELJKA III.

PRILOGA I.

PRIMJERI

Pružanje usluga

(a)  

nema primjera

(b)  

i.  

pružanje elektroničkih datoteka koje računalo može čitati putem čitača zaslona kako bi se slijepim osobama mogle pružiti informacije

ii.  

uporaba istih riječi dosljedno ili s pomoću jasne i logične strukture kako bi ih osobe s intelektualnim oštećenjem mogle bolje razumjeti

iii.  

uključivanje titlova kada se prikazuje videozapis s uputama

iv.  

omogućivanje slijepim osobama da se služe datotekom zahvaljujući ispisu na Brailleovu pismu

v.  

omogućivanje slabovidnim osobama da pročitaju tekst

vi.  

nadopunjavanje dijagrama tekstualnim opisom u kojemu se navode glavni elementi ili opisuju ključne radnje

vii.  

kada pružatelj usluga nudi USB memorijski ključ koji sadrži informacije o usluzi, omogućivanje pristupačnosti tih informacija

(c)  

navođenje tekstualnog opisa slika, omogućivanje upotrebe svih funkcionalnosti putem tipkovnice, davanje korisnicima dostatnog vremena za čitanje, osiguravanje da se sadržaj prikazuje i da je moguće njime upravljati na predvidljiv način te osiguravanje kompatibilnosti s pomoćnim tehnologijama kako bi osobe s različitim oštećenjima mogle čitati sadržaj na internetskoj stranici i interaktivno se njome koristiti

(d)  

nema primjera

ODJELJAK IV.:

PRIMJERI KOJI SE ODNOSE NA DODATNE ZAHTJEVE ZA PRISTUPAČNOST POSEBNIH USLUGA:

ZAHTJEVI IZ ODJELJKA IV.

PRILOGA I.

PRIMJERI

Posebne usluge

(a)  

i.  

osiguravanje mogućnosti da nagluhe osobe pišu i primaju tekst na interaktivan način i u stvarnom vremenu

ii.  

osiguravanje mogućnosti da se gluhe osobe koriste znakovnim jezikom u međusobnoj komunikaciji

iii.  

osiguravanje toga da osoba s poteškoćama u govoru i oštećenjem sluha, koja je odlučila upotrijebiti kombinaciju teksta, glasa i videa, zna da se komunikacija putem mreže prenosi hitnoj službi

(b)  

i.  

osiguravanje mogućnosti da slijepa osoba bira programe na televizoru

ii.  

podupiranje mogućnosti odabira, personalizacije i prikaza „usluga pristupaˮ kao što su titlovi za gluhe i nagluhe osobe, zvučni opis, izgovoreni titlovi i tumačenje na znakovni jezik, osiguravanjem načina djelotvornog bežičnog povezivanja sa slušnim tehnologijama ili pružanjem korisničkih komandi za aktiviranje „usluga pristupaˮ audiovizualnim medijskim uslugama, ističući ih na jednak način kao i osnovne medijske komande;

(c)  

i.

nema primjera

ii.  

nema primjera

(d)

nema primjera

(e)  

i.  

osiguravanje mogućnosti da čitači zaslona pročitaju identifikacijske dijaloge na zaslonu kako bi se slijepe osobe mogle njima koristiti

ii.  

nema primjera

(f)

i.  

omogućivanje osobi s disleksijom da istodobno čita i sluša tekst

ii.  

omogućivanje sinkroniziranog teksta i zvuka ili omogućivanje zapisa Brailleovog pisma koji je moguće osvježiti

iii.  

omogućivanje slijepoj osobi da pristupi kazalu ili bira poglavlja

iv.

nema primjera

v.  

osiguravanje da su informacije o njihovim značajkama pristupačnosti dostupne u elektroničkoj datoteci kako bi osobe s invaliditetom mogle biti informirane

vi.  

Osiguravanje da nema blokiranja, na primjer, da se zbog tehničkih mjera zaštite, prava upravljanja informacijama ili problema s interoperabilnošću ne sprječava čitanje naglas pomoćnim uređajima, tako da slijepi korisnici mogu čitati knjigu

(g)  

i.  

osiguravanje da dostupne informacije o značajkama pristupačnosti proizvoda ne budu izbrisane

ii.  

stavljanje na raspolaganje glasovnog korisničkog sučelja za platne usluge kako bi slijepe osobe mogle samostalno obavljati kupnje putem interneta

iii.  

osiguravanje mogućnosti da čitači zaslona pročitaju identifikacijske dijaloge na zaslonu kako bi se slijepe osobe mogle njima koristiti

_______________________

PRILOG III.

ZAHTJEVI ZA PRISTUPAČNOST ZA POTREBE ČLANKA 4. STAVKA 4. U POGLEDU IZGRAĐENOG OKOLIŠA U KOJEM SE PRUŽAJU USLUGE OBUHVAĆENE PODRUČJEM PRIMJENE OVE DIREKTIVE

Da bi se osobama s invaliditetom povećala predvidljiva samostalna uporaba ▌izgrađenog okoliša u kojem se pruža usluga i koji je pod odgovornošću pružatelja usluge, kako je navedeno u članku 4. stavku 4., pristupačnost u svim područjima namijenjenima javnom pristupu mora uključivati sljedeće aspekte:

(a)  uporabu povezanih vanjskih prostora i objekata ▌;

(b)  pristupe zgradama ▌;

(c)  uporabu ulazâ;

(d)  uporabu ▌horizontalne komunikacije;

(e)  uporabu vertikalne komunikacije;

(f)  uporabu prostorija za javne namjene;

(g)  uporabu opreme i sadržaja za pružanje usluga;

(h)  uporabu WC-a i sanitarne opreme;

(i)  uporabu izlaza, evakuacijskih putova i planova za hitne slučajeve;

(j)  komuniciranje i orijentaciju koristeći više od jednog osjetila;

(k)  uporabu sadržaja i zgrada za njihovu predvidivu namjenu;

(l)  zaštitu od rizika iz okoliša u zatvorenim i otvorenim prostorima.

_____________________

PRILOG IV.

POSTUPAK OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI – PROIZVODI

1.  Unutarnja kontrola proizvodnje

▌Unutarnja kontrola proizvodnje postupak je procjene sukladnosti u kojem proizvođač ispunjava obveze iz točaka 2., 3. i 4. ovog Priloga te osigurava i na vlastitu odgovornost izjavljuje da ▌dotični proizvodi ispunjavaju odgovarajuće zahtjeve iz ove Direktive.

2.   Tehnička dokumentacija

Proizvođač sastavlja tehničku dokumentaciju. Tehnička dokumentacija omogućuje ocjenjivanje sukladnosti proizvoda s relevantnim zahtjevima za pristupačnost navedenima u članku 4. te, u slučaju da se proizvođač oslonio na članak 14., dokazivanje da bi se relevantnim zahtjevima za pristupačnost uzrokovale temeljne promjene ili nametnulo nerazmjerno opterećenje. Tehničkom dokumentacijom određuju se samo primjenjivi zahtjevi i ona obuhvaća dizajniranje, proizvodnju i rad proizvoda, u mjeri u kojoj je to bitno za ocjenjivanje.

Tehnička dokumentacija, ako je to primjenjivo, sadrži najmanje sljedeće elemente:

(a)  opći opis proizvoda;

(b)  popis usklađenih normi i tehničkih specifikacija, čije su upute objavljene u Službenom listu Europske unije, koje se primjenjuju u cijelosti ili djelomično, i opise rješenja usvojenih kako bi se ispunili relevantni zahtjevi za pristupačnost navedeni u članku 4. u slučaju kada se te usklađene norme ili tehničke specifikacije nisu primijenile; u slučaju djelomične primjene usklađenih normi ili tehničkih specifikacija u tehničkoj dokumentaciji navode se dijelovi koji su primijenjeni.

3.   Proizvodnja

Proizvođač poduzima sve potrebne mjere da se postupkom proizvodnje i njegovim praćenjem osigura usklađenost proizvodâ s tehničkom dokumentacijom iz točke 2. te sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive.

4.   CE oznaka i EU izjava o sukladnosti

4.1   Proizvođač stavlja oznaku CE navedenu u ovoj Direktivi na svaki pojedinačni proizvod koji zadovoljava primjenjive zahtjeve ove Direktive.

4.2   Proizvođač sastavlja pisanu EU izjavu o sukladnosti za model proizvoda. EU izjava o sukladnosti služi za identifikaciju proizvoda za koji je sastavljena.

Primjerak EU izjave o sukladnosti mora biti dostupan relevantnim tijelima na njihov zahtjev.

5.   Ovlašteni zastupnik

Obveze proizvođača utvrđene točkom 4. može u njegovo ime i na njegovu odgovornost ispuniti njegov ovlašteni zastupnik ako su one navedene u ovlaštenju.

____________________

PRILOG V.

INFORMACIJE O USLUGAMA KOJE ISPUNJAVAJU ZAHTJEVE ZA PRISTUPAČNOST

1.   Pružatelj usluga u općim uvjetima ili jednakovrijednom dokumentu navodi informacije kojima se procjenjuje kako se uslugom ispunjavaju zahtjevi za pristupačnost iz članka 4. Informacijama se određuju primjenjivi zahtjevi i njima se u mjeri u kojoj je to relevantno za ocjenjivanje obuhvaćaju dizajn i pružanje usluge. Osim zahtjeva o informacijama za potrošače Direktive 2011/83/EU , ako je primjenjivo informacije moraju sadržavati barem sljedeće elemente:

(a)  opći opis usluge u pristupačnom obliku;

(b)  opise i objašnjenja nužne za razumijevanje pružanja usluge;

(c)  opise načina na koji se uslugom ispunjavaju relevantni zahtjevi za pristupačnost navedeni u Prilogu I.

2.   Kako bi ispunio odredbe točke 1. ovog Priloga, pružatelj usluge može u potpunosti ili djelomično primijeniti usklađene norme i tehničke specifikacije, na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije.

3.   Pružatelj usluge mora poduzeti sve potrebne mjere da se postupkom pružanja usluge i njegovim praćenjem osigura sukladnost usluge s informacijama navedenim u točki 1. ovog Priloga i primjenjivim zahtjevima ove Direktive.

_________________________

PRILOG VI.

KRITERIJI PROCJENA NERAZMJERNOG OPTEREĆENJA

Kriteriji za provođenje i dokumentiranje procjene:

1.  Omjer neto troškova gospodarskih subjekata za postizanje usklađenosti sa zahtjevima za pristupačnost i njihovih ukupnih troškova (operativnih i kapitalnih izdataka) za proizvodnju, distribuciju ili uvoz proizvoda ili pružanje usluge.

Elementi koje treba primjenjivati za procjenu neto troškova za postizanje usklađenosti sa zahtjevima za pristupačnost:

(a)  kriteriji koji se odnose na jednokratne organizacijske troškove koje treba uzeti u obzir u procjeni:

i.  troškovi povezani s dodatnim osobljem sa stručnim znanjem o pristupačnosti

ii.  troškovi povezani s osposobljavanjem osoblja i stjecanjem kompetencija u području pristupačnosti

iii.  troškovi razvoja novog postupka za uključivanje pristupačnosti u razvoj proizvoda ili pružanje usluge

iv.  troškovi povezani s razvojem smjernica o pristupačnosti

v.  jednokratni troškovi za razumijevanje zakonodavstva o pristupačnosti

(b)  kriteriji koji se odnose na kontinuirane troškove proizvodnje i razvoja koje treba uzeti u obzir u procjeni:

i.  troškovi koji se odnose na osmišljavanje značajki pristupačnosti proizvoda ili usluge

ii.  troškovi nastali u postupcima proizvodnje

iii.  troškovi povezani s testiranjem proizvoda ili usluge s obzirom na pristupačnost

iv.  troškovi povezani sa sastavljanjem dokumentacije.

2.  Procijenjeni troškovi i koristi za gospodarske subjekte, među ostalim u odnosu na postupke proizvodnje i ulaganja u proizvodnju, u odnosu na procijenjenu korist za osobe s invaliditetom, uzimajući u obzir količinu i učestalost upotrebe određenog proizvoda ili usluge.

3.  Omjer neto troškova za postizanje usklađenosti sa zahtjevima za pristupačnost i neto prometa gospodarskog subjekta.

Elementi koje treba primjenjivati za procjenu neto troškova za postizanje usklađenosti sa zahtjevima za pristupačnost:

(a)  kriteriji koji se odnose na jednokratne organizacijske troškove koje treba uzeti u obzir u procjeni:

i.  troškovi povezani s dodatnim osobljem sa stručnim znanjem o pristupačnosti

ii.  troškovi povezani s osposobljavanjem osoblja i stjecanjem kompetencija u području pristupačnosti

iii.  troškovi razvoja novog postupka za uključivanje pristupačnosti u razvoj proizvoda ili pružanje usluge

iv.  troškovi povezani s razvojem smjernica o pristupačnosti

v.  jednokratni troškovi za razumijevanje zakonodavstva o pristupačnosti

(b)  kriteriji koji se odnose na kontinuirane troškove proizvodnje i razvoja koje treba uzeti u obzir u procjeni:

i.  troškovi koji se odnose na osmišljavanje značajki pristupačnosti proizvoda ili usluge

ii.  troškovi nastali u postupcima proizvodnje

iii.  troškovi povezani s testiranjem proizvoda ili usluge s obzirom na pristupačnost

iv.  troškovi povezani sa sastavljanjem dokumentacije.

(1) SL C 303, 19.8.2016., str. 103.
(2) Ovo stajalište zamijenjuje amandmane usvojene na sjednici 14. rujna 2017. (Usvojeni tekstovi P8_TA(2017)0347).
(3)SL C 303, 19.8.2016., str. 103.
(4)Stajalište Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019.
(5)Direktiva 2014/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstva država članica u odnosu na dizala i sigurnosne komponente za dizala (SL L 96, 29.3.2014., str. 251.).
(6)Uredba (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zahtjevima za homologaciju tipa za opću sigurnost motornih vozila, njihovih prikolica i sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (SL L 200, 31.7.2009., str. 1.)
(7)Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (SL L 321, 17.12.2018., str. 36.).
(8)Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).
(9)Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.).
(10) Uredba (EZ) br. 261/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta u polasku te o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 295/91 (SL L 46, 17.2.2004., str. 1.).
(11)Uredba (EZ) br. 1107/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o pravima osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti u zračnom prijevozu (SL L 204, 26.7.2006., str.1.).
(12)Uredba (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (SL L 315, 3.12. 2007., str. 14.).
(13)Uredba (EU) br. 1177/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (SL L 334, 17.12.2010., str. 1.).
(14)Uredba (EU) br. 181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravima putnika u autobusnom prijevozu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (SL L 55, 28.2.2011., str. 1.).
(15)Direktiva 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice (preinaka) (SL L 191, 18.7.2008, str. 1.).
(16)Direktiva (EU) 2017/1564 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2017. o određenim dopuštenim upotrebama određenih djela i drugih predmeta zaštite koji su zaštićeni autorskim pravom i srodnim pravima u korist osoba koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korištenju tiskanim materijalima i o izmjeni Direktive 2001/29/EZ o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu (SL L 242, 20.9.2017., str. 6.).
(17)Uredba (EU) 2017/1563 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2017. o prekograničnoj razmjeni između Unije i trećih zemalja primjeraka u dostupnom formatu određenih djela i drugih predmeta zaštite koji su zaštićeni autorskim pravom i srodnim pravima u korist osoba koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korištenju tiskanim materijalima (SL L 242, 20.9.2017., str. 1.).
(18)Direktiva Vijeća 93/42/EEZ od 14. lipnja 1993. o medicinskim proizvodima (SL L 169, 12.7.1993., str. 1.).
(19)Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).
(20)Odluka br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 93/465/EEZ (SL L 218, 13.8.2008. str. 82.).
(21)Uredba (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 316, 14.11.2012., str. 12.).
(22)Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 304, 22.11.2011., str. 64.).
(23)Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.).
(24)Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).
(25)Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).
(26)SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(27)Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(28)SL C 369, 17.12.2011., str. 14.
(29)Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.).
(30)Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ (SL L 133, 22.5.2008, str. 66.).
(31)Direktiva 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 60, 28.2.2014., str. 34.).
(32)Direktiva (EU) 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).
(33)Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.).
(34)Direktiva 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada povezanih s računima za plaćanje, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje s osnovnim uslugama (SL L 257, 28.8.2014., str. 214.)
(35)Direktiva 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10.10.2009., str. 7.).
(36)Direktiva 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (SL L 343, 14.12.2012., str. 32.).
(37)Direktiva 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorâ o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014., str. 1.).


Vizni informacijski sustav ***I
PDF 466kWORD 141k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 767/2008, Uredbe (EZ) br. 810/2009, Uredbe (EU) 2017/2226, Uredbe (EU) 2016/399, Uredbe XX/2018 [Uredba o interoperabilnosti] i Odluke 2004/512/EZ te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2008/633/PUP (COM(2018)0302 – C8-0185/2018 – 2018/0152(COD))
P8_TA-PROV(2019)0174A8-0078/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0302),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 16. stavak 2. članak 77. stavak 2. točke (a), (b), (d) i (e), članak 78. stavak 2. točke (d), (e) i (g), članak 79. stavak 2. točke (c) i (d), članak 87. stavak 2. točku (a) i članak 88. stavak 2. točku (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0185/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za proračune (A8-0078/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Naslov
Prijedlog
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 767/2008, Uredbe (EZ) br. 810/2009, Uredbe (EU) 2017/2226, Uredbe (EU) 2016/399, Uredbe XX/2018 [Uredba o interoperabilnosti] i Odluke 2004/512/EZ te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2008/633/PUP
o reformi viznog informacijskog sustava izmjenom Uredbe (EZ) br. 767/2008, Uredbe (EZ) br. 810/2009, Uredbe (EU) 2017/2226, Uredbe (EU) 2016/399, Uredbe XX/2018 [Uredba o interoperabilnosti] i Odluke 2004/512/EZ te stavljanjem izvan snage Odluke Vijeća 2008/633/PUP
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)  Vizni informacijski sustav (VIS) uspostavljen je Odlukom Vijeća 2004/512/EZ41 kako bi služio kao tehnološko rješenje za razmjenu podataka o vizama među državama članicama. Uredbom (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća42 utvrđeni su svrha, funkcionalnosti i odgovornosti za VIS te uvjeti i postupci razmjene podataka o vizama za kratkotrajni boravak među državama članicama radi olakšavanja obrade zahtjeva za izdavanje viza za kratkotrajni boravak i povezanih odluka. U Uredbi (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća43 utvrđena su pravila o registraciji biometrijskih podataka u VIS-u. Odlukom Vijeća 2008/633/PUP44 utvrđeni su uvjeti pod kojima određena tijela država članica i Europol mogu dobiti pristup VIS-u za traženje podataka u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istraga terorističkih kaznenih djela i ostalih teških kaznenih djela.
(1)  Vizni informacijski sustav (VIS) uspostavljen je Odlukom Vijeća 2004/512/EZ41 kako bi služio kao tehnološko rješenje za razmjenu podataka o vizama među državama članicama. Uredbom (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća42 utvrđeni su svrha, funkcionalnosti i odgovornosti za VIS te uvjeti i postupci razmjene podataka o vizama za kratkotrajni boravak među državama članicama radi olakšavanja obrade zahtjeva za izdavanje viza za kratkotrajni boravak i povezanih odluka. U Uredbi (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća43 utvrđena su pravila o registraciji biometrijskih podataka u VIS-u. Odlukom Vijeća 2008/633/PUP44 utvrđeni su uvjeti pod kojima određena tijela država članica i Europol mogu dobiti pristup VIS-u za traženje podataka u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istraga terorističkih kaznenih djela i ostalih teških kaznenih djela. VIS je počeo s radom 11. listopada 2011.44a i postupno je uveden u sve konzulate država članica diljem svijeta između listopada 2011. i veljače 2016.
__________________
__________________
41 Odluka Vijeća 2004/512/EZ od 8. lipnja 2004. o uspostavi viznog informacijskog sustava (VIS) (SL L 213, 15.6.2004., str. 5.).
41 Odluka Vijeća 2004/512/EZ od 8. lipnja 2004. o uspostavi viznog informacijskog sustava (VIS) (SL L 213, 15.6.2004., str. 5.).
42 Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u) (SL L 218, 13.8.2008., str. 60.).
42 Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u) (SL L 218, 13.8.2008., str. 60.).
43 Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).
43 Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).
44 Odluka Vijeća 2008/633/PUP od 23. lipnja 2008. o pristupu određenih tijela država članica i Europola viznom informacijskom sustavu (VIS) za traženje podataka u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istraga terorističkih kaznenih djela i ostalih teških kaznenih djela (SL L 218, 13.8.2008., str. 129.).
44 Odluka Vijeća 2008/633/PUP od 23. lipnja 2008. o pristupu određenih tijela država članica i Europola viznom informacijskom sustavu (VIS) za traženje podataka u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istraga terorističkih kaznenih djela i ostalih teških kaznenih djela (SL L 218, 13.8.2008., str. 129.).
44a Provedbena odluka Komisije 2011/636/EU оd 21. rujna 2011. o određivanju datuma za početak djelovanja viznog informacijskog sustava (VIS) u prvoj regiji (SL L 249, 27.9.2011., str. 18.).
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  U komunikaciji Komisije od 6. travnja 2016. pod nazivom „Jači i pametniji informacijski sustavi za granice i sigurnost”46 naglašena je potreba EU-a za jačanjem i poboljšanjem informacijskih sustava, arhitekture podataka i razmjene informacija u području upravljanja granicama, izvršavanja zakonodavstva i borbe protiv terorizma te potreba za poboljšanjem interoperabilnosti informacijskih sustava. Komunikacijom je utvrđena i potreba za otklanjanjem nedostataka informacija, uključujući informacije o državljanima trećih zemalja koji su nositelji viza za dugotrajni boravak.
(3)  U komunikaciji Komisije od 6. travnja 2016. pod nazivom „Jači i pametniji informacijski sustavi za granice i sigurnost”46 naglašena je potreba EU-a za jačanjem i poboljšanjem informacijskih sustava, arhitekture podataka i razmjene informacija u području upravljanja granicama, izvršavanja zakonodavstva i borbe protiv terorizma te potreba za poboljšanjem interoperabilnosti informacijskih sustava. Komunikacijom je utvrđena i potreba za otklanjanjem nedostataka informacija, uključujući informacije o državljanima trećih zemalja koji su nositelji viza za dugotrajni boravak s obzirom na to da se u članku 21. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma predviđa pravo na slobodno kretanje unutar državnog područja država koje su potpisnice Sporazuma u trajanju od najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana uvođenjem međusobnog priznavanja boravišnih dozvola i viza za dugotrajni boravak koje izdaju te države. Stoga je Komisija provela dvije studije: u prvoj je studiji izvedivosti46a zaključeno da bi razvijanje repozitorija bilo tehnički izvedivo te da bi ponovna upotreba strukture VIS-a bila najbolja tehnička opcija, dok je drugom studijom46b provedena analiza potrebe i proporcionalnosti, a zaključak je da je potrebno i proporcionalno proširiti opseg VIS-a tako da se uključe prethodno navedeni dokumenti.
__________________
__________________
46 COM(2016) 205final.
46 COM(2016) 205final.
46a„Integrirano upravljanje granicama (IBM) – studija izvedivosti o uključivanju u repozitorij dokumenata za vize za dugotrajni boravak te dozvola boravka i pograničnog prometa” (2017.).
46b„Pravna analiza potrebe i proporcionalnosti proširenja opsega viznog informacijskog sustava (VIS) radi uključivanja podataka o vizama za dugotrajni boravak i dokumentima o boravku” (2018.).
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Vijeće je 10. lipnja 2016. potvrdilo Plan za pojačanu razmjenu informacija i upravljanje informacijama47. Kako bi uklonilo postojeći nedostatak informacija u dokumentima koji se izdaju državljanima trećih zemalja, Vijeće je pozvalo Komisiju da procijeni uspostavu središnjeg repozitorija za boravišne dozvole i vize za dugotrajni boravak koje izdaju države članice za pohranjivanje informacija o tim dokumentima, uključujući datume isteka i njihovo moguće povlačenje. U članku 21. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma predviđa se pravo na slobodno kretanje unutar državnog područja država koje su potpisnice Sporazuma u trajanju od najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana uvođenjem međusobnog priznavanja boravišnih dozvola i viza za dugotrajni boravak koje izdaju te države.
Briše se.
__________________
47Plan za pojačanu razmjenu informacija i upravljanje informacijama, uključujući interoperabilna rješenja, u području pravosuđa i unutarnjih poslova (9368/1/16 REV 1).
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  U Zaključcima Vijeća od 9. lipnja 2017. o daljnjim koracima za poboljšanje razmjene informacija i osiguravanje interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a48 Vijeće je priznalo da će možda biti potrebne nove mjere kako bi se otklonili postojeći nedostaci informacija za upravljanje granicama i izvršavanje zakonodavstva u vezi s prelascima granica nositelja viza za dugotrajni boravak i boravišnih dozvola. Vijeće je pozvalo Komisiju da provede studiju izvedivosti kao prioritet za uspostavu središnjeg repozitorija EU-a koji sadržava informacije o vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama. Na temelju toga Komisija je provela dvije studije: u prvoj je studiji izvedivosti49 zaključeno da bi razvijanje repozitorija bilo tehnički izvedivo te da bi ponovna upotreba strukture VIS-a bila najbolja tehnička opcija, dok je drugom studijom50 provedena analiza potrebe i proporcionalnosti, a zaključak je da je potrebno i proporcionalno proširiti opseg VIS-a tako da se uključe prethodno navedeni dokumenti.
Briše se.
__________________
48Zaključci Vijeća o daljnjim koracima za poboljšanje razmjene informacija i osiguravanje interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a (10151/17).
49„Integrirano upravljanje granicama (IBM) – studija izvedivosti o uključivanju u repozitorij dokumenata za vize za dugotrajni boravak te dozvola boravka i pograničnog prometa” (2017.).
50„Pravna analiza potrebe i proporcionalnosti proširenja opsega viznog informacijskog sustava (VIS) radi uključivanja podataka o vizama za dugotrajni boravak i dokumentima o boravku” (2018.).
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)  Pri donošenju Uredbe (EZ) br. 810/2009 zaključeno je da će u kasnijoj fazi biti potrebno baviti se pitanjem dovoljne pouzdanosti za identifikaciju i provjeru otisaka prstiju djece mlađe od 12 godina, posebno s obzirom na činjenicu da se otisci prstiju mijenjanju s godinama, a na temelju rezultata studije provedene pod nadležnošću Komisije. Studijom53 koju je 2013. proveo Zajednički istraživački centar zaključeno je da je moguće postići zadovoljavajuću razinu točnosti prepoznavanja otisaka prstiju djece u dobi od 6 do 12 godina pod određenim uvjetima. Druga je studija54 potvrdila taj zaključak u prosincu 2017. i ponudila dodatni uvid u učinak starenja na kvalitetu otiska prsta. Na temelju toga Komisija je 2017. provela dodatnu studiju o potrebi i proporcionalnosti snižavanja dobi za uzimanje otisaka prstiju djece na 6 godina u postupku izdavanja viza. Ovom je studijom55 utvrđeno da bi snižavanje dobi za uzimanje otisaka prstiju pridonijelo boljem ostvarenju ciljeva VIS-a, osobito u pogledu olakšanja borbe protiv zlouporabe identiteta, provjera na graničnim prijelazima na vanjskim granicama te da bi moglo donijeti dodatne koristi jačanjem sprečavanja i borbe protiv kršenja prava djece, osobito omogućivanjem identifikacije/provjere identiteta djece državljana trećih zemalja koji se nalaze na schengenskom području u situaciji u kojoj se može dogoditi ili se dogodilo kršenje njihovih prava (npr. djeca žrtve trgovine ljudima, nestala djeca i maloljetnici bez pratnje koji traže azil).
(8)  Pri donošenju Uredbe (EZ) br. 810/2009 zaključeno je da će u kasnijoj fazi biti potrebno baviti se pitanjem dovoljne pouzdanosti za identifikaciju i provjeru otisaka prstiju djece mlađe od 12 godina, posebno s obzirom na činjenicu da se otisci prstiju mijenjanju s godinama, a na temelju rezultata studije provedene pod nadležnošću Komisije. Studijom53 koju je 2013. proveo Zajednički istraživački centar zaključeno je da je moguće postići zadovoljavajuću razinu točnosti prepoznavanja otisaka prstiju djece u dobi od 6 do 12 godina pod određenim uvjetima. Druga je studija54 potvrdila taj zaključak u prosincu 2017. i ponudila dodatni uvid u učinak starenja na kvalitetu otiska prsta. Na temelju toga Komisija je 2017. provela dodatnu studiju o potrebi i proporcionalnosti snižavanja dobi za uzimanje otisaka prstiju djece na 6 godina u postupku izdavanja viza. Ovom je studijom55 utvrđeno da bi snižavanje dobi za uzimanje otisaka prstiju pridonijelo boljem ostvarenju ciljeva VIS-a, osobito u pogledu olakšanja borbe protiv zlouporabe identiteta, provjera na graničnim prijelazima na vanjskim granicama te da bi moglo donijeti dodatne koristi jačanjem sprečavanja i borbe protiv kršenja prava djece, osobito omogućivanjem identifikacije/provjere identiteta djece državljana trećih zemalja koji se nalaze na schengenskom području u situaciji u kojoj se može dogoditi ili se dogodilo kršenje njihovih prava (npr. djeca žrtve trgovine ljudima, nestala djeca i maloljetnici bez pratnje koji traže azil). Istodobno, djeca su posebno ranjiva skupina te bi za prikupljanje posebnih kategorija podataka od njih, kao što su otisci prstiju trebale važiti strože zaštitne mjere i ograničenje svrha u koje se ti podaci mogu koristiti na situacije u kojima je to u najboljem interesu djeteta, među ostalim ograničavanjem razdoblja čuvanja podataka. Drugom je studijom također utvrđeno da su otisci prstiju osoba starijih od 70 godina slabije kvalitete i osrednje točni. Komisija i države članice trebale bi surađivati pri razmjeni najboljih praksi i riješiti te nedostatke.
__________________
__________________
53 Prepoznavanje otisaka prstiju djece (2013. – EUR 26193).
53 Prepoznavanje otisaka prstiju djece (2013. – EUR 26193).
54 „Automatsko prepoznavanje otisaka prstiju: od djece do starijih osoba” (2018. – ZIC).
54 „Automatsko prepoznavanje otisaka prstiju: od djece do starijih osoba” (2018. – ZIC).
55 „Izvedivost i posljedice snižavanja dobi za uzimanje otisaka prstiju djece i pohranjivanje skeniranog primjerka putne isprave podnositelja zahtjeva za vizu u viznom informacijskom sustavu (VIS)” (2018.).
55 „Izvedivost i posljedice snižavanja dobi za uzimanje otisaka prstiju djece i pohranjivanje skeniranog primjerka putne isprave podnositelja zahtjeva za vizu u viznom informacijskom sustavu (VIS)” (2018.).
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)  Osobne podatke koje navede podnositelj prijave za vizu za kratkotrajni boravak potrebno je obraditi u VIS-u kako bi se procijenilo može li ulazak podnositelja u Uniju predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti ili javnom zdravlju u Uniji i kako bi se procijenio rizik od nezakonite migracije podnositelja. Kad je riječ o državljanima trećih zemalja koji su dobili vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu, te bi provjere trebale biti ograničene na procjenu identiteta nositelja isprave, vjerodostojnost i valjanost vize za dugotrajni boravak ili dozvole boravka te može li ulazak državljana treće zemlje u Uniju predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti ili javnom zdravlju u Uniji. One ne bi trebale ometati odluku o vizama za dugotrajni boravak ili boravišnim dozvolama.
(10)  Osobne podatke koje navede podnositelj zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak potrebno je obraditi u VIS-u kako bi se procijenilo može li ulazak podnositelja u Uniju predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti u Uniji i kako bi se procijenio rizik od nezakonite migracije podnositelja. Kad je riječ o državljanima trećih zemalja koji su dobili vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu, te bi provjere trebale biti ograničene na procjenu identiteta nositelja isprave, vjerodostojnost i valjanost vize za dugotrajni boravak ili dozvole boravka te može li ulazak državljana treće zemlje u Uniju predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti u Uniji. One ne bi trebale ometati odluku o vizama za dugotrajni boravak ili boravišnim dozvolama.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Procjena takvih rizika ne može se obaviti bez obrade osobnih podataka povezanih s identitetom osobe, putnom ispravom i, ovisno o slučaju, jamcem ili identitetom odgovorne osobe ako je podnositelj maloljetan. Svaki osobni podatak u zahtjevima trebao bi se usporediti s podacima iz evidencije, dosjea ili upozorenja registriranog u informacijskom sustavu (Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), viznom informacijskom sustavu (VIS), podacima Europola, Interpolovoj bazi podataka o otuđenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD), sustavu ulaska/izlaska (EES), Eurodacu, sustavu ECRIS-TCN u pogledu presuda povezanih s terorističkim kaznenim djelima ili drugim oblicima teških kaznenih djela i/ili Interpolovoj bazi podataka o putnim ispravama povezanima s tjeralicama (Interpol TDAWN)) ili s podacima iz popisa za praćenje ili s posebnim pokazateljima rizika. Kategorije osobnih podataka koje bi se trebale upotrebljavati za usporedbu trebale bi biti ograničene na kategorije podataka u pretraživanim informacijskim sustavima, na popisu za praćenje ili na posebne pokazatelje rizika.
(11)  Procjena takvih rizika ne može se obaviti bez obrade osobnih podataka povezanih s identitetom osobe, putnom ispravom i, ovisno o slučaju, jamcem ili identitetom odgovorne osobe ako je podnositelj maloljetan. Svaki osobni podatak u zahtjevima trebao bi se usporediti s podacima iz evidencije, dosjea ili upozorenja registriranog u informacijskom sustavu (Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), viznom informacijskom sustavu (VIS), podacima Europola, Interpolovoj bazi podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD), sustavu ulaska/izlaska (EES), Eurodacu ili s podacima iz ETIAS-ova popisa za praćenje ili s posebnim pokazateljima rizika. Kategorije osobnih podataka koje bi se trebale upotrebljavati za usporedbu trebale bi biti ograničene na kategorije podataka u pretraživanim informacijskim sustavima, na popisu za praćenje ili na posebne pokazatelje rizika.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)  Interoperabilnost između informacijskih sustava EU-a uspostavljena je [Uredbom (EU) XX o interoperabilnosti] kako bi se ti informacijski sustavi i podaci koje sadržavaju međusobno nadopunjavali radi poboljšanja upravljanja vanjskim granicama, doprinosa sprečavanju i suzbijanju nezakonite migracije te osiguravanja visoke razine sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde Unije, uključujući očuvanje javne sigurnosti i javnog poretka te zaštitu sigurnosti na državnim područjima država članica.
(12)  Interoperabilnost između informacijskih sustava EU-a uspostavljena je [Uredbom (EU) XX o interoperabilnosti (granice i vize] radi poboljšanja upravljanja vanjskim granicama, doprinosa sprečavanju i suzbijanju nezakonite migracije te osiguravanja visoke razine sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde Unije, uključujući očuvanje javne sigurnosti i javnog poretka te zaštitu sigurnosti na državnim područjima država članica.
(Ova izmjena primjenjuje se u cijelom tekstu. Ako bude prihvaćena, bit će potrebno unijeti odgovarajuće promjene u cijelom tekstu.)
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)  Interoperabilnost između informacijskih sustava EU-a omogućuje njihovo međusobno nadopunjavanje radi olakšavanja pravilne identifikacije osoba, doprinosa borbi protiv zlouporabe identiteta, poboljšanja i usklađivanja zahtjeva kvalitete podataka u informacijskim sustavima EU-a, olakšavanja tehničke i operativne provedbe postojećih i budućih informacijskih sustava EU-a od strane država članica, jačanja i pojednostavnjenja sigurnosti podataka i mjera zaštite podataka kojima se reguliraju informacijski sustavi EU-a, pojednostavnjenja pristupa EES-u, VIS-u, [ETIAS-u] i Eurodacu radi izvršavanja zakonodavstva te podrške ciljevima EES-a, VIS-a, [ETIAS-a], Eurodaca, SIS-a i [sustava ECRIS-TCN].
(13)  Interoperabilnost između informacijskih sustava EU-a sustavima omogućuje da olakšaju pravilnu identifikaciju osoba, doprinesu borbi protiv zlouporabe identiteta, poboljšaju i usklade zahtjeve kvalitete podataka u informacijskim sustavima EU-a, olakšaju tehničku i operativnu provedbu postojećih informacijskih sustava EU-a od strane država članica, ojačaju, usklade i pojednostave sigurnost podataka i mjera zaštite podataka kojima se reguliraju informacijski sustavi EU-a, pojednostave kontrolirani pristup EES-u, VIS-u, ETIAS-u i Eurodacu radi izvršavanja zakonodavstva te podrške ciljevima EES-a, VIS-a, ETIAS-a, Eurodaca, SIS-a i sustava ECRIS-TCN.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  Sastavni dijelovi interoperabilnosti obuhvaćaju EES, VIS, [ETIAS], Eurodac, SIS i [sustav ECRIS-TCN] te podatke Europola kako bi se omogućilo njihovo istovremeno pretraživanje na temelju ovih informacijskih sustava EU-a pa je stoga primjereno upotrebljavati te sastavne dijelove u svrhu izvršavanja automatiziranih provjera i pri pristupanju VIS-u u svrhe izvršavanja zakonodavstva. Europski portal za pretraživanje (ESP) trebao bi se upotrebljavati u tu svrhu radi brzog, neometanog, učinkovitog, sustavnog i nadziranog pristupa informacijskim sustavima EU-a, Europolovim podacima i Interpolovim bazama podataka koje su im potrebne za izvršavanje zadaća, u skladu s njihovim pravima na pristup i kao potpora ciljevima VIS-a.
(14)  Sastavni dijelovi interoperabilnosti obuhvaćaju EES, VIS, ETIAS, Eurodac, SIS i sustav ECRIS-TCN te podatke Europola kako bi se omogućilo njihovo istovremeno pretraživanje na temelju ovih informacijskih sustava EU-a pa je stoga primjereno upotrebljavati te sastavne dijelove u svrhu izvršavanja automatiziranih provjera i pri pristupanju VIS-u u svrhe izvršavanja zakonodavstva. Europski portal za pretraživanje (ESP) trebao bi se upotrebljavati u tu svrhu radi brzog, neometanog, učinkovitog, sustavnog i nadziranog pristupa informacijskim sustavima EU-a, Europolovim podacima i Interpolovim bazama podataka koje su im potrebne za izvršavanje zadaća, u skladu s njihovim pravima na pristup i kao potpora ciljevima VIS-a.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Usporedba s ostalim bazama podataka trebala bi se automatizirati. Svaki put kad se takvom usporedbom pronađe podudaranje (pozitivni rezultat) bilo kojih osobnih podataka ili njihovih kombinacija u zahtjevima s evidencijom, dosjeom ili upozorenjem u prethodno navedenim informacijskim sustavima ili s osobnim podacima na popisu za praćenje, zahtjev mora ručno obraditi službenik u nadležnom tijelu. Odluka o izdavanju vize za kratkotrajni boravak treba se temeljiti na procjeni koju obavlja nadležno tijelo.
(15)  Usporedba s ostalim bazama podataka trebala bi se automatizirati. Svaki put kad se takvom usporedbom pronađe podudaranje (pozitivni rezultat) bilo kojih osobnih podataka ili njihovih kombinacija u zahtjevima s evidencijom, dosjeom ili upozorenjem u prethodno navedenim informacijskim sustavima ili s osobnim podacima na popisu za praćenje, zahtjev u vezi s kojim VIS ne može automatski potvrditi pozitivni rezultat mora ručno obraditi službenik u nadležnom tijelu. Ovisno o vrsti podataka na temelju kojih je rezultat pronađen, rezultat bi trebali procijeniti ili konzulati ili jedinstvena nacionalna kontaktna točka, pri čemu je potonja odgovorna za pozitivne rezultate koji potječu posebno iz baza podataka ili sustava tijela za izvršavanje zakonodavstva. Odluka o izdavanju vize za kratkotrajni boravak treba se temeljiti na procjeni koju obavlja nadležno tijelo.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.
(18)  Posebne pokazatelje rizika, koji odgovaraju prethodno utvrđenim rizicima sigurnosti, nezakonite migracije ili javnog zdravlja, trebalo bi upotrijebiti za analizu dosjea zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak. Kriteriji upotrijebljeni za utvrđivanje posebnih pokazatelja rizika ne bi se ni u kojim okolnostima trebali temeljiti samo na spolu ili dobi osobe. Ni u kojim se okolnostima ne smiju temeljiti na informacijama koje otkrivaju rasu, etničko ili socijalno podrijetlo, genetska obilježja, jezik, politička ili druga mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatima, pripadnost nacionalnoj manjini, imovinu, rođenje, invaliditet ili spolno opredjeljenje osobe.
(18)  Posebne pokazatelje rizika, koji odgovaraju prethodno utvrđenim rizicima sigurnosti, nezakonite migracije ili visokom riziku od epidemije, trebalo bi upotrijebiti za analizu dosjea zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak. Kriteriji upotrijebljeni za utvrđivanje posebnih pokazatelja rizika ne bi se ni u kojim okolnostima trebali temeljiti samo na spolu ili dobi osobe. Ni u kojim se okolnostima ne smiju temeljiti na informacijama koje otkrivaju rasu, etničko ili socijalno podrijetlo, genetska obilježja, jezik, politička ili druga mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatima, pripadnost nacionalnoj manjini, imovinu, rođenje, invaliditet ili spolno opredjeljenje osobe.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.
(19)  Budući da se stalno javljaju novi oblici prijetnji sigurnosti, novi obrasci nezakonitih migracija i nove prijetnje javnom zdravlju, potrebni su učinkoviti odgovori i protiv njih se treba boriti suvremenim sredstvima. Budući da ta sredstva podrazumijevaju obradu znatnih količina osobnih podataka, trebalo bi uvesti odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se utjecaj na pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života i pravo na poštovanje osobnih podataka ograničio na ono što je nužno u demokratskom društvu.
(19)  Budući da se stalno javljaju novi oblici rizika za sigurnost, novi obrasci nezakonitih migracija i novi visoki rizici od epidemije, potrebni su učinkoviti odgovori i protiv njih se treba boriti suvremenim sredstvima. Budući da ta sredstva podrazumijevaju obradu znatnih količina osobnih podataka, trebalo bi uvesti odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se utjecaj na pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života i pravo na poštovanje osobnih podataka ograničio na ono što je nužno i proporcionalno u demokratskom društvu.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 21.
(21)  Kako bi ispunili svoju obvezu prema Konvenciji o provedbi Schengenskog sporazuma, međunarodni prijevoznici trebali bi moći provjeriti imaju li državljani trećih zemalja s vizom za kratkotrajni boravak, vizom za dugotrajni boravak ili boravišnom dozvolom potrebne valjane putne isprave. Ta bi se provjera trebala omogućiti svakodnevnom ekstrakcijom podataka iz VIS-a u zasebnu bazu podataka ograničenu samo na čitanje koja omogućuje ekstrakciju najmanjeg potrebnog podskupa podataka radi pretraživanja čiji je rezultat odgovor ok/not ok (u redu/nije u redu).
(21)  Kako bi ispunili svoju obvezu prema Konvenciji o provedbi Schengenskog sporazuma, međunarodni prijevoznici trebali bi slanjem upita u VIS provjeriti imaju li državljani trećih zemalja s vizom za kratkotrajni boravak, vizom za dugotrajni boravak ili boravišnom dozvolom potrebne valjane putne isprave. Ta bi se provjera trebala omogućiti svakodnevnom ekstrakcijom podataka iz VIS-a u zasebnu bazu podataka ograničenu samo na čitanje koja omogućuje ekstrakciju najmanjeg potrebnog podskupa podataka radi pretraživanja čiji je rezultat odgovor ok/not ok (u redu/nije u redu). Sâm dosje zahtjeva ne bi trebao biti dostupan prijevoznicima. Tehničkim specifikacijama za pristup VIS-u preko pristupne točke za prijevoznike trebalo bi u mjeri u kojoj je to moguće ograničiti učinak na putovanje putnika i prijevoznike. U tu bi svrhu trebalo razmotriti integraciju EES-a i ETIAS-a.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 21.a (nova)
(21a)  Radi ograničavanja učinka obveza iz ove Uredbe na međunarodne prijevoznike koji prevoze skupine putnika autobusima kopnenim putem trebalo bi na raspolaganje staviti mobilna rješenja prilagođena korisnicima.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 21.b (nova)
(21b)  U roku od dvije godine od početka primjene ove Uredbe Komisija bi trebala procijeniti prikladnost, kompatibilnost i usklađenost odredaba iz članka 26. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama za potrebe odredaba VIS-a za kopneni autobusni prijevoz. U obzir bi trebalo uzeti najnoviji razvoj kopnenog autobusnog prijevoza. Trebalo bi razmotriti potrebu za izmjenom odredbi u vezi s kopnenim autobusnim prijevozom iz članka 26. te Konvencije ili iz ove Uredbe.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.a (nova)
(23a)  Biometrijski podaci, koji u kontekstu ove Uredbe podrazumijevaju otiske prstiju i prikaze lica, jedinstveni su i stoga su znatno pouzdaniji za identifikaciju osoba od alfanumeričkih podataka. Međutim, biometrijski podaci osjetljivi su osobni podaci. Stoga se ovom Uredbom utvrđuje osnova i zaštitne mjere za obradu tih podataka za potrebe jedinstvene identifikacije predmetnih osoba.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 28.
(28)  [Uredba 2018/XX o interoperabilnosti] daje mogućnost policiji države članice, koja je za to ovlaštena nacionalnim zakonodavnim mjerama, da identificira osobu s pomoću biometrijskih podataka uzetih tijekom provjere identiteta te osobe. Međutim, mogu postojati posebne okolnosti u kojima je identifikacija osobe potrebna u interesu te osobe. Takvi slučajevi uključuju situacije u kojima je osoba pronađena nakon što je nestala, bila oteta ili je identificirana kao žrtva trgovine ljudima. U takvim slučajevima trebalo bi tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogućiti brzi pristup podacima u VIS-u radi brze i pouzdane identifikacije osobe bez potrebe za ispunjavanjem svih preduvjeta i dodatnih zaštitnih mjera za pristup radi izvršavanja zakonodavstva.
(28)  [Uredba 2018/XX o interoperabilnosti (granice i vize] daje mogućnost policiji države članice, koja je za to ovlaštena nacionalnim zakonodavnim mjerama, da identificira osobu s pomoću biometrijskih podataka uzetih tijekom provjere identiteta te osobe. Međutim, mogu postojati posebne okolnosti u kojima je identifikacija osobe potrebna u interesu te osobe. Takvi slučajevi uključuju situacije u kojima je osoba pronađena nakon što je nestala, bila oteta ili je identificirana kao žrtva trgovine ljudima. Samo u takvim slučajevima trebalo bi tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogućiti brzi pristup podacima u VIS-u radi brze i pouzdane identifikacije osobe bez potrebe za ispunjavanjem svih preduvjeta i dodatnih zaštitnih mjera za pristup radi izvršavanja zakonodavstva.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 29.
(29)  Usporedbe podataka na temelju latentnog otiska prstiju, odnosno daktiloskopskog traga koji je moguće pronaći na mjestu zločina, od temeljne je važnosti u području policijske suradnje. Mogućnošću usporedbe latentnog otiska prsta s podacima o otiscima prstiju pohranjenima u VIS-u u slučajevima u kojima postoje opravdani razlozi za vjerovanje da bi počinitelj ili žrtva mogli biti registrirani u VIS-u trebao bi se tijelima kaznenog progona država članica osigurati vrlo važan alat za sprečavanje, otkrivanje ili istragu terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela kada su, na primjer, latentni otisci prstiju jedini dokaz s mjesta zločina.
(29)  Usporedbe podataka na temelju latentnog otiska prstiju, odnosno daktiloskopskog traga koji je moguće pronaći na mjestu zločina, od temeljne je važnosti u području policijske suradnje. Mogućnošću usporedbe latentnog otiska prsta s podacima o otiscima prstiju pohranjenima u VIS-u u slučajevima u kojima postoje opravdani razlozi za vjerovanje da bi počinitelj ili žrtva mogli biti registrirani u VIS-u i nakon prethodnog pretraživanja u skladu s Odlukom Vijeća 2008/615/PUP1a trebao bi se tijelima kaznenog progona država članica osigurati vrlo važan alat za sprečavanje, otkrivanje ili istragu terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela kada su, na primjer, latentni otisci prstiju jedini dokaz s mjesta zločina.
__________________
1a Odluka Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008., str. 1.).
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 32.
(32)  Kako bi se zaštitili osobni podaci i onemogućila sustavna pretraživanja radi izvršavanja zakonodavstva, obradu podataka iz VIS-a trebalo bi provoditi samo u posebnim slučajevima i kada je to potrebno za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela. Imenovana tijela i Europol trebali bi zatražiti pristup podacima iz VIS-a samo kada imaju opravdane razloge vjerovati da će se takvim pristupom osigurati podaci koji će im znatno pomoći u sprečavanju, otkrivanju ili istrazi terorističkog kaznenog djela ili drugog teškog kaznenog djela.
(32)  Kako bi se zaštitili osobni podaci i onemogućila sustavna pretraživanja radi izvršavanja zakonodavstva, obradu podataka iz VIS-a trebalo bi provoditi samo u posebnim slučajevima i kada je to potrebno za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela. Imenovana tijela i Europol trebali bi zatražiti pristup podacima iz VIS-a samo kada imaju opravdane razloge vjerovati da će se takvim pristupom osigurati podaci koji će im znatno pomoći u sprečavanju, otkrivanju ili istrazi terorističkog kaznenog djela ili drugog teškog kaznenog djela i nakon prethodnog pretraživanja u skladu s Odlukom 2008/615/PUP.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 32.a (nova)
(32a)  Opća je praksa da krajnji korisnici država članica provode pretraživanja u relevantnim nacionalnim bazama podataka prije pretraživanja u europskim bazama podataka ili istodobno s njima.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 33.
(33)  Osobni podaci nositelja dokumenata za dugotrajni boravak pohranjenih u VIS-u ne bi se trebali čuvati dulje nego što je nužno za potrebe VIS-a. Primjereno je čuvati podatke o državljanima trećih zemalja u razdoblju od pet godina kako bi se omogućilo uzimanje u obzir podataka za procjenu zahtjeva za vize za kratkotrajni boravak, otkrivanje prekoračenja trajanja dopuštenog boravka nakon završetka razdoblja valjanosti te izvršenje sigurnosnih procjena državljana trećih zemalja koji su ih dobili. Podaci o prethodnim upotrebama isprave mogli bi olakšati izdavanje budućih viza za kratkotrajni boravak. Za navedene svrhe kraći rok pohrane ne bi bio dovoljan. Podatke bi trebalo izbrisati nakon roka od pet godina, osim ako postoje razlozi da ih se izbriše i ranije.
(33)  Osobni podaci nositelja viza za dugotrajni boravak pohranjenih u VIS-u ne bi se trebali čuvati dulje nego što je nužno za potrebe VIS-a. Primjereno je čuvati podatke o državljanima trećih zemalja u razdoblju od pet godina kako bi se omogućilo uzimanje u obzir podataka za procjenu zahtjeva za vize za kratkotrajni boravak, otkrivanje prekoračenja trajanja dopuštenog boravka nakon završetka razdoblja valjanosti te izvršenje sigurnosnih procjena državljana trećih zemalja koji su ih dobili. Podaci o prethodnim upotrebama isprave mogli bi olakšati izdavanje budućih viza za kratkotrajni boravak. Za navedene svrhe kraći rok pohrane ne bi bio dovoljan. Podatke bi trebalo izbrisati nakon roka od pet godina, osim ako postoje razlozi da ih se izbriše i ranije.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 35.
(35)  Članovi timova europske granične i obalne straže (EBCG) te timovi osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem, ovlašteni su Uredbom (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća za pregledavanje europskih baza podataka kada je to potrebno za izvršavanje operativnih zadataka navedenih u operativnom planu za granične provjere, nadzor granica i vraćanje pod nadležnošću države članice domaćina. U svrhu olakšanja pregledavanja i omogućivanja djelotvornog pristupa timova podacima iz VIS-a, ECBGA bi trebala imati pristup VIS-u. Taj pristup trebao bi slijediti uvjete i ograničenja pristupa koji se primjenjuju na nadležna tijela država članica prema svakoj posebnoj svrsi za koju je moguće pregledavati podatke iz VIS-a.
(35)  Članovi timova europske granične i obalne straže (EBCG) ovlašteni su Uredbom (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća za pregledavanje europskih baza podataka kada je to potrebno za izvršavanje operativnih zadataka navedenih u operativnom planu za granične provjere, nadzor granica i vraćanje pod nadležnošću države članice domaćina. Taj pristup trebao bi slijediti uvjete i ograničenja pristupa koji se primjenjuju na nadležna tijela država članica prema svakoj posebnoj svrsi za koju je moguće pregledavati podatke iz VIS-a.
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 37.
(37)  Na treće zemlje vraćanja često se ne primjenjuju odluke o primjerenosti koje je Komisija donijela na temelju članka 45. Uredbe (EU) 2016/679 ili na temelju nacionalnih odredbi donesenih kako bi se prenio članak 36. Direktive (EU) 2016/680. Nadalje, snažni napori Unije u suradnji s glavnim zemljama podrijetla državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom na koje se primjenjuje obveza vraćanja nisu uspjeli omogućiti sustavno ispunjavanje obveze tih trećih zemalja utvrđene međunarodnim zakonom da ponovno prihvate svoje državljane. Sporazumi o ponovnom prihvaćanju, koji su zaključeni ili o kojima pregovaraju Unija ili države članice te koji omogućuju odgovarajuće zaštitne mjere za prijenos podataka u treće zemlje u skladu s člankom 46. Uredbe (EU) 2016/679 ili nacionalnim odredbama donesenima kako bi se prenio članak 37. Direktive (EU) 2016/680, obuhvaćaju ograničen broj tih trećih zemalja i zaključivanje novih sporazuma ostaje neizvjesno. U takvim situacijama moguća je obrada osobnih podataka u skladu s ovom uredbom s tijelima trećih zemalja u svrhe provedbe politike vraćanja Unije pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 49. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) 2016/679 ili iz nacionalnih odredbi kojima se prenosi članak 38. ili 39. Direktive (EU) 2016/680.
(37)  Osobni podaci koje država članica pribavi u skladu s ovom Uredbom ne bi se smjeli prenositi ni stavljati na raspolaganje trećoj zemlji, međunarodnoj organizaciji ili privatnom subjektu s poslovnim nastanom u Uniji ili izvan nje. Međutim, iznimno od tog pravila, trebalo bi biti moguće prenositi takve osobne podatke trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji ako se pritom poštuju strogi uvjeti i ako je to potrebno u pojedinačnim slučajevima radi lakše identifikacije državljanina treće zemlje povezane s njegovim vraćanjem. U nedostatku odluke o primjerenosti donesene provedbenim aktom u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 ili odgovarajućih zaštitnih mjera kojima prijenosi podliježu u skladu s tom Uredbom, podatke iz VIS-a trebalo bi biti moguće iznimno prenijeti, u svrhu vraćanja, trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji samo ako je to potrebno zbog važnih razloga javnog interesa kako je navedeno u toj Uredbi.
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 38.
(38)  Države članice trebale bi učiniti dostupnima odgovarajuće osobne podatke koji se obrađuju u VIS-u u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka i, prema potrebi, u pojedinačnim slučajevima za obavljanje zadaća prema Uredbi (EU) .../... Europskog Parlamenta i Vijeća60 [Okvirna uredba Unije o preseljenju] [Agenciji Europske unije za azil] i mjerodavnim međunarodnim tijelima, kao što su visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Međunarodna organizacija za migracije te operacijama za izbjeglice i preseljenja Međunarodnog odbora Crvenog križa, u pogledu državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje su ta tijela uputila državama članicama u provedbi Uredbe (EU) .../... [Okvirna uredba Unije o preseljenju].
Briše se.
__________________
60 Uredba (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća [puni naslov] (SL L …, …, str. …).
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 39.
(39)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća61 primjenjuje se na aktivnosti institucija ili tijela Unije pri izvršavanju njihovih zadaća kada su odgovorni za operativno upravljanje VIS-om.
(39)  Uredba (EU) br. 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća61 primjenjuje se na aktivnosti institucija ili tijela Unije pri izvršavanju njihovih zadaća kada su odgovorni za operativno upravljanje VIS-om.
__________________
__________________
61Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
61Uredba (EU2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 40.
(40)  U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 obavljeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka i on je donio mišljenje o...
(40)  U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka i on je dao mišljenje 12. prosinca 2018.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 43.
(43)  Ne dovodeći u pitanje odgovornost država članica za točnost podataka unesenih u VIS, eu-LISA trebala bi biti odgovorna za dodatno jačanje kvalitete podataka uvođenjem središnjeg alata za praćenje kvalitete podataka te za redovitu izradu izvješća namijenjenih državama članicama.
(43)  Ne dovodeći u pitanje odgovornost država članica za točnost podataka unesenih u VIS, eu-LISA trebala bi biti odgovorna za dodatno jačanje kvalitete podataka uvođenjem, održavanjem i kontinuiranim ažuriranjem središnjeg alata za praćenje kvalitete podataka te za redovitu izradu izvješća namijenjenih državama članicama.
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 44.
(44)  Da bi se omogućilo bolje praćenje upotrebe VIS-a za analizu trendova u pogledu migracijskog pritiska i upravljanja granicama, eu-LISA trebala bi moći razviti sposobnost za statističko izvješćivanje država članica, Komisije i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu bez ugrožavanja cjelovitosti podataka. Stoga bi trebalo uspostaviti središnji statistički repozitorij. Nijedna izrađena statistika ne bi smjela sadržavati osobne podatke.
(44)  Da bi se omogućilo bolje praćenje upotrebe VIS-a za analizu trendova u pogledu migracijskog pritiska i upravljanja granicama, eu-LISA trebala bi moći razviti sposobnost za statističko izvješćivanje država članica, Komisije i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu bez ugrožavanja cjelovitosti podataka. Stoga bi eu-LISA trebala pohraniti određene statističke podatke u središnji repozitorij u svrhu izvješćivanja i pružanja statističkih podataka u skladu s [Uredbom 2018/XX o interoperabilnosti (granice i viza)]. Nijedna izrađena statistika ne bi smjela sadržavati osobne podatke.
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 47.a (nova)
(47a)  Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje obveze koje proizlaze iz Ženevske konvencije o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951., kako je dopunjena Njujorškim protokolom od 31. siječnja 1967. ni međunarodne obveze Unije i njezinih država članica.
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka -1. (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Naslov
(-1)  Naslov se zamjenjuje sljedećim:
„Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u)”
„Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni informacija među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak, vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama (Uredba o VIS-u)”;
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 2. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Namjena je VIS-a poboljšanje provođenja zajedničke vizne politike, konzularne suradnje i savjetovanja među središnjim tijelima nadležnima za vize olakšavanjem razmjene podataka među državama članicama o zahtjevima za izdavanje viza i s njima povezanim odlukama da bi se:
1.  Namjena je VIS-a poboljšanje provođenja zajedničke vizne politike o vizama za kratkotrajni boravak, konzularne suradnje i savjetovanja među središnjim tijelima nadležnima za vize olakšavanjem razmjene podataka među državama članicama o zahtjevima za izdavanje viza i s njima povezanim odlukama da bi se:
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 2. – stavak 1. – točka a
(a)  pojednostavio postupak podnošenja zahtjeva za vize;
(a)  pojednostavio i ubrzao postupak podnošenja zahtjeva za vize;
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 2. – stavak 1. – točka f
(f)  pomoglo pri identifikaciji nestalih osoba;
(f)  pomoglo pri identifikaciji nestalih osoba iz članka 22.o;
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 2. – stavak 1. – točka h
(h)  pridonijelo sprečavanju, otkrivanju i istrazi kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela;
(h)  pridonijelo sprečavanju prijetnji unutarnjoj sigurnosti bilo koje države članice, osobito sprečavanjem, otkrivanjem i istragom kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela u odgovarajućim i strogo utvrđenim okolnostima;
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 2. – stavak 1. – točka i
(i)  pridonijelo sprečavanju prijetnji unutarnjoj sigurnosti bilo koje države članice;
Briše se.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 2. – stavak 2. – točka a
(a)  podržala visoka razina sigurnosti doprinosom procjeni predstavlja li podnositelj prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti ili javnom zdravlju prije njegova dolaska na vanjske granične prijelaze;
(a)  podržala visoka razina sigurnosti u svim državama članicama doprinosom procjeni predstavlja li podnositelj zahtjeva ili nositelj isprave prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti;
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 2. – stavak 2. – točka b
(b)  pojačala djelotvornost graničnih kontrola i kontrola na državnom području;
(b)  olakšala kontrola na vanjskim graničnim prijelazima i pojačala djelotvornost kontrola na državnom području država članica;
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 2. – stavak 2. – točka c
(c)  pridonijelo sprečavanju, otkrivanju i istrazi kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela;
(c)  pridonijelo sprečavanju prijetnji unutarnjoj sigurnosti bilo koje države članice, osobito sprečavanjem, otkrivanjem i istragom kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela u odgovarajućim i strogo utvrđenim okolnostima;
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 2. – stavak 2. – točka da (nova)
(da)  pomoglo pri identifikaciji nestalih osoba iz članka 22.o;
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.a (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 2.a (novi)
(2a)  umeće se sljedeći članak:
„Članak 2.a
Ustroj
1.  VIS se temelji na centraliziranom ustroju i sastoji se od:
(a)  zajedničkog repozitorija podataka o identitetu uspostavljenog [člankom 17. stavkom 2. točkom (a) Uredbe 2018/XX o interoperabilnosti (granice i viza)];
(b)  središnjeg informacijskog sustava (središnji sustav VIS-a);
(c)  sučelja u svakoj državi članici (‚nacionalno sučelje’ ili NI-VIS) koje osigurava vezu s mjerodavnim središnjim nacionalnim tijelom određene države članice ili nacionalnog jedinstvenog sučelja (NUI) u svakoj državi članici koje se temelji na zajedničkim tehničkim specifikacijama jednakim za sve države članice koje omogućuju povezivanje središnjeg sustava VIS-a s nacionalnim infrastrukturama u državama članicama;
(d)  komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava VIS-a i nacionalnih sučelja;
(e)  sigurnog komunikacijskog kanala između središnjeg sustava VIS-a i središnjeg sustava EES-a;
(f)  sigurne komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava VIS-a i središnjih infrastruktura Europskog portala za pretraživanje uspostavljenog [člankom 6. Uredbe 2018/XX o interoperabilnosti (granice i viza)], zajedničke usluge uspoređivanja biometrijskih uzoraka uspostavljene [člankom 12. Uredbe 2018/XX o interoperabilnosti (granice i viza)], zajedničkog repozitorija podataka o identitetu uspostavljenog [člankom 17. Uredbe 2018/XX o interoperabilnosti (granice i viza)] i detektora višestrukih identiteta uspostavljenog [člankom 25. Uredbe 2018/XX o interoperabilnosti (granice i viza)];
(g)  mehanizma savjetovanja o zahtjevima i razmjene informacija između središnjih tijela nadležnih za vize (‚VISMail’);
(h)  pristupne točke za prijevoznike;
(i)  sigurne mrežne usluge koja omogućuje komunikaciju između središnjeg sustava VIS-a, s jedne strane, te pristupne točke za prijevoznike i međunarodnih sustava, s druge strane;
(j)  repozitorija podataka za potrebe izvješćivanja i u statističke svrhe.
(k)  alata kojim se podnositeljima zahtjeva omogućuje davanje ili povlačenje njihove privole za dodatno razdoblje zadržavanja njihova dosjea zahtjeva;
Središnji sustav VIS-a, nacionalna jedinstvena sučelja, mrežna usluga, pristupna točka za prijevoznike i komunikacijska struktura VIS-a dijele i u mjeri u kojoj je to tehnički moguće ponovno upotrebljavaju komponente hardvera i softvera središnjeg sustava EES-a, nacionalnih jedinstvenih sučelja EES-a, ETIAS-ove pristupne točke za prijevoznike, mrežne usluge EES-a i komunikacijske infrastrukture EES-a.
2.  NI-VIS se sastoji od:
(a)  jednog lokalnog nacionalnog sučelja (LNI) za svaku državu članicu koje predstavlja sučelje koje fizički povezuje državu članicu sa sigurnom komunikacijskom mrežom i sadržava uređaje za šifriranje namijenjene VIS-u. LNI se nalazi u državi članici;
(b)  jednog rezervnog lokalnog nacionalnog sučelja (BLNI) koje ima jednak sadržaj i funkciju kao LNI.
3.  LNI i BLNI upotrebljavaju se isključivo u svrhe definirane zakonodavstvom Unije koje se primjenjuje na VIS.
4.  Središnje usluge smještene su na dvije različite lokacije, odnosno u Strasbourgu (Francuska), gdje se nalazi glavni središnji sustav VIS-a, središnja jedinica (CU), i mjestu St Johann im Pongau (Austrija), gdje se nalazi rezervni središnji sustav VIS-a, rezervna središnja jedinica (BCU). Veza između glavnog središnjeg sustava VIS-a i rezervnog središnjeg sustava VIS-a omogućuje stalnu sinkronizaciju između CU-a i BCU-a. Komunikacijskom infrastrukturom pruža se potpora i doprinosi osiguravanju neprekinute dostupnosti VIS-a. Uključuje suvišne i odvojene veze između središnjeg sustava VIS-a i rezervnog središnjeg sustava VIS-a te uključuje i suvišne i odvojene veze između svakog nacionalnog sučelja i središnjeg sustava VIS-a i rezervnog središnjeg sustava VIS-a. Komunikacijskom infrastrukturom pruža se šifrirana, virtualna, privatna mreža namijenjena podacima VIS-a i komunikaciji između država članica te između država članica i tijela odgovornog za operativno upravljanje središnjim sustavom VIS-a.
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 4. – stavak 1. – točka 3.a (nova)
(3a)  ‚središnje tijelo’ znači tijelo koje je osnovala država članica za potrebe Uredbe (EZ) br. 810/2009;
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 4. – stavak 1. – točka 15.

 

Izmjena

(15)  ‚prikaz lica’ znači digitalna snimka lica;

(15)  ‚prikaz lica’ znači digitalna snimka lica čiji su rezolucija i kvaliteta dostatni da bi se mogli upotrebljavati za automatizirano biometrijsko traženje podudarnosti;

Amandman 45
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 4. – stavak 1. – točka 19.
(19)  ‚nacionalno nadzorno tijelo’ u pogledu izvršavanja zakonodavstva znači nadzorna tijela osnovana u skladu s člankom 41. Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća***;
(19)  ‚nadzorna tijela’ znači nadzorna tijela iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća** i nadzorna tijela iz članka 41. Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća***;
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 4. – stavak 1. – točka 19.a (nova)
(19a)  ‚rezultat’ znači podudarnost utvrđena uspoređivanjem relevantnih podataka evidentiranih u spisu zahtjeva u VIS-u s relevantnim podacima koji se nalaze u evidenciji, dosjeu ili upozorenju registriranom u VIS-u, Schengenskom informacijskom sustavu, EES-u, ETIAS-u, Eurodacu, u podacima Europola ili u Interpolovoj bazi podataka SLTD;
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 4. – stavak 1. – točka 20.
(20)  ‚izvršavanje zakonodavstva’ znači sprečavanje, otkrivanje ili istraga terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela;
(20)  ‚izvršavanje zakonodavstva’ znači sprečavanje, otkrivanje ili istraga terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela u strogo definiranom okviru;
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 4. – stavak 1. – točka 21.
(21)  ‚teroristička kaznena djela’ znači kaznena djela prema nacionalnom pravu koja odgovaraju ili su istovjetna kaznenim djelima iz Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća****;
(21)  ‚teroristička kaznena djela’ znači kaznena djela prema nacionalnom pravu iz članaka od 3. do 14. Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća**** ili djela koja su istovjetna jednom od tih kaznenih djela za one države članice koje ne obvezuje ta Direktiva;
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 4. – fusnota 2. (novi)
** Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 5. – stavak 1. – točka c
(c)  podaci o otiscima prstiju iz članka 9. stavka 6. i članka 22.c stavka 2. točke (g);
(c)  podaci o otiscima prstiju iz članka 9. stavka 6., članka 22.c stavka 2. točke (g) i članka 22.d točke (g);
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 5. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  skenirani primjerci stranice s osobnim podacima iz putne isprave iz članka 9. stavka 7.;
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 5. – stavak 3.
3.  CIR sadržava podatke iz članka 9. stavka 4. točaka od (a) do (cc), članka 9. stavka 5. i članka 9. stavka 6., članka 22.c stavka 2. točaka od (a) do (cc), (f) i (g) te članka 22.d točaka od (a) do (cc), (f) i (g). Ostali podaci iz VIS-a pohranjuju se u središnjem sustavu VIS-a.
3.  CIR sadržava podatke iz članka 9. stavka 4. točaka od (a) do (cc), članka 9. stavka 5. i članka 9. stavka 6., članka 22.c stavka 2. točaka od (a) do (cc), (f) i (g) te članka 22.d točaka od (a) do (c), (f) i (g). Ostali podaci iz VIS-a pohranjuju se u središnjem sustavu VIS-a.
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 5.a – stavak 1.
(1)   Kako je utvrđeno Odlukom br. 1105/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća*, popis putnih isprava koje nositelju omogućuju prijelaz vanjskih granica i u koje se može upisati viza mora se uključiti u VIS.
1.  Kako je utvrđeno Odlukom br. 1105/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća*, popis putnih isprava koje nositelju omogućuju prijelaz vanjskih granica i u koje se može upisati viza mora se uključiti u VIS.
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 5.a – stavak 2.
(2)   VIS mora nuditi funkciju centraliziranog upravljanja popisom priznatih putnih isprava i obavijesti o priznavanju ili nepriznavanju navedenih putnih isprava u skladu s člankom 4. Odluke br. 1105/2011/EU.
2.   VIS mora nuditi funkciju centraliziranog upravljanja popisom priznatih putnih isprava i obavijesti o priznavanju ili nepriznavanju navedenih putnih isprava u skladu s člankom 4. Odluke br. 1105/2011/EU.
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 5.a – stavak 3.
(3)   Podrobna pravila o upravljanju funkcijom iz stavka 2. navode se u provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.
3.   Podrobna pravila o upravljanju funkcijom iz stavka 2. navode se u provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka -a (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 6. – stavak 1.
(-a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
1.  Pristup VIS-u radi unošenja, izmjene ili brisanja podataka iz članka 5. stavka 1., u skladu s ovom Uredbom, ograničuje se izričito na propisno ovlašteno osoblje tijela nadležnih za vize.
1. Ne dovodeći u pitanje članak 22.a, pristup VIS-u radi unošenja, izmjene ili brisanja podataka iz članka 5. stavka 1., u skladu s ovom Uredbom, ograničuje se izričito na propisno ovlašteno osoblje tijela nadležnih za vize. Broj propisno ovlaštenih članova osoblja strogo je ograničen stvarnim potrebama za njihovom uslugom.”
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 7. – točka 7. – podtočka a
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 6. – stavak 2.
2.  Pristup VIS-u radi ostvarivanja uvida u podatke namijenjen je isključivo propisno ovlaštenom osoblju nacionalnih nadležnih tijela svake države članice i tijela EU-a koja su nadležna za namjene utvrđene u člancima od 15. do 22., člancima od 22.c do 22.f, člancima od 22.g do 22.j te za namjene utvrđene u člancima 20. i 21. [Uredbe 2018/XX o interoperabilnosti].
2.  Pristup VIS-u radi ostvarivanja uvida u podatke namijenjen je isključivo propisno ovlaštenom osoblju nacionalnih nadležnih tijela svake države članice i tijela EU-a koja su nadležna za namjene utvrđene u člancima od 15. do 22. i člancima od 22.g do 22.l te za namjene utvrđene u člancima 20. i 21. [Uredbe 2018/XX o interoperabilnosti (granice i viza)].
Tijela koja imaju pravo na uvid u podatke iz VIS-a ili na pristup podacima iz VIS-a radi sprečavanja, otkrivanja i istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela imenuju se u skladu s poglavljem III.b.
Taj je pristup ograničen do mjere u kojoj su podaci potrebni za izvršenje njihovih zadaća u skladu s tim namjenama i proporcionalni ciljevima koje se želi postići.
Taj je pristup ograničen do mjere u kojoj su podaci potrebni za izvršenje njihovih zadaća u skladu s tim namjenama i proporcionalni ciljevima koje se želi postići.
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7. − podtočka aa (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 6. – stavak 3.
(aa)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
3.  Svaka država članica imenuje nadležna tijela, čije propisno ovlašteno osoblje ima pristup VIS-u radi unošenja, izmjene, brisanja ili korištenja podataka. Svaka država članica bez odgode Komisiji prosljeđuje popis tih nadležnih tijela, uključujući one iz članka 41. stavka 4., i sve izmjene istog. U tom se popisu točno naznačuje s kojom svrhom svako od nadležnih tijela može obrađivati podatke u VIS-u.
3. Svaka država članica imenuje nadležna tijela, čije propisno ovlašteno osoblje ima pristup VIS-u radi unošenja, izmjene, brisanja ili korištenja podataka. Svaka država članica bez odgode agenciji eu-LISA prosljeđuje popis tih nadležnih tijela, uključujući one iz članka 29. stavka 3a., i sve njegove izmjene. U tom se popisu za svako tijelo navodi koje podatke smije pretraživati i u koju svrhu.
U roku od 3 mjeseca nakon što VIS započne s radom u skladu s člankom 48. stavkom 1., Komisija objavljuje konsolidirani popis u Službenom listu Europske unije. U slučaju postojanja izmjena istog, Komisija jednom godišnje objavljuje ažurirani konsolidirani popis.
Agencija eu-LISA osigurava godišnje objavljivanje tog popisa i popisa imenovanih tijela iz članka 22.k stavka 2. te središnjih pristupnih točaka iz članka 22.k stavka 4. u Službenom listu Europske unije. Agencija eu-LISA na svojoj internetskoj stranici vodi popis koji se stalno ažurira i koji sadržava izmjene koje šalju države članice između godišnjih objavljivanja.
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 7. – točka 7. – podtočka c
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 6. – stavak 5.
5.  Podrobna pravila o upravljanju funkcijom za centralizirano upravljanje popisom iz stavka 3. navode se u provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.
5.  Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 48.a u vezi s podrobnim pravilima o upravljanju funkcijom za centralizirano upravljanje popisom iz stavka 3.
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.a (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 7. – stavak 2.
(7a)  U članku 7. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2.  Svako nadležno tijelo jamči da se pri korištenju VIS-a ne diskriminira podnositelje zahtjeva za izdavanje viza i imatelje viza na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, religije ili vjere, invalidnosti, dobi ili spolnog opredjeljenja te da se u potpunosti poštuje ljudsko dostojanstvo i nepovredivost podnositelja zahtjeva za izdavanje viza ili imatelja viza.
2. Obrada osobnih podataka u VIS-u koju provodi svako nadležno tijelo ne dovodi do diskriminacije podnositelja zahtjeva za izdavanje vize, imatelja viza ili podnositelja zahtjeva za vizu odnosno nositelja viza za dugotrajni boravak te boravišnih dozvola na temelju spola, rase, boje, etničkog ili društvenog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, religije ili vjere, političkog ili drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovinskog stanja, rođenja, invalidnosti, dobi, ili spolnog opredjeljenja. Njome se u potpunosti poštuju ljudsko dostojanstvo i nepovredivost te temeljna prava i načela utvrđena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, uključujući pravo na poštovanje privatnog života i pravo na zaštitu osobnih podataka. Posebna pozornost posvećuje se djeci, starijim osobama, osobama s invaliditetom i osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita. Najbolji interes djeteta na prvom je mjestu.
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 8.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 7. – stavak 3.
3.  Pri provedbi svih postupaka iz ove Uredbe, najbolji interes djeteta primarna je briga država članica. Dobrobit i sigurnost djeteta, osobito ako postoji rizik da je dijete žrtva trgovine ljudima, te mišljenja djeteta uzimaju se u obzir i daje im se dužna važnost u skladu s njegovom ili njezinom dobi i zrelosti.
3.  Pri provedbi svih postupaka iz ove Uredbe, najbolji interes djeteta prevladava nad drugim brigama država članica, uz potpuno poštovanje Međunarodne konvencije o pravima djeteta. Dobrobit i sigurnost djeteta, osobito ako postoji rizik da je dijete žrtva trgovine ljudima, te mišljenja djeteta uzimaju se u obzir i daje im se dužna važnost u skladu s njegovom ili njezinom dobi.
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 8.a (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 7. – stavak 3.a (novi)
(8a)  u članku 7. dodaje se sljedeći stavak:
„3.a „Države članice primjenjuju ovu Uredbu potpuno u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, a osobito pravo na ljudsko dostojanstvo, pravo na slobodu i sigurnost, poštovanje privatnog i obiteljskog života, zaštitu osobnih podataka, pravo na azil i zaštitu načela zabrane prisilnog udaljenja i zaštita u slučaju udaljavanja, protjerivanja ili izručenja, pravo na nediskriminaciju, prava djeteta i pravo na djelotvoran pravni lijek.”;
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 8.b (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 7.a (novi)
(8b)  umeće se sljedeći članak:
„Članak 7.a
Podaci o otiscima prstiju djece
1.  Odstupajući od članka 22.c stavka 2. točke (g) otisci prstiju djece mlađe od 6 godina ne unose se u VIS.
2.  Biometrijske podatke maloljetnika starijih od šest godina uzimaju službenici koji su posebno osposobljeni za uzimanje biometrijskih podataka maloljetnika na način prilagođen djeci i pogodan za djecu te uz potpuno poštovanje najboljih interesa djeteta i zaštitnih mjera utvrđenih u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta.
Pri uzimanju biometrijskog podataka u pratnji maloljetnika je odrasli član obitelji, ako postoji. Pri uzimanju biometrijskih podataka maloljetnika bez pratnje prati skrbnik, zastupnik ili ako zastupnik nije imenovan, osoba osposobljena za zaštitu najboljih interesa maloljetnika i njegove opće dobrobiti. Tako osposobljena osoba ne smije biti službenih odgovoran za uzimanje biometrijskih podataka te djeluje neovisno i ne prima naredbe niti od službenika niti od službe odgovorne za uzimanje biometrijskih podataka. Nijedan oblik prisile ne smije se koristiti prema maloljetnicima kako bi se osiguralo da ispunjavaju obvezu davanja biometrijskih podataka.
3.  Odstupajući od članka 13. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 810/2009 konzulati ne smiju zahtijevati da se djeca u dobi od 6 do 12 godina osobno pojavljuju u konzulatu radi prikupljanja biometrijskih identifikatora ako bi to za obitelji predstavljalo prekomjerno opterećenje i trošak. U takvim se slučajevima biometrijski identifikatori uzimaju na vanjskim granicama, pri čemu se posebna pozornost posvećuje izbjegavanju trgovine djecom.
4.  Odstupajući od odredbi o korištenju podataka iz poglavlja II., III., III.a i III.b, otiscima prstiju djece može se pristupiti samo u sljedeće svrhe:
(a)  radi provjere identiteta djeteta u postupku podnošenja zahtjeva za vizu u skladu s člankom 15. te na vanjskim granicama u skladu s člancima 18. i 22.g te
(b)  u skladu s poglavljem III.b radi sprečavanja i borbe protiv zlouporabe prava djece, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
i.  takav pristup mora biti potreban za sprečavanje, otkrivanje ili istragu trgovine djecom;
ii.  pristup je nužan u posebnom slučaju;
iii.  identifikacija je u najboljem interesu djeteta.”
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 9.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Poglavlje II. – naslov
UNOŠENJE I UPOTREBA PODATAKA O VIZAMA ZA KRATKOTRAJNI BORAVAK OD STRANE TIJELA NADLEŽNIH ZA IZDAVANJE VIZA
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9. – stavak 1. – točka 5.
5.  prikaz lica podnositelja u skladu s člankom 13. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 810/2009.
5.  prikaz lica podnositelja u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 810/2009.
Amandman 66
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. − podtočka ba (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9. – stavak 1. – točka 6.
(ba)  točka 6. zamjenjuje se sljedećim:
6.  otiske prstiju podnositelja zahtjeva, u skladu s mjerodavnim odredbama Zajedničkih konzularnih uputa.
6. otiske prstiju podnositelja zahtjeva, u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 810/2009.”;
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. − podtočka d
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9. – stavak 1.a (novi)
8.  Prikaz lica državljana trećih zemalja iz točke 5. prvog stavka mora biti dostatne razlučivosti i kvalitete kako bi se upotrebljavao za automatizirano biometrijsko uspoređivanje.
Prikaz lica državljana trećih zemalja iz točke 5. prvog stavka mora biti dostatne razlučivosti i kvalitete kako bi se upotrebljavao za automatizirano biometrijsko uspoređivanje. Ako nije dovoljno kvalitetan, prikaz lica ne upotrebljava se za automatizirano uspoređivanje.
Amandman 68
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. − podtočka d
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9. – stavak 1.b
Odstupajući od drugog stavka, u iznimnim slučajevima ako nije moguće ispuniti specifikacije kvalitete i razlučivosti potrebne za unos prikaza lica uživo u VIS, prikaz lica može se elektronički ekstrahirati iz čipa elektroničke strojno čitljive putne isprave (eMRTD). U takvim slučajevima prikaz lica unosi se u osobni dosje tek nakon elektroničke provjere toga odgovara li prikaz lica zabilježen na čipu eMRTD-a prikazu lica uživo dotičnog državljanina treće zemlje.
Odstupajući od prvog stavka, u iznimnim slučajevima ako nije moguće ispuniti specifikacije kvalitete i razlučivosti potrebne za unos prikaza lica uživo u VIS, prikaz lica može se elektronički ekstrahirati iz čipa elektroničke strojno čitljive putne isprave (eMRTD). U takvim slučajevima prikaz lica unosi se u osobni dosje tek nakon elektroničke provjere toga odgovara li prikaz lica zabilježen na čipu eMRTD-a prikazu lica uživo dotičnog državljanina treće zemlje.
Amandman 69
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.a – stavak 2.
2.  Nakon što se otvori zahtjev ili se izda viza, VIS provjerava je li putna isprava povezana s tim zahtjevom prepoznata u skladu s Odlukom br. 1105/2011/EU na način da izvršava automatsko pretraživanje u popisu priznatih putnih isprava iz članka 5.a i prikazuje rezultat.
2.  Nakon što se otvori zahtjev, VIS provjerava je li putna isprava povezana s tim zahtjevom prepoznata u skladu s Odlukom br. 1105/2011/EU na način da izvršava automatsko pretraživanje u popisu priznatih putnih isprava iz članka 5.a i prikazuje rezultat.
Amandman 70
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.a – stavak 3.
3.  Za potrebe provjera predviđenih člankom 21. stavkom 1. i člankom 21. stavkom 3. točkama (a), (c) i (d) Uredbe (EZ) br. 810/2009, VIS pokreće pretraživanje s pomoću Europskog portala za pretraživanje utvrđenog u članku 6. stavku 1. [Uredbe o interoperabilnosti] radi usporedbe odgovarajućih podataka iz članka 9. točke 4. ove Uredbe s podacima iz evidencije, dosjea ili upozorenja registriranih u VIS-u, Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), sustavu ulaska/izlaska (EES), europskom sustavu za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), uključujući popis za praćenje iz članka 29. Uredbe (EU) 2018/XX za potrebe uspostave europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju, Eurodacu, [sustavu ECRIS-TCN u pogledu presuda povezanih s terorističkim kaznenim djelima i drugim oblicima teških kaznenih djela], Europolovim podacima, Interpolovoj bazi podataka o otuđenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD) i Interpolovoj bazi podataka o putnim ispravama povezanima s tjeralicama (Interpol TDAWN).
3.  Za potrebe provjera predviđenih člankom 21. stavkom 1. i člankom 21. stavkom 3. točkama (a) i (c) Uredbe (EZ) br. 810/2009, VIS pokreće pretraživanje s pomoću Europskog portala za pretraživanje utvrđenog u članku 6. stavku 1. [Uredbe o interoperabilnosti] radi usporedbe odgovarajućih podataka iz članka 9. točaka 4., 5. i 6. ove Uredbe. VIS provjerava:
(a)  podudara li se putna isprava upotrijebljena za podnošenje zahtjeva s putnom ispravom koja je prijavljena u SIS-u kao izgubljena, ukradena, nezakonito prisvojena ili poništena;
(b)  podudara li se putna isprava upotrijebljena za podnošenje zahtjeva s putnom ispravom koja je prijavljena u bazi podataka SLTD-a kao izgubljena, ukradena ili poništena;
(c)  je li za podnositelja zahtjeva u SIS uneseno upozorenje o odbijanju ulaska i boravka;
(d)  postoji li za podnositelja zahtjeva upozorenje u SIS-u koje se odnosi na osobe za koje se traži uhićenje radi predaje na temelju europskog uhidbenog naloga ili za koje se traži uhićenje radi izručenja;
(e)  podudaraju li se podnositelj zahtjeva i putna isprava s odbijenim, ukinutim ili poništenim odobrenjem putovanja u središnjem sustavu ETIAS-a i njegovim imateljem;
(f)  nalaze li se podnositelj zahtjeva i putna isprava na popisu za praćenje iz članka 34. Uredbe (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća*;
(g)  jesu li podaci o podnositelju zahtjeva već registrirani u VIS-u;
(h)  odgovaraju li podaci navedeni u zahtjevu koji se odnose na putnu ispravu drugom zahtjevu za vizu povezanom s drugim podacima o identitetu;
(i)  je li podnositelj zahtjeva trenutačno evidentiran ili je u prošlosti bio evidentiran u EES-u kao osoba koja je prekoračila trajanje dopuštenog boravka;
(j)  je li za podnositelja zahtjeva u EES-u zabilježeno da mu je odbijen ulazak;
(k)  je li protiv podnositelja zahtjeva donesena odluka o odbijanju, poništenju ili ukidanju vize za kratkotrajni boravak zabilježena u VIS-u;
(l)  je li protiv podnositelja zahtjeva donesena odluka o odbijanju, poništenju ili ukidanju vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole zabilježena u VIS-u;
(m)  jesu li podaci povezani s identitetom podnositelja zahtjeva zabilježeni među podacima Europola;
(n)  je li podnositelj zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak registriran u Eurodacu;
(o)  u slučajevima kad je podnositelj zahtjeva maloljetnik, odnosi li se na njegova nositelja roditeljskog prava ili zakonskog skrbnika:
i.  upozorenje u SIS-u koje se odnosi na osobe za koje se traži uhićenje radi predaje na temelju europskog uhidbenog naloga ili za koje se traži uhićenje radi izručenja;
ii.  upozorenje uneseno u SIS o odbijanju ulaska i boravka;
iii.  činjenica da je nositelj putne isprave navedene na popisu za praćenje iz članka 34. Uredbe (EU) 2018/1240.
________________________
* Uredba (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 1077/2011, (EU) br. 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/1624 i (EU) 2017/2226 (SL L 236, 19.9.2018., str. 1.).
Amandman 71
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.a – stavak 3.a (novi)
3a.  Pri pretraživanju SLTD-a, podaci koje korisnik ESP-a upotrebljava za pokretanje pretraživanja ne dijele se s vlasnicima podataka Interpola.
Amandman 72
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.a – stavak 4.
4.  VIS u dosje zahtjeva dodaje upućivanje na svaki pozitivni rezultat u skladu sa stavkom 3. Nadalje, kada je to relevantno, VIS utvrđuje države članice koje su unijele ili pribavile podatke koji su dali pozitivne rezultate ili Europol i evidentira to u dosjeu zahtjeva.
4.  VIS u dosje zahtjeva dodaje upućivanje na svaki pozitivni rezultat u skladu sa stavkom 3. Nadalje, kada je to relevantno, VIS utvrđuje države članice koje su unijele ili pribavile podatke koji su dali pozitivne rezultate ili Europol i evidentira to u dosjeu zahtjeva. Ne navode se nikakve druge informacije osim upućivanja na pronađeni rezultat i izvor od kojeg podaci potječu.
Amandman 73
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.a – stavak 5. – točka d
(d)  upozorenje o osobama i predmetima za skrivene ili posebne provjere.
(d)  upozorenje o osobama i predmetima za skrivene, posebne ili istražne provjere.
Amandman 74
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.a – stavak 5.a (novi)
5a.  Konzulat u kojem je podnesen zahtjev za vizu, po potrebi nakon provjere koju provodi središnje tijelo u skladu s člankom 9.c, procjenjuje svaki pozitivan rezultat pretraživanja u skladu s člankom 9.a stavkom 3. točkama (a), (b), (c), (e), (g), (h), (i), (j), (k), (l) i (n).
Amandman 75
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.a – stavak 5.b (novi)
5b.  U skladu s člankom 9.ca jedinstvena kontaktna točka države članice koja je unijela ili podnijela podatke koji su doveli do pozitivnih rezultata po potrebi provjerava i ocjenjuje svaki pozitivan rezultat pretraživanja u skladu s člankom 9.a stavkom 3. točkama (d), (f), (m) i (o).
Amandman 76
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.a – stavak 5.c (novi)
5c.  O svakom pozitivnom rezultatu u SIS-u automatski se obavješćuje i ured SIRENE države članice koja je pokrenula upozorenje koje je dovelo do pozitivnog rezultata.
Amandman 77
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.a – stavak 5.d (novi)
5d.  Obavijest koja se dostavlja uredu SIRENE države članice ili jedinstvenoj kontaktnoj točki koja je unijela upozorenje sadrži sljedeće podatke:
(a)  prezime, ime i, ako ih ima, pseudonim odnosno prezimena, imena i pseudonime;
(b)  mjesto i datum rođenja;
(c)  spol;
(d)  državljanstvo te druga državljanstva, ako ih ima;
(e)  državu članicu prvog planiranog boravka i, ako je dostupna, adresu prvog planiranog boravka;
(f)  kućnu adresu podnositelja zahtjeva ili, ako nije dostupna, grad i zemlju u kojoj ima boravište;
(g)  upućivanje na dobivene rezultate, uključujući datum i vrijeme rezultata.
Amandman 78
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.a – stavak 5.e (novi)
5e.  Ovim se člankom ne sprečava podnošenje zahtjeva za azil na bilo kojoj osnovi. U slučaju zahtjeva za vizu koji je podnijela žrtva nasilnog zločina, kao što je nasilje u obitelji ili trgovina ljudima, koji je počinio njezin pokrovitelj, dosje u VIS-u odvojen je od dosjea pokrovitelja kako bi se žrtve zaštitile od novih opasnosti.
Amandman 79
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.b – stavak 1.
1.  Kad je riječ o državljanima trećih zemalja koji su članovi obitelji građanina Unije na kojeg se primjenjuje Direktiva 2004/38/EZ ili državljana treće zemlje s pravom slobodnog kretanja jednakim pravu državljana Unije prema sporazumu između Unije i država članica, s jedne strane, i treće zemlje, s druge strane, automatizirane provjere iz članka 9.a stavka 3. izvršavaju se isključivo radi provjere postojanja činjeničnih naznaka ili opravdanih razloga utemeljenih na činjeničnim naznakama na temelju kojih bi se moglo zaključiti da osoba na državnom području države članice predstavlja rizik za sigurnost ili visok rizik od pojave epidemije u skladu s Direktivom 2004/38/EZ.
1.  Kad je riječ o državljanima trećih zemalja koji su članovi obitelji građanina Unije na kojeg se primjenjuje Direktiva 2004/38/EZ ili državljana treće zemlje s pravom slobodnog kretanja jednakim pravu državljana Unije prema sporazumu između Unije i država članica, s jedne strane, i treće zemlje, s druge strane, automatizirane provjere iz članka 9.a stavka 3. izvršavaju se isključivo radi provjere postojanja činjeničnih naznaka ili opravdanih razloga utemeljenih na činjeničnim naznakama na temelju kojih bi se moglo zaključiti da osoba na državnom području države članice predstavlja rizik za sigurnost u skladu s Direktivom 2004/38/EZ.
Amandman 80
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.b – stavak 3.
3.  Kada automatizirana obrada zahtjeva iz članka 9.a stavka 3., prijavi pozitivni rezultat koji se podudara s upozorenjem o odbijanju ulaska i boravka iz članka 24. Uredbe (EZ) 1987/2006, tijelo nadležno za vize provjerava razlog za odluku nakon koje je to upozorenje uneseno u SIS. Ako je razlog povezan s rizikom od nezakonite imigracije, upozorenje se ne uzima u obzir za procjenu zahtjeva. Tijelo nadležno za vize postupa u skladu s člankom 25. stavkom 2. Uredbe o SIS-u II.
3.  Kada se u okviru automatizirane obrade zahtjeva iz članka 9.a stavka 3. dobije pozitivni rezultat koji se podudara s upozorenjem o odbijanju ulaska i boravka iz članka 24. Uredbe (EU) 2018/1861, tijelo nadležno za vize provjerava razlog za odluku nakon koje je to upozorenje uneseno u SIS. Ako je razlog povezan s rizikom od nezakonite imigracije, upozorenje se ne uzima u obzir za procjenu zahtjeva. Tijelo nadležno za vize postupa u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1861.
Amandman 81
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.c – naslov
Provjera koju izvršavaju središnja tijela
Provjera koju izvršavaju središnja tijela i jedinstvene nacionalne kontaktne točke
Amandman 82
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.c – stavak 1.
1.  Središnje tijelo države članice koja obrađuje zahtjev ručno provjerava svaki pozitivni rezultat pretraživanja u skladu s člankom 9.a stavkom 3.
1.  Jedinstvena nacionalna kontaktna točka u skladu s člankom 9.ca ručno provjerava svaki pozitivni rezultat iz članka 9.a stavka 5.b koji je dobiven pretraživanjem u skladu s člankom 9.a stavkom 3. koji VIS ne može automatski potvrditi. O tome se obavješćuje središnje tijelo države članice koja obrađuje zahtjev.
Amandman 83
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.c – stavak 2.
2.  Kada ručno provjerava pozitivne rezultate, središnje tijelo ima pristup dosjeu zahtjeva i povezanim dosjeima zahtjeva te svim pozitivnim rezultatima dobivenima tijekom automatizirane obrade u skladu s člankom 9.a stavkom 3.
2.  Središnje tijelo ručno provjerava svaki pozitivni rezultat iz članka 9.a stavka 5.b koji je nastao pretraživanjem u skladu s člankom 9.a stavkom 3. koji VIS ne može automatski potvrditi. Kad ručno provjerava pozitivne rezultate, središnje tijelo ima pristup dosjeu zahtjeva i povezanim dosjeima zahtjeva te svim pozitivnim rezultatima dobivenima tijekom automatizirane obrade u skladu s člankom 9.a stavkom 5.a.
Amandman 84
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.c – stavak 5.
5.  Ako se podaci podudaraju s identitetom podnositelja ili ostaje sumnja u identitet podnositelja, središnje tijelo nadležno za vize koje obrađuje zahtjev obavješćuje središnje tijelo druge države članice za koju je utvrđeno da je unijela ili pribavila podatke koji su dali rezultat u skladu s člankom 9.a stavkom 3. Ako se utvrdi da su jedna ili više država članica unijele ili pribavile podatke koji su dali takav pozitivan rezultat, središnje tijelo savjetuje se sa središnjim tijelima drugih država članica primjenom postupka utvrđenog u članku 16. stavku 2.
5.  Ako se podaci podudaraju s identitetom podnositelja ili ostaje sumnja u identitet podnositelja, središnje tijelo nadležno za vize koje obrađuje zahtjev u opravdanim slučajevima obavješćuje središnje tijelo druge države članice za koju je utvrđeno da je unijela ili pribavila podatke koji su dali rezultat u skladu s člankom 9.a stavkom 3. Ako se utvrdi da su jedna ili više država članica unijele ili pribavile podatke koji su dali takav pozitivan rezultat, središnje tijelo savjetuje se sa središnjim tijelima drugih država članica primjenom postupka utvrđenog u članku 16. stavku 2. Nedoumica se tumači u korist podnositelja zahtjeva.
Amandman 85
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.c – stavak 7.
7.  Odstupajući od stavka 1., ako se usporedbom iz članka 9.a stavka 5. dobije jedan pozitivni rezultat ili njih više, VIS šalje automatiziranu obavijest središnjem tijelu države članice koje je pokrenulo pretraživanje radi poduzimanja odgovarajuće daljnje radnje.
Briše se.
Amandman 86
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.c – stavak 8.
8.  Ako se utvrdi da je Europol pribavio podatke koji su dali rezultat u skladu s člankom 9.a stavkom 3., središnje tijelo odgovorne države članice savjetuje se s nacionalnom jedinicom Europola radi daljnjeg postupanja u skladu s Uredbom (EU) 2016/794, a osobito njezinim poglavljem IV.
Briše se.
Amandman 87
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.ca (novi)
Članak 9.ca
Provjera i procjena koje provodi jedinstvena nacionalna kontaktna točka
1.  Svaka država članica imenuje nacionalno tijelo, funkcionalno 24 sata dnevno sedam dana u tjednu, koje osigurava odgovarajuće ručne provjere i procjenu pozitivnih rezultata u svrhe ove Uredbe („jedinstvena kontaktna točka”). Jedinstvena kontaktna točka sastoji se od časnika za vezu iz ureda SIRENE, nacionalnih središnjih ureda Interpola, nacionalnih središnjih točaka Europola, nacionalne jedinice ETIAS-a i svih relevantnih tijela za izvršavanje zakonodavstva. Države članice osiguravaju dovoljno članova osoblja, što jedinstvenoj kontaktnoj točki omogućuje da u skladu s ovom Uredbom provjeri pozitivne rezultate o kojima je obaviještena, uzimajući u obzir rokove iz članka 23. Uredbe (EZ) br. 810/2009.
2.  Jedinstvena kontaktna točka ručno provjerava pozitivne rezultate koji su joj dostavljeni. Primjenjuju se postupci iz članka 9.c stavaka od 2. do 6.
3.  Ako se nakon provjere iz stavka 2. ovog članka podaci podudaraju i potvrđen je pozitivan rezultat, jedinstvena kontaktna točka po potrebi kontaktira odgovorna tijela, uključujući Europol, koja su dostavila podatke koji su doveli do pozitivnog rezultata. Nakon toga procjenjuje pozitivan rezultat. Jedinstvena kontaktna točka daje obrazloženo mišljenje u pogledu odluke o zahtjevu koja se treba donijeti u skladu s člankom 23. Uredbe (EZ) br. 810/2009. To obrazloženo mišljenje uključeno je u dosje zahtjeva.
Amandman 88
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 9.cb (novi)
Članak 9.cb
Priručnik
Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 48.a kako bi u priručniku utvrdila relevantne podatke koji se trebaju usporediti u pretraživanju drugih sustava u skladu s člankom 9.a stavkom 3. te postupke i pravila potrebne za ta pretraživanja, provjere i procjene iz članaka od 9.a do 9.ca. Taj delegirani akt obuhvaća kombinaciju kategorija podataka za pretraživanje svakog sustava u skladu s člankom 9.a.
Amandman 89
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 13.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 13. – stavak 4.
4.  Ako je dosje zahtjeva ažuriran u skladu sa stavcima 1. i 2., VIS šalje obavijest državi članici koja je izdala vizu o odluci o poništenju ili oduzimanju te vize. Takva obavijest generira se automatski u središnjem sustavu i šalje mehanizmom utvrđenim u članku 16.
4.  Ako je dosje zahtjeva ažuriran u skladu sa stavcima 1. i 2., VIS šalje obavijest državi članici koja je izdala vizu o obrazloženoj odluci o poništenju ili oduzimanju te vize. Takva obavijest generira se automatski u središnjem sustavu i šalje mehanizmom utvrđenim u članku 16.
Amandman 90
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 15.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 16. – stavak 2. – podstavak 3.
Isključivo u svrhe izvršenja postupka savjetovanja u VIS se uključuje popis država članica s čijim se središnjim tijelima moraju savjetovati središnja tijela drugih država članica tijekom obrade zahtjeva za jedinstvene vize koje su podnijeli državljani određenih trećih zemalja ili posebne kategorije takvih državljana u skladu s člankom 22. Uredbe (EZ) br. 810/2009 te predmetnih državljana trećih zemalja.”
Isključivo u svrhe izvršenja postupka savjetovanja u VIS se uključuje popis država članica s čijim se središnjim tijelima moraju savjetovati središnja tijela drugih država članica tijekom obrade zahtjeva za jedinstvene vize koje su podnijeli državljani određenih trećih zemalja ili posebne kategorije takvih državljana u skladu s člankom 22. Uredbe (EZ) br. 810/2009.”
Amandman 91
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 15.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 16. – stavak 3. – točka a
(a)  prosljeđivanje informacija u skladu s člankom 25. stavkom 4. o izdavanju viza s ograničenom područnom valjanošću, člankom 24. stavkom 2. o izmjenama podataka i člankom 31. Uredbe (EZ) br. 810/2009 o naknadnom obavješćivanju;
(a)  prosljeđivanje informacija u skladu s člankom 25. stavkom 4. o izdavanju viza s ograničenom područnom valjanošću, člankom 24. stavkom 2. o izmjenama podataka ove Uredbe i člankom 31. Uredbe (EZ) br. 810/2009 o naknadnom obavješćivanju;
Amandman 92
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 15.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 16. – stavak 3. – točka b
(b)  sve ostale poruke povezane s konzularnom suradnjom koje podrazumijevaju prosljeđivanje osobnih podataka evidentiranih u VIS-u ili povezanih s njime, s prosljeđivanjem zahtjeva tijelu nadležnom za vize za prosljeđivanje primjeraka putnih isprava u skladu s člankom 9. točkom 7. i drugih dokumenata priloženih zahtjevu i s prosljeđivanjem elektroničkih primjeraka tih dokumenata te sa zahtjevima u skladu s člankom 9.c i člankom 38. stavkom 3. Tijela nadležna za vize moraju odgovoriti na takav zahtjev u roku od dva radna dana.
(b)  sve ostale poruke povezane s konzularnom suradnjom koje podrazumijevaju prosljeđivanje osobnih podataka evidentiranih u VIS-u ili povezanih s njime, s prosljeđivanjem zahtjeva tijelu nadležnom za vize za prosljeđivanje primjeraka dokumenata priloženih zahtjevu i s prosljeđivanjem elektroničkih primjeraka tih dokumenata te sa zahtjevima u skladu s člankom 9.c i člankom 38. stavkom 3. Tijela nadležna za vize moraju odgovoriti na takav zahtjev u roku od dva radna dana.
Amandman 93
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 18.a (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 18.a
(18a)  Članak 18.a zamjenjuje se sljedećim:
Članak 18.a
„Članak 18.a
Preuzimanje podataka iz VIS-a radi otvaranja ili ažuriranja bilješke o ulasku/izlasku ili bilješke o odbijanju ulaska nositelja vize u EES-u
Preuzimanje podataka iz VIS-a radi otvaranja ili ažuriranja bilješke o ulasku/izlasku ili bilješke o odbijanju ulaska nositelja vize u EES-u
Isključivo u svrhu otvaranja ili ažuriranja bilješke o ulasku/izlasku ili bilješke o odbijanju ulaska nositelja vize u EES-u u skladu s člankom 14. stavkom 2. te člancima 16. i 18. Uredbe (EU) 2017/2226, tijelu nadležnom za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES daje se pristup radi preuzimanja iz VIS-a i uvoza u EES podataka pohranjenih u VIS-u koji su navedeni u članku 16. stavku 2. točkama od (c) do (f) te uredbe.
Isključivo u svrhu otvaranja ili ažuriranja bilješke o ulasku/izlasku ili bilješke o odbijanju ulaska nositelja vize u EES-u u skladu s člankom 14. stavkom 2. te člancima 16. i 18. Uredbe (EU) 2017/2226, tijelu nadležnom za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES daje se pristup radi preuzimanja iz VIS-a i uvoza u EES podataka pohranjenih u VIS-u koji su navedeni u članku 16. stavku 1. točki (d) i članku 16. stavku 2. točkama od (c) do (f) te Uredbe.
Amandman 94
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 19.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 20.a – naslov
Upotreba podataka iz VIS-a za potrebe unošenja upozorenja o nestalim osobama u sustav SIS i naknadni pristup tim podacima
Upotreba podataka iz VIS-a za potrebe unošenja upozorenja o nestalim osobama ili ranjivim osobama koje treba spriječiti da putuju u sustav SIS i naknadni pristup tim podacima
Amandman 95
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 19.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 20.a – stavak 1.
1.  Podaci o otiscima prstiju pohranjeni u VIS-u mogu se upotrijebiti za potrebe unošenja upozorenja o nestalim osobama u skladu s člankom 32. stavkom 2. Uredbe (EU) ... Europskog parlamenta i Vijeća* [Uredba (EU) o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima]. U tim slučajevima razmjena podataka o otiscima prstiju odvija se zaštićenim putem do ureda SIRENE države članice koja posjeduje podatke.
1.  Podaci o otiscima prstiju i prikazi lica pohranjeni u VIS-u mogu se upotrijebiti za potrebe unošenja upozorenja o nestalim osobama, djeci kojima prijeti otmica ili ranjivim osobama koje treba spriječiti da putuju u skladu s člankom 32. Uredbe (EU) ... Europskog parlamenta i Vijeća* [Uredba (EU) o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima].U tim slučajevima razmjena podataka o otiscima prstiju i prikazima lica odvija se zaštićenim putem do ureda SIRENE države članice koja posjeduje podatke.
Amandman 96
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 19.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 20.a – stavak 2.
2.  Ako postoji pozitivan rezultat u pogledu upozorenja iz sustava SIS iz stavka 1., tijela za zaštitu djece i nacionalna pravosudna tijela, uključujući tijela odgovorna za pokretanje javnih progona u kaznenim postupcima i za istražne postupke koji prethode podizanju optužnice te tijela koja koordiniraju njihov rad, kako je navedeno u članku 43. Uredbe (EU) ... [COM(2016) 883 final – SIS LE], u obavljanju svojih zadataka mogu tražiti pristup podacima iz VIS-a. Primjenjuju se uvjeti predviđeni u zakonodavstvu Unije i nacionalnom zakonodavstvu.
2.  Ako na temelju korištenja podataka o otiscima prstiju i prikaza lica pohranjenih u VIS-u postoji pozitivan rezultat u pogledu upozorenja iz sustava SIS iz stavka 1., tijela za zaštitu djece i nacionalna pravosudna tijela, uključujući tijela odgovorna za pokretanje javnih progona u kaznenim postupcima i za istražne postupke koji prethode podizanju optužnice te tijela koja koordiniraju njihov rad, kako je navedeno u članku 44. Uredbe (EU) ... [COM(2016) 883 final – SIS (policijska suradnja)], u obavljanju svojih zadataka mogu od tijela koje ima pristup VIS-u tražiti pristup podacima iz VIS-a. Primjenjuju se uvjeti predviđeni u zakonodavstvu Unije i nacionalnom zakonodavstvu. Države članice osiguravaju da se podaci prenose na siguran način.
Amandman 97
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 19.a (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22. – stavak 1.
(19a)   u članku 22. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
1.   Isključivo za svrhu razmatranja zahtjeva za traženje azila, tijela nadležna za odlučivanje o azilu imaju pristup pretraživanju na temelju otisaka prstiju tražitelja azila u skladu s člankom 21. Uredbe (EZ) br. 343/2003.
1. Isključivo za svrhu razmatranja zahtjeva za traženje azila, tijela nadležna za odlučivanje o azilu imaju pristup pretraživanju na temelju otisaka prstiju tražitelja azila u skladu s člankom 21. Uredbe (EZ) br. 343/2003. Ako nije moguće koristiti otiske prstiju tražitelja azila ili ako pretraživanje na temelju otisaka prstiju ne bude uspješno, pretraživanje se obavlja na temelju podataka iz članka 9. stavka 4. točke (a) i/ili (b) do (cc); to se pretraživanje može provesti u kombinaciji s podacima iz članka 9. stavka 4. točke (aa).”
Tamo gdje nije moguće koristiti otiske prstiju tražitelja azila ili ako pretraživanje na temelju otisaka prstiju ne bude uspješno, pretraživanje se obavlja na temelju podataka iz članka 9. stavka 4. točke (a) i/ili (c); ovo je pretraživanje moguće izvršiti s podacima iz članka 9. stavka 4. točke (b).
Amandman 98
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 20.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22. – stavak 2. – točka c
(c)  fotografija;
(c)  prikaza lica;
Amandman 99
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 20.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22. – stavak 2. – točka e
(e)  podataka navedenih u članku 9. točkama 4. i 5. povezanih dosjea zahtjeva u skladu s člankom 8. stavkom 4.
(e)  podataka iz članka 9. točke 4. povezanih dosjea zahtjeva u skladu s člankom 8. stavkom 4.
Amandman 100
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 23. – stavak 1. – podstavak 1.
Svaki se dosje u VIS-u pohranjuje na najviše pet godina, ne dovodeći u pitanje brisanje podataka iz članaka 24. i 25. i vođenje evidencije iz članka 34.
Svaki se zahtjev u VIS-u pohranjuje na najviše pet godina, ne dovodeći u pitanje brisanje podataka iz članaka 24. i 25. i vođenje evidencije iz članka 34.
Amandman 101
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 23. – stavak 1. – podstavak 2. – točka b
(b)  novim datumom isteka vize, vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole, ako je viza, viza za dugotrajni boravak ili boravišna dozvola produljena;
(b)  novim datumom isteka vize ili vize za dugotrajni boravak, ako je viza ili viza za dugotrajni boravak produljena;
Amandman 102
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 23. – stavak 2.
2.  Nakon isteka roka iz stavka 1. VIS automatski briše dosje i dokumente povezane s tim dosjeom, kako je navedeno u članku 8. stavcima 3. i 4. te članku 22.a stavcima 3. i 5.
2.  Nakon isteka roka iz stavka 1. VIS automatski briše dosje i dokumente povezane s tim dosjeom, kako je navedeno u članku 8. stavcima 3. i 4. te članku 22.a stavku 3.
Amandman 103
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 23. – stavak 2.a (novi)
2a.  Odstupajući od stavka 1.:
(a)   dosjei zahtjeva koji se odnose na boravišnu dozvolu brišu se nakon razdoblja od najviše 10 godina;
(b)   dosjei zahtjeva koji se odnose na djecu mlađu od 12 godina brišu se nakon izlaska djeteta iz schengenskog područja.
Amandman 104
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 23. – stavak 2.b (novi)
2b.  Odstupajući od stavka 1., u svrhu olakšavanja novog zahtjeva dosje zahtjeva iz tog stavka može se pohraniti na dodatno razdoblje od najviše tri godine od isteka razdoblja valjanosti vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole i samo ako to, nakon zahtjeva za privolu, podnositelj zahtjeva slobodno i izričito prihvati na temelju potpisane izjave. Zahtjevi za privolu moraju biti predočeni tako da se mogu jasno razlučiti od drugih pitanja, u razumljivom i lako dostupnom obliku te uz uporabu jasnog i jednostavnog jezika u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2016/679. U skladu s člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/679 podnositelj zahtjeva u svakom trenutku može povući svoju privolu. Ako podnositelj zahtjeva povuče privolu, dosje zahtjeva automatski se briše iz VIS-a.
Agencija eu-LISA razvija alat kako bi se podnositeljima zahtjeva omogućilo da daju i povuku svoju privolu.
Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 48.a radi dodatnog definiranja alata koji podnositelji zahtjeva trebaju upotrebljavati za davanje i povlačenje svoje privole.
Amandman 105
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 22.a (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 24. – stavak 3.
(22a)  u članku 24. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
3.  Odgovorna država članica provjerava dotične podatke i, ako je to potrebno, odmah ih ispravlja ili briše.
3. Odgovorna država članica što prije provjerava dotične podatke i, ako je to potrebno, odmah ih ispravlja ili briše.”;
Amandman 106
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 23. – podtočka a
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 25. – stavak 1.
1.  U slučaju gdje je podnositelj zahtjeva prije isteka roka iz članka 23. stavka 1. stekao državljanstvo države članice, država članica bez odgode briše iz VIS-a dosjee zahtjeva, dosjee i povezane dokumente iz članka 8. stavaka 3. i 4., članka 22.a stavka 3. koji se odnose na podnositelja zahtjeva, a koje je ta država članica otvorila.
1.  Ako je podnositelj zahtjeva prije isteka roka iz članka 23. stavka 1. stekao državljanstvo države članice, država članica bez odgode briše iz VIS-a dosjee zahtjeva, dosjee i povezane dokumente iz članka 8. stavaka 3. i 4. i članka 22.a stavka 3. koji se odnose na podnositelja zahtjeva, a koje je ta država članica otvorila.
Amandman 107
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 23.a (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 26. – stavak 1.
(23a)  u članku 26. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
1.  Nakon prijelaznog roka upravno tijelo („upravno tijelo”), koje se financira iz općeg proračuna Europske unije, odgovorno je za operativno upravljanje središnjim VIS-om i nacionalnim sučeljima. Upravno tijelo jamči, u suradnji s državama članicama, da se u svakom trenutku za središnji VIS i nacionalna sučelja koristi najbolja dostupna tehnologija koja podliježe procjeni troškova i koristi.
1. Agencija eu-LISA odgovorna je za operativno upravljanje VIS-om i njegovim sastavnicama u skladu s člankom 2.a. Ona jamči, u suradnji s državama članicama, da se u svakom trenutku za te sastavnice koristi najbolja dostupna tehnologija koja podliježe procjeni troškova i koristi.
Amandman 108
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 23.b (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 26. – stavak 2.
(23b)  u članku 26. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2.  Upravno tijelo također je odgovorno za sljedeće zadatke koji se odnose na komunikacijsku infrastrukturu između središnjeg VIS-a i nacionalnih sučelja:
2. Operativno upravljanje VIS-om sastoji se od svih zadataka u skladu s ovom Uredbom potrebnih za 24-satni rad VIS-a sedam dana u tjednu, a posebno rada na održavanju i tehničkog razvoja koji su potrebni radi osiguravanja operativne kvalitete rada VIS-a na zadovoljavajućoj razini, osobito u pogledu vremena odaziva za ispitivanje središnjeg sustava VIS-a koje provode konzularni uredi i granična tijela. Ta su vremena odaziva što je moguće kraća.”
(a)  nadzor;
(b)  sigurnost;
(c)  usklađivanje odnosa između država članica i pružatelja usluga.
Amandman 109
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 23.c (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 26. – stavci 3.do 8.
(23c)  u članku 26. stavci od 3 do 8. brišu se;
Amandman 110
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 24.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 26. – stavak 8.a (novi)
(24)  u članku 26. umeće se sljedeći stavak 8.a:
Briše se.
„8a. Agenciji eu-LISA dopuštena je upotreba stvarnih anonimnih osobnih podataka produkcijskog sustava VIS-a za potrebe ispitivanja u sljedećim okolnostima:
(a)  za dijagnosticiranje i popravke kada se otkrije kvar središnjeg sustava;
(b)  za ispitivanje novih tehnologija i tehnika koje su važne za poboljšanje rada središnjeg sustava ili prosljeđivanja podataka u sustav.
U takvim slučajevima, sigurnosne mjere, nadzor pristupa i aktivnosti evidentiranja u okruženju za ispitivanje moraju biti jednaki onima za produkcijski sustav VIS-a. Stvarni osobni podaci upotrijebljeni za ispitivanje moraju se učiniti anonimnima tako da utvrđivanje identiteta subjekta podataka više ne bude moguće.
Amandman 111
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 24.a (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 26. – stavci 9.a i 9.b (novi)
(24a)  u članku 26. dodaju se sljedeći stavci:
„9a. Ako agencija eu-LISA surađuje s vanjskim ugovarateljima na zadacima povezanima s VIS-om, pomno prati aktivnosti ugovaratelja kako bi osigurala usklađenost s ovom Uredbom, među ostalim u pogledu sigurnosti, povjerljivosti i zaštite podataka.
9b.  Operativno upravljanje središnjim sustavom VIS-a ne smije biti povjereno privatnim poduzećima ili privatnim organizacijama.”;
Amandman 112
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 25.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 27. – stavak 2.
Moguća je istovremena upotreba obiju lokacija za aktivan rad VIS-a pod uvjetom da druga lokacija može jamčiti rad u slučaju kvara sustava.
Agencija eu-LISA provodi tehnička rješenja kako bi osigurala neprekidnu dostupnost VIS-a istovremenim radom središnjeg sustava VIS-a i rezervnog središnjeg sustava VIS-a, pod uvjetom da rezervni središnji sustav VIS-a može jamčiti rad VIS-a u slučaju kvara središnjeg sustava VIS-a, ili udvostručavanjem sustava ili njegovih sastavnica.
Amandman 113
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 26. – podtočka ba (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 29. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)
U tu svrhu države članice osiguravaju redovito osposobljavanje o kvaliteti podataka za konzularno osoblje i osoblje svakog vanjskog pružatelja usluga s kojima surađuju u skladu s člankom 43. Uredbe (EU) br. 810/2009.
Amandman 114
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 26. – podtočka d
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 29. – stavak 2.a – podstavak 1.
2a.   Upravno tijelo i Komisija razvijaju i održavaju automatizirane mehanizme nadzora kvalitete podataka i postupke za izvršavanje provjera kvalitete podataka u VIS-u te podnose redovita izvješća državama članicama. Upravno tijelo državama članicama i Komisiji podnosi redovito izvješće o nadzoru kvalitete podataka.
2a.  Agrencija eu-LISA i Komisija razvijaju, održavaju i kontinuirano ažuriraju automatizirane mehanizme nadzora kvalitete podataka i postupke za izvršavanje provjera kvalitete podataka u VIS-u te podnose redovita izvješća državama članicama. Agencija eu-LISA jamči odgovarajuću razinu stručno osposobljenog osoblja za provedbu tehničkih inovacija i nadogradnji potrebnih za upravljanje mehanizmima za kontrolu kvalitete podataka. Agencija eu-LISA državama članicama i Komisiji podnosi redovito izvješće o nadzoru kvalitete podataka. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću redovito dostavlja izvješće o problemima u vezi s kvalitetom podataka s kojima se susrela i načinu na koji ih je riješila.
Amandman 115
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 26. – podtočka da (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 2. – stavak 2.b (novi)
(da)  umeće se sljedeći stavak:
„2b. Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o izvedivosti, dostupnosti, spremnosti i pouzdanosti potrebne tehnologije za upotrebu prikaza lica za identifikaciju osobe.”;
Amandman 116
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 26. – podtočka db (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 29. – stavak 3.a (novi)
(db)  dodaje se sljedeći stavak:
„3.a U pogledu obrade osobnih podataka u VIS-u svaka država članica imenuje tijelo koje se smatra voditeljem obrade u skladu s člankom 4. točkom 7. Uredbe (EU) 2016/679 i koje ima glavnu odgovornost za obradu podataka u toj državi članici. Svaka država članica Komisiju obavješćuje o imenovanju.”;
Amandman 117
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 27.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 29.a – stavak 1. – točka a
(a)  u skladu s člancima 9., 22.c i 22.d te člankom 6. stavkom 4., podaci se mogu poslati u VIS isključivo nakon provjere kvalitete koju izvršavaju odgovorna nacionalna tijela;
(a)  u skladu s člancima 9., 22.c i 22.d te člankom 6. stavkom 4., podaci se mogu unijeti u VIS isključivo nakon provjere kvalitete koju izvršavaju odgovorna nacionalna tijela;
Amandman 118
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 27.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 29.a – stavak 2. – točka b
(b)  automatske postupke u skladu s člankom 9. stavkom 3. točkom (a) i člankom 22.b stavkom 2. VIS može pokrenuti tek nakon što izvrši provjeru kvalitete u skladu s ovim člankom; ako te provjere ne ispune utvrđene kriterije kvalitete, odgovorna tijela automatski dobivaju obavijest iz VIS-a;
(b)  automatske postupke u skladu s člankom 9.a stavkom 3. i člankom 22.b stavkom 2. VIS može pokrenuti tek nakon što izvrši provjeru kvalitete u skladu s ovim člankom; ako te provjere ne ispune utvrđene kriterije kvalitete, odgovorna tijela automatski dobivaju obavijest iz VIS-a;
Amandman 119
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 27.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 29.a – stavak 2. – točka c
(c)  provjere kvalitete prikaza lica i daktilografskih podataka izvršavaju se pri otvaranju dosjea zahtjeva državljana trećih zemalja u VIS-u radi provjere ispunjenja minimalnih standarda kvalitete podataka koji omogućuju biometrijsko uspoređivanje;
(c)  provjere kvalitete prikaza lica i daktilografskih podataka izvršavaju se pri otvaranju dosjea zahtjeva državljana trećih zemalja u VIS-u radi provjere ispunjenja minimalnih standarda kvalitete podataka kojima se omogućuje biometrijsko uspoređivanje;
Amandman 120
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 27.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 29.a – stavak 3.
3.  Uspostavljaju se standardi kvalitete za pohranu podataka iz stavaka 1. i 2. ovog članka. Specifikacije tih standarda utvrđuju se provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.;
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)
Amandman 121
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 28.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 31. – stavci 1. i 2.
(28)  u članku 31. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:
Briše se.
„1. Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) 2016/679, podaci iz članka 9. stavka 4. točaka (a), (b), (c), (k) i (m); članka 9. stavaka 6. i 7. mogu se prenositi ili staviti na raspolaganje trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji koja se nalazi na popisu u Prilogu samo u pojedinačnim slučajevima, kada je to potrebno radi dokazivanja identiteta državljana treće zemlje, i samo radi vraćanja u skladu s Direktivom 2008/115/EZ ili radi preseljenja u skladu s Uredbom... [Okvirna uredba o preseljenju] te pod uvjetom da je država članica koja je unijela podatke u VIS dala svoje odobrenje.”;
Amandman 122
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 28.a (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 31. – stavak 2.
(28a)  u članku 31. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2.  Iznimno od odredaba iz stavka 1. podaci iz članka 9. stavka 4. točaka (a), (b), (c), (k) i (m) mogu se u pojedinačnim slučajevima, kada je to potrebno radi dokazivanja identiteta državljana treće zemlje, uključujući i radi vraćanja, prenositi ili staviti na raspolaganje trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji koja se nalazi na popisu u Prilogu, samo kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:
2. Odstupajući od stavka 1. ovog članka, granična tijela ili tijela nadležna za imigraciju u pojedinačnim slučajevima, ako je to potrebno radi dokazivanja identiteta državljana trećih zemalja isključivo u svrhu vraćanja, mogu prenijeti podatke iz članka 9. stavka 4. točaka (a), (aa), (b), (c), (cc), (k) i (m) te članka 9. stavaka 6. i 7. trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji koja se nalazi na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi samo ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
(a)  Komisija je donijela odluku o odgovarajućoj zaštiti osobnih podataka u toj trećoj zemlji u skladu s člankom 25. stavkom 6. Direktive 95/46/EZ ili je na snazi sporazum o ponovnom prihvatu između Zajednice i te treće zemlje ili se primjenjuju odredbe članka 26. stavka 1. točke (d) Direktive 95/46/EZ;
(a)  Komisija je donijela odluku o odgovarajućoj zaštiti osobnih podataka u toj trećoj zemlji u skladu s člankom 45. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/679;
(b)  treća zemlja ili međunarodna organizacija suglasna je s tim da koristi podatke samo u svrhu za koju su ti podaci dostavljeni;
(b)  predviđene su odgovarajuće zaštitne mjere kako je navedeno u članku 46. Uredbe (EU) 2016/679, kao na primjer u okviru sporazuma o ponovnom prihvatu koji je na snazi između Unije ili države članice i dotične treće zemlje; ili
(c)  podaci su preneseni ili stavljeni na raspolaganje u skladu s mjerodavnim odredbama prava Zajednice, naročito sporazuma o ponovnom prihvatu te nacionalnog prava države članice koja je podatke prenijela ili ih stavila na raspolaganje, uključujući i zakonske odredbe koje su od važnosti za sigurnost i zaštitu podataka; (uključujući slučaj s uključenim elektromotorom); i
(c)  primjenjuje se članak 49. stavak 1. točka (d) Uredbe (EU) 2016/679.
(d)   država članica koja je unijela podatke u VIS dala je svoju suglasnost.
Amandman 123
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.b (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 31. – stavak 3.
(28b)  u članku 31. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
3.  Takvo prenošenje osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama ne dovodi u pitanje prava izbjeglica i osoba koje traže međunarodnu zaštitu, naročito što se tiče zabrane vraćanja (non refoulement).
„3. Podaci iz članka 9. stavka 4. točaka (a), (b), (c) (k) i (m) te članka 9. stavaka 6. i 7. mogu se prenijeti u skladu sa stavkom 2. ovog članka samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
(a)   podaci se prenose u skladu s relevantnim odredbama prava Unije, a posebno odredbama o zaštiti podataka, uključujući poglavlje V. Uredbe (EU) 2016/679, i sporazumima o ponovnom prihvatu te nacionalnim pravom države članice koja prenosi podatke;
(b)   država članica koja je unijela podatke u VIS dala je svoje odobrenje;
(c)   treća zemlja ili međunarodna organizacija suglasna je s tim da obrađuje podatke samo u svrhu za koju su ti podaci dostavljeni; i
(d)   odluka o vraćanju donesena na temelju Direktive 2008/115/EZ izdana je u pogledu dotičnog državljanina treće zemlje, pod uvjetom da izvršenje te odluke o vraćanju nije suspendirano i pod uvjetom da nije podnesena žalba koja bi mogla dovesti do suspenzije njezina izvršenja.”;
Amandman 124
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 28.c (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 31. – stavci 3.a i 3.b (novi)
(28c)  u članku 31. dodaju se sljedeći stavci:
„3a. Prijenosom osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama u skladu sa stavkom 2. ne dovode se u pitanje prava podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ni korisnika međunarodne zaštite, a posebno u pogledu zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.”;
3b.  Osobni podaci koje su država članica ili Europol dobili iz VIS-a za potrebe kaznenog progona ne prosljeđuju se niti stavljaju na raspolaganje nijednoj trećoj zemlji, međunarodnoj organizaciji ili privatnom subjektu s poslovnim nastanom u Uniji ili izvan Unije. Zabrana se primjenjuje i ako se ti podaci naknadno obrađuju na nacionalnoj razini ili među državama članicama u skladu s Direktivom (EU) 2016/680.”;
Amandman 125
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 28.e – podtočka a (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 32. – stavak 2. – točka ea (nova)
(28e)  u članku 32. stavak 2. mijenja se kako slijedi:
(a)   umeće se sljedeća točka:
„(ea) spriječila da neovlaštene osobe upotrebljavaju automatizirane sustave za obradu podataka primjenom opreme za priopćavanje podataka;”;
Amandman 126
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 28.e (nova) – podtočka b (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 32. – stavak 2. – točke ja i jb (nove)
(b)  umeću se sljedeće točke:
„(ja) osigurala da se u slučaju prekida instalirani sustavi mogu osposobiti za nastavak normalnog funkcioniranja;
(jb)   osigurala pouzdanost tako da vodi računa o tome da su sve greške u funkcioniranju VIS-a pravilno prijavljene i da su uspostavljene potrebne tehničke mjere kako bi se osiguralo da se osobni podaci mogu obnoviti u slučaju oštećenja nastalog zbog kvara VIS-a;”;
Amandman 127
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 28.f (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 32.a (novi)
(28f)  umeće se sljedeći članak:
„Članak 32.a
Sigurnosni incidenti
1.   Svaki događaj koji utječe ili bi mogao utjecati na sigurnost VIS-a ili koji može prouzročiti oštećenje ili gubitak podataka iz VIS-a smatra se sigurnosnim incidentom, osobito u slučaju mogućeg nezakonitog pristupa podacima ili ugrožavanja dostupnosti, cjelovitosti i povjerljivosti podataka.
2.   Sigurnosnim incidentima upravlja se tako da se osigura brz, učinkovit i pravilan odgovor.
3.   Ne dovodeći u pitanje obavijest i priopćenje o povredi osobnih podataka na temelju članka 33. Uredbe (EU) 2016/679 ili članka 30. Direktive (EU) 2016/680, države članice, Europol i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu bez odgode o sigurnosnim incidentima obavješćuju Komisiju, agenciju eu-LISA, nacionalno nadzorno tijelo i Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Agencija eu-LISA bez odgode obavješćuje Komisiju i Europskog nadzornika za zaštitu podataka o svim sigurnosnim incidentima u vezi sa središnjim sustavom VIS-a.
4.   Informacije o sigurnosnom incidentu koji utječe ili može utjecati na rad VIS-a u državi članici ili u agenciji eu-LISA ili na dostupnost, cjelovitost i povjerljivost podataka koje su unijele ili poslale druge države članice, pružaju se svim državama članicama i o njima se bez odgode izvješćuje u skladu s planom upravljanja incidentima koji izrađuje agencija eu-LISA.
5.   Države članice i agencija eu-LISA surađuju u slučaju sigurnosnog incidenta.
6.   Komisija ozbiljne incidente bez odgode prijavljuje Europskom parlamentu i Vijeću. Ta izvješća nose oznaku EU RESTRICTED/RESTREINT UE u skladu s važećim pravilima o sigurnosti.
7.   Ako je do sigurnosnog incidenta došlo zbog zloupotrebe podataka, države članice, Europol i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu osiguravaju izricanje sankcija u skladu s člankom 36.”;
Amandman 128
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 28.g (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 33.
(28g)  članak 33. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 33.
Članak 33.
Odgovornost
Odgovornost
1.  Svaka osoba ili država članica koja je pretrpjela štetu zbog nezakonitih postupaka obrade ili bilo kojeg drugog čina koji nije u skladu s ovom Uredbom ima pravo na odštetu od države članice odgovorne za pretrpljenu štetu. Ta se država članica, u cijelosti ili dijelom, izuzima od svoje odgovornosti ako dokaže da nije odgovorna za događaj koji je doveo do nastanka štete.
1.  Ne dovodeći u pitanje pravo na naknadu štete od voditelja obrade ili izvršitelja obrade i njihovu odgovornost u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, Direktivom (EU) 2016/680 i Uredbom (EZ) br. 2018/1726:
(a)   svaka osoba ili država članica koja je pretrpjela materijalnu štetu zbog nezakonitih postupaka obrade osobnih podataka ili bilo kojeg drugog čina države članice koji nije u skladu s ovom Uredbom ima pravo na odštetu od te države članice;
(b)   svaka osoba ili država članica koja je pretrpjela materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog bilo kojeg čina Europola, Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu ili agencije eu-LISA koji nije u skladu s ovom Uredbom ima pravo na odštetu od predmetne agencije.
Dotična se država članica, Europol ili Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u cijelosti ili dijelom izuzimaju od odgovornosti u skladu s prvim podstavkom ako dokažu da nisu odgovorni za događaj koji je doveo do nastanka štete.
2.  Ako neka država članica ne ispuni svoje obveze prema ovoj Uredbi i time nanese štetu VIS-u, ta se država članica smatra odgovornom za takvu štetu, ako i u mjeri u kojoj upravno tijelo ili neka druga država članica nisu poduzele razumne mjere radi sprečavanja nastanka štete ili svođenja njezinih posljedica na najmanju mjeru.
2.  Ako neka država članica ne ispuni svoje obveze prema ovoj Uredbi i time nanese štetu središnjem sustavu VIS-a, ta se država članica smatra odgovornom za takvu štetu, ako eu-LISA ili neka druga država članica koja sudjeluje u središnjem sustavu VIS-a nisu poduzele razumne mjere radi sprečavanja nastanka štete ili svođenja njezinih posljedica na najmanju mjeru.
3.  Zahtjevi za odštetu upućeni državi članici zbog štete iz stavaka 1. i 2. podliježu odredbama nacionalnog prava tužene države članice.
3.  Zahtjevi za odštetu upućeni državi članici zbog štete iz stavaka 1. i 2. podliježu nacionalnom pravu te države članice. Za zahtjeve za odštetu upućene voditelju obrade, Europolu, Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu ili agenciji eu-LISA zbog štete iz stavaka 1. i 2. vrijede uvjeti predviđeni Ugovorima.”;
Amandman 129
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 29.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 34. – stavak 1.
1.  Svaka država članica, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i upravno tijelo vode evidenciju o svim postupcima obrade podataka u okviru VIS-a. Iz te evidencije mora biti vidljiva svrha pristupa iz članka 6. stavka 1., članka 20.a stavka 1., članka 22.k stavka 1. i članaka od 15. do 22. i od 22.g do 22.j, datum i vrijeme, vrsta prenesenih podataka iz članaka od 9. do 14., vrsta podataka upotrijebljenih za istraživanje iz članka 15. stavka 2., članka 18., članka 19. stavka 1., članka 20. stavka 1., članka 21. stavka 1., članka 22. stavka 1., članka 22.g, članka 22.h, članka 22.i, članka 22.j, članka 45.a i članka 45.d te naziv tijela koje unosi ili preuzima podatke. Osim toga, svaka država članica vodi evidenciju o osoblju koje je propisno ovlašteno unositi ili preuzimati podatke.
1.  Svaka država članica, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i agencija eu-LISA vode evidenciju o svim postupcima obrade podataka u okviru VIS-a. Iz te evidencije mora biti vidljiva svrha pristupa iz članka 6. stavka 1., članka 20.a stavka 1., članka 22.k stavka 1. i članaka od 15. do 22. i od 22.g do 22.j, datum i vrijeme, vrsta prenesenih podataka iz članaka od 9. do 14. i od 22.c do 22.f, vrsta podataka upotrijebljenih za istraživanje iz članka 15. stavka 2., članka 18., članka 19. stavka 1., članka 20. stavka 1., članka 21. stavka 1., članka 22. stavka 1., članka 22.g, članka 22.h, članka 22.i, članka 22.j, članka 45.a i članka 45.d te naziv tijela koje unosi ili preuzima podatke. Osim toga, svaka država članica vodi evidenciju o osoblju koje je propisno ovlašteno unositi ili preuzimati podatke.
Amandman 130
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 29.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 34. – stavak 2.
2.  Kad je riječ o postupcima navedenim u članku 45.b, svaki se postupak obrade podataka u VIS-u i EES-u evidentira u skladu s ovim člankom i člankom 41. Uredbe (EU) 2226/2017 o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES).
2.  Kad je riječ o postupcima navedenim u članku 45.b, svaki se postupak obrade podataka u VIS-u i EES-u evidentira u skladu s tim člankom i člankom 46. Uredbe (EU) 2226/2017 o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES). Kad je riječ o postupcima navedenima u članku 17.a, svaki se postupak obrade podataka u VIS-u i EES-u evidentira u skladu s ovim člankom i člankom 46. Uredbe (EU) 2017/2226.
Amandman 131
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 29.a (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 35.
(29.a)  Članak 35. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 35.
„Članak 35.
Unutarnja kontrola
Unutarnja kontrola
Države članice osigurava da svako nadležno tijelo koje je ovlašteno za pristup podacima u VIS-u poduzima mjere potrebne za usklađivanje s ovom Uredbom te surađuje, ako je to potrebno, s nacionalnim nadzornim tijelom.
Države članice osiguravaju da svako nadležno tijelo koje je ovlašteno za pristup podacima u VIS-u poduzima mjere potrebne za usklađivanje s ovom Uredbom te surađuje s nacionalnim nadzornim tijelom.”;
Amandman 132
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 29.b (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 36.
(29.b)  Članak 36. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 36.
„Članak 36.
Sankcije
Sankcije
Države članice poduzimaju potrebne mjere da bi zajamčile kažnjivost svake zloporabe podataka unesenih u VIS, uključujući administrativne i/ili kaznene sankcije u skladu s nacionalnim pravom, a koje su učinkovite, proporcionalne i koje odgovaraju od daljnjih počinjenja istih.
Države članice poduzimaju potrebne mjere da bi zajamčile kažnjivost svake zloporabe ili obrade podataka unesenih u VIS u suprotnosti s ovom Uredbom, uključujući administrativne i/ili kaznene sankcije u skladu s nacionalnim pravom, a koje su učinkovite, proporcionalne i koje odgovaraju od daljnjih počinjenja istih.”;
Amandman 133
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 30. – podtočka a
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 37. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Odgovorna država članica obavješćuje podnositelje zahtjeva i osobe iz članka 9. stavka 4. točke (f) o sljedećem:
1.  Ne dovodeći u pitanje pravo na informacije iz članaka 15. i 16. Uredbe (EU) 2018/1725, članaka 13. i 14. Uredbe (EU) 2016/679 i članka 13. Direktive 2016/680, odgovorna država članica obavješćuje državljane trećih zemalja i osobe iz članka 9. stavka 4. točke (f), članka 22.c stavka 2. točke (e) ili članka 22.d točke (e) o sljedećem:
Amandman 134
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 30. – podtočka aa (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 37. – stavak 1. – točka f
(aa)   u stavku 1. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:
(f)  postojanju prava na pristup podacima koji se na njih odnose i prava da se zatraži ispravljanje netočnih podataka o njima, odnosno brisanje nezakonito obrađenih podataka koji se na njih odnose, uključujući i pravo na primanje informacija o postupcima korištenja tih prava te pojedinostima o kontaktu nacionalnih nadzornih tijela iz članka 41. stavka 1., koji obrađuju zahtjeve vezane uz sigurnost osobnih podataka.
(f) postojanju prava na pristup podacima koji se na njih odnose i prava da se zatraži ispravljanje netočnih podataka o njima, odnosno brisanje nezakonito obrađenih podataka koji se na njih odnose, uključujući i pravo na primanje informacija o postupcima korištenja tih prava te o pojedinostima o kontaktu Europskog nadzornika za zaštitu podataka i nacionalnog nadzornog tijela države članice odgovorne za prikupljanje podataka iz članka 41. stavka 1., koji obrađuju zahtjeve vezane uz sigurnost osobnih podataka.”;
Amandman 135
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 30. – podtočka ab (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 37. – stavak 1. – točka fa (nova)
(ab)   u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:
„(fa) činjenici da države članice i Europol mogu pristupiti VIS-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva.”;
Amandman 136
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 30. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 37. – stavak 2.
2.  Podaci iz stavka 1. pružaju se u pisanom obliku državljaninu treće zemlje nakon prikupljanja podataka, fotografije i otisaka prstiju, kako je navedeno u članku 9. točkama 4., 5. i 6., članku 22.c stavku 2. i članku 22.d točkama (a) i (g) i, prema potrebi, usmeno na jeziku i na način koji subjekt podataka razumije ili se opravdano može pretpostaviti da razumije. Djeca moraju biti obaviještena na način primjeren dobi s pomoću letaka i/ili infografika i/ili izlaganja koja su posebno osmišljena za pojašnjenje postupka uzimanja otisaka prstiju.
2.  Podaci iz stavka 1. pružaju se jasno, sažeto i točno u pisanom obliku državljaninu treće zemlje nakon prikupljanja podataka, prikaza lica i otisaka prstiju, kako je navedeno u članku 9. točkama 4., 5. i 6., članku 22.c stavku 2. i članku 22.d točkama (a) do (g). Djeca moraju biti obaviještena na način primjeren dobi s pomoću letaka i/ili infografika i/ili izlaganja koja su posebno osmišljena za pojašnjenje postupka uzimanja otisaka prstiju.
Amandman 137
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 31.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 38. – stavak 3.
(31)  u članku 38. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
Briše se.
„3. Ako se zahtjev iz stavka 2. podnese nekoj drugoj državi članici, a ne odgovornoj državi članici, tijela države članice kojima je zahtjev podnesen stupaju u kontakt s tijelima odgovorne države članice u roku od sedam dana. Odgovorna država članica provjerava točnost podataka i zakonitost njihove obrade u okviru VIS-a u roku od mjesec dana.”;
Amandman 138
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 31.a (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 38.
(31.a)  Članak 38. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 38.
„Članak 38.
Pravo na pristup, ispravljanje i brisanje
Pravo na pristup osobnim podacima, njihov ispravak, dopunu i brisanje te pravo na ograničavanje obrade osobnih podataka
1.  Ne dovodeći u pitanje obveze dostavljanja drugih podataka u skladu s člankom 12. točkom (a) Direktive 95/46/EZ, sve osobe imaju pravo na primitak priopćenja o podacima koji se na njih odnose i koji su upisani u VIS te o državi članici koja ih je prenijela u VIS. Takav pristup podacima može dozvoliti samo država članica. Svaka država članica vodi evidenciju o svim zahtjevima za takav pristup podacima.
1.  Ne dovodeći u pitanje pravo na informacije iz članaka 15. i 16. Uredbe (EU) 2018/1725, podnositelje zahtjeva ili nositelje viza za dugotrajni boravak čiji su podaci pohranjeni u središnjem sustavu VIS-a obavješćuje se, u trenutku prikupljanja njihovih podatka, o postupcima za ostvarivanje prava iz članaka od 17. do 20. Uredbe (EU) 2018/1725] i članaka od 15. do 18. Uredbe (EU) 2016/679. Pružaju im se kontaktni podaci Europskog nadzornika za zaštitu podataka.
2.   Bilo koja osoba može zatražiti da se netočni podaci koji se odnose na nju isprave te da se izbrišu podaci koji su nezakonito uneseni. Odgovorna država članica neodložno provodi ispravljanje i brisanje u skladu sa svojim zakonima, propisima i postupcima.
2.   Kako bi ostvarile svoja prava iz članaka od 17. do 20. Uredbe (EU) 2018/1725 i članaka od 15. do 18. Uredbe (EU) 2016/679, osobe iz članka 1. imaju se pravo obratiti državi članici koja je unijela njihove podatke u VIS. Država članica koja primi podnesak ispituje ga i na njega odgovara što je prije moguće, a najkasnije u roku od 30 dana. Ako se kao odgovor na zahtjev utvrdi da su podaci pohranjeni u VIS-u činjenično netočni ili su nezakonito ubilježeni, odgovorna država članica bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od primitka zahtjeva, ispravlja ili briše te podatke u VIS-u u skladu s člankom 12. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) 2016/679. Ako se zahtjev podnese nekoj drugoj državi članici, a ne odgovornoj državi članici, tijela države članice kojima je zahtjev podnesen stupaju u kontakt s tijelima odgovorne države članice u roku od sedam dana. Odgovorna država članica provjerava točnost podataka i zakonitost njihove obrade u okviru VIS-a u roku od mjesec dana. Država članica koja se obratila tijelu odgovorne države članice obavješćuje predmetne osobe da su njihovi zahtjevi proslijeđeni radi daljnje obrade.
3.   Ako se zahtjev iz stavka 2. podnese nekoj drugoj državi članici, a ne odgovornoj državi članici, nadležne vlasti države članice kojoj je zahtjev podnesen stupa u kontakt s nadležnim vlastima odgovorne države članice u roku od 14 dana. Odgovorna država članica provjerava točnost podataka i zakonitost njihove obrade u okviru VIS-a u roku od mjesec dana.
3.   U slučajevima kada se odgovorna država članica ne slaže s tvrdnjom da su podaci uneseni u VIS netočni ili da su nezakonito uneseni, ona bez odgode donosi administrativnu odluku u pisanom obliku kojom objašnjava dotičnoj osobi zbog čega nije spremna ispraviti ili izbrisati podatke koji se odnose na tu osobu.
4.   Ako se dogodi da su podaci uneseni u VIS netočni ili nezakonito ubilježeni, odgovorna država članica ispravlja i briše podatke u skladu s člankom 24. stavkom 3. Odgovorna država članica u pisanom obliku bez odlaganja potvrđuje dotičnoj osobi da je poduzela ispravljanje ili brisanje podataka koji se na tu osobu odnose.
4.   Tom se odlukom dotičnoj osobi pružaju i informacije o mogućnosti osporavanja odluke donesene u pogledu podneska iz stavka 2. i, prema potrebi, o tome kako podnijeti tužbu ili pritužbu pred nadležnim tijelima ili sudovima te o bilo kakvoj pomoći koja je dostupna toj osobi, među ostalim, o pomoći nadležnih nacionalnih nadzornih tijela.
5.  Ako se odgovorna država članica ne slaže s tim da su podaci uneseni u VIS netočni ili da su bili nezakonito uneseni, ona bez odlaganja u pisanom obliku objašnjava dotičnoj osobi zbog čega nije spremna poduzeti ispravljanje ili brisanje podataka koji se odnose na tu osobu.
5.   Svaki upit podnesen na temelju stavka 2. mora sadržavati potrebne informacije za identificiranje dotične osobe. Te se informacije upotrebljavaju isključivo kako bi se omogućilo ostvarivanje prava iz stavka 2.
6.  Odgovorna država članica dotičnoj osobi također dostavlja informacije kojima objašnjava korake koje ta osoba može poduzeti ako ne prihvati dano objašnjenje. One uključuju informacije o tome kako ta osoba može pokrenuti postupak ili podnijeti žalbu nadležnim tijelima ili sudovima te države članice te o svakoj pomoći, uključujući onu nacionalnih nadzornih tijela iz članka 41. stavka 1., a koja je dostupna u skladu sa zakonima, propisima i postupcima te države članice.
6.  Odgovorna država članica vodi evidenciju u obliku pisanog dokumenta o podnošenju zahtjeva iz stavka 2. i odgovoru na njega. Taj se dokument daje na raspolaganje nadležnim nacionalnim nadzornim tijelima za zaštitu podataka bez odgode, a najkasnije sedam dana nakon odluke o ispravku ili brisanju podataka iz stavka 2. drugog podstavka odnosno nakon odluke iz stavka 3.”;
Amandman 139
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 31.b (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 39.
(31.b)  Članak 39. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 39.
„Članak 39.
Suradnja radi osiguranja prava na zaštitu podataka
Suradnja radi osiguranja prava na zaštitu podataka
1.  Države članice aktivno surađuju na ostvarivanju prava utvrđenih u članku 38. stavcima 2., 3. i 4.
1.  Nadležna tijela država članica aktivno surađuju u ostvarivanju prava utvrđenih člankom 38.
2.  Nacionalno nadzorno tijelo u svakoj državi članici na zahtjev pruža pomoć i savjetuje dotičnu osobu o ostvarivanju njezinih prava na ispravljanje ili brisanje podataka koji se na tu osobu odnose u skladu s člankom 28. stavkom 4. Direktive 95/46/EZ.
2.  Nadzorno tijelo iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 u svakoj državi članici na zahtjev pruža pomoć i savjetuje osobu na koju se podaci odnose o ostvarivanju njegovih ili njezinih prava na ispravak, dopunu ili brisanje osobnih podataka koji se na tu osobu odnose ili na ograničavanje obrade takvih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.
3.  U tom smislu nacionalno nadzorno tijelo odgovorne države članice koje je prenijelo podatke surađuje s nacionalnim nadzornim tijelom države članice kojoj je podnesen zahtjev.
U svrhu ostvarivanja ciljeva iz prvog podstavka nadzorno tijelo odgovorne države članice koje je proslijedilo podatke surađuje s nadzornim tijelom države članice kojoj je zahtjev podnesen.
Amandman 140
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 31.c (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 40.
(31.c)  Članak 40. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 40.
„Članak 40.
Pravna sredstva
Pravna sredstva
1.  U svakoj državi članici svaka osoba ima pravo pokrenuti postupak ili podnijeti žalbu nadležnim tijelima ili sudovima u toj državi članici koja je odbila pravo na pristup ili pravo na ispravljanje ili brisanje podataka koji se na nju odnose, što je predviđeno u članku 38. stavcima 1. i 2.
1.   Ne dovodeći u pitanje članke 77. i 79. Uredbe (EU) 2016/679, u svakoj državi članici svaka osoba ima pravo pokrenuti postupak ili podnijeti žalbu nadležnim tijelima ili sudovima u toj državi članici koja je odbila pravo na pristup podacima ili pravo na ispravljanje, dopunu ili brisanje podataka predviđenih u članku 38. ove Uredbe. Pravo na takvo pokretanje postupka ili podnošenje pritužbe također se primjenjuje u slučajevima kada na zahtjeve za pristup, ispravak, dopunu ili brisanje nije odgovoreno u rokovima predviđenima člankom 38. ili ih voditelj obrade podataka nikad nije obradio.
2.  Pomoć nacionalnog nadzornog tijela iz članka 39. stavka 2. ostaje dostupna tijekom postupka.
2.  Pomoć nadzornog tijela iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 ostaje dostupna tijekom postupka.”;
Amandman 141
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 31.d (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 41.
(31.d)  Članak 41. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 41.
„Članak 41.
Nadzor koji provodi nacionalno nadzorno tijelo
Nadzor koji provodi nacionalno nadzorno tijelo
1.  Nadležno tijelo ili tijela imenovana u svakoj državi članici, kojima su dane ovlasti iz članka 28. Direktive 95/46/EZ (nacionalno nadzorno tijelo), samostalno obavljaju nadzor nad zakonitošću obrade osobnih podataka iz članka 5. stavka 1. od strane države članice, uključujući i prijenos istih do VIS-a i iz njega.
1.  Svaka država članica osigurava da nadzorno tijelo iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 neovisno nadzire zakonitost obrade osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom, a koju provodi dotična država članica.
2.  Nacionalno nadzorno tijelo osigurava da se revizija aktivnosti obrade podataka u nacionalnom sustavu provodi u skladu s mjerodavnim međunarodnim revizorskim standardima i to najmanje svake četiri godine.
2.   Nadzorno tijelo ili tijela iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 osiguravaju da se revizija aktivnosti obrade podataka koje obavljaju za to odgovorna nacionalna tijela provodi u skladu s mjerodavnim međunarodnim revizorskim standardima i to najmanje svake tri godine. U evaluacijama provedenima u okviru mehanizma uspostavljenog Uredbom Vijeća (EU) br. 1053/2013 moguće je uzeti u obzir rezultate revizije. Nadzorno tijelo iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 svake godine objavljuje informacije o broju zahtjeva za ispravak, dopunu ili brisanje podataka ili za ograničavanje obrade podataka, o postupcima poduzetima nakon toga i broju ispravaka, dopuna, brisanja i ograničavanja obrade provedenih slijedom zahtjeva dotičnih osoba.
3.  Države članice osiguravaju da njihovo nacionalno nadzorno tijelo ima dovoljno sredstava za provođenje zadataka koje im je povjereno prema ovoj Uredbi.
3.  Države članice osiguravaju da njihovo nadzorno tijelo ima dovoljno sredstava za provođenje zadataka koje im je povjereno prema ovoj Uredbi i da ima pristup savjetima osoba s dovoljnom razinom znanja o biometrijskim podacima.
4.   Što se tiče obrade osobnih podataka u VIS-u, svaka država članica imenuje nadležno tijelo koje se smatra kontrolorom u skladu s člankom 2. točkom (d) Direktive 95/46/EZ i koje ima glavnu odgovornost za obradu podataka te države članice. Svaka država članica Komisiji priopćuje pojedinosti o tom tijelu.
5.   Svaka država članica podnosi sve podatke koje zatraži nacionalno nadzorno tijelo, a naročito im dostavlja podatke o aktivnostima koje su poduzete u skladu s člankom 28. i člankom 29. stavkom 1., omogućuje im pristup popisima iz članka 28. stavka 4. točke (c) i svojoj evidenciji iz članka 34. te im u omogućuje pristup svojim poslovnim prostorijama u svakom trenutku.
5.  Države članice podnose sve podatke koje zatraži nadzorno tijelo iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679, a naročito mu dostavlja podatke o aktivnostima koje su poduzete u skladu s njegovim odgovornostima utvrđenima ovom Uredbom. Države članice nadzornom tijelu uspostavljenom u skladu s člankom 51. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679odobravaju pristup svojoj evidenciji te mu omogućuju pristup svojim poslovnim prostorijama za interoperabilnost u svakom trenutku.”;
Amandman 142
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 31.e (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 42.
(31.e)  Članak 42. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 42.
„Članak 42.
Nadzor koji provodi Europski nadzornik za zaštitu podataka
Nadzor koji provodi Europski nadzornik za zaštitu podataka
1.  Europski nadzornik za zaštitu podataka provjerava provodi li upravno tijelo sve aktivnosti vezane uz obradu osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom. Pritom se primjenjuju dužnosti i ovlasti iz članaka 46. i 47. Uredbe (EZ) br. 45/2001.
1.  Europski nadzornik za zaštitu podataka odgovoran je za praćenje aktivnosti obrade osobnih podataka koju provode agencija eu-LISA, Europol i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u okviru ove Uredbe i za jamčenje toga da se takve aktivnosti provode u skladu s Uredbom (EU2018/1725 i ovom Uredbom.
2.  Europski nadzornik za zaštitu podataka jamči da se revizija aktivnosti obrade podataka koju provodi upravno tijelo izvodi u skladu s mjerodavnim međunarodnim revizorskim standardima najmanje svake četiri godine. Izvješće o takvoj reviziji šalje se Europskom parlamentu, Vijeću, upravnom tijelu, Komisiji i nacionalnim nadzornim tijelima. Upravno tijelo ima mogućnost davanja primjedbi prije donošenja takvog izvješća.
2.  Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da se revizija aktivnosti obrade osobnih podataka koje izvršava agencija eu-LISA provodi u skladu s odgovarajućim međunarodnim revizijskim standardima najmanje svake tri godine. Izvješće o toj reviziji šalje se Europskom parlamentu, Vijeću, agenciji eu-LISA, Komisiji i državama članicama. Agencija eu-LISA ima mogućnost davanja primjedbi prije donošenja izvješća.
3.   Upravno tijelo dostavlja europskom nadzorniku za zaštitu podataka tražene podatke, dozvoljava mu pristup svim dokumentima i evidenciji iz članka 34. stavka 1. te pristup svim svojim poslovnim prostorijama u svakom trenutku.
3.   Agencija eu-LISA dostavlja Europskom nadzorniku za zaštitu podataka tražene podatke, dozvoljava Europskom nadzorniku za zaštitu podataka pristup svim dokumentima i evidencijama iz članaka 22.r, 34 i 45.b te dozvoljava Europskom nadzorniku za zaštitu podataka pristup svim svojim poslovnim prostorijama u svakom trenutku.
Amandman 143
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 32.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 43. – stavci 1. i 2.
(32)  u članku 43. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:
Briše se.
1.  Europski nadzornik za zaštitu podataka djeluje u bliskoj suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima u pogledu posebnih pitanja koja zahtijevaju sudjelovanje nacionalnih tijela, posebice ako Europski nadzornik za zaštitu podataka ili nacionalno nadzorno tijelo utvrde velike razlike u praksama država članica ili utvrde moguće nezakonite prijenose komponenti interoperabilnosti uporabom komunikacijskih kanala, ili u kontekstu pitanja koja je postavilo jedno nacionalno nadzorno tijelo ili njih više o provedbi i tumačenju ove Uredbe.
2.  U slučajevima iz stavka 1. mora se osigurati usklađeni nadzor u skladu s člankom 62. Uredbe (EU) XXXX/2018 [izmijenjena Uredba 45/2001].;
Amandman 144
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 32.a (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 43.
(32.a)  Članak 43. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 43.
„Članak 43.
Suradnja između nacionalnih nadzornih tijela i europskog nadzornika za zaštitu podataka
Suradnja između nacionalnih nadzornih tijela i europskog nadzornika za zaštitu podataka
1.  Nacionalna nadzorna tijela i europski nadzornik za zaštitu podataka, svatko u okviru svojih nadležnosti, aktivno surađuju u okviru svojih odgovornosti te osiguravaju usklađeni nadzor VIS-a i nacionalnog sustava.
1.   Nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka, svatko u okviru svojih ovlasti, aktivno surađuju u okviru svojih odgovornosti kako bi osigurali usklađen nadzor nad komponentama interoperabilnosti i drugim odredbama iz ove Uredbe.
2.  Djelujući u okviru svojih nadležnosti, prema potrebi, razmjenjuju relevantne informacije, uzajamno si pomažu pri obavljanju revizija i pregleda, ispituju poteškoće pri tumačenju ili primjeni ove Uredbe, istražuju probleme pri obavljanju neovisnog nadzora ili pri ostvarivanju prava subjekata na koje se odnose podaci, izrađuju usklađene prijedloge za zajednička rješenja eventualnih problema i promiču svijest o pravima na zaštitu podataka.
2.   Europski nadzornik za zaštitu podataka i nadzorna tijela razmjenjuju relevantne informacije, pomažu si međusobno u provođenju revizija i inspekcija, razmatraju sve poteškoće pri tumačenju ili primjeni ove Uredbe, procjenjuju probleme koji nastaju pri provođenju nezavisnog nadzora ili ostvarivanju prava ispitanika, sastavljaju usklađene prijedloge za zajednička rješenja svih problema te promiču osviještenost o pravima na zaštitu podataka, prema potrebi.
3.  Nacionalna nadzorna tijela i europski nadzornik za zaštitu podataka u tu se svrhu sastaju najmanje dva puta godišnje. Troškove i organizaciju takvih sastanaka snosi europski nadzornik za zaštitu podataka. Poslovnik se donosi na prvom sastanku. Daljnje metode rada razvijaju se zajednički prema potrebi.
3.   Za potrebe stavka 2. nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka sastaju se najmanje dvaput godišnje u okviru Europskog odbora za zaštitu podataka. Troškove tih sastanaka snosi te je za njihovu organizaciju zadužen Europski odbor za zaštitu podataka. Poslovnik se donosi na prvom sastanku. Daljnje metode rada razvijaju se zajednički prema potrebi.
4.  Svake dvije godine Europskom se parlamentu, Vijeću, Komisiji i upravnom tijelu šalje zajedničko izvješće o aktivnostima. To izvješće uključuje poglavlje o svakoj državi članici koju je pripremilo nacionalno nadzorno tijelo te države članice.
4.   Europski odbor za zaštitu podataka svake dvije godine šalje zajedničko izvješće o aktivnostima Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Europolu, Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu te agenciji eu-LISA. To izvješće uključuje poglavlje o svakoj državi članici koje je pripremilo nadzorno tijelo te države članice.”;
Amandman 145
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 32.b (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 44.
(32.b)  Članak 44. se briše;
Članak 44.
Zaštita podataka tijekom prijelaznog razdoblja
Ako Komisija u skladu s člankom 26. stavkom 4. ove Uredbe svoje odgovornosti delegira u prijelaznom razdoblju nekom drugom tijelu ili tijelima, ona jamči da europski nadzornik za zaštitu podataka ima pravo i u mogućnosti je provoditi svoje zadatke u potpunosti, uključujući i provjere na licu mjesta, te da koristi sve ostale ovlasti koje su mu dane prema članku 47. Uredbe (EZ) br. 45/2001.
Amandman 146
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 32.c (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45. – stavak 2.a (novi)
(32.c)  u članku 45. umeće se sljedeći stavak:
„2.a Mjere potrebne za razvoj središnjeg sustava VIS-a, nacionalnog sučelja u svakoj državi članici i komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava VIS-a i nacionalnih sučelja donose se u skladu s postupkom iz članka 49. stavka 2. kada se odnose na sljedeća pitanja:
(a)   osmišljavanje fizičkog ustrojstva sustava uključujući njegovu komunikacijsku mrežu;
(b)   tehnička obilježja koja utječu na zaštitu osobnih podataka;
(c)   tehnička obilježja koja imaju ozbiljne financijske posljedice na proračune država članica ili koja imaju ozbiljne tehničke posljedice na nacionalne sustave država članica;
(d)   razvoj sigurnosnih zahtjeva, uključujući biometrijske aspekte.”
Amandman 147
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 34.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.a – stavak 1. – podstavak 1. – uvodni dio

 

Izmjena

Propisno ovlašteno osoblje nadležnih tijela država članica, Komisije, agencije eu-LISA i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu uspostavljene Uredbom (EU) 2016/1624, imaju pristup, isključivo za potrebe izvješćivanja i u statističke svrhe, a da se pritom ne omogućuje identifikacija pojedinaca, radi pregledavanja sljedećih podataka:

Propisno ovlašteno osoblje nadležnih tijela država članica, Komisije, agencije eu-LISA i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu uspostavljene Uredbom (EU) 2016/1624, imaju pristup, isključivo za potrebe izvješćivanja i u statističke svrhe, a da se pritom ne omogućuje identifikacija pojedinaca uz pomoć potpune anonimnosti podataka, radi pregledavanja sljedećih podataka:

Amandman 148
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 34.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.a – stavak 1. – podstavak 1. – točka c
(c)  spola, datuma rođenja i trenutačnog državljanstva podnositelja;
(c)  spola, godine rođenja i trenutačnog državljanstva podnositelja;
Amandman 149
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 34.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.a – stavak 1. – podstavak 1. – točka h
(h)  razloga navedenih za svaku odluku o dokumentu ili zahtjevu, samo u pogledu viza za kratkotrajni boravak; u pogledu viza za dugotrajni boravak i boravišnih dozvola, odluke o zahtjevu (izdati ili odbiti zahtjev i zbog kojih razloga);
(h)  razloga navedenih za svaku odluku za odbijanje vize za kratkotrajni boravak, uključujući upućivanje na sve rezultate u pretraživanim informacijskim sustavima Unije, u podacima Europola ili Interpola, u popisu za praćenje iz članka 29. Uredbe (EU) 2018/1240 ili u posebnim pokazateljima rizika;
Amandman 150
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 34.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.a – stavak 1. – podstavak 1. – točka ha (nova)
(ha)  razloga navedenih za svaku odluku za odbijanje izdavanja dokumenta, uključujući upućivanje na sve rezultate u pretraživanim informacijskim sustavima Unije, u podacima Europola ili Interpola, u popisu za praćenje iz članka 34. Uredbe (EU) 2018/1240 ili u posebnim pokazateljima rizika;
Amandman 151
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 34.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.a – stavak 1. – podstavak 1. – točka k
(k)  kad je riječ o vizama za kratkotrajni boravak, glavne svrhe putovanja; kad je riječ o vizama za dugotrajni boravak i dozvolama boravka, svrhe zahtjeva;
(k)  kad je riječ o vizama za kratkotrajni boravak, glavne svrhe putovanja;
Amandman 152
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 34.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.a – stavak 1. – podstavak 1. – točka l
(l)  unesenih podataka koji se odnose na bilo koji oduzeti, poništeni ili oduzeti dokument, odnosno dokument čiji je rok produljen, prema potrebi;
(l)  unesenih podataka koji se odnose na bilo koji oduzeti, poništeni ili oduzeti dokument vize, odnosno dokument čiji je rok produljen, prema potrebi;
Amandman 153
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 34.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.a – stavak 6.
6.  Na kraju svake godine sastavlja se statističko izvješće u obliku zbirke tromjesečnih statističkih podataka za tu godinu. Statistički podaci sadržavaju raščlambu podataka za svaku državu članicu.
6.  Na kraju svake godine statistički podaci kompiliraju se u okviru godišnjeg izvješća za tu godinu. Statistički podaci sadržavaju raščlambu podataka za svaku državu članicu. Izvješće se objavljuje i šalje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i nacionalnim nadzornim tijelima.
Amandman 154
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.b – stavak 1.
1.  Kako bi ispunili svoju obvezu iz članka 26. stavka 1. točke (b) Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma, zračni prijevoznici, pomorski prijevoznici i međunarodni prijevoznici koji prevoze skupine autobusom kopnenim putem šalju upit u VIS kako bi provjerili imaju li državljani trećih zemalja koji su nositelji vize za kratkotrajni boravak, vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole valjanu vizu za kratkotrajni boravak, vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu, prema potrebi. U tu svrhu, prijevoznici u pogledu viza za kratkotrajni boravak dostavljaju podatke navedene u članku 9. stavku 4. točkama (a), (b) i (c) ove Uredbe ili članku 22.c točkama (a), (b) i (c), prema potrebi.
1.  Kako bi ispunili svoju obvezu iz članka 26. stavka 1. točke (b) Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma, zračni prijevoznici, pomorski prijevoznici i međunarodni prijevoznici koji prevoze skupine autobusom kopnenim putem šalju upit u VIS kako bi provjerili imaju li državljani trećih zemalja koji su nositelji vize za kratkotrajni boravak, vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole valjanu vizu za kratkotrajni boravak, vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu, prema potrebi. U slučajevima kada putnicima nije dopušten ukrcaj zbog upita postavljenog u okviru VIS-a, prijevoznici će pružiti te podatke putnicima kao i sredstvo s pomoću kojega mogu ostvariti svoje pravo na pristup osobnim podacima u VIS-u, njihov ispravak i brisanje.;
Amandman 155
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.b – stavak 3.
3.  Siguran pristup pristupnoj točki za prijevoznike iz članka 1. stavka 2. točke (h) Odluke 2004/512/EZ kako je izmijenjena ovom Uredbom omogućuje prijevoznicima da izvrše pretraživanje iz stavka 1. prije ukrcaja putnika. U tu svrhu, prijevoznik može poslati upit za dopuštenje za pretraživanje VIS-a uporabom podataka sadržanih u strojno čitljivom dijelu putne isprave.
3.  Sigurnim pristupom portalu za prijevoznike iz članka 2.a točke (h), uključujući mogućnost uporabe mobilnih tehničkih rješenja, prijevoznicima se omogućuje da izvrše pretraživanje iz stavka 1. prije ukrcaja putnika. Prijevoznik unosi podatke koji se nalaze na strojno čitljivom području putne isprave i navodi državu članicu ulaska. Iznimno, u slučaju zrakoplovnog tranzita, prijevoznik nije dužan provjeriti posjeduje li državljanin treće zemlje važeću vizu za kratkotrajni boravak, vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu, kako je primjenjivo.
Amandman 156
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.b – stavak 4.
4.  VIS navodi ima li osoba važeću vizu i daje odgovor prijevoznicima OK/NOT OK.
4.  VIS navodi ima li osoba važeću vizu za kratkotrajni boravak, vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu, kako je primjenjivo, i daje odgovor prijevoznicima OK/NOT OK. Ako je viza za kratkotrajni boravak izdana s ograničenom područnom valjanošću u skladu s člankom 25. Uredbe (EZ) br. 810/2009, odgovorom koji pruža VIS uzimaju se u obzir država članica ili države članice za koje je viza valjana kao i država članica ulaska koju je naveo prijevoznik. Prijevoznici mogu pohraniti poslane informacije i primljeni odgovor u skladu s primjenjivim pravom. Odgovor „OK/NOT OK” ne može se smatrati odlukom o odobravanju ili odbijanju ulaska u skladu s Uredbom (EU) 2016/399. Komisija provedbenim aktima donosi detaljna pravilima o uvjetima funkcioniranja portala za prijevoznike te primjenjivim pravilima o zaštiti podataka i sigurnosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.
Amandman 157
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.b – stavak 5.
5.  Uspostavlja se sustav za autentifikaciju, koji je namijenjen isključivo prijevoznicima, kojim se ovlaštenom osoblju prijevoznika omogućuje pristup pristupnoj točki prijevoznika za potrebe stavka 2. Sustav za autentifikaciju donosi Komisija s pomoću provedbenih akata u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.
5.  Uspostavlja se sustav za autentifikaciju, koji je namijenjen isključivo prijevoznicima, kojim se ovlaštenom osoblju prijevoznika omogućuje pristup pristupnoj točki prijevoznika za potrebe stavka 2. Pri uspostavi sustava za autentifikaciju u obzir se uzimaju upravljanje rizikom u području informacijske sigurnosti i načela tehničke i integrirane zaštite podataka. Sustav za autentifikaciju donosi Komisija s pomoću provedbenih akata u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.
Amandman 158
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.b – stavak 5.a (novi)
5.a  Portal za prijevoznike upotrebljava zasebnu bazu podataka samo za čitanje koja se dnevno ažurira jednosmjernom ekstrakcijom najmanjeg potrebnog podskupa podataka pohranjenih u VIS-u. Agencija eu-LISA odgovorna je za sigurnost portala za prijevoznike, sigurnost osobnih podataka sadržanih u njemu i proces ekstrakcije osobnih podataka u zasebnu bazu podataka samo za čitanje.
Amandman 159
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.b – stavak 5.b (novi)
5.b  Prijevoznici iz stavka 1. ovog članka podliježu sankcijama predviđenima u skladu s člankom 26. stavkom 2. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama („Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma”) i člankom 4. Direktive Vijeća 2001/51/EZ kada prevoze državljane trećih zemalja koji nemaju valjanu vizu iako podliježu obvezi posjedovanja vize.
Amandman 160
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.b – stavak 5.c (novi)
5.c  Ako je državljanima trećih zemalja odbijen ulazak, svaki prijevoznik koji ih je doveo do vanjskih granica zračnim, morskim i kopnenim putem dužan je za njih odmah ponovno preuzeti odgovornost. Na zahtjev graničnih tijela prijevoznici su dužni vratiti državljane trećih zemalja u treću zemlju iz koje su prevezeni, u treću zemlju koja je izdala putnu ispravu s kojom su putovali ili u bilo koju treću zemlju za koju su sigurni da će ih prihvatiti.
Amandman 161
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.b – stavak 5.d (novi)
5.d  Odstupajući od stavka 1., za prijevoznike koji prevoze skupine putnika autobusima kopnenim putem tijekom prve tri godine nakon početka primjene ove Uredbe provjera iz stavka 1. nije obvezna, a odredbe iz stavka 5.b na njih se ne primjenjuju.
Amandman 162
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.c – stavak 1.
1.  Ako nije tehnički moguće izvršiti pretraživanje iz članka 45.b stavka 1. zbog kvara u bilo kojem dijelu VIS-a ili iz drugih razloga izvan kontrole prijevoznika, prijevoznici su izuzeti od obveze provjere posjedovanja valjane vize ili putne isprave upotrebom pristupne točke za prijevoznike. Upravno tijelo obavješćuje prijevoznike kad otkrije takav kvar. Prijevoznike obavješćuje i nakon otklanjanja kvara. Ako takav kvar otkriju prijevoznici, oni mogu obavijestiti upravno tijelo.
1.  Ako nije tehnički moguće izvršiti pretraživanje iz članka 45.b stavka 1. zbog kvara u bilo kojem dijelu VIS-a, prijevoznici su izuzeti od obveze provjere posjedovanja valjane vize ili putne isprave upotrebom pristupne točke za prijevoznike. Agencija eu-LISA obavješćuje prijevoznike kad otkrije takav kvar. Prijevoznike obavješćuje i nakon otklanjanja kvara. Ako takav kvar otkriju prijevoznici, oni mogu obavijestiti agenciju eu-LISA.
Amandman 163
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.c – stavak 1.a (novi)
1.a  Sankcije iz članka 45.b stavka 5.b ne izriču se prijevoznicima u slučajevima iz stavka 1. ovog članka.
Amandman 164
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.c – stavak 1.b (novi)
1.b  Ako je iz drugih razloga osim kvara bilo kojeg dijela VIS-a tehnički nemoguće da prijevoznik izvrši pretraživanje iz članka 45.b stavka 1. tijekom duljeg razdoblja, taj prijevoznik o tome obavješćuje agenciju eu-LISA.
Amandman 165
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.d – stavak 1.
1.  Članovi timova europske granične i obalne straže te timovi osoblja uključenog u postupke povezane s vraćanjem u okviru svojih ovlasti imaju pravo na pristup podacima iz VIS-a i njihovo pretraživanje radi izvršenja zadaća i ovlasti u skladu s člankom 40. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća* uz pristup predviđen člankom 40. stavkom 8. te Uredbe.
1.  Članovi timova europske granične i obalne straže u okviru svojih ovlasti imaju pravo na pristup podacima iz VIS-a i njihovo pretraživanje radi izvršenja zadaća i ovlasti u skladu s člankom 40. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća*.
Amandman 166
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.e – stavak 1.
1.  Kad je riječ o pristupu iz članka 45.d stavka 1., tim europske granične i obalne straže može podnijeti zahtjev za uvid u sve podatke ili određeni skup podataka pohranjenih u VIS-u središnjoj pristupnoj točki europske granične i obalne straže iz članka 45.d stavka 2. U zahtjevu se poziva na operativni plan za granične kontrole, zaštitu državne granice i/ili vraćanje države članice na kojoj se temelji zahtjev. Nakon primitka zahtjeva za pristup, središnja pristupna točka europske granične i obalne straže provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za pristup iz stavka 2. Ako su ispunjeni svi uvjeti za pristup, propisno ovlašteno osoblje središnje pristupne točke obrađuje zahtjeve. Podaci VIS-a kojima je pristupljeno šalju se timu na takav način da se ne ugrozi sigurnost podataka.
1.  Kad je riječ o pristupu iz članka 45.d stavka 1., tim europske granične i obalne straže može podnijeti zahtjev za uvid u sve podatke ili određeni skup podataka pohranjenih u VIS-u središnjoj pristupnoj točki europske granične i obalne straže iz članka 45.d stavka 2. U zahtjevu se poziva na operativni plan za granične kontrole i zaštitu državne granice države članice na kojoj se temelji zahtjev. Nakon primitka zahtjeva za pristup, središnja pristupna točka europske granične i obalne straže provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za pristup iz stavka 2. Ako su ispunjeni svi uvjeti za pristup, propisno ovlašteno osoblje središnje pristupne točke obrađuje zahtjeve. Podaci VIS-a kojima je pristupljeno šalju se timu na takav način da se ne ugrozi sigurnost podataka.
Amandman 167
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.e – stavak 2. – točka a
a)  država članica domaćin ovlašćuje članove tima za pretraživanje VIS-a kako bi se ispunili operativni ciljevi navedeni u operativnom planu za granične kontrole, zaštitu državne granice i vraćanje i
a)  država članica domaćin ovlašćuje članove tima za pretraživanje VIS-a kako bi se ispunili operativni ciljevi navedeni u operativnom planu za granične kontrole i zaštitu državne granice i
Amandman 168
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.e – stavak 3.
3.  U skladu s člankom 40. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/1624, članovi timova te timovi osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem mogu reagirati na informacije dobivene iz VIS-a samo prema uputama i, kao opće pravilo, u prisutnosti granične straže ili osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem države članice domaćina u kojoj djeluju. Država članica domaćin može ovlastiti članove timova da djeluju u njezino ime.
3.  U skladu s člankom 40. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/1624, članovi timova mogu reagirati na informacije dobivene iz VIS-a samo prema uputama i, kao opće pravilo, u prisutnosti granične straže države članice domaćina u kojoj djeluju. Država članica domaćin može ovlastiti članove timova da djeluju u njezino ime.
Amandman 169
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.e – stavak 7.
7.  U skladu s odredbama članka 34., upravno tijelo čuva svu evidenciju o postupcima obrade podataka u okviru VIS-a koje izvršava član timova europske granične i obalne straže ili timovi osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem.
7.  U skladu s odredbama članka 34., upravno tijelo čuva svu evidenciju o postupcima obrade podataka u okviru VIS-a koje izvršava član timova europske granične i obalne straže.
Amandman 170
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.e – stavak 8.
8.  Svaki pristup i pretraživanje koje provede Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu evidentira se u skladu s odredbama članka 34., a evidentira se i svaka upotreba podataka kojima je pristupila.
8.  Svaki pristup i pretraživanje koje provede Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu evidentira se u skladu s odredbama članka 34., a evidentira se i svaka upotreba podataka kojima su pristupili timovi Agencije.
Amandman 171
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 45.e – stavak 9.
9.  Osim kad je to potrebno za izvršavanje zadaća u svrhe utvrđene Uredbom o uspostavi sustava EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), nijedan dio VIS-a ne povezuje se ni s jednim računalnim sustavom za prikupljanje i obradu podataka kojim upravlja Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu ili koji se u okviru nje upotrebljava niti se podaci iz VIS-a kojima ona ima pristup prenose u takav sustav. Nijedan se dio VIS-a ne preuzima. Evidentiranje pristupa i pretraživanja ne smatra se preuzimanjem ili umnožavanjem podataka iz VIS-a.
9.  Ni jedan dio VIS-a ne povezuje se ni s jednim računalnim sustavom za prikupljanje i obradu podataka kojim upravlja Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu ili koji se u okviru nje upotrebljava niti se podaci iz VIS-a kojima ona ima pristup prenose u takav sustav. Nijedan se dio VIS-a ne preuzima. Evidentiranje pristupa i pretraživanja ne smatra se preuzimanjem ili umnožavanjem podataka iz VIS-a.
Amandman 172
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.a (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 46.
(35.a)  Članak 46. se briše;
Članak 46.
Uključivanje tehničkih funkcionalnosti Schengenske savjetodavne mreže
Savjetodavni mehanizmi iz članka 16. zamjenjuju Schengensku savjetodavnu mrežu od datuma koji je utvrđen u skladu s postupkom iz članka 49. stavka 3. kada sve te države članice, koje se na dan stupanja na snagu ove Uredbe koriste Schengenskom savjetodavnom mrežom, notificiraju zakonske i tehničke mjere za uporabu VIS-a u svrhu savjetovanja između središnjih tijela nadležnih za izdavanje viza o zahtjevima za vize u skladu s člankom 17. stavkom 2. Schengenske konvencije.
Amandman 173
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.b (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 47.
(35.b)  Članak 47. se briše;
Članak 47.
Početak prijenosa podataka
Svaka država članica obavješćuje Komisiju da je obavila sve potrebne tehničke i zakonske mjere za prijenos podataka iz članka 5. stavka 1. u središnji VIS putem nacionalnog sučelja.
(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32008R0767)
Amandman 174
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.c (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 48.
(35.c)  Članak 48. se briše;
Članak 48.
Početak rada
1.  Komisija određuje datum početka rada VIS-a, kada:
(a)  se donesu mjere iz članka 45. stavka 2.;
(b)  Komisija proglasi uspješno okončanje opsežnog testiranja VIS-a koje zajednički provode Komisija i države članice;
(c)  države članice nakon provjere tehničkih mjera obavijeste Komisiju da su obavile sve potrebne tehničke i zakonske mjere prikupljanja i prijenosa podataka iz članka 5. stavka 1. u VIS za sve zahtjeve iz prve regije, utvrđene u skladu sa stavkom 4., uključujući i mjere za prikupljanje i/ili prijenos podataka u ime neke druge države članice.
2.  Komisija izvješćuje Europski parlament o rezultatima provedenog testiranja u skladu sa stavkom 1. točkom (b).
3.  U svakoj drugoj regiji Komisija određuje datum od kojeg prijenos podataka iz članka 5. stavka 1. postaje obveznim nakon što države članice obavijeste Komisiju da su provele potrebne tehničke i zakonske mjere za prikupljanje i prijenos podataka iz članka 5. stavka 1. u VIS za sve zahtjeve u dotičnoj regiji, uključujući i mjere za prikupljanje i/ili prijenos podataka u ime neke druge države članice. Svaka država članica može započeti s aktivnostima i prije tog datuma, čim obavijesti Komisiju da je poduzela potrebne tehničke i zakonske mjere za prikupljanje i prijenos najmanje onih podataka u VIS koji su navedeni u članku 5. stavku 1. točkama (a) i (b).
4.  Regije iz stavaka 1. i 3. utvrđuju se u skladu s postupkom iz članka 49. stavka 3. Kriteriji za utvrđivanje tih regija predstavljaju rizik nezakonitog useljenja, opasnost po unutarnju sigurnost države članice i izvedivost prikupljanja biometričkih podataka sa svih lokacija u toj regiji.
5.  Komisija objavljuje datume početka rada u svakoj regiji u Službenom listu Europske unije.
6.  Niti jedna država članica ne smije koristiti podatke koje je druga država članica prenijela u VIS prije nego što ista ili druga država članica koja predstavlja tu državu članicu ne započne unositi podatke u skladu sa stavcima 1. i 3.
Amandman 175
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.d (nova)
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 48.a (novi)
(35.d)  Umeće se sljedeći članak:
„Članak 48.a
Postupak delegiranja
1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9.cb i članka 23. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 9.cb i članka 23. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 9.cb i članka 23. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;
Amandman 176
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 38.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 50. – naslov
Nadzor i ocjenjivanje
Nadzor i ocjenjivanje učinka na temeljna prava
Amandman 177
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 38.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 50. – stavak 1.
1.  Upravno tijelo jamči uspostavu postupaka za nadzor rada VIS-a s obzirom na postizanje ciljeva koji se odnose na rezultate, isplativost, sigurnost i kakvoću usluga.
1.  Agencija eu-LISA jamči uspostavu postupaka za nadzor rada VIS-a s obzirom na postizanje ciljeva koji se odnose na rezultate, isplativost, sigurnost i kakvoću usluga te za nadzor poštovanja temeljnih prava, uključujući pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na nediskriminaciju, prava djeteta i pravo na djelotvoran pravni lijek.
Amandman 178
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 38.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 50. – stavak 2.
2.  Za namjene tehničkog održavanja upravno tijelo ima pristup potrebnim podacima koji se odnose na djelatnosti obrade koje se provode u VIS-u.
2.  Agencija eu-LISA za potrebe tehničkog održavanja ima pristup potrebnim podacima koji se odnose na djelatnosti obrade koje se provode u VIS-u.
Amandman 179
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 38.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 50. – stavak 3.
3.  Svake dvije godine eu-LISA podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji izvješće o tehničkom funkcioniranju VIS-a, uključujući i njegovu sigurnost.
3.  Svake dvije godine eu-LISA podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji izvješće o tehničkom funkcioniranju VIS-a, uključujući njegovu sigurnost i troškove. To izvješće sadrži pregled trenutačnog napretka razvoja projekta i povezanih troškova, financijsku procjenu učinka te informacije o svim tehničkim problemima i rizicima koji bi mogli utjecati na sveukupne troškove sustava.
Amandman 180
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 38.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 50. – stavak 3.a (novi)
3.a  U slučaju kašnjenja u procesu razvoja, eu-LISA obavješćuje Europski parlament i Vijeće u najkraćem mogućem roku o razlozima kašnjenja i njihovom učinku na rokove i financiranje.
Amandman 181
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 38.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 50. – stavak 4. − podstavak 1. − točka a
(a)  točnoj svrsi pretraživanja, među ostalim i o vrsti terorističkog kaznenog djela ili teškog kaznenog djela;
(a)  točnoj svrsi pretraživanja, među ostalim i o vrsti terorističkog kaznenog djela ili teškog kaznenog djela, te pristupima podacima o djeci u dobi ispod 12 godina;
Amandman 182
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 38.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 1. – stavak 4. – podstavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  broju i vrsti slučajeva u kojima se primjenjivao hitni postupak iz članka 22.m stavka 2., uključujući one slučajeve u kojima naknadnom provjerom koju je provela središnja pristupna točka nije potvrđena navedena hitnost;
Amandman 183
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 38.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 50. – stavak 4. – podstavak 1. – točka da (nova)
(da)  statistikama o trgovanju djecom, uključujući primjere uspješne identifikacije.
Amandman 184
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 38.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 50. – stavak 4. – podstavak 2.
Godišnja izvješća država članica i Europola šalju se Komisiji do 30. lipnja sljedeće godine.
Godišnja izvješća država članica i Europola šalju se Komisiji do 30. lipnja sljedeće godine. Komisija sastavlja sveobuhvatno izvješće koje uključuje godišnja izvješća i objavljuje se 30. prosinca te godine.
Amandman 185
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 38.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 50. – stavak 5.
5.  Svake četiri godine Komisija obavlja cjelovito ocjenjivanje VIS-a. To cjelovito ocjenjivanje uključuje pregled postignutih rezultata s obzirom na ciljeve te procjenu važenja temeljnih načela, primjene ove Uredbe s obzirom na VIS, sigurnost VIS-a, primjene odredbi iz članka 31. i svih učinaka na budući rad. Komisija prosljeđuje ocjenu Europskom parlamentu i Vijeću.
5.  Svake dvije godine Komisija obavlja cjelovito ocjenjivanje VIS-a. To cjelovito ocjenjivanje uključuje pregled postignutih rezultata s obzirom na ciljeve i troškove te procjenu važenja temeljnih načela, učinka na temeljna prava, primjene ove Uredbe s obzirom na VIS, sigurnost VIS-a, primjene odredbi iz članka 31. i svih učinaka na budući rad. Komisija prosljeđuje ocjenu Europskom parlamentu i Vijeću.
Amandman 186
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 39.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Prilog 1. – naslov
(39)  naslov Priloga 1. zamjenjuje se sljedećim:
Briše se.
Popis međunarodnih organizacija iz članka 31. stavka 1.
Amandman 187
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
POGLAVLJE III.a – članak 22.a – stavak 1.a (novi)
1.a  Tijelo ovlašteno za izdavanje odluke otvara pojedinačni dosje prije njezina izdavanja.
Amandman 188
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
POGLAVLJE III.a – članak 22.a – stavak 3.
3.  Ako je nositelj podnio zahtjev kao dio skupine ili s članom obitelji, nadležno tijelo otvara pojedinačni dosje za svaku osobu iz skupine i povezuje dosjee osoba koje su zajedno podnijele zahtjev i kojima je izdana viza za dugotrajni boravak ili boravišna dozvola.
3.  Ako je nositelj podnio zahtjev kao dio skupine ili s članom obitelji, nadležno tijelo otvara pojedinačni dosje za svaku osobu iz skupine i povezuje dosjee osoba koje su zajedno podnijele zahtjev i kojima je izdana viza za dugotrajni boravak ili boravišna dozvola. Zahtjevi roditelja ili zakonskih skrbnika ne odvajaju se od zahtjeva njihove djece.
Amandman 189
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.b – stavak 1.
1.  VIS automatski obrađuje dosjee radi utvrđivanja rezultata isključivo u svrhu procjene predstavlja li osoba prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti ili javnom zdravlju država članica u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) 2016/399. VIS pojedinačno obrađuje svaki dosje.
1.  VIS automatski obrađuje dosjee radi utvrđivanja rezultata isključivo u svrhu procjene predstavlja li osoba prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti država članica u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) 2016/399. VIS pojedinačno obrađuje svaki dosje.
Amandman 190
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.b – stavak 2.
2.  Svaki put kada se otvori pojedinačni dosje nakon izdavanja ili odbijanja vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole u skladu s člankom 22.d, VIS pokreće pretraživanje s pomoću Europskog portala za pretraživanje utvrđenog u članku 6. stavku 1. [Uredbe o interoperabilnosti] radi usporedbe odgovarajućih podataka iz članka 22.c stavka 2. točaka (a), (b), (c), (f) i (g) ove Uredbe s odgovarajućim podacima u VIS-u, Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), sustavu ulaska/izlaska (EES), europskom sustavu za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), uključujući popis za praćenje iz članka 29. Uredbe (EU) 2018/XX za potrebe uspostave sustava EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju, [sustavu ECRIS-TCN u pogledu presuda povezanih s terorističkim kaznenim djelima i drugim oblicima teških kaznenih djela], Europolovim podacima, Interpolovoj bazi podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD) i Interpolovoj bazi podataka o putnim ispravama povezanima s upozorenjima (Interpol TDAWN).
2.  Svaki put kada se otvori pojedinačni dosje u skladu s člankom 22.c koji je povezan s vizom za dugotrajni boravak ili boravišnom dozvolom, VIS pokreće pretraživanje s pomoću Europskog portala za pretraživanje utvrđenog u članku 6. stavku 1. [Uredbe o interoperabilnosti] radi usporedbe podataka iz članka 22.c stavka 2. točaka (a), (b), (c), (f) i (g) ove Uredbe. VIS provjerava:
(a)   podudara li se putna isprava upotrijebljena za podnošenje zahtjeva s putnom ispravom koja je prijavljena u SIS-u kao izgubljena, ukradena, nezakonito prisvojena ili poništena;
(b)   podudara li se putna isprava upotrijebljena za podnošenje zahtjeva s putnom ispravom koja je prijavljena u bazi podataka SLTD-a kao izgubljena, ukradena ili poništena;
(c)   je li podnositelj zahtjeva predmetom upozorenja o odbijanju ulaska i boravka koje je uneseno u SIS;
(d)   je li podnositelj zahtjeva predmetom upozorenja u SIS-u koje se odnosi na osobe za koje se traži uhićenje radi predaje na temelju europskog uhidbenog naloga ili za koje se traži uhićenje radi izručenja;
(e)   podudaraju li se podnositelj zahtjeva i putna isprava s odbijenim, ukinutim ili poništenim odobrenjem putovanja u središnjem sustavu ETIAS-a;
(f)   nalaze li se podnositelj zahtjeva i putna isprava na popisu za praćenje iz članka 34. Uredbe (EU) 2018/1240;
(g)   jesu li podaci o podnositelju zahtjeva već uneseni u VIS;
(h)   odgovaraju li podaci navedeni u zahtjevu koji se odnose na putnu ispravu drugom zahtjevu za vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu povezane s drugim podacima o identitetu;
(i)   je li podnositelj zahtjeva trenutačno evidentiran ili je u prošlosti bio evidentiran u EES-u kao osoba koja je prekoračila trajanje dopuštenog boravka;
(j)   je li za podnositelja zahtjeva u EES-u zabilježeno da mu je odbijen ulazak;
(k)   je li protiv podnositelja zahtjeva donesena odluka o odbijanju, poništenju ili ukidanju vize za kratkotrajni boravak zabilježena u VIS-u;
(l)   je li protiv podnositelja zahtjeva donesena odluka o odbijanju, poništenju ili ukidanju vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole zabilježena u VIS-u;
(m)   jesu li podaci povezani s identitetom podnositelja zahtjeva zabilježeni među podacima Europola;
(n)   u slučajevima kada je podnositelj zahtjeva maloljetnik, je li njegov nositelj roditeljskog prava ili zakonski skrbnik:
i.   predmet upozorenja u SIS-u koje se odnosi na osobe za koje se traži uhićenje radi predaje na temelju europskog uhidbenog naloga ili za koje se traži uhićenje radi izručenja;
ii.   predmet upozorenja o odbijanju ulaska i boravka unesenog u SIS;
iii.   nositelj putne isprave na popisu za praćenje iz članka 34. Uredbe (EU) 2018/1240.
Ovaj stavak ne smije biti prepreka podnošenju zahtjeva za azil na bilo kojoj osnovi. U slučaju zahtjeva za vizu koji je podnijela žrtva nasilnog zločina, kao što je nasilje u obitelji ili trgovina ljudima, koji je počinio njezin pokrovitelj, dosje u VIS-u odvojen je od dosjea pokrovitelja kako bi se žrtva zaštitila od novih opasnosti.
Kako bi se izbjegao rizik od lažnih rezultata, svako pretraživanje koje se odnosi na djecu mlađu od 14 godina ili osobe starije od 75 godina, a koje se provodi s pomoću biometrijskih identifikatora koji su zabilježeni više od pet godina prije rezultata u sustavu, a kojima se ne potvrđuje identitet državljanina treće zemlje, treba podvrgnuti obveznoj ručnoj provjeri koju provode stručnjaci za biometrijske podatke.
Amandman 191
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.b – stavak 3.
3.  VIS u pojedinačni dosje dodaje upućivanje na svaki pozitivni rezultat u skladu sa stavcima 2. i 5. Nadalje, kada je to relevantno, VIS upućuje na države članice koje su unijele ili pribavile podatke na temelju kojih su dobiveni pozitivni rezultati ili Europol i evidentira to u pojedinačnom dosjeu.
3.  VIS u pojedinačni dosje dodaje upućivanje na svaki pozitivni rezultat u skladu sa stavcima 2. i 5. Nadalje, kada je to relevantno, VIS upućuje na države članice koje su unijele ili pribavile podatke na temelju kojih su dobiveni pozitivni rezultati ili Europol i evidentira to u pojedinačnom dosjeu. Ne navode se nikakve druge informacije osim upućivanja na pronađeni rezultat i izvor od kojeg podaci potječu.
Amandman 192
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.b – stavak 3.a (novi)
3.a  Pri pretraživanju SLTD-a, podaci koje korisnik ESP-a upotrebljava za pokretanje pretraživanja ne dijele se s vlasnicima podataka Interpola.
Amandman 193
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.b – stavak 4. – podstavak 1. – uvodni dio
4.  Za potrebe članka 2. stavka 2. točke (f) u vezi s izdanom ili produljenom vizom za dugotrajni boravak, pretraživanjima izvršenima na temelju stavka 2. ovog članka uspoređuju se relevantni podaci iz članka 22.c stavka 2. s podacima u SIS-u kako bi se moglo utvrditi postoji li u pogledu podnositelja zahtjeva jedno od sljedećih upozorenja:
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)
Amandman 194
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.b – stavak 4. – podstavak 1. – točka d
(d)  upozorenje o osobama i predmetima za skrivene ili posebne provjere.
(d)  upozorenje o osobama i predmetima za skrivene, posebne ili istražne provjere.
Amandman 195
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.b – stavak 4. – podstavak 2.
Ako se usporedbom iz ovog stavka dobije jedan pozitivan rezultat ili njih više, VIS šalje automatiziranu obavijest središnjem tijelu države članice koje je pokrenulo zahtjev i poduzima odgovarajuću daljnju radnju.
Članak 9.a stavci 5.a, 5.b, 5.c i 5.d te članci 9.c, 9.ca i 9.cb primjenjuju se mutatis mutandis i podliježu sljedećim posebnim odredbama:
Amandman 196
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.b – stavak 6.
6.  Ako vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu izdaje ili produljuje konzularno tijelo države članice, primjenjuje se članak 9.a.
Briše se.
Amandman 197
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.b – stavak 7.
7.  Ako je nadležno tijelo na državnom području države članice izdalo ili produljilo boravišnu dozvolu ili produljilo vizu za dugotrajni boravak, primjenjuje se sljedeće:
Briše se.
(a)  nadležno tijelo provjera podudaraju li se podaci evidentirani u pojedinačnom dosjeu s podacima u VIS-u ili u jednom od pretraženih informacijskih sustava/baza podataka EU-a, Europolovim podacima ili Interpolovim bazama podataka u skladu sa stavkom 2.;
(b)  kada je pozitivni rezultat povezan s Europolovim podacima u skladu sa stavkom 2., nacionalna jedinica Europola obavješćuje se radi daljnjih koraka;
(c)  ako se podaci ne podudaraju i nije prijavljen neki drugi pozitivni rezultat tijekom automatske obrade u skladu sa stavcima 2. i 3., nadležno tijelo briše lažni pozitivni rezultat iz dosjea zahtjeva;
(d)  ako se podaci podudaraju ili ako ostaje sumnja u identitet podnositelja, nadležno tijelo poduzima mjere u vezi s podacima na temelju kojih je dobiven pozitivni rezultat u skladu sa stavkom 4. prema postupcima, uvjetima i kriterijima utvrđenima zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom.
Amandman 198
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.c – stavak 1. – točka 2. – podtočka a
(a)  prezime (obiteljsko ime); ime (imena); datum rođenja; trenutačno državljanstvo ili državljanstva; spol; datum, mjesto i zemlju rođenja;
(a)  prezime (obiteljsko ime); ime (imena); godina rođenja; trenutačno državljanstvo ili državljanstva; spol; mjesto i zemlja rođenja;
Amandman 199
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.c – stavak 1. – točka 2. – podtočka f
(f)  prikaz lica nositelja koji je snimljen uživo, ako je moguće;
(f)  prikaz lica nositelja koji je snimljen uživo;
Amandman 200
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.d – stavak 1. – uvodni dio
Ako je donesena odluka o odbijanju vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole jer se smatra da podnositelj zahtjeva predstavlja prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti ili javnom zdravlju ili je podnositelj predočio dokumente koji su pribavljeni prijevarom ili su krivotvoreni ili protuzakonito izmijenjeni, tijelo koje je odbilo zahtjev bez odgode otvara pojedinačni dosje koji sadržava sljedeće podatke:
Ako je donesena odluka o odbijanju vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole jer se smatra da podnositelj zahtjeva predstavlja prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti ili je podnositelj predočio dokumente koji su pribavljeni prijevarom ili su krivotvoreni ili protuzakonito izmijenjeni, tijelo koje je odbilo zahtjev bez odgode otvara pojedinačni dosje koji sadržava sljedeće podatke:
Amandman 201
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.d – stavak 1. – točka e
e.  prezime, ime i adresu fizičke osobe na kojoj se temelji zahtjev;
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)
Amandman 202
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.d – stavak 1. – točka f
f.  prikaz lica podnositelja koji se snima uživo, ako je moguće;
f.  prikaz lica podnositelja koji se snima uživo;
Amandman 203
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.d – stavak 1. – točka h
h.  informacije koje upućuju na to da je viza za dugotrajni boravak ili boravišna dozvola odbijena jer se smatra da podnositelj predstavlja prijetnju javnom poretku, javnoj sigurnosti ili javnom zdravlju ili je podnositelj predočio dokumente koji su pribavljeni prijevarom ili su krivotvoreni ili protuzakonito izmijenjeni;
h.  informacije koje upućuju na to da je viza za dugotrajni boravak ili boravišna dozvola odbijena jer se smatra da podnositelj predstavlja prijetnju javnom poretku ili javnoj sigurnosti ili je podnositelj predočio dokumente koji su pribavljeni prijevarom ili su krivotvoreni ili protuzakonito izmijenjeni;
Amandman 204
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.g – stavak 1.
1.  Isključivo u svrhu provjere identiteta nositelja dokumenta i/ili vjerodostojnosti i valjanosti vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole te procjene predstavlja li osoba prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti ili javnom zdravlju bilo koje države članice u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) 2016/399, tijela nadležna za izvršavanje provjera na vanjskim graničnim prijelazima u skladu s tom Uredbom imaju pristup pretraživanju s pomoću broja dokumenta u kombinaciji s jednim ili više podataka iz članka 22.c stavka 2. točaka (a), (b) i (c) ove Uredbe.
1.  Isključivo u svrhu provjere identiteta nositelja dokumenta i/ili vjerodostojnosti i valjanosti vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole te procjene predstavlja li osoba prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti bilo koje države članice u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) 2016/399, tijela nadležna za izvršavanje provjera na vanjskim graničnim prijelazima u skladu s tom Uredbom imaju pristup pretraživanju s pomoću broja dokumenta u kombinaciji s jednim ili više podataka iz članka 22.c stavka 2. točaka (a), (b) i (c) ove Uredbe.
Amandman 205
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.g – stavak 2. – točka e
(e)  fotografija, kako je navedeno u članku 22.c stavku 2. točki (f).
(e)  prikaz lica, kako je navedeno u članku 22.c stavku 2. točki (f).
Amandman 206
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.h – stavak 1.
1.  Isključivo u svrhu provjere identiteta nositelja te vjerodostojnosti i valjanosti vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole te procjene predstavlja li osoba prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti ili javnom zdravlju bilo koje države članice, tijela nadležna za provjeravanje na državnim područjima država članica jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak, boravak ili boravište na državnom području države članice i, ako je primjenjivo, policija, imaju pristup pretraživanju s pomoću broja vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole u kombinaciji s jednim ili više podataka iz članka 22.c stavka 2. točaka (a), (b) i (c).
1.  Isključivo u svrhu provjere identiteta nositelja te vjerodostojnosti i valjanosti vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole, tijela nadležna za provjeravanje na državnim područjima država članica jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak, boravak ili boravište na državnom području države članice i imaju pristup pretraživanju s pomoću broja vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole u kombinaciji s jednim ili više podataka iz članka 22.c stavka 2. točaka (a), (b) i (c).
Amandman 207
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.h – stavak 2. – točka e
(e)  fotografija, kako je navedeno u članku 22.c stavku 2. točki (f).
(e)  prikaz lica, kako je navedeno u članku 22.c stavku 2. točki (f).
Amandman 208
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.k – stavak 1.
1.  Države članice imenuju tijela koja imaju pravo pregledavanja podataka pohranjenih u VIS-u radi sprečavanja, otkrivanja i istrage terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela.
1.  Države članice imenuju tijela koja imaju pravo pregledavanja podataka pohranjenih u VIS-u radi sprečavanja, otkrivanja i istrage terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela u prikladnim i strogo određenim okolnostima o kojima je riječ u članku 22.n. Tim nadležnim tijelima dozvoljeno je pregledavati podatke djece mlađe od 12 godina isključivo radi zaštite nestale djece i djece koja su žrtve teških zločina.
Amandman 209
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.k – stavak 2.
2.  Svaka država članica vodi popis imenovanih tijela. Svaka država članica agenciju eu-LISA i Komisiju obavješćuje o svojim imenovanim tijelima i može u svakom trenutku izmijeniti tu obavijest ili je zamijeniti drugom obaviješću.
2.  Svaka država članica vodi strogo ograničen popis imenovanih tijela. Svaka država članica agenciju eu-LISA i Komisiju obavješćuje o svojim imenovanim tijelima i može u svakom trenutku izmijeniti tu obavijest ili je zamijeniti drugom obaviješću.
Amandman 210
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.l – stavak 2. – podstavak 2.
Središnja pristupna točka pri izvršenju svojih zadaća na temelju ove Uredbe djeluje neovisno i ne prima upute od imenovanog tijela Europola iz stavka 1. u pogledu rezultata provjere.
Središnja pristupna točka pri izvršenju svojih zadaća na temelju ove Uredbe djeluje u potpunosti neovisno i ne prima upute od imenovanog tijela Europola iz stavka 1. u pogledu rezultata provjere.
Amandman 211
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.m – stavak 3.
3.  Ako se na temelju naknadne provjere utvrdi da pristup podacima iz VIS-a nije bio opravdan, sva tijela koja su imala pristup tim podacima brišu podatke kojima je pristupljeno iz VIS-a i obavješćuju središnje pristupne točke o tom brisanju.
3.  Ako se na temelju naknadne provjere utvrdi da pristup podacima iz VIS-a nije bio opravdan, sva tijela koja su imala pristup tim podacima odmah brišu podatke kojima je pristupljeno iz VIS-a i obavješćuju središnje pristupne točke o tom brisanju.
Amandman 212
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.n – stavak 1. – uvodni dio
1.  Imenovana tijela mogu pristupiti VIS-u radi pregledavanja podataka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1.  Ne dovodeći u pitanje članak 22. Uredbe 2018/XX [o interoperabilnosti], imenovana tijela mogu pristupiti VIS-u radi pregledavanja podataka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
Amandman 213
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.n – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  u slučaju pretraživanja na temelju otisaka prstiju, pokrenuto je prethodno pretraživanje u sustavima za automatizirano prepoznavanje otisaka prstiju drugih država članica u skladu s Odlukom 2008/615/PUP ako su usporedbe otisaka prstiju tehnički dostupne i ako je to pretraživanje u potpunosti provedeno ili to pretraživanje nije u potpunosti provedeno u roku od 24 sata od njegova pokretanja.
Amandman 214
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.n – stavak 1. – točka d
(d)  ako je pokrenuto pretraživanje CIR-a u skladu s člankom 22. Uredbe 2018/XX [o interoperabilnosti], a primljeni odgovor, kako je navedeno u članku 22. stavku 5. Uredbe, pokazuje da su podaci pohranjeni u VIS-u.
(d)  ako je pokrenuto pretraživanje CIR-a u skladu s člankom 22. Uredbe 2018/XX [o interoperabilnosti], a primljeni odgovor, kako je navedeno u članku 22. stavku 5. Uredbe 2018/XX [o interoperabilnosti], pokazuje da su podaci pohranjeni u VIS-u.
Amandman 215
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.n – stavak 3. – uvodni dio
3.  Pregledavanje VIS-a ograničeno je na pretraživanje s pomoću bilo kojeg od sljedećih podataka u pojedinačnom dosjeu:
3.  Pregledavanje VIS-a ograničeno je na pretraživanje s pomoću bilo kojeg od sljedećih podataka u dosjeu zahtjeva ili pojedinačnom dosjeu:
Amandman 216
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.n – stavak 3. – točka a
(a)  prezimena (obiteljsko ime), imena (osobna imena), datuma rođenja, državljanstva ili državljanstava i/ili spola;
(a)  prezimena (obiteljsko ime), imena (osobna imena), godine rođenja, državljanstva ili državljanstava i/ili spola;
Amandman 217
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.n – stavak 3.a (novi)
3.a  Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o izvedivosti, dostupnosti, spremnosti i pouzdanosti potrebne tehnologije za upotrebu prikaza lica za identifikaciju osobe.
Amandman 218
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.n – stavak 3.b (novi)
3.b  Prikaz lica iz stavka 3. točke (e) ne smije biti jedini kriterij pretraživanja.
Amandman 219
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.n – stavak 4.
4.  U slučaju dobivanja pozitivnih rezultata na temelju pregledavanja podataka iz VIS-a, omogućuje se pristup podacima navedenima u ovom stavku te bilo kojim drugim podacima iz pojedinačnog dosjea, uključujući unesene podatke koji se odnose na izdani, odbijeni, poništeni, ukinuti ili produljeni dokument. Pristup podacima iz članka 9. stavka 4. točke (l) kako su evidentirani u dosjeu zahtjeva daje se samo ako je podnesen izričiti obrazloženi zahtjev za pretraživanje tih podataka koji je odobren neovisnom provjerom.
4.  U slučaju dobivanja pozitivnih rezultata na temelju pregledavanja podataka iz VIS-a, omogućuje se pristup podacima navedenima u stavku 3. ovog članka te bilo kojim drugim podacima iz dosjea zahtjeva ili pojedinačnog dosjea, uključujući unesene podatke koji se odnose na izdani, odbijeni, poništeni, ukinuti ili produljeni dokument. Pristup podacima iz članka 9. stavka 4. točke (l) kako su evidentirani u dosjeu zahtjeva daje se samo ako je podnesen izričiti obrazloženi zahtjev za pretraživanje tih podataka koji je odobren neovisnom provjerom.
Amandman 220
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.o – stavak 1.
Odstupajući od članka 22.n stavka 1., imenovana tijela nemaju obvezu ispuniti uvjete utvrđene tim stavkom za pristup VIS-u u svrhu identifikacije osoba koje su nestale, otete ili su identificirane kao žrtve trgovine ljudima te u pogledu kojih postoje opravdani razlozi za vjerovanje da će pretraživanje podataka iz VIS-a pomoći njihovoj identifikaciji i/ili pridonijeti istrazi određenih slučajeva trgovine ljudima. U takvim okolnostima imenovana tijela mogu pretraživati VIS na temelju otisaka prstiju tih osoba.
Odstupajući od članka 22.n stavka 1., imenovana tijela nemaju obvezu ispuniti uvjete utvrđene tim stavkom za pristup VIS-u u svrhu identifikacije osoba, posebno djece, koje su nestale, otete ili su identificirane kao žrtve trgovine ljudima te u pogledu kojih postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će pretraživanje podataka iz VIS-a pomoći njihovoj identifikaciji i pridonijeti istrazi određenih slučajeva trgovine ljudima. U takvim okolnostima imenovana tijela mogu pretraživati VIS na temelju otisaka prstiju tih osoba.
Amandman 221
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.o – stavak 2.
Tamo gdje nije moguće koristiti otiske prstiju tih osoba ili ako pretraživanje na temelju otisaka prstiju ne bude uspješno, pretraživanje se obavlja na temelju podataka iz članka 9. točaka (a) i (b).
U slučaju kada nije moguće koristiti otiske prstiju tih osoba ili ako pretraživanje na temelju otisaka prstiju ne bude uspješno, pretraživanje se obavlja na temelju podataka iz članka 9. stavka 4. ili članka 22.c stavka 2. točaka (a) i (b).
Amandman 222
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.o – stavak 3.
U slučaju pozitivnih rezultata na temelju pregledavanja podataka iz VIS-a, pristupa se bilo kojim podacima iz članka 9. te podacima iz članka 8. stavaka 3. i 4.
U slučaju pozitivnih rezultata na temelju pregledavanja podataka iz VIS-a, pristupa se bilo kojim podacima iz članka 9., članka 22.c ili članka 22.d te podacima iz članka 8. stavaka 3. i 4 ili članka 22.a stavka 3.
Amandman 223
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.p – stavak 3.
3.  Imenovano tijelo Europola može središnjoj pristupnoj točki Europola iz članka 22.k stavka 3. podnijeti obrazloženi elektronički zahtjev za pregled svih podataka ili određenog skupa podataka pohranjenih u VIS-u. Nakon primitka zahtjeva za pristup, središnja pristupna točka Europola provjerava jesu li ispunjeni svi uvjeti za pristup iz stavaka 1. i 2. Ako su ispunjeni svi uvjeti za pristup, propisno ovlašteno osoblje središnjih pristupnih točaka obrađuje zahtjeve. Podaci iz VIS-a kojima je pristupljeno šalju se operativnim jedinicama iz članka 22.l stavka 1. na takav način da se ne ugrozi sigurnost podataka.
3.  Imenovano tijelo Europola može središnjoj pristupnoj točki Europola iz članka 22.l stavka 2. podnijeti obrazloženi elektronički zahtjev za pregled svih podataka ili određenog skupa podataka pohranjenih u VIS-u. Nakon primitka zahtjeva za pristup, središnja pristupna točka Europola provjerava jesu li ispunjeni svi uvjeti za pristup iz stavaka 1. i 2. Ako su ispunjeni svi uvjeti za pristup, propisno ovlašteno osoblje središnjih pristupnih točaka obrađuje zahtjeve. Podaci iz VIS-a kojima je pristupljeno šalju se operativnim jedinicama iz članka 22.l stavka 1. na takav način da se ne ugrozi sigurnost podataka.
Amandman 224
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.q – stavak 1.
1.  Svaka država članica i Europol osiguravaju da se svi postupci obrade podataka koji proizlaze iz zahtjevâ za pristup podacima iz VIS-a u skladu s poglavljem III.c evidentiraju ili dokumentiraju za potrebe provjere dopuštenosti zahtjeva, praćenja zakonitosti obrade podataka i cjelovitosti i sigurnosti podataka te unutarnjeg praćenja.
1.  Svaka država članica i Europol osiguravaju da se svi postupci obrade podataka koji proizlaze iz zahtjevâ za pristup podacima iz VIS-a u skladu s poglavljem III.b evidentiraju ili dokumentiraju za potrebe provjere dopuštenosti zahtjeva, praćenja zakonitosti obrade podataka i cjelovitosti i sigurnosti podataka i mogućih utjecaja na temeljna prava te unutarnjeg praćenja.
Takve evidencije ili dokumenti zaštićeni su odgovarajućim mjerama protiv neovlaštenog pristupa te se brišu dvije godine nakon njihova stvaranja, osim ako su potrebni za postupke praćenja koji su već pokrenuti.
Amandman 225
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.q – stavak 2. – točka g
(g)  u skladu s nacionalnim pravilima ili s Uredbom (EU) 2016/794, jedinstveni korisnički identitet službenika koji je obavio pretraživanje i službenika koji je naložio pretraživanje.
(g)  u skladu s nacionalnim pravilima ili s Uredbom (EU) 2016/794 te, po potrebi, Uredbom (EU) 2018/1725, jedinstveni korisnički identitet službenika koji je obavio pretraživanje i službenika koji je naložio pretraživanje.
Amandman 226
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.q – stavak 3.
3.  Evidencija i dokumentacija upotrebljavaju se samo za praćenje zakonitosti obrade podataka i osiguravanje cjelovitosti i sigurnosti podataka. Samo evidencija koja ne sadržava osobne podatke može se upotrebljavati za praćenje i evaluaciju iz članka 50. ove Uredbe. Nadzorno tijelo uspostavljeno u skladu s člankom 41. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/680, odgovorno za provjeru dopuštenosti zahtjeva i praćenje zakonitosti obrade podataka te cjelovitosti i sigurnosti podataka, ima pristup tim evidencijama na vlastiti zahtjev za potrebe ispunjavanja svojih dužnosti.
3.  Evidencija i dokumentacija upotrebljavaju se samo za praćenje zakonitosti obrade podataka, praćenje učinka na temeljna prava i osiguravanje cjelovitosti i sigurnosti podataka. Samo evidencija koja ne sadržava osobne podatke može se upotrebljavati za praćenje i evaluaciju iz članka 50. ove Uredbe. Nadzorno tijelo uspostavljeno u skladu s člankom 41. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/680, odgovorno za praćenje zakonitosti obrade podataka te cjelovitosti i sigurnosti podataka, ima pristup tim evidencijama na vlastiti zahtjev za potrebe ispunjavanja svojih dužnosti.
Amandman 227
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 40.
Uredba (EZ) br. 767/2008
Članak 22.ra (novi)
Članak 22.ra
Zaštita osobnih podataka kojima se pristupa u skladu s poglavljem III.b
1.   Svaka država članica osigurava da se nacionalni zakoni i drugi propisi doneseni na temelju Direktive (EU) 2016/680 također primjenjuju na pristup njezinih nacionalnih tijela VIS-u u skladu s ovim poglavljem, među ostalim, u pogledu prava osoba čijim se podacima na taj način pristupa.
2.   Nadzorno tijelo uspostavljeno u skladu s člankom 41. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/680 prati zakonitost pristupa država članica osobnim podacima u skladu s ovim poglavljem, uključujući njihov prijenos u VIS i iz VIS-a. Članak 41. stavci 3. i 4. ove Uredbe primjenjuju se na odgovarajući način.
3.   Obrada osobnih podataka koju obavlja Europol na temelju ove Uredbe provodi se u skladu s Uredbom (EU) 2016/794 i nadzire je Europski nadzornik za zaštitu podataka.
4.   Osobni podaci kojima se pristupa u VIS-u u skladu s ovim poglavljem obrađuju se samo za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage konkretnog slučaja za koji su država članica ili Europol zatražili podatke.
5.   Agencija eu-LISA, imenovana tijela, središnje pristupne točke i Europol vode evidenciju kako je navedeno u članku 22.q o pretraživanjima kako bi nadzorno tijelo iz članka 41. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/680 i Europski nadzornik za zaštitu podataka imali mogućnost pratiti usklađenost obrade podataka s pravilima Unije i nacionalnim pravilima o zaštiti podataka. Uz iznimku podataka prikupljenih za te svrhe, osobni podaci i evidencija o pretraživanjima brišu se iz svih nacionalnih i Europolovih datoteka nakon 30 dana, osim ako su ti podaci i evidencija potrebni za konkretnu kaznenu istragu koja je u tijeku i u vezi s kojom su ih država članica ili Europol zatražili.
Amandman 228
Prijedlog uredbe
Članak 2. – naslov
Izmjene Odluke 2004/512/EZ
Stavljanje izvan snage Odluke 2004/512/EZ
Amandman 229
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1.
Odluka 2004/512/EZ
Članak 1. – stavak 2.
Članak 1. stavak 2. Odluke 2004/512/EZ zamjenjuje se sljedećim:
Odluka 2004/512/EZ stavlja se izvan snage. Upućivanja na tu Odluku smatraju se upućivanjima na Uredbu (EZ) br. 767/2008 i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga 2.
2.  Vizni informacijski sustav temelji se na centraliziranom ustroju i sastoji se od:
(a)  zajedničkog repozitorija podataka o identitetu, kako je navedeno u [članku 17. stavku 2. točki (a) Uredbe 2018/XX o interoperabilnosti];
(b)  središnjeg informacijskog sustava, dalje u tekstu ‚središnji vizni informacijski sustav’ (VIS);
(c)  sučelja u svakoj državi članici, dalje u tekstu ‚nacionalno sučelje’ (NI-VIS), koje osigurava vezu s mjerodavnim središnjim nacionalnim tijelom određene države članice, ili nacionalnog jedinstvenog sučelja (NUI) u svakoj državi članici koje se temelji na zajedničkim tehničkim specifikacijama jednakim za sve države članice, koje omogućuju povezivanje središnjeg sustava s nacionalnim infrastrukturama u državama članicama;
(d)  komunikacijske infrastrukture između VIS-a i nacionalnih sučelja;
(e)  sigurnog komunikacijskog kanala između središnjeg sustava VIS-a i središnjeg sustava EES-a;
(f)  sigurne komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava VIS-a i središnjih infrastruktura Europskog portala za pretraživanje uspostavljenog [člankom 6. Uredbe 2017/XX o interoperabilnosti], zajedničke usluge uspoređivanja biometrijskih podataka uspostavljene [člankom 12. Uredbe 2017/XX o interoperabilnosti], zajedničkog repozitorija podataka o identitetu uspostavljenog [člankom 17. Uredbe 2017/XX o interoperabilnosti] i sustava otkrivanja višestrukog identiteta (MID) uspostavljenog [člankom 25. Uredbe 2017/XX o interoperabilnosti];
(g)  mehanizma savjetovanja o zahtjevima i razmjene informacija između središnjih tijela nadležnih za vize (‚VISMail’);
(h)  pristupne točke za prijevoznike;
i.  sigurne mrežne usluge koja omogućuje komunikaciju između VIS-a, s jedne strane, te pristupne točke za prijevoznike i međunarodnih sustava (Interpolovi sustavi/baze podataka), s druge strane;
(j)  repozitorija podataka za potrebe izvješćivanja i u statističke svrhe.
Središnji sustav, nacionalna jedinstvena sučelja, mrežna usluga, pristupna točka za prijevoznike i komunikacijska struktura VIS-a dijele i u mjeri u kojoj je to tehnički moguće ponovno upotrebljavaju komponente računalne opreme i softvera središnjeg sustava EES-a, nacionalnih jedinstvenih sučelja EES-a, ETIAS-ove pristupne točke za prijevoznike, mrežne usluge EES-a i komunikacijske infrastrukture EES-a).
Amandman 230
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 10. – stavak 3. – točka c
(c)  predočiti fotografiju u skladu sa standardima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 1683/95 ili nakon prvog zahtjeva i zatim najmanje svakih 59 mjeseci nakon toga, u skladu sa standardima utvrđenima u članku 13. ove Uredbe.
(c)  dozvoliti snimanje prikaza lica uživo nakon prvog zahtjeva i zatim najmanje svakih 59 mjeseci nakon toga, u skladu sa standardima utvrđenima u članku 13. ove Uredbe.
Amandman 231
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 2. – podtočka a
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 13. – stavak 2. – alineja 1.
–  fotografija snimljena uživo i digitalno pohranjena u vrijeme podnošenja zahtjeva;
–  prikaz lica snimljen uživo u vrijeme podnošenja zahtjeva;
Amandman 232
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 2. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 13. – stavak 3. – podstavak 1.
Kada su podnositeljevi otisci prstiju i fotografija snimljena uživo dostatne kvalitete uneseni u VIS kao dio zahtjeva podnesenog prije manje od 59 mjeseci prije datuma novog zahtjeva, oni se mogu kopirati u sljedeći zahtjev.
Kada su podnositeljevi otisci prstiju i fotografija snimljena uživo dostatne kvalitete uneseni u VIS kao dio zahtjeva podnesenog prije manje od 59 mjeseci prije datuma novog zahtjeva, oni se kopiraju u sljedeći zahtjev.
Amandman 253
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 2. – podtočka c
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 13. – stavak 7 – točka a
(a)  djeca mlađa od 6 godina;”;
(a)  djeca mlađa od 6 godina i osobe starije od 70 godina;
Amandman 233
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 3. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 21. – stavak 3.a – točka a
(a)  SIS-a i SLTD-a kako bi provjerio podudara li se putna isprava upotrijebljena za zahtjev s putnom ispravom koja je prijavljena kao izgubljena, ukradena ili poništena te podudara li se putna isprava upotrijebljena za zahtjev s putnom ispravom evidentiranom u dosjeu u Interpolovoj bazi podataka o putnim ispravama povezanima s tjeralicama (Interpol TDAWN);
(a)  SIS-a i SLTD-a kako bi provjerio podudara li se putna isprava upotrijebljena za zahtjev s putnom ispravom koja je prijavljena kao izgubljena, ukradena ili poništena
Amandman 234
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 3. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 21. – stavak 3.a – točka a
(g)  sustava ECRIS-TCN kako bi provjerio podudara li se podnositelj s osobom čiji su podaci evidentirani u ovoj bazi podataka zbog kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela;
Briše se.
Amandman 235
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 21.a – stavak -1.
-1.  Posebni pokazatelji rizika algoritam su kojim se omogućuje profiliranje kako je definirano u članku 4. točki 4. Uredbe (EU) 2016/679 usporedbom podataka unesenih u dosje zahtjeva s posebnim pokazateljima rizika koji upućuju na rizik u pogledu sigurnosti, rizik od nezakonitih imigracija ili visoki rizik od pojave epidemije. Posebni pokazatelji rizika registrirani su u VIS-u.
Amandman 236
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 21.a – stavak 1. – uvodni dio
1.  Procjena rizika u pogledu sigurnosti ili nezakonitih imigracija ili visokog rizika od pojave epidemije temelji se na:
1.  Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 51.a kako bi dodatno definirala rizike u pogledu sigurnosti ili nezakonitih imigracija ili visokog rizika od pojave epidemije na temelju:
Amandman 237
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 21.a – stavak 1. – točka b
(b)  statističkim podacima proizvedenim u VIS-u u skladu s člankom 45.a koji upućuju na neuobičajene stope odbijenih zahtjeva za vizu zbog rizika od nezakonitih migracija, prijetnji sigurnosti ili prijetnji javnom zdravlju povezanih s određenom skupinom putnika;
(b)  statističkim podacima proizvedenim u VIS-u u skladu s člankom 45.a koji upućuju na neuobičajene stope odbijenih zahtjeva za vizu zbog rizika od nezakonitih migracija ili prijetnji sigurnosti povezanih s podnositeljem zahtjeva;
Amandman 238
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 21.a – stavak 2.
2.  Komisija donosi provedbeni akt kojim određuje rizike navedene u stavku 1. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 52. stavka 2.
Briše se.
Amandman 239
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 21.a – stavak 3. – uvodni dio
3.  Na temelju posebnih rizika utvrđenih u skladu sa stavkom 2. uspostavljaju se posebni pokazatelji rizika koji se sastoje od kombinacije podataka, uključujući jedan od sljedećih podataka ili njih više:
3.  Na temelju posebnih rizika utvrđenih u skladu s ovom Uredbom i delegiranim aktom iz stavka 1. uspostavljaju se posebni pokazatelji rizika koji se sastoje od kombinacije podataka, uključujući jedan od sljedećih podataka ili njih više:
Amandman 240
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 21.a – stavak 6.
6.  U skladu s člankom 21. stavkom 1., tijela nadležna za vize upotrebljavaju posebne pokazatelje rizika kada procjenjuju predstavlja li podnositelj zahtjeva rizik od nezakonite imigracije, rizik za sigurnost država članica ili visoki rizik od pojave epidemije.
6.  U skladu s člankom 21. stavkom 1., tijela nadležna za vize upotrebljavaju posebne pokazatelje rizika kada procjenjuju predstavlja li podnositelj zahtjeva rizik od nezakonite imigracije ili rizik za sigurnost država članica.
Amandman 241
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 21.a – stavak 7.
7.  Komisija redovito preispituje posebne rizike i posebne pokazatelje rizika.
7.  Komisija i Agencija Europske unije za temeljna prava redovito preispituju posebne rizike i posebne pokazatelje rizika.
Amandman 242
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 4.a (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 39.
(4.a)  Članak 39. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 39.
„Članak 39.
Ponašanje osoblja
Ponašanje osoblja i poštovanje temeljnih prava
1.  Konzulati država članica osiguravaju da podnositelji zahtjeva budu ljubazno primljeni.
1.  Konzulati država članica osiguravaju da podnositelji zahtjeva budu ljubazno primljeni. Osoblje konzulata u potpunosti poštuje ljudsko dostojanstvo dok obavlja svoje dužnosti.
2.  Konzularno je osoblje u obavljanju svojih dužnosti obvezno u potpunosti poštovati ljudsko dostojanstvo. Svaka poduzeta mjera mora biti razmjerna ciljevima koji se njome žele postići.
2.  Konzularno je osoblje obvezno u potpunosti poštovati temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima dok obavlja svoje dužnosti. Svaka poduzeta mjera mora biti razmjerna ciljevima koji se njome žele postići.
3.  U obavljanju svojih poslova konzularno osoblje ne smije diskriminirati osobe na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, dobi ili seksualne orijentacije.
3.  U obavljanju svojih poslova konzularno osoblje ne smije diskriminirati osobe na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, boje kože, socijalnog podrijetla, genetičkih osobina, jezika, političkih ili bilo kojih drugih mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, dobi ili seksualne orijentacije. Najbolji interesi djeteta moraju biti na prvom mjestu.”;
Amandman 243
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 4.b (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 39.a (novi)
(4.b)  umeće se sljedeći članak:
„Članak 39.a
Temeljna prava
Pri provedbi ove Uredbe, države članice djeluju u potpunoj sukladnosti s odgovarajućim pravom Unije, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima, odgovarajućim međunarodnim pravom, uključujući Konvenciju o statusu izbjeglica iz Ženeve od 28. srpnja 1951., obvezama vezanima uz međunarodnu zaštitu, posebno načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja i temeljnim pravima. U skladu s općim načelima prava Unije, odluke prema ovoj Uredbi donose se na pojedinačnoj osnovi. Najbolji interesi djeteta moraju biti na prvom mjestu.”;
Amandman 244
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 5.a (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 51.a (novi)
(5.a)  umeće se sljedeći članak:
„Članak 51.a
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 21.a dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 21.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 21.a stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. 2. Prilog I. zamjenjuje se tekstom iz dijela B Priloga ovoj Uredbi. Članak 7. 1. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;
Amandman 245
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EU) 2017/2226
Članak 13. – stavak 3.
3.  Kako bi ispunili svoju obvezu iz članka 26. stavka 1. točke (b) Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma, prijevoznici upotrebljavaju mrežnu uslugu kako bi provjerili valjanost vize za kratkotrajni boravak i je li već iskorišten broj dopuštenih ulazaka ili je nositelj dosegnuo najdulje trajanje odobrenog boravka te, ovisno o slučaju, je li viza valjana za područje odredišne luke tog putovanja. Prijevoznici pružaju podatke navedene u članku 16. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) ove Uredbe. Na temelju toga prijevoznici putem mrežne usluge dobivaju odgovor OK/NOT OK. Prijevoznici mogu pohraniti poslane informacije i primljeni odgovor u skladu s primjenjivim pravom. Prijevoznici uspostavljaju program autentifikacije kako bi osigurali da samo ovlašteno osoblje može pristupiti mrežnoj usluzi. Odgovor „OK/NOT OK” ne može se smatrati odlukom o odobravanju ili odbijanju ulaska u skladu s Uredbom (EU) 2016/399.
3.  Kako bi ispunili svoju obvezu iz članka 26. stavka 1. točke (b) Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma, prijevoznici upotrebljavaju mrežnu uslugu kako bi provjerili valjanost vize za kratkotrajni boravak i je li već iskorišten broj dopuštenih ulazaka ili je nositelj dosegnuo najdulje trajanje odobrenog boravka te, ovisno o slučaju, je li viza valjana za područje odredišne luke tog putovanja. Prijevoznici pružaju podatke navedene u članku 16. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) ove Uredbe. Na temelju toga prijevoznici putem mrežne usluge dobivaju odgovor OK/NOT OK. Prijevoznici mogu pohraniti poslane informacije i primljeni odgovor u skladu s primjenjivim pravom. Prijevoznici uspostavljaju program autentifikacije kako bi osigurali da samo ovlašteno osoblje može pristupiti mrežnoj usluzi. Odgovor OK/NOT OK ne može se smatrati odlukom o odobravanju ili odbijanju ulaska u skladu s Uredbom (EU) 2016/399. U slučajevima kada putnicima nije dopušten ukrcaj zbog upita postavljenog u okviru VIS-a, prijevoznici će pružiti te podatke putnicima kao i sredstvo s pomoću kojega mogu ostvariti svoje pravo na pristup osobnim podacima u VIS-u, njihov ispravak i brisanje.;
Amandman 246
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka 2.a (nova)
Uredba (EU) 2017/2226
Članak 14. – stavak 3.
(2.a)  U članku 14. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
3.  Ako je potrebno unijeti ili ažurirati podatke u bilješci o ulasku/izlasku nositelja vize, granična tijela mogu, u skladu s člankom 8. ove Uredbe i člankom 18.a Uredbe (EZ) br. 767/2008, iz VIS-a preuzeti i u EES uvesti podatke predviđene člankom 16. stavkom 2. točkama od (c) do (f) ove Uredbe.
3. Ako je potrebno unijeti ili ažurirati podatke u bilješci o ulasku/izlasku nositelja vize, granična tijela mogu, u skladu s člankom 8. ove Uredbe i člankom 18.a Uredbe (EZ) br. 767/2008, iz VIS-a preuzeti i u EES uvesti podatke predviđene člankom 16. stavkom 1. točkom (d) i člankom 16. stavkom 2. točkama od (c) do (f) ove Uredbe.
Amandman 247
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka 2.b (nova)
Uredba (EU) 2017/2226
Članak 15. – stavak 1.
(2.b)  U članku 15. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
1.  Ako je potrebno otvoriti osobni dosje ili ažurirati prikaz lica iz članka 16. stavka 1. točke (d) i članka 17. stavka 1. točke (b), prikaz lica uzima se uživo.
1. Ako je potrebno otvoriti osobni dosje ili ažurirati prikaz lica iz članka 17. stavka 1. točke (b), prikaz lica uzima se uživo.”;
Amandman 248
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka 2.c (nova)
Uredba (EU) 2017/2226
Članak 15. – stavak 1.a (novi)
(2.c)  U članku 15. umeće se sljedeći stavak:
„1.a Prikaz lica iz članka 16. stavka 1. točke (d) preuzima se iz VIS-a i uvozi u EES.”;
Amandman 249
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka 2.d (nova)
Uredba (EU) 2017/2226
Članak 15. – stavak 5.
(2.d)  U članku 15. briše se stavak 5.;
5.   U roku od dvije godine od početka rada EES-a Komisija izrađuje izvješće o standardima kvalitete prikaza lica pohranjenih u VIS-u i o tome omogućuje li se njima biometrijsko uspoređivanje s ciljem upotrebe prikaza lica pohranjenih u VIS-u na granicama i unutar državnog područja države članice za provjeru identiteta državljana treće zemlje koji podliježu obvezi posjedovanja vize, a da se takvi prikazi lica ne pohranjuju u EES-u. Komisija dostavlja to izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Tom se izvješću, ako Komisija to smatra primjerenim, prilažu zakonodavni prijedlozi, uključujući prijedloge za izmjenu ove Uredbe, Uredbe (EZ) br. 767/2008 ili obiju tih uredbi u pogledu korištenja prikazima lica državljana trećih zemalja pohranjenima u VIS-u u svrhe navedene u ovom stavku.
Amandman 250
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 1. – točka b
Uredba 2018/XX o interoperabilnosti
Članak 18. – stavak 1. – točka 2
(b)  podaci iz članka 9. stavka 4. točaka (a), (b) i (c), članka 9. stavaka 5. i 6., članka 22.c stavka 2. točaka od (a) do (cc), (f) i (g) i članka 22.d točaka (a), (b), (c), (f), i (g) Uredbe (EZ) br. 767/2008;”;
(b)  podaci iz članka 9. stavka 4. točaka (a) do (cc), članka 9. stavaka 5. i 6., članka 22.c stavka 2. točaka od (a) do (cc), (f) i (g) i članka 22.d točaka (a), (b), (c), (f), i (g) Uredbe (EZ) br. 767/2008;”;
Amandman 251
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od ... [dvije godine od datuma stupanja na snagu] uz iznimku odredbi o provedbenim i delegiranim aktima iz članka 1. točaka 6., 7., 26., 27., 33. i 35., članka 3. točke 4. i članka 4. točke 1. koji se primjenjuju od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
Do ... [godinu dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o trenutačnom stanju pripreme za potpunu provedbu ove Uredbe. To izvješće sadrži i detaljne informacije o nastalim troškovima i informacije o svim rizicima koji mogu utjecati na sveukupne troškove.

Uspostava Fonda za azil i migracije ***I
PDF 488kWORD 123k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za azil i migracije (COM(2018)0471 – C8-0271/2018 – 2018/0248(COD))
P8_TA(2019)0175A8-0106/2019

U tijeku je obrada ovog teksta za objavu na vašem jeziku. Klikom na ikonu u gornjem desnom uglu već sada možete preuzeti pdf ili Word verziju.


Uspostava, u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama, instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza ***I
PDF 379kWORD 118k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama, instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza (COM(2018)0473 – C8-0272/2018 – 2018/0249(COD))
P8_TA(2019)0176A8-0089/2019

U tijeku je obrada ovog teksta za objavu na vašem jeziku. Klikom na ikonu u gornjem desnom uglu već sada možete preuzeti pdf ili Word verziju.


Uspostava Fonda za unutarnju sigurnost ***I
PDF 399kWORD 108k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za unutarnju sigurnost (COM(2018)0472 – C8-0267/2018 – 2018/0250(COD))
P8_TA(2019)0177A8-0115/2019

U tijeku je obrada ovog teksta za objavu na vašem jeziku. Klikom na ikonu u gornjem desnom uglu već sada možete preuzeti pdf ili Word verziju.


Definicija, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića i zaštita njihovih oznaka zemljopisnog podrijetla ***I
PDF 446kWORD 135k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o definiciji, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda te zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića (COM(2016)0750 – C8-0496/2017 – 2016/0392(COD))
P8_TA-PROV(2019)0178A8-0021/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0750),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 43. stavak 2. i članak 114. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0496/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje talijanskog Senata, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 29. ožujka 2017.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismima od 10. prosinca 2018. i 27. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0021/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(2);

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda, zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića, upotrebi etilnog alkohola i destilata poljoprivrednog podrijetla u alkoholnim pićima te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 110/2008

P8_TC1-COD(2016)0392


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2. i članak 114. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(4),

budući da:

(1)  Pokazalo se da se Uredbom (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(5) uspješno regulira sektor jakih alkoholnih pića. Međutim, s obzirom na nedavno iskustvo i tehnološke inovacije, promjene tržišta i očekivanja potrošača potrebno je ažurirati pravila o definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića te preispitati načine kojima se registrira i zaštićuje oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića.

(2)  Pravila koja se primjenjuju na sektor jakih alkoholnih pića trebala bi pridonijeti postizanju visoke razine zaštite potrošača, uklanjanju asimetrije informacija, sprečavanju zavaravajućih praksi te ostvarivanju transparentnosti tržišta i poštenog tržišnog natjecanja. Njima treba štititi ugled koji jaka alkoholna pića Unije postižu na tržištu Unije i na svjetskom tržištu, vodeći i dalje računa o tradicionalnim praksama koje se upotrebljavaju u proizvodnji jakih alkoholnih pića te povećanoj potrebi zaštite i informiranja potrošača. U obzir treba uzeti i tehnološke inovacije u pogledu jakih alkoholnih pića ako takve inovacije služe za poboljšanje kvalitete, a da ne utječu na tradicionalna svojstva predmetnih jakih alkoholnih pića.

(3)  Jaka alkoholna pića važno su područje plasmana za poljoprivredni sektor Unije i proizvodnja jakih alkoholnih pića čvrsto je povezana s tim sektorom. ▌Ta povezanost određuje kvalitetu, sigurnost i ugled jakih alkoholnih pića proizvedenih u Uniji. Stoga bi regulatornim okvirom trebalo naglasiti tu čvrstu povezanost s poljoprivredno-prehrambenim sektorom.

(4)  Pravila koja se primjenjuju na jaka alkoholna pića poseban su slučaj u usporedbi s općim pravilima utvrđenima za poljoprivredno-prehrambeni sektor i trebala bi također uzimati u obzir tradicionalne metode proizvodnje koje se koriste u različitim državama članicama.

(5)  ▌Ova bi Uredba trebala utvrditi jasne kriterije za definiciju, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića te za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla, i ne bi trebala dovesti u pitanje različitost službenih jezika i pisama u Uniji. Njome bi trebalo utvrditi i pravila za upotrebu etilnog alkohola ili destilata poljoprivrednog podrijetla u proizvodnji alkoholnih pića i za upotrebu pravnih naziva jakih alkoholnih pića pri prezentiranju i označivanju prehrambenih proizvoda.

(6)  Kako bi se zadovoljila očekivanja kupaca i poštovali tradicionalni načini proizvodnje, etilni alkohol i destilati koji se upotrebljavaju za proizvodnju jakih alkoholnih pića trebali bi biti isključivo poljoprivrednog podrijetla.

(7)  U interesu potrošača ova bi se Uredba trebala primjenjivati na sva jaka alkoholna pića koja se stavljaju na tržište Unije, bez obzira na to jesu li proizvedena u državama članicama ili u trećim zemljama. Kako bi se na svjetskom tržištu zadržao i povećao ugled jakih alkoholnih pića proizvedenih u Uniji, ova bi se Uredba trebala primjenjivati i na jaka alkoholna pića proizvedena u Uniji za izvoz.

(8)  ▌U definicijama i tehničkim zahtjevima za jaka alkoholna pića te kategorizaciji jakih alkoholnih pića trebalo bi i dalje uzimati u obzir tradicionalne prakse ▌. Trebaju se utvrditi i posebna pravila za određena jaka alkoholna pića koja nisu uvrštena na popis kategorija.

(9)  Na jaka alkoholna pića također se primjenjuju Uredba (EZ) br. 1333/2008(6) i Uredba (EZ) br. 1334/2008(7) Europskog parlamenta i Vijeća. Međutim potrebno je utvrditi dodatna pravila za bojila i arome koja bi se trebale primjenjivati samo na jaka alkoholna pića. Također treba utvrditi dodatna pravila za razrjeđivanje i otapanje aroma, bojila i drugih odobrenih sastojaka koja bi se trebala primjenjujuivati samo na proizvodnju alkoholnih pića.

(10)  Trebalo bi utvrditi pravila o pravnim nazivima koji će se koristiti za jaka alkoholna pića koja se stavljaju na tržište Unije, kako bi se osiguralo da se takvi pravni nazivi koriste na ujednačen način u čitavoj Uniji i kako bi potrošačima osigurala zaštitila transparentnost informacija.

(11)  Uzimajući u obzir važnost i složenost sektora jakih alkoholnih pića, primjereno je utvrditi posebna pravila za opisivanje, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića, osobito u vezi s upotrebom pravnih naziva, oznaka zemljopisnog podrijetla, složenica i aluzija.

(12)  Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(8) trebala bi se primjenjivati na opisivanje, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića, osim ako u ovoj Uredbi nije predviđeno drukčije. U tom smislu, uzimajući u obzir važnost i složenost sektora jakih alkoholnih pića, trebalo bi ovom Uredbom utvrditi posebna pravila za opisivanje, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića koja nisu obuhvaćena Uredbom (EU) br. 1169/2011. Ta bi posebna pravila također trebala spriječiti zloupotrebu izraza „jako alkoholno piće” i pravnih naziva jakih alkoholnih pića za proizvode koji ne zadovoljavaju definicije i zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi.

(13)  Kako bi se osigurala ujednačena upotreba složenica i aluzija u državama članicama te kako bi se potrošačima pružile dostatne informacije i tako ih se zaštitilo od zavaravanja, potrebno je utvrditi odredbe u vezi s njihovom upotrebom u svrhe prezentiranja jakih alkoholnih pića i drugih prehrambenih proizvoda. Smisao tih odredba je također zaštita ugleda jakih alkoholnih pića koja se koriste u tom kontekstu.

(14)  Kako bi se potrošačima pružile odgovarajuće informacije, trebalo bi utvrditi odredbe u vezi s opisivanjem, prezentiranjem i označivanjem jakih alkoholnih pića koja se smatraju mješavinama ili kupažama.

(15)  Iako je važno osigurati da se razdoblje dozrijevanja ili starost naznačeni u opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića u načelu odnosi samo na najmlađu alkoholnu komponentu, kako bi se u obzir uzeli tradicionalni postupci starenja u državama članicama trebalo bi moći, na temelju delegiranih akata, predvidjeti odstupanje od općeg pravila i odgovarajuće mehanizme kontrole za brandyje proizvedene primjenom tradicionalnog sustava dinamičkog starenja poznatog kao sustavcriaderas y soleraili sustavsolera e criaderas”.

(16)  Radi pravne sigurnosti i kako bi se osiguralo pružanje dostatnih informacija za potrošače, upotreba naziva sirovina ili pridjeva kao pravnih naziva određenih jakih alkoholnih pića ne bi trebala isključiti upotrebu imena tih sirovina ili pridjeva u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda. Iz istog bi razloga upotreba njemačke riječi „geist” kao pravnog naziva za kategoriju jakih alkoholnih pićâ ne bi trebala isključivati upotrebu te riječi kao finijeg naziva kojim se nadopunjuje pravni naziv drugih jakih alkoholnih pića ili naziv drugih alkoholnih pića, pod uvjetom da takva upotreba ne dovodi do zavaravanja potrošača.

(17)  Kako bi se osiguralo da su potrošačima pružene dostatne informacije i poticalo kvalitetne metode proizvodnje, trebalo bi učiniti mogućom dopunu pravnog naziva svakog jakog alkoholnog pića izrazom „suho” ili „dry”, odnosno tim pojmom bilo prevedenim na jezik ili jezike predmetne države članice, bilo neprevedenim, kako je navedeno u kurzivu u ovoj Uredbi, ako to jako alkoholno piće nije zaslađeno. Međutim, u skladu s načelom da informacije o hrani ne smiju biti zavaravajuće, posebno sugeriranjem da hrana ima posebna svojstva bez obzira što sva slična hrana ima ta svojstva, ovo se pravilo ne bi trebalo primjenjivati na jaka alkoholna pića koja se prema ovoj Uredbi ne smiju zaslađivati, čak ni radi zaokruživanja okusa, posebno na whisky ili whiskey. Ovo se pravilo također ne bi smjelo primjenjivati na gin, destilirani gin i London gin, na koje bi se i dalje trebala primjenjivati posebna pravila o zaslađivanju i označivanju. Nadalje, trebalo bi učiniti mogućim označivanje likera, koje osobito karakterizira trpak, gorak, pikantan, jedak, kiseo ili citrusni okus, bez obzira na stupanj zaslađenosti, kao „suhi” ili „dry”. Malo je vjerojatno da bi takve oznake zavarale potrošače jer likeri moraju imati minimalni udio šećera. Stoga u slučaju likera izraz „suhi” ili „dry” ne bi trebalo tumačiti kao oznaku da jako alkoholno piće nije zaslađeno.

(18)  Kako bi se u obzir uzela očekivanja potrošača vezana uz sirovine koje se koriste za votku, posebno u državama članicama koje tradicionalno proizvode votku, trebalo bi pružiti dostatne informacije o sirovini koja se koristi kad se votka proizvodi od sirovina poljoprivrednog podrijetla koje nisu žitarice ili krumpir ili oboje.

(19)  Kako bi se provela i provjerila primjena zakonodavstva koje se odnosi na pravila o starenju i označivanju te radi suzbijanja prijevara, trebalo bi u elektroničkim trošarinskim dokumentima učiniti obveznim navođenje pravnog naziva i razdoblja dozrijevanja svakog jakog alkoholnog pića.

(20)  U određenim slučajevima subjekti u poslovanju s hranom žele ▌navesti mjesto podrijetla jakih alkoholnih pića koje nije oznaka zemljopisnog podrijetla i žig, kako bi privukli pozornost potrošača na svojstva svojih proizvoda. ▌Stoga je potrebno utvrditi posebne odredbe o označivanju mjesta podrijetla pri opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića. Štoviše, obveza navođenja zemlje ili mjesta podrijetla glavnog sastojka, utvrđena u Uredbi (EU) br. 1169/2011, ne bi se smjela primjenjivati u slučaju jakih alkoholnih pića čak ni kad zemlja ili mjesto podrijetla glavnog sastojka jakog alkoholnog pića nisu isti kao mjesto podrijetla navedeno u opisu, prezentiranju ili označivanju tog jakog alkoholnog pića.

(21)  Kako bi se zaštitio ugled određenih jakih alkoholnih pića, trebalo bi utvrditi odredbu kojom se uređuju prijevod, transkripcija i transliteracija pravnih naziva u svrhu izvoza.

(22)  Kako bi se osigurala dosljedna primjena ove Uredbe, trebalo bi utvrditi referentne metode Unije za analizu jakih alkoholnih pića i etilnog alkohola koji se koristi u proizvodnji jakih alkoholnih pića.

(23)  Trebalo bi nastaviti sa zabranom upotrebe zatvarača i folija koji sadržavaju olovo kao pokrov za mehanizme zatvaranja na posudama u kojima se čuvaju jaka alkoholna pića, kako bi se izbjegao svaki rizik od kontaminacije, osobito slučajnim kontaktom s takvim zatvaračima ili foliajma, te rizik od zagađenja okoliša otpadom koji sadržava olovo iz takvih zatvarača ili folija.

(24)  U vezi sa zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla važno je na primjeren način uzeti u obzir Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva („Sporazum o TRIPS-u”), osobito njegove članke 22. i 23., i Opći sporazum o carinama i trgovini („GATT”), uključujući njegov članak V. o slobodi provoza, koji su odobreni Odlukom Vijeća 94/800/EZ(9). U cilju bolje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla i učinkovitije borbe protiv krivotvorenja u tom pravnom okviru takva bi se zaštita trebala primjenjivati i na robu koja ulazi u carinsko područje Unije, a ne pušta se u slobodan promet i na nju se odnose posebni carinski postupci poput onihkoji se odnose na provoz, skladištenje, posebna upotreba ili prerada.

(25)  Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(10) ne primjenjuje se na jaka alkoholna pića. Stoga bi trebalo utvrditi pravila o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića. Komisija bi trebala registrirati oznake zemljopisnog podrijetla ▌.

(26)  Trebalo bi utvrditi postupke za registraciju, izmjenu i moguće brisanje oznaka zemljopisnog podrijetla Unije ili treće zemlje u skladu sa Sporazumom o TRIPS-u uz automatsko priznavanje statusa postojećih ▌oznaka zemljopisnog podrijetla koje su zaštićene u Uniji. Radi izrade pravila o postupcima u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla, koja bi bila usklađena u svim sektorima, na području jakih alkoholnih pića ta bi se pravila trebala temeljiti na iscrpnijim i dobro testiranim postupcima za poljoprivredne i prehrambene proizvode utvrđenima Uredbom (EU) br. 1151/2012, pri čemu treba voditi računa o specifičnostima sektora jakih alkoholnih pića. Kako bi se pojednostavnili postupci registracije i osiguralo da subjektima u poslovanju s hranom i potrošačima informacije budu na raspolaganju u elektroničkom obliku, trebalo bi utvrditi elektronički registar oznaka zemljopisnog podrijetla. Oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene na temelju Uredbe (EZ) br. 110/2008 trebale bi biti automatski zaštićene u skladu s ovom Uredbom i uvrštene u elektronički registar. Komisija bi u skladu s člankom 20. Uredbe (EZ) br. 110/2008 trebala završiti provjeru oznaka zemljopisnog podrijetla iz Priloga III. toj uredbi.

(27)  Zbog dosljednosti s pravilima koja se primjenjuju na oznake zemljopisnog podrijetla za prehrambene proizvode, vina i aromatizirana vina, naziv dokumentacije kojom se utvrđuju specifikacije za jaka alkoholna pića koja su registrirana kao oznaka zemljopisnog podrijetla trebalo bi promijeniti iz „tehničke dokumentacije” u „specifikaciju proizvoda”. Tehnička dokumentacija podnesena kao dio bilo kojeg zahtjeva u skladu s Uredbom (EZ) br. 110/2008 trebala bi se smatrati specifikacijom proizvoda.

(28)  Trebalo bi pojasniti vezu između žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića u odnosu na kriterije za odbijanje, poništenje i istovremenu primjenu. To pojašnjenje ne bi smjelo utjecati na prava koja su nositelji oznaka zemljopisnog podrijetla stekli na nacionalnoj razini ili koja postoje na temelju međunarodnih sporazuma koje su države članice sklopile za razdoblje prije uspostave sustava zaštite Unije Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1576/89(11).

(29)  Kako bi se očuvali ugled i vrijednost sektora jakih alkoholnih pića, od ključne je važnosti zadržati visok standard kvalitete. Državna tijela država članica trebala bi biti odgovorna za očuvanje standarda kvalitete osiguravajući sukladnost s ovom Uredbom. Komisija bi trebala moći nadgledati i provjeriti tu sukladnost kako bi potvrdila ujednačenu primjenu ove Uredbe. Stoga bi od Komisije i država članica trebalo tražiti da razmjenjuju odgovarajuće informacije.

(30)  Pri primjeni politike kvalitete te osobito radi postizanja visoke kvalitete jakih alkoholnih pića i raznolikosti u sektoru jakih alkoholnih pića, državama članicama trebalo bi omogućiti da donose stroža pravila o proizvodnji, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića koja se proizvode na njihovu državnom području od onih utvrđenih ovom Uredbom.

(31)  Kako bi se uzele u obzir promjene u zahtjevima potrošača, tehnološki napredak, razvoj odgovarajućih međunarodnih normi, potreba za poboljšanjem gospodarskih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište, tradicionalni postupci starenja▌i zakonodavstvo trećih zemalja uvoznica te kako bi se zaštitili legitimni interesi proizvođača i subjekata u poslovanju s hranom u pogledu zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla, ovlast za donošenje akata, u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu „Ugovor”), trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu: izmjena i odstupanja od tehničkih definicija i zahtjeva za kategorije jakih alkoholnih pića ▌¸ odobravanja novih sladila; odstupanja u vezi s navođenjem razdoblja dozrijevanja ili starosti za brandy i uspostave javnog registra tijela zaduženih za nadziranje postupaka starenja; ▌uspostave elektroničkog registra oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića i detaljnih pravila o obliku i sadržaju tog registra; daljnjih uvjeta u vezi sa zahtjevima za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla i preliminarnih nacionalnih postupaka; kontrole od strane Komisije, postupka prigovora i poništavanja oznaka zemljopisnog podrijetla; uvjeta i zahtjeva za postupak za izmjene specifikacija proizvoda; te izmjenu i odstupanje od određenih definicija i pravila o opisivanju, prezentiranju i označivanju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016(12). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(32)  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu objave jedinstvenog dokumenta u Službenom listu Europske unije i u pogledu odluka o registraciji naziva kao oznaka zemljopisnog podrijetla ako ne postoji prigovor ili prihvatljiva obrazložena izjava o prigovoru, ili u slučaju postojanja prihvatljive obrazložene izjave o prigovoru a dogovor je postignut.

(33)  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu pravila o upotrebi novih sladila; informacija koje države članice trebaju dostaviti u vezi s tijelima imenovanima za nadziranje postupaka starenja; navođenja zemlje ili mjesta podrijetla u opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića; upotrebe simbola Unije za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla; detaljnih tehničkih pravila o referentnim metodama Unije za analizu etilnog alkohola, destilata poljoprivrednog podrijetla i jakih alkoholnih pića; odobrenja prijelaznog razdoblja upotrebe oznaka zemljopisnog podrijetla i produženja takvih razdoblja; odbijanja zahtjeva ako uvjeti za registraciju nisu ispunjeni već prije objave radi prigovora; registracije ili odbijanja oznaka zemljopisnog podrijetla objavljenih radi prigovora ako je podnesen prigovor i nije postignut dogovor; odobrenja ili odbijanja izmjena specifikacije proizvoda na razini Unije; odobrenja ili odbijanja zahtjeva za poništenje registracije oznake zemljopisnog podrijetla; oblika specifikacije i mjera koje se odnose na informacije koje treba navesti u specifikaciji proizvoda s obzirom na vezu između zemljopisnog područja i konačnog proizvoda; postupaka, oblika i prezentiranja zahtjeva, prigovora, zahtjeva za izmjenu i obavješćivanja u vezi s izmjenama te postupka poništenja s obzirom na oznake zemljopisnog podrijetla; provjerâ i kontrolâ koje trebaju provoditi države članice; te u pogledu potrebnih informacija koje treba razmjenjivati radi primjene ove Uredbe. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(13).

(34)  Radi osiguravanja provedbe Sporazuma između Europske unije i Japana o gospodarskom partnerstvu(14) bilo je potrebno predvidjeti odstupanje od nominalnih količina utvrđenih u Prilogu Direktivi 2007/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(15) za jaka alkoholna pića kako bi se omogućilo da se jednom destilirani shochu proizveden u kotlu za destilaciju i punjen u boce u Japanu stavlja na tržište Unije u tradicionalnim japanskim veličinama boca. To je odstupanje uvedeno Uredbom (EU) 2018/1670 Europskog parlamenta i Vijeća(16) i trebalo bi se nastaviti primjenjivati.

(35)  S obzirom na prirodu i opseg izmjena koje treba učiniti u Uredbi (EZ) br. 110/2008, u ovom području postoji potreba za novim pravnim okvirom koji bi unaprijedio pravnu sigurnost, jasnoću i transparentnost. Uredbu (EZ) br. 110/2008 potrebno je stoga staviti izvan snage.

▌(36) Kako bi se zaštitili legitimni interesi proizvođača ili predmetnih dionika u vezi s ostvarivanjem koristi od publiciteta koji je povezan s jedinstvenim dokumentima na temelju novog pravnog okvira, trebalo bi omogućiti da se jedinstveni dokumenti koji se odnose na oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s Uredbom (EZ) br. 110/2008 objave na temelju zahtjeva predmetnih država članica.

(37)  Budući da pravila o oznakama zemljopisnog podrijetla povećavaju zaštitu subjekata, ta bi se pravila trebala početi primjenjivati dva tjedna nakon stupanja na snagu ove Uredbe. Međutim, potrebno je predvidjeti odredbu o odgovarajućim mehanizmima kojima bi se olakšao neometani prijelaz s pravila predviđenih u Uredbi (EZ) br. 110/2008 na pravila utvrđena ovom Uredbom ▌.

(38)  Za pravila koja se ne odnose na oznake zemljopisnog podrijetla trebalo bi predvidjeti odredbe koje osiguravaju dovoljno vremena za olakšavanje neometanog prijelaza s pravila predviđenih u Uredbi (EZ) br. 110/2008 na pravila utvrđena ovom Uredbom.

(39)   Stavljanje na tržište postojećih zaliha jakih alkoholnih pića trebalo bi biti dopušteno nakon datuma početka primjene ove Uredbe i sve do iscrpljenja tih zaliha,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PODRUČJE PRIMJENE, DEFINICIJE ▌I KATEGORIJE JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.  Ovom Uredbom utvrđuju se pravila o:

—  definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića te o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića;

—  ▌etilnom alkoholu i destilatima koji se upotrebljavaju u proizvodnji alkoholnih pića i

—  ▌upotrebi pravnih naziva jakih alkoholnih pića pri prezentiranju i označivanju ▌prehrambenih proizvoda koji nisu jaka alkoholna pića.

2.  Ova se Uredba primjenjuje na proizvode iz stavka 1. koji se stavljaju na tržište Unije proizvedene ili u Uniji ili u trećim zemljama te na one proizvedene u Uniji za izvoz.

3.  U pogledu zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla, poglavlje III. ove Uredbe također se primjenjuje na robu koja ulazi u carinsko područje Unije, no tamo se ne pušta u slobodan promet.

Članak 2.

Definicija i zahtjevi za jaka alkoholna pića

▌Za potrebe ove Uredbe jako alkoholno piće je alkoholno piće koje ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a)  namijenjeno je ljudskoj potrošnji;

(b)  ima posebna organoleptička svojstva;

(c)  ima najmanju alkoholnu jakost od 15 % vol., osim jakih alkoholnih pića koja ispunjavaju zahtjeve iz kategorije 39. Priloga I. ▌;

(d)  proizvedeno je ili:

i.  izravno upotrebom, zasebno ili u kombinaciji, jedne od sljedećih metoda:

−  destilacije ▌fermentiranih proizvoda, s dodatkom ili bez dodatka aroma ili aromatiziranih prehrambenih proizvoda;

−  maceracije ili slične prerade biljnih tvari u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla, destilatima poljoprivrednog podrijetla ili jakim alkoholnim pićima ili njihovom kombinacijom ▌;

−  dodavanja, zasebno ili u kombinaciji, etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla, destilatima poljoprivrednog podrijetla ili jakim alkoholnim pićima nečeg od sljedećeg:

−  aroma koje se koriste u skladu s Uredbom (EZ) br. 1334/2008,

−  bojila koja se koriste u skladu s Uredbom (EZ) br. 1333/2008,

−  ostalih odobrenih sastojaka koji se koriste u skladu s uredbama (EZ) br. 1333/2008 i (EZ) br. 1334/2008,

−  ▌sladila,

−  drugih poljoprivrednih proizvoda,

−  prehrambenih proizvoda ili

ii.  dodavanjem, zasebno ili u kombinaciji, jakom alkoholnom piću nečeg od sljedećeg:

−  drugih jakih alkoholnih pića,

−  etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla,

−  destilata poljoprivrednog podrijetla,

−  drugih prehrambenih proizvoda;

(e)  nije obuhvaćeno oznakama KN 2203, 2204, 2205, 2206 i 2207;

(f)   ako je u njegovoj proizvodnji dodana voda, koja može biti destilirana, demineralizirana, pročišćena permeacijom ili omekšana:

i.  kvaliteta vode u skladu je s Direktivom Vijeća 98/83/EZ(17) i Direktivom 2009/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(18) i

ii.  alkoholna jakost jakog alkoholnog pića nakon dodavanja vode i dalje je u skladu s minimalnom volumnom alkoholnom jakosti iz točke (c) ovog članka ili odgovarajućom kategorijom jakih alkoholnih pića iz Priloga I.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.   „pravni naziv” znači naziv pod kojim se ▌jako alkoholno piće stavlja na tržište, u smislu članka 2. stavka 2. točke (n) Uredbe (EU) br. 1169/2011;

2.   „složenica” znači, u kontekstu prezentiranja i označivanja alkoholnog pića, kombinacija pravnog naziva navedenog u nekoj kategoriji jakih alkoholnih pića iz ▌Priloga I. ili ▌oznake zemljopisnog podrijetla jakog alkoholnog pića od kojeg potječe sav alkohol u konačnom proizvodu te jednog ili više sljedećih naziva:

(a)  naziva jednog ili više prehrambenih proizvoda, osim alkoholnih pića i prehrambenih proizvoda koji se upotrebljavaju za proizvodnju tog jakog alkoholnog pića u skladu s Prilogom I., ili pridjeva koji proizlaze iz tih naziva;

(b)  izraza „liker” ili „krem”;

3.   „aluzija” znači izravno ili neizravno upućivanje na jedan ili više pravnih naziva iz kategorija jakih alkoholnih pića ▌navedenih u ▌Prilogu I. ili na oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića, osim upućivanja u složenici ili na popisima sastojaka, kako su navedeni u članku 13. stavcima 2., 3. i 4., pri opisivanju, prezentiranju i označivanju:

(a)  prehrambenog proizvoda koji nije jako alkoholno piće ili

(b)  jakog alkoholnog pića koje ispunjava zahtjeve iz kategorija od 33. do 40. Priloga I.;

4.  „zemljopisna oznaka” znači oznaka kojom se jako alkoholno piće identificira kao piće podrijetlom s državnog područja države ili regije ili lokaliteta na tom državnom području ako se kvaliteta, ugled ili drugo svojstvo tog jakog alkoholnog pića može uglavnom pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu;

5.   „specifikacija proizvoda” znači dokumentacija priložena zahtjevu za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla u kojoj se navode specifikacije koje jako alkoholno piće treba zadovoljavati i koja se u Uredbi (EZ) br. 110/2008 naziva „tehnička dokumentacija”;

6.  „skupina” znači svako udruženje, bez obzira na njegov pravni oblik, sastavljeno uglavnom od proizvođača ili prerađivača određenih jakih alkoholnih pića;

7.  „generički naziv” znači naziv jakog alkoholnog pića koji je, iako vezan uz mjesto ili regiju u kojima se to jako alkoholno piće izvorno proizvodilo ili stavljalo na tržište, u Uniji postao uobičajeni naziv za jako alkoholno piće;

8.  „vidno polje” znači vidno polje kako je definirano u članku 2. stavku 2. točki (k) Uredbe (EU) br. 1169/2011;

9.  „miješanje” znači spajanje jakog alkoholnog pića koje pripada kategoriji jakih alkoholnih pićâ iz Priloga I. ili oznaci zemljopisnog podrijetla s jednim ili višeg od sljedećeg:

(a)  drugim jakim alkoholnim pićima koja ne pripadaju istoj kategoriji jakih alkoholnih pićâ iz Priloga I.,

(b)  destilatima poljoprivrednog podrijetla;

(c)  etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla;

10.  „mješavina” znači jako alkoholno piće koje je bilo podvrgnuto miješanju;

11.   „kupažiranje” znači spajanje dvaju ili više jakih alkoholnih pića iste kategorije koja se u svojem sastavu tek neznatno razlikuju zbog jednog ili više sljedećih čimbenika:

(a)  načina proizvodnje;

(b)  upotrebe različitih uređaja za destiliranje;

(c)  razdoblja dozrijevanja ili starenja;

(d)  zemljopisnog područja proizvodnje;

tako proizvedeno jako alkoholno piće pripada istoj kategoriji jakog alkoholnog pića kao izvorno jako alkoholno piće prije kupažiranja;

12.  „kupaža” znači jako alkoholno piće koje je bilo podvrgnuto kupažiranju.

Članak 4.

Tehničke definicije i zahtjevi

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće tehničke definicije i zahtjevi:

1.  „opis” znači izrazi koji se koriste za označivanje i prezentiranje te na ambalaži jakog alkoholnog pića, na dokumentima koji se prilažu prilikom prijevoza jakog alkoholnog pića, na komercijalnim ispravama, posebno na računima i otpremnicama te u oglašavanju jakog alkoholnog pića;

2.   „prezentiranje” znači izrazi koji se upotrebljavaju za označivanje i na ambalaži te u oglašavanju i prodajnim promidžbama proizvoda, na slikama ili slično te na spremnicima, uključujući na boci ili zatvaraču;

3.   „označivanje” znači svaka riječ, pojedinosti, žig, zaštitni znak, slikovni prikaz ili simbol koji se odnosi na proizvod i koji se nalazi na bilo kojoj ambalaži, ispravi, oglasu, etiketi, obruču ili privjesku koji prate ili se odnose na taj proizvod;

4.   „etiketa” znači bilo koja oznaka, robna marka, žig, slikovni ili drugi opisni prikaz, napisan, tiskan, otisnut, označen, reljefno nanesen ili utisnut na ili pričvršćen za ambalažu ili spremnik s hranom;

5.  „ambalaža” znači zaštitni omoti, kartoni, sanduci, spremnici i boce koji se upotrebljavaju za prijevoz ili prodaju jakih alkoholnih pića;

6.  „destilacija” znači termički postupak razdvajanja koji se sastoji od jednog ili više koraka razdvajanja kako bi se postigla određena organoleptička svojstva ili viša alkoholna koncentracija ili oboje, neovisno o tome provode li se takvi koraci, s obzirom na uređaj koji se koristi za destilaciju, pod uobičajenim pritiskom ili pod vakuumom, i može biti jednostruka ili višestruka destilacija ili ponovna destilacija;

7.  „destilat poljoprivrednog podrijetla” znači alkoholna tekućina dobivena nakon alkoholne fermentacije destilacijom poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovoru, koja nema svojstva etilnog alkohola i zadržava aromu i okus upotrijebljenih sirovina;

8.  „zaslađivanje” znači upotreba jednog ili više sladila u proizvodnji jakih alkoholnih pića;

9.  „sladila” znači:

(a)  polubijeli šećer, bijeli šećer, ekstra bijeli šećer, dekstroza, fruktoza, glukozni sirup, otopina šećera, otopina invertnog šećera, sirup invertnog šećera, kako su definirani u Dijelu A Priloga Direktivi Vijeća 2001/111/EZ(19);

(b)  rektificirani koncentrirani mošt od grožđa, koncentrirani mošt od grožđa, svježi mošt od grožđa;

(c)  prženi šećer, koji je dobiven isključivo kontroliranim zagrijavanjem saharoze bez dodatka baza, mineralnih kiselina ili drugih kemijskih aditiva;

(d)  med, kako je definiran točki 1. Priloga I. Direktivi Vijeća 2001/110/EZ(20);

(e)  sirup rogača;

(f)  bilo koji drugi prirodni ugljikohidrati sa sličnim učinkom kao proizvodi navedeni u točkama od (a) do (e);

10.  „dodavanje alkohola” znači dodavanje etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ili destilata poljoprivrednog podrijetla jakom alkoholnom piću; to dodavanje ne obuhvaća upotrebu alkohola za razrjeđivanje ili otapanje bojila, aroma ili drugih odobrenih sastojaka koji se koriste u proizvodnji jakih alkoholnih pića;

11.  „dozrijevanje„ ili ”starenje” znači skladištenje jakog alkoholnog pića u odgovarajućim posudama tijekom određenog vremena kako bi se omogućili prirodni procesi koji tom jakom alkoholnom piću daju posebna svojstva;

12.  „dodavanje aroma” znači dodavanje aroma ili aromatiziranih prehrambenih proizvoda u proizvodnji jakih alkoholnih pića jednim ili više navedenih postupaka: dodavanjem, maceracijom, alkoholnom fermentacijom ili destilacijom alkohola u prisutnosti aroma ili aromatiziranih prehrambenih proizvoda ili njihovim natapanjem u alkoholu;

13.  „arome” znači arome kako su definirane u članku 3. stavku 2. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1334/2008;

14.  „aromatična tvar” znači aromatična tvar kako je definirana u članku 3. stavku 2. točki (b) Uredbe (EZ) br. 1334/2008.

15.  „prirodna aromatična tvar” znači prirodna aromatična tvar kako je definirana u članku 3. stavku 2. točki (c) Uredbe (EZ) br. 1334/2008;

16.  „aromatični pripravak” znači aromatični pripravak kako je definiran u članku 3. stavku 2. točki (d) Uredbe (EZ) br. 1334/2008;

17.  „druga aroma” znači druga aroma kako je definirana u članku 3. stavku 2. točki (h) Uredbe (EZ) br. 1334/2008;

18.  „aromatizirani prehrambeni proizvodi” znači prehrambeni proizvodi kako su definirani u članku 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(21) i koji se upotrebljavaju u proizvodnji jakih alkoholnih pića i glavna im je svrha da ih aromatiziraju;

19.  „bojenje” znači upotreba jednog ili više bojila u proizvodnji jakih alkoholnih pića;

20.  „bojila” znači boje kako su definirane u točki 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1333/2008;

21.  „karamel” znači prehrambeni aditiv koji odgovara E-brojevima E 150a, E 150b, E 150c i E 150d ili se odnosi na proizvode više ili manje intenzivne smeđe boje koji su namijenjeni kao bojila, kako je navedeno u dijelu B Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008; ne odnosi se na šećerni aromatski proizvod dobiven zagrijavanjem šećera koji se koristi kao aroma u hrani;

22.  „drugi odobreni sastojci” znači sastojci hrane s osobinama aroma odobreni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1334/2008 i prehrambeni aditivi, osim bojila, odobreni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1333/2008;

23.  „volumna alkoholna jakost” znači omjer volumena čistog alkohola prisutnog u proizvodu pri temperaturi od 20 °C i ukupnog volumena proizvoda pri istoj temperaturi;

24.  „količina hlapljivih tvari” znači količina hlapljivih tvari, osim etilnog alkohola i metanola, sadržanih u jakom alkoholnom piću koje se proizvodi isključivo destilacijom.

Članak 5.

Definicija i zahtjevi za etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla

Za potrebe ove Uredbe etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla je tekućina koja ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a)  dobivena je isključivo iz proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovoru;

(b)  nema zamjetljivog okusa, osim po sirovinama upotrijebljenima u proizvodnji;

(c)  njezina minimalna volumna alkoholna jakost iznosi 96,0 %;

(d)  njezine maksimalne razine ostataka ne premašuju sljedeće:

i.  ukupna kiselost (izražena u octenoj kiselini): 1,5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

ii.  esteri (izraženi u etil-acetatu): 1,3 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iii.  aldehidi (izraženi u acetaldehidu): 0,5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iv.  viši alkoholi (izraženi u 2-metil propan-1-olu): 0,5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

v.  metanol: 30 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

vi.  suhi ekstrakt: 1,5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

vii.  hlapljive baze koje sadržavaju dušik (izražene u dušiku): 0,1 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

viii.  furfural: ne može se detektirati.

Članak 6.

Etilni alkohol i destilati koji se upotrebljavaju u alkoholnim pićima

1.  Etilni alkohol i destilati koji se upotrebljavaju u proizvodnji jakih alkoholnih pića ▌smiju biti isključivo poljoprivrednog podrijetla u smislu Priloga I. Ugovoru.

2.  Za razrjeđivanje ili otapanje bojila, aroma ili drugih odobrenih sastojaka koji se upotrebljavaju u proizvodnji alkoholnih pića koriste se samo etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, destilati poljoprivrednog podrijetla ili jaka alkoholna pića iz kategorija od 1. do 14. iz Priloga I. Taj alkohol koji se upotrebljava za razrjeđivanje ili otapanje bojila, aroma ili drugih odobrenih sastojaka smije se koristiti samo u količinama koje su strogo nužne u tu svrhu.

3.  Jaka alkoholna pića ne smiju sadržavati alkohol sintetičkog podrijetla niti neki drugi alkohol nepoljoprivrednog podrijetla u smislu Priloga I. Ugovoru.

Članak 7.

Kategorije jakih alkoholnih pića

1.  Jaka alkoholna pića dijele se u kategorije u skladu s općim pravilima iz ovog članka i posebnim pravilima iz Priloga I.

2.  Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena za svaku od kategorija jakih alkoholnih pića od 1. do 14. iz ▌Priloga I., jaka alkoholna pića iz tih kategorija:

(a)  proizvedena su alkoholnom fermentacijom i destilacijom isključivo sirovina utvrđenih odgovarajućom kategorijom jakih alkoholnih pića iz Priloga I.;

(b)  nemaju dodan alkohol ▌, razrijeđen ili nerazrijeđen;

(c)  nisu aromatizirana ▌;

(d)  bojena su samo karamelom, upotrebljavanom isključivo za prilagodbu boje tih jakih alkoholnih pića;

(e)  nisu zaslađena, osim da bi se zaokružio konačni okus proizvoda; Maksimalna količina sladila izražena kao invertni šećer ne prelazi pragove utvrđene za svaku kategoriju u Prilogu I.;

(f)  ne sadržavaju dodatke, osim cijelih neprerađenih dijelova sirovina iz kojih se taj alkohol dobiva, i koji se uglavnom koriste u dekorativne svrhe.

3.  Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena za svaku od kategorija jakih alkoholnih pića od 15. do 44. iz ▌Priloga I., jaka alkoholna pića iz tih kategorija mogu:

(a)  biti proizvedena od bilo koje poljoprivredne sirovine navedene u Prilogu I. Ugovoru;

(b)  imati dodan alkohol ▌;

(c)  sadržavati aromatične tvari, prirodne aromatične tvari, aromatične pripravke i aromatizirane prehrambene proizvode;

(d)  biti obojena;

(e)  biti zaslađena ▌.

4.  Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena u ▌Prilogu II., jaka alkoholna pića koja ne zadovoljavaju posebna pravila utvrđena za svaku od kategorija navedenih u ▌Prilogu I. mogu:

(a)  biti proizvedena od bilo koje poljoprivredne sirovine navedene u Prilogu I. Ugovoru ili od bilo kojih prehrambenih proizvoda ▌ili oboje;

(b)  imati dodan alkohol ▌;

(c)  biti aromatizirana;

(d)  biti obojena;

(e)  biti zaslađena ▌.

Članak 8.

Delegirane i provedbene ovlasti

1.  Komisija je u skladu s člankom 46. o izmjeni ove Uredbe ovlaštena za donošenje delegiranih akata uvođenjem ▌izmjena tehničkih definicija i zahtjeva iz članka 2. točke (f) i članaka 4. i 5.

Delegirani akti iz ▌prvog podstavka ograničeni su isključivo na zadovoljavanje dokazanih potreba koje odražavaju promjene u zahtjevima potrošača, tehnološki napredak ▌ili nužnost inovacije proizvoda.

Komisija za svaku tehničku definiciju ili zahtjev iz prvog podstavka donosi zaseban delegirani akt.

2.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 46. kojima se dopunjuje ova Uredba i, u iznimnim slučajevima kada to zahtijeva pravo treće zemlje uvoznice, utvrđuju izuzeća od zahtjeva iz članka 2. točke (f) i članaka 4. i 5., zahtjeva za kategorije jakih alkoholnih pića navedene u ▌Prilogu I. i posebnih pravila koja se odnose na određena jaka alkoholna pića navedena u ▌Prilogu II.

3.  Komisija je u skladu s člankom 46. ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se dopunjuje ova Uredba i utvrđuje koje su druge prirodne tvari ili poljoprivredne sirovine sa sličnim učinkom kao proizvodi navedeni u članku 4. stavku 9. točkama od (a) do (e) odobrene u Uniji kao sladila u proizvodnji jakih alkoholnih pića.

4.  Komisija provedbenim aktima može donijeti jedinstvena pravila za upotrebu drugih prirodnih tvari ili poljoprivrednih sirovina odobrenih delegiranim aktima kao sladila u proizvodnji jakih alkoholnih pića iz stavka 3., kojima se prije svega utvrđuju odgovarajući faktori konverzije za sladila. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 47. stavka 2.

POGLAVLJE II.

OPISIVANJE, PREZENTIRANJE I OZNAČIVANJE JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA I UPOTREBA NAZIVA JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA U PREZENTIRANJU I OZNAČIVANJU DRUGIH PREHRAMBENIH PROIZVODA

Članak 9.

Prezentiranje i označivanje

Jaka alkoholna pića koja se stavljaju na tržište Unije moraju biti u skladu sa zahtjevima za prezentiranje i označivanje iz Uredbe (EU) br. 1169/2011, osim ako ovom Uredbom nije utvrđeno drukčije.

Članak 10.

Pravni nazivi jakih alkoholnih pića

1.  Naziv jakog alkoholnog pića njegov je pravni naziv.

U opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića navode se njihovi pravni nazivi.

Pravni nazivi naznačuju se jasno i čitljivo na etiketi jakog alkoholnog pića i ne mogu se zamijeniti niti promijeniti.

2.  Jaka alkoholna pića koja ispunjavaju zahtjeve ▌iz kategorije jakih alkoholnih pića navedene u ▌Prilogu I. kao svoj pravni naziv upotrebljavaju naziv te kategorije, osim ako ta kategorija dopušta upotrebu drugog pravnog naziva.

3.  ▌Jako alkoholno piće koje ne ispunjava zahtjeve utvrđene za kategorije jakih alkoholnih pića navedene u ▌Prilogu I. kao svoj pravni naziv upotrebljava naziv „jako alkoholno piće”.

4.  ▌Jako alkoholno piće koje ispunjava zahtjeve za više od jedne kategorije iz Priloga I. ▌može se stavljati na tržište pod jednim ili više pravnih naziva navedenih za te kategorije u Prilogu I.

5.  Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2. ovog članka, pravni naziv jakog alkoholnog pića može se:

(a)   dopuniti ili zamijeniti oznakom zemljopisnog podrijetla iz Poglavlja III. U tom slučaju oznaka zemljopisnog podrijetla može se nadalje dopuniti bilo kojim izrazom koji je dopušten specifikacijom relevantnog proizvoda, pod uvjetom da se time ne zavarava potrošača; i

(b)  zamijeniti složenicom koja uključuje izraze „liker” ili „krem” pod uvjetom da konačni proizvod ispunjava zahtjeve iz kategorije 33. ▌Priloga I.

6.  Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 1169/2011 i posebna pravila utvrđena za kategorije jakih alkoholnih pića u Prilogu I. ovoj Uredbi, pravni naziv jakog alkoholnog pića može se dopuniti:

(a)  nazivom ili zemljopisnom oznakom utvrđenom zakonima i drugim propisima koji se primjenjuju u državi članici u kojoj se jako alkoholno piće stavlja na tržište, pod uvjetom da se time ne zavarava potrošače;

(b)  uobičajenim nazivom kako je definiran u članku 2. stavku 2. točki (o) Uredbe (EU) br. 1169/2011, pod uvjetom da se time ne zavarava potrošače;

(c)  složenicom ili aluzijom u skladu s člancima 11. i 12.;

(d)  izrazom „kupaža”, „kupažiranje” ili „kupažirano” ako je piće kupažirano;

(e)  izrazom „mješavina”, „miješano” ili „miješano jako alkoholno piće” ako je piće miješano ili

(f)  izrazom „suho” ili „dry”, osim u slučaju jakih alkoholnih pića koja ispunjavaju zahtjeve za kategoriju 2. Priloga I., ne dovodeći u pitanje posebne zahtjeve utvrđene u kategorijama od 20. do 22. iz Priloga I., i pod uvjetom da to jako alkoholno piće nije zaslađeno, čak ni radi zaokruživanja okusa. Odstupajući od prvog dijela ove točke, izrazom „suho” ili „dry” može se dopuniti pravni naziv jakih alkoholnih pića koja ispunjavaju zahtjeve za kategoriju 33. i koja su stoga zaslađena.

7.  Ne dovodeći u pitanje članke 11. i 12. te članak 13. stavke 2., 3. i 4. zabranjena je upotreba pravnih naziva iz stavka 2. ovog članka ili oznaka zemljopisnog podrijetla ▌u opisivanju, prezentiranju ili označivanju bilo kojeg pića koje ne ispunjava zahtjeve utvrđene za odgovarajuću kategoriju iz ▌Priloga II. ili za odgovarajuću oznaku zemljopisnog podrijetla. Ta se zabrana primjenjuje i kada se ti pravni nazivi ili oznake zemljopisnog podrijetla upotrebljavaju zajedno s riječima ili izrazima kao što su „poput”, „vrsta”, „u stilu”, „proizveden”, „aroma” ili ostalim sličnim izrazima ▌.

Ne dovodeći u pitanje članak 12. stavak 1. u prezentiranju i označivanju aroma kojima se imitira jako alkoholno piće ili njegova upotreba u proizvodnji prehrambenog proizvoda koji nije piće može se navesti upućivanje na pravne nazive iz stavka 2. ovog članka, pod uvjetom da je tim pravnim nazivima dodan izraz „aroma” ili bilo koji drugi slični izrazi ▌. Oznake zemljopisnog podrijetla ne upotrebljavaju se za opisivanje takvih aroma.

Članak 11.

Složenice ▌

1.  Pri prezentiranju i označivanju alkoholnog pića upotreba pravnog naziva utvrđenog u kategorijama jakih alkoholnih pića navedenih u Prilogu I. ili oznake zemljopisnog podrijetla u složenici za jaka alkoholna pića odobrava se pod uvjetom da:

(a)  alkohol koji se upotrebljava u proizvodnji alkoholnog pića potječe isključivo od jakog alkoholnog pića navedenog u složenici ▌, osim za ▌alkohol koji smije biti prisutan u aromama, bojilima ili drugim odobrenim sastojcima koji se upotrebljavaju za proizvodnju tog alkoholnog pića i

(b)  jako alkoholno piće nije bilo razrijeđeno samo dodavanjem vode tako da je njegova alkoholna jačina ▌ispod minimalne jačine utvrđene u odgovarajućoj kategoriji jakog alkoholnog pića navedenoj u Prilogu I.

2.  Ne dovodeći u pitanje pravne nazive iz članka 10. izrazi „alkohol”, „jaki alkohol”, „piće”, „jako alkoholno piće” i „voda” ne smiju biti dio složenice kojom se opisuje alkoholno piće.

3.  Složenice kojima se opisuje alkoholno piće:

(a)   ispisuju se jednakim slovima istog fonta, veličine i boje;

(b)   ne smiju biti prekinute tekstualnim ili slikovnim elementima koji nisu njihov sastavni dio; i

(c)   ne smiju biti ispisane fontom većim od veličine fonta koji se upotrebljava za naziv alkoholnog pića.

Članak 12.

Aluzije

1.  U prezentiranju i označivanju prehrambenog proizvoda koji nije alkoholno piće, aluzija na pravne nazive navedene u jednoj ili više kategorija jakih alkoholnih pića iz Priloga I. ili jednoj ili više oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića dopušta se pod uvjetom da alkohol koji se upotrebljava u proizvodnji tog prehrambenog proizvoda potječe isključivo od jakog alkoholnog pića ili jakih alkoholnih pića koja se navode u aluziji, osim s obzirom na alkohol koji smije biti prisutan u aromama, bojilima ili drugim odobrenim sastojcima koji se upotrebljavaju za proizvodnju tog prehrambenog proizvoda.

2.  Odstupajući od stavka 1. ovog članka i ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 1308/2013(22) i Uredbu (EU) br. 251/2014(23) Europskog parlamenta i Vijeća, u prezentiranju i označivanju alkoholnih pića koja nisu jako alkoholno piće dopuštena je aluzija na pravne nazive navedene u jednoj ili više kategorija jakih alkoholnih pića iz Priloga I. ovoj Uredbi ili jednoj ili više oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića pod uvjetom da:

(a)  dodani alkohol potječe isključivo od jakog alkoholnog pića ili jakih alkoholnih pića koja se navode u aluziji i

(b)  udio svakog alkoholnog sastojka navodi se barem jednom u istom vidnom polju kao i aluzija, silaznim redoslijedom s obzirom na korištene količine. Taj omjer mora biti jednak volumnom postotku čistog alkohola koji on predstavlja u ukupnom volumnom sadržaju čistog alkohola u konačnom proizvodu.

3.  Odstupajući od stavka 1. ovog članka i od članka 13. stavka 4., u opisivanju, prezentiranju i označivanju jakog alkoholnog pića koje ispunjava zahtjeve iz kategorija od 33. do 40. Priloga I. dopuštena je aluzija na pravne nazive navedene u jednoj ili više kategorija jakih alkoholnih pića iz tog priloga ili jednoj ili više oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića pod uvjetom da:

(a)  dodani alkohol potječe isključivo od jakog alkoholnog pića ili jakih alkoholnih pića koja se navode u aluziji;

(b)  udio svakog alkoholnog sastojka navodi se barem jednom u istom vidnom polju kao i aluzija, silaznim redoslijedom s obzirom na korištene količine. Taj omjer mora biti jednak volumnom postotku čistog alkohola koji on predstavlja u ukupnom volumnom sadržaju čistog alkohola u konačnom proizvodu i

(c)  izraz „cream” ne koristi se u pravnom nazivu jakog alkoholnog pića koje ispunjava zahtjeve iz kategorija od 33. do 40. Priloga I. niti u pravnom nazivu jakog alkoholnog pića ili jakih alkoholnih pića koja se navode u aluziji.

4.  Aluzija iz stavaka 2. i 3.:

(a)  ne smije biti u istom retku kao i naziv alkoholnog pića i

(b)  ispisuje se fontom koji je maksimalno dvostruko manji od veličine fonta koji se upotrebljava za naziv alkoholnog pića i, ako se koriste složenice, fontom koji je maksimalno dvostruko manji od veličine fonta koji se koristi za složenice u skladu s člankom 11. stavkom 3. točkom (c).

Članak 13.

Dodatna pravila o opisivanju, prezentiranju i označivanju ▌

1.  Opis, prezentiranje ili označivanje jakog alkoholnog pića može se odnositi na sirovinu koja se upotrebljava za proizvodnju etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili destilata poljoprivrednog podrijetla koji se upotrebljavaju u proizvodnji tog jakog alkoholnog pića samo ako je taj etilni alkohol ili taj destilat dobiven isključivo od tih sirovina. U tom se slučaju sve vrste etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili destilata poljoprivrednog podrijetla navode silaznim redoslijedom prema volumnoj količini čistog alkohola.

2.  Pravni nazivi iz članka 10. mogu biti uvršteni na popis sastojaka prehrambenih proizvoda pod uvjetom da je popis u skladu s člancima od 18. do 22. Uredbe (EU) br. 1169/2011.

3.  U slučaju mješavine ili kupaže, pravni nazivi iz jedne ili više kategorija jakih alkoholnih pića navedenih u Prilogu I. ili jedne ili više oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića mogu se navesti samo pod uvjetom da se pojavljuju isključivo u popisu alkoholnih sastojaka koji su navedeni u istom vidnom polju kao i pravni naziv tog jakog alkoholnog pića.

U slučaju iz u prvog podstavka uz popis alkoholnih sastojaka mora se navesti barem jedan od izraza iz članka 10. stavka 6. točaka (d) i (e). I popis alkoholnih sastojaka i prateći izraz navode se u istom vidnom polju kao i pravni naziv jakog alkoholnog pića, jednakim slovima istog fonta i boje te čija je veličina fonta maksimalno dvostruko manja od veličine fonta koja se upotrebljava za pravni naziv.

Osim toga, udio svakog alkoholnog sastojka s popisa alkoholnih sastojaka mora se barem jednom izraziti kao postotak, silaznim redoslijedom prema upotrijebljenim količinama. Taj omjer mora biti jednak volumnom postotku čistog alkohola koji on predstavlja u ukupnom volumnom sadržaju čistog alkohola u mješavini.

Ovaj se stavak ne primjenjuje na kupaže jakih alkoholnih pića koje pripadaju istoj oznaci zemljopisnog podrijetla ili kupaže kod kojih ni jedno od jakih alkoholnih pića ne pripada oznaci zemljopisnog podrijetla.

4.  Odstupajući od stavka 3. ovog članka, ako mješavina ispunjava zahtjeve za jednu od kategorija jakih alkoholnih pića iz Priloga I., ta mješavina nosi pravni naziv za odgovarajuću kategoriju.

U slučaju iz prvog podstavka u opisivanju, prezentiranju ili označivanju mješavine mogu se koristiti pravni nazivi određeni u Prilogu I. ili oznake zemljopisnog podrijetla koje odgovaraju jakim alkoholnim pićima koja su miješana pod uvjetom da se ti pravni nazivi nalaze:

(a)  isključivo na popisu svih alkoholnih sastojaka koje sadrži mješavina, a navode se jednakim slovima istog fonta i boje te čija je veličina fonta maksimalno dvostruko manja od veličine fonta koja se upotrebljava za pravni naziv i

(b)  barem jedanput u istom vidnom polju kao i pravni naziv mješavine.

Osim toga, udio svakog alkoholnog sastojka s popisa alkoholnih sastojaka mora se barem jednom izraziti kao postotak, silaznim redoslijedom prema upotrijebljenim količinama. Taj omjer mora biti jednak volumnom postotku čistog alkohola koji on predstavlja u ukupnom volumnom sadržaju čistog alkohola u mješavini.

5.  Upotrebom naziva biljnih sirovina koji se upotrebljavaju kao pravni nazivi određenih jakih alkoholnih pića ne dovodi se u pitanje upotreba naziva tih biljnih sirovina u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda. Nazivi tih sirovina mogu se koristiti u opisivanju, prezentiranju ili označivanju drugih jakih alkoholnih pića pod uvjetom da takva upotreba ne dovodi do zavaravanja potrošača.

6.  Razdoblje dozrijevanja ili starost može se navoditi pri opisivanju, prezentiranju ili označivanju jakog alkoholnog pića samo ako se odnosi na najmlađu alkoholnu komponentu tog jakog alkoholnog pića i u svakom slučaju pod uvjetom da su svi postupci starenja jakog alkoholnog pića provedeni pod financijskim nadzorom ▌države članice ili pod nadzorom koji pruža jednaka jamstva. Komisija uspostavlja javni registar koji sadrži popis tijela odgovornih za nadzor nad postupcima starenja u svakoj državi članici.

7.  Pravni naziv jakog alkoholnog pića navodi se u elektroničkom trošarinskom dokumentu iz Uredbe Komisije (EZ) br. 684/2009(24). Ako je u opisu, prezentaciji ili označivanju jakog alkoholnog pića navedeno razdoblje dozrijevanja ili starenja, ono mora biti navedeno i u elektroničkom trošarinskom dokumentu.

Članak 14.

Navođenje mjesta podrijetla

1.  Kada je u opisu, prezentiranju ili označivanju jakog alkoholnog pića navedeno njegovo mjesto podrijetla koje nije oznaka zemljopisnog podrijetla ili žig, ono se odnosi na mjesto ili regiju u kojoj je provedena faza proizvodnog postupka u kojoj je gotovo jako alkoholno piće dobilo svoja svojstva i bitna konačna obilježja.

2.  Za jaka alkoholna pića nije potrebno navođenje države ili mjesta podrijetla glavnog sastojka iz Uredbe (EU) br. 1169/2011.

Članak 15.

Jezik koji se upotrebljava za nazive jakih alkoholnih pića

1.  Izrazi u kurzivu u prilozima I. i II. te oznake zemljopisnog podrijetla ne prevode se niti na etiketi niti u prezentiranju jakog alkoholnog pića.

2.  Odstupajući od stavka 1., u slučaju kada je jako alkoholno piće proizvedeno u Uniji i namijenjeno izvozu, izrazi iz stavka 1. i oznake zemljopisnog podrijetla mogu biti popraćeni prijevodom, transkripcijom ili transliteracijom, pod uvjetom da se izrazi i oznake zemljopisnog podrijetla na izvornom jeziku ne skrivaju.

Članak 16.

Upotreba simbola Unije za ▌oznake zemljopisnog podrijetla

Simbol Unije za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla donesen u skladu s člankom 12. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 1151/2012 može se upotrebljavati za opisivanje, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića čiji nazivi sadrže oznaku zemljopisnog podrijetla.

Članak 17.

Zabrana zatvarača i folija koji sadrže olovo

Jaka alkoholna pića ne smiju se nuditi na prodaju niti stavljati na tržište u spremnicima koji su opremljeni mehanizmima za zatvaranje pokrivenima zatvaračima ili folijom koji sadrže olovo.

Članak 18.

Referentne metode Unije za analizu

1.  Ako se etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, destilati poljoprivrednog podrijetla ili jaka alkoholna pića trebaju analizirati kako bi se provjerilo jesu li u skladu s ovom Uredbom, ta analiza mora biti u skladu s referentnim metodama Unije za analizu u cilju utvrđivanja njihova kemijskog i fizičkog sastava i organoleptičkih svojstava.

Dozvoljene su druge metode analize za koje je odgovoran direktor laboratorija, pod uvjetom da su točnost,ponovljivost i obnovljivost metoda najmanje jednake onima odgovarajućih referentnih analitičkih metoda Unije za analizu.

2.  Ako nisu utvrđene metode Unije za analizu u cilju otkrivanja i kvantifikacije sadržaja tvari u određenom jakom alkoholnom piću, koristi se jedna ili više sljedećih metoda:

(a)  metode analize koje su potvrđene na temelju međunarodno priznatih postupaka i koje, prije svega, ispunjavaju kriterije iz Priloga III. Uredbi (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća(25);

(b)  metode analize koje su u skladu s preporučenim normama Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO);

(c)  metode analize koje je priznala i objavila Međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV) ili

(d)  u nedostatku metoda iz točaka(a), (b) ili (c), radi točnosti, mogućnosti ponavljanja i reproduciranja:

–  metoda analize koju je odobrila dotična država članica;

–  po potrebi, bilo koja druga prikladna metoda analize.

Članak 19.

Delegirane ovlasti

1.  Kako bi se uzeo u obzir tradicionalni proces dinamičkog starenja za brandy koji je u državama članicama poznat kao sustavcriaderas y solerailisolera e criaderas, kako je navedeno u Prilogu III., Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 46., kojima se ova Uredba dopunjuje:

(a)  utvrđivanjem odstupanja od članka 13. stavka 6. u pogledu navođenja razdoblja dozrijevanja ili starosti pri opisivanju, prezentiranju ili označivanju tih brandyja; i

(b)  uspostavljanjem odgovarajućih kontrolnih mehanizama za te brandyje.

2.  Komisija je ovlaštena u skladu s člankom 46. za donošenje delegiranih akata kojima se dopunjuje ova Uredba u pogledu uspostave javnog registra tijela koja svaka država članica imenuje za nadzor nad postupcima starenja iz članka 13. stavka 6.

Članak 20.

Provedbene ovlasti

Komisija provedbenim aktima može donijeti:

(a)  pravila potrebna kako bi države članice obavješćivale o tijelima imenovanima za nadzor procesa starenja u skladu s člankom 13. stavkom 6.;

(b)  jedinstvena pravila o ▌navođenju ▌zemlje ili mjesta podrijetla pri opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića iz članka 14.;

(c)  pravila o upotrebi simbola Unije iz članka 16. pri opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića;

(d)  detaljna tehnička pravila o referentnoj metodi Unije za analizu iz članka 18.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 47. stavka 2.

POGLAVLJE III.

OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Članak 21.

Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla

1.  ▌Oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene u skladu s ovom Uredbom mogu upotrebljavati svi gospodarski subjekti koji stavljaju na tržište jako alkoholno piće proizvedeno u skladu s odgovarajućom specifikacijom proizvoda.

2.  ▌Oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene u skladu s ovom Uredbom zaštićene su od:

(a)  svake izravne ili neizravne komercijalne upotrebe registriranog naziva za proizvode koji nisu obuhvaćeni registracijom ako su ti proizvodi usporedivi s proizvodima registriranim pod tim nazivom ili ako se upotrebom tog naziva iskorištava ugled zaštićenog naziva, pa i onda kada se ti proizvodi koriste kao sastojak;

(b)  svake zloupotrebe, imitacije ili aluzije, čak i kada je pravo podrijetlo proizvoda ili usluga naznačeno ili ako je zaštićeni naziv preveden ili mu je dodan izraz kao što je „u stilu”, „vrsta”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „poput” ili slično, uključujući kada se ti proizvodi koriste kao sastojak;

(c)  svake druge lažne oznake ili oznake koja zavarava u pogledu izvora, podrijetla, prirode ili bitnih svojstava proizvoda u opisivanju, prezentiranju ili označivanju proizvoda koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o ▌podrijetlu proizvoda;

(d)  svih drugih postupaka kojima bi se potrošača moglo zavarati o pravom podrijetlu proizvoda.

3.  ▌Oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene u skladu s ovom Uredbom ne postaju generičke u Uniji ▌.

4.  Zaštite iz stavka 2. primjenjuju se i na robu koja ulazi u carinsko područje Unije, no tamo se ne pušta u slobodan promet.

Članak 22.

Specifikacija proizvoda

1.  Oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićena u skladu s ovom Uredbom mora biti u skladu sa specifikacijom proizvoda koja uključuje najmanje:

(a)  naziv koji se zaštićuje kao oznaka zemljopisnog podrijetla, kako se koristi u trgovini ili svakodnevnom govoru, ▌samo na jezicima koji se koriste ili su se kroz povijest koristili za opis određenog proizvoda na određenom zemljopisnom području na izvornom pismu i, ako to pismo nije latinica, na latiničnoj transkripciji;

(b)  kategoriju jakog alkoholnog pića ili izraz „jako alkoholno piće” ako jako alkoholno piće ne ispunjava zahtjeve utvrđene za kategorije jakih alkoholnih pića iz Priloga I.;

(c)  opis svojstava jakog alkoholnog pića, uključujući, ako je primjereno, sirovine od kojih je napravljeno te osnovnih fizikalnih, kemijskih i organoleptičkih svojstava proizvoda te specifičnih svojstava proizvoda u usporedbi s jakim alkoholnim pićima iz iste kategorije;

(d)  definiciju zemljopisnog područja, ograničenog u pogledu veze iz točke (f);

(e)  opis metode proizvodnje jakog alkoholnog pića i, ako je primjereno, autentičnih i nepromjenjivih lokalnih metoda proizvodnje ▌;

(f)  detalje kojima se utvrđuje veza između specifične kvalitete, ugleda ili nekog drugog svojstva jakog alkoholnog pića i njegovog zemljopisnog podrijetla;

(g)  nazive i adrese nadležnih tijela ili, ako je dostupno, nazive i adrese tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama specifikacije proizvoda u skladu s člankom 38. i njihove specifične zadaće;

(h)  bilo koja specifična pravila označivanja predmetnih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Specifikacija proizvoda po potrebi sadrži zahtjeve o pakiranju uz obrazloženje u kojem se navodi zašto se pakiranje mora obaviti na određenom zemljopisnom području kako bi se sačuvala kvaliteta ili osigurala izvornost ili kontrola, uvažavajući pravo Unije, posebno ono o slobodnom kretanju robe i slobodnom pružanju usluga.

2.  Tehnička dokumentacija podnesena kao dio nekog zahtjeva prije ... [dva tjedna od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] u skladu s Uredbom (EZ) br. 110/2008 smatra se specifikacijom proizvoda u skladu s ovim člankom.

Članak 23.

Sadržaj zahtjeva za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla

1.  Zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s člankom 24. stavkom 5. ili 8. sadržava najmanje:

(a)  naziv i adresu skupine koja podnosi zahtjev i nadležnih tijela ili, ako je dostupno, tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama o specifikaciji proizvoda;

(b)  specifikaciju proizvoda iz članka 22.;

(c)  jedinstveni dokument koji sadržava sljedeće:

i.  glavne točke specifikacije proizvoda, uključujući naziv koji se zaštićuje, kategoriju kojoj to jako alkoholno piće pripada ili izraz „jako alkoholno piće”, metodu proizvodnje, opis svojstava jakog alkoholnog pića, sažetu definiciju zemljopisnog područja i, po potrebi, posebna pravila koja se odnose na pakiranje i označivanje ▌;

ii.  opis veze između jakog alkoholnog pića i njegova zemljopisnog podrijetla iz članka 3. točke 4., uključujući, po potrebi, posebne elemente opisa proizvoda ili metode proizvodnje koji opravdavaju tu vezu.

Zahtjev iz članka 24. stavka 8. pored navedenog uključuje informacije o objavi specifikacije proizvoda i dokaz da je naziv proizvoda zaštićen u zemlji podrijetla.

2.  Dokumentacija zahtjeva iz članka 24. stavka 7. obuhvaća:

(a)  naziv i adresu skupine koja podnosi zahtjev;

(b)  jedinstveni dokument iz stavka 1. točke (c) ovog članka;

(c)  izjavu države članice da smatra da je zahtjev ▌u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe i odredbama koje su donesene u skladu s njom;

(d)  informacije o objavi specifikacije proizvoda.

Članak 24.

Zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla

1.  Zahtjeve za registraciju ▌oznaka zemljopisnog podrijetla u skladu s ovim poglavljem mogu podnijeti samo skupine koje rade s jakim alkoholnim pićima čiji se nazivi predlažu za registraciju.

2.  Tijelo koje imenuje država članica može se za potrebe ovog poglavlja smatrati skupinom ako predmetnim proizvođačima zbog njihova broja, geografske lokacije ili organizacijskih značajki nije moguće formiranje skupine. U tom se slučaju razlozi za to navode u dokumentaciji o zahtjevu iz članka 23. stavka 2.

3.  Jedna fizička ili pravna osoba može se za potrebe ovog poglavlja smatrati skupinom ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

(a)  dotična osoba jedini je proizvođač koji je voljan podnijeti zahtjev; i

(b)  definirano zemljopisno područje ima obilježja koja se znatno razlikuju od obilježja susjednih područja, svojstva jakog alkoholnog pića razlikuju se od onih proizvedenih u susjednim područjima ili jako alkoholno piće ima posebnu kvalitetu, ugled ili drugo svojstvo koje se jasno može pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu.

4.   U slučaju ▌oznake zemljopisnog podrijetla kojim se označuje prekogranično zemljopisno područje, nekoliko skupina iz različitih država članica ili trećih zemalja može podnijeti zajednički zahtjev za registraciju.

Ako je podnesen zajednički zahtjev, Komisiji ga podnosi predmetna država članica ili skupina iz predmetne treće zemlje koja podnosi zahtjev, izravno ili posredovanjem nadležnog tijela te treće zemlje nakon savjetovanja sa svim uključenim tijelima i skupinama koje podnose zahtjev. Zajednički zahtjev sadrži izjavu iz članka 23. stavka 2. točke (c) koju su podnijele sve predmetne države članice. Zahtjevi utvrđeni člankom 23. moraju biti ispunjeni u svim predmetnim državama članicama i trećim zemljama.

U slučaju zajedničkih zahtjeva povezani nacionalni postupci prigovora provode se u svim predmetnim državama članicama.

5.  Kada se zahtjev za registraciju odnosi na zemljopisno područje određene države članice, zahtjev se podnosi nadležnim tijelima te države članice.

Država članica na odgovarajući način ispituje svaki zahtjev kako bi provjerila je li obrazložen i ispunjava li zahtjeve iz ovog poglavlja.

6.  Kao dio provjere iz stavka 5. drugog podstavka, država članica pokreće nacionalni postupak prigovora kojim se osigurava odgovarajuća objava zahtjeva iz stavka 5. i određuje razuman rok u kojem svaka fizička ili pravna osoba koja ima legitiman interes i boravište ili poslovni nastan na njezinu državnom području može podnijeti prigovor na zahtjev.

Država članica razmatra prihvatljivost svakog zaprimljenog prigovora u skladu s kriterijima iz članka 28.

7.  Ako država članica nakon ocjene zaprimljenih prigovora smatra da su ispunjeni zahtjevi iz ovog poglavlja, može donijeti povoljnu odluku i Komisiji podnijeti dokumentaciju o zahtjevu. U tom slučaju obavješćuje Komisiju o prihvatljivim prigovorima koje je zaprimila od fizičke ili pravne osobe koja je predmetne proizvode zakonito stavila na tržište, koristeći se predmetnim nazivima bez prekida, a najmanje pet godina prije datuma objave iz stavka 6. Države članice isto tako izvješćuju Komisiju o svim nacionalnim sudskim postupcima koji bi mogli utjecati na postupak registracije.

Država članica osigurava da ako donese pozitivnu odluku na temelju prvog podstavka, tu odluku javno obznanjuje i da svaka fizička ili pravna osoba koja ima legitiman interes ima mogućnost žalbe.

Država članica osigurava objavu verzije specifikacije proizvoda na kojoj se temelji njezina pozitivna odluka i elektronički pristup specifikaciji proizvoda.

Država članica osigurava i odgovarajuću objavu verzije specifikacije proizvoda na osnovi koje je Komisija donijela svoju odluku u skladu s člankom 26. stavkom 2.

8.  Ako se zahtjev odnosi na zemljopisno područje treće zemlje, zahtjev se podnosi Komisiji, izravno ili posredovanjem nadležnih tijela predmetne treće zemlje.

9.  Dokumenti iz ovog članka šalju se Komisiji na jednom od službenih jezika Unije.

Članak 25.

Privremena nacionalna zaštita

1.  Država članica može, samo privremeno, na nacionalnoj razini odobriti zaštitu naziva u skladu s ovim poglavljem, s učinkom od datuma podnošenja zahtjeva Komisiji.

2.  Ta nacionalna zaštita prestaje na dan donošenja odluke o registraciji u skladu s ovim poglavljem ili s danom povlačenja zahtjeva.

3.  Ako naziv nije registriran u skladu s odredbama iz ovog poglavlja, posljedice takve nacionalne zaštite postaju odgovornost isključivo one države članice na koju se to odnosi.

4.  Mjere koje države članice poduzimaju u skladu s prvim stavkom imaju učinke samo na nacionalnoj razini i nemaju nikakvog učinka na trgovinu unutar Unije niti na međunarodnu trgovinu.

Članak 26.

Ispitni postupak Komisije i objava prigovora

1.  Komisija na odgovarajući način razmatra svaki zahtjev koji je zaprimila u skladu s člankom 24. kako bi provjerila je li obrazložen, ispunjava li zahtjeve iz ovog poglavlja te vodi li se računa o interesima dionika izvan države članice koja je podnijela zahtjev. To razmatranje temelji se na jedinstvenom dokumentu iz članka 23. stavka 1. točke (c) i podrazumijeva provjeru da u tom zahtjevu nema očitih pogrešaka te u pravilu ne bi smjelo trajati dulje od šest mjeseci. Međutim, ako se to razdoblje produlji, Komisija odmah pisanim putem podnositelju zahtjeva obrazlaže razloge produljenja.

Komisija najmanje jednom mjesečno objavljuje popis naziva za koje su podneseni zahtjevi za registraciju i datume podnošenja tih zahtjeva. Popis sadržava i ime države članice ili treće zemlje iz koje zahtjev dolazi.

2.  Ako na temelju ispitivanja provedenog u skladu sa stavkom 1. prvim podstavkom Komisija smatra da su ispunjeni zahtjevi iz ovog poglavlja, ona u Službenom listu Europske unije objavljuje jedinstveni dokument iz članka 23. stavka 1. točke (c) i informacije o objavi specifikacije proizvoda.

Članak 27.

Postupak prigovora

1.  U roku od tri mjeseca od datuma objave u Službenom listu Europske unije nadležna tijela države članice ili treće zemlje ili fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom i boravištem ili poslovnim nastanom u trećoj zemlji mogu podnijeti prigovor Komisiji.

Svaka fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom, boravištem ili poslovnim nastanom u državi članici različitoj od one u kojoj je zahtjev podnesen, može podnijeti prigovor državi članici u kojojta osoba ima boravište ili poslovni nastan u roku koji omogućuje podnošenje prigovora u skladu s prvim podstavkom.

Prigovor sadržava izjavu da bi zahtjev mogao narušavati zahtjeve iz ovog poglavlja.

Prigovor koji ne sadržava tu izjavu smatra se ništavnim.

Komisija prigovor bez odgode prosljeđuje nadležnom tijelu ili tijelu koje je podnijelo zahtjev.

2.  Ako je prigovor podnesen Komisiji i u roku od dva mjeseca popraćen obrazloženom izjavom, Komisija provjerava prihvatljivost obrazloženog prigovora.

3.  U roku od dva mjeseca od zaprimanja prihvatljive obrazložene izjave o prigovoru Komisija poziva nadležno tijelo ili osobu koja je podnijela prigovor i nadležno tijelo ili tijelo koje je podnijelo zahtjev da provedu odgovarajuća savjetovanja u roku koji nije dulji od tri mjeseca. Taj rok počinje teći na datum na koji je poziv elektroničkim putem dostavljen zainteresiranim stranama.

Nadležno tijelo ili osoba koja je podnijela prigovor i nadležno tijelo ili tijelo koje je podnijelo zahtjev bez odlaganja započinju s provedbom odgovarajućih savjetovanja. Obvezni su međusobno osigurati odgovarajuće informacije kako bi se procijenilo je li zahtjev za registraciju u skladu sa zahtjevimaiz ovog poglavlja. Ako se sporazum ne postigne, i ta se informacija dostavlja Komisiji.

Kada zainteresirane strane postignu sporazum, nadležna tijela države članice ili treće zemlje iz koje je podnesen zahtjev obavješćuju Komisiju o svim čimbenicima koji su utjecali na postizanje sporazuma, uključujući mišljenja podnositelja zahtjeva i mišljenja nadležnih tijela države članice ili treće zemlje ili drugih fizičkih i pravnih osoba koje su podnijele prigovor.

Bez obzira na to je li sporazum postignut, Komisija se obavješćuje u roku od mjesec dana od završetka postupka savjetovanja.

U bilo kojem trenutku tijekom ta tri mjeseca Komisija može, na zahtjev podnositelja zahtjeva, produljiti rok za postizanje sporazuma za najviše tri mjeseca.

4.  Ako se, nakon provedbe odgovarajućih savjetovanja iz stavka 3. ovog članka, pojedinosti objavljene u skladu s člankom 26. stavkom 2. značajno izmjene, Komisija ponavlja ispitni postupak iz članka 26.

5.  Prigovor, obrazložena izjava i pripadajuća dokumentacija koji se šalju Komisiji u skladu sa stavcima od 1. do 4. moraju biti na jednom od službenih jezika Unije.

Članak 28.

Razlozi podnošenja prigovora

1.  Obrazložena izjava o prigovoru iz članka 27. stavka 2. prihvaća se samo ako je Komisija zaprimi unutar roka utvrđenog tim člankom te ako:

(a)  predložena oznaka zemljopisnog podrijetla nije u skladu s definicijom iz članka 3. točke 4. ili sa zahtjevima iz članka 22.;;

(b)  registriranje predložene oznake zemljopisnog podrijetla bilo bi u suprotnosti s člankom 34. ili 35.;

(c)  registriranje predložene oznake zemljopisnog podrijetla ugrozilo bi opstojnost posve ili djelomično identičnog naziva ili žiga ili opstojnost proizvoda koji su legalno dostupni na tržištu barem pet godina prije datuma objave iz članka 26. stavka 2.; ili

(d)  zahtjevi iz članaka 31. i 32. nisu ispunjeni.

2.  Razlozi podnošenja prigovora ocjenjuju se u odnosu na područje Unije.

Članak 29.

Prijelazna razdoblja upotrebe oznaka zemljopisnog podrijetla

1.  ▌Komisija može donijeti provedbene akte kojima se osigurava prijelazno razdoblje u trajanju do pet godina kako bi se omogućilo da jaka alkoholna pića podrijetlom iz države članice ili treće zemlje, te čiji je naziv u suprotnosti s člankom 21. stavkom 2., i dalje nose oznaku pod kojom su se stavljala na tržište, pod uvjetom da se prihvatljivom izjavom o prigovoru, u skladu s člankom 24. stavkom 6. ili člankom 27., dokaže da bi registracija naziva ugrozila opstojnost:

(a)  potpuno identičnog naziva ili složenice u kojoj je jedan izraz identičan nazivu koji treba biti registriran; ili

(b)  drugih naziva sličnih nazivu koji treba biti registriran, a koji se odnose na jaka alkoholna pića koja su legalno dostupna na tržištu barem pet godina prije datuma objave iz članka 26. stavka 2.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 47. stavka 2.

2.  Ne dovodeći u pitanje članak 36. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se prijelazno razdoblje odobreno na temelju stavka 1. produžuje do 15 godina ili kojima se dopušta daljnja upotreba na najviše 15 godina u opravdanim slučajevima pod uvjetom da se dokaže:

(a)  da se oznaka iz stavka 1. ovog članka zakonito i pošteno neprekidno upotrebljava tijekom najmanje 25 godina prije nego što je Komisiji podnesen zahtjev za zaštitu;

(b)  da svrha upotrebe oznake iz stavka 1. ni u jednom trenutku nije bila iskorištavanje ugleda registrirane oznake zemljopisnog podrijetla i

(c)   da potrošači nisu bili niti su mogli biti zavarani u vezi s pravim podrijetlom proizvoda.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 47. stavka 2.

3.  Pri upotrebi oznake iz stavaka 1. i 2. navođenje države podrijetla mora biti jasno i vidljivo označeno na etiketi.

Članak 30.

Odluka o registraciji

1.  Ako na temelju informacija dostupnih Komisiji iz postupka provedenog u skladu s prvim podstavkom članka 26. stavka 1. Komisija smatra da nisu ispunjeni uvjeti za registraciju predložene oznake zemljopisnog podrijetla, ona obavješćuje predmetnog podnositelja zahtjeva iz države članice ili treće zemlje o razlozima odbijanja i daje mu rok od dva mjeseca da podnese svoje primjedbe. Ako Komisija ne zaprimi nikakve primjedbe ili ako unatoč zaprimljenim primjedbama i dalje smatra da nisu ispunjeni uvjeti za registraciju provedbenim aktima, odbija zahtjev