Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/0064(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0391/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0391/2018

Rasprave :

PV 16/04/2019 - 6
CRE 16/04/2019 - 6

Glasovanja :

PV 11/12/2018 - 5.3
CRE 11/12/2018 - 5.3
PV 16/04/2019 - 8.22
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0380

Usvojeni tekstovi
PDF 343kWORD 105k
Utorak, 16. travnja 2019. - Strasbourg Privremeno izdanje
Europsko nadzorno tijelo za rad ***I
P8_TA-PROV(2019)0380A8-0391/2018
Rezolucija
 Pročišćeni tekst

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad (COM(2018)0131 – C8-0118/2018 – 2018/0064(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0131),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 46., članak 48., članak 53. stavak 1., članak 62. i člana 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0118/2018),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. i članke 46. i 48. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje švedskog Parlamenta, podneseno okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. rujna 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 9. listopada 2018.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 21. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za promet i turizam, Odbora za pravna pitanja, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0391/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  prima na znanje izjavu Parlamenta, Vijeća i komisije priloženu ovoj Rezoluciji, koja će biti objavljena u seriji L Službenog lista Europske unije, u izdanju nakon onog u kojem je objavljen konačni zakonodavni akt;

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 128.
(2) SL C 461, 21.12.2018., str. 16.


Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 16. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad, izmjeni uredaba (EZ) br. 883/2004, (EU) br. 492/2011 i (EU) br. 2016/589 i stavljanju izvan snage Odluke (EU) br. 2016/344
P8_TC1-COD(2018)0064

(Tekst značajan za EGP i Švicarsku)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 46. i 48.▌,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Sloboda kretanja radnika, sloboda poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga temeljna su načela unutarnjeg tržišta Unije ugrađena u Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(2)  U skladu s člankom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) Unija radi na visoko konkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu, s ciljem pune zaposlenosti i društvenog napretka te promiče socijalnu pravdu i zaštitu, ravnopravnost žena i muškaraca, međugeneracijsku solidarnost i borbu protiv diskriminacije. U skladu s člankom 9. UFEU-a Unija pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i djelovanja uzima u obzir zahtjeve povezane s promicanjem visoke razine zapošljavanja, jamstvom odgovarajuće socijalne zaštite, borbom protiv društvene isključenosti te promicanjem visoke razine obrazovanja, osposobljavanja i zaštite zdravlja ljudi.

(3)  Europski stup socijalnih prava bio je predmet zajedničke izjave Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije na sastanku na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast, koji se održao 17. studenoga 2017. u Göteborgu. Na ▌sastanku na vrhu naglašena je potreba da se ljude stavi na prvo mjesto kako bi se unaprijedila socijalna dimenzija Unije te da se promiče konvergencija ulaganjem napora na svim razinama, kako je potvrđeno u zaključcima Europskog vijeća nakon njegovih sastanaka 14. i 15. prosinca 2017.

(4)  U Zajedničkoj izjavi o zakonodavnim prioritetima za 2018. i 2019. Europski parlament, Vijeće i Komisija obvezali su se jačati socijalnu dimenziju Unije radom na boljoj koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, zaštitom radnika od zdravstvenih rizika na radnome mjestu, osiguravanjem pravednog postupanja prema svima na tržištu rada Unije s pomoću moderniziranih pravila za upućivanje radnika te daljnjim poboljšanjem prekogranične provedbe prava Unije.

(5)  Kako bi se zaštitila prava mobilnih radnika i potaknulo pošteno tržišno natjecanje među poduzećima, posebno malim i srednjim (MSP-ovi), ključno je poboljšati prekograničnu provedbu prava Unije u području mobilnosti radne snage i rješavati problem zlouporabe.

(6)  Kako bi se doprinijelo jačanju pravednosti i povjerenja u unutarnje tržište trebalo bi osnovati Europsko nadzorno tijelo za rad (dalje u tekstu „Nadzorno tijelo”). Ciljevi Nadzornog tijela trebali bi biti jasno definirani te bi se snažan naglasak trebao staviti na ograničen broj zadaća kako bi se osiguralo da se te zadaće izvršavaju na što učinkovitiji način u područjima u kojima Nadzorno tijelo može pružiti najveću dodanu vrijednost. U tu bi svrhu Nadzorno tijelo trebalo pomagati državama članicama i Komisiji u poboljšanju pristupa informacijama, podupiranju usklađenosti i suradnje među državama članicama u dosljednoj, učinkovitoj i djelotvornoj primjeni i provedbi prava Unije u području mobilnosti radne snage u Uniji, koordiniranju sustava socijalne sigurnosti u Uniji te bi trebalo provoditi medijaciju i pomagati pri pronalaženju rješenja u slučaju ▌sporova ▌.

(7)  Kako bi se maksimalno iskoristio potencijal unutarnjeg tržišta od ključne je važnosti poboljšati pristup pojedinaca i poslodavaca, osobito MSP-ova, informacijama o njihovim pravima i obvezama u područjima mobilnosti radne snage, slobodnog kretanja usluga i koordinacije sustava socijalne sigurnosti.

(8)  Nadzorno tijelo trebalo bi izvršavati svoje aktivnosti u područjima mobilnosti radne snage u Uniji i koordinacije sustava socijalne sigurnosti, uključujući slobodu kretanja radnika, upućivanje radnika i izrazito mobilne usluge. Ono bi ujedno trebalo unaprijediti suradnju među državama članicama kad je riječ o rješavanju neprijavljenog rada i drugih situacija koje ugrožavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, kao što su fiktivni subjekti i lažno samozapošljavanje, ne dovodeći u pitanje nadležnost država članica da odlučuju o nacionalnim mjerama. Ako Nadzorno tijelo tijekom izvršavanja svojih aktivnosti utvrdi moguće nepravilnosti ▌u područjima prava Unije ▌, kao što su kršenja radnih uvjeta, zdravstvenih i sigurnosnih pravila ili iskorištavanje radne snage, trebalo bi ih moći prijaviti nacionalnim tijelima predmetnih država članica te, prema potrebi, Komisiji i drugim nadležnim tijelima Unije ▌i surađivati s njima u tim pitanjima.

(9)   Područje provedbe aktivnosti Nadzornog tijela trebalo bi obuhvaćati određene pravne akte Unije navedene u ovoj Uredbi, kao i njihove izmjene. Taj bi popis trebalo proširiti u slučaju donošenja daljnjih pravnih akata Unije u području mobilnosti radne snage u Uniji.

(10)   Nadzorno tijelo trebalo bi proaktivno doprinositi naporima Unije i nacionalnim nastojanjima u području mobilnosti radne snage i koordinacije socijalne sigurnosti u Uniji izvršavanjem svojih zadaća u punoj suradnji s institucijama i tijelima Unije te državama članicama, pri čemu treba izbjegavati dupliciranje rada i promicati sinergiju i komplementarnost.

(11)  Nadzorno tijelo trebalo bi doprinijeti olakšavanju primjene i provedbe prava Unije u području primjene ove Uredbe, kao i podupiranju provedbe onih odredbi koje se provode putem univerzalno primjenjivih kolektivnih ugovora u skladu s praksama država članica. U tu bi svrhu Nadzorno tijelo trebalo uspostaviti jedinstvenu internetsku stranicu Unije za pristup svim relevantnim internetskim stranicama Unije, kao i nacionalne internetske stranice koje su utvrđene u skladu s Direktivom 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća(4) i na temelju Direktive 2014/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća(5). Ne dovodeći u pitanje zadaće i aktivnosti Administrativne komisije za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti uspostavljene Uredbom (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća(6) ( „Administrativna komisija”), Nadzorno tijelo također bi trebalo pomoći u koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ▌.

(12)  U određenim slučajevima doneseno je sektorsko zakonodavstvo Unije kako bi se odgovorilo na posebne potrebe u određenom sektoru, primjerice u području međunarodnog prometa, uključujući cestovni, željeznički i pomorski promet, unutarnje plovne putove i zrakoplovstvo. Nadzorno tijelo trebalo bi se u području primjene ove Uredbe baviti onim aspektima primjene tog sektorskog zakonodavstva Unije koji se odnose na prekograničnu mobilnost radne snage i socijalnu sigurnost ▌. Područje provedbe aktivnosti Nadzornog tijela, posebno s obzirom na to trebaju li se njegove djelatnosti proširiti na daljnje pravne akte Unije kojima se obuhvaćaju posebne potrebe sektora u području međunarodnog prijevoza, trebalo bi podvrgnuti periodičnom ocjenjivanju i, ako je potrebno, reviziji.

(13)  Aktivnosti Nadzornog tijela trebale bi obuhvaćati pojedince koji podliježu pravu Unije obuhvaćenom područjem primjene ove Uredbe, uključujući radnike, ▌samozaposlene osobe i osobe koje traže posao. Ti bi pojedinci trebali uključivati građane Unije i državljane trećih zemalja koji zakonito borave u Uniji, primjerice upućene radnike, ▌osobe premještene unutar društva ili osobe s dugotrajnim boravištem te članove njihovih obitelji, u skladu s pravom Unije kojim se uređuje njihova mobilnost unutar Unije.

(14)  Osnivanjem Nadzornog tijela ne bi smjeli nastati nova prava ni obveze za pojedince ili poslodavce, uključujući gospodarske subjekte ili neprofitne organizacije jer bi se aktivnosti Nadzornog tijela trebale odnositi na pojedince i poslodavce u mjeri u kojoj se na njih odnosi pravo Unije obuhvaćeno područjem primjene ove Uredbe. Povećana suradnja u području provedbe ne bi smjela niti prouzročiti prekomjerno administrativno opterećenje za mobilne radnike ili poslodavce, osobito MSP-ove, niti obeshrabriti mobilnost radne snage.

(15)  Kako bi se osiguralo da pojedinci i poslodavci mogu iskoristiti prednosti poštenog i učinkovitog unutarnjeg tržišta, Nadzorno tijelo trebalo bi podupirati države članice u promicanju mogućnosti za mobilnost radne snage ili pružanju usluga i zapošljavanju bilo gdje unutar Unije, uključujući prilike za pristup uslugama ▌prekogranične mobilnosti, kao što su prekogranično traženje odgovarajućeg radnog mjesta, pripravništva i naukovanja te ▌programi mobilnosti kao što je „Tvoj prvi posao preko EURES-a” ili „ErasmusPRO”. Nadzorno tijelo trebalo bi doprinijeti i poboljšanju transparentnosti informacija, među ostalim o pravima i obvezama iz prava Unije, i pristupa pojedinaca i poslodavaca uslugama, u suradnji s drugim službama Unije za informiranje kao što je „Vaša Europa – Savjeti”, te iskorištavanju svih prednosti portala Vaša Europa, koji treba biti okosnica ▌jedinstvenog digitalnog pristupnika uspostavljenog Uredbom (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća(7).

(16)  Za te bi potrebe Nadzorno tijelo trebalo surađivati s ostalim relevantnim inicijativama i mrežama Unije, posebice Europskom mrežom javnih službi za zapošljavanje(8), Europskom poduzetničkom mrežom ▌, središnjom točkom za granice ▌, mrežom SOLVIT(9), Odborom viših inspektora rada (SLIC) te relevantnim nacionalnim službama kao što su tijela za promicanje jednakog postupanja i za potporu radnicima Unije i članovima njihovih obitelji koje su imenovale države članice u skladu s Direktivom 2014/54/EU. ▌Nadzorno tijelo trebalo bi zamijeniti Komisiju u upravljanju Europskim koordinacijskim uredom Europske mreže službi za zapošljavanje (EURES), ▌koji je uspostavljen Uredbom (EU) 2016/589, Europskog parlamenta i Vijeća(10), među ostalim pri uspostavljanju potreba korisnika i poslovnih zahtjeva za djelotvornost portala EURES-a i povezanih usluga informacijske tehnologije (IT), no bez pružanja IT usluga te upravljanja IT infrastrukturom i njezina razvoja, što će i dalje osiguravati Komisija.

(17)  U cilju poštene, jednostavne i djelotvorne primjene i provedbe prava Unije, Nadzorno tijelo trebalo bi podupirati suradnju i pravodobnu razmjenu informacija među državama članicama. Nacionalni časnici za vezu koji rade u okviru Nadzornog tijela i ostalo osoblje trebali bi pružati potporu državama članicama u ispunjavanju obveza suradnje, ubrzati razmjene među njima s pomoću postupaka za smanjenje kašnjenja te osigurati povezanost s ostalim nacionalnim uredima za vezu, tijelima i kontaktnim točkama uspostavljenima u skladu s pravom Unije. Nadzorno tijelo trebalo bi poticati upotrebu inovativnih pristupa djelotvornoj i učinkovitoj prekograničnoj suradnji, uključujući alate za elektroničku razmjenu podataka kao što su sustav elektroničke razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti i Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI), te bi trebalo doprinijeti daljnjoj digitalizaciji postupaka i unaprjeđenju IT alata koji se upotrebljavaju za razmjenu poruka među nacionalnim tijelima.

(18)  Kako bi se povećali kapaciteti država članica za jamčenje zaštite osobama koje uživaju svoja prava na slobodu kretanja i riješile prekogranične nepravilnosti povezane s pravom Unije u području primjene ove Uredbe, Nadzorno tijelo trebalo bi podupirati nacionalna tijela u provođenju usklađenih i zajedničkih inspekcija, među ostalim olakšavanjem provedbe inspekcija u skladu s člankom 10. Direktive 2014/67/EU. Te bi se inspekcije trebale odvijati na zahtjev država članica ili na temelju njihova prihvaćanja prijedloga Nadzornog tijela. Nadzorno tijelo trebalo bi pružati stratešku, logističku i tehničku potporu državama članicama koje sudjeluju u usklađenim ili zajedničkim inspekcijama poštujući u cijelosti zahtjeve o povjerljivosti. Inspekcije bi se trebale provoditi u dogovoru s predmetnim državama članicama i u skladu s nacionalnim pravnim okvirom ili praksom država članica u kojima se provode. Države članice trebale bi poduzeti daljnje mjere na temelju ishoda usklađenih i zajedničkih inspekcija u skladu s nacionalnim pravom ili praksom.

(19)  Usklađene i zajedničke inspekcije ne bi smjele zamijeniti ni ugroziti nacionalne nadležnosti. Nacionalna tijela također bi trebala biti u potpunosti uključena u postupak takvih inspekcija i imati pune ovlasti. Ako su sindikati nadležni za inspekcije na nacionalnoj razini, zajedničke i usklađene inspekcije trebale bi se provoditi samo ako se relevantni socijalni partneri s time slažu te u suradnji s njima.

(20)  Kako bi se pratili novi trendovi, izazovi i nedostaci u području radne mobilnosti i koordinacije socijalne sigurnosti, Nadzorno tijelo trebalo bi u suradnji s državama članicama i, prema potrebi, socijalnim partnerima razviti analitičke kapacitete i kapacitete za procjenu rizika. To bi trebalo uključivati provedbu analiza i studija tržišta rada te stručnih revizija. Nadzorno tijelo trebalo bi pratiti moguće neravnoteže u pogledu vještina i prekograničnog protoka radne snage, uključujući njihov mogući utjecaj na teritorijalnu koheziju. Osim toga, Nadzorno tijelo trebalo bi poduprijeti procjenu rizika iz članka 10. Direktive 2014/67/EU. Nadzorno tijelo trebalo bi osigurati sinergije i komplementarnost s agencijama, službama ili mrežama Unije. U tu bi svrhu trebalo, među ostalim, od mreže SOLVIT i sličnih službi tražiti informacije o izazovima specifičnima za pojedine sektore te čestim problemima u vezi s mobilnošću radne snage unutar područja primjene ove Uredbe. Nadzorno tijelo trebalo bi usto olakšati i pojednostavniti aktivnosti prikupljanja podataka koje su predviđene zakonodavstvom Unije u području primjene ove Uredbe. Time za države članice ne nastaju nove obveze izvješćivanja.

(21)  Kako bi ojačala kapacitete nacionalnih tijela u području mobilnosti radne snage i koordinacije sustava socijalne sigurnosti te poboljšala dosljednost u primjeni prava Unije u područjima primjene ove Uredbe, Nadzorno tijelo trebalo bi pružati operativnu pomoć nacionalnim tijelima, među ostalim izradom praktičnih smjernica, uvođenjem programa osposobljavanja i uzajamnog učenja, među ostalim za inspektorate rada kako bi nastojali riješiti izazove kao što su lažno samozapošljavanje i zlouporaba upućivanja, promicanjem projekata uzajamne pomoći, olakšavanjem razmjena osoblja kao što su one iz članka 8. Direktive 2014/67/EU te potporom državama članicama u organizaciji kampanja za informiranje pojedinaca i poslodavaca o njihovim pravima i obvezama. Nadzorno tijelo trebalo bi promicati razmjenu, širenje i prihvaćanje dobre prakse te znanja te promovirati uzajamno razumijevanje različitih nacionalnih sustava i praksi.

(22)  Nadzorno tijelo trebalo bi razviti sinergije između svojih zadaća kako bi se osigurala pravedna mobilnost radne snage i rješavanje problema neprijavljenog rada. Za potrebe ove Uredbe, „rješavanje” neprijavljenog rada znači sprječavanje i odvraćanje od neprijavljenog rada i borba protiv njega te poticanje njegova prijavljivanja. Oslanjajući se na znanje i načine rada Europske platforme za jačanje suradnje u rješavanju neprijavljenog rada, uspostavljene Odlukom (EU) 2016/344 Europskog parlamenta i Vijeća(11), Nadzorno tijelo trebalo bi, uz sudjelovanje socijalnih partnera, osnovati stalnu radnu skupinu, također nazvanu Platforma, za jačanje suradnje u rješavanju neprijavljenog rada. Nadzorno tijelo trebalo bi osigurati neometan prijenos postojećih aktivnosti Platforme uspostavljene Odlukom (EU) 2016/344 na radnu skupinu u sklopu Nadzornog tijela.

(23)  Nadzorno tijelo trebalo bi izvršavati ulogu medijacije▌. Ako ne uspiju riješiti predmete putem izravnog kontakta i dijaloga, države članice trebale bi moći uputiti sporne pojedinačne predmete Nadzornom tijelu radi medijacije. Medijacijom bi trebalo rješavati samo sporove među državama članicama, a pojedincima i poslodavcima koji se suočavaju s poteškoćama pri ostvarivanju svojih prava proizašlih iz prava Unije trebale bi i dalje na raspolaganju biti nacionalne službe i službe Unije koje su zadužene za rješavanje takvih predmeta, kao što je mreža SOLVIT, kojima bi ih Nadzorno tijelo trebalo uputiti. Mreža SOLVIT također bi trebala moći uputiti na razmatranje Nadzornom tijelu slučajeve u kojima se problem ne može riješiti zbog razlika među nacionalnim upravama.

Nadzorno tijelo trebalo bi obavljati svoju ulogu medijacije ne dovodeći u pitanje nadležnosti Suda Europske unije u pogledu tumačenja prava Unije i ne dovodeći u pitanje nadležnost Administrativne komisije.

(24)  Europski okvir za interoperabilnost (EIF) sadržava načela i preporuke o tome kako poboljšati upravljanje aktivnostima u području interoperabilnosti i pružanje javnih usluga, uspostaviti međuorganizacijske i prekogranične odnose, pojednostaviti postupke koji podržavaju potpune digitalne razmjene te osigurati da se postojećim i novim zakonodavstvom podupiru načela interoperabilnosti. Referentna arhitektura europske interoperabilnosti (EIRA) generička je struktura koja se sastoji od načela i smjernica koje se primjenjuju za provedbu interoperabilnih rješenja, iz Odluke (EU) 2015/2240 Europskog parlamenta i vijeća(12). EIF i EIRA trebali bi pružati smjernice i potporu Nadzornom tijelu pri razmatranju pitanja u području interoperabilnosti.

(25)  Nadzorno tijelo trebalo bi Uniji i nacionalnim dionicima nastojati pružati bolji pristup informacijama na internetu i internetskim uslugama te im olakšavati međusobnu razmjenu informacija. Stoga bi Nadzorno tijelo trebalo poticati upotrebu digitalnih alata kad god je to moguće. Uz informatičke sustave i internetske stranice, digitalni alati poput internetskih platformi i baza podataka dobivaju sve važniju ulogu na tržištu prekogranične mobilnosti radne snage. Stoga su takvi alati korisni u osiguravanju jednostavnog pristupa relevantnim informacijama na internetu i u olakšavanju razmjene informacija za dionike iz Unije i država članica u vezi s njihovim prekograničnim aktivnostima.

(26)  Nadzorno tijelo trebalo bi nastojati da internetske stranice i mobilne aplikacije pokrenute u svrhu provedbe zadaća utvrđenih u ovoj Uredbi budu u skladu s relevantnim zahtjevima Unije za pristupačnost. Direktivom (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća(13) od država članica zahtijeva se da osiguraju da su internetske stranice njihovih javnih tijela pristupačne u skladu s načelima uočljivosti, operabilnosti, razumljivosti i stabilnosti te da su usklađene sa zahtjevima te direktive. Ta se direktiva ne primjenjuje na internetske stranice ni mobilne aplikacije institucija, tijela, ureda i agencija Unije. Međutim, Nadzorno tijelo trebalo bi nastojati pridržavati se načela navedenih u toj direktivi.

(27)  Upravljanje Nadzornim tijelom i njegov rad trebali bi biti u skladu s načelima iz Zajedničke izjave Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o decentraliziranim agencijama od 19. srpnja 2012.

(28)  Načelo ravnopravnosti jedno je od temeljnih načela prava Unije. Njime se zahtijeva da ravnopravnost žena i muškaraca bude osigurana u svim područjima, uključujući zapošljavanje, rad i plaće. Sve stranke trebale bi nastojati postići uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca u upravnom odboru i u skupini dionika. Tom bi cilju pri odabiru svojih predsjednika i zamjenika predsjednika trebao težiti i upravni odbor.

(29)  Radi djelotvornog funkcioniranja Nadzornog tijela u upravnom bi odboru trebale biti zastupljene države članice i Komisija. Predstavnike u upravnom odboru također mogu imenovati Europski parlament, kao i međusektorske organizacije socijalnih partnera na razini Unije koje jednako zastupaju sindikate i organizacije poslodavaca te odgovarajuće zastupaju mala i srednja poduzeća. Pri sastavljanju upravnog odbora, uključujući izbor njegova predsjednika i zamjenika predsjednika, trebalo bi poštovati načela rodne uravnoteženosti te iskustvo i kvalifikacije. Radi djelotvornog i učinkovitog funkcioniranja Nadzornog tijela upravni bi odbor posebice trebao donositi godišnji program rada, izvršavati svoje zadaće povezane s proračunom Nadzornog tijela, donositi financijska pravila koja se primjenjuju na Nadzorno tijelo, imenovati izvršnog direktora te utvrditi postupke za donošenje odluka izvršnog direktora povezanih s operativnim zadaćama Nadzornog tijela. Predstavnici trećih zemalja koje primjenjuju pravila Unije u području primjene ove Uredbe, trebali bi moći sudjelovati na sastancima upravnog odbora kao promatrači.

(30)  U iznimnim slučajevima, kada je potrebno zadržati maksimalnu razinu povjerljivosti, neovisni stručnjak kojeg imenuju Europski parlament i predstavnici međusektorskih organizacija socijalnih partnera na razini Unije ne bi smio sudjelovati u raspravama upravnog odbora. Takva bi odredba trebala biti jasno utvrđena u poslovniku upravnog odbora i trebala bi biti ograničena na osjetljive informacije o pojedinačnim slučajevima kako bi se osiguralo da stvarno sudjelovanje stručnjaka i predstavnika u radu upravnog odbora ne bude neopravdano ograničeno.

(31)  Kako bi se osiguralo ukupno administrativno upravljanje Nadzornim tijelom i provedba zadaća koje su dodijeljene Nadzornom tijelu, trebalo bi imenovati izvršnog direktora. Drugi članovi osoblja mogu zamijeniti izvršnog direktora kada se to smatra potrebnim da bi se osiguralo svakodnevno upravljanje Nadzornim tijelom, u skladu s unutarnjim pravilima Nadzornog tijela, bez stvaranja dodatnih upravljačkih položaja.

(32)  Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije, upravni odbor i izvršni direktor trebali bi biti neovisni u obavljanju svojih dužnosti i djelovati u javnom interesu.

(33)  Nadzorno tijelo trebalo bi se u područjima primjene ove Uredbe za koja je nadležno izravno koristiti stručnim znanjem relevantnih dionika u okviru posebne skupine dionika. Članovi bi trebali biti predstavnici socijalnih partnera na razini Unije, uključujući priznate sektorske socijalne partnere Unije koji predstavljaju sektore posebno zahvaćene pitanjima mobilnosti radne snage. Skupina dionika trebala bi unaprijed primiti kratka izvješća i moći podnositi mišljenja Nadzornom tijelu, na zahtjev ili na vlastitu inicijativu. Pri obavljanju svojih aktivnosti skupina dionika uzimat će u obzir mišljenja Savjetodavnog odbora za usklađivanje sustava socijalne sigurnosti ustanovljenog Uredbom (EZ) br. 883/2004 i Savjetodavnog odbora za slobodno kretanje radnika ustanovljenog Uredbom (EU) br. 492/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(14) te će se služiti njihovim stručnim znanjem.

(34)  Kako bi se Nadzornom tijelu zajamčila potpuna autonomija i neovisnost, trebalo bi mu odobriti autonoman proračun čije bi prihode činila sredstva iz općeg proračuna Unije, dobrovoljni financijski doprinosi država članica i doprinosi trećih zemalja koje sudjeluju u radu Nadzornog tijela. U iznimnim i opravdanim slučajevima Nadzorno tijelo trebalo bi moći primiti sredstva na temelju sporazuma o delegiranju ili ad hoc bespovratna sredstva te naplatiti publikacije i usluge koje pruža.

(35)  Usluge prevođenja potrebne za rad Nadzornog tijela osigurava Prevoditeljski centar za tijela Europske unije (Prevoditeljski centar). Nadzorno tijelo trebalo bi surađivati s Prevoditeljskim centrom radi utvrđivanja pokazatelja kvalitete, pravovremenosti i povjerljivosti, radi jasnog utvrđivanja potreba i prioriteta Nadzornog tijela te razvijanja transparentnih i objektivnih postupaka za proces prevođenja.

(36)  Obrada osobnih podataka koja se provodi u kontekstu ove Uredbe trebala bi biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679(15) ili Uredbom (EU) 2018/1725(16) Europskog parlamenta i Vijeća, ovisno o tome koja se primjenjuje. To uključuje donošenje odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera kako bi se ispunile obveze na temelju tih uredbi, posebice mjera koje se odnose na zakonitost obrade, sigurnost aktivnosti obrade te informiranje i prava osoba čiji se podaci obrađuju.

(37)  Kako bi se osiguralo transparentno djelovanje Nadzornog tijela, na njega bi se trebala primjenjivati Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća(17). Aktivnosti Nadzornog tijela trebale bi podlijegati kontroli Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. UFEU-a.

(38)  Na Nadzorno tijelo trebala bi se primjenjivati Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013, a ono bi trebalo pristupiti Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica u vezi s internim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

(39)  Država članica domaćin Nadzornog tijela trebala bi osigurati najbolje moguće uvjete za njegovo pravilno funkcioniranje.

(40)  Kako bi se osigurali otvoreni i transparentni uvjeti zapošljavanja, kao i jednako postupanje prema osoblju, na osoblje i na izvršnog direktora Nadzornog tijela trebalo bi primjenjivati Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjete zaposlenja ostalih službenika Unije utvrđene u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68(18) (dalje u tekstu „Pravilnik o osoblju” odnosno „Uvjeti zaposlenja”), uključujući i pravila u vezi s profesionalnom tajnom ili druge jednakovrijedne obveze u pogledu povjerljivosti.

(41)  Nadzorno tijelo trebalo bi surađivati s agencijama Unije unutar područja njihovih nadležnosti, osobito s onima u području zapošljavanja i socijalne politike, služeći se njihovim stručnim znanjem i povećavajući sinergije: Europskom zakladom za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound), Europskim centrom za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop), Europskom agencijom za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i Europskom zakladom za osposobljavanje (ETF) te, također, kad je riječ o borbi protiv organiziranog kriminala i trgovanja ljudima, s Agencijom Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i Agencijom Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust). Takvom suradnjom trebali bi se osigurati koordinacija, promicati sinergije i izbjeći svako udvostručivanje u njihovim aktivnostima.

(42)  U području koordinacije socijalne sigurnosti, Nadzorno tijelo i Administrativna komisija trebali bi blisko surađivati s ciljem postizanja sinergija i izbjegavanja udvostručivanja.

(43)  Kako bi se pokrenule aktivnosti postojećih tijela u područjima iz područja primjene ove Uredbe, Nadzorno tijelo trebalo bi preuzeti izvršavanje zadaća koje obavljaju Tehnički odbor za slobodno kretanje radnika osnovan Uredbom (EU) br. 492/2011, Odbor stručnjaka za upućene radnike osnovan Odlukom Komisije 2009/17/EZ(19), uključujući razmjenu informacija o administrativnoj suradnji i pomoć u pitanjima primjene kao i prekograničnog izvršavanja, te platformu uspostavljenu Odlukom (EU) 2016/344. Nakon što Nadzorno tijelo postane operativno, ta bi tijela trebala prestati postojati. Upravni odbor može odlučiti osnovati posebne radne ili stručne skupine.

(44)  Savjetodavni odbor za usklađivanje sustava socijalne sigurnosti osnovan Uredbom (EZ) br. 883/2004 i Savjetodavni odbor za slobodno kretanje radnika osnovan Uredbom (EU) br. 492/2011 forum su za savjetovanje sa socijalnim partnerima i predstavnicima vlada na nacionalnoj razini. Nadzorno tijelo trebalo bi doprinijeti njihovu radu te može sudjelovati na njihovim sastancima.

(45)  Kako bi se uzela u obzir nova institucijska struktura, trebalo bi izmijeniti uredbe (EZ) br. 883/2004, (EU) br. 492/2011 i (EU) 2016/589, a Odluku (EU) 2016/344 trebalo bi staviti izvan snage nakon što Nadzorno tijelo postane operativno.

(46)  Nadzorno tijelo trebalo bi poštovati raznolikosti nacionalnih sustava industrijskih odnosa, kao i autonomiju socijalnih partnera, kako se jasno prepoznaje u UFEU-u. Sudjelovanjem u aktivnostima Nadzornog tijela ne dovode se u pitanje nadležnosti, obveze i odgovornosti država članica iz, među ostalim, relevantnih i važećih konvencija Međunarodne organizacije rada, kao što je Konvencija br. 81 o inspekciji rada u industriji i trgovini, ni njihove ovlasti reguliranja ili nadzora nacionalnih industrijskih odnosa ili medijacije u njima, posebice u pogledu prava na kolektivno pregovaranje i kolektivno djelovanje.

(47)  S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno, u okviru svojeg područja primjene, osiguravanje pravedne mobilnosti radne snage u Uniji i pomaganje državama članicama i Komisiji u koordinaciji sustava socijalne sigurnosti unutar Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice neusklađenim djelovanjem, nego se zbog prekogranične prirode tih aktivnosti i potrebe za većom suradnjom među državama članicama on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(48)  Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata posebice u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, kako je navedeno u članku 6. UEU-a,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

NAČELA

Članak 1.

Osnivanje, predmet i područje primjene

1.  Ovom Uredbom osniva se Europsko nadzorno tijelo za rad (dalje u tekstu „Nadzorno tijelo”).

2.  Nadzorno tijelo pomaže državama članicama i Komisiji u djelotvornoj provedbi i primjeni prava Unije u području mobilnosti radne snage u Uniji te koordinaciji sustava socijalne sigurnosti u Uniji. Nadzorno tijelo djeluje u području primjene akata Unije navedenih u stavku 4., uključujući sve direktive, uredbe i odluke koje se temelje na tim aktima, te bilo koje daljnje pravno obvezujuće akte Unije kojima se Nadzornom tijelu dodjeljuju zadaće.

3.  Ovom se Uredbom ni na koji način ne utječe na ostvarivanje temeljnih prava priznatih u državama članicama i na razini Unije, uključujući pravo ili slobodu štrajka ili poduzimanja drugih mjera obuhvaćenih posebnim sustavima odnosa između radnika i poslodavaca u državama članicama, u skladu s nacionalnim pravom ili praksom. Njome se ne utječe ni na pravo na pregovaranje, sklapanje i izvršavanje kolektivnih ugovora te na pravo na poduzimanje kolektivnih mjera u skladu s nacionalnim pravom ili praksom.

4.  Područje aktivnosti Nadzornog tijela obuhvaća sljedeće akte Unije kao i sve njihove buduće izmjene:

(a)  Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(20);

(b)  Direktiva 2014/67/EU;

(c)  Uredba (EZ) br. 883/2004 i Uredba (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(21), uključujući odredbe uredbi Vijeća br. 1408/71(22) i (EEZ) br. 574/72(23) u mjeri u kojoj su još uvijek primjenjive, Uredba (EU) 1231/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(24) i Uredba Vijeća (EZ) br. 859/2003(25) o proširenju odredbi Uredaba (EEZ) br. 1408/71 i (EEZ) br. 574/72 na državljane trećih zemalja koji tim uredbama još nisu obuhvaćeni isključivo na temelju svog državljanstva;

(d)  Uredbu (EU) br. 492/2011;

(e)  Direktivu 2014/54/EU;

(f)  Uredba (EU) 2016/589;

(g)  Uredba (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća(26);

(h)  Direktiva 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(27);

(i)  Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(28).

5.  Područje aktivnosti Nadzornog tijela obuhvaća odredbe ove Uredbe koje se odnose na suradnju između država članica u rješavanju neprijavljenog rada.

6.  Ovom se Uredbom poštuje nadležnost država članica u pogledu primjene i provedbe prava Unije iz članka 4.

Njome se ne utječe na prava ili obveze pojedinaca ili poslodavaca zajamčene pravom Unije ili nacionalnim pravom ili praksom, na prava i obveze nacionalnih tijela koje iz njih proizlaze, niti na autonomiju socijalnih partnera predviđenu UFEU-om.

Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje postojeći bilateralni sporazumi i sporazumi o administrativnoj suradnji između država članica, osobito oni koji su povezani s usklađenim i zajedničkim inspekcijama.

Članak 2.

Ciljevi

Ciljevi su Nadzornog tijela doprinijeti osiguravanju pravedne mobilnosti radne snage u Uniji i pomagati državama članicama i Komisiji u koordinaciji sustava socijalne sigurnosti unutar Unije. S tim u cilju te u okviru područja provedbe aktivnosti u skladu s člankom 1., Nadzorno tijelo:

(a)  olakšava pristup ▌informacijama o ▌pravima i obvezama u pogledu mobilnosti radne snage u Uniji te pristup relevantnim uslugama;

(b)  olakšava i jača suradnju među državama članicama u ▌provedbi relevantnog prava Unije u Uniji, uključujući olakšavanje usklađenih i zajedničkih inspekcija;

(c)  provodi medijaciju i olakšava pronalaženje rješenja u slučajevima prekograničnih sporova među državama članicama; i

(d)  podupire suradnju među državama članicama s ciljem rješavanja neprijavljenog rada.

Članak 3.

Pravni status

1.  Nadzorno tijelo je tijelo Unije koje ima pravnu osobnost.

2.  U svakoj državi članici Nadzorno tijelo ima najširu pravnu sposobnost koju pravnim osobama priznaje njezino nacionalno pravo. Ono posebice može stjecati pokretnine i nekretnine i raspolagati njima te biti stranka u sudskim postupcima.

POGLAVLJE II.

ZADAĆE NADZORNOG TIJELA

Članak 4.

Zadaće Nadzornog tijela

Da bi ostvarilo svoje ciljeve, Nadzorno tijelo obavlja sljedeće zadaće:

(a)  olakšava pristup informacijama i koordinira EURES ▌u skladu s člancima 5. i 6.;

(b)  olakšava suradnju i razmjenu informacija među državama članicama radi dosljedne, učinkovite i djelotvorne primjene i provedbe relevantnog prava Unije, u skladu s člankom 7.;

(c)  koordinira i podupire usklađene i zajedničke inspekcije, u skladu s člancima 8. i 9.;

(d)  provodi analize i procjene rizika o pitanjima povezanima s prekograničnom mobilnošću radne snage, u skladu s člankom 10.;

(e)  podupire države članice pri izgradnji kapaciteta u pogledu učinkovite primjene i provedbe relevantnog prava Unije, u skladu s člankom 11.;

(f)  podupire države članice u rješavanju neprijavljenog rada, u skladu s člankom 12.;

(g)  provodi medijaciju u sporovima među državama članicama ▌u pogledu primjene relevantnog prava Unije, u skladu s člankom 13.;

Članak 5.

Informacije o ▌mobilnosti radne snage

Nadzorno tijelo unaprjeđuje dostupnost, kvalitetu i pristupačnost informacija opće prirode namijenjenih pojedincima, poslodavcima i organizacijama socijalnih partnera u vezi s pravima i obvezama koji proizlaze iz akata Unije navedenih u članku 1. stavku 4. kako bi olakšalo mobilnost radne snage diljem Unije ▌. U tu svrhu Nadzorno tijelo:

(a)  doprinosi pružanju relevantnih informacija o pravima i obvezama pojedinaca u situacijama prekogranične mobilnosti radne snage, među ostalim putem jedinstvene internetske stranice na razini Unije koja djeluje kao jedinstveni portal za pristup izvorima informacija i uslugama na razini Unije i na nacionalnoj razini na svim službenim jezicima Unije, a koja je uspostavljena Uredbom (EU) br. 2018/1724;

(b)  podupire države članice u primjeni Uredbe (EU) 2016/589;

(c)  podupire države članice u ispunjavanju obveza pristupa informacijama o slobodnom kretanju radnika i njihova širenja, posebno kako je utvrđeno u članku 6. Direktive 2014/54/EU i u članku 22. Uredbe (EU) 2016/589, o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti kako je utvrđeno u članku 76. stavcima 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 883/2004, i o upućivanju radnika kako je utvrđeno u članku 5. Direktive 2014/67/EU, među ostalim upućivanjem na nacionalne izvore za informiranje, primjerice na jedinstvenu nacionalnu službenu internetsku stranicu;

(d)  podupire države članice u unaprjeđivanju točnosti, potpunosti i pristupačnosti relevantnih nacionalnih informacijskih izvora i usluga, u skladu s kriterijima kvalitete utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/1724;

(e)  podupire države članice u pojednostavnjivanju pružanja pojedincima i poslodavcima informacija i usluga koje se odnose na prekograničnu mobilnost na dobrovoljnoj osnovi ▌;

(f)  olakšava suradnju između nadležnih tijela koja su imenovana u skladu s Direktivom 2014/54/EU radi pružanja informacija, smjernica i pomoći pojedincima i poslodavcima u području mobilnosti radne snage na unutarnjem tržištu.

Članak 6.

Koordinacija EURES-a

Kako bi se državama članicama pružila potpora u pružanju usluga pojedincima i poslodavcima putem EURES-a, kao što su prekogranično traženje radnog mjesta, pripravništva i naukovanja koje će odgovarati određenom životopisu te na taj način olakšala mobilnost radne snage u Uniji, Nadzorno tijelo upravlja Europskim koordinacijskim uredom EURES-a, uspostavljenim člankom 7. Uredbe (EU) 2016/589.

Europski koordinacijski ured pod upravljanjem Nadzornog tijela izvršava svoje zadaće u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2016/589, osim za tehničko funkcioniranje i razvoj portala EURES-a i povezanih IT usluga, kojima i dalje upravlja Komisija. Nadzorno tijelo, u okviru odgovornosti izvršnog direktora kako je utvrđeno u članku 22. stavku 4. točki (n) ove Uredbe, osigurava potpunu usklađenost te aktivnosti sa zahtjevima primjenjivog zakonodavstva o zaštiti podataka, uključujući zahtjev za imenovanje službenika za zaštitu podataka, u skladu s člankom 36. ove Uredbe.

Članak 7.

Suradnja i razmjena informacija među državama članicama

1.  Nadzorno tijelo olakšava suradnju i ubrzava razmjenu informacija među državama članicama i podupire njihovo učinkovito ispunjavanje obveza u pogledu suradnje, uključujući razmjenu informacija, kako je utvrđeno u pravu Unije u području primjene ove Uredbe.

U tu svrhu Nadzorno tijelo ▌posebice:

(a)  na zahtjev jedne ili više država članica, podupire nacionalna tijela pri utvrđivanju relevantnih kontaktnih točaka nacionalnih tijela u drugim državama članicama;

(b)  na zahtjev jedne ili više država članica, olakšava daljnje postupanje u pogledu zahtjeva i razmjena informacija među nacionalnim tijelima pružajući logističku i tehničku potporu, među ostalim uslugama pismenog i usmenog prevođenja, te razmjenom informacija o statusu predmeta;

(c)  promiče i razmjenjuje najbolje prakse te doprinosi njihovu širenju među državama članicama;

(d)  na zahtjev jedne ili više država članica, prema potrebi, olakšava i podupire prekogranične postupke u vezi s izvršenjem sankcija i novčanih kazni, u području primjene ove Uredbe u skladu s člankom 1.;

(e)  dvaput godišnje izvješćuje Komisiju o neriješenim zahtjevima među državama članicama i razmatra hoće li te zahtjeve uputiti na medijaciju u skladu s člankom 13. stavkom 2.

2.  Na zahtjev jedne ili više država članica i pri ispunjavanju svojih zadataka, Nadzorno tijelo pruža informacije kako bi poduprlo predmetnu državu članicu u učinkovitoj primjeni akata Unije koji su u nadležnosti Nadzornog tijela.

3.  Nadzorno tijelo promiče upotrebu elektroničkih alata i postupaka za razmjenu poruka među nacionalnim tijelima, uključujući sustav IMI ▌.

4.  Nadzorno tijelo potiče upotrebu inovativnih pristupa djelotvornoj i učinkovitoj prekograničnoj suradnji i promiče moguće korištenje mehanizama za elektroničku razmjenu i baza podataka među državama članicama kako bi se olakšao pristup podacima u stvarnom vremenu kao i otkrivanje prijevare te može predložiti eventualna poboljšanja u korištenju tih mehanizama i baza podataka. Nadzorno tijelo Komisiji dostavlja izvješća radi daljnjeg poboljšanja mehanizama za elektroničku razmjenu i baza podataka.

Članak 8.

Koordinacija i podupiranje usklađenih i zajedničkih inspekcija

1.  Na zahtjev jedne ili više država članica Nadzorno tijelo koordinira i podupire usklađene ili zajedničke inspekcije u područjima iz svoje nadležnosti. ▌Nadzorno tijelo ujedno može na vlastitu inicijativu tijelima predmetnih država članica predložiti da provedu usklađenu ili zajedničku inspekciju.

Usklađene i zajedničke inspekcije podliježu dogovoru predmetnih država članica.

Organizacije socijalnih partnera na nacionalnoj razini mogu skrenuti pozornost Nadzornog tijela na pojedine slučajeve.

2.  Za potrebe ove Uredbe:

(a)  usklađene inspekcije su inspekcije koje se istovremeno provode u dvije države članice ili više njih u pogledu povezanih slučajeva, pri čemu svako nacionalno tijelo djeluje na vlastitom državnom području, prema potrebi, uz podršku osoblja Nadzornog tijela;

(b)  zajedničke inspekcije su inspekcije koje se provode u nekoj državi članici uz sudjelovanje nacionalnih tijela jedne ili više država članica te ih prema potrebi podupire osoblje Nadzornog tijela.

3.  U skladu s načelom lojalne suradnje, države članice nastoje sudjelovati u usklađenim ili zajedničkim inspekcijama.

Usklađena ili zajednička inspekcija podliježu prethodnoj suglasnosti svih država članica sudionica, koja se daje putem nacionalnih časnika za vezu imenovanih u skladu s člankom 32.

U slučaju da jedna država članica ili više njih odluči da neće sudjelovati u ▌usklađenoj ili zajedničkoj inspekciji, nacionalna tijela drugih država članica provode takvu inspekciju samo u država članicama sudionicama. Države članice koje odluče da ne sudjeluju u inspekciji čuvaju povjerljivost podataka o takvoj inspekciji.

4.  Nadzorno tijelo uspostavlja i donosi načine osiguravanja odgovarajućeg daljnjeg praćenja u slučajevima u kojima država članica odluči da neće sudjelovati u usklađenoj ili zajedničkoj inspekciji.

U takvim slučajevima predmetna država članica obavješćuje Nadzorno tijelo i druge relevantne države članice u pisanom obliku, među ostalim i elektroničkim putem, bez nepotrebne odgode o razlozima svoje odluke i, po mogućnosti, o mjerama koje namjerava poduzeti kako bi se predmet riješio te o rezultatima tih mjera nakon što budu poznati. Nadzorno tijelo može predložiti da država članica koja nije sudjelovala u usklađenoj ili zajedničkoj inspekciji provede vlastitu inspekciju na dobrovoljnoj osnovi.

5.  Države članice i nadzorno tijelo informacije o predviđenim inspekcijama čuvaju povjerljivima u odnosu na treće strane.

Članak 9.

Aranžmani za usklađene i zajedničke inspekcije

1.  U sporazumu za pokretanje usklađene ili zajedničke inspekcije između država članica sudionica i Nadzornog tijela utvrđuju se uvjeti za njezinu provedbu, uključujući područje primjene i svrhu inspekcije te, prema potrebi, dogovori u pogledu sudjelovanja osoblja Nadzornog tijela. Sporazum može obuhvaćati odredbe kojima se nakon dogovora i planiranja usklađenih ili zajedničkih inspekcija omogućuje njihova provedba u kratkom roku. Nadzorno tijelo izrađuje predložak sporazuma u skladu s pravom Unije te nacionalnim zakonodavstvom ili praksom.

2.  Usklađene i zajedničke inspekcije ▌provode se u skladu s pravom ili praksom država članica u kojima se inspekcije provode. Svako daljnje praćenje takvih inspekcija provodi se u skladu s pravom ili praksom predmetnih država članica.

3.  Usklađene i zajedničke inspekcije provode se na operativno učinkovit način. U tu svrhu, države članice u sporazumu o inspekciji službenicima iz druge države članice koja sudjeluje u takvim inspekcijama odobravaju primjerenu ulogu i status, u skladu s pravom ili praksom države članice u kojoj se inspekcija provodi.

4.  Nadzorno tijelo državama članicama koje provode usklađene ili zajedničke inspekcije pruža konceptualnu, logističku i tehničku potporu te prema potrebi pravne smjernice ako to zatraže predmetne države članice, uključujući i usluge pismenog i usmenog prevođenja.

5.  Osoblje Nadzornog tijela može tijekom inspekcije biti prisutno u svojstvu promatrača i osiguravati logističku potporu te može sudjelovati u usklađenoj ili zajedničkoj inspekciji uz prethodnu suglasnost države članice na čijem će državnom području pružati pomoć tijekom inspekcije u skladu s pravom ili praksom države članice.

6.  Tijelo države članice koje provodi usklađenu ili zajedničku inspekciju izvješćuje Nadzorno tijelo o ishodima inspekcije u toj državi članici i o cjelokupnom operativnom vođenju usklađene ili zajedničke inspekcije najkasnije šest mjeseci nakon završetka inspekcije.

7.  Informacije prikupljene tijekom usklađenih ili zajedničkih inspekcija moguće je koristiti kao dokaz u pravnim postupcima u predmetnim državama članicama, u skladu s pravom ili praksom te države članice.

8.  Informacije o usklađenim i zajedničkim inspekcijama koje koordinira Nadzorno tijelo, kao i informacije koje dostavljaju države članice i Nadzorno tijelo, kako je navedeno u članku 8. stavcima 2. i 3., uključuju se u izvješća koja se dva puta godišnje podnose upravnom odboru. Ta se izvješća šalju i skupini dionika, uz pravilno zacrnjene povjerljive informacije. Godišnje izvješće o inspekcijama koje je poduprlo Nadzorno tijelo uključuje se u godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela.

9.  Ako Nadzorno tijelo tijekom usklađenih ili zajedničkih inspekcija, ili tijekom svojih aktivnosti, utvrdi moguće nepravilnosti u primjeni prava Unije ▌ te moguće nepravilnosti prema potrebi može prijaviti predmetnim državama članicama i Komisiji.

Članak 10.

Analize i procjene rizika mobilnosti ▌radne snage

1.  Nadzorno tijelo, u suradnji s državama članicama i prema potrebi socijalnim partnerima, procjenjuje rizike i provodi analize u pogledu mobilnosti i koordinacije sustava socijalne sigurnosti u Uniji. U procjenama rizika i analizama naglasak će biti na temama kao što su neravnoteže tržišta rada, izazovi specifični za pojedine sektore te česti problemi, a Nadzorno tijelo može provoditi i ciljane dubinske analize i studije kako bi istražilo određene probleme. U provedbi procjene rizika i analizama Nadzorno tijelo koristi se što je više moguće relevantnim i aktualnim statističkim podacima dobivenima u provedenim anketama, osigurava usklađenost s agencijama ili službama Unije i nacionalnim tijelima, agencijama ili službama, te se služi njihovim stručnim znanjem, među ostalim u području prijevara, iskorištavanja, diskriminacije, predviđanja potreba za vještinama te zdravlja i sigurnosti na radnome mjestu.

2.  Nadzorno tijelo organizira stručne revizije među državama članicama koje su u njima pristale sudjelovati kako bi:

(a)  razmotrilo sva pitanja, poteškoće i konkretne probleme koji mogu proizaći iz provedbe i praktične primjene prava Unije iz nadležnosti Nadzornog tijela te iz njegova izvršavanja u praksi;

(b)  ojačalo dosljednost u pružanju usluga pojedincima i poduzećima;

(c)  poboljšalo poznavanje i međusobno razumijevanje različitih sustava i praksi te procijenilo djelotvornost različitih mjera politike, uključujući mjere sprječavanja i odvraćanja.

3.  Nakon što dovrši procjenu rizika ili drugu vrstu analize Nadzorno tijelo o svojim nalazima ▌ izvješćuje Komisiju i izravno predmetne države članice te navodi moguće mjere za uklanjanje utvrđenih nedostataka.

Nadzorno tijelo također uvrštava sažetak svojih nalaza u svoja godišnja izvješća Europskom parlamentu i Komisiji.

4.  Nadzorno tijelo, prema potrebi, prikuplja statističke podatke koje su prikupile i dobrovoljno dostavile države članice u područjima prava Unije iz nadležnosti Nadzornog tijela. Pritom Nadzorno tijelo nastoji pojednostaviti postojeće aktivnosti prikupljanja podataka u tim područjima kako bi se izbjeglo udvostručivanje u prikupljanju podataka. Prema potrebi primjenjuje se članak 15. Nadzorno tijelo povezuje se s Komisijom (Eurostat) i prema potrebi dostavlja rezultate aktivnosti prikupljanja podataka.

Članak 11.

Potpora izgradnji kapaciteta

Nadzorno tijelo podupire države članice pri izgradnji kapaciteta za promicanje dosljedne provedbe prava Unije u svim područjima navedenima u članku 1. Nadzorno tijelo posebice provodi sljedeće aktivnosti:

(a)  u suradnji s nacionalnim tijelima i, prema potrebi, socijalnim partnerima izrađuje zajedničke neobvezujuće smjernice za države članice i socijalne partnere, uključujući smjernice za inspekcije u prekograničnim predmetima, te zajedničke definicije i koncepte na temelju relevantnog rada na nacionalnoj razini i razini Unije;

(b)  promiče i podupire uzajamnu pomoć u obliku partnerskih ili grupnih aktivnosti te razmjene osoblja i sustave upućivanja zaposlenika među nacionalnim tijelima;

(c)  promiče razmjenu i širenje iskustava i dobre prakse, uključujući primjere suradnje među relevantnim nacionalnim tijelima;

(d)  razvija sektorske i međusektorske programe osposobljavanja, među ostalim za inspektorate rada, te namjenski materijal za osposobljavanje, među ostalim putem internetskih metoda učenja;

(e)  promiče kampanje za podizanje razine osviještenosti, uključujući informativne kampanje za pojedince i poslodavce, osobito MSP-ove, o njihovim pravima i obvezama te prilikama koje su im dostupne.

Članak 12.

Europska platforma za jačanje suradnje u rješavanju neprijavljenog rada

1.  Europska platforma za jačanje suradnje u rješavanju neprijavljenog rada (Platforma”) uspostavljena u skladu s člankom 16. stavkom 2. podupire aktivnosti Nadzornog tijela u rješavanju neprijavljenog rada:

(a)  jačanjem suradnje između relevantnih tijela i drugih uključenih subjekata država članica kako bi učinkovitije i djelotvornije rješavali neprijavljeni rad u njegovim različitim oblicima te lažno prijavljeni rad povezan s njime, uključujući lažno samozapošljavanje;

(b)  unaprjeđivanjem kapaciteta različitih relevantnih tijela i subjekata u državama članicama za rješavanje neprijavljenog rada u pogledu njegovih prekograničnih aspekata i, na taj način, doprinošenjem jednakim uvjetima tržišnog natjecanja;

(c)  povećanjem svijesti javnosti o pitanjima povezanima s neprijavljenim radom i o hitnoj potrebi za odgovarajućim djelovanjem te poticanjem država članica da pojačaju svoje napore u rješavanju neprijavljenog rada;

(d)  provođenjem aktivnosti navedenih u Prilogu.

2.  Platforma potiče suradnju među državama članicama:

(a)  razmjenom najboljih praksi i informacija;

(b)  razvijanjem stručnog znanja i analize uz izbjegavanje udvostručivanja;

(c)  poticanjem i olakšavanjem inovativnih pristupa za djelotvornu i učinkovitu prekograničnu suradnju te evaluacijom iskustava;

(d)  doprinošenjem razumijevanju pitanja povezanih s neprijavljenim radom na horizontalnoj razini.

3.  Platforma se sastoji od:

(a)  viši predstavnik kojeg imenuje svaka država članica;

(b)  predstavnik Komisije;

(c)  najviše četiri predstavnika međusektorskih organizacija socijalnih partnera na razini Unije, koje imenuju te organizacije, uz jednaku zastupljenost sindikata i organizacija poslodavaca.

4.  Sljedeći dionici mogu prisustvovati sastancima Platforme kao promatrači, a njihovi se doprinosi uzimaju u obzir:

(a)  najviše 14 predstavnika organizacija socijalnih partnera iz sektora koji bilježe visoku učestalost neprijavljenog rada, koje imenuju te organizacije, uz jednaku zastupljenost sindikata i organizacija poslodavaca;

(b)  po jedan predstavnik Eurofounda, EU-OSHA-e i MOR-a;

(c)  po jedan predstavnik svake od trećih zemalja iz Europskoga gospodarskog prostora.

Promatrače koji nisu promatrači iz prvog podstavka može se pozvati da prisustvuju sastancima Platforme, a njihovi doprinosi uzimaju se u obzir.

Platformom predsjeda predstavnik Nadzornog tijela.

Članak 13.

Medijacija između država članica

1.  Nadzorno tijelo može olakšavati pronalaženje rješenja u slučaju spora između dviju ili više država članica u pogledu pojedinačnih slučajeva primjene zakona Unije u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom, ne dovodeći u pitanje ovlasti Suda Europske unije. Svrha takve medijacije jest pomirenje različitih stajališta država članica koje su stranke u sporu te donošenje neobvezujućeg mišljenja.

2.  Ako se spor ne može riješiti izravnim kontaktima i dijalogom među državama članicama koje su stranke u sporu, Nadzorno tijelo pokreće postupak medijacije na zahtjev jedne ili više dotičnih država članica. Nadzorno tijelo može predložiti i pokretanje postupka medijacije na vlastitu inicijativu. Medijacija se provodi samo uz suglasnost svih država članica koje su stranke u sporu.

3.  Prva faza medijacije provodi se između država članica koje su stranke u sporu i medijatora koji zajedničkim sporazumom donosi neobvezujuće mišljenje. Stručnjaci iz država članica, Komisija i Nadzorno tijelo u prvoj fazi medijacije mogu imati savjetodavnu ulogu.

4.  Ako se rješenje ne pronađe u prvoj fazi medijacije, Nadzorno tijelo pokreće drugu fazu medijacije pred svojim odborom za medijaciju, podložno suglasnosti svih država članica koje su stranke u sporu.

5.  Odbor za medijaciju, sastavljen od stručnjaka iz država članica osim onih država članica koje su stranke u sporu, teži pomirenju stajališta država članica koje su stranke u sporu i postiže dogovor o neobvezujućem mišljenju. Stručnjaci Komisije i Nadzornog tijela u toj drugoj fazi medijacije mogu sudjelovati u savjetodavnoj ulozi.

6.  Upravni odbor donosi poslovnik za medijaciju, uključujući aranžmane za rad i imenovanje medijatora, primjenjive rokove, sudjelovanje stručnjaka država članica, Komisije i Nadzornog tijela te mogućnost da odbor za medijaciju sudjeluje u povjerenstvima koja se sastoje od više članova.

7.  Države članice na koje su stranke u sporu dobrovoljno sudjeluju u obje faze medijacije. Ako ta država članica odluči ne sudjelovati u medijaciji, pisanim putem ili u elektroničkom obliku obavješćuje Nadzorno tijelo i druge države članice koje su stranke u sporu o razlozima svoje odluke u roku koji je upravni odbor utvrdio u poslovniku iz stavka 6.

8.  Kad države članice predlože predmet radi medijacije, osiguravaju da su svi osobni podaci povezani s tim predmetom anonimizirani tako da se identitet ispitanika ne može ili više ne može utvrditi. Nadzorno tijelo ni u kojem trenutku medijacije ne obrađuje osobne podatke pojedinaca na koje se taj predmet odnosi.

9.  U predmetima za koje se vode sudski postupci na nacionalnoj razini ili razini Unije nije dopuštena medijacija Nadzornog tijela. Ako je tijekom medijacije započet sudski postupak , postupak medijacije suspendira se.

10.  Medijacijom se ne dovodi u pitanje nadležnost Administrativne komisije uključujući sve odluke koje donosi. Pri medijaciji uzimaju se u obzir sve relevantne odluke Administrativne komisije.

11.  Ako se spor odnosi, u cijelosti ili djelomično, na pitanja socijalne sigurnosti, Nadzorno tijelo o tome obavješćuje Administrativnu komisiju.

Kako bi se osigurala dobra suradnja, sporazumno koordinirale aktivnosti i izbjeglo udvostručivanje u slučajevima medijacije koji se odnose na pitanja i socijalne sigurnosti i radnog prava, Administrativna komisija i Nadzorno tijelo uspostavljaju sporazum o suradnji.

Na zahtjev Administrativne komisije i u dogovoru s državama članicama koje sustranke u sporu, Nadzorno tijelo upućuje slučaj povezan sa socijalnom sigurnošću Administrativnoj komisiji u skladu s člankom 74.a stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 883/2004. Medijacija se može nastaviti o pitanjima koja se ne odnose na socijalnu sigurnost.

Na zahtjev bilo koje države članice koja je stranka u sporu, Nadzorno tijelo upućuje slučaj u vezi s koordinacijom socijalne sigurnosti Administrativnoj komisiji. To se upućivanje može dogoditi u bilo kojoj fazi medijacije. Medijacija se može nastaviti o pitanjima koja se ne odnose na socijalnu sigurnost.

12.  U roku od tri mjeseca od donošenja neobvezujućeg mišljenja države članice koje su stranke u sporu izvješćuju Nadzorno tijelo o mjerama koje su poduzele na temelju mišljenja ili, ako nisu poduzele mjere, o razlozima za njihovo nepoduzimanje.

13.  Nadzorno tijelo dvaput godišnje izvješćuje Komisiju o ishodima predmeta medijacije koje je provelo i o predmetima u kojima nisu poduzeti koraci.

Članak 14.

Suradnja s agencijama i specijaliziranim tijelima

Nadzorno tijelo u svim svojim aktivnostima teži osiguravanju suradnje, izbjegavanju udvostručenja, promicanju sinergija i komplementarnosti s ostalim decentraliziranim agencijama Unije i specijaliziranim tijelima poput Administrativne komisije. U tu svrhu Nadzorno tijelo može sklapati sporazume o suradnji s relevantnim agencijama Unije kao što su Cedefop, Eurofound, EU-OSHA, ETF, Europol i Eurojust.

Članak 15.

Interoperabilnost i razmjena informacija

Nadzorno tijelo koordinira, razvija i primjenjuje okvire za interoperabilnost kako bi jamčilo razmjenu informacija među državama članicama te s Nadzornim tijelom. Ti okviri za interoperabilnost temelje se na Europskom okviru interoperabilnosti ▌i referentnoj arhitekturi europske interoperabilnosti iz Odluke (EU) 2015/2240 te se oslanjaju na njih.

POGLAVLJE III.

USTROJSTVO NADZORNOG TIJELA

Članak 16.

Administrativna i upravljačka struktura

1.  Administrativna i upravljačka struktura Nadzornog tijela sastoji se od:

(a)  upravnog odbora;

(b)  izvršnog direktora;

(c)  skupine dionika.

2.  Nadzorno tijelo može osnovati radne skupine ili stručne skupine koje se sastoje od predstavnika država članica ili predstavnika Komisije, ili od vanjskih stručnjaka koji su prošli postupak odabira, ili od kombinacije tih opcija, radi ispunjavanja svojih posebnih zadaća ili za posebna područja politike. Ono osniva Platformu iz članka 12., kao stalnu radnu skupinu, i odbor za medijaciju iz članka 13. zaduže.

Nadzorno tijelo utvrđuje poslovnik tih radnih i stručnih skupina nakon savjetovanja s Komisijom. ▌

Članak 17.

Sastav upravnog odbora

1.  Upravni odbor sastoji se od:

(a)  jednog člana iz svake države članice;

(b)  dva člana koji zastupaju Komisiju;

(c)  jednog neovisnog stručnjaka kojeg imenuje Europski parlament;

(d)  četiri člana koji zastupaju međusektorske organizacije socijalnih partnera na razini Unije, uz jednaku zastupljenost sindikata i organizacija poslodavaca.

Samo članovi iz prvog podstavka točaka (a) i (b) ima pravo glasa.

2.  Svaki član upravnog odbora ima zamjenika. Zamjenik predstavlja člana u njegovoj odsutnosti.

3.  Članove iz prvog podstavka stavka 1. točke (a) i njihove zamjenike imenuje njihova država članica.

Komisija imenuje članove iz prvog podstavka stavka 1. točke (b).

Europski parlament imenuje stručnjaka iz prvog podstavka stavka 1. točke (c).

Međusektorske organizacije socijalnih partnera na razini Unije imenuju svoje predstavnike , a Europski parlament imenuje svojeg neovisnog stručnjaka, nakon što se utvrdi da ne postoji sukob interesa.

Članovi upravnog odbora i njihovi zamjenici imenuju se na temelju njihovog znanja u područjima iz članka 1. te relevantnim upravljačkim i administrativnim vještinama i vještinama upravljanja proračunom.

Sve stranke zastupljene u upravnom odboru nastoje ograničiti mijenjanje svojih predstavnika radi osiguranja kontinuiteta njegova rada. Sve stranke nastoje postići uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca u upravnom odboru.

4.  Svaki član i njegov zamjenik u trenutku preuzimanja dužnosti potpisuju pisanu izjavu kojom izjavljuju da nisu u sukobu interesa. Svaki član i njegov zamjenik ažuriraju svoju izjavu ako se promijeni situacija u pogledu sukoba interesa. Nadzorno tijelo na svojim internetskim stranicama objavljuje izjave i ažuriranja.

5.  Mandat članova i njihovih zamjenika traje četiri godine. Taj se mandat može produljiti.

6.  Predstavnici trećih zemalja koje primjenjuju pravo Unije u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom mogu sudjelovati na sastancima i u raspravama upravnog odbora kao promatrači.

7.  Kako bi se povećala učinkovitost agencija i sinergija među njima, na sastanke upravnog odbora u svojstvu promatrača mogu se pozvati po jedan predstavnik Eurofounda, EU-OSHA-e, Cedefopa i Europske zaklade za osposobljavanje.

Članak 18.

Funkcije upravnog odbora

1.  Upravni odbor osobito obavlja sljedeće:

(a)  pruža strateške smjernice i nadzire aktivnosti Nadzornog tijela;

(b)  dvotrećinskom većinom članova s pravom glasa donosi godišnji proračun Nadzornog tijela i obavlja ostale zadaće povezane s proračunom Nadzornog tijela u skladu s poglavljem IV.;

(c)  ocjenjuje i donosi konsolidirano godišnje izvješće o radu Nadzornog tijela, uključujući pregled ispunjenih zadaća, te ga do 1. srpnja svake godine šalje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu i objavljuje;

(d)  donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Nadzorno tijelo u skladu s člankom 29.;

(e)  donosi strategiju za borbu protiv prijevara koja je razmjerna rizicima od prijevare uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje treba provesti;

(f)  donosi unutarnja pravila za sprječavanje sukoba interesa i upravljanje sukobima interesa u odnosu na svoje članove i neovisne stručnjake, članove skupine dionika kao i članove radnih i stručnih skupina Nadzornog tijela koji se spominju u članku 16. stavku 2., kao i upućene nacionalne stručnjake i ostalo osoblje koje nije zaposleno u Nadzornom tijelu iz članka 33., te svake godine na svojoj internetskoj stranici objavljuje izjave o sukobu interesa članova upravnog odbora;

(g)  donosi i redovito ažurira planove komunikacije i širenja informacija iz članka 36. stavka 3. na temelju analize potreba;

(h)  donosi svoj poslovnik;

(i)  donosi poslovnik za medijaciju u skladu s člankom 13.;

(j)  osniva radne skupine i stručne skupine u skladu s člankom 16. stavkom 2. i donosi njihove poslovnike ▌;

(k)  izvršava, u skladu sa stavkom 2., u odnosu na osoblje Nadzornog tijela, ovlasti tijela za imenovanje dodijeljene Pravilnikom o osoblju te ovlasti tijela ovlaštenog za sklapanje ugovora o radu dodijeljene Uvjetima zaposlenja („ovlasti tijela za imenovanje”);

(l)  donosi provedbena pravila za provedbu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju;

(m)  uspostavlja, prema potrebi, službu za unutarnju reviziju;

(n)  imenuje izvršnog direktora i, prema potrebi, produljuje njegov mandat ili njega ili nju razrješuje dužnosti u skladu s člankom 31.;

(o)  imenuje računovodstvenog službenika, podložno Pravilniku o osoblju i Uvjetima zaposlenja, koji je potpuno neovisan u obavljanju svojih dužnosti;

(p)  određuje postupak za izbor članova i zamjenika članova skupine dionika uspostavljene u skladu s člankom 23. te imenuje spomenute članove i zamjenike članova;

(q)  osigurava odgovarajuće postupanje na temelju nalaza i preporuka koji proizlaze iz izvješća unutarnje i vanjske revizije i evaluacija te istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF);

(r)  donosi sve odluke o osnivanju unutarnjih odbora ili drugih tijela Nadzornog tijela te, prema potrebi, njihovoj izmjeni, uzimajući u obzir potrebe Nadzornog tijela u pogledu aktivnosti te dobro financijsko upravljanje;

(s)  odobrava nacrt jedinstvenog programskog dokumenta Nadzornog tijela iz članka 24. prije nego što ga se podnese Komisiji na mišljenje;

(t)  uzimajući u obzir mišljenje Komisije dvotrećinskom većinom glasova članova upravnog odbora s pravom glasa i u skladu s člankom 24. donosi jedinstveni programski dokument Nadzornog tijela.

2.  Upravni odbor u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja kojom se relevantne ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru i kojom se utvrđuju uvjeti pod kojima se ta delegacija ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati te ovlasti.

3.  Upravni odbor može u iznimnim okolnostima odlukom privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje izvršnom direktoru, kao i ovlasti koje je izvršni direktor delegirao dalje te ih izvršavati sam ili ih delegirati jednom od svojih članova ili članu osoblja koji nije izvršni direktor.

Članak 19.

Predsjednik upravnog odbora

1.  Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika među svojim članovima s pravom glasa i nastoji postići rodnu uravnoteženost. Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se dvotrećinskom većinom glasova članova upravnog odbora koji imaju pravo glasa.

Ako se u prvom krugu glasovanja ne postigne dvotrećinska većina, organizira se drugi krug u kojem se predsjednik i zamjenik predsjednika biraju običnom većinom glasova članova upravnog odbora s pravom glasa.

Zamjenik predsjednika automatski zamjenjuje predsjednika ako je on spriječen izvršavati svoje dužnosti.

2.  Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje tri godine. Njihov se mandat može obnoviti jednom. Međutim, ako im članstvo u upravnom odboru prestane u bilo kojem trenutku tijekom njihova mandata, mandat im automatski prestaje na taj datum.

Članak 20.

Sastanci upravnog odbora

1.  Predsjednik saziva sastanke upravnog odbora.

2.  Predsjednik organizira rasprave u skladu sa stavkama dnevnog reda. Članovi iz prvog podstavka članka 17. stavka 1. točaka (c) i (d) ne sudjeluju u raspravama o stavkama koje se odnose na osjetljive informacije o pojedinačnim slučajevima, kako je utvrđeno u poslovniku upravnog odbora.

3.  Izvršni direktor Nadzornog tijela sudjeluje u raspravama, ali bez prava glasa.

4.  Upravni odbor održava najmanje dva redovita sastanka godišnje. Osim toga, sastaje se na zahtjev predsjednika, na zahtjev Komisije ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova.

5.  Upravni odbor saziva sastanke sa skupinom dionika najmanje jednom godišnje.

6.  Upravni odbor može na sastanke kao promatrača pozvati bilo koju osobu ili organizaciju čije bi mišljenje moglo biti od koristi, uključujući članove skupine dionika.

7.  Članovima upravnog odbora i njihovim zamjenicima na sastancima mogu, u skladu s njegovim poslovnikom, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

8.  Nadzorno tijelo upravnom odboru osigurava tajništvo.

Članak 21.

Pravila o glasovanju upravnog odbora

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 18. stavak 1. točke (b) i (t) te članak 19. stavak 1. i članak 31. stavak 8. upravni odbor odluke donosi većinom glasova svojih članova s pravom glasa.

2.  Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. U odsutnosti člana s pravom glasa zamjenik ima pravo iskoristiti pravo glasa.

3.  Izvršni direktor Nadzornog tijela ▌sudjeluje u raspravama, ali bez prava glasa.

4.  Poslovnikom upravnog odbora utvrđuju se detaljnija pravila glasovanja, osobito okolnosti u kojima jedan član može djelovati u ime drugog člana i okolnosti u kojima se za glasovanje trebaju primijeniti pisani postupci.

Članak 22.

Odgovornosti izvršnog direktora

1.  Izvršni direktor odgovoran je za upravljanje Nadzornim tijelom i nastoji osigurati rodnu uravnoteženost u Nadzornom tijelu. Izvršni direktor odgovara upravnom odboru.

2.  Izvršni direktor na poziv izvješćuje Europski parlament o izvršavanju svojih dužnosti. Vijeće može pozvati izvršnog direktora da ga izvijesti o izvršavanju svojih dužnosti.

3.  Izvršni direktor pravni je zastupnik Nadzornog tijela.

4.  Izvršni direktor odgovoran je za provedbu zadaća dodijeljenih Nadzornom tijelu ovom Uredbom, a osobito za ▌:

(a)  svakodnevno upravljanje Nadzornim tijelom;

(b)  provedbu odluka koje donese upravni odbor;

(c)  pripremu nacrta jedinstvenog programskog dokumenta i njegovo podnošenje upravnom odboru na odobrenje;

(d)  provedbu jedinstvenog programskog dokumenta i izvješćivanje upravnog odbora o njegovoj provedbi;

(e)  pripremu nacrta konsolidiranog godišnjeg izvješća o radu Nadzornog tijela i njegovo dostavljanje upravnom odboru na ocjenu i donošenje;

(f)  pripremu plana djelovanja na temelju zaključaka izvješća i evaluacija unutarnje i vanjske revizije, kao i istraga OLAF-a, te podnošenje izvješća o napretku Komisiji dvaput godišnje, a upravnom odboru redovito;

(g)  zaštitu financijskih interesa Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti djelotvornim provjerama, ne dovodeći u pitanje istražnu nadležnost OLAF-a te, ako su utvrđene nepravilnosti, osiguravanje povrata pogrešno isplaćenih iznosa i prema potrebi nametanje učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih administrativnih, uključujući novčanih, kazni;

(h)  izradu strategije Nadzornog tijela za borbu protiv prijevara i njezino podnošenje upravnom odboru na odobrenje;

(i)  pripremu nacrta financijskih pravila primjenjivih na Nadzorno tijelo i njegovo podnošenje upravnom odboru;

(j)  izradu nacrta izvješća Nadzornog tijela o procjeni prihoda i rashoda u okviru jedinstvenog programskog dokumenta Nadzornog tijela te izvršenje njegova proračuna;

(k)  donošenje odluka u pogledu upravljanja ljudskim resursima u skladu s odlukom iz članka 18. stavka 2.;

(l)  donošenje odluka u pogledu unutarnjih struktura Nadzornog tijela, uključujući, prema potrebi, prenošenje funkcija koje se mogu odnositi na svakodnevno upravljanje Nadzornim tijelom i, prema potrebi, njihove izmjene, uzimajući u obzir potrebe povezane s aktivnostima Nadzornog tijela i dobrim proračunskim upravljanjem;

(m)  suradnju, prema potrebi, s agencijama Unije i sklapanje sporazuma o suradnji s njima;

(n)  provedbu mjera koje utvrdi upravni odbor za primjenu Uredbe (EZ) br. 2018/1725 od strane Nadzornog tijela;

(o)  obavještavanje upravnog odbora o doprinosima skupine dionika.

5.  Izvršni direktor odlučuje je li potrebno postaviti jednog člana ili više članova osoblja u jednu ili više država članica d te je li potrebno osnovati ured za vezu u Bruxellesu radi unaprjeđenja suradnje Nadzornog tijela s relevantnim institucijama i tijelima Unije. Prije donošenja odluke o osnivanju lokalnog ureda ili ureda za vezu izvršni direktor dobiva prethodnu suglasnost upravnog odbora i države članice u kojoj će se ured nalaziti. U toj se odluci opseg aktivnosti koje će obavljati taj ▌ured utvrđuje tako da se izbjegnu nepotrebni troškovi i udvostručivanje administrativnih zadaća Nadzornog tijela. Mogao bi biti potreban sporazum o sjedištu s državom članicom u kojoj će se nalaziti lokalni ured ili ured za vezu.

Članak 23.

Skupina dionika

1.  Kako bi se olakšalo savjetovanje relevantnih dionika te iskoristilo njihovo stručno znanje u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom, osniva se skupina dionika. Skupina dionika je pridružena Nadzornom tijelu i ima savjetodavne funkcije.

2.  Skupina dionika unaprijed prima kratka izvješća i na zahtjev Nadzornog tijela ili na vlastitu inicijativu, podnosi mišljenja Nadzornom tijelu o:

(a)  pitanjima povezanima s primjenom i provedbom prava Unije u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom, uključujući analize prekogranične mobilnosti radne snage i procjene rizika iz članka 10.;

(b)  nacrtu konsolidiranog godišnjeg izvješću o aktivnostima Nadzornog tijela iz članka 18.;

(c)  nacrtu jedinstvenog programskog dokumenta iz članka 24.

3.  Skupinom dionika predsjeda izvršni direktor te se ona sastaje najmanje dvaput godišnje na inicijativu izvršnog direktora ili na zahtjev Komisije.

4.  Skupina dionika sastoji se od dva predstavnika Komisije i deset predstavnika socijalnih partnera na razini Unije, uz jednaku zastupljenost sindikata i organizacija poslodavaca, uključujući priznate sektorske socijalne partnere Unije koji predstavljaju sektore na koje se posebno odnose pitanja mobilnosti radne snage.

5.  Članove i zamjenike članova skupine dionika kandidiraju njihove organizacije, a imenuje ih upravni odbor. Upravni odbor ▌, prema istim uvjetima kao i članove, imenuje i zamjenike članova i automatski zamjenjuje članove koji su odsutni. U mjeri u kojoj je to moguće ostvaruje se odgovarajuća rodna uravnoteženost.

6.  Nadzorno tijelo skupini dionika osigurava tajništvo. Skupina dionika donosi svoj poslovnik dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa. Poslovnik podliježe odobrenju upravnog odbora.

7.  Skupina dionika može na svoje sastanke pozvati stručnjake ili predstavnike relevantnih međunarodnih organizacija.

8.  Nadzorno tijelo objavljuje mišljenja, savjete i preporuke skupine dionika te rezultate njihovih savjetovanja, osim u slučaju potrebe poštovanja zahtjeva povjerljivosti.

POGLAVLJE IV.

UTVRĐIVANJE I STRUKTURA PRORAČUNA NADZORNOG TIJELA

Odjeljak 1.

Jedinstveni programski dokument Nadzornog tijela

Članak 24.

Godišnje i višegodišnje programiranje

1.  Izvršni direktor svake godine sastavlja jedinstveni programski dokument, koji osobito sadržava višegodišnje i godišnje programiranje, u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1271/2013(29),uzimajući u obzir smjernice Komisije i sve savjete skupine dionika.

2.  Upravni odbor svake godine do 30. studenoga donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta iz stavka 1. Taj dokument, kao i svaku njegovu kasniju ažuriranu verziju, najkasnije 31. siječnja iduće godine prosljeđuje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Jedinstveni programski dokument postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije te se, prema potrebi, u skladu s time prilagođava.

3.  U godišnjem programu rada navode se detaljni ciljevi i očekivani rezultati, uključujući pokazatelje uspješnosti. On sadržava i opis djelovanja koja će se financirati te okvirne financijske i ljudske resurse dodijeljene svakom djelovanju. Godišnji program rada usklađen je s višegodišnjim programom rada iz stavka 4. U njemu su jasno navedene zadaće koje su dodane, izmijenjene ili izbrisane u odnosu na prethodnu financijsku godinu. Upravni odbor mijenja doneseni godišnji program rada ako Nadzorno tijelo dobije novu zadaću u okviru područja primjene ove Uredbe.

Svaka velika izmjena godišnjeg programa rada donosi se u skladu s jednakim postupkom kao i prvotni godišnji program rada. Upravni odbor može ovlast za donošenje manjih izmjena godišnjeg programa rada delegirati izvršnom direktoru.

4.  U višegodišnjem programu rada utvrđuje se opći strateški program, uključujući ciljeve, očekivane rezultate i pokazatelje uspješnosti. U njemu se ujedno za svaku aktivnost prikazuju okvirni ljudski i financijski resursi koji se smatraju potrebnima za postizanje utvrđenih ciljeva.

Strateški program ažurira se prema potrebi, posebno na temelju nalaza evaluacije iz članka 40.

Članak 25.

Određivanje proračuna

1.  Izvršni direktor svake godine sastavlja privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Nadzornog tijela za sljedeću financijsku godinu, uključujući plan radnih mjesta, te ga šalje upravnom odboru.

2.  Privremeni nacrt procjene temelji se na ciljevima i očekivanim rezultatima dokumenta o godišnjem programiranju iz članka 24. stavka 3. te se njime uzimaju u obzir financijski resursi potrebni za postizanje tih ciljeva i očekivanih rezultata u skladu s načelom izrade proračuna zasnovane na uspješnosti.

3.  Upravni odbor na osnovi privremenog nacrta procjene donosi nacrt procjene ▌prihoda ▌Nadzornog tijela za sljedeću financijsku godinu i svake ga godine do 31. siječnja šalje Komisiji.

4.  Komisija nacrt procjene šalje proračunskom tijelu zajedno s nacrtom općeg proračuna Unije. Nacrt procjene stavlja se na raspolaganje i Nadzornom tijelu.

5.  Komisija na temelju nacrta procjene u nacrt općeg proračuna Unije uvrštava procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i za iznos doprinosa na teret općeg proračuna te ga podnosi proračunskom tijelu u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.

6.  Proračunsko tijelo Nadzornom tijelu odobrava sredstva za doprinos iz općeg proračuna Unije.

7.  Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta Nadzornog tijela.

8.  Upravni odbor donosi proračun Nadzornog tijela. Proračun postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije i prema potrebi se prilagođava na odgovarajući način.

9.  Na svaki projekt povezan s nekretninama koji bi vjerojatno mogao imati znatne posljedice za proračun Nadzornog tijela primjenjuje se Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013.

Odjeljak 2.

Predstavljanje, izvršenje i kontrola proračuna Nadzornog tijela

Članak 26.

Struktura proračuna

1.  Procjena svih prihoda i rashoda Nadzornog tijela izrađuje se za svaku financijsku godine i prikazuje se u proračunu Nadzornog tijela. Financijska godina odgovara kalendarskoj godini.

2.  Proračun Nadzornog tijela mora biti uravnotežen u pogledu prihoda i rashoda.

3.  Ne dovodeći u pitanje druge izvore, u prihode Nadzornog tijela ubrajaju se:

(a)  doprinos Unije unesen u opći proračun Unije;

(b)  svi dobrovoljni doprinosi država članica;

(c)  svi doprinosi trećih zemalja koje sudjeluju u radu Nadzornog tijela, kako je predviđeno u članku 42.;

(d)  moguće financiranje Unije na temelju sporazuma o delegiranju ili u obliku ad hoc bespovratnih sredstava u skladu s financijskim pravilima Nadzornog tijela iz članka 29. i odredbama odgovarajućih instrumenata kojima se podupiru politike Unije;

(e)  naknade za publikacije i sve ostale usluge koje pruža Nadzorno tijelo.

4.  Rashodi Nadzornog tijela uključuju plaće osoblja, administrativne i infrastrukturne troškove te troškove poslovanja.

Članak 27.

Izvršavanje proračuna

1.  Proračun Nadzornog tijela izvršava izvršni direktor.

2.  Izvršni direktor svake godine proračunskom tijelu šalje sve informacije koje su relevantne za nalaze postupaka evaluacije.

Članak 28.

Financijsko izvještavanje i razrješnica

1.  Računovodstveni službenik Nadzornog tijela šalje privremene računovodstvenu dokumentaciju za financijsku godinu (godina N) računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu do 1. ožujka sljedeće financijske godine (godina N + 1).

2.  Računovodstveni službenik Nadzornog tijela mora računovodstvenom službeniku Komisije, na način i u formatu koje ovaj zatraži, do 1. ožujka iduće financijske godine dostaviti i propisane računovodstvene informacije za potrebe konsolidacije do 1. ožujka godine N + 1.

3.  Nadzorno tijelo šalje izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za godinu N Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu do 31. ožujka godine N + 1.

4.  Nakon što primi primjedbe Revizorskog suda o privremenoj računovodstvenoj dokumentaciji Nadzornog tijela za godinu N, računovodstveni službenik Nadzornog tijela sastavlja završnu računovodstvenu dokumentaciju Nadzornog tijela, za koju je sam odgovoran. Izvršni direktor podnosi ga upravnom odboru radi mišljenja.

5.  Upravni odbor daje mišljenje o završnoj računovodstvenoj dokumentaciji Nadzornog tijela za godinu N.

6.  Računovodstveni službenik Nadzornog tijela do 1. srpnja godine N + 1 Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu šalje završnu računovodstvenu dokumentaciju za godinu N zajedno s mišljenjem upravnog odbora.

7.  Poveznica na internetske stranice na kojima je dostupna završna računovodstvena dokumentacija Nadzornog tijela objavljuje se u Službenom listu Europske unije najkasnije 15. studenoga godine N + 1.

8.  Izvršni direktor šalje Revizorskom sudu do 30. rujna godine N+1 odgovor na opažanja iz njegova godišnjeg izvješća. Izvršni direktor taj odgovor šalje i upravnom odboru i Komisiji.

9.  Izvršni direktor podnosi Europskome parlamentu na njegov zahtjev sve informacije potrebne za nesmetanu primjenu postupka davanja razrješnice za godinu N, u skladu s člankom 261. stavkom 3. Financijske uredbe.

10.  Europski parlament, na temelju preporuke Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom, prije 15. svibnja godine N + 2 izvršnom direktoru daje razrješnicu u odnosu na izvršenje proračuna za godinu N.

Članak 29.

Financijska pravila

Financijska pravila koja se primjenjuju na Nadzorno tijelo donosi upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ona ne smiju odstupati od Delegirane uredbe (EU) 1271/2013, osim ako je to odstupanje izričito potrebno za rad Nadzornog tijela i ako je Komisija prethodno dala svoju suglasnost.

POGLAVLJE V.

OSOBLJE

Članak 30.

Opće odredbe

Na osoblje Nadzornog tijela primjenjuju se Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja pravila koja su zajednički donijele institucije Unije za provedbu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja.

Članak 31.

Izvršni direktor

1.  Izvršni direktor zapošljava se kao privremeni djelatnik Nadzornog tijela u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja.

2.  Izvršnog direktora imenuje upravni odbor s popisa kandidata koje je predložila Komisija, nakon otvorenog i transparentnog postupka odabira. Odabranog kandidata poziva se da podnese izjavu pred Europskim parlamentom i da odgovori na pitanja zastupnika u Europskom parlamentu. Ta razmjena stajališta ne smije prouzročiti nepotrebnu odgodu imenovanja izvršnog direktora.

3.  Za potrebe sklapanja ugovora s izvršnim direktorom Nadzorno tijelo zastupa predsjednik upravnog odbora.

4.  Mandat izvršnog direktora traje pet godina. Prije isteka tog razdoblja Komisija provodi ocjenjivanje u kojem se uzimaju u obzir evaluacija rada izvršnog direktora te buduće zadaće i izazovi Nadzornog tijela.

5.  Upravni odbor može, uzimajući u obzir ocjenjivanje iz stavka 4., ▌ produljiti mandat ▌izvršnog direktora jednom, za najviše pet godina.

6.  Izvršni direktor ▌kojem je mandat produljen u skladu sa stavkom 5. ne smije na kraju ukupnog mandata sudjelovati u drugom postupku odabira za isto radno mjesto.

7.  Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti isključivo na temelju odluke upravnog odbora. Upravni odbor u svojoj odluci uzima u obzir Komisijinu ocjenu rada izvršnog direktora, kako je navedeno u stavku 4.

8.  Upravni odbor odluku o imenovanju, produljenju mandata ili razrješenju dužnosti izvršnog direktora donosi dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa.

Članak 32.

Nacionalni časnici za vezu

1.  Svaka država članica imenuje jednog nacionalnog časnika za vezu koji djeluje kao upućeni nacionalni stručnjak pri Nadzornom tijelu i radi u njegovu sjedištu u skladu s člankom 33.

2.  Nacionalni časnici za vezu doprinose obavljanju zadaća Nadzornog tijela, među ostalim tako što olakšavaju suradnju i razmjenu informacija iz članka 7. ▌te potporu inspekcijama i njihovu koordinaciju iz članka 8. Ujedno djeluju kao nacionalne kontaktne točke ▌za pitanja iz svoje države članice i koja se odnose na njihove države članice, bilo izravnim odgovaranjem na ta pitanja ili povezivanjem s državnom upravom svoje države članice.

3.  Nacionalni časnici za vezu imaju pravo zatražiti i dobiti sve relevantne informacije od svojih država članica, kako je predviđeno ovom Uredbom, poštujući pritom u potpunosti nacionalno pravo ili praksu svojih država članica, posebice u pogledu zaštite podataka i pravila o povjerljivosti.

Članak 33.

Upućeni nacionalni stručnjaci i ostalo osoblje

1.  Osim nacionalnih časnika za vezu, Nadzorno tijelo može se u bilo kojem području za koje je nadležno koristiti drugim upućenim nacionalnim stručnjacima te osobljem koje nije zaposleno u Nadzornom tijelu.

2.  Upravni odbor donosi odluku kojom se utvrđuju pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka, uključujući nacionalnih časnika za vezu.

POGLAVLJE VI.

OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.

Povlastice i imuniteti

Na Nadzorno tijelo i njegovo osoblje primjenjuje se Protokol br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije.

Članak 35.

Pravila o jezicima

1.  Na Agenciju se primjenjuju odredbe utvrđene u Uredbi Vijeća br. 1.(30).

2.  Usluge prevođenja potrebne za rad Nadzornog tijela pruža Prevoditeljski centar ▌.

Članak 36.

Transparentnost, zaštita osobnih podataka i komunikacija

1.  Na dokumente koje čuva Nadzorno tijelo primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001. Upravni odbor, u roku od šest mjeseci od datuma svojeg prvog sastanka, donosi detaljna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

2.  Upravni odbor utvrđuje mjere za ispunjavanje obveza utvrđenih u Uredbi (EU) 2018/1725, posebice mjere koje se odnose na imenovanje službenika za zaštitu podataka u Nadzornom tijelu te mjere u pogledu zakonitosti obrade podataka, sigurnosti aktivnosti obrade te informiranja i prava osoba čiji se podaci obrađuju.

3.  Nadzorno tijelo može na vlastitu inicijativu sudjelovati u komunikacijskim aktivnostima u području svoje nadležnosti. Dodjelom sredstava za komunikacijske aktivnosti ne smije se ugroziti učinkovito izvršavanje zadaća iz članka 4. Komunikacijske aktivnosti provode se u skladu s relevantnim komunikacijskim planovima i planovima za širenje informacija koje donosi upravni odbor.

Članak 37.

Suzbijanje prijevara

1.  Kako bi olakšao borbu protiv prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih djelatnosti u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013, Nadzorno tijelo u roku od šest mjeseci od dana započinjanja s radom pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica u vezi s internim istragama koje provodi OLAF i donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na sve zaposlenike Nadzornog tijela, koristeći se obrascem iz Priloga tom sporazumu.

2.  Revizorski sud ovlašten je provoditi reviziju, na temelju dokumenata i provjera na licu mjesta, svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja i podugovaratelja koji su od Nadzornog tijela primili sredstva Unije.

3.  OLAF smije provoditi istrage, uključujući provjere na licu mjesta i inspekcije, kako bi se utvrdilo postoji li prijevara, korupcija ili bilo koja druga nezakonita aktivnost kojom se ugrožavaju financijski interesi Unije u vezi s bespovratnim sredstvima ili ugovorom koji je financiralo Nadzorno tijelo, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(31).

4.  Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o bespovratnim sredstvima i odluke Nadzornog tijela o bespovratnim sredstvima sadržavaju odredbe kojima se Revizorskom sudu i OLAF-u daje izričita ovlast za provođenje tih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

Članak 38.

Sigurnosna pravila za zaštitu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka

Nadzorno tijelo donosi svoja sigurnosna pravila koja su jednakovrijedna sigurnosnim pravilima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, kako je utvrđeno odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443(32) i (EU, Euratom) 2015/444(33). Sigurnosnim pravilima Nadzornog tijela obuhvaćena je, između ostalog, primjena odredbi za razmjenu, obradu i čuvanje takvih podataka.

Članak 39.

Odgovornost

1.  Ugovorna odgovornost Nadzornog tijela uređena je pravom koje se primjenjuje na predmetni ugovor.

2.  Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju bilo koje arbitražne klauzule sadržane u ugovoru koji je sklopilo Nadzorno tijelo.

3.  U slučaju izvanugovorne odgovornosti Nadzorno tijelo u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica nadoknađuje svu štetu koju u obavljanju svojih dužnosti prouzroče njegove službe ili osoblje.

4.  Sud Europske unije nadležan je u sporovima u pogledu naknade štete iz stavka 3.

5.  Osobna odgovornost osoblja prema Nadzornom tijelu uređena je odredbama utvrđenima Pravilnikom o osoblju i Uvjetima zaposlenja koji se na njih primjenjuju.

Članak 40.

Ocjenjivanje i preispitivanje

1.  Do ... pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe te svakih pet godina nakon toga Komisija ocjenjuje rad Nadzornog tijela s obzirom na njegove ciljeve, mandat i zadaće. U ocjenjivanju se posebno razmatraju iskustva stečena u postupku medijacije u skladu s člankom 13. Također se ocjenjuje potreba za izmjenom mandata Nadzornog tijela i područja njegovog djelovanja, uključujući proširenje područja djelovanja na posebne potrebe sektora, kao i financijske učinke svake takve izmjene, uzimajući u obzir i rad agencija Unije u tim područjima. U postupku ocjenjivanja isto će se tako istražiti daljnje sinergije i usklađivanje s agencijama koje djeluju u području zapošljavanja i socijalne politike. Na temelju ocjenjivanja Komisija može, prema potrebi, dostaviti zakonodavne prijedloge za reviziju područja primjene ove Uredbe.

2.  Ako Komisija smatra da daljnje postojanje Nadzornog tijela više nije opravdano s obzirom na njegove ciljeve, mandat i zadaće, ona može predložiti da se ova Uredba u skladu s tim izmijeni ili stavi izvan snage.

3.  Komisija izvješćuje Europski parlament, Vijeće i upravni odbor o nalazima evaluacije. Nalazi evaluacije moraju se objaviti.

Članak 41.

Upravne istrage

Aktivnosti Nadzornog tijela podliježu istragama Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. UFEU-a.

Članak 42.

Suradnja s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama

1.  U mjeri u kojoj je to potrebno za postizanje ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi te ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica i institucija Unije, Nadzorno tijelo može surađivati s nadležnim tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama.

U tu svrhu Nadzorno tijelo može, podložno odobrenju upravnog odbora i nakon odobrenja Komisije, utvrditi aranžmane za rad s nadležnim tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama. Tim se dogovorima ne stvaraju pravne obveze za Uniju ili države članice.

2.  Nadzorno tijelo otvoreno je za sudjelovanje trećih zemalja koje su u tu svrhu s Unijom sklopile sporazume.

U skladu s odgovarajućim odredbama sporazuma navedenih u prvom podstavku ▌izrađuju se dogovori u kojima se posebno navodi priroda, opseg i način na koji će dotične treće zemlje sudjelovati u radu Nadzornog tijela, uključujući odredbe o sudjelovanju u inicijativama koje provodi Nadzorno tijelo, financijskim doprinosima i osoblju. Kad je riječ o osoblju, aranžmani moraju uvijek biti u skladu s Pravilnikom o osoblju i Uvjetima zaposlenja.

3.  Komisija osigurava da Nadzorno tijelo djeluje u okviru svojeg mandata i postojećeg institucijskog okvira sklapanjem odgovarajućeg aranžmana za rad s izvršnim direktorom Nadzornog tijela.

Članak 43.

Sporazum o sjedištu i uvjeti rada

1.  Potrebni dogovori o smještaju Nadzornog tijela u državi članici domaćinu, zajedno s posebnim pravilima koja se u državi članici domaćinu primjenjuju na izvršnog direktora, članove upravnog odbora, osoblje i članove njihovih obitelji, utvrđuju se Sporazumom o sjedištu između Nadzornog tijela i države članice u kojoj se sjedište nalazi, koji se treba sklopiti nakon odobrenja dobivenog od upravnog odbora i najkasnije ... [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

2.  Država članica domaćin Nadzornog tijela mora osigurati najbolje moguće uvjete kako bi se omogućilo nesmetano i učinkovito funkcioniranje Nadzornog tijela, uključujući višejezično i europski usmjereno školovanje te primjerenu prometnu povezanost.

Članak 44.

Početak aktivnosti Nadzornog tijela

1.  Nadzorno tijelo započinje s radom sa sposobnošću za izvršavanje vlastitog proračuna do ... [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

2.  Komisija je odgovorna za uspostavu i početno funkcioniranje Nadzornog tijela dok Nadzorno tijelo ne postane operativno ▌. U tom smislu:

(a)  dok izvršni direktor ne preuzme dužnosti nakon što ga je imenovao upravni odbor u skladu s člankom 31., Komisija može odrediti dužnosnika Komisije koji će djelovati kao privremeni izvršni direktor i obavljati dužnosti izvršnog direktora;

(b)  odstupajući od članka 18. stavka 1. točke (k) te do donošenja odluke iz članka 18. stavka 2. privremeni izvršni direktor ima ovlasti tijela za imenovanje;

(c)  Komisija može ponuditi pomoć Nadzornom tijelu, posebno upućivanjem dužnosnika Komisije koji će obavljati aktivnosti Nadzornog tijela pod odgovornošću privremenog izvršnog direktora ili izvršnog direktora;

(d)  privremeni izvršni direktor može, nakon odobrenja upravnog odbora, odobriti sva plaćanja pokrivena sredstvima predviđenima u proračunu Nadzornog tijela te može, nakon donošenja plana radnih mjesta Nadzornog tijela, sklapati ugovore, uključujući ugovore o zapošljavanju osoblja.

Članak 45.

Izmjena Uredbe (EZ) br. 883/2004

Uredba (EZ) br. 883/2004 mijenja se kako slijedi:

1.  u članak 1. umeće se sljedeća točka ▌:"

„(na) „Europsko nadzorno tijelo za rad” znači tijelo osnovano Uredbom (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća*(34).

_________________

* Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća od … o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad, izmjeni uredaba (EZ) br. 883/2004, (EU) br. 492/2011 i (EU) br. 2016/589 i stavljanju izvan snage Odluke (EU) br. 2016/344 (SL…).”;

"

▌;

2.  Umeće se sljedeći članak:"

„Članak 74.a

Europsko nadzorno tijelo za rad

1.  Ne dovodeći u pitanje zadaće i aktivnosti Administrativne komisije Europsko nadzorno tijelo za rad podupire primjenu ove Uredbe u skladu sa svojim zadaćama utvrđenima u Uredbi .../...* . Administrativna komisija surađuje s Europskim nadzornim tijelom za rad radi koordinacije njihovih aktivnosti i izbjegavanja udvostručenja napora. U tu svrhu ona sklapa sporazum o suradnji s Europskim nadzornim tijelom za rad.

2.  ▌Administrativna komisija može zatražiti od Europskog nadzornog tijela za rad upućivanje predmeta u vezi sa socijalnom sigurnošću u postupku medijacije u skladu s člankom 13. stavkom 11. Uredbe (EU) .../ ... (35) .”.

"

Članak 46.

Izmjene Uredbe (EU) br. 492/2011

Uredba (EU) br. 492/2011 mijenja se kako slijedi:

1 u članku 26. dodaje se sljedeći stavak:"

„Europsko nadzorno tijelo za rad, osnovano Uredbom (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća*(36) sudjeluje na sastancima Savjetodavnog odbora kao promatrač, pružajući tehnički doprinos i stručno znanje ako je to potrebno.”;

_________________

* Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća od … o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad, izmjeni uredaba (EZ) br. 883/2004, (EU) br. 492/2011 i (EU) br. 2016/589 i stavljanju izvan snage Odluke (EU) br. 2016/344 (SL…).”.

"

2.  Brišu se članci od 29. do 34. s učinkom na datum kada Nadzorno tijelo započne s radom u skladu s člankom 44. stavkom 1. ove Uredbe;

3.  Članak 35. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 35.

Poslovnik Savjetodavnog odbora koji je bio na snazi 8. studenoga 1968. nastavlja se primjenjivati.”;

"

4.  Članak 39. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 39.

Administrativni troškovi Savjetodavnog odbora uključeni su u opći proračun Europske unije u dijelu koji se odnosi na Komisiju. ”.

"

Članak 47.

Izmjene Uredbe (EU)2016/589

Uredba (EU) 2016/589 mijenja se kako slijedi:

1.  članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka (a) zamjenjuje se sljedećim:"

"(a) organiziranju mreže EURES između Komisije, Europskog nadzornog tijela za rad i država članica;”;

"

(b)  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

"(b) suradnji između Komisije, Europskog nadzornog tijela za rad i država članica u području razmjene relevantnih dostupnih podataka o slobodnim radnim mjestima, molbama za posao i životopisima;”;

"

(c)  točka (f) zamjenjuje se sljedećim:"

"(f) promicanju mreže EURES na razini Unije učinkovitim komunikacijskim mjerama koje poduzimaju Komisija, Europsko nadzorno tijelo za rad i države članice.”;

"

2.  u članku 3. dodaje se sljedeća točka ▌:"

"8. „Europsko nadzorno tijelo za rad” znači tijelo osnovano na temelju Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća*(37).”;

_________________

* Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća od … o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad, izmjeni uredaba (EZ) br. 883/2004, (EU) br. 492/2011 i (EU) br. 2016/589 i stavljanju izvan snage Odluke (EU) br. 2016/344 (SL…).;

"

3.  članak 4. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„Osigurava se dostupnost informacija s portala EURES i usluga podrške na nacionalnoj razini osobama s invaliditetom. Komisija, Europski koordinacijski ured te članovi i partneri EURES-a određuju načine na koje bi to, s obzirom na svoje obveze, osigurali.”;

"

4.  članak 7. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka (a) zamjenjuje se sljedećim:"

„(a) Europski koordinacijski ured, koji se osniva pri Europskom nadzornom tijelu za rad i koji je nadležan za pružanje pomoći mreži EURES u obavljanju njezinih aktivnosti;”;

"

(b)  dodaje se sljedeća točka ▌:"

„(e) Komisiju.”;

"

5.  Članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.  uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:"

„Europski koordinacijski ured pomaže mreži EURES u obavljanju njezinih aktivnosti, posebno razvijanjem i provedbom, u bliskoj suradnji s nacionalnim koordinacijskim uredima i Komisijom, sljedećih aktivnosti:”,

"

ii.  u točki (a) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:"

"i. kao vlasnik sustava portala EURES i povezanih IT usluga, definiranje potreba korisnika i poslovnih zahtjeva koje treba dostaviti Komisiji radi funkcioniranja i razvoja portala, uključujući sustave i postupke za razmjenu slobodnih radnih mjesta, molbi za posao, životopisa i popratne dokumentacije te drugih informacija, u suradnji s drugim relevantnim informativnim i savjetodavnim službama ili mrežama te inicijativama u Uniji;”;

"

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Europskim koordinacijskim uredom upravlja Europsko nadzorno tijelo za rad. Europski koordinacijski ured uspostavlja redoviti dijalog s predstavnicima socijalnih partnera na razini Unije.”;

"

(c)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Europski koordinacijski ured nakon savjetovanja s Koordinacijskom skupinom iz članka 14. i Komisijom izrađuje svoje višegodišnje programe rada.”;

"

6.  u članku 9. stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) suradnju s Komisijom, Europskim nadzornim tijelom za rad i državama članicama u popunjavanju slobodnih radnih mjesta u okviru određenom poglavljem III.;”;

"

7.  u članku 14. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Koordinacijska skupina sastoji se od predstavnika na odgovarajućoj razini Komisije, Europskog koordinacijskog ureda i nacionalnih koordinacijskih ureda.”;

"

8.  u članku 16. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim: "

„6. Radi postizanja ravnoteže između ponude i potražnje radne snage unutar Unije, države članice zajedno s Komisijom i Europskim koordinacijskim uredom razmatraju sve mogućnosti da se građanima Unije osigura prednost prilikom popunjavanja slobodnih radnih mjesta. Države članice mogu donijeti u tu svrhu potrebne mjere.”;

"

9.  u članku 19. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Države članice surađuju međusobno, s Komisijom i Europskim koordinacijskim uredom u pogledu interoperabilnosti između nacionalnih sustava i europske klasifikacije koju razvija Komisija. Komisija obavješćuje države članice o razvoju europske klasifikacije.”;

"

10.  članak 29. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 29.

Razmjena informacija o tokovima i oblicima

Komisija i države članice prate i objavljuju tokove i oblike mobilnosti radne snage u Uniji na temelju izvješća Europskog nadzornog tijela za rad, koristeći se statističkim podacima Eurostata i dostupnim nacionalnim podacima.”.

"

Članak 48.

Stavljanje izvan snage

▌Odluka (EU) 2016/344 stavlja se izvan snage s učinkom na datum kada Nadzorno tijelo postane potpuno operativno u skladu s člankom 44. stavkom 1. ove Uredbe.

Upućivanja na ▌Odluku stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.

Članak 49.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG

Aktivnosti Platforme uspostavljene u skladu s člankom 16. stavkom 2.

U podupiranju ciljeva Nadzornog tijela u rješavanju neprijavljenog rada, Platforma posebice nastoji:

i.  pronalaženjem zajedničkih definicija i zajedničkih koncepata korištenjem alata za mjerenje koji se temelje na dokazima i promicanjem komparativne analize poboljšati saznanja o neprijavljenom radu, uključujući njegove uzroke, regionalne razlike i prekogranične aspekte; razvijati uzajamno razumijevanje različitih sustava i praksi za rješavanje neprijavljenog rada i analizirati učinkovitost mjera politike, uključujući preventivne mjere i sankcije;

ii.  olakšavati i ocjenjivati različite oblike suradnje među državama članicama te, prema potrebi, s trećim zemljama, kao što su razmjena osoblja, korištenje baza podataka, zajedničke aktivnosti i zajedničke obuke te uspostaviti sustav razmjene informacija za administrativnu suradnju korištenjem posebnog modula za neprijavljeni rad u okviru sustava IMI;

iii.  razvijati alate, primjerice banke znanja, za učinkovitu razmjenu informacija i iskustava i razvijati smjernice za izvršavanje, priručnike dobre prakse, zajednička načela inspekcija za rješavanje neprijavljenog rada i zajedničke aktivnosti poput europskih kampanja; ocjenjivati iskustva s takvim alatima;

iv.  razvijati program uzajamnog učenja za utvrđivanje dobre prakse u svim područjima relevantnima za rješavanje neprijavljenog rada i organizirati stručne revizije radi praćenja napretka u rješavanju neprijavljenog rada u državama članicama koje su odlučile sudjelovati u tim revizijama,

v.  razmjenjivati iskustva nacionalnih tijela u primjeni prava Unije relevantnog za rješavanje neprijavljenog rada.

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije

o Uredbi (EU) 2019/XX Europskog parlamenta i Vijeća

(objavljuje se u seriji Službenog lista L u izdanju nakon onog u kojem će se objaviti Uredba o Europskom nadzornom tijelu za rad)

Europski parlament, Vijeće i Komisija napominju da postupak odabira lokacije sjedišta Europskog nadzornog tijela za rad (ELA) u trenutku donošenja Uredbe o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad još nije dovršen.

Podsjećajući na obvezu lojalne i transparentne suradnje te podsjećajući na Ugovore, tri institucije prepoznaju vrijednost razmjene informacija od početne faze postupka odabira sjedišta Europskog nadzornog tijela za rad.

Tom ranom razmjenom informacija trima bi se institucijama povezanim postupcima olakšalo ostvarivanje prava iz Ugovora.

Europski parlament i Vijeće primaju na znanje namjeru Komisije da poduzme sve odgovarajuće korake kako bi se uredbom o osnivanju predvidjela odredba o lokaciji sjedišta Europskog nadzornog tijela za rad i kako bi se osiguralo da Europsko nadzorno tijelo za rad djeluje autonomno u skladu s tom uredbom.

(1)SL C 440, 6.12.2018., str. 128.
(2)SL C 461, 21.12.2018., str. 16.
(3)Stajalište Europskog parlamenta od 16. travnja 2019.
(4)Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) (SL L 159, 28.5.2014., str. 11.).
(5)Direktiva 2014/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika (SL L 128, 30.4.2014., str. 8.).
(6) Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30.4.2004., str. 1.).
(7)Uredba (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 295, 21.11.2018., str. 1.).
(8)Odluka br. 573/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o pojačanoj suradnji između javnih službi za zapošljavanje (JSZ-ova) (SL L 159, 28.5.2014., str. 32.).
(9)Preporuka Komisije od 17. rujna 2013. o načelima kojima se uređuje mreža SOLVIT (SL L 249, 19.9.2013., str. 10.).
(10)Uredba (EU) 2016/589 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. travnja 2016. o Europskoj mreži službi za zapošljavanje (EURES), pristupu radnika uslugama mobilnosti i daljnjoj integraciji tržišta rada i izmjeni uredaba (EU) br. 492/2011 i (EU) br. 1296/2013 (SL L 107, 22.4.2016., str. 1.).
(11) Odluka (EU) 2016/344 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o uspostavi Europske platforme za jačanje suradnje u rješavanju neprijavljenog rada (SL L 65, 11.3.2016., str. 12.).
(12)Odluka (EU) 2015/2240 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o uspostavi programa interoperabilnih rješenja i zajedničkih okvira za europske javne uprave, poduzetnike i građane (program ISA2) kao sredstva modernizacije javnog sektora (SL L 318, 4.12.2015., str. 1.).
(13) Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.).
(14) Uredba (EU) br. 492/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o slobodi kretanja radnika u Uniji (SL L 141, 27.5.2011., str. 1.).
(15)Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(16)Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
(17)Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).
(18) SL L 56, 4.3.1968., str. 1.
(19)Odluka Komisije 2009/17/EZ od 19. prosinca 2008. o osnivanju Odbora stručnjaka za upućene radnike (SL L 8, 13.1.2009., str. 26.).
(20)Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1.).
(21)Uredba (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 284, 30.10.2009., str. 1.).
(22)Uredba Vijeća (EEZ) br. 1408/71 od 14. lipnja 1971. o primjeni sustava socijalne sigurnosti na zaposlene osobe, samozaposlene osobe i članove njihovih obitelji koji se kreću unutar Zajednice (SL L 149, 5.7.1971., str. 2.).
(23)Uredba Vijeća (EEZ) br. 574/72 od 21. ožujka 1972. o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EEZ) br. 1408/71 o primjeni sustava socijalnog osiguranja na zaposlene osobe, samozaposlene osobe i članove njihovih obitelji koji se kreću unutar Zajednice (SL L 74, 27.3.1972., str. 1.).
(24)Uredba (EU) br. 1231/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o proširenju primjene Uredbe (EZ) br. 883/2004 i Uredbe (EZ) br. 987/2009 na državljane trećih zemalja koji tim uredbama još nisu obuhvaćeni isključivo na temelju svog državljanstva (SL L 344, 29.12.2010., str. 1.).
(25) Uredba Vijeća (EZ) br. 859/2003 od 14. svibnja 2003. o proširenju odredaba Uredbe (EEZ) br. 1408/71 i Uredbe (EEZ) br. 574/72 na državljane trećih zemalja za koje ne vrijede spomenute odredbe isključivo na osnovi njihovog državljanstva (SL L 124, 20.5.2003., str. 1.).
(26)Uredba (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet i o izmjeni uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85 i (EZ) br. 2135/98 te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3820/85 (SL L 102, 11.4.2006., str. 1.).
(27)Direktiva 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o minimalnim uvjetima za provedbu uredbi Vijeća (EEZ) br. 3820/85 i (EEZ) br. 3821/85 o socijalnom zakonodavstvu koje se odnosi na aktivnosti cestovnog prijevoza i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 88/599/EEZ (SL L 102, 11.4.2006., str. 35.).
(28)Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (SL L 300, 14.11.2009., str. 51.).
(29)Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.).
(30)Uredba br. 1 od 15. travnja 1958. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (SL 17, 6.10.1958., str. 385.).
(31)Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(32)Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41.).
(33)Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).
(34)+SL: molimo umetnuti u tekst broj uredbe sadržane u dokumentu PE-CONS 49/19 (2018/0064(COD)) i umetnuti broj, datum, naslov i SL uputu za tu uredbu u bilješku.
(35)+ SL: molimo umetnuti u tekst broj uredbe sadržane u dokumentu PE-CONS 49/19 (2018/0064(COD)).
(36)+ SL: molimo umetnuti u tekst broj uredbe sadržane u dokumentu PE-CONS 49/19 (2018/0064(COD)) i umetnuti broj, datum, naslov i SL uputu za tu uredbu u bilješku.
(37)+ SL: molimo umetnuti u tekst broj uredbe sadržane u dokumentu PE-CONS 49/19 (2018/0064(COD)) i umetnuti broj, datum, naslov i SL uputu za tu uredbu u bilješku.

Posljednje ažuriranje: 17. travnja 2019.Pravna napomena