Indeks 
Usvojeni tekstovi
Četvrtak, 4. travnja 2019. - Bruxelles 
Neulaganje prigovora na delegirani akt: datum do kojeg druge ugovorne strane mogu i dalje primjenjivati svoje postupke upravljanja rizicima na određene ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana
 Neulaganje prigovora na delegirani akt: datum od kojeg obveza poravnanja proizvodi učinke za određene vrste ugovora
 Zahtjev za ukidanje imuniteta Georgiosu Epitideiosu
 Zahtjev za ukidanje imuniteta Lamprosu Fountoulisu
 Zahtjev za ukidanje imuniteta Eleftheriosu Synadinosu
 Popis trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva u pogledu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a ***I
 Smjernice za politike zapošljavanja država članica *
 Gospodarenje otpadom
 Zahtjevi za provedbu i utvrđivanje posebnih pravila za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa ***I
 Dnevno i tjedno vrijeme vožnje, minimalne stanke i razdoblja odmora te pozicioniranje s pomoću tahografa ***I
 Prilagođavanje kretanjima u sektoru cestovnog prometa ***I
 Zajednička pravila za unutarnje tržište prirodnog plina ***I
 Europski fond za pomorstvo i ribarstvo ***I
 Višegodišnji plan za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru ***I
 Jačanje sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije ***I
 Upravljanje sigurnošću cestovne infrastrukture ***I
 Paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP) ***I
 Ravnoteža između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika ***I
 Zaštita proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama ***I
 Europski socijalni fond plus (ESF+) ***I
 Računalna obrada kretanja i nadzora trošarinske robe ***I
 Ponovna uporaba informacija javnog sektora ***I
 Višegodišnji plan oporavka sredozemnog igluna ***I
 Minimalna razina osposobljavanja pomoraca ***I
 Prilagodba godišnjeg pretfinanciranja za razdoblje 2021. – 2023. ***I
 Privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama ***I
 Traženje mišljenja Suda o pristupanju EU-a Konvenciji o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji
 Porezni tretman mirovinskih proizvoda, uključujući paneuropski osobni mirovinski proizvod

Neulaganje prigovora na delegirani akt: datum do kojeg druge ugovorne strane mogu i dalje primjenjivati svoje postupke upravljanja rizicima na određene ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana
PDF 126kWORD 49k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 28. ožujka 2019. o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/2251 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu datuma do kojeg druge ugovorne strane mogu i dalje primjenjivati svoje postupke upravljanja rizicima na određene ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana (C(2019)02530 – 2019/2679(DEA))
P8_TA-PROV(2019)0331B8-0234/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)02530),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 28. ožujka 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 1. travnja 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU9 br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju(1), a posebno njezin članak 11. stavak 5. i članak 82. stavak 6.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2019/397 od 19. prosinca 2018. o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/2251 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu datuma do kojeg druge ugovorne strane mogu i dalje primjenjivati svoje postupke upravljanja rizicima na određene ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana(2),

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir činjenicu da nisu uloženi prigovori u roku propisanom člankom 105. stavkom 6. trećom i četvrtom alinejom Poslovnika, koji je istekao 4. travnja 2019.,

A.  budući da se u skladu s člankom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/397 Uredba primjenjuje od sljedećeg dana nakon datuma kad se Ugovori prestanu primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini u skladu s člankom 50. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), osim ako do tog datuma stupi na snagu sporazum o povlačenju ili ako je donesena odluka o produljenju dvogodišnjeg razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a;

B.  budući da je Europsko vijeće 22. ožujka 2019. donijelo Odluku 2019/476(3) o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom i budući da stoga neće biti ispunjen drugi uvjet za primjenu Delegirane uredbe (EU) 2019/397, a to je da dvogodišnje razdoblje iz članka 50. stavka 3. UEU-a nije produljeno;

C.  budući da će razlozi na kojima se temelji Delegirana uredba (EU) 2019/397 i dalje postojati, neovisno o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a, i budući da je Parlament 13. veljače 2019. izjavio da nema prigovora na Delegiranu uredbu (EU) 2019/397;

D.  budući da se Parlament i dalje slaže da je za nadležna tijela i financijska tržišta važno izuzeti određene transakcije koje proizlaze iz obnove, na ograničeno razdoblje od 12 mjeseci, ako se druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini promijeni u drugu ugovornu stranu u EU-27, i u tom kontekstu pozdravlja Delegiranu uredbu od 28. ožujka 2019. koja se bavi novim razvojem događaja u pogledu produljenja razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a Odlukom Europskog vijeća (EU) br. 2019/476;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 1.
(2) SL L 71, 13.3.2019., str. 15.
(3) Odluka Europskog vijeća (EU) 2019/476 donesena u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom, od 22. ožujka 2019. o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a (SL L 80I, 22.3.2019., str. 1.).


Neulaganje prigovora na delegirani akt: datum od kojeg obveza poravnanja proizvodi učinke za određene vrste ugovora
PDF 126kWORD 49k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 28. ožujka 2019. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/2205, Delegirane uredbe (EU) 2016/592 i Delegirane uredbe (EU) 2016/1178 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu datuma od kojeg obveza poravnanja proizvodi učinke za određene vrste ugovora (C(2019)02533 – 2019/2680(DEA))
P8_TA-PROV(2019)0332B8-0235/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2019)02533),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 28. ožujka 2019. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 1. travnja 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju(1), a posebno njezin članak 5. stavak 2. i članak 82. stavak 6.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2019/396 od 19. prosinca 2018. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/2205, Delegirane uredbe (EU) 2016/592 i Delegirane uredbe (EU) 2016/1178 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu datuma na koji obveza poravnanja počinje proizvoditi učinke za određene vrste ugovora(2)

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir činjenicu da nisu uloženi prigovori u roku propisanom člankom 105. stavkom 6. trećom i četvrtom alinejom Poslovnika, koji je istekao 4. travnja 2019.,

A.  budući da se u skladu s člankom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/396 Uredba primjenjuje od sljedećeg dana nakon datuma kad se Ugovori prestanu primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini u skladu s člankom 50. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), osim ako do tog datuma stupi na snagu sporazum o povlačenju ili ako je donesena odluka o produljenju dvogodišnjeg razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a;

B.  budući da je Europsko vijeće 22. ožujka 2019. donijelo Odluku 2019/476(3) o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom i budući da stoga neće biti ispunjen drugi uvjet za primjenu Delegirane uredbe (EU) 2019/396, a to je da dvogodišnje razdoblje iz članka 50. stavka 3. UEU-a nije produljeno;

C.  budući da će razlozi na kojima se temelji Delegirana uredba (EU) 2019/396 i dalje postojati, neovisno o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a, i budući da je Parlament 13. veljače 2019. izjavio da nema prigovora na Delegiranu uredbu (EU) 2019/396;

D.  budući da se Parlament i dalje slaže da je za nadležna tijela i financijska tržišta važno izuzeti određene transakcije koje proizlaze iz obnove, na ograničeno razdoblje od 12 mjeseci, ako se druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini promijeni u drugu ugovornu stranu u EU-27, i u tom kontekstu pozdravlja Delegiranu uredbu od 28. ožujka 2019. koja se bavi novim razvojem događaja u pogledu produljenja razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a Odlukom Europskog vijeća (EU) br. 2019/476;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 1.
(2) SL L 71, 13.3.2019., str. 11.
(3) Odluka Europskog vijeća (EU) 2019/476 donesena u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom, od 22. ožujka 2019. o produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a (SL L 80I, 22.3.2019., str. 1.).


Zahtjev za ukidanje imuniteta Georgiosu Epitideiosu
PDF 132kWORD 49k
Odluka Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Georgiosu Epitideiosu (2018/2268(IMM))
P8_TA-PROV(2019)0333A8-0185/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Georgiosu Epitideiosu, koji je 12. listopada 2018. proslijedio zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke u vezi s predmetom br. ABM: 2017/10839 i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 13. studenog 2018.,

–  nakon saslušanja Georgiosa Epitideiosa u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 62. Ustava Grčke,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0185/2019),

A.  budući da je Ured zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke zatražio ukidanje imuniteta zastupniku u Europskom parlamentu Georgiosu Epitideiosu u vezi s mogućim pokretanjem postupka za navodno kazneno djelo;

B.  budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat zastupnicima u parlamentu te države;

C.  budući da se prema članku 62. Ustava Grčke zastupnici u parlamentu tijekom svojeg mandata ne smiju kazneno goniti, uhititi, zatvoriti te im se ni na koji drugi način ne smije oduzeti sloboda bez prethodnog odobrenja parlamenta;

D.  budući da se zahtjev zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke odnosi na postupke zbog navodnog kršenja članka 45. i članka 232.a grčkoga Kaznenog zakona, koji se odnose na višestruko kršenje sudske odluke;

E.  budući da je Georgios Epitideios optužen da nije postupio u skladu s privremenom odlukom br. 3603/2015 Prvostupanjskog građanskog suda u Ateni (sudac pojedinac), kojom se naređuje uklanjanje svih kamera iz prizemlja i ulaza u zgradu koja se nalazi u ulici Grammou br. 73 u Marousiju (Atika) i naplata novčane kazne od 600 EUR (šesto eura) za svako buduće kršenje odluke od 25. svibnja 2015. godine;

F.  budući da se u skladu s člankom 9. stavkom 8. Poslovnika Odbor za pravna pitanja ni pod kojim uvjetima ne smije izjašnjavati o zastupnikovoj krivnji ni o tome opravdavaju li mišljenja ili postupci koji mu se pripisuju kazneni progon, čak ni ako Odbor prilikom razmatranja zahtjeva stekne podrobna saznanja o relevantnim činjenicama povezanima s predmetom;

G.  budući da također nije zadaća Europskog parlamenta da zauzima stav o krivnji zastupnika ni o tome zahtijevaju li djela koja se pripisuju zastupniku pokretanje kaznenog postupka niti da se izjašnjava o relativnim prednostima nacionalnih pravnih i pravosudnih sustava;

H.  budući da u skladu s člankom 5. stavkom 2. Poslovnika Europskog parlamenta imunitet parlamentarnih zastupnika nije osobna povlastica zastupnika, već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

I.  budući da je svrha zastupničkog imuniteta štititi Parlament i njegove zastupnike od pravnih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode tijekom obnašanja zastupničkih dužnosti i koje su od njih neodvojive;

J.  budući da u skladu s člankom 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije kazneni progon nije povezan s izražavanjem mišljenja ili glasovanjem dotičnog zastupnika u Europskom parlamentu pri obnašanju njegovih dužnosti;

K.  budući da na temelju informacija i objašnjenja prikupljenih u ovom slučaju nema osnove za pretpostavku da je cilj kaznenog postupka naštetiti političkoj aktivnosti i ugledu zastupnika, a time i neovisnosti Parlamenta (fumus persecutionis);

1.  odlučuje ukinuti imunitet Georgiosu Epitideiosu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu odluku i izvješće nadležnog odbora grčkim vlastima i Georgiosu Epitideiosu.

(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C-200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.


Zahtjev za ukidanje imuniteta Lamprosu Fountoulisu
PDF 128kWORD 49k
Odluka Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Lamprosu Fountoulisu (2018/2269(IMM))
P8_TA-PROV(2019)0334A8-0183/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Lamprosu Fountoulisu koji je 12. listopada 2018. proslijedio zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda u Grčkoj u vezi s predmetom br. ABM 2017/10839 i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 13. studenog 2018.,

–  nakon saslušanja Lamprosa Fountoulisa u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 62. Ustava Grčke,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0183/2019),

A.  budući da je Ured zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke zatražio ukidanje imuniteta zastupniku u Europskom parlamentu Lamprosu Fountoulisa u vezi s mogućim pokretanjem postupka za navodno kazneno djelo;

B.  budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat članovima parlamenta te države;

C.  budući da se prema članku 62. Ustava Grčke zastupnici u parlamentu tijekom svojeg mandata ne smiju kazneno goniti, uhititi, zatvoriti te im se ni na koji drugi način ne smije oduzeti sloboda bez prethodnog odobrenja parlamenta;

D.  budući da se zahtjev zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke odnosi na postupke zbog navodnog kršenja članka 45. i članka 232.a grčkoga Kaznenog zakona, koji se odnose na zajedničko kršenje sudske odluke;

E.  budući da je Lampros Fountoulis optužen da nije postupio u skladu s privremenom odlukom br. 3603/2015 Prvostupanjskog građanskog suda u Ateni (sudac pojedinac), kojom se naređuje uklanjanje svih kamera iz prizemlja i ulaza u zgradu koja se nalazi u ulici Grammou br. 73 u Marousiju (Atika) i naplata novčane kazne od 600 EUR (šesto eura) za svako buduće kršenja odluke od 25. svibnja 2015. godine;

F.  budući da se u skladu s člankom 9. stavkom 8. Poslovnika Odbor za pravna pitanja ni pod kojim uvjetima ne smije izjasniti o zastupnikovoj krivnji ni o tome opravdavaju li mišljenja ili postupci koji mu se pripisuju kazneni progon, čak ni ako Odbor prilikom razmatranja zahtjeva stekne podrobna saznanja o relevantnim činjenicama;

G.  budući da Europski parlament ne treba zauzimati stav o krivnji zastupnika ni o tomu zahtijevaju li djela koja se pripisuju zastupniku pokretanje kaznenog postupka te da se također ne treba izjašnjavati ni o relativnim prednostima nacionalnih pravnih i pravosudnih sustava;

H.  budući da u skladu s člankom 5. stavkom 2. Poslovnika Europskog parlamenta imunitet parlamentarnih zastupnika nije osobna povlastica zastupnika, već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

I.  budući da je svrha zastupničkog imuniteta štititi Parlament i njegove zastupnike od pravnih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode tijekom obnašanja zastupničkih dužnosti i koje su od njih neodvojive;

J.  budući da u skladu s člankom 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije kazneni progon nije povezan s izražavanjem mišljenja ili glasovanjem dotičnog zastupnika u Europskom parlamentu pri obnašanju njegovih dužnosti;

K.  budući da u svjetlu informacija i pojašnjenja o ovom slučaju, nema osnove za sumnju da je cilj kaznenog postupka naštetiti političkoj aktivnosti ili ugledu zastupnika i time neovisnosti Parlamenta (fumus persecutionis);

1.  odlučuje ukinuti imunitet Lamprosu Fountoulisu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora grčkim nadležnim tijelima i Lamprosu Fountoulisu.

(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.


Zahtjev za ukidanje imuniteta Eleftheriosu Synadinosu
PDF 129kWORD 49k
Odluka Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Eleftheriosu Synadinosu (2018/2270(IMM))
P8_TA-PROV(2019)0335A8-0184/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Eleftheriosu Synadinosu koji je 12. listopada 2018. proslijedio zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda u Grčkoj u vezi s predmetom br. ABM 2017/10839 i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 13. studenog 2018.,

–  nakon saslušanja Eleftheriosa Synadinosa u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 62. Ustava Grčke,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0184/2019),

A.  budući da je Ured zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke zatražio ukidanje imuniteta zastupniku u Europskom parlamentu Eleftheriosu Synadinosu u vezi s mogućim pokretanjem postupka za navodno kazneno djelo;

B.  budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat članovima parlamenta te države;

C.  budući da se prema članku 62. Ustava Grčke zastupnici u parlamentu tijekom svojeg mandata ne smiju kazneno goniti, uhititi, zatvoriti te im se ni na koji drugi način ne smije oduzeti sloboda bez prethodnog odobrenja parlamenta;

D.  budući da se zahtjev zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Grčke odnosi na postupak u vezi navodnog kršenja članka 45. i članka 232.a grčkoga Kaznenog zakona, koji se odnose na višestruko kršenje sudske odluke;

E.  budući da je Eleftherios Synadinos optužen da nije postupio u skladu s privremenom odlukom br. 3603/2015 Prvostupanjskog građanskog suda u Ateni (sudac pojedinac) kojom se naređuje uklanjanje svih kamera iz prizemlja i ulaza u zgradu koja se nalazi u ulici Grammou br. 73 u Marousiju (Atika) te naplata novčane kazne od 600 EUR (šesto eura) za svako buduće kršenje odluke od 25. svibnja 2015. godine;

F.  budući da se, u skladu s člankom 9. stavkom 8. Poslovnika, Odbor za pravna pitanja ni pod kojim uvjetima ne smije izjasniti o zastupnikovoj krivnji ni o tome opravdavaju li mišljenja ili djela koji mu se pripisuju kazneni progon, čak ni ako prilikom razmatranja zahtjeva stekne podrobna saznanja u vezi sa predmetom;

G.  budući da Europski parlament ne treba zauzimati stav o krivnji zastupnika ni o tomu zahtijevaju li djela koja se pripisuju zastupniku pokretanje kaznenog postupka te da se također ne treba izjašnjavati ni o relativnim prednostima nacionalnih pravnih i pravosudnih sustava;

H.  budući da u skladu s člankom 5. stavkom 2. Poslovnika Europskog parlamenta imunitet parlamentarnih zastupnika nije osobna povlastica zastupnika, već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

I.  budući da je svrha zastupničkog imuniteta zaštititi Parlament i njegove zastupnike od sudskih postupaka u vezi s aktivnostima u kojima su sudjelovali pri obnašanju zastupničkih dužnosti i koje se od tih dužnosti ne mogu odvojiti;

J.  budući da u skladu s člankom 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije kazneni progon nije povezan s izražavanjem mišljenja ili glasovanjem dotičnog zastupnika u Europskom parlamentu pri obnašanju njegovih dužnosti;

K.  budući da u svjetlu informacija i pojašnjenja o ovom slučaju nema osnove za sumnju da je cilj kaznenog postupka naštetiti političkoj aktivnosti ili ugledu zastupnika i time neovisnosti Parlamenta (fumus persecutionis);

1.  odlučuje ukinuti imunitet Eleftheriosu Synadinosu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora grčkim vlastima i Eleftheriosu Synadinosu.

(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.


Popis trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva u pogledu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a ***I
PDF 183kWORD 50k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 539/2001 o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva u pogledu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije (COM(2018)0745 – C8-0483/2018 – 2018/0390(COD))
P8_TA-PROV(2019)0336A8-0047/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)(C8-0483/2018),

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0745),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 77. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 2. travnja 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0047/2019),

1.  usvaja stajalište u prvom čitanju preuzimajući Prijedlog Komisije;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni ▌Uredbe (EU) 2018/1806 o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva, u pogledu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije

P8_TC1-COD(2018)0390


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 77. stavak 2. točku (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(1),

budući da:

(1)  Ujedinjena Kraljevina obavijestila je 29. ožujka 2017. Europsko vijeće o namjeri povlačenja iz Unije na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Europsko vijeće pristalo je 21. ožujka 2019. na produljenje razdoblja predviđenog u članku 50. stavku 3. UEU-a do 22. svibnja 2019., pod uvjetom da Zastupnički dom Ujedinjene Kraljevine odobri Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju(2) („Sporazum o povlačenju”). Ako Zastupnički dom Ujedinjene Kraljevine ne odobri Sporazum o povlačenju, Europsko vijeće pristalo je na produljenje do 12. travnja 2019.

(2)  Na temelju članka 21. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Direktive 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(3) građani Unije imaju pravo slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, uključujući pravo na ulazak na državno područje država članica bez vize ili jednakovrijednih formalnosti.

(3)  Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije Ugovori i Direktiva 2004/38/EZ, kao i pravo na ulazak na državno područje država članica bez vize ili jednakovrijednih formalnosti, prestat će se primjenjivati na državljane Ujedinjene Kraljevine koji su britanski građani ▌. Stoga je potrebno uključiti Ujedinjenu Kraljevinu u jedan od priloga ▌Uredbi (EU) 2018/1806 Europskog parlamenta i Vijeća(4). U Prilogu I. navode se treće zemlje čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica država članica, a u Prilogu II. treće zemlje čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva.

(4)  Gibraltar nije dio Ujedinjene Kraljevine. Pravo Unije primjenjuje se na Gibraltar u mjeri predviđenoj u Aktu o pristupanju iz 1972. samo na temelju članka 355. stavka 3. UFEU-a. Dodavanjem Ujedinjene Kraljevine u dio 1. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/1806 neće biti obuhvaćeni građani britanskih prekomorskih područja koji su državljanstvo stekli na temelju povezanosti s Gibraltarom. Stoga bi Gibraltar trebalo uvrstiti na popis zajedno s drugim britanskim prekomorskim područjima u dijelu 3. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/1806.

(5)  Kriteriji koje bi trebalo uzeti u obzir pri utvrđivanju▌, na temelju pojedinačne procjene, trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu ili su izuzeti od tog zahtjeva navedeni su u članku ▌1. Uredbe (EU) 2018/1806. Ti se kriteriji odnose na nezakonitu imigraciju, javni poredak i sigurnost, ekonomske pogodnosti, posebno u vidu turizma i vanjske trgovine te na vanjske odnose Unije s relevantnim trećim zemljama, posebno uključujući pitanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i posljedice regionalne usklađenosti i uzajamnosti.

(6)  Uzimajući u obzir sve kriterije navedene u članku ▌1. Uredbe (EU) 2018/1806, primjereno je izuzeti državljane Ujedinjene Kraljevine koji su britanski građani od obveze posjedovanja vize kada putuju na državno područje država članica. S obzirom na zemljopisnu blizinu, povezanost gospodarstava, razinu trgovine i razmjere kratkoročnih kretanja osoba između Ujedinjene Kraljevine i Unije u poslovne, turističke ili druge svrhe, putovanje bez viza trebalo bi pospješiti turizam i gospodarske aktivnosti, čime bi se ostvarila korist za Uniju.

(7)   Ujedinjena Kraljevina stoga bi trebala biti uključena u Prilog II. Uredbi (EU) 2018/1806 u pogledu britanskih građana.

(8)  Ova Uredba temelji se na očekivanju da će u interesu održavanja bliskih odnosa Ujedinjena Kraljevina omogućiti potpuni vizni reciprocitet državljanima svih država članica. Ako Ujedinjena Kraljevina u budućnosti uvede obvezu posjedovanja vize za državljane barem jedne države članice, trebao bi se primijeniti mehanizam reciprociteta iz ▌članka 7. Uredbe (EU) 2018/1806. Europski parlament, Vijeće, Komisija i države članice trebale bi bez odgode primjenjivati mehanizam reciprociteta. Komisija bi trebala kontinuirano pratiti poštuje li se načelo reciprociteta, a ako bi se dogodilo nešto što bi moglo ugroziti poštovanje tog načela, o tome bi odmah trebala obavijestiti Europski parlament i Vijeće.

(9)  U pogledu Islanda i ▌Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske Unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država ▌provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(5), koje pripadaju području iz članka 1. točke B Odluke Vijeća 1999/437/EZ(6).

(10)  U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(7), koje pripadaju području iz članka 1. točaka (B) i (C) Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ(8).

(11)  U pogledu ▌ Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(9), koje pripadaju području iz članka 1. točaka (B) i (C) Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU(10).

(12)  Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ(11); Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(13)  Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ(12); Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(14)  Ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 3. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2003., članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2005. odnosno članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2011.

(15)  Ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana prestanka primjene prava Unije na Ujedinjenu Kraljevinu.

(16)  Uredbu (EU) 2018/1806 trebalo bi stoga izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) 2018/1806 mijenja se kako slijedi:

1.  u članku 6. stavku 2. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:"

„(d) ne dovodeći u pitanje zahtjeve koji proizlaze iz Europskog sporazuma o ukidanju viza za izbjeglice Vijeća Europe potpisanog u Strasbourgu 20. travnja 1959., osobe s priznatim statusom izbjeglice i osobe bez državljanstva te druge osobe koje nisu državljani nijedne zemlje, a koje imaju boravište u Irskoj te su nositelji putne isprave koju je izdala Irska i koju priznaje dotična država članica.”;

"

2.  u dijelu 1. Priloga II. umeće se sljedeće:"

„Ujedinjena Kraljevina (osim britanskih državljana kako su navedeni u dijelu 3.)”;

"

3.  naslov dijela 3. Priloga II. zamjenjuje se sljedećim:"

„BRITANSKI DRŽAVLJANI KOJI NISU BRITANSKI GRAĐANI”;

"

4.  u dijelu 3. Priloga II., iza riječi „Građani britanskih prekomorskih područja (BOTC – British overseas territories citizens)” dodaje se sljedeće:"

„Ova područja uključuju Angvilu, Bermude, Britansko Antarktičko Područje, Britansko Indijskooceansko Područje, Britanske Djevičanske Otoke, Kajmanske Otoke, Falklandske Otoke, Gibraltar*, Montserrat, Pitcairn, Svetu Helenu, Otok Uzašašća i Tristana da Cunhu, Južnu Georgiju i Južne Sendvičke Otoke te Otoke Turks i Caicos.

_______________

* Gibraltar je kolonija britanske krune. Postoji nesuglasje između Španjolske i Ujedinjene Kraljevine o suverenitetu nad Gibraltarom, područjem za koje treba naći rješenje s obzirom na relevantne rezolucije i odluke Opće skupštine Ujedinjenih naroda.”.

"

Članak 2.

Ako Ujedinjena Kraljevina uvede obvezu posjedovanja vize za državljane barem jedne države članice, primjenjuje se mehanizam reciprociteta iz članka 7. Uredbe (EU) 2018/1806. Europski parlament, Vijeće, Komisija i države članice mehanizam reciprociteta primjenjuju bez odgode.

Članak 3.

▌Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana prestanka primjene prava Unije na Ujedinjenu Kraljevinu.

▌Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1)Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019.
(2) SL C 66I, 19.2.2019. str. 1.
(3)Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice, kojom se izmjenjuje Uredba (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktiva 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).
(4)Uredba (EU) 2018/1806 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (SL L 303, 28.11.2018., str. 39.).
(5)SL L 176, 10.7.1999., str. 36.
(6)Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).
(7)SL L 53, 27.2.2008., str. 52.
(8)Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).
(9)SL L 160, 18.6.2011., str. 21.
(10)Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).
(11)Odluka Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 131, 1.6.2000., str. 43.).
(12)Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).


Smjernice za politike zapošljavanja država članica *
PDF 121kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu odluke Vijeća o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (COM(2019)0151 – C8-0131/2019 – 2019/0056(NLE))
P8_TA-PROV(2019)0337A8-0177/2019

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2019)0151),

–  uzimajući u obzir članak 148. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0131/2019)

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0177/2019),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.


Gospodarenje otpadom
PDF 138kWORD 53k
Rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o gospodarenju otpadom (2019/2557(RSP))
P8_TA-PROV(2019)0338B8-0231/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu(1) (Okvirna direktiva o otpadu),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013(5) (Uredba o mjerama u području klime),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju(6) te provedbene propise i dobrovoljne sporazume donesene u skladu s tom direktivom,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2018. o europskoj strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o provedbi Sedmog programa djelovanja za okoliš(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2017. o mjerama EU-a za održivost(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2017. o dužem vijeku trajanja proizvoda: prednosti za potrošače i poduzeća(10);

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 31. svibnja 2018. o provedbi Direktive o ekološkom dizajnu (2009/125/EZ)(11),

–  uzimajući u obzir privremeni politički dogovor koji su suzakonodavci postigli 19. prosinca 2018. o Prijedlogu direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. siječnja 2017. naslovljenu „Uloga pretvaranja otpada u energiju u kružnom gospodarstvu” (COM(2017)0034),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Europske komisije od 16. siječnja 2018. o provedbi paketa za kružno gospodarstvo: mogućnosti za poboljšanje povezanosti zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu (COM(2018)0032) i s njom povezan radni dokument službi Komisije (SWD(2018)0020),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. prosinca 2015. naslovljenu „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” (COM(2015)0614),

–  uzimajući u obzir više od 60 predstavki o gospodarenju otpadom koje je Europski parlament posljednjih nekoliko godina primio iz Belgije, Bugarske, Grčke, Italije, Poljske, Slovačke, Španjolske i Ujedinjene Kraljevine,

–  uzimajući u obzir posjete Odbora za predstavke Bugarskoj, Grčkoj i Italiji u svrhu utvrđivanja činjenica o pitanjima gospodarenja otpadom posljednjih godina, a osobito zaključke i konkretne preporuke iz izvješća koja su nakon njih slijedila,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2012. o pitanjima koja su iznijeli podnositelji predstavki u vezi s primjenom Direktive o gospodarenju otpadom i s njom povezanih direktiva u državama članicama Europske unije(12),

–  uzimajući u obzir članak 216. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je diljem EU-a ostvaren napredak u smanjenju utjecaja stvaranja otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, ali da i dalje postoje mnogi izazovi i da treba poduzeti hitne mjere kako bi se osiguralo održivo upravljanje resursima, posebno u odnosu na relativno visoke količine neobrađenog otpada koji se i dalje odlaže u mnogim državama članicama;

B.  budući da su dva ključna izazova u budućnosti smanjenje razina otpada koji se stvara i usklađenje ciljeva gospodarenja otpadom s ciljevima kružnog gospodarstva, osobito povećanjem stope ponovne uporabe i recikliranja;

C.  budući da je u Okvirnoj direktivi o otpadu 2008/98/EZ sprečavanje nastanka otpada utvrđeno kao glavni prioritet u hijerarhiji otpada;

D.  budući da neodgovarajuće prakse gospodarenja otpadom imaju ozbiljan utjecaj na okoliš u pogledu tla, vode i onečišćenja zraka; budući da su podnositelji predstavki istaknuli da su odlagališta i spalionice otpada dobili odobrenja i da su pušteni u rad u neposrednoj blizini stambenih i poljoprivrednih zona te u područjima u kojima nadležna tijela država članica nisu uzela u obzir geološke i hidrogeološke uvjete te da predstavljaju izravnu prijetnju javnom zdravlju;

E.  budući da se više od 80 % utjecaja nekog proizvoda na okoliš utvrđuje u fazi dizajna, koja stoga ima važnu ulogu u promicanju sprečavanja nastanka otpada i u svim aspektima kružnog gospodarstva, kao što su trajnost, mogućnosti unapređivanja, popravka, ponovne uporabe i recikliranje;

F.  budući da uz održivije i resursno učinkovitije proizvode, i načela ekonomije dijeljenja i uslužnog gospodarstva mogu služiti za smanjenje nastanka otpada u Europi;

G.  budući da se Komisija u nekoliko država članica bavi brojnim postupcima za utvrđivanje povrede koji se odnose na kršenje zakonodavstva EU-a u području gospodarenja otpadom; budući da je nekoliko tih slučajeva upućeno Sudu Europske unije, a neki od njih nedavno;

H.  budući da je posljednje izvješće Komisije o provedbi zakonodavstva EU-a o otpadu, uključujući izvješće o ranom upozoravanju za države članice kod kojih postoji rizik da zaostanu u pripremama za ostvarenje cilja ponovne uporabe/recikliranja komunalnog otpada za 2020., pokazalo da postoje ozbiljni nedostaci koji se moraju brzo riješiti ako Europa želi iskoristi okolišne i gospodarske prednosti kružnog gospodarstva;

I.  budući da su nedavni podaci priloženi brojnim predstavkama istaknuli činjenicu da je stanje gospodarenja otpadom u nekoliko država članica i regija još uvijek vrlo problematično te da nepobitno dokazuju potrebu da se znatno poboljša provedba Okvirne direktive o otpadu i ostalog zakonodavstva EU-a o sprečavanju nastanka otpada i mjerama za njegovo zbrinjavanje;

J.  budući da je gospodarstvo u kojem se prednost daje popravku, ponovnoj uporabi, ponovnoj proizvodnji i recikliranju materijala radno intenzivnije od gospodarstva utemeljenog na filozofiji odlaganja, čime se stvaraju veće mogućnosti zapošljavanja; budući da bi ispravna provedba postojećeg zakonodavstva o sprečavanju nastanka otpada i gospodarenju njime mogla otvoriti mogućnosti za stvaranje radnih mjesta u sektorima ponovne uporabe i recikliranja;

K.  budući da je pravilno gospodarenje otpadom i sprečavanje njegova nastanka neophodno za poboljšanje kvalitete života u Europi i netoksičan okoliš;

1.  naglašava da brojne predstavke o neuspjehu država članica u provedbi zakonodavstva o otpadu upućuju na različite zdravstvene i ekološke probleme povezane s neprimjerenim praksama gospodarenja otpadom, kao što su loša kvaliteta zraka u urbanim područjima, kontaminacija podzemnih vodnih resursa, prekomjerna razina buke i emisije neugodnog mirisa;

2.  naglašava da bi za podršku prijelazu na kružno gospodarstvo javno financiranje gospodarenja otpadom, bilo na nacionalnoj razini ili na razini EU-a, trebalo biti u skladu s ciljem težnje prema višim razinama pri primjeni hijerarhije otpada; stoga smatra da bi sredstva trebalo usmjeriti na planove i projekte za sprečavanje, ponovnu uporabu, odvojeno prikupljanje i recikliranje;

3.  poziva države članice na veći napredak u donošenju učinkovitih planova i projekata za sprečavanje, ponovnu uporabu, odvojeno prikupljanje i recikliranje, koji su ključni za smanjenje opterećenja okoliša uzrokovanog otpadom, ostvarenje gospodarskih koristi od kružnog gospodarstva i poboljšanje učinkovitosti resursa; potiče Komisiju da podrži države članice u njihovim provedbenim naporima, među ostalim tehničkom pomoći i fondovima EU-a; predlaže da se usvoje odgovarajući ekonomski instrumenti kako je utvrđeno Okvirnom direktivom o otpadu te da se uvedu učinkoviti i ekonomični programi proširene odgovornosti proizvođača kako bi se potaknuo prijelaz na kružno gospodarstvo;

4.  poziva države članice da poduzmu mjere za uklanjanje smeća i poboljšanje gospodarenja otpadom (prikupljanje, razvrstavanje i recikliranje) te da usvoje ekonomske instrumente i kampanje za podizanje razine osviještenosti kako bi se spriječilo bacanje otpada u okoliš;

5.  pozdravlja spremnost Komisije da ode u posjete na visokoj razini na temu kružnog gospodarstva/otpada državama članicama za koje postoji opasnost da neće ostvariti ciljeve za 2020. u pogledu komunalnog otpada te da uspostavi odnose s relevantnim dionicima, uključujući udruge lokalnih i regionalnih aktera i europske organizacije koje zaista promiču kulturu nulte stope otpada i povezane politike;

6.  ističe da države članice moraju ublažiti učinke stvaranja otpada na okoliš, osobito smanjenjem količine komunalnog otpada; s tim ciljem poziva države članice da poduzmu mjere za sprečavanje nastanka otpada iz revidirane Okvirne direktive o otpadu;

7.  naglašava da nacionalni, regionalni i lokalni akteri imaju ključnu ulogu u gospodarenju otpadom te u osmišljavanju i provedbi politika o toj temi; podsjeća da se dosljedna politika, zajedno s napretkom pri odgovarajućoj infrastrukturi sukladnoj s hijerarhijom otpada, može uspostaviti samo koordinacijom i suradnjom na svim razinama u EU-u; traži od Komisije da nagrađuje najbolje prakse na svim razinama i olakšava njihovu razmjenu, kao i da konkretno i na odgovarajući način podupire pionirske projekte;

8.  poziva države članice i industrije, kao ključne partnere u sektoru gospodarenja otpadom, da se još angažiranije zauzimaju za promicanje kružnih lanaca opskrbe kako bi dobile pristup kvalitetnim sekundarnim sirovinama, često po konkurentnim cijenama, koje treba oporabiti za daljnju uporabu i proizvodnju;

9.  poziva na pružanje osposobljavanja i promicanje raznih vrsta zaposlenja, uključujući financijsku potporu za osposobljavanje za visokokvalificirane vještine i socijalna radna mjesta, posebno u područjima popravka i pripreme za ponovnu uporabu;

10.  čvrsto vjeruje da se na odgovarajući način moraju promicati i podupirati novi poslovni modeli usmjereni na sprečavanje stvaranja otpada, ponovnu uporabu i recikliranje kako bi se potaknuo učinkovitiji prelazak na kružno gospodarstvo;

11.  naglašava da pravilna provedba paketa za kružno gospodarstvo pruža prilike diljem EU-a, uključujući ulaganja, koje će pomoći da se racionalizira upotreba prirodnih resursa;

12.  ističe da povećanje produktivnosti resursa poboljšanjem učinkovitosti i smanjivanjem otpada od resursa pomoću mjera kao što su ponovna uporaba, recikliranje i ponovna proizvodnja može u velikoj mjeri smanjiti potrošnju resursa i emisije stakleničkih plinova, a taj je cilj srž kružnog gospodarstva; naglašava da se u kružnom gospodarstvu resursi zadržavaju u gospodarstvu i u produktivnoj su upotrebi kada proizvod dođe do kraja životnog vijeka, čime se smanjuje potrošnja resursa; u kontekstu zakonodavstva o otpadu vjeruje da će poboljšani kružni dizajn proizvoda pomoći da se zatvore proizvodni ciklusi i dovesti do promjene u modelima proizvodnje i obrascima potrošnje, čime bi se smanjile razine toksičnih tvari i ukupna količina otpada;

13.  poziva države članice da osiguraju potpunu transparentnost u pogledu količine i krajnjeg odredišta ostataka kod raznih načina obrade otpada, posebno kada je riječ o zajednicama na koje se potencijalno odnose takve lokacije i novi projekti, te da se s njima savjetuju pri donošenju odluka; nadalje, apelira na države članice da u potpunosti i temeljito provode odredbe Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš)(13) i ostale relevantne propise EU-a čija je svrha zaštita okoliša i javnog zdravlja;

14.  smatra da je odvojeno prikupljanje otpada u domaćinstvima učinkovit način osvješćivanja stanovništva o strateškoj važnosti kružnog gospodarstva, a time i učinkovitijeg ostvarenja zajedničkog angažmana oko tog cilja; ističe da takvi sustavi omogućuju bolje praćenje vrsta i količina otpada koje nastaju u kućanstvima i s tim povezanih potreba za preradom kako bi se najbolje provela priprema za ponovnu uporabu i recikliranje te omogućilo uvođenje poštenijih ekonomskih mjera za poticanje ili odvraćanje od određenih praksi;

15.  podsjeća na to da je spaljivanje tek na predzadnjem mjestu u hijerarhiji otpada, ispred odlaganja na odlagalištu;

16.  podsjeća na to da opasni otpad predstavlja posebne izazove pri zbrinjavanju koji se ne smiju zanemariti i koje bi trebalo konkretno rješavati; poziva države članice da potpuno provode odredbe Okvirne direktive o otpadu relevantne za gospodarenje opasnim otpadom;

17.  podržava Komisiju u postupcima zbog povrede propisa koje provodi protiv država članica koje se ne pridržavaju zakonodavstva o otpadu; poziva Komisiju da iskoristi sav potencijal sustava ranog upozoravanja koji je predviđen u revidiranim direktivama o otpadu; predlaže da se novčane kazne koje Komisija naplati ponovno ulože u projekte koji idu ukorak s najvišim razinama hijerarhije otpada;

18.  žali zbog činjenice da su, prema navodima podnositelja predstavki, izdana odobrenja za odlagališta i da su ona smještena u blizini stambenih područja i poljoprivrednih površina; poziva nadležna tijela država članica da se pobrinu za potpunu zaštitu zdravlja ljudi te da donesu strukturne mjere na pronalaženje rješenja za onečišćenje podzemnih voda;

19.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 150, 14.6.2018., str. 109.
(2) SL L 150, 14.6.2018., str. 100.
(3) SL L 150, 14.6.2018., str. 141.
(4) SL L 150, 14.6.2018., str. 93.
(5) SL L 156, 19.6.2018., str. 26.
(6) SL L 285, 31.10.2009., str. 10.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0352.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0100.
(9) SL C 334, 19.9.2018., str. 151.
(10) SL C 334, 19.9.2018., str. 60.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0241.
(12) SL C 239 E, 20.8.2013., str. 60.
(13) SL L 26, 28.1.2012., str. 1.


Zahtjevi za provedbu i utvrđivanje posebnih pravila za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa ***I
PDF 280kWORD 94k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2006/22/EZ u vezi sa zahtjevima za provedbu i o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa (COM(2017)0278 – C8-0170/2017 – 2017/0121(COD))
P8_TA-PROV(2019)0339A8-0206/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0278),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0170/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. siječnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 1. veljače 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0206/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 764
Prijedlog direktive
Glava 1.
Prijedlog
Prijedlog
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Direktive 2006/22/EZ u vezi sa zahtjevima za provedbu i o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa
o izmjeni Direktive 2006/22/EZ u vezi sa zahtjevima za provedbu i o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa te izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”)
Amandman 765
Prijedlog direktive
Uvodna izjava -1. (nova)
(-1)   S obzirom na veliku mobilnost radne snage u sektoru cestovnog prometa, potrebna su pravila specifična za taj sektor kako bi se osigurala ravnoteža između slobode prijevoznika da pružaju prekogranične usluge, slobodnog kretanja robe i socijalne zaštite vozača. Stoga je cilj ove Direktive osigurati pravnu sigurnost i jasnoću, doprinijeti usklađivanju i poticanju provedbe i borbi protiv nezakonitih praksi te smanjiti administrativno opterećenje.
Amandman 766
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.
(1)  Radi stvaranja sigurnog, učinkovitog i socijalno odgovornog sektora cestovnog prometa potrebno je osigurati, s jedne strane, primjerene uvjete rada i socijalnu zaštitu za vozače te, s druge strane, primjerene uvjete poslovanja i poštenog tržišnog natjecanja za prijevoznike.
(1)  Radi stvaranja sigurnog, učinkovitog i socijalno odgovornog sektora cestovnog prometa potrebno je osigurati slobodno kretanja robe i slobodu pružanja usluga, primjerene uvjete rada i socijalnu zaštitu za vozače te pružiti primjereno okružje poslovanja i tržišnog natjecanja za prijevoznike, uz posebno poštovanje temeljnih sloboda, slobodnog kretanja robe i slobode pružanja usluga, kao što je zajamčeno u Ugovorima.
Amandman 767
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.a (nova)
(1a)   Sva nacionalna pravila koja se primjenjuju na cestovni promet moraju biti proporcionalna i opravdana te se njima ne smiju narušavati ili činiti manje privlačnim ostvarivanje temeljnih sloboda zajamčenih Ugovorom, kao što je sloboda kretanja usluga, kako bi se održala ili povećala konkurentnost Unije, uz poštovanje radnih uvjeta i socijalne zaštite vozača.
Amandman 768
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
(2)  Velika mobilnost, koja je svojstvena uslugama cestovnog prijevoza, zahtijeva posebnu pozornost pri osiguravanju da vozači iskoriste prava koja imaju te da se prijevoznici ne suočavaju s neproporcionalnim administrativnim preprekama koje nepotrebno ograničavaju njihovu slobodu pružanja prekograničnih usluga.
(2)  Velika mobilnost, koja je svojstvena uslugama cestovnog prijevoza, zahtijeva posebnu pozornost pri osiguravanju da vozači iskoriste prava koja imaju te da se prijevoznici, većinom mala i srednja poduzeća (90 %) s manje od deset zaposlenika, ne suočavaju s neproporcionalnim administrativnim preprekama ili nedozvoljenim i diskriminirajućim kontrolama koje nepotrebno ograničavaju njihovu slobodu pružanja prekograničnih usluga.
Amandman 769
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.a (nova)
(2a)   Sva nacionalna pravila koja se primjenjuju na cestovni promet moraju biti proporcionalna i opravdana te se njima ne smije narušavati ili činiti manje privlačnim ostvarivanje temeljnih sloboda zajamčenih Ugovorom, kao što su slobodno kretanje robe i sloboda pružanja usluga kako bi se zadržala ili čak povećala konkurentnost Unije, uključujući troškove proizvoda i usluga, poštujući uvjete rada i socijalnu zaštitu za vozače, kao i posebnosti sektora s obzirom na to da su vozači vrlo mobilni radnici, a ne upućeni radnici.
Amandman 770
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.
(3)  Ravnoteža između poboljšanja socijalnih i radnih uvjeta za vozače te lakšeg ostvarivanja slobode pružanja usluga cestovnog prijevoza na temelju poštenog tržišnog natjecanja između nacionalnih i stranih prijevoznika ključna je za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
(3)  Ravnoteža između poboljšanja socijalnih i radnih uvjeta za vozače te lakšeg ostvarivanja slobode pružanja usluga cestovnog prijevoza na temelju poštenog, razmjernog i nediskriminirajućeg tržišnog natjecanja između nacionalnih i stranih prijevoznika ključna je za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U tu se svrhu svakim zakonodavnim aktom ili nacionalnom politikom koja se provodi u prometnom sektoru na nacionalnoj razini treba poticati razvoj jedinstvenog europskog prometnog prostora i njegovo jačanje te se ni na koji način ne smije doprinositi fragmentaciji unutarnjeg tržišta. 
Amandman 771
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.
(4)  Nakon evaluacije djelotvornosti i učinkovitosti sadašnjeg socijalnog zakonodavstva Unije u sektoru cestovnog prometa utvrđene su određene rupe u postojećim odredbama i nedostaci u njihovoj provedbi. Nadalje, države članice različito tumače, primjenjuju i provode pravila. Iz njih proizlazi pravna nesigurnost i neravnopravno postupanje prema vozačima i prijevoznicima, što šteti radnim i socijalnim uvjetima te uvjetima tržišnog natjecanja u sektoru.
(4)  Nakon evaluacije djelotvornosti i učinkovitosti sadašnjeg socijalnog zakonodavstva Unije u sektoru cestovnog prometa utvrđene su određene rupe u postojećim odredbama i nedostaci u njihovoj provedbi, kao i nezakonite prakse poput korištenja fiktivnih poduzeća. Potrebno je staviti dodatni naglasak na borbu protiv neprijavljenog rada u prometnom sektoru. Nadalje, države članice različito tumače, primjenjuju i provode pravila, čime se stvara veliko administrativno opterećenje za vozače i prijevoznike. Iz njih proizlazi pravna nesigurnost, što šteti radnim i socijalnim uvjetima te uvjetima tržišnog natjecanja u sektoru.
Amandman 772
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4a)  Kako bi se zajamčila pravilna primjena Direktive 96/71/EC1a i Direktive 2014/67/EU1b Europskog parlamenta i Vijeća, potrebno je ojačati kontrole i suradnju na razini Unije u borbi protiv prijevara povezanih s upućivanjem vozača te obavljati strože provjere kako bi se osiguralo da se socijalni doprinosi za upućene vozače doista plaćaju.
_________________
1a.   Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1.).
1b Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) (SL L 159, 28.5.2014., str. 11.).
Amandman 773
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.
(5)  Primjerena, učinkovita i dosljedna provedba odredaba o radnom vremenu ključna je za zaštitu uvjeta rada vozača i sprječavanje narušavanja tržišnog natjecanja koje je posljedica neusklađenosti. Stoga je poželjno proširiti postojeće jedinstvene zahtjeve za provedbu iz Direktive 2006/22/EZ na kontrolu usklađenosti s odredbama o radnom vremenu iz Direktive 2002/15/EZ.
(5)  Primjerena, učinkovita i dosljedna provedba odredaba o radnom vremenu i vremenu odmora ključna je za poboljšanje cestovne sigurnosti, zaštitu uvjeta rada vozača i sprječavanje narušavanja tržišnog natjecanja koje je posljedica neusklađenosti. Stoga je poželjno proširiti postojeće jedinstvene zahtjeve za provedbu iz Direktive 2006/22/EZ na kontrolu usklađenosti s odredbama o radnom vremenu iz Direktive 2002/15/EZ. Trebala bi postojati mogućnost kombiniranja provjera vremena vožnje i radnog vremena s provjerama pravila o upućivanju vozača bez dodatnog administrativnog opterećenja. Trebalo bi ograničiti provjere usklađenosti s radnim vremenom na provjere u prostorijama prijevoznika dok ne postane dostupna tehnologija s pomoću koje se provjere radnog vremena mogu učinkovito provoditi na cesti.
Amandman 774
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.a (nova)
(5a)   Imajući na umu specifičnu prirodu usluga prijevoza i izravan učinak na slobodno kretanje robe, s posebnim naglaskom na sigurnosti u cestovnom prometu i sigurnosti cesta, provjere na cesti trebale bi biti ograničene na minimum. Vozači ne bi trebali biti odgovorni za dodatne administrativne obveze svojih poduzeća. Pravila o radnom vremenu trebalo bi kontrolirati samo u prostorijama prijevoznika.
Amandman 775
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.b (nova)
(5b)   Kako bi se omogućio veći broj učinkovitijih i bržih provjera na cesti te istodobno smanjilo administrativno opterećenje za vozače, poštovanje Direktive 2002/15/EZ trebalo bi provjeravati u okviru provjere u prostorijama poduzeća, a ne u okviru provjere na cesti.
Amandman 776
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6 a)  U cilju poticanja učinkovite administrativne suradnje i razmjene podataka države članice trebale bi povezati svoje nacionalne elektroničke registre preko sustava Europskog registra cestovnih prijevoznika (ERRU), čija je pravna osnova članak 16. stavak 5. Uredbe (EZ) 1071/2009. Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi nacionalni elektronički registri bili međusobno povezani te kako bi nadležna tijela država članica, uključujući cestovne inspektore, imala izravan pristup u stvarnom vremenu podacima i informacijama koje sadržava ERRU.
Amandman 777
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.b (nova)
(6 b)  Kako bi se omogućila bolja i ujednačenija primjena minimalnih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 561/2006, Uredbe (EU) br. 165/2014 i Direktive 2002/15/EZ te usklađenost prijevoznika u cestovnom prometu s administrativnim zahtjevima pri upućivanju vozačâ, Komisija bi trebala razviti jedan modul IMI-ja ili nekoliko njih za podnošenje izjava o upućivanju kao i elektroničku aplikaciju kako bi inspektori tijekom provjera na cesti imali izravan pristup ERRU-u i IMI-ju u stvarnom vremenu.
Amandman 778
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7 a)  Kako bi se osiguralo pravedno natjecanje i jednaki uvjeti za radnike i poduzeća potrebno je ostvariti napredak u pogledu pametne provedbe i pružiti svu moguću potporu potpunom uvođenju i upotrebi sustava stupnjevanja rizika. U tom cilju provedbenim tijelima treba dati pristup nacionalnim elektroničkim registrima (NER) u stvarnom vremenu, uz istovremenu maksimalnu upotrebu Europskog registra cestovnih prijevoznika (ERRU).
Amandman 779
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.a (nova)
(8a)   Pravila za upućivanje radnika koja se primjenjuju na cestovni promet trebala bi biti uravnotežena i jednostavna, uz nisko administrativno opterećenje za države članice i prijevozna poduzeća. Ona ne bi trebala biti usmjerena na odvraćanje od prijevoza izvan države poslovnog nastana.
Amandman 780
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.
9.   Osim toga, bilo je i poteškoća u primjeni pravila o upućivanju radnika iz Direktive 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća15 te pravila o administrativnim zahtjevima iz Direktive 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća16 na sektor cestovnog prometa izrazito mobilne naravi. Neujednačene nacionalne mjere koje se odnose na primjenu i provedbu odredaba o upućivanju radnika u sektoru cestovnog prometa prouzročile su velika administrativna opterećenja za prijevoznike nerezidente Unije. Zbog toga je nepotrebno ograničena sloboda pružanja prekograničnih usluga cestovnog prijevoza, što ima negativne posljedice na radna mjesta.
(9)  Osim toga, bilo je i poteškoća u primjeni pravila o upućivanju radnika iz Direktive 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća15 te pravila o administrativnim zahtjevima iz Direktive 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća16 na sektor cestovnog prometa izrazito mobilne naravi. Neujednačene nacionalne mjere koje se odnose na primjenu i provedbu odredaba o upućivanju radnika u sektoru cestovnog prometa prouzročile su pravnu nesigurnost, narušavanje tržišnog natjecanja u prometnom sektoru i velika administrativna opterećenja za prijevoznike nerezidente Unije. Zbog toga je nepotrebno ograničena sloboda pružanja prekograničnih usluga cestovnog prijevoza, što ima negativne posljedice na radna mjesta i konkurentnost prijevoznih poduzeća. Potrebno je uskladiti administrativne zahtjeve i mjere kontrole kako bi se izbjegla izloženost prijevoznika nepotrebnim ili proizvoljnim odgodama.
_________________
_________________
15 Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1.).
15 Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1.).
16 Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) (SL L 159, 28.5.2014., str. 11.).
16 Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) (SL L 159, 28.5.2014., str. 11.).
Amandman 781
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.a (nova)
(9 a)  Razmjena podataka i informacija, administrativna suradnja i uzajamna pomoć između država članica u cilju potpunog pridržavanja pravila trebale bi se odvijati preko Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI), čiju pravnu osnovu čini Uredba (EU) br. 1034/2012. Isto tako, IMI bi trebao se trebao koristiti za podnošenje i ažuriranje izjava o upućivanju između prijevoznika i nadležnih tijela u državama članicama primateljicama. Za ostvarenje navedenog cilja bio bi potreban razvoj paralelnog i javnog sučelja unutar sustava IMI kojem bi pristup imali prijevoznici.
Amandman 782
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.b (nova)
(9 b)  Svi dionici u lancu dostave za robu trebali bi u jednakoj mjeri snositi odgovornost za povredu pravila utvrđenih ovom Direktivom. To bi trebalo važiti i u slučaju kad su dionici svjesni povreda ili kad bi ih, s obzirom na sve relevantne okolnosti, trebali biti svjesni.
Amandman 783
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.c (nova)
(9 c)  Kako bi se osiguralo da se mjere kontrole za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prijevoza ispravno primjenjuju, kako je definirano u direktivama 96/71/EZ i 2014/67/EU, trebalo bi ojačati kontrole i suradnju na razini Unije u cilju borbe protiv prijevara povezanih s upućivanjem vozača.
Amandman 784
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.d (nova)
(9d)  Ugovaratelje bi trebalo poticati da djeluju društveno odgovorno koristeći prijevoznike koji poštuju pravila utvrđena ovom Direktivom. Kako bi ugovaratelji lakše mogli pronaći takve prijevoznike, Komisija bi trebala procijeniti postojeće instrumente i najbolje prakse kojima se promiče društveno odgovorno ponašanje svih dionika u lancu dostave za robu s ciljem uspostavljanja europske platforme pouzdanih prijevozničkih poduzeća, po potrebi.
Amandman 785
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.e (nova)
(9e)  Nepoštovanjem pravila o poslovnom nastanu međunarodnih prijevozničkih poduzeća stvaraju se razlike diljem unutarnjeg tržišta i doprinosi se nepravednosti u tržišnom natjecanju među poduzećima. Stoga je potrebno postrožiti uvjete o poslovnom nastanu međunarodnih prijevozničkih poduzeća i olakšati njihov nadzor, posebno kako bi se suzbilo stvaranje fiktivnih poduzeća.
Amandman 786
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.a (nova)
(10a)   S obzirom na to da postoji nedostatak vozača u Europi, trebalo bi znatno poboljšati radne uvjete kako bi se povećala privlačnost tog zanimanja.
Amandman 787
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 11.
(11)  Radi osiguranja djelotvorne i proporcionalne provedbe Direktive 96/71/EZ u sektoru cestovnog prometa potrebno je utvrditi pravila specifična za taj sektor koja održavaju posebnost izrazito mobilne radne snage u sektoru cestovnog prometa te osiguravaju ravnotežu između socijalne zaštite vozača i slobode prijevoznika da pružaju prekogranične usluge.
(11)  Radi osiguranja djelotvorne i proporcionalne provedbe Direktive 96/71/EZ u sektoru cestovnog prometa potrebno je utvrditi pravila specifična za taj sektor koja održavaju posebnost izrazito mobilne radne snage u sektoru cestovnog prometa te osiguravaju ravnotežu između socijalne zaštite vozača i slobode prijevoznika da pružaju prekogranične usluge. Odredbe o upućivanju radnika predviđene Direktivom 96/71/EZ i odredbe o provedbi tih odredbi iz Direktive 2014/67/EU trebale bi se primjenjivati na sektor cestovnog prometa u skladu s ovom Direktivom.
Amandman 788
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.
(12)  Takvi bi se uravnoteženi kriteriji trebali temeljiti na konceptu dovoljne povezanosti vozača s područjem države članice domaćina. Stoga bi trebalo utvrditi vremensko ograničenje nakon kojeg se na međunarodni cestovni prijevoz primjenjuju pravila države članice domaćina u pogledu minimalne plaće i minimalnog plaćenog godišnjeg odmora. To se vremensko ograničenje ne bi trebalo primjenjivati na kabotažu, kako je definirana uredbama (EZ) br. 1072/2009 i (EZ) br. 1073/2009 jer se čitav prijevoz obavlja u državi članici domaćinu. Stoga bi se pravila države članice domaćina u pogledu minimalne plaće i minimalnog plaćenog godišnjeg odmora trebala primjenjivati na kabotažu bez obzira na učestalost i trajanje prijevoza koji obavlja vozač.
(12)  Takvi bi se uravnoteženi kriteriji trebali temeljiti na konceptu dovoljne povezanosti vozača s područjem države članice domaćina. Ta dovoljna povezanost postoji u slučaju kabotaže, kako je definirana uredbama (EZ) br. 1072/2009 i (EZ) br. 1073/2009 jer se čitav prijevoz obavlja u državi članici domaćinu. Stoga bi se Direktiva 96/71/EZ i Direktiva 2014/67/EU trebale primjenjivati na kabotažu.
Amandman 789
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.a (nova)
(12a)  U slučaju međunarodnog prijevoza, dominantna povezanost vozača u bilateralnom međunarodnom prijevozu postojala bi s državom članicom poslovnog nastana prijevozničkog poduzeća jer se vozač redovito vraća u nju. Vozač može obavljati bilateralni prijevoz više puta tijekom jednog putovanja. S druge strane, postoji dovoljna povezanost s državnim područjem države članice domaćina ako vozač u toj državi članici obavlja druge vrste prijevoza, osobito nebilateralni međunarodni prijevoz.
Amandman 790
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.b (nova)
(12b)  Kako bi se zajamčila učinkovita upotreba sredstava u području prijevoza, uzela u obzir stvarna primjena i smanjio broj praznih vožnji, što je važan element u pogledu postizanja ciljeva Pariškog sporazuma povezanih sa smanjenjem emisija CO2, trebao bi biti moguć ograničen broj dodatnih aktivnosti cestovnog prijevoza bez primjenjivanja pravila o upućivanju. Takve aktivnosti obuhvaćaju prijevoz tijekom razdoblja trajanja bilateralnog međunarodnog prijevoza iz države članice poslovnog nastana ili nakon njega te prijevoz prije povratnog putovanja u državu članicu poslovnog nastana.
Amandman 791
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.c (nova)
(12c)  U slučaju da vozač sudjeluje u kombiniranom prijevozu, priroda usluge koja se pruža tijekom početne ili završne cestovne dionice usko je povezana s državom članicom poslovnog nastana ako se sama cestovna dionica odnosi na bilateralni prijevoz. S druge strane, postoji dovoljna povezanost s državnim područjem države članice domaćina ako se prijevoz na cestovnoj dionici odvija unutar države članice domaćina ili kao dio nebilateralnog međunarodnog prijevoza te bi se stoga u takvom slučaju trebala primjenjivati pravila o upućivanju.
Amandman 792
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.d (nova)
(12d)   Budući da nema dovoljne povezanosti vozača s područjem države članice provoza, aktivnosti provoza ne treba sagledavati u kontekstu upućivanja radnika. Ujedno bi trebalo razjasniti da činjenica da putnici izlaze iz autobusa tijekom stajanja iz higijenskih razloga ne mijenja vrstu prijevoza.
Amandman 793
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.e (nova)
(12e)  Cestovni promet vrlo je mobilan sektor koji zahtijeva zajednički pristup određenim aspektima u sektoru u pogledu primitaka od rada. Prijevoznicima je potrebna pravna sigurnost u pogledu pravila i zahtjeva koje trebaju poštovati. Takva pravila i zahtjevi trebaju biti jasni, razumljivi i lako dostupni prijevoznicima te bi se njima trebale omogućiti učinkovite provjere. Važno je da se novim pravilima ne uvodi nepotrebno administrativno opterećenje i da se njima uzimaju u obzir interesi malih i srednjih poduzeća.
Amandman 794
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.f (nova)
(12f)  Ako su, u skladu s nacionalnim pravom, tradicijama i praksama, uključujući poštovanje autonomije socijalnih partnerâ, uvjeti zaposlenja navedeni u članku 3. Direktive 96/71/EZ utvrđeni u kolektivnim ugovorima u skladu s člankom 3. stavcima 1. i 8. te Direktive, u skladu s Direktivom 2014/67/EU države članice trebale bi zajamčiti da su ti uvjeti dostupni na pristupačan i transparentan način prijevoznicima iz drugih država članica i upućenim vozačima te bi u tom pogledu trebale tražiti uključenost socijalnih partnerâ. Relevantne informacije trebale bi osobito obuhvaćati različite naknade i njihove sastavne elemente, uključujući elemente naknada utvrđene u primjenjivim kolektivnim ugovorima na lokalnoj ili regionalnoj razini, metode izračunavanja naknada koje treba isplatiti te prema potrebi propisane kriterije za klasifikaciju u različitim kategorijama plaća. U skladu s Direktivom (EU) 2018/957/EU o izmjeni Direktive 96/71/EZ, prijevoznike se ne bi trebalo kažnjavati zbog neusklađenosti s elementima naknade, metodom koja se upotrebljava za izračun naknade koju treba isplatiti i prema potrebi propisanim kriterijima za klasifikaciju u različitim kategorijama plaća koji nisu javno dostupni.
Amandman 795
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.
(13)  Radi osiguranja djelotvorne i učinkovite provedbe sektorskih pravila o upućivanju radnika te izbjegavanja neproporcionalnih administrativnih opterećenja za prijevoznike nerezidente trebalo bi utvrditi posebne administrativne zahtjeve i zahtjeve u pogledu kontrole u sektoru cestovnog prometa, uz potpuno iskorištavanje alata za kontrolu kao što je digitalni tahograf.
(13)  Radi osiguranja djelotvorne i učinkovite provedbe sektorskih pravila o upućivanju radnika te izbjegavanja neproporcionalnih administrativnih opterećenja za prijevoznike nerezidente trebalo bi utvrditi posebne administrativne zahtjeve i zahtjeve u pogledu kontrole u sektoru cestovnog prometa, uz potpuno iskorištavanje alata za kontrolu kao što je digitalni tahograf. Kako bi imale kontrolu nad složenim obvezama utvrđenima u ovoj Direktivi i Direktivi 96/71, države članice cestovnim prijevoznicima trebaju nametnuti isključivo one administrativne zahtjeve koji su navedeni u ovoj Direktivi i koji su prilagođeni sektoru cestovnog prometa.
Amandman 796
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.a (nova)
(13a)   Da bi administrativno opterećenje i zahtjevi u pogledu postupanja s dokumentima bili za vozače što je moguće manji, prijevoznici stavljaju na raspolaganje sve potrebne dokumente navedene u ovoj Direktivi, na zahtjev nadležnih tijela u državi članici nastana prijevoznika, u okviru uzajamne pomoći i suradnje između država članica utvrđenom u glavi III. Direktive 2014/67/EU.
Amandman 797
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.b (nova)
(13b)   Kako bi se olakšala provedba, primjena i izvršavanje ove Direktive, u državama članicama trebalo bi koristiti Informacijski sustav unutarnjeg tržišta uspostavljen Uredbom (EU) br. 1024/2012 za bolju razmjenu informacija između lokalnih i regionalnih tijela na prekograničnoj razini. Moglo bi također biti korisno proširiti obilježja Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i na podnošenje i prosljeđivanje jednostavnih izjava.
Amandman 798
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.c (nova)
(13c)   Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za prijevoznike koji su često mala i srednja poduzeća, bilo bi prikladno pojednostaviti postupak kojim prijevoznici šalju izjave o upućivanju s pomoću standardiziranih obrazaca s određenim unaprijed utvrđenim elementima prevedenim na sve službene jezike Unije.
Amandman 799
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.d (nova)
(13d)   Opća provedba i primjena pravila o upućivanju radnika na cestovni promet mogla bi utjecati na strukturu sektora cestovnog teretnog prometa u Uniji. Stoga bi države članice i Komisija trebali pomno nadzirati utjecaj tog procesa.
Amandman 800
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.e (nova)
(13e)   Provedba bi trebala biti usmjerena na inspekcijski nadzor u prostorijama prijevoznika. Provjere na cesti ne bi trebalo isključiti, ali trebalo bi ih provoditi na nediskriminirajući način samo za teretne listove ili njihove elektroničke verzije, potvrde o predregistraciji i potvrde za vraćanje u zemlju poslovnog nastana prijevoznika ili boravišta vozača. Provjerama na cesti trebalo bi u prvom redu kontrolirati podatke s tahografa koji su važni za utvrđivanje aktivnosti vozača i vozila u razdoblju od četiri tjedna te zemljopisne pokrivenosti pri toj aktivnosti. Bilježenje šifre zemlje može biti od pomoći.
Amandman 801
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.f (nova)
(13f)   Komisija bi trebala opetovano ocjenjivati utjecaj primjene i provedbe pravila o upućivanju radnika u sektoru cestovnog prometa te o njemu izvještavati Parlament i Vijeće, a trebalo bi i predložiti njihovo dodatno pojednostavnjenje i smanjenje administrativnog opterećenja.
Amandman 802
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.g (nova)
(13g)   Kako bi se zauzeo poseban pristup prema sektoru cestovnog prometa, u kojemu je kretanje temelj posla vozača, potrebno je da se primjena Direktive 96/71/EU na sektor cestovnog prometa podudara s datumom stupanja na snagu izmjene sadašnje Direktive 2006/22/EZ u vezi sa zahtjevima za provedbu i o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EU i Direktive 2014/67/EU za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa.
Amandman 803
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.h (nova)
(13h)   Kako bi se prilozi ovoj Direktivi prilagodili razvoju najbolje prakse, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u vezi s izmjenom tih priloga. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.\*. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
Amandman 804
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 14.a (nova)
(14a)  Razmjena informacija u okviru učinkovite administrativne suradnje i uzajamne pomoći među državama članicama trebala bi biti u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka utvrđenima u Uredbi (EU) 2016/679.
Amandman 805
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 14.b (nova)
(14b)   Svi partneri u lancu opskrbe trebali bi poštovati pravila zaštite dobrih socijalnih uvjeta diljem europskog tržišta cestovnog prijevoza tereta. Kako bi se stvorilo gospodarski i društveno održivo europsko unutarnje tržište, trebalo bi uspostaviti i primjenjivati lanac odgovornosti kojim bi bili obuhvaćeni svi akteri u logističkom lancu. Primjenom transparentnosti i odgovornosti i većom socijalnom i ekonomskom ravnopravnošću povećat će se privlačnost zanimanja vozača i promicati zdravo tržišno natjecanje.
Amandman 806
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. − točka 3. − podtočka a
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 2. – stavak 1. – podstavak 2.
Ove provjere svake godine obuhvaćaju širok i reprezentativan presjek mobilnih radnika, vozača, poduzeća i vozila koji su obuhvaćeni područjem primjene uredbi (EZ) br. 561/2006 i (EU) br. 165/2014 te mobilnih radnika i vozača koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2002/15/EZ.
Ove provjere svake godine obuhvaćaju širok i reprezentativan presjek mobilnih radnika, vozača, poduzeća i vozila koji su obuhvaćeni područjem primjene uredbi (EZ) br. 561/2006 i (EU) br. 165/2014 te, u slučaju provjere u prostorijama prijevoznika, mobilnih radnika i vozača koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2002/15/EZ. Države članice organiziraju provjere na cesti u pogledu provedbe Direktive 2002/15/EZ tek nakon uvođenja tehnologije kojom se omogućuje provedba djelotvornih provjera. Dotad se te provjere provode samo u prostorijama prijevoznih poduzeća.
Amandman 807
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. − točka 3. − podtočka b
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 2. – stavak 3. – podstavak 1.
Svaka država članica organizira provjere tako da se provjeri najmanje 3 % radnih dana vozača vozila koji su obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EZ) br. 561/2006, Uredbe (EU) br. 165/2014 i Direktive 2002/15/EZ.
Svaka država članica organizira provjere tako da se provjeri najmanje 3 % radnih dana vozača vozila koji su obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EZ) br. 561/2006, Uredbe (EU) br. 165/2014 i Direktive 2002/15/EZ. Nakon provjere na cesti i ako nije u mogućnosti predočiti traženi dokument ili više njih, vozaču će se dozvoliti da nastavi s prijevozom, a prijevoznik u državi članici poslovnog nastana dužan je dostaviti tražene dokumente preko nadležnih tijela.
Amandman 808
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. − točka 3. − podtočka c
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 2. – stavak 4.
4.  Podaci podneseni Komisiji u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 561/2006 uključuju broj provjerenih vozača na cesti, broj provjera u prostorijama poduzeća, broj provjerenih radnih dana te broj i vrstu prijavljenih povreda, uz zabilješku o tome jesu li se prevozili teret ili putnici.
4.  Podaci podneseni Komisiji u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 561/2006 uključuju broj vozača provjerenih na cesti, broj provjera u prostorijama poduzeća, broj provjerenih radnih dana u prostorijama poduzeća te broj i vrstu prijavljenih povreda, uz zabilješku o tome jesu li se prevozili teret ili putnici.
Amandman 809
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.a (nova)
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 5.
(3a)  članak 5. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 5.
„Članak 5.
Usklađene provjere
Usklađene provjere
Države članice najmanje šest puta u godini poduzimaju usklađene cestovne provjere vozila i vozača koji ulaze u područje primjene Uredbe (EEZ) br. 3820/85 ili Uredbe (EEZ) br. 3821/85. Takve se provjere poduzimaju u isto vrijeme od strane provedbenih tijela dviju ili više država članica, od kojih svaka djeluje na vlastitom državnom području.
Države članice najmanje šest puta u godini poduzimaju usklađene cestovne provjere i provjere u prostorijama poduzeća u kojima se provjeravaju vozila i vozači koji ulaze u područje primjene Uredbe (EZ) br. 561/2006 ili Uredbe (EU) br. 165/2014. Takve se provjere poduzimaju u isto vrijeme od strane provedbenih tijela dviju ili više država članica, od kojih svaka djeluje na vlastitom državnom području. Sažeti rezultati usklađenih provjera objavljuju se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.
Amandman 810
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 6. – stavak 1.
1.  Provjere u prostorijama poduzeća planiraju se zbog prošlih iskustava s različitim vrstama prijevoza i poduzeća. One se provode i ako se pri provjerama na cestama utvrde ozbiljne povrede uredbi (EZ) br. 561/2006 ili (EU) br. 165/2014 ili Direktive 2002/15/EZ.”;
1.  Provjere u prostorijama poduzeća planiraju se zbog prošlih iskustava s različitim vrstama prijevoza i poduzeća. One se provode i ako se pri provjerama na cestama utvrde ozbiljne povrede uredbi (EZ) br. 561/2006 i (EU) br. 165/2014.
Amandman 811
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.a (nova)
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 7. – stavak 1. – točka b
(4a)  u članku 7. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
(b)  slati dvogodišnja statistička izvješća Komisiji na temelju članka 16. stavka 2. Uredbe (EEZ) br. 3820/85;
„(b) slati dvogodišnja statistička izvješća Komisiji na temelju članka 17. Uredbe (EZ) br. 561/2006;
Amandman 812
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6. – podtočka -a (nova)
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 8. – stavak 1. – uvodni dio
(-a)  u članku 8. stavku 1. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:
1.  Obostrano dostupni podaci na temelju članka 17. stavka 3. Uredbe (EEZ) br. 3820/85 ili članka 19. stavka 3. Uredbe (EEZ) br. 3821/85 razmjenjuju se između tijela prijavljenih Komisiji u skladu s člankom 7. stavkom 2.:
1.  Obostrano dostupni podaci na temelju članka 22. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 561/2006 ili članka 40. Uredbe (EU) br. 165/2014 razmjenjuju se između tijela prijavljenih Komisiji u skladu s člankom 7.:
Amandman 813
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. − točka 6. − podtočka a
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 8. – stavak 1. – točka b
(b)  na temelju obrazloženog zahtjeva države članice u pojedinačnim slučajevima.”;
(b)  na poseban zahtjev države članice u pojedinačnim slučajevima ako zatražene informacije nisu dostupne preko izravne provjere nacionalnih elektroničkih registara iz članka 16. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1071/2009.
Amandman 814
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6. − podtočka b
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 8. – stavak 1.a – podstavak 1.
1a.  Država članica dostavlja podatke koje su zatražile druge države članice u skladu sa stavkom 1. točkom (b) ovog članka u roku od 25 radnih dana od primitka zahtjeva u slučajevima koji zahtijevaju detaljan pregled ili uključuju provjeru u prostorijama predmetnih poduzeća. Države članice mogu se međusobno dogovoriti o kraćem roku. U hitnim slučajevima ili kad je potrebna jednostavna provjera u registrima, kao što je sustav stupnjevanja rizika, zahtijevani podaci dostavljaju se u roku od tri radna dana.
1a.  Država članica dostavlja podatke koje su zatražile druge države članice u skladu sa stavkom 1. točkom (b) ovog članka u roku od 10 radnih dana od primitka zahtjeva. U opravdanim slučajevima koji zahtijevaju detaljan pregled ili uključuju provjeru u prostorijama predmetnih poduzeća određuje se rok od 20 radnih dana. Države članice mogu se međusobno dogovoriti o kraćem roku. U hitnim slučajevima ili kad je potrebna jednostavna provjera u registrima, kao što je sustav stupnjevanja rizika, zahtijevani podaci dostavljaju se u roku od tri radna dana.
Amandman 815
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6. − podtočka b
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 8. – stavak 1.a – podstavak 2.
Ako država članica kojoj je podnesen zahtjev smatra da zahtjev nije dovoljno obrazložen, o tome u roku od 10 radnih dana obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev. Država članica koja je podnijela zahtjev dužna je dodatno potkrijepiti zahtjev. Ako to nije moguće, država članica može odbiti zahtjev.
Ako država članica kojoj je podnesen zahtjev smatra da zahtjev nije dovoljno obrazložen, o tome u roku od pet radnih dana obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev. Država članica koja je podnijela zahtjev dužna je dodatno potkrijepiti zahtjev. Ako to nije moguće, država članica može odbiti zahtjev.
Amandman 816
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6. − podtočka b
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 8. – stavak 1.a – podstavak 3.
Ako je teško ili nemoguće ispuniti zahtjev za podatke ili provesti provjere, inspekcije ili istrage, predmetna država članica o tome u roku od 10 radnih dana te navodeći obrazloženje obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev. Predmetne države članice međusobno raspravljaju kako bi pronašlo rješenje za eventualne poteškoće.
Ako je teško ili nemoguće ispuniti zahtjev za podatke ili provesti provjere, inspekcije ili istrage, predmetna država članica o tome u roku od pet radnih dana te navodeći obrazloženje obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev i navodi utemeljene razloge zbog kojih je teško ili nemoguće pružiti relevantne informacije. Predmetne države članice međusobno raspravljaju kako bi pronašlo rješenje za eventualne poteškoće.
Amandman 817
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6. − podtočka b
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 8. – stavak 1.a – podstavak 3.a (novi)
Ako Komisija postane svjesna trajnog problema u pogledu razmjene informacija ili trajnog odbijanja pružanja informacija, može poduzeti sve potrebne mjere za rješavanje situacije, uključujući, ako je prikladno, pokretanje istrage i po potrebi izricanje sankcija državama članicama.
Amandman 818
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6. – podtočka ba (nova)
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 8. – stavak 2.
(ba)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2.  Države članice teže uspostavljanju sustava za elektroničku razmjenu podataka. U skladu s postupkom navedenim u članku 12. stavku 2., Komisija utvrđuje zajedničku metodologiju za učinkovitu razmjenu podataka.
2.  Odstupajući od članka 21. Direktive 2014/67/EU razmjena informacija među nadležnim tijelima država članica o kojoj je riječ u stavcima 1. i 1.a ovog članka provodi se u okviru Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI) utemeljenog Uredbom (EU) br. 1024/2012. Nadležna tijela države članice imaju izravan pristup u stvarnom vremenu podacima u nacionalnim elektroničkim registrima preko Europskog registra cestovnih prijevoznika (ERRU), kako je navedeno u članku 16. Uredbe (EZ) br. 1071/2009.
Amandman 819
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6. – podtočka bb (nova)
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 8. – stavak 2.a
(bb)  u članku 8. dodaje se sljedeći stavak:
„2.a Komisija izrađuje elektroničku aplikaciju koju dijele sve države članice EU-a, zahvaljujući kojoj će inspektori do 2020. tijekom provjera na cesti i u prostorijama prijevoznika imati izravan pristup ERRU-u i IMI-ju u stvarnom vremenu. Ta će aplikacija biti izrađena u okviru pilot-projekta.”
Amandman 820
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 7. − podtočka a
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 9. – stavak 1. – podstavak 2.
Komisija provedbenim aktima utvrđuje zajedničku formulu za izračun stupnja rizika poduzeća koja uzima u obzir broj, težinu i učestalost povreda kao i rezultate kontrola u kojima nije otkrivena povreda te je li poduzeće za cestovni prijevoz u svim vozilima upotrebljavalo pametni tahograf u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) br. 165/2014. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 2. Direktive.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15.a kojima se utvrđuje zajednička formula za izračun stupnja rizika poduzeća koja uzima u obzir broj, težinu i učestalost povreda kao i rezultate kontrola u kojima nije otkrivena povreda te je li poduzeće za cestovni prijevoz u vozilima upotrebljavalo pametni tahograf u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) br. 165/2014.
Amandman 821
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka ba (nova)
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 9. – stavak 3. – podstavak 1.
(ba)  u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
3.  Početni popis povreda uredbi (EEZ) br. 3820/85 i (EEZ) br. 3821/85 naveden je u Prilogu III.
3.  Početni popis povreda uredbi (EZ) br. 561/2006 i (EU) br. 165/2014 naveden je u Prilogu III.
Amandman 822
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka bb (nova)
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 9. – stavak 3. – podstavak 2.
(bb)  u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
S ciljem davanja smjernica o procjeni težine povreda uredbi (EEZ) br. 3820/85 i (EEZ) br. 3820/85, Komisija može na odgovarajući način, u skladu s postupkom navedenim u članku 12. stavku 2., prilagoditi Prilog III. s ciljem izrade smjernica o zajedničkom stupnjevanju povreda podijeljenih po kategorijama u skladu s njihovom težinom.
S ciljem davanja smjernica o procjeni težine povreda uredbi (EZ) br. 561/2006 ili (EU) br. 165/2014, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15.a kojima se izmjenjuje Prilog III. s ciljem izrade smjernica o zajedničkom stupnjevanju povreda podijeljenih po kategorijama u skladu s njihovom težinom.
Amandman 823
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka bc (nova)
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 9. – stavak 3. – podstavak 3.
(b c)  u stavku 3. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:
Kategorija najtežih povreda treba uključivati one kod kojih nepoštovanje Uredbi (EEZ) br. 3820/85 ili (EEZ) br. 3821/85 uzrokuje ozbiljan rizik smrti ili teških tjelesnih ozljeda.
Kategorija najtežih povreda treba uključivati one kod kojih nepoštovanje uredbi (EZ) br. 561/2006 ili (EU) br. 165/2014 uzrokuje ozbiljan rizik smrti ili teških tjelesnih ozljeda.
Amandman 824
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka c
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 9. – stavak 4.
4.  Radi olakšavanja ciljanih provjera na cesti, podaci sadržani u nacionalnom sustavu stupnjevanja rizika dostupni su za vrijeme kontrole svim nadležnim tijelima predmetne države članice koja provode kontrole.
4.  Radi olakšavanja ciljanih provjera na cesti, podaci sadržani u nacionalnom sustavu stupnjevanja rizika i u nacionalnim registrima prijevoznih poduzeća i aktivnosti dostupni su za vrijeme kontrole svim nadležnim tijelima predmetne države članice koja provode kontrole barem preko elektroničke aplikacije koju dijele sve države članice i zahvaljujući kojoj imaju izravan pristup u stvarnom vremenu sustavu ERRU.
Amandman 825
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka c
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 9. – stavak 5.
5.  Države članice omogućuju nadležnim tijelima drugih država članica, na zahtjev ili izravno, pristup podacima sadržanima u nacionalnom sustavu stupnjevanja rizika u skladu s rokovima utvrđenima u članku 8.
5.  Države članice omogućuju svim nadležnim tijelima drugih država članica izravan pristup podacima sadržanima u nacionalnom sustavu stupnjevanja rizika preko interoperabilnih nacionalnih elektroničkih registara kako je navedeno u članku 16. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 (amandmani 228, 229, 230, 231). U tom pogledu razmjena informacija i podataka o prijevoznicima, povredama i stupnjevanju rizika usredotočuje se i odvija preko veze koju ERRU uspostavlja među različitim nacionalnim registrima država članica.
Amandman 826
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 8.
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 11. – stavak 3.
3.  Komisija provedbenim aktima uspostavlja zajednički pristup za evidentiranje i kontrolu razdoblja ostalih poslova kako su definirani u članku 4. točki (e) Uredbe (EZ) br. 561/2006 te razdoblja od najmanje jednog tjedna tijekom kojeg vozač nije u vozilu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 2.;
3.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15.a kojima se utvrđuje zajednički pristup za evidentiranje i kontrolu razdoblja ostalih poslova kako su definirani u članku 4. točki (e) Uredbe (EZ) br. 561/2006, uključujući oblik evidentiranja i posebne slučajeve u kojima se evidentira te evidentiranje i kontrolu razdoblja od najmanje jednog tjedna tijekom kojeg vozač nije u vozilu i nije u mogućnosti izvršiti prijevoz u njemu.
Amandman 827
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 8.a (nova)
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 12.
(8a)  članak 12. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 12.
„Članak 12.
Postupak odbora
Postupak odbora
1.  Komisiji pomaže Odbor osnovan prema članku 18. stavku 1.Uredbe (EEZ) br. 3821/85.
1.  Komisiji pomaže odbor osnovan prema članku 42. stavku 1. Uredbe (EU) br. 165/2014. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2.  Pri pozivanju na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.
2.  Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.”
Razdoblje predviđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ utvrđuje se na tri mjeseca.
3.  Odbor usvaja svoj Poslovnik.
Amandman 828
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 8.b (nova)
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 13. – točka b
(8b)  u članku 13. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
(b)  radi poticanja usklađenosti pristupa među provedbenim tijelima i usklađene interpretacije Uredbe (EEZ) br. 3820/85 među provedbenim tijelima;
„(b) radi poticanja usklađenosti pristupa među provedbenim tijelima i usklađene interpretacije Uredbe (EZ) br. 561/2006 među provedbenim tijelima;”
Amandman 829
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 8.c (nova)
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 14.
(8c)  članak 14. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 14.
„Članak 14.
Pregovori s trećim zemljama
Pregovori s trećim zemljama
Kada ova Direktiva stupi na snagu, Zajednica započinje pregovore s odgovarajućim trećim zemljama s ciljem primjene pravila koja odgovaraju onima utvrđenim u ovoj Direktivi.
Kada ova Direktiva stupi na snagu, Unija započinje pregovore s odgovarajućim trećim zemljama s ciljem primjene pravila koja odgovaraju onima utvrđenim u ovoj Direktivi.
U očekivanju završetka tih pregovora, države članice uključit će podatke o provjerama vozila iz trećih zemalja u njihova izvješća Komisiji kako je navedeno u članku 16. stavku 2. Uredbe (EEZ) br. 3820/85.
U očekivanju završetka tih pregovora, države članice uključit će podatke o provjerama vozila iz trećih zemalja u njihova izvješća Komisiji kako je navedeno u članku 17. Uredbe (EZ) br. 561/2006.
Amandman 830
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 8.d (nova)
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 15.
(8d)  članak 15. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 15.
„Članak 15.
Ažuriranje priloga
Ažuriranje priloga
Izmjene Priloga koje su potrebne radi prilagodbe razvoju najbolje prakse donose se u skladu s postupkom navedenim u članku 12. stavku 2.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15.a kojima se izmjenjuju prilozi I. i II. radi uvođenja potrebnih prilagodbi razvoju najbolje prakse.”
Amandman 831
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 8.e (nova)
Direktiva 2006/22/EZ
Članak 15.a (novi)
(8e)  umeće se sljedeći članak:
„Članak 15.a
Izvršavanje ovlasti
1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. stavka 3. i članka 15. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [datum stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 9. stavka 3. te članka 15. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 9. stavka 3. i članka 15. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”
Amandman 832
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 9. − podtočka -a (nova)
Direktiva 2006/22/EZ
Prilog I. – dio A – točka 1.
(-a)  u dijelu A točka 1. zamjenjuje se sljedećim:
(1)  dnevna i tjedna vremena vožnje, stanke i dnevni i tjedni odmori; kao i tahografski listići prethodnog dana koji se također moraju držati u vozilu u skladu s člankom 15. stavkom 7. Uredbe (EEZ) br. 3821/85 i/ili podaci za isto razdoblje moraju biti spremljeni u kartici vozača i/ili u memoriji tahografa u skladu s Dodatkom II. ovoj Direktivi i/ili na ispisima;
(1) dnevna i tjedna vremena vožnje, stanke i dnevni i tjedni odmori; kao i tahografski listići prethodnog dana koji se također moraju držati u vozilu u skladu s člankom 36. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 165/2014 i/ili podaci za isto razdoblje moraju biti spremljeni u kartici vozača i/ili u memoriji tahografa u skladu s Dodatkom II. ovoj Direktivi i/ili na ispisima;
Amandman 833
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 9. − podtočka -aa (nova)
Direktiva 2006/22/EZ
Prilog I. – dio A – točka 2.
(-aa)  u dijelu A točka 2. zamjenjuje se sljedećim:
(2)   razdoblje navedeno u članku 15. stavku 7.Uredbe (EEZ) br. 3821/85, bilo koji slučaj kada je vozilo prekoračilo dozvoljenu brzinu a koje se definira kao svako razdoblje duže od jedne minute tijekom kojeg je brzina vozila premašila 90 km/h za vozila kategorije N3 ili 105 km/h za vozila kategorije M3 (kategorije N3 i M3 definirane su u Prilogu II. dijelu A Direktive Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica1a;
(2) razdoblje navedeno u članku 36. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 165/2014, bilo koji slučaj kada je vozilo prekoračilo dozvoljenu brzinu a koje se definira kao svako razdoblje duže od jedne minute tijekom kojeg je brzina vozila premašila 90 km/h za vozila kategorije N3 ili 105 km/h za vozila kategorije M3 (kategorije N3 i M3 kako su definirane u Direktivi 2007/46/EZ1a;
__________________
__________________
1a SL L 42, 23.2.1970., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2006/28/EZ (SL L 65, 7.3.2006., str. 27.).
1a Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (Okvirna direktiva).”
Amandman 834
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka -ab (nova)
Direktiva 2006/22/EZ
Prilog I. – dio A – točka 4.
(-ab)  u dijelu A točka 4. zamjenjuje se sljedećim:
(4)  ispravna primjena tahografa (utvrđivanje mogućih zloupotreba uređaja i/ili kartice vozača i/ili tahografskih listića) ili, gdje je primjereno, postojanje isprava na koje se odnosi članak 14. stavak 5. Uredbe (EEZ) br. 3820/85;
(4) ispravna primjena tahografa (utvrđivanje mogućih zloupotreba uređaja i/ili kartice vozača i/ili tahografskih listića) ili, gdje je primjereno, postojanje isprava na koje se odnosi članak 16. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 561/2006;
Amandman 835
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka a
Direktiva 2006/22/EZ
Prilog I. – dio A – točka 6.
(6)  tjedno radno vrijeme kako je utvrđeno u člancima 4. i 5. Direktive 2002/15/EZ.”;
(6)  tjedno radno vrijeme kako je utvrđeno u člancima 4. i 5. Direktive 2002/15/EZ, pod uvjetom da je tehnološki moguće provesti učinkovite provjere.
Amandman 836
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka ba (nova)
Direktiva 2006/22/EZ
Prilog I. – dio B – stavak 2.
(ba)  u dijelu B podstavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
Države članice mogu, ako je primjereno, provjeravati zajedničku odgovornost drugih sudionika u prijevoznom lancu, kao na primjer otpremnika ili ugovaratelja, u slučaju otkrivene povrede, uključujući i provjeru da li su ugovori o pružanju prijevoza u skladu s uredbama (EEZ) br. 3820/85 i (EEZ) br. 3821/85.
Države članice mogu, ako je primjereno, provjeravati zajedničku odgovornost drugih sudionika u prijevoznom lancu, kao na primjer otpremnika ili ugovaratelja, u slučaju otkrivene povrede, uključujući i provjeru jesu li ugovori o pružanju prijevoza u skladu s uredbama (EZ) br. 561/2006 i (EU) br. 165/2014.
Amandman 837
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 2. – podstavak 1.
1a.  Ta posebna pravila primjenjuju se na vozače zaposlene u poduzećima s poslovnim nastanom u državi članici koja poduzimaju jednu od transnacionalnih mjera navedenih u članku 1. stavku 3. točka (a) Direktive 96/71/EZ.
2.  Države članice ne primjenjuju članak 3. stavak 1. prvi podstavak točke (b) i (c) Direktive 96/71/EZ na vozače u sektoru cestovnog prometa koji su zaposleni u poduzećima navedenima u članku 1. stavku 3. točki (a) te Direktive pri obavljanju međunarodne kabotaže, kako je definirana uredbama (EZ) br. 1072/2009 i (EZ) br. 1073/2009, ako razdoblje upućivanja na njihovo područje radi obavljanja takve kabotaže traje [3] dana ili kraće tijekom razdoblja od jednoga kalendarskog mjeseca.
2.  U svrhu Direktive 96/71/EZ ne smatra se da je vozač upućen kada obavlja bilateralni prijevoz.
Za svrhe ove Direktive bilateralni prijevoz u pogledu robe znači kretanje robe, na temelju ugovora o prijevozu, iz države članice poslovnog nastana, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 8. Uredbe (EZ) br. 1071/2009, u drugu državu članicu ili treću zemlju ili iz druge države članice ili treće zemlje u državu članicu poslovnog nastana.
2a.  Od datuma na koji vozači ručno bilježe prelazak granice, u skladu s člankom 34. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 165/2014 države članice također primjenjuju izuzeće iz stavka 2. u odnosu na robu ako:
—  vozač koji obavlja bilateralni prijevoz usto obavlja jednu aktivnost utovara i/ili istovara u državama članicama ili trećim zemljama koje prijeđe pod uvjetom da vozač ne utovaruje robu niti je istovaruje u istoj državi članici.
Ako nakon bilateralnog prijevoza koji je započeo u državi članici poslovnog nastana i tijekom kojeg nije obavljena nijedna druga aktivnost slijedi bilateralni prijevoz u državu članicu poslovnog nastana, izuzeće se primjenjuje na do dvije dodatne aktivnosti istovara i/ili utovara pod gore navedenim uvjetima.
To se izuzeće primjenjuje samo do datuma na koji se u vozila registrirana u državi članici prvi put ugrađuje pametni tahograf usklađen sa specifikacijama za evidentiranje prelazaka granice i dodatnih aktivnosti iz članka 8. stavka 1. podstavka 1. Uredbe (EU) 165/2014, kako je utvrđeno u članku 8. stavku 1. podstavku 2. te Uredbe. Od tog se datuma izuzeće iz prvog podstavka primjenjuje isključivo na vozače koji se koriste vozilima opremljenima pametnim tahografom u skladu s člancima 8., 9. i 10. te Uredbe.
2b.  Vozač koji povremeno ili redovno obavlja aktivnosti međunarodnog prijevoza putnika, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 1073/2009, neće se smatrati upućenim za potrebe Direktive 96/71/EZ ako:
—  se putnici ukrcavaju u državi članici poslovnog nastana i iskrcavaju u drugoj državi članici ili trećoj zemlji; ili
—  se putnici ukrcavaju u državi članici ili trećoj zemlji i iskrcavaju u državi članici poslovnog nastana; ili
–  putnici se ukrcavaju i iskrcavaju u državi članici poslovnog nastana za svrhe lokalnih izleta, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 1073/2009.
2c.  Vozač koji obavlja kabotažu kako je utvrđeno uredbama (EZ) br. 1072/2009 i (EZ) br. 1073/2009 smatra se upućenim u okviru Direktive 96/71/EZ.
2d.  Ne dovodeći u pitanje članak 2. stavak 1. Direktive 96/71/EZ, vozač se ne smatra upućenim na područje države članice u kojoj vozač obavlja tranzit bez utovara ili istovara tereta te bez ukrcaja ili iskrcaja putnika.
2e.  U slučaju u kojem vozač odrađuje početnu ili završnu cestovnu dionicu kombiniranog prijevoza, kako je utvrđeno u Direktivi 92/106/EEZ, vozač se u svrhu Direktive 96/71/EZ ne smatra upućenim ako sama cestovna dionica obuhvaća bilateralni prijevoz kako je utvrđeno u stavku 2.
2f.  Države članice jamče da su, u skladu s Direktivom 2014/67/EU, uvjeti zaposlenja navedeni u članku 3. Direktive 96/71/EZ utvrđeni u kolektivnim ugovorima u skladu s člankom 3. stavcima 1. i 8. te Direktive dostupni na pristupačan i transparentan način prijevoznicima iz drugih država članica i upućenim vozačima. Relevantne informacije trebale bi osobito obuhvaćati različite naknade i njihove sastavne elemente, uključujući elemente naknada utvrđene u primjenjivim kolektivnim ugovorima na lokalnoj ili regionalnoj razini, metode izračunavanja naknada koje treba isplatiti te prema potrebi propisane kriterije za klasifikaciju u različitim kategorijama plaća. U skladu s Direktivom (EU) 201/957/EU o izmjeni Direktive 96/71/EZ, prijevoznike se ne kažnjava zbog neusklađenosti s elementima naknade, metodom koja se upotrebljava za izračun naknade koju treba isplatiti i prema potrebi propisanim kriterijima za klasifikaciju u različitim kategorijama plaća koji nisu javno dostupni.
2g.  Poduzeća za cestovni prijevoz s poslovnim nastanom u državi koja nije članica EU-a ne smiju imati povoljniji tretman od poduzeća s poslovnim nastanom u državi članici.
Države članice provode mjere istovrijedne Direktivi 96/71/EZ i ovoj Direktivi [XX/XX] (lex specialis) u svojim bilateralnim sporazumima s trećim zemljama pri odobravanju pristupa tržištu EU-a prijevoznicima s poslovnim nastanom u takvim trećim zemljama. Države članice ujedno nastoje provesti takve istovrijedne mjere u kontekstu multilateralnih sporazuma s trećim zemljama. Države članice obavješćuju Komisiju o relevantnim odredbama svojih bilateralnih i multilateralnih sporazuma s trećim zemljama.
S ciljem jamčenja odgovarajuće kontrole nad tim istovrijednim mjerama u pogledu upućivanja koja obavljaju prijevoznici iz trećih zemalja države članice jamče da se revidirana pravila iz Uredbe (EU) XXX/XXX koja se odnose na pozicioniranje s pomoću tahografa [Uredba kojom se izmjenjuje Uredba 165/2014] provode u okviru Europskog sporazuma koji se odnosi na rad posada vozila koje sudjeluju u međunarodnom cestovnom prometu (AETR).
Amandman 838
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 2. – podstavak 2.
Kada je razdoblje upućivanja dulje od [3] dana, države članice primjenjuju članak 3. stavak 1. prvi podstavak točke (b) i (c) Direktive 96/71/EZ za cijelo razdoblje upućivanja na njihovo područje tijekom razdoblja od jednoga kalendarskog mjeseca iz prvog podstavka.
Briše se.
Amandman 839
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 3. – uvodni dio
3.   Za izračun razdobljâ upućivanja iz stavka 2.:
Briše se.
Amandman 840
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 3. – točka a
(a)   dnevno radno vrijeme kraće od šest sati provedeno na području države članice domaćina broji se kao pola dana;
Briše se.
Amandman 841
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 3. – točka b
(b)   dnevno radno vrijeme od šest sati ili više provedeno na području države članice domaćina broji se kao cijeli dan;
Briše se.
Amandman 842
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 3. – točka c
(c)  stanke i razdoblja odmora te razdoblja raspoloživosti provedena na području države članice domaćina broje se kao radno vrijeme.
Briše se.
Amandman 843
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 4. – uvodni dio
4.  Države članice mogu nametnuti samo sljedeće administrativne zahtjeve i mjere kontrole:
4.  Odstupajući od članka 9. Direktive 2014/67/EU, države članice mogu nametnuti samo sljedeće administrativne zahtjeve i mjere kontrole:
Amandman 844
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 4. – točka a – uvodni dio
(a)  obvezu cestovnog prijevoznika s poslovnim nastanom u drugoj državi članici da pošalje izjavu o upućivanju nacionalnim nadležnim tijelima najkasnije na početku upućivanja, u elektroničkom obliku, na službenom jeziku države članice domaćina ili na engleskom jeziku, a koja sadržava samo sljedeće informacije:
(a)  obvezu cestovnog prijevoznika s poslovnim nastanom u drugoj državi članici da podnese izjavu i bilo kakvu izmjenu izjave u elektroničkom obliku s pomoću Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1024/2012 nacionalnim nadležnim tijelima države članice u koju je vozač upućen najkasnije na početku upućivanja, u elektroničkom obliku, na službenom jeziku Europske unije, a koja sadržava samo sljedeće informacije:
Amandman 845
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 4. – točka a – podtočka i.
i.  naziv cestovnog prijevoznika;
i.  naziv cestovnog prijevoznika prema njegovu poreznom identifikacijskom broju ili broju licencije Zajednice;
Amandman 846
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 4. – točka a – podtočka iii.
iii.  predviđeni broj i identitete upućenih vozača;
iii.  informacije o upućenom vozaču, uključujući sljedeće: identitet, zemlju boravišta, zemlju plaćanja socijalnih doprinosa, broj socijalnog osiguranja i broj vozačke dozvole;
Amandman 847
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 4. – točka a – podtočka iv.
iv.  predviđeno trajanje, predviđeni datum početka i kraja upućivanja;
iv.  predviđeni datum početka i kraja upućivanja te predviđeno trajanje i mjerodavno pravo u pogledu ugovora o zapošljavanju;
Amandman 848
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 4. – točka a – podtočka iv.a (nova)
iv.a  za prijevoznike u cestovnom prijevozu tereta: identitet i podatke o kontaktu primatelja, pod uvjetom da prijevoznik ne koristi elektronički teretni list;
Amandman 849
Prijedlog direktive
Članak 2 – stavak 4. – točka a – podtočka vi.a (nova)
vi.a  za prijevoznike u cestovnom prijevozu tereta: adrese utovara i istovara, pod uvjetom da prijevoznik ne koristi elektronički teretni list.
Amandman 850
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 4. – točka b
(b)  obvezu vozača da čuva i stavi na raspolaganje, kada se to zahtijeva tijekom provjere na cesti, kopiju izjave o upućivanju u papirnatom ili elektroničkom obliku i dokaze o prijevozu koji se odvija u državi članici domaćinu kao što je elektronički teretni list (e-CMR) ili dokaze navedene u članku 8. Uredbe (EZ) br. 1072/2009 Europskog parlamenta i Vijeća;
(b)  obvezu cestovnog prijevoznika da zajamči da vozač ima na raspolaganju, kada se to zahtijeva tijekom provjere na cesti, kopiju izjave u papirnatom ili elektroničkom obliku i dokaze o prijevozu koji se odvija u državi članici domaćinu kao što je elektronički teretni list (e-CMR) ili dokaze navedene u članku 8. Uredbe (EZ) br. 1072/2009 Europskog parlamenta i Vijeća;
Amandman 851
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 4. – točka c
(c)  obvezu vozača da čuva i stavi na raspolaganje, kada se to zahtijeva tijekom provjere na cesti, zapise tahografa te posebice šifre država članica u kojima je vozač bio tijekom obavljanja međunarodnog cestovnog prijevoza ili kabotaže;
(c)  obvezu cestovnog prijevoznika da zajamči da vozač ima na raspolaganju, kada se to zahtijeva tijekom provjere na cesti, zapise tahografa te posebice šifre država članica u kojima je vozač bio tijekom obavljanja međunarodnog cestovnog prijevoza ili kabotaže;
Amandman 852
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 4. – točka ca (nova)
(ca)  tijekom provjera na cesti iz točaka (b) i (c) ovog članka, vozaču je dopušteno kontaktirati s glavnim uredom, upraviteljem prijevoza ili bilo kojom drugom osobom ili subjektom koji može pružiti tražene dokumente;
Amandman 854
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 4. – točka d
(d)  obvezu vozača da čuva i stavi na raspolaganje, kada se to zahtijeva tijekom provjere na cesti, kopiju ugovora o radu u papirnatom ili elektroničkom obliku ili jednakovrijednog dokumenta u smislu članka 3. Direktive Vijeća 91/533/EEZ20 , prevedene na jedan od službenih jezika države članice domaćina ili na engleski jezik;
Briše se.
__________________
20 Direktiva Vijeća 91/533/EEZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnike o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos (SL L 288, 18.10.1991., str. 32.).
Amandman 855
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 4. – točka e
(e)  obvezu vozača da stavi na raspolaganje, kada se to zahtijeva tijekom provjere na cesti, kopiju platnih lista za posljednja dva mjeseca u papirnatom ili elektroničkom obliku; tijekom provjere na cesti vozaču je dopušteno kontaktirati s glavnim uredom, upraviteljem prijevoza ili bilo kojom drugom osobom ili subjektom koji može osigurati tu kopiju;
Briše se.
Amandman 853
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 4. – točka f
(f)  obvezu cestovnog prijevoznika da, nakon razdoblja upućivanja, dostavi kopije dokumenata navedenih u točkama (b), (c) i (e) u papirnatom ili elektroničkom obliku na zahtjev tijela u državi članici domaćinu u razumnom roku.
(f)   obvezu cestovnog prijevoznika da putem javnog sučelja IMI-ja, nakon razdoblja upućivanja, [...] dostavi kopije dokumenata navedenih u točkama (b) i (c) na zahtjev tijela u državi članici domaćinu u koju je vozač upućen kao i dokumentaciju o naknadama upućenih vozača koja se odnosi na razdoblje upućivanja te njihov ugovor o radu ili jednakovrijedan dokument u smislu članka 3. Direktive Vijeća 91/533/EEZ1a, radne naloge koji se odnose na rad vozača i dokaz o isplati plaća.
Cestovni prijevoznik pruža zatraženu dokumentaciju koristeći se javnim sučeljem IMI-ja u roku od 2 mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva.
Ako cestovni prijevoznik ne pruži svu zatraženu dokumentaciju putem javnog sučelja IMI-ja unutar utvrđenog roka, nadležna tijela države članice u koju je vozač bio upućen mogu, u skladu s člancima 6. i 7. Direktive 2014/67, zatražiti pomoć nadležnih tijela države članice poslovnog nastana prijevoznika. Ako je takav zahtjev podnesen putem javnog sučelja IMI-ja, nadležnim tijelima države članice poslovnog nastana omogućuje se pristup izjavi o upućivanju ili drugim relevantnim informacijama koje prijevoznik podnosi putem javnog sučelja IMI-ja.
Nadležna tijela države članice poslovnog nastana prijevoznika jamče da će dokumenti koje su zatražila nadležna tijela države članice u koju je vozač upućen biti pruženi putem IMI-ja u roku od 25 radnih dana od dana podnošenja zahtjeva.
__________________
1a Direktiva Vijeća 91/533/EEZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnike o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos (SL L 288, 18.10.1991., str. 32.).
Amandman 856
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 5.
5.  Za potrebe točke (a) stavka 4. cestovni prijevoznik može dostaviti izjavu o upućivanju koja obuhvaća razdoblje od najviše šest mjeseci.
5.  Za potrebe točke (a) stavka 4. cestovni prijevoznik može dostaviti izjavu o upućivanju koja obuhvaća razdoblje od najviše šest mjeseci.
Amandman 857
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 5.a (novi)
5.a  Informacije iz izjava pohranjuju se u repozitorij IMI-ja u svrhu provjera na razdoblje od 18 mjeseci i izravno su i u stvarnom vremenu dostupne svim nadležnim tijelima drugih država članica određenim prema članku 3. Direktive 2014/67/EU, članku 18. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 i članku 7. Direktive 2006/22/EZ.
Nacionalno nadležno tijelo može socijalnim partnerima u skladu s nacionalnim pravom i praksama odobriti pristup informacijama pod uvjetom:
–  da su informacije povezane s upućivanjem na područje predmetne države članice;
–  da se informacije upotrebljavaju s ciljem provedbe pravila o upućivanju; i
–  da je obrada podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.
Amandman 858
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 5.b (novi)
5.b  Komisija donosi provedbene akte za razvoj standardiziranih obrazaca na svim službenim jezicima Unije koji će se koristiti za podnošenje izjava preko javnog sučelja IMI-ja, određivanje funkcionalnosti izjave u sustavu IMI i načina na koji se informacije iz stavka 4. točke (a) podtočaka i. do vi.a prikazuju u izjavi te osigurava da se informacije iz izjava automatski prevode na jezik države članice domaćina. Provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 2.a stavka 2.
Amandman 859
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 5.c (novi)
5.c   Države članice moraju spriječiti nepotrebna kašnjenja u provedbi mjera kontrole koje mogu utjecati na trajanje upućivanja i predviđene datume upućivanja.
Amandman 860
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 5.d (novi)
5.d   Nadležna tijela država članica usko surađuju, međusobno si pomažu te razmjenjuju sve relevantne informacije u skladu s uvjetima utvrđenima Direktivom 2014/67/EU i Uredbom (EZ) br. 1071/2009.
Amandman 861
Prijedlog direktive
Članak 2.a (novi)
Članak 2.a
1.   Komisiji pomaže odbor osnovan prema članku 42. stavku 1. Uredbe (EU) br. 165/2014. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Amandman 862
Prijedlog direktive
Članak 2.b (novi)
Članak 2.b
Države članice propisuju sankcije za pošiljatelje, špeditere, izvođače i podizvođače zbog nepoštovanja odredbi iz članka 2. ove Direktive ako su svjesni da usluge prijevoza koje naručuju krše propise ove Direktive, ili ako bi toga, prema svim relevantnim okolnostima, trebali biti svjesni.
Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju u slučaju povrede odredaba ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Te su sankcije učinkovite, proporcionalne, odvraćajuće i nediskriminirajuće.
Amandman 863
Prijedlog direktive
Članak 2.c (novi)
Članak 2.c
Komisija ocjenjuje postojeće instrumente i najbolje prakse kojima se promiče društveno odgovorno ponašanje svih dionika u lancu dostave za robu i, prema potrebi, podnosi zakonodavni prijedlog o uspostavi europske platforme povjerenja unutar ... [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive].
Amandman 864
Prijedlog direktive
Članak 2.d (novi)
Članak 2.d
Pametna provedba
1.   Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2014/67/EU države članice osiguravaju primjenu usklađene nacionalne provedbene strategije na svojem državnom području kako bi se dodatno potaknula provedba obveza predviđenih člankom 2. ove Direktive. U toj je strategiji naglasak na poduzećima s visokim stupnjem rizika iz članka 9. Direktive 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.
2.   Sve države članice jamče da provjere predviđene člankom 2. Direktive 2006/22/EZ po potrebi uključuju provjeru upućivanja i da se te provjere provode bez diskriminacije, posebice bez diskriminacije na temelju registarskih pločica vozila koja se upotrebljavaju u okviru upućivanja.
3.   Države članice ciljaju na poduzeća koja su klasificirana kao poduzeća s povećanim rizikom od kršenja odredbi iz članka 2. ove Direktive, a koje se na njih primjenjuju. U tom cilju države članice, u okviru sustava stupnjevanja rizika koji su uvele na temelju članka 9. Direktive 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i koji je proširen u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, rizik od takvih povreda smatraju rizikom samim po sebi.
4.   Za potrebe stavka 3. države članice imaju pristup relevantnim informacijama i podacima koji se bilježe, obrađuju ili pohranjuju u pametnom tahografu iz poglavlja II. Uredbe (EU) br. 165/2014, izjavama o upućivanju iz članka 2. stavka 4. ove Direktive i u elektroničkim dokumentima o prijevozu, npr. elektroničkim teretnim listovima u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom.
5.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se određuju obilježja podataka kojima države članice imaju pristup, uvjeti za njihovu upotrebu i tehničke specifikacije za njihov prijenos ili pristup njima, navodeći osobito:
(a)   detaljan popis informacija i podataka kojima nacionalna nadležna tijela imaju pristup, a koji obvezno uključuju vrijeme i mjesto prelaska granice, aktivnosti utovara i istovara, registarsku oznaku vozila i podatke o vozaču;
(b)   prava nadležnih tijela na pristup, razvrstano, po potrebi, po vrsti nadležnih tijela, vrsti pristupa i namjeni za koju se podaci upotrebljavaju;
(c)   tehničke specifikacije za prijenos ili pristup podacima iz točke (a), uključujući, po potrebi, najveće dopušteno trajanje razdoblja u kojem se podaci mogu zadržati, razvrstano, po potrebi, po vrsti podataka.
6.   Pristup osobnim podacima iz ovog članka i njihovo pohranjivanje moguće je samo tijekom razdoblja koje je nužno za potrebe zbog kojih su podaci prikupljeni ili zbog kojih podliježu daljnjoj obradi. Kad više nisu potrebni za te svrhe, podaci se uništavaju.
7.   Države članice najmanje tri puta godišnje provode usklađene provjere upućivanja na cesti, koje se mogu podudarati s provjerama koje se provode u skladu s člankom 5. Direktive 2006/22/EZ. Takve provjere istodobno provode nacionalna tijela dviju ili više država članica nadležna za provedbu propisa u području upućivanja, od kojih svaka djeluje na svojem državnom području. Države članice razmjenjuju informacije o broju i vrsti povreda otkrivenih nakon provedbe usklađenih pregleda na cesti.
Sažeti rezultati usklađenih provjera objavljuju se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.
Amandman 865
Prijedlog direktive
Članak 2.e (novi)
Članak 2.e
Izmjena Uredbe (EU) br. 1024/2012
u Prilogu Uredbi (EU) br. 1024/2012 dodaju se sljedeće točke:
„12.a Direktiva 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o minimalnim uvjetima za provedbu Uredbe (EZ) br. 561/2006, Uredbe (EU) br. 165/2014 i Direktive 2002/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o socijalnom zakonodavstvu koje se odnosi na aktivnosti cestovnog prijevoza i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 88/599/EEZ: Članak 8.
12.b   Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2006/22/EZ u vezi sa zahtjevima za provedbu i o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa: članak 2. stavak 5.
Amandman 866
Prijedlog direktive
Članak 3.
Članak 3.
Izvješćivanje i preispitivanje
1.  Komisija ocjenjuje provedbu ove Direktive, posebno učinak članka 2., [tri godine nakon prenošenja ove Direktive] i izvješćuje Europski parlament i Vijeće o njezinoj primjeni. Izvješću Komisije prema potrebi se prilaže zakonodavni prijedlog.
1.  Države članice jednom godišnje Komisiji podnose izvješće o provedbi ove Direktive, posebice o primjeni pametne provedbe iz članka 2.d i o mogućim poteškoćama u provedbi.
U cilju omogućivanja procjene učinkovitosti informacija o provedbi, izvješće sadržava informacije o učinkovitosti:
–  pametnog tahografa, kako je navedeno u poglavlju II. Uredbe (EU) 165/2014;
–  upotrebe IMI-ja, kako je navedeno u članku 2. stavcima 5.a i 5.b ove Direktive;
–  upotrebe elektroničkih dokumenata o prijevozu, kao što su elektronički teretni listovi u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (eCMR);
–  razmjene informacija među nadležnim tijelima putem sustava ERRU i IMI, kao i informacija o učinkovitosti izravnog pristupa nadležnih tijela sustavima ERRU i IMI u stvarnom vremenu putem aplikacije EU-a tijekom provjera na cesti, kako je navedeno u člancima 8. i 9. Direktive 2006/22/EZ i
–  provedbe programa osposobljavanja usmjerenog na pomaganje vozačima i svim drugim dionicima postupka, uključujući poduzeća, uprave i inspektore, s ciljem prilagodbe na nova pravila i zahtjeve koji se odnose na njih.
2.  Nakon izvješća navedenog u stavku 1. Komisija redovito ocjenjuje ovu Direktivu i rezultate ocjene podnosi Europskom parlamentu i Vijeću.
2.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima utvrđuje oblik izvješćivanja i smjernice za izvješćivanje iz stavka 1.
U tim provedbenim aktima mogu biti utvrđena pravila kojima se od država članica zahtijeva da Komisiji pruže podatke o prometnim tokovima i podatke o državama članicama registracije vozila koji se prikupljaju s pomoću sustava naplate cestarina u državama članicama, ako takvi podaci postoje, u svrhu procjene učinkovitosti provedbe ove Direktive.
3.  Izvješća navedena u stavcima 1. i 2. prema potrebi su popraćena odgovarajućim prijedlozima.
3.  Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi i učincima ove Direktive najkasnije 31. prosinca 2025., posebno u pogledu učinkovitosti provedbe, uključujući analizu troškova i koristi upotrebe uređaja za vaganje u vozilu postavljenih radi automatskog bilježenja točaka utovara/istovara. Izvješću Komisije prema potrebi se prilaže zakonodavni prijedlog. To se izvješće objavljuje.
Amandman 867
Prijedlog direktive
Članak 3.a (novi)
Članak 3.a
Osposobljavanje
Kako bi se poštovale odredbe ove Direktive, i Komisija i države članice moraju utvrditi sveobuhvatan i cjelovit program obuke i prilagodbe novim propisima i zahtjevima koji se postavljaju vozačima i svim drugim dionicima postupka, poduzećima, upravama, inspektorima.
Amandman 868
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – podstavak 1.
Države članice najkasnije do […] [rok za prenošenje bit će što je moguće kraći i, općenito, ne dulji od dvije godine] donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.
Države članice najkasnije do 30. srpnja 2020. godine donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.
Amandman 869
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)
Do početka primjene ove Direktive sektor prometa izuzima se iz mjera koje proizlaze iz zakonodavnog akta o izmjeni Direktive 96/71/EZ zbog svoje izrazito mobilne prirode.
Amandman 870
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – podstavak 1.b (novi)
Do stupanja na snagu provedbenih zahtjeva kojima se utvrđuju konkretna pravila o prijevozu iz ove Direktive sektor prijevoza izuzima se iz mjera koje proizlaze iz zakonodavnog akta o izmjeni Direktive 96/71/EZ.

(1) SL C 197, 8.6.2018., str. 45.
(2) SL C 176, 23.5.2018., str. 57.


Dnevno i tjedno vrijeme vožnje, minimalne stanke i razdoblja odmora te pozicioniranje s pomoću tahografa ***I
PDF 253kWORD 94k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 s obzirom na minimalne zahtjeve u pogledu maksimalnih dnevnih i tjednih vremena vožnje, minimalnih stanki te dnevnih i tjednih razdoblja odmora i Uredbe (EU) 165/2014 s obzirom na pozicioniranje s pomoću tahografa (COM(2017)0277 – C8-0167/2017 – 2017/0122(COD))
P8_TA-PROV(2019)0340A8-0205/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0277),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0167/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. siječnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 1. veljače 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0205/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 346
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)  Dobri uvjeti rada za vozače i pošteni uvjeti poslovanja za cestovne prijevoznike od ključne su važnosti za stvaranje sigurnog, učinkovitog i društveno odgovornog sektora cestovnog prometa. Kako bi se taj postupak olakšao, ključno je da socijalna pravila Unije u području cestovnog prometa budu jasna, svrsishodna, jednostavna za primjenu i provedbu te da se učinkovito i dosljedno provode na području čitave Unije.
(1)  Dobri uvjeti rada za vozače i pošteni uvjeti poslovanja za cestovne prijevoznike od ključne su važnosti za stvaranje sigurnog, učinkovitog i društveno odgovornog te nediskriminirajućeg sektora cestovnog prometa koji može privući kvalificirane radnike. Kako bi se taj postupak olakšao, ključno je da socijalna pravila Unije u području cestovnog prometa budu jasna, proporcionalna, svrsishodna, jednostavna za primjenu i provedbu te da se učinkovito i dosljedno provode na području cijele Unije.
Amandman 347
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)  Nakon ocjenjivanja učinkovitosti i djelotvornosti provedbe postojećeg skupa socijalnih pravila Unije u području cestovnog prometa, a posebno Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća9, u postojećem pravnom okviru utvrđeni su određeni nedostaci. Zbog nejasnih i neprimjerenih pravila o tjednom odmoru, objektima za odmor, stankama u slučaju višečlane posade i nepostojanja pravila o povratku vozača kući dolazi do različitih tumačenja i praksi provedbe u državama članicama. Nekoliko država članica nedavno je donijelo jednostrane mjere kojima se dodatno povećala pravna nesigurnost te nejednako postupanje prema vozačima i prijevoznicima.
(2)  Nakon ocjenjivanja učinkovitosti i djelotvornosti provedbe postojećeg skupa socijalnih pravila Unije u području cestovnog prometa, a posebno Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća9, u provedbi pravnog okvira utvrđeni su određeni nedostaci. Zbog nejasnih pravila o tjednom odmoru, objektima za odmor, stankama u slučaju višečlane posade i nepostojanja pravila o povratku vozača kući ili na neku drugu lokaciju po njihovu izboru dolazi do različitih tumačenja i praksi provedbe u državama članicama. Nekoliko država članica nedavno je donijelo jednostrane mjere kojima se dodatno povećala pravna nesigurnost te nejednako postupanje prema vozačima i prijevoznicima.
Međutim, maksimalna trajanja vožnje po danu i po tjednu, kako su utvrđena u Uredbi (EZ) br. 561/2006, učinkovito doprinose poboljšanju socijalnih uvjeta vozača u cestovnom prometu i sigurnosti cestovnog prometa općenito te bi stoga trebalo poduzeti mjere kako bi se osiguralo njihovo poštovanje.
–––––––––––––––––––––––
––––––––––––––––––––––
9 Uredba (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet i o izmjeni uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85 i (EZ) br. 2135/98 te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3820/85 (SL L 102, 11.4.2006., str. 1.).
9 Uredba (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet i o izmjeni uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85 i (EZ) br. 2135/98 te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3820/85 (SL L 102, 11.4.2006., str. 1.).
Amandman 348
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.a (nova)
(2.a)   U interesu sigurnosti cestovnog prometa i provedbe svi bi vozači u potpunosti trebali poznavati pravila o vremenu vožnje i vremenu odmora te raspoloživosti objekata za odmor. Stoga je primjereno da države članice pripreme smjernice koje će jasno i na jednostavan način predstaviti ovu Uredbu, sadržavati korisne informacije o parkiralištima i objektima za odmor te u kojima će se naglasiti važnost borbe protiv umora.
Amandman 349
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.b (nova)
(2.b)   U interesu je sigurnosti cestovnog prometa poticati prijevoznike da usvoje kulturu sigurnosti, što uključuje sigurnosne politike i postupke koje utvrđuje više rukovodstvo, angažman neposredno nadređenih u provedbi sigurnosne politike i spremnost radne snage da poštuje sigurnosna pravila. Trebao bi se staviti jasan naglasak na pitanja povezana sa sigurnošću cestovnog prometa, kao što su umor, odgovornost, planiranje putovanja, raspored, plaćanje na temelju radne učinkovitosti i upravljanja „just in time”.
Amandman 350
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  Ex post evaluacijom Uredbe (EZ) br. 561/2006 potvrdilo se da je nedosljedna i neučinkovita provedba socijalnih prava Unije uglavnom posljedica nejasnih pravila, neučinkovite upotrebe alata nadzora i nedovoljne administrativne suradnje među državama članicama.
(3)  Ex post evaluacijom Uredbe (EZ) br. 561/2006 potvrdilo se da je nedosljedna i neučinkovita provedba socijalnih prava Unije uglavnom posljedica nejasnih pravila, neučinkovite i nejednake upotrebe alata nadzora i nedovoljne administrativne suradnje među državama članicama, čime se povećava fragmentacija europskog unutarnjeg tržišta.
Amandman 351
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Jasna, primjerena i jednakomjerno provedena pravila ključna su i za postizanje ciljeva politike u pogledu poboljšanja uvjeta rada za vozače, a posebice u pogledu osiguravanja nenarušenog tržišnog natjecanja među prijevoznicima i doprinosa sigurnosti cestovnog prometa za sve sudionike u prometu.
(4)  Jasna, primjerena i jednakomjerno provedena pravila ključna su i za postizanje ciljeva politike u pogledu poboljšanja uvjeta rada za vozače, a posebice u pogledu osiguravanja nenarušenog i poštenog tržišnog natjecanja među prijevoznicima i doprinosa sigurnosti cestovnog prometa za sve sudionike u cestovnom prometu.
Amandman 352
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4.a)   Sva nacionalna pravila koja se primjenjuju na cestovni promet moraju biti proporcionalna i opravdana te se njima ne smije narušavati ili činiti manje privlačnim ostvarivanje temeljnih sloboda zajamčenih Ugovorom, kao što su slobodno kretanje robe i sloboda pružanja usluga, kako bi se zadržala ili čak povećala konkurentnost Europske unije.
Amandman 353/rev
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.b (nova)
(4.b)  Kako bi se osigurali jednaki uvjeti u cestovnom prometu diljem Europe, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na sva vozila iznad 2,4 tone kojima se obavlja međunarodni prijevoz.
Amandman 354
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.a (nova)
(5.a)   Prijevoz robe uvelike se razlikuje od prijevoza putnika. Vozači autobusa u bliskom su kontaktu sa svojim putnicima i trebali bi biti u mogućnosti fleksibilnije uzimati stanke, bez produženja vremena vožnje ili skraćivanja razdoblja odmora i stanki.
Amandman 355
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  Vozači koji obavljaju međunarodni prijevoz na duge relacije provode dulja razdoblja daleko od kuće. Trenutačnim zahtjevima u pogledu redovnog tjednog odmora ta se razdoblja nepotrebno produljuju. Stoga je odredbe o redovnom tjednom odmoru poželjno prilagoditi tako da vozači mogu lakše obavljati prijevoz u skladu s pravilima i stići kući kako bi iskoristili redovni tjedni odmor te kako bi im se osigurala potpuna nadoknada svih skraćenih tjednih razdoblja odmora. Važno je i osigurati da prijevoznici organiziraju rad vozača tako da razdoblja koja provode daleko od kuće ne budu preduga.
(6)  Vozači koji obavljaju međunarodni prijevoz na duge relacije provode dulja razdoblja daleko od kuće. Trenutačnim zahtjevima u pogledu redovnog tjednog odmora ta se razdoblja nepotrebno produljuju. Stoga je odredbe o redovnom tjednom odmoru poželjno prilagoditi tako da vozači mogu lakše obavljati prijevoz u skladu s pravilima i stići kući ili na odredište po njihovu izboru kako bi iskoristili redovni tjedni odmor te kako bi im se osigurala potpuna nadoknada svih skraćenih tjednih razdoblja odmora. Važno je i osigurati da prijevoznici organiziraju rad vozača tako da razdoblja koja provode daleko od kuće ne budu preduga. Kad vozač odluči to razdoblje odmora provesti kod kuće, prijevoznici bi trebali vozaču osigurati sredstva za povratak.
Amandman 356
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6.a)   Ako rad vozača predvidljivo uključuje druge aktivnosti za poslodavca osim zadaće u pogledu vožnje, kao što su utovar i istovar, pronalazak parkirališta, održavanje vozila, priprema rute itd., vrijeme koje mu je potrebno za obavljanje tih zadaća trebalo bi uzeti u obzir pri utvrđivanju njegova radnog vremena, mogućnosti za prikladan odmor i dobivanje odgovarajuće plaće.
Amandman 357
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.b (nova)
(6.b)   Da bi se zaštitili radni uvjeti vozača na mjestima utovara i istovara, vlasnici i operateri takvih objekata trebali bi vozaču dati pristup sanitarnim prostorijama.
Amandman 358
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.c (nova)
(6.c)  Zahvaljujući brzom tehnološkom napretku razvijaju se sve sofisticiraniji sustavi autonomne vožnje. U budućnosti bi ti sustavi mogli omogućiti diferenciranu upotrebu vozila za čije upravljanje neće biti potreban vozač. To bi moglo dovesti do novih operativnih mogućnosti, kao što je vožnja kamiona u konvoju. Stoga će biti potrebna prilagodba postojećeg zakonodavstva, uključujući pravila o vremenu vožnje i vremenu odmora, za što je od ključne važnosti napredak na razini radne skupine UNECE-a. Komisija predstavlja izvješće o evaluaciji upotrebe sustava autonomne vožnje u državama članicama uz koje po potrebi prilaže zakonodavni prijedlog kako bi se u obzir uzele prednosti tehnologija autonomne vožnje. Namjera ovog zakonodavstva je zajamčiti sigurnost cestovnog prometa, jednake uvjete i primjerene radne uvjete te EU-u omogućiti da ima vodeću ulogu u inovativnim tehnologijama i praksama.
Amandman 359
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)  Postoje razlike između država članica kada je riječ o tumačenju i primjeni zahtjeva u pogledu tjednog odmora s obzirom na mjesto na kojem bi trebalo iskoristiti tjedni odmor. Stoga bi taj zahtjev trebalo pojasniti kako bi se zajamčilo da se vozačima osigura prikladan smještaj tijekom redovnih tjednih razdoblja odmora ako se ta razdoblja iskorištavaju daleko od kuće.
(7)  Postoje razlike između država članica kada je riječ o tumačenju i primjeni zahtjeva u pogledu tjednog odmora s obzirom na mjesto na kojem bi trebalo iskoristiti tjedni odmor. Kako bi se zajamčili dobri radni uvjeti i sigurnost vozača, taj bi zahtjev stoga trebalo pojasniti kako bi se zajamčilo da se vozačima osigura kvalitetan smještaj ili druga lokacija po izboru vozača u okviru kojih se u obzir uzimaju rodne posebnosti i koje plaća poslodavac tijekom redovnih tjednih razdoblja odmora ako se ta razdoblja iskorištavaju daleko od kuće. Države članice trebaju zajamčiti dostupnost dostatnih sigurnih parkirališta koja su prilagođena potrebama vozača.
Amandman 360
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7.a)  Na namjenskim parkiralištima trebala bi postojati sva infrastruktura potrebna za dobre uvjete odmora, odnosno sanitarni čvor, ugostiteljska ponuda, sigurnost i ostalo.
Amandman 361
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.b (nova)
(7.b)  Primjerene prostorije za odmor ključne su za poboljšanje radnih uvjeta vozača u tom sektoru te očuvanje sigurnosti cestovnog prometa. Budući da je odmor u kabini karakterističan za sektor prometa, a u nekim slučajevima poželjan sa stajališta udobnosti i prikladnosti, vozačima bi trebalo biti dopušteno da koriste odmor u svojem vozilu ako u njemu postoji prikladno mjesto za spavanje. Stoga države članice ne bi trebale nerazmjerno ometati ili otežavati uspostavu namjenskih parkirališta.
Amandman 362
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.c (nova)
(7.c)  U revidiranim smjernicama za TEN-T predviđa se izgradnja parkirališta na autocestama otprilike svakih 100 km kako bi se osigurala parkirališta za komercijalne korisnike cesta uz odgovarajuću razinu sigurnosti i zaštite te bi stoga države članice trebalo poticati da provode smjernice za TEN-T i dovoljno podupiru sigurna i primjereno prilagođena parkirališta i u njih ulažu.
Amandman 363
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.d (nova)
(7d)  Kako bi se osigurali kvalitetni i pristupačni objekti za odmor, Komisija i države članice trebale bi poticati uspostavu socijalnih, komercijalnih, javnih i drugih poduzeća za upravljanje namjenskim parkiralištima.
Amandman 364
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.a (nova)
(8a)  Mnoge aktivnosti cestovnog prometa unutar Unije uključuju prijevoz trajektom ili željeznicom za određeni dio puta. Stoga bi trebalo utvrditi jasne i odgovarajuće odredbe koje se odnose na razdoblja odmora i stanke za takve aktivnosti.
Amandman 365
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.a (nova)
(9a)  Kako bi se zajamčila učinkovita provedba, od ključne je važnosti da nadležna tijela pri provedbi provjera na cestama mogu utvrditi da se vremena vožnje i razdoblja odmora poštuju na dan provjere te tijekom prethodnih 56 dana.
Amandman 366
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.b (nova)
(9b)   Kako bi se osiguralo da su pravila jasna, razumljiva i provediva, vozačima se mora omogućiti pristup informacijama. To bi se trebalo postići koordinacijom Komisije. Vozači bi također trebali primati informacije o odmorištima i sigurnim parkiralištima radi boljeg planiranja putovanja. Nadalje, uz koordinaciju Komisije trebalo bi uspostaviti besplatnu telefonsku liniju kako bi se nadzorne službe upozorile u slučajevima nedopuštenog pritiska na vozače, prijevara ili nezakonitog ponašanja.
Amandman 367
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.c (nova)
(9c)  Člankom 6. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 države članice se obvezuju na primjenu zajedničke klasifikacije povrede pravila pri ocjenjivanju dobrog ugleda. Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi se zajamčilo da se nacionalna pravila o kaznama koje se primjenjuju za kršenja Uredbe (EZ) br. 561/2006 i Uredbe (EU) br. 165/2014 provode na učinkovit, proporcionalan i odvraćajući način. Potrebni su daljnji koraci kako bi se zajamčilo da su kazne koje primjenjuju države članice nediskriminirajuće i razmjerne ozbiljnosti povrede.
Amandman 368
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Kako bi se poboljšala isplativost provedbe socijalnih pravila, trebalo bi u potpunosti iskoristiti potencijal postojećih i budućih sustava tahografa. Stoga bi trebalo unaprijediti funkcionalnosti tahografa kako bi se omogućilo preciznije pozicioniranje, posebice tijekom obavljanja međunarodnog prijevoza.
(11)  Kako bi se poboljšala isplativost provedbe socijalnih pravila, postojeći i pametni sustavi tahografa trebali bi biti obvezni u međunarodnom prijevozu. Stoga bi trebalo unaprijediti funkcionalnosti tahografa kako bi se omogućilo preciznije pozicioniranje.
Amandman 369
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.a (nova)
(11a)   Brz razvoj novih tehnologija i digitalizacije u cijelom gospodarstvu Unije te potreba za jednakim uvjetima među poduzećima u sektoru međunarodnog cestovnog prometa dovode do nužnog skraćivanja prijelaznog razdoblja za ugradnju digitalnih tahografa u registrirana vozila. Pametnim tahografom doprinijet će se pojednostavljenju nadzora, čime će se olakšati rad nacionalnih tijela.
Amandman 370
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.b (nova)
(11b)   Uzimajući u obzir raširenu upotrebu pametnih telefona i stalni razvoj njihovih funkcionalnosti te u svijetlu razvoja sustava Galileo, koji nudi sve veće mogućnosti za lociranje u stvarnom vremenu, koje već postoji na velikom broju mobilnih uređaja, Komisija bi trebala istražiti mogućnost razvoja i certificiranja mobilne aplikacije koja nudi iste prednosti kao i pametni tahograf, i to uz jednake povezane troškove.
Amandman 371
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.c (nova)
(11c)  Kako bi se zajamčili odgovarajući zdravstveni i sigurnosni standardi za vozače, potrebno je osigurati ili unaprijediti već postojeća sigurna parkirališta, prikladne sanitarne čvorove i kvalitetni smještaj. Unutar Unije trebala bi postojati dostatna mreža parkirališta.
Amandman 372
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.a (nova)
(12a)  Priznaje da se prijevoz robe razlikuje od prijevoza putnika. Vozači autobusa u bliskom su kontaktu sa svojim putnicima i trebalo bi im osigurati adekvatnije uvjete u okviru ove Uredbe bez produženja vremena vožnje ili skraćivanja razdoblja odmora i stanki. Stoga Komisija mora procijeniti mogu li se donijeti posebna pravila za taj sektor, posebno za povremene vožnje kako su definirane člankom 2. stavkom 1. točkom 4. Uredbe (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup međunarodnom tržištu usluga prijevoza običnim i turističkim autobusima.
Amandman 373
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka -1. (nova)
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 2. – stavak 1. – točka -aa (nova)
(-1)  U članku 2. stavku 1. umeće se sljedeća točka:
„(-aa) tereta u međunarodnom cestovnom prometu gdje najveća dopuštena masa vozila, uključujući prikolicu ili poluprikolicu, prelazi 2,4 tone; ili”
Amandman 374
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka -1.a (nova)
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 3. – stavak 1. – točka aa
(-1a)  U članku 3. točka (aa) zamjenjuje se sljedećim:
(aa)  vozila ili kombinacije vozila s najvećom dopuštenom masom koja ne prelazi 7,5 tona koja se upotrebljavaju za prijevoz materijala, opreme ili strojeva i koje vozač upotrebljava prilikom izvođenja posla te koji se upotrebljavaju isključivo unutar radijusa od 100 km od poduzeća i pod uvjetom da vožnja vozila nije glavna djelatnost vozača;
(aa) vozila ili kombinacije vozila s najvećom dopuštenom masom koja ne prelazi 7,5 tona koja se upotrebljavaju za prijevoz materijala, opreme ili strojeva i koje vozač upotrebljava prilikom izvođenja posla ili za dostavu robe koja je proizvedena u okviru obrtničke djelatnosti poduzeća koje zapošljava vozača te koji se upotrebljavaju isključivo unutar radijusa od 150 km od poduzeća i pod uvjetom da vožnja vozila nije glavna djelatnost vozača;
Izmjena 375
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.a (nova)
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 3. – točka ha (nova)
(1a)  U članku 3. umeće se sljedeća točka:
„(ha) laka gospodarska vozila koja se koriste za prijevoz robe, ako se prijevoz ne obavlja za račun drugoga već za vlastiti račun poduzeća ili vozača te ako vožnja ne predstavlja glavnu aktivnost osobe koja upravlja vozilom;”
Amandman 376
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 4. – točka r
(r)  „nekomercijalni prijevoz” znači svaki cestovni prijevoz, osim prijevoza za račun drugoga ili vlastiti račun, za koji se ne prima naknada za rad i kojim se ne ostvaruje prihod.”;
(r)  „nekomercijalni prijevoz” znači svaki cestovni prijevoz, osim prijevoza za račun drugoga ili vlastiti račun, za koji se ne prima naknada za rad i kojim se ne ostvaruje prihod ili promet.
Amandman 377
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.a (nova)
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 4. – točka ra (nova)
(2a)   u članku 4. dodaje se sljedeća točka:
,(ra) „kuća” znači registrirano prebivalište vozača u državi članici;”’
Amandman 378
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.b (nova)
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 5. – stavak 1.
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)
1.  Minimalna dob vozača je 18 godina.
Amandman 379
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. − točka 5. − podtočka a
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 8. – stavak 6. – podstavak 1.
(a)  u stavku 6. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
Briše se.
„6. U bilo koja četiri uzastopna tjedna vozač uzima najmanje:
(a)  četiri redovna tjedna razdoblja odmora, ili
(b)  dva redovna tjedna razdoblja odmora od najmanje 45 sati i dva skraćena tjedna razdoblja odmora od najmanje 24 sata.
U smislu točke (b) skraćena tjedna razdoblja odmora nadoknađuju se istovjetnim razdobljem odmora koje se uzima u komadu (en bloc) prije isteka trećeg tjedna nakon tjedna na koji se to odnosi.
Amandman 381
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. − točka 5. − podtočka b
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 8. – stavak 7.
7.  Svaki odmor koji se uzima kao nadoknada skraćenog tjednog razdoblja odmora neposredno prethodi redovnom tjednom razdoblju odmora od najmanje 45 sati ili slijedi nakon njega.
7.  Svaki odmor koji se uzima kao nadoknada skraćenog tjednog razdoblja odmora pripaja se redovnom tjednom razdoblju odmora od najmanje 45 sati.
Amandman 382
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. − točka 5. − podtočka c
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 8. – stavak 8.a – uvodni dio
8.a  Redovna tjedna razdoblja odmora i svako tjedno razdoblje odmora dulje od 45 sati koje se uzima kao nadoknada prethodnog skraćenog tjednog razdoblja odmora ne uzimaju se u vozilu. Uzimaju se u prikladnom smještaju s odgovarajućim mjestom za odmor i sanitarnim čvorovima:
8.a  Redovna tjedna razdoblja odmora i svako tjedno razdoblje odmora dulje od 45 sati koje se uzima kao nadoknada prethodnog skraćenog tjednog razdoblja odmora ne uzimaju se u vozilu. Uzimaju se u kvalitetnom smještaju koji je rodno prilagođen, izvan kabine vozača, te ima odgovarajuće mjesto za spavanje i sanitarni čvor za vozača. Za taj smještaj vrijedi sljedeće:
Amandman 383
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. − točka 5. − podtočka c
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 8. – stavak 8.a – točka a
(a)  koji osigurava ili plaća poslodavac, ili
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)
Amandman 384
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. − točka 5. − podtočka c
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 8. – stavak 8.a – točka b
(b)  kod kuće ili na drugom privatnome mjestu koje odabere vozač.
(b)  kod vozačeve kuće ili na drugom privatnome mjestu koje odabere vozač.
Amandman 385
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. − točka 5. − podtočka c
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 8. – stavak 8.b – podstavak 1.
8.b  Prijevoznik organizira rad vozača tako da vozači tijekom svakog razdoblja od tri uzastopna tjedna kod kuće mogu provesti najmanje jedno redovno tjedno razdoblje odmora ili tjedno razdoblje odmora dulje od 45 sati koje se uzima kao nadoknada skraćenog tjednog razdoblja odmora.
8.b  Prijevoznik organizira rad vozača tako da vozači prije završetka svakog razdoblja od četiri uzastopna tjedna kod kuće ili na drugoj lokaciji po izboru vozača mogu provesti najmanje jedno redovno tjedno razdoblje odmora ili tjedno razdoblje odmora dulje od 45 sati koje se uzima kao nadoknada skraćenog tjednog razdoblja odmora. Najkasnije dva tjedna prije takvog razdoblja odmora vozač u pisanom obliku obavještava prijevoznika ako će takvo razdoblje odmora uzeti drugdje, a ne kod kuće. Ako vozač odluči da će takav odmor provesti kod kuće, prijevoznik vozaču osigurava potrebna sredstva za povratak kući. Poduzeće bilježi način na koji ispunjava tu obvezu te u svojim prostorima drži dokumentaciju kako bi je moglo pokazati na zahtjev nadzornih tijela.
Amandman 386
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. − točka 5. − podtočka c
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 8. – stavak 8.b – podstavak 1.a (novi)
u članku 8. stavku 8.b dodaje se sljedeći podstavak:
„Vozač prijavljuje da je uzeo redovno tjedno razdoblje odmora ili tjedno razdoblje odmora dulje od 45 sati koje se uzima kao nadoknada za skraćeno tjedno razdoblje odmora na lokaciji po vlastitom izboru. Evidencija o tome vodi se u prostorijama poduzeća.”
Amandman 380
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka ca (nova)
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 8. – stavak 9.a (novi)
(ca)  dodaje se sljedeći stavak:
9a.  Komisija najkasnije do ... [dvije godine nakon stupanja na snagu ove izmijenjene Uredbe] procjenjuje mogu li se donijeti primjerenija pravila za vozače koji obavljaju povremene vožnje putnika, kako su definirane člankom 2. stavkom 1. točkom 4. Uredbe (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup međunarodnom tržištu usluga prijevoza običnim i turističkim autobusima, te o tome izvještava Parlament i Vijeće.
Amandman 387
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.a (nova)
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 8.a (novi)
(5.a)  Umeće se sljedeći članak:
„Članak 8.a
1.  Države članice do [šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] obavješćuju Komisiju o lokacijama namjenskih parkirališta dostupnih na njihovim državnim područjima te je potom obavješćuju o svim promjenama u vezi s tom informacijom. Komisija izrađuje popis svih javno dostupnih namjenskih parkirališta na jedinstvenoj službenoj internetskoj stranici koja se redovito ažurira.
2.  Sva parkirališta koja imaju barem uvjete i značajke navedene u Prilogu I. i koja je Komisija uvrstila na popis u skladu sa stavkom 2. mogu na ulazu označiti da su namjenska parkirališta.
3.  Države članice osiguravaju redovito provođenje nasumičnih provjera kako bi se provjerila sukladnost parkirališnih značajki s kriterijima za namjenska parkirališta utvrđenima u Prilogu.
4.  Države članice istražuju pritužbe certificiranih namjenskih parkirališta koja ne ispunjavaju kriterije iz Priloga.
5.  Države članice potiču stvaranje namjenskih parkirališta u skladu s odredbama iz članka 39. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) br. 1315/2013.
Komisija najkasnije do 31. prosinca 2020. predstavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o raspoloživosti prikladnih objekata za odmor vozača i čuvanih parkirališta. Uz to izvješće prilaže se nacrt uredbe o uspostavi normi i postupaka za certificiranje namjenskih parkirališta iz stavka 4. ovog članka. To se izvješće ažurira svake godine na temelju informacija koje prikuplja Komisija u skladu sa stavkom 5. te sadrži popis predloženih mjera za povećanje broja i kvalitete odgovarajućih objekata za odmor vozača i čuvanih parkirališta.”
Amandman 388
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 9. – stavak 1.
1.  Odstupajući od članka 8., kada vozač prati vozilo koje se prevozi trajektom ili vlakom te uzima redovno dnevno razdoblje odmora ili skraćeno tjedno razdoblje odmora, to se razdoblje može prekinuti najviše dva puta drugim aktivnostima koje ukupno ne traju dulje od jednog sata. Tijekom takvog redovnog dnevnog razdoblja ili skraćenog tjednog razdoblja odmora vozač ima pristup kabini ili ležaju.
1.  Odstupajući od članka 8., kada vozač prati vozilo koje se prevozi trajektom ili vlakom te uzima redovno dnevno razdoblje odmora ili skraćeno tjedno razdoblje odmora, to se razdoblje može prekinuti najviše dva puta drugim aktivnostima koje ukupno ne traju dulje od jednog sata. Tijekom takvog redovnog dnevnog razdoblja ili skraćenog tjednog razdoblja odmora vozač ima pristup spavaćoj kabini, kabini ili ležaju.
Amandman 389
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.a (nova)
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 9. – stavak 1.a (novi)
(6.a)  u članku 9. umeće se sljedeći stavak:
„1.a Odstupanje iz stavka 1. trebalo bi proširiti na redovni tjedni odmor kad putovanje trajektom traje 12 sati ili više. Tijekom takvog redovnog tjednog razdoblja odmora vozač ima pristup spavaćoj kabini.”
Amandman 390
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.a (nova)
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 10. – stavak 1.
(6.a)  u članku 10. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
1.  Prijevoznik ne obavlja nikakvu isplatu vozačima koje zapošljava ili koji su mu stavljeni na raspolaganje, čak i ako se radi o povišici ili dodatku na plaću, za prijeđeni put i/ili količinu prevezenog tereta ako je to plaćanje takve vrste da ugrožava sigurnost cestovnog prometa i/ili potiče na kršenje ove Uredbe.
1. Prijevoznik ne obavlja nikakvu isplatu vozačima koje zapošljava ili koji su mu stavljeni na raspolaganje, čak i ako se radi o povišici ili dodatku na plaću, za prijeđeni put, brzinu dostave i/ili količinu prevezenog tereta ako se tim plaćanjem potiče kršenje ove Uredbe.
Amandman 391
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 12. – stavak 2.
„Uz uvjet da cestovna sigurnost nije ugrožena, vozač može odstupiti od članka 8. stavka 2. i članka 8. stavka 6. drugog podstavka kako bi mogao stići u prikladan smještaj iz članka 8. stavka 8.a i ondje uzeti dnevni ili tjedni odmor. Tim odstupanjem ne smiju se prekoračiti dnevne ili tjedne vremena vožnje ili skratiti dnevna ili tjedna razdoblja odmora. Vozač naznačuje razlog takvog odstupanja ručno na obrascu evidencije ili na ispisu uređaja za bilježenje ili na rasporedu dužnosti, najkasnije po dolasku na pogodno mjesto za zaustavljanje.
Uz uvjet da cestovna sigurnost nije ugrožena, vozač iznimno može odstupiti od članka 6. stavaka 1. i 2. nakon odmora od 30 minuta kako bi u roku od dva sata mogao stići do operativnog središta poslodavca u kojem je sjedište vozača i gdje će započeti redovni tjedni odmor vozača. Vozač naznačuje razlog takvog odstupanja ručno na ispisu uređaja za bilježenje. To razdoblje od najviše dva sata nadoknađuje se istovjetnim razdobljem odmora koje se uzima u komadu s bilo kojim razdobljem odmora prije isteka trećeg tjedna nakon tjedna na koji se to odnosi.
Amandman 392
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.a (nova)
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 13. – stavak 1. – točka d
(7.a)  u članku 13. stavku 1. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:
(d)  vozila ili skupovi vozila najveće dopuštene mase koja ne prelazi 7,5 tona te ih koriste univerzalni pružatelji usluga definirani u članku 2. stavku 13. Direktive 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 1997. o zajedničkim pravilima za razvoj unutarnjeg tržišta poštanskih usluga Zajednice i poboljšanje kvalitete usluge radi dostave pošiljaka u sklopu univerzalne usluge.
(d)  vozila ili skupovi vozila najveće dopuštene mase koja ne prelazi 7,5 tona te ih koriste univerzalni pružatelji usluga definirani u članku 2. stavku 13. Direktive 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 1997. o zajedničkim pravilima za razvoj unutarnjeg tržišta poštanskih usluga Zajednice i poboljšanje kvalitete usluge radi dostave pošiljaka u sklopu poštanskih pošiljaka koje su definirane u članku 2. stavku 6. Direktive 97/67/EZ.
Amandman 393
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.b (nova)
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 13. – stavak 1. – točka e
(7.b)   u članku 13. stavku 1. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:
(e)  vozila koja se koriste isključivo na otocima čija površina nije veća od 2 300 kvadratnih kilometara te koji nisu povezani s ostatkom nacionalnog područja mostom, gazom ili tunelom otvorenim za motorna vozila;
(e) vozila koja se koriste isključivo na otocima ili u regijama koje su izolirane od ostatka državnog područja čija površina nije veća od 2 300 kvadratnih kilometara te koji nisu povezani s ostatkom državnog područja mostom, gazom ili tunelom otvorenim za motorna vozila, niti graniče s bilo kojom drugom državom članicom;
Amandman 394
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.c (nova)
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 13. – stavak 1. – točka pa (nova)
(7.c)  u članku 13. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:
„(pa) vozila ili kombinacije vozila najveće dopuštene mase koja ne prelazi 44 tone koja upotrebljavaju građevinska poduzeća u radijusu do 100 km od sjedišta poduzeća i pod uvjetom da vožnja vozila nije glavna djelatnost vozača;”
Amandman 395
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 8.
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 14. – stavak 2.
2.  U izvanrednim slučajevima države članice u iznimnim okolnostima mogu odobriti privremenu iznimku na razdoblje od najviše 30 dana koja mora biti opravdana i o njoj odmah obavješćuju Komisiju.
2.  U izvanrednim slučajevima države članice u iznimnim okolnostima mogu odobriti privremenu iznimku na razdoblje od najviše 30 dana koja mora biti opravdana i o njoj odmah obavješćuju Komisiju.
Te se informacije objavljuju na posebnoj javnoj internetskoj stranici koju uređuje Komisija na svim jezicima EU-a.
Amandman 396
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 9.
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 15.
Države članice osiguravaju da vozači vozila iz članka 3. točke (a) poštuju nacionalna pravila kojima se osigurava odgovarajuća zaštita u pogledu dozvoljenih vremena vožnje te obveznih stanki i razdoblja odmora. Države članice obavješćuju Komisiju o mjerodavnim nacionalnim pravilima koja se primjenjuju na te vozače.”;
Države članice osiguravaju da vozači vozila iz članka 3. točke (a) poštuju nacionalna pravila kojima se osigurava odgovarajuća zaštita u pogledu dozvoljenih vremena vožnje te obveznih stanki i razdoblja odmora. U interesu je radnih uvjeta vozača, kao i sigurnosti cestovnog prometa i provedbe, da države članice osiguraju parkirališta i odmorišta, koja su u zimsko vrijeme očišćena od snijega i leda, posebno u najudaljenijim i/ili perifernim regijama Europske unije.
Amandman 397
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 9.a (nova)
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 17. – stavak 3.a (novi)
(9a)  u članku 17. umeće se sljedeći stavak:
„3.a To izvješće obuhvaća evaluaciju upotrebe sustava autonomne vožnje u državama članicama i mogućnost da vozač zabilježi razdoblje tijekom kojeg je sustav autonomne vožnje aktiviran te mu je po potrebi priložen zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Uredbe, uključujući potrebne zahtjeve da vozač te podatke zabilježi u pametni tahograf.”
Amandman 398
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 10.
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 19. – stavak 1.
1.  Države članice utvrđuju pravila sankcioniranja koja se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i Uredbe (EU) br. 165/2014 te poduzimaju mjere potrebne za osiguranje njihove provedbe. Te su sankcije učinkovite, proporcionalne svojoj težini kako je utvrđeno u skladu s Prilogom III. Direktivi 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća12, odvraćajuće i nediskriminirajuće. Svako kršenje ove Uredbe i Uredbe (EU) br. 165/2014 podliježe samo jednoj sankciji ili postupku. Države članice obavješćuju Komisiju o tim mjerama i pravilima sankcioniranja do datuma koji je određen u članku 29. drugom podstavku. One bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama tih mjera i pravila. The Commission shall inform Member States accordingly.
1.  Države članice utvrđuju pravila sankcioniranja koja se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i Uredbe (EU) br. 165/2014 te poduzimaju mjere potrebne za osiguranje njihove provedbe. Te su sankcije učinkovite i proporcionalne težini kršenja kako je navedeno u Prilogu III. Direktivi 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća12, odvraćajuće i nediskriminirajuće. Svako kršenje ove Uredbe i Uredbe (EU) br. 165/2014 podliježe samo jednoj sankciji ili postupku. Države članice obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama kao i o metodama i kriterijima odabranima na nacionalnoj razini za ocjenu njihove proporcionalnosti do datuma koji je određen u članku 29. drugom podstavku Države članice bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama koje se odnose na te elemente. Komisija obavješćuje države članice o tim pravilima i mjerama te o svim njihovim izmjenama.
Te se informacije objavljuju na posebnoj javnoj internetskoj stranici koju uređuje Komisija na svim jezicima EU-a i sadrže detaljne podatke o sankcijama koje se primjenjuju u državama članicama EU-a.
__________________
__________________
12 Direktiva 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o minimalnim uvjetima za provedbu uredbi Vijeća (EEZ) br. 3820/85 i (EEZ) br. 3821/85 o socijalnom zakonodavstvu koje se odnosi na aktivnosti cestovnog prijevoza i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 88/599/EEZ (SL L 102, 11.4.2006., str. 35.).
12 Direktiva 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o minimalnim uvjetima za provedbu uredbi Vijeća (EEZ) br. 3820/85 i (EEZ) br. 3821/85 o socijalnom zakonodavstvu koje se odnosi na aktivnosti cestovnog prijevoza i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 88/599/EEZ (SL L 102, 11.4.2006., str. 35.).
Amandman 399
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 561/2006
Članak 25. – stavak 2.
2.  U slučajevima iz stavka 1. Komisija donosi provedbene akte u kojima se utvrđuju zajednički pristupi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.
2.  U slučajevima iz stavka 1. Komisija donosi provedbene akte u kojima se utvrđuju zajednički pristupi za provedbu ove Uredbe u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.
Amandman 400
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.a (nova)
Uredba (EZ) br. 561/2006
Prilog (novi)
(12a)  Dodaje se sljedeći Prilog:
„Minimalni zahtjevi za parkirališta
Dio A: Uslužni objekti
1)  Čisti i funkcionalni toaleti sa slavinama za vodu koji se redovito provjeravaju:
–  do 10 mjesta, najmanje jedan sanitarni čvor s četiri toaleta,
–  od 10 do 25 mjesta, najmanje jedan sanitarni čvor s osam toaleta,
–  od 25 do 50 mjesta, najmanje dva sanitarna čvora s po 10 toaleta svaki,
–  od 50 do 75 mjesta, najmanje dva sanitarna čvora s po 15 toaleta svaki,
–  od 75 do 125 mjesta, najmanje četiri sanitarna čvora s po 15 toaleta svaki,
–  za više od 125 mjesta, najmanje šest sanitarnih čvorova s po 15 toaleta svaki.
2)  Čisti i funkcionalni tuševi koji se redovito provjeravaju:
–  do 10 mjesta, najmanje jedan sanitarni čvor s dva tuša,
–  od 25 do 50 mjesta, najmanje dva sanitarna čvora s po pet tuševa svaki,
–  od 50 do 75 mjesta, najmanje dva sanitarna čvora s po 10 tuševa svaki,
–  od 75 do 125 mjesta, najmanje četiri sanitarna čvora s po 12 tuševa svaki,
–  za više od 125 mjesta, najmanje šest sanitarnih čvorova s po 15 tuševa svaki.
3)  Odgovarajući pristup pitkoj vodi;
4)  Prikladni objekti za kuhanje, kafeterija ili restoran;
5)  Trgovina s raznolikom ponudom hrane, pića itd. na samom mjestu ili u blizini;
6)  Dovoljan broj koševa za smeće odgovarajućeg volumena;
7)  Zaklon od kiše ili sunca u blizini parkirališta;
8)  Dostupan plan za krizne situacije i upravljanje u nepredviđenim slučajevima te osobe za kontakt u hitnim slučajevima poznate osoblju;
9)  Stolovi za piknik s klupama ili alternativna rješenja raspoloživa u razumnom broju;
10)  Namjenska usluga bežičnog interneta;
11)  Bezgotovinski sustav rezervacije, plaćanja i izdavanja računa;
12)  Sustav za obavještavanje o raspoloživosti parkirališnih mjesta, i na licu mjesta i na internetu;
13)  Objekti su primjereni za sve rodove.
Dio B: Sigurnosne značajke
1)  Potpuno odvajanje parkirališta i njegova okružja primjerice ogradama ili alternativnim preprekama koje sprečavaju ili otežavaju slučajan ulazak i namjerni nezakonit ulazak;
2)  Pristup parkiralištu imaju samo korisnici i osoblje parkirališta za kamione;
3)  Postoji digitalno snimanje (najmanje 25 slika po sekundi); Sustav snima kontinuirano ili se aktivira pokretom;
4)  Sustavom video nadzora (CCTV) s mogućnošću nadzora cijele ograde osigurava se da su sve aktivnosti blizu ograde ili na ogradi jasno snimljene (u načinu snimanja CCTV);
5)  Nadzor područja uz pomoć ophodnja ili na drugi način;
6)  Svako kazneno djelo prijavljuje se osoblju parkirališta za kamione i policiji. Ako je to moguće, vozilo se neće micati dok policija ne da odgovarajuće upute;
7)  Stalno osvijetljene vozne trake i pješačke staze;
8)  Sigurnost pješaka na namjenskim parkiralištima;
9)  Nadzor parkirališta odgovarajućim i razmjernim sigurnosnim provjerama;
10)  Jasno naznačeni telefonski brojevi hitnih službi.”
Amandman 401
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka -1. (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 1. – stavak 1.
(-1)  članak 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
1.  Ovom se Uredbom utvrđuju obveze i zahtjevi vezani uz izradu, ugradnju, uporabu, ispitivanje i provjeru tahografa koji se koriste u cestovnom prometu radi provjere usklađenosti s Uredbom (EZ) br. 561/2006, Uredbom 2002/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća14 i Direktivom Vijeća 92/6/EEZ15.
1.  Ovom se Uredbom utvrđuju obveze i zahtjevi vezani uz izradu, ugradnju, uporabu, ispitivanje i provjeru tahografa koji se koriste u cestovnom prometu radi provjere usklađenosti s Uredbom (EZ) br. 561/2006, Uredbom 2002/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća14, Direktivom Vijeća 92/6/EEZ15, Uredbom (EZ) br. 1072/2009, Direktivom Vijeća92/106/EEZ15a, Direktivom 96/71/EZ i Direktivom 2014/67/EU kad je riječ o upućivanju radnika u cestovnom prijevozu, te s Direktivom o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje radnika u cestovnom prijevozu.”
__________________
__________________
14 Direktiva 2002/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o organizaciji radnog vremena osoba koje obavljaju mobilne djelatnosti cestovnog prijevoza (SL L 80, 23.3.2002., str. 35.).
14 Direktiva 2002/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o organizaciji radnog vremena osoba koje obavljaju mobilne djelatnosti cestovnog prijevoza (SL L 80, 23.3.2002., str. 35.).
15 Direktiva Vijeća 92/6/EEZ od 10. veljače 1992. o ugradnji i uporabi uređaja za ograničenje brzine za određene kategorije motornih vozila u Zajednici (SL L 57, 2.3.1992., str. 27.).
15 Direktiva Vijeća 92/6/EEZ od 10. veljače 1992. o ugradnji i uporabi uređaja za ograničenje brzine za određene kategorije motornih vozila u Zajednici (SL L 57, 2.3.1992., str. 27.).
15a Direktiva Vijeća 92/106/EEZ od 7. prosinca 1992. o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza robe između država članica (SL L 368, 17.12.1992., str. 38.).
Amandman 402
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka -1.a (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 2. – stavak 2. – točka ha (nova)
(-1a)  u članku 2. stavku 2. umeće se sljedeća točka:
„(ha) „pametni tahograf” znači digitalni tahograf koji se koristi uslugom pozicioniranja na temelju satelitskog navigacijskog sustava kojim se automatski utvrđuje njegova pozicija u skladu s ovom Uredbom;”
Amandman 403
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka -1.b (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 3. – stavak 4.
(-1b)  U članku 3. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
4.  Petnaest godina nakon što su novoregistrirana vozila dužna imati tahograf kako je određeno člancima 8., 9. i 10. ove Uredbe, vozilima koja prometuju u državi članici koja nije država članica njihove registracije mora se ugraditi takav tahograf.
„4. Najkasnije1... [SL: tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] u sljedeća vozila ugrađuje se pametni tahograf:
(a)  vozila koja prometuju u državi članici koja nije njihova država članica registracije i koja su opremljena analognim tahografom,
(b)  vozila koja prometuju u državi članici koja nije njihova država članica registracije i koja su opremljena digitalnim tahografom koji je u skladu sa specifikacijama iz Priloga I.B Uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85, u primjeni do 30. rujna 2011., ili
(c)  vozila koja prometuju u državi članici koja nije njihova država članica registracije i koja su opremljena digitalnim tahografom koji je u skladu sa specifikacijama iz Priloga I.B Uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85, u primjeni od 1. listopada 2011.”
__________________
Pod pretpostavkom da će paket o prometu stupiti na snagu 2019., a druga verzija provedbenog akta Komisije za pametni tahograf do 2019./2020.(vidi članak 11.), te da će se potom primijeniti postupni pristup u pogledu naknadne ugradnje.
Amandman 404
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka -1.c (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 3. – stavak 4.a (novi)
(-1c)  u članku 3. umeće se sljedeći stavak:
„4.a Do... [SL: 4 godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] sva vozila koja prometuju u državi članici koja nije njihova država članica registracije i koja su opremljena digitalnim tahografom koji je u skladu s Prilogom I.B Uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85, u primjeni od 1. listopada 2012., opremaju se pametnim tahografom.”
Amandman 405
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka -1.d (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 3. – stavak 4.b (novi)
(-1d)  u članku 3. umeće se sljedeći stavak:
„4.b Do... [SL: 5 godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] vozila koja prometuju u državi članici koja nije njihova država članica registracije i koja su opremljena pametnim tahografom koji je u skladu s Prilogom IC uz Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 2016/7991 opremaju se pametnim tahografom.”
_____________________________
1 Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2016/799 od 18. ožujka 2016. o provedbi Uredbe (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih zahtjeva za izradu, ispitivanje, ugradnju, rad i popravak tahografa i njihovih sastavnih dijelova (SL L 139, 26.5.2016., str. 1.).
Amandman 406
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.e (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 4. – stavak 2. – alineja 3.a (nova)
(-1.e) U članku 4. stavku 2. umeće se sljedeća alineja:
“- imati dovoljan kapacitet memorije za pohranu svih podataka koji se zahtijevaju na temelju ove Uredbe;”;
Amandman 407
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka -1.f (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 7. – stavak 1.
(-1.f) U članku 7. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
1.  Države članice dužne su osigurati da se obrada osobnih podataka u kontekstu ove Uredbe vrši isključivo za potrebe provjere usklađenosti s ovom Uredbom i Uredbom (EZ) br. 561/2006, u skladu s direktivama 95/46/EZ i 2002/58/EZ te pod nadzorom nadzornog tijela države članice iz članka 28. Direktive 95/46/EZ.
"1. Države članice dužne su osigurati da se obrada osobnih podataka u kontekstu ove Uredbe vrši isključivo za potrebe provjere usklađenosti s ovom Uredbom i Uredbom (EZ) br. 561/2006, Direktivom 2002/15/EZ, Direktivom Vijeća 92/6/EEZ, Direktivom Vijeća 92/106/EEZ, Uredbom (EZ) br. 1072/2009, Direktivom 96/71/EZ i Direktivom 2014/67/EU u mjeri u kojoj se odnose na upućivanje radnika u cestovnom prijevozu te s Direktivom o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje radnika u cestovnom prijevozu, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ te pod nadzorom nadzornog tijela države članice iz članka 51. Uredbe (EU) br. 2016/679.
Amandman 408
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka -1.g (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 7. – stavak 2. – uvodni dio
(-1g)  u članku 7. uvodni dio stavka 2. zamjenjuje se sljedećim:
2.  Države članice posebice moraju osigurati da su osobni podaci zaštićeni od korištenja koja nisu povezana s praćenjem ove Uredbe i Uredbe (EZ) br. 561/2006, u skladu sa stavkom 1. u pogledu:
"2. Države članice posebice osiguravaju da su osobni podaci zaštićeni od korištenja koja nisu povezana s praćenjem ove Uredbe i Uredbe (EZ) br. 561/2006, Direktive 2002/15/EZ, Direktive Vijeća 92/6/EEZ, Direktive Vijeća 92/106/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1072/2009, Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU u mjeri u kojoj se odnose na upućivanje radnika u cestovnom prijevozu te s Direktivom o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje radnika u cestovnom prijevozu, u skladu sa stavkom 1. u pogledu:
Amandman 409
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 8. – stavak 1. – podstavak 1. – alineja 2.
–  svaka tri sata akumuliranog vremena vožnje i svaki put kada vozilo prijeđe granicu,”;
–  svaka tri sata akumuliranog vremena vožnje i svaki put kada vozilo prijeđe granicu države članice,”;
Amandman 410
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 8. – stavak 1. – podstavak 1. – alineja 2.a (nova)
–  svaki put kad se vozilom obavljaju aktivnosti utovara ili istovara;
Amandman 411
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.a (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 8. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)
(1.a)  U članku 8. stavku 1. umeće se sljedeći podstavak:
Kako bi se nadzornim tijelima olakšala provjera sukladnosti, u skladu s Uredbom (EZ) br. 561/2006 pametni tahograf bilježi i je li vozilo korišteno za prijevoz robe ili putnika.
Amandman 412
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.b (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 8. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)
(1.b)  U članku 8. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:
Vozila koja se prvi put registriraju od... [24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] opremaju se tahografom u skladu s drugom alinejom prvog podstavka članka 8. stavka 1. i drugim podstavkom članka 8. stavka 1. ove Uredbe.”;
Amandman 413/rev
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.c (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 9. – stavak 2.
(1c)  Članak 9. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2.  Petnaest godina nakon što novoregistrirana vozila moraju imati tahograf kako je određeno u ovom članku i člancima 8. i 10., države članice moraju u odgovarajućoj mjeri opremiti svoja nadzorna tijela opremom za daljinsko rano otkrivanje potrebnom kako bi se omogućila komunikacija podataka navedena u ovom članku, uzimajući u obzir njihove posebne zahtjeve i strategije za provedbu. Do tada države članice mogu odlučiti hoće li opremiti svoja nadzorna tijela opremom za takvo daljinsko rano otkrivanje.
„2. Do ... [SL: jednu godinu nakon stupanja na snagu ove Uredbe] države članice u odgovarajućoj mjeri opremaju svoja nadzorna tijela opremom za daljinsko rano otkrivanje potrebnom kako bi se omogućila komunikacija podataka navedena u ovom članku, uzimajući u obzir njihove posebne zahtjeve i strategije za provedbu. Do tada države članice mogu odlučiti hoće li opremiti svoja nadzorna tijela opremom za takvo daljinsko rano otkrivanje.
Amandman 414
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.d (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 9. – stavak 3.
(1.d)  U članku 9. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
3.  Komunikacija s tahografom iz stavka 1. uspostavlja se samo ako je za to primljen zahtjev s uređaja nadzornih tijela. Komunikacija je zaštićena kako bi se osigurala nepovredivost podataka i autentifikacija uređaja za bilježenje podataka i provjeru. Pristup razmijenjenim podacima omogućen je isključivo nadzornim tijelima ovlaštenima za provjeru kršenja Uredbe (EZ) br. 561/2006 i ove Uredbe te radionicama u mjeri potrebnoj da bi se utvrdio ispravan rad tahografa.
"3. Komunikacija s tahografom iz stavka 1. uspostavlja se samo ako je za to primljen zahtjev s uređaja nadzornih tijela. Komunikacija je zaštićena kako bi se osigurala nepovredivost podataka i autentifikacija uređaja za bilježenje podataka i provjeru. Pristup razmijenjenim podacima omogućen je isključivo nadzornim tijelima ovlaštenima za provjeru kršenja pravnih akata Unije iz članka 7. stavka 1. i ove Uredbe te radionicama u mjeri potrebnoj da bi se utvrdio ispravan rad tahografa.
Amandman 415
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.e (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 11. – stavak 1.
(1.e)  U članku 11. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
Kako bi se osiguralo da je pametni tahograf usklađen s načelima i zahtjevima određenima u ovoj Uredbi, Komisija provedbenim aktima donosi detaljne odredbe potrebne za jedinstvenu provedbu članaka 8., 9. i 10., isključujući one odredbe kojima bi se omogućilo da tahograf bilježi dodatne podatke. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 42. stavka 3.
„Kako bi se osiguralo da je pametni tahograf usklađen s načelima i zahtjevima određenima u ovoj Uredbi, Komisija provedbenim aktima donosi detaljne odredbe potrebne za jedinstvenu provedbu članaka 8., 9. i 10., isključujući one odredbe kojima bi se omogućilo da tahograf bilježi dodatne podatke.”;
Do [SL: 12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljna pravila za bilježenje svih prelazaka granice vozila iz druge alineje prvog podstavka članka 8. stavka 1. i drugog podstavka članka 8. stavka 1.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 42. stavka 3.
Amandman 416
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.f (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 34. – stavak 5. – točka b – podtočka iv.
(1f)  u članku 34. stavku 5. točki (b) podtočka iv. zamjenjuje se sljedećim:
iv.  pod znakom 20190404-P8_TA-PROV(2019)0340_HR-p0000002.png: stanke ili odmor.
„iv. pod znakom 20190404-P8_TA-PROV(2019)0340_HR-p0000003.png: stanke, odmor, godišnji odmor ili bolovanje,
pod znakom „trajekt/vlak”: Uz znak20190404-P8_TA-PROV(2019)0340_HR-p0000004.png: razdoblje odmora koje se provodi na trajektu ili u vlaku, kako se zahtijeva člankom 9. Uredbe (EZ) br. 561/2006.”
Amandman 417
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 34. – stavak 7. – podstavak 1.
7.  Vozač nakon dolaska na prikladno zaustavno mjesto unosi u digitalni tahograf simbole zemalja u kojima je započeto i završeno dnevno radno vrijeme te mjesto na kojem i vrijeme u koje je prešao granicu u vozilu. Države članice mogu od vozača vozila koji obavljaju prijevoz unutar njihova područja zahtijevati unošenje detaljnijih zemljopisnih specifikacija uz simbol zemlje, uz uvjet da su države članice te detaljnije zemljopisne oznake priopćile Komisiji prije 1. travnja 1998.
7.  Ako se tahografom ne može automatski bilježiti prelazak granice, vozač nakon dolaska na prvo moguće i raspoloživo zaustavno mjesto unosi simbole zemalja u kojima je započeto i završeno dnevno radno vrijeme te mjesto na kojem i vrijeme u koje je prešao granicu. Nakon prelaska granice u novu zemlju kȏd zemlje unosi se u tahograf u kategoriju BEGIN. Države članice mogu od vozača vozila koji obavljaju prijevoz unutar njihova područja zahtijevati unošenje detaljnijih zemljopisnih specifikacija uz simbol zemlje, uz uvjet da su države članice te detaljnije zemljopisne oznake priopćile Komisiji prije 1. travnja 1998.
Amandman 418
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.a (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 34. – stavak 7.a (novi)
(2a)   u članku 34. dodaje se sljedeći stavak:
„7.a Vozačima se osigurava obuka o pravilnom korištenju tahografa kako bi mogli koristiti sve funkcije tog uređaja. Vozač ne smije snositi trošak obuke, već bi taj trošak trebao snositi poslodavac.”;
Amandman 419
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.b (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 34. – stavak 7.b (novi)
(2b)   u članku 34. dodaje se sljedeći stavak:
„7b. Za pravilno očitanje i nadzor tahografa trebao bi biti obučen maksimalan broj nadzornih tijela.”
Amandman 420
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.c (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 36. – stavak 1. – točka i.
(2c)  u članku 36. stavku 1. točka i. zamjenjuje se sljedećim:
i.   tahografske listiće za tekući dan te listiće koje je vozač koristio prethodnih 28 dana;
„i. tahografske listiće za tekući dan te listiće koje je vozač koristio prethodnih 56 dana;
Amandman 421
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.d (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 36. – stavak 1. – točka iii.
(2d)  u članku 36. stavku 1. točka iii. zamjenjuje se sljedećim:
iii.  svu ručnu evidenciju i ispise izvršene tijekom tekućeg dana i u prethodnih 28 dana u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (EZ) br. 561/2006.
„iii. svu ručnu evidenciju i ispise izvršene tijekom tekućeg dana i u prethodnih 56 dana u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (EZ) br. 561/2006.
Amandman 422
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.e (nova)
Uredba (EU) br. 165/2014
Članak 36. – stavak 2. – točka ii.
(2e)  U članku 36. stavak 2. točka ii. zamjenjuje se sljedećim:
ii.   svu ručnu evidenciju i ispise izvršene tijekom tekućeg dana i u prethodnih 28 dana u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (EZ) br. 561/2006;
„ii. svu ručnu evidenciju i ispise izvršene tijekom tekućeg dana i u prethodnih 56 dana u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (EZ) br. 561/2006.”

(1) SL C 197, 8.6.2018., str. 45.
(2) SL C 176, 23.5.2018., str. 57.


Prilagođavanje kretanjima u sektoru cestovnog prometa ***I
PDF 243kWORD 76k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1071/2009 i Uredbe (EZ) br. 1072/2009 radi njihova prilagođavanja kretanjima u sektoru (COM(2017)0281 – C8-0169/2017 – 2017/0123(COD))
P8_TA-PROV(2019)0341A8-0204/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0281),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0169/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. siječnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 1. veljače 2018.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0204/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 110
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)  Pravila o pristupu djelatnosti cestovnog prijevoznika do sada se, osim ako je drukčije propisano nacionalnim zakonodavstvom, nisu primjenjivala na poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoznika obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona ili kombinacijom vozila koja ne prelaze to ograničenje. Broj takvih poduzeća koja posluju u nacionalnom i međunarodnom prijevozu u porastu je. Stoga je nekoliko država članica odlučilo na takva poduzeća primjenjivati pravila o pristupu djelatnosti cestovnog prijevoznika, kako je predviđeno u Uredbi (EZ) br. 1071/2009. Kako bi se zajedničkim pravilima osigurala minimalna razina profesionalizacije u sektoru u kojem se upotrebljavaju vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona te ujednačili uvjeti tržišnog natjecanja za sve prijevoznike, tu bi odredbu trebalo izbrisati budući da bi zahtjevi u pogledu stvarnog i stabilnog poslovnog nastana i odgovarajućeg financijskog položaja trebali postati obvezni.
(2)  Pravila o pristupu djelatnosti cestovnog prijevoznika do sada se, osim ako je drukčije propisano nacionalnim zakonodavstvom, nisu primjenjivala na poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoznika obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, ne prelazi 3,5 tona. Broj takvih poduzeća je u porastu. Stoga je nekoliko država članica odlučilo na takva poduzeća primjenjivati pravila o pristupu djelatnosti cestovnog prijevoznika, kako je predviđeno u Uredbi (EZ) br. 1071/2009. Kako bi se izbjegle moguće praznine i kako bi se zajedničkim pravilima osigurala minimalna razina profesionalizacije u sektoru u kojem se upotrebljavaju motorna vozila čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona za međunarodni prijevoz te ujednačili uvjeti tržišnog natjecanja za sve prijevoznike, zahtjevi za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika trebali bi se jednako primjenjivati, dok bi se neproporcionalno administrativno opterećenje trebalo izbjegavati. Budući da se ova Uredba primjenjuje samo na poduzeća koja prevoze robu za naknadu ili nagradu, ovom odredbom nisu obuhvaćena poduzeća koja obavljaju prijevoz za vlastite potrebe.
Amandman 111
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.a (nova)
(2a)  U svojoj procjeni rizika Komisija predviđa da će poslovni subjekti u razdoblju od 2020. do 2035. uštedjeti između 2,7 i 5,2 milijarde EUR.
Amandman 112
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Potrebno je osigurati da cestovni prijevoznici s poslovnim nastanom u državi članici imaju stvarnu i stalnu prisutnost u toj državi članici i odande vode svoje poslovanje. Stoga, a i s obzirom na stečena iskustva, potrebno je razjasniti odredbe o postojanju stvarnog i stabilnog poslovnog nastana.
(4)  U cilju suzbijanja pojave tzv. fiktivnih poduzeća i jamčenja poštenog tržišnog natjecanja i jednakih uvjeta za sve na unutarnjem tržištu, nužni su jasniji kriteriji za poslovni nastan, intenzivnije praćenje i provedba te bolja suradnja među državama članicama. Cestovni prijevoznici s poslovnim nastanom u državi članici trebali bi imati stvarnu i stalnu prisutnost u toj državi članici i uistinu odande voditi svoje poslove prijevoza i obavljati znatan dio aktivnosti. Stoga je, a i s obzirom na stečena iskustva, potrebno razjasniti i ojačati odredbe o postojanju stvarnog i stabilnog poslovnog nastana te pritom izbjeći neproporcionalno administrativno opterećenje.
Amandman 113
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)  Budući da mogu znatno utjecati na tržište cestovnog prijevoza i na socijalnu zaštitu radnika, teške povrede pravila Unije o upućivanju radnika i prava koje se primjenjuje na ugovorne obveze trebalo bi uvrstiti među stavke relevantne za procjenjivanje dobrog ugleda.
(7)  Budući da mogu znatno utjecati na tržište cestovnog prijevoza i na socijalnu zaštitu radnika, teške povrede pravila Unije o upućivanju radnika, kabotaži i prava koje se primjenjuje na ugovorne obveze trebalo bi uvrstiti među stavke relevantne za procjenjivanje dobrog ugleda.
Amandman 114
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)  Poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoznika obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona ili kombinacijom vozila koja ne prelaze to ograničenje trebala bi ispunjavati minimalnu razinu zahtjeva o financijskom položaju, čime bi se osiguralo da imaju sredstva za stabilno i dugoročno poslovanje. Međutim, budući da su dotične aktivnosti općenito ograničena opsega, odgovarajući zahtjevi trebali bi biti manje strogi od onih koji se primjenjuju na prijevoznike koji upotrebljavaju vozila ili kombinacije vozila koje prelaze to ograničenje.
(10)  Poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoznika obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona i koja obavljaju međunarodni prijevoz trebala bi ispunjavati minimalnu razinu zahtjeva o financijskom položaju, čime bi se osiguralo da imaju sredstva za stabilno i dugoročno poslovanje. Međutim, budući da su aktivnosti koje se obavljaju tim vozilima općenito ograničena opsega, odgovarajući zahtjevi trebali bi biti manje strogi od onih koji se primjenjuju na prijevoznike koji upotrebljavaju vozila ili kombinacije vozila koje prelaze to ograničenje.
Amandman 115
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Informacije o prijevoznicima koje sadržavaju nacionalni elektronički registri trebale bi biti što potpunije kako bi se nacionalnim tijelima nadležnima za provedbu relevantnih pravila omogućio odgovarajući pregled prijevoznika koji se istražuju. Bolja nacionalna i prekogranična provedba uredaba (EZ) br. 1071/2009 i (EZ) br. 1072/2009. posebno bi se trebala ostvariti s pomoću informacija o registracijskim brojevima vozila kojima prijevoznici raspolažu, broju njihovih zaposlenika, stupnju rizika i osnovnim financijskim informacijama. Stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti pravila o nacionalnom elektroničkom registru.
(11)  Informacije o prijevoznicima koje sadržavaju nacionalni elektronički registri trebale bi biti potpune i ažurirane kako bi se nacionalnim tijelima nadležnima za provedbu relevantnih pravila omogućio odgovarajući pregled prijevoznika koji se istražuju. Bolja nacionalna i prekogranična provedba uredaba (EZ) br. 1071/2009 i (EZ) br. 1072/2009. i drugih relevantnih zakonodavnih propisa Unije posebno bi se trebala ostvariti s pomoću informacija o registracijskim brojevima vozila kojima prijevoznici raspolažu, broju njihovih zaposlenika i stupnju rizika. Osim toga, kako bi se službenim osobama, uključujući i one koje obavljaju provjere na cesti, dao jasan i potpun pregled prijevoznika koje se provjerava, one bi trebale imati izravan pristup svim relevantnim informacijama u stvarnom vremenu. Stoga bi nacionalni elektronički registri trebali biti istinski interoperabilni, a sve imenovane službene osobe svih država članica trebale bi imati izravan pristup podacima koje sadrže u stvarnom vremenu. Stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti pravila o nacionalnom elektroničkom registru.
Amandman 116
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)  Pravila za nacionalni cestovni prijevoz koji u državi članici domaćinu privremeno obavlja strani prijevoznik („kabotaža”) trebala bi biti jasna, jednostavna i laka za provedbu te istodobno općenito održavati razinu liberalizacije kakva nije dosad ostvarena.
(13)  Pravila za nacionalni cestovni prijevoz koji u državi članici domaćinu privremeno obavlja strani prijevoznik („kabotaža”) trebala bi biti jasna, jednostavna i laka za provedbu.
Amandman 117
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  U tu svrhu te kako bi se olakšale provjere i uklonila nesigurnost, ograničenje broja kabotaža koje slijede nakon međunarodnog prijevoza trebalo bi ukinuti, no istodobno smanjiti najveći dopušteni broj dana za takve kabotaže.
(14)  Kako bi se izbjegle prazne vožnje, kabotažu bi trebalo, uz određena ograničenja, dopustiti u državi članici domaćinu. U tu svrhu te kako bi se olakšale provjere i uklonila nesigurnost, ograničenje broja kabotaža koje slijede nakon međunarodnog prijevoza trebalo bi ukinuti, no istodobno smanjiti najveći dopušteni broj dana za takve kabotaže.
Amandman 118
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.a (nova)
(14a)  Kako bi se spriječila sustavna kabotaža koja bi mogla predstavljati stalnu ili trajnu aktivnost kojom se narušava nacionalno tržište, trebalo bi skratiti razdoblje u kojem se u jednoj državi članici domaćinu može obavljati kabotaža. Osim toga, prijevoznici ne bi smjeli obavljati nove kabotaže u istoj državi članici domaćinu u određenom vremenskom razdoblju i sve dok ne obave novi međunarodni prijevoz iz države članice u kojoj poduzeće ima poslovni nastan. Ova odredba ne dovodi u pitanje obavljanje međunarodnog prijevoza.
Amandman 119
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Trebalo bi razjasniti sredstva s pomoću kojih cestovni prijevoznici mogu dokazati usklađenost s pravilima o kabotaži. U tu svrhu trebalo bi dopustiti uporabu i slanje elektroničkih prijevoznih informacija, što bi trebalo pojednostaviti odredbu o relevantnim dokazima i postupanje nadležnih tijela s tim dokazima. Formatom koji se upotrebljava u tu svrhu trebalo bi osigurati pouzdanost i vjerodostojnost. S obzirom na sve veću uporabu učinkovite elektroničke razmjene informacija u području prijevoza i logistike važno je osigurati dosljednost u regulatornim okvirima i odredbama kojima se pojednostavnjuju administrativni postupci.
(15)  Učinkovita i djelotvorna provedba pravila preduvjet je za pošteno tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Daljnja digitalizacija provedbenih alata ključna je za oslobađanje provedbenog kapaciteta, smanjenje nepotrebnog administrativnog opterećenja za međunarodne prijevoznike, a osobito mala i srednja poduzeća, i bolje utvrđivanje prijevoznika s visokim stupnjem rizika i otkrivanje prijevarnih radnji. Kako se prijevozni dokumenti više ne bi koristili u tiskanom obliku, u budućnosti bi upotreba elektroničkih dokumenata trebala postati pravilo, što osobito vrijedi za elektronički teretni list u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (eCMR). Trebalo bi razjasniti sredstva s pomoću kojih cestovni prijevoznici mogu dokazati usklađenost s pravilima o kabotaži. U tu svrhu trebalo bi dopustiti uporabu i slanje elektroničkih prijevoznih informacija, što bi trebalo pojednostaviti odredbu o relevantnim dokazima i postupanje nadležnih tijela s tim dokazima. Formatom koji se upotrebljava u tu svrhu trebalo bi osigurati pouzdanost i vjerodostojnost. S obzirom na sve veću uporabu učinkovite elektroničke razmjene informacija u području prijevoza i logistike važno je osigurati dosljednost u regulatornim okvirima i odredbama kojima se pojednostavnjuju administrativni postupci.
Amandman 120
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.a (nova)
(15.a)  Brzo uvođenje pametnog tahografa od iznimne je važnosti jer će se njime provedbenim tijelima omogućiti obavljanje provjera na cesti kako bi se brže i efikasnije otkrile povrede i nepravilnosti, što bi rezultiralo boljom provedbom ove Uredbe.
Amandman 121
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)  Prijevozna poduzeća su adresati pravila o međunarodnom prijevozu robe te kao takva podliježu posljedicama eventualnih povreda koje su počinila. Međutim, kako bi se poduzeća koja ugovaraju prijevozne usluge s prijevoznicima u cestovnom prijevozu tereta spriječilo u zloporabama, države članice trebale bi također propisati kazne za otpremnike i špeditere u slučaju da svjesno provode usluge prijevoza koje uključuju povrede odredaba Uredbe (EZ) br. 1072/2009.
(16)  Prijevozna poduzeća su adresati pravila o međunarodnom prijevozu robe te kao takva podliježu posljedicama eventualnih povreda koje su počinila. Međutim, kako bi se poduzeća koja ugovaraju prijevozne usluge s prijevoznicima u cestovnom prijevozu tereta spriječilo u zloporabama, države članice trebale bi također propisati kazne za pošiljatelje, otpremnike, špeditere, ugovaratelje i podugovaratelje ako znaju da usluge prijevoza koje naručuju uključuju povrede odredaba Uredbe (EZ) br. 1072/2009. Kada poduzeća koja ugovaraju prijevozne usluge naručuju te usluge od prijevoznih poduzeća s niskom ocjenom rizika, trebalo bi smanjiti njihovu odgovornost.
Amandman 122
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.a (nova)
(16.a)   Cilj predloženog Europskog nadzornog tijela za rad [...] jest podupiranje i olakšavanje suradnje i razmjene informacija između nacionalnih nadležnih tijela kako bi se efektivno provodilo relevantno pravo Unije. Podupiranjem i olakšavanjem provedbe ove Uredbe Europsko nadzorno tijelo za rad može imati važnu ulogu u doprinošenju razmjeni informacija između nadležnih tijela, u pomaganju državama članicama u izgradnji kapaciteta kroz razmjenu osoblja i osposobljavanje te u pomaganju državama članicama pri organizaciji usklađenih provjera. Time bi se povećalo povjerenje između država članica, poboljšala suradnja između nadležnih tijela i pomoglo u borbi protiv prijevara i kršenja propisa.
Amandman 123
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.b (nova)
(16.b)   Potrebno je ojačati zakonodavstvo u području cestovnog prometa kako bi se zajamčila pravilna primjena i provedba Uredbe Rim I. tako što bi se u ugovorima o radu odražavalo uobičajeno mjesto rada radnika. Kao nadopuna toga i izravno povezano s Uredbom Rim I. jesu temeljna pravila iz Uredbe (EZ) 1071/2009 utvrđena radi borbe protiv fiktivnih poduzeća i u cilju jamčenja odgovarajućih kriterija za poslovni nastan poduzeća. Potrebno je ojačati ta pravila kako bi se zajamčila prava zaposlenika u slučaju privremenog rada izvan uobičajene zemlje rada te poštenog tržišnog natjecanja među cestovnim prijevoznicima.
Amandman 124
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka a – podtočka i.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 1. – stavak 4. – točka a
(i)   briše se točka (a);
i.   točka (a) zamjenjuje se sljedećim:
(a)  poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoza obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, ne prelazi 2,4 tone;
(aa)  poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoza obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, ne prelazi 3,5 tona i koja se bave isključivo nacionalnim prijevozom;
Amandman 125
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – podtočka 1. – podtočka a – podtočka ii.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 1. – stavak 4. – točka b – podstavak 2.
Svaki cestovni prijevoz za koji nije primljena naknada i kojim se ne ostvaruje prihod, kao što je prijevoz osoba u dobrotvorne svrhe ili za strogo privatne potrebe, smatra se prijevozom isključivo u nekomercijalne svrhe;
Svaki cestovni prijevoz čija svrha nije ostvarivanje dobiti za vozača ili ostale, npr. pružanje usluge na humanitarnoj ili dobrotvornoj osnovi, smatra se prijevozom isključivo u nekomercijalne svrhe;
Amandman 126
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 1. – stavak 6.
(b)  dodaje se sljedeći stavak 6.:
Briše se.
„6. Članak 3. stavak 1. točke (b) i (d) te članci 4., 6., 8., 9., 14., 19. i 21. ne primjenjuju se na poduzeća koja obavljaju djelatnost cestovnog prijevoznika isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona ili kombinacijom vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona.
Međutim, države članice mogu:
(a)  od tih poduzeća zahtijevati primjenu određenih ili svih odredaba iz prvog podstavka;
(b)  spustiti graničnu vrijednost iz prvog podstavka za sve ili za određene kategorije cestovnog prijevoza.”;
Amandman 127
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. − točka 3. − podtočka a
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 5. – stavak 1. – točka a
‘(a) ima prostorije u kojima čuva svoju temeljnu poslovnu dokumentaciju, a posebno trgovačke ugovore, računovodstvenu dokumentaciju, kadrovsku dokumentaciju, ugovore o radu, dokumentaciju koja sadrži podatke o trajanju vožnje i odmora te bilo koji drugi dokument koji mora biti dostupan nadležnom tijelu kako bi moglo provjeriti jesu li uvjeti propisani ovom Uredbom ispunjeni.
(a)  ima prikladne prostorije, proporcionalne aktivnostima poduzeća, u kojima može pristupiti svojoj originalnoj temeljnoj poslovnoj dokumentaciji u pisanom ili elektroničkom obliku, a posebno trgovačkim ugovorima, računovodstvenoj dokumentaciji, kadrovskoj dokumentaciji, ugovorima o radu, dokumentaciji o socijalnom osiguranju, dokumentaciji koja sadrži podatke o kabotaži, upućivanju radnika i trajanju vožnje i odmora te bilo koji drugi dokument koji mora biti dostupan nadležnom tijelu kako bi moglo provjeriti jesu li uvjeti propisani ovom Uredbom ispunjeni.
Amandman 128
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka aa (nova)
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 5. – stavak 1. – točka aa (nova)
(aa)  umeće se sljedeća točka:
„(aa) vozila iz točke (b) svaka četiri tjedna obavljaju najmanje jedan utovar ili istovar tereta u okviru ugovora o prijevozu u državi članici u kojoj poduzeće ima poslovni nastan.”
Amandman 129
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 5. – stavak 1. – točka c
(c)  stvarno i kontinuirano obavlja svoje administrativne i komercijalne aktivnosti raspolažući potrebnom administrativnom opremom i infrastrukturom u prostorijama koje se nalaze u toj državi članici;
(c)  stvarno i kontinuirano obavlja svoje administrativne i komercijalne aktivnosti raspolažući potrebnom opremom i infrastrukturom u prostorijama iz točke (a) koje se nalaze u toj državi članici;
Amandman 130
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka c
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 5. – stavak 1. – točka d
(d)  obavlja prijevoz vozilima iz točke (b) raspolažući odgovarajućom tehničkom opremom u toj državi članici;
(d)  stvarno i kontinuirano obavlja prijevoz vozilima iz točke (b) raspolažući odgovarajućom tehničkom opremom u toj državi članici;
Amandman 131
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka da (nova)
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 5. – stavak 1. – točka f (nova)
(da)  dodaje se sljedeća točka (f):
„(f) ima jasnu vezu između djelatnosti prijevoza koje se obavljaju i države članice u kojoj poduzeće ima poslovni nastan, operativni centar i pristup dovoljnom broju parkirališnih mjesta kojima se vozila iz točke (b) mogu redovito koristiti;”
Amandman 132
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka db (nova)
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 5. – stavak 1. – točka g (nova)
(db)  dodaje se sljedeća točka (g):
„(g) traži i zapošljava vozače u skladu s pravom mjerodavnim za ugovore o radu u toj državi članici;”
Amandman 133
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3. − podtočka dc (nova)
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 5. – stavak 1. – točka h (nova)
(dc)  dodaje se sljedeća točka (h):
„(h) jamči da je poduzeće mjesto u kojem ili iz kojeg radnici uobičajeno obavljaju svoj rad u skladu s Uredbom (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća1a i/ili Rimskom konvencijom;”
_______________________
1.a   Uredba (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o pravu koje se primjenjuje na ugovorne obveze (Rim I.), (SL L 177, 4.7.2008., str. 6.).
Amandman 134
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka a – podtočka iii.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 6. – stavak 3. – točka b
iii.  u trećem podstavku točki (b) dodaju se sljedeće točke xi. i xii.:
iii.  u trećem podstavku točki (b) dodaju se sljedeće točke xi., xii. i xiii.:
„xi. upućivanja radnika;
„xi. upućivanja radnika;
xii.  prava koje se primjenjuje na ugovorne obveze.”;
xii.  prava koje se primjenjuje na ugovorne obveze;
xiii.  kabotaže.”;
Amandman 135
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka c
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 6. – stavak 2.a – podstavak 2. – točka b
(b)  definira stupanj težine povreda na temelju njihova potencijala za uzrokovanje smrtnih ili teških ozljeda te narušavanja tržišnog natjecanja u području cestovnog prometa, među ostalim dovođenjem u pitanje uvjeta rada za radnike u sektoru prijevoza;
(b)  definira stupanj težine povreda na temelju njihova potencijala za uzrokovanje smrtnih ili teških ozljeda ili narušavanja tržišnog natjecanja u području cestovnog prometa, među ostalim dovođenjem u pitanje uvjeta rada za radnike u sektoru prijevoza;
Amandman 136
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. − točka 5. − podtočka a
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 7. – stavak 1. – podstavak 1.
Kako bi se ispunio zahtjev propisan člankom 3. stavkom 1. točkom (c), poduzeće mora u svakom trenutku tijekom poslovne godine biti sposobno ispuniti svoje financijske obveze. Poduzeće mora na temelju godišnjih financijskih izvještaja koje je potvrdio revizor ili propisno ovlaštena osoba dokazati da svake godine raspolaže vlasničkim kapitalom u ukupnom iznosu od najmanje 9 000 EUR ako se upotrebljava samo jedno vozilo te najmanje 5 000 EUR za svako dodatno vozilo koje se upotrebljava. Poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoznika obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona ili kombinacijom vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi to ograničenje moraju dokazati, na temelju godišnjih financijskih izvještaja koje je potvrdio revizor ili propisno ovlaštena osoba, da svake godine raspolažu vlasničkim kapitalom u ukupnom iznosu od barem 1 800 EUR ako se upotrebljava samo jedno vozilo te najmanje 900 EUR za svako dodatno vozilo koje se upotrebljava.
Kako bi se ispunio zahtjev propisan člankom 3. stavkom 1. točkom (c), poduzeće mora u svakom trenutku tijekom poslovne godine biti sposobno ispuniti svoje financijske obveze. Poduzeće mora na temelju godišnjih financijskih izvještaja koje je potvrdio revizor ili propisno ovlaštena osoba dokazati da svake godine raspolaže vlasničkim kapitalom u ukupnom iznosu od najmanje 9 000 EUR ako se upotrebljava samo jedno vozilo, najmanje 5 000 EUR za svako dodatno vozilo koje se upotrebljava i čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, prelazi 3,5 tona te 900 EUR za svako dodatno vozilo čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona. Poduzeća koja djelatnost cestovnog prijevoznika obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona moraju dokazati, na temelju godišnjih financijskih izvještaja koje je potvrdio revizor ili propisno ovlaštena osoba, da svake godine raspolažu vlasničkim kapitalom u ukupnom iznosu od barem 1 800 EUR ako se upotrebljava samo jedno vozilo te najmanje 900 EUR za svako dodatno vozilo koje se upotrebljava.”;
Amandman 137
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 7. – stavak 2. – podstavak 1.
2.  Odstupajući od stavka 1., u nedostatku godišnjih financijskih izvještaja nadležno tijelo dopušta da poduzeće svoj financijski položaj dokaže potvrdom, na primjer bankovnom garancijom, dokumentom koji je izdala financijska institucija u svrhu potvrđivanja pozitivne bilance na ime poduzeća ili drugim obvezujućim dokumentom kojim poduzeće dokazuje da raspolaže iznosima navedenim u stavku 1. prvom podstavku.
2.  Odstupajući od stavka 1., u nedostatku godišnjih financijskih izvještaja nadležno tijelo dopušta da poduzeće svoj financijski položaj dokaže potvrdom, na primjer bankovnom garancijom ili osiguranjem, uključujući osiguranje od profesionalne odgovornosti koje su izdale jedna ili više banaka ili drugih financijskih institucija, uključujući osiguravateljska poduzeća, ili drugim obvezujućim dokumentom kojim se dokazuje jamstvo za solidarnu odgovornost poduzeća u pogledu iznosa navedenih u stavku 1. prvom podstavku.
Amandman 138
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.a (nova)
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 8. – stavak 5.
(5.a)  U članku 8. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:
Države članice mogu promicati redovitu obuku iz stručnih područja nabrojenih u Prilogu I. svakih 10 godina kako bi osigurale da su upravitelji prijevoza upoznati s razvojem u tom području.
Države članice mogu promicati redovitu obuku iz stručnih područja nabrojenih u Prilogu I. svake tri godine kako bi osigurale da su osoba ili osobe iz stavka 1. dovoljno upoznate s razvojem u tom području.
Amandman 139
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 8.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 12. – stavak 2. – podstavak 2.
(8)  U članku 12. stavku 2. briše se drugi podstavak.
(8)  U članku 12. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„Države članice provode provjere barem svake tri godine kako bi utvrdile ispunjavaju li poduzeća zahtjeve propisane člankom 3.”
Amandman 140
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 10.a (nova)
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 14. – stavak 2.
(10a)   Članak 14. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2.  Ako i dok se ne poduzme rehabilitirajuća mjera u skladu s relevantnim nacionalnim propisima, potvrda o stručnoj osposobljenosti iz članka 8. stavka 8. upravitelja prijevoza koje je proglašen nesposobnim za upravljanje prijevoznom djelatnošću prestaje vrijediti u svim državama članicama.
2.  Ako i dok se ne poduzme rehabilitirajuća mjera u skladu s relevantnim nacionalnim propisima, potvrda o stručnoj osposobljenosti iz članka 8. stavka 8. upravitelja prijevoza koji je proglašen nesposobnim za upravljanje prijevoznom djelatnošću prestaje vrijediti u svim državama članicama. Komisija sastavlja popis rehabilitirajućih mjera kojima se može povratiti dobar ugled.
Amandman 141
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka a – podtočka -i.a (nova)
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 16. – stavak 2. – točka c
(-ia)  točka (c) zamjenjuje se sljedećim:
(c)  imena i prezimena upravitelja prijevoza imenovanih radi ispunjenja uvjeta dobrog ugleda i stručne osposobljenosti te, prema potrebi, ime i prezime pravnog zastupnika;
(c)  imena i prezimena upravitelja prijevoza imenovanih radi ispunjenja uvjeta iz članka 3. u pogledu dobrog ugleda i stručne osposobljenosti te, prema potrebi, ime i prezime pravnog zastupnika;
Amandman 142
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka a – podtočka i
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 16. – stavak 2. – točka h
(h)  broj zaposlenih;
(h)  broj zaposlenih u poduzeću u zadnjoj kalendarskoj godini;
Amandman 143
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka a – podtočka i.a (nova)
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 16. – stavak 2. – točka ja (nova)
(ia)  dodaje se sljedeća točka (j a):
(ja)   ugovore o radu međunarodnih vozača u posljednjih šest mjeseci;
Amandman 144
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka a – podtočka ii
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 16. – stavak 2. – podstavak 2.
Države članice mogu odlučiti da će podatke iz prvoga podstavka točaka od (e) do (j) pohraniti u zasebne registre. U tom slučaju relevantni podaci daju se na uvid na zahtjev i neposredno su dostupni svim nadležnim tijelima dotične države članice. Traženi podaci moraju se dati na uvid u roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva. Podaci iz prvoga podstavka točaka od (a) do (d) dostupni su javnosti u skladu s relevantnim odredbama o zaštiti osobnih podataka.
Podaci iz prvoga podstavka točaka od (a) do (d) dostupni su javnosti u skladu s relevantnim odredbama o zaštiti osobnih podataka.
Amandman 145
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka a – podtočka ii.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 16. – stavak 2. – podstavak 3.
U svakom slučaju, podaci iz točaka od (e) do (j) prvoga podstavka dostupni su tijelima koja nisu nadležna tijela samo ako su navedena tijela ovlaštena za provedbu nadzora i izricanje kazni u području cestovnog prometa i ako su njihovi službenici položili prisegu da će čuvati tajnu ili su se na neki drugi način formalno obvezali čuvati tajnu.
Podaci iz točaka od (e) do (j) prvoga podstavka dostupni su tijelima koja nisu nadležna tijela samo ako su navedena tijela ovlaštena za provedbu nadzora i izricanje kazni u području cestovnog prometa i ako su njihovi službenici položili prisegu da će čuvati tajnu ili su se na neki drugi način formalno obvezali čuvati tajnu.
Amandman 146
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka a - podtočka ii.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 16. – stavak 2.
Države članice mogu odlučiti da će podatke iz prvoga podstavka točaka od (e) do (j) pohraniti u zasebne registre. U tom slučaju relevantni podaci daju se na uvid na zahtjev i neposredno su dostupni svim nadležnim tijelima dotične države članice. Traženi podaci moraju se dati na uvid u roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva. Podaci iz prvoga podstavka točaka od (a) do (d) dostupni su javnosti u skladu s relevantnim odredbama o zaštiti osobnih podataka.
Države članice mogu odlučiti da će podatke iz prvoga podstavka točaka od (e) do (j) pohraniti u zasebne registre. U tom slučaju relevantni podaci daju se na uvid na zahtjev i neposredno su dostupni svim nadležnim tijelima dotične države članice. Traženi podaci moraju se dati na uvid u roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva. Podaci iz prvoga podstavka točaka od (a) do (d) dostupni su javnosti u skladu s relevantnim odredbama o zaštiti osobnih podataka.
U svakom slučaju, podaci iz točaka od (e) do (j) prvoga podstavka dostupni su tijelima koja nisu nadležna tijela samo ako su navedena tijela ovlaštena za provedbu nadzora i izricanje kazni u području cestovnog prometa i ako su njihovi službenici položili prisegu da će čuvati tajnu ili su se na neki drugi način formalno obvezali čuvati tajnu.
U svakom slučaju, podaci iz točaka od (e) do (j) prvoga podstavka dostupni su tijelima koja nisu nadležna tijela samo ako su navedena tijela ovlaštena za provedbu nadzora i izricanje kazni u području cestovnog prometa i ako su njihovi službenici položili prisegu da će čuvati tajnu ili su se na neki drugi način formalno obvezali čuvati tajnu.
Za potrebe članka 14.a Uredbe (EZ) br. 1072/2009 podaci iz točke (j) dostupni su na zahtjev pošiljatelja, špeditera, ugovaratelja i podugovaratelja.
Amandman 147
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka ba (nova)
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 16. – stavak 5.
(ba)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:
5.  Ne dovodeći u pitanje odredbe stavaka 1. i 2., države članice dužne su poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale međupovezanost i dostupnost nacionalnih elektroničkih registara diljem Zajednice preko nacionalnih kontaktnih točaka definiranih u članku 18. Dostupnost preko nacionalnih kontaktnih točaka i međupovezanost moraju biti provedeni do 31. prosinca 2012. i to tako da se nadležnom tijelu bilo koje države članice omogući pretraga podataka u nacionalnom elektroničkom registru bilo koje druge države članice.
„5. Kako bi se povećala djelotvornost prekogranične provedbe propisa, države članice dužne su osigurati međupovezanost i interoperabilnost nacionalnih elektroničkih registara diljem Unije preko Europskog registra cestovnih prijevoznika iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/480 kako bi podaci iz stavka 2. bili izravno dostupni svim nadležnim provedbenim i nadzornim tijelima svih država članica u stvarnom vremenu.”
Amandman 148
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka bb (nova)
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 16. – stavak 6.
(bb)  stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:
6.  Zajednička pravila u pogledu provedbe stavka 5., poput onih koja se odnose na format razmijenjenih podataka, tehnički postupci za elektroničko pretraživanje nacionalnih elektroničkih registara drugih država članica i promicanje interoperabilnosti tih registara s drugim odgovarajućim bazama podataka, usvaja Komisija u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 25. stavka 2. i to prvi put prije 31. prosinca 2010. Tim je zajedničkim pravilima određeno tijelo odgovorno za pristup podacima i njihovo daljnje korištenje i ažuriranje nakon što je bio omogućen pristup tim podacima, pa u tu svrhu sadrže i pravila o unošenju i nadzoru tih podataka.
6. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 24.a kako bi uspostavila i ažurirala zajednička pravila radi osiguranja potpune međupovezanosti i interoperabilnosti nacionalnih elektroničkih registara kako bi nadležno tijelo ili nadzorno tijelo bilo koje države članice moglo izravno i u stvarnom vremenu pristupiti nacionalnom elektroničkom registru bilo koje države članice kako je propisano stavkom 5. Takva zajednička pravila uključuju pravila koja se odnose na format razmijenjenih podataka, tehničke postupke za elektroničko pretraživanje nacionalnih elektroničkih registara drugih država članica i interoperabilnost tih registara, kao i posebna pravila o pristupu podacima te njihovu unošenju i nadzoru.
Amandman 149
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 18. – stavak 1.
1.  Države članice određuju nacionalnu kontaktnu točku odgovornu za razmjenu informacija s drugim državama članicama o primjeni ove Uredbe. Države članice dužne su obavijestiti Komisiju o imenima i adresama nacionalnih kontaktnih točaka do 31. prosinca 2018. Komisija sastavlja popis svih kontaktnih točaka i prosljeđuje ga državama članicama. Države članice moraju odmah obavijestiti Komisiju o svim promjenama u pogledu kontaktnih točaka.
1.  Nadležna tijela država članica tijesno surađuju i jedna drugima hitro pružaju uzajamnu pomoć i sve druge relevantne informacije kako bi se olakšala primjena i provedba ove Uredbe.
Amandman 150
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 18. – stavak 1.a (novi)
1.a  Za potrebe stavka 1., administrativna suradnja predviđena ovim člankom provodi se preko Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća1a koji svim prijevoznicima omogućuje pružanje podataka na vlastitom jeziku.
__________________
1a Uredba (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/49/EZ („Uredba IMI”) ( SL L 316, 14.11.2012., str. 1.).
Amandman 151
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 18. – stavak 3.
3.  Države članice odgovaraju na zahtjeve za pružanje informacija od svih nadležnih tijela ostalih država članica i, ako je potrebno, provode provjere, inspekcijske preglede i istrage u pogledu usklađenosti cestovnih prijevoznika s nastanom na njihovu državnom području sa zahtjevom utvrđenim u članku 3. stavku 1. točki (a). Zahtjevi za pružanje informacija koje upućuju nadležna tijela država članica moraju biti obrazloženi. U tom cilju zahtjevi moraju sadržavati vjerodostojne naznake mogućih povreda članka 3. stavka 1. točke (a).
3.  Države članice odgovaraju na zahtjeve za pružanje informacija od svih nadležnih tijela ostalih država članica i provode provjere, inspekcijske preglede i istrage u pogledu usklađenosti cestovnih prijevoznika s nastanom na njihovu državnom području sa zahtjevom utvrđenim u članku 3. stavku 1. točki (a). Zahtjevi za pružanje informacija koje upućuju nadležna tijela država članica moraju biti valjano opravdani i obrazloženi. U tom cilju zahtjevi moraju sadržavati vjerodostojne naznake mogućih povreda članka 3. stavka 1. točke (a).
Amandman 152
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 18. – stavak 4.
4.  Ako država članica kojoj je upućen zahtjev smatra da zahtjev nije dovoljno obrazložen, u roku od deset radnih dana o tome obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev. Država članica koja podnosi zahtjev dodatno potkrepljuje zahtjev. Ako to nije moguće, država članica može odbiti zahtjev.
4.  Ako država članica kojoj je upućen zahtjev smatra da zahtjev nije dovoljno obrazložen, u roku od pet radnih dana o tome obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev. Država članica koja podnosi zahtjev dodatno potkrepljuje zahtjev. Ako to nije moguće, država članica može odbiti zahtjev.
Amandman 153
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 18. – stavak 5.
5.  Ako je teško ili nemoguće postupiti u skladu sa zahtjevom za pružanje informacija ili provesti provjere, inspekcijske preglede ili istrage, dotična država članica u roku od deset radnih dana o tome obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev. Dotične države članice međusobno se dogovaraju u cilju pronalaženja rješenja za poteškoće koje mogu nastati.
5.  Ako je teško ili nemoguće postupiti u skladu sa zahtjevom za pružanje informacija ili provesti provjere, inspekcijske preglede ili istrage, dotična država članica u roku od pet radnih dana o tome obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev i uredno navodi razloge zbog kojih je to teško ili nemoguće. Dotične države članice međusobno surađuju u cilju pronalaženja rješenja za poteškoće koje mogu nastati. U slučaju bilo kakvog trajnog problema u pogledu razmjene informacija ili trajnog odbijanja pružanja informacija bez odgovarajućeg obrazloženja, Komisija nakon primanja obavijesti o tome i nakon savjetovanja s dotičnim državama članicama može poduzeti sve potrebne mjere za rješavanje situacije.
Amandman 154
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 18. – stavak 6.
6.  Kao odgovor na zahtjev u skladu sa stavkom 3. države članice moraju dostaviti zatražene informacije i provesti potrebne provjere, inspekcijske preglede i istrage u roku od 25 radnih dana od primitka zahtjeva, osim ako su državu članicu koja je podnijela zahtjev obavijestile o nedovoljnoj obrazloženosti zahtjeva ili o nemogućnosti ili poteškoćama kako je navedeno u stavcima 4. i 5.
6.  Kao odgovor na zahtjev u skladu sa stavkom 3. države članice moraju dostaviti zatražene informacije i provesti potrebne provjere, inspekcijske preglede i istrage u roku od petnaest radnih dana od primitka zahtjeva, osim ako dotične države članice međusobno ne dogovore drugi rok ili ako su državu članicu koja je podnijela zahtjev obavijestile o nedovoljnoj obrazloženosti zahtjeva ili o nemogućnosti ili poteškoćama kako je navedeno u stavcima 4. i 5., a da nije pronađeno rješenje za te poteškoće.
Amandman 155
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.a (nova)
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 18.a (novi)
(12.a)  Umeće se sljedeći članak 18.a:
„Članak 18.a
Prateće mjere
1.  Države članice poduzimaju prateće mjere kako bi razvile, olakšale i promicale razmjene među dužnosnicima zaduženima za administrativnu suradnju i uzajamnu pomoć među državama članicama, kao i među dužnosnicima za praćenje sukladnosti s mjerodavnim pravilima ove Uredbe i njihovu provedbu.
2.  Komisija pruža tehničku i drugu potporu radi daljnjeg poboljšanja administrativne suradnje i povećanja međusobnog povjerenja između država članica, uključujući promicanjem razmjena zaposlenika i zajedničkih programa osposobljavanja, kao i razvoja, olakšavanja i promicanja inicijativa za razmjenu najboljih praksi. Komisija može, ne dovodeći u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća u postupku donošenja proračuna, upotrijebiti dostupne financijske instrumente za daljnje jačanje izgradnje kapaciteta i administrativne suradnje između država članica.
3.  Države članice pokreću program stručnih ocjena u kojem sudjeluju sva nadležna provedbena tijela, pri čemu se vodi briga o odgovarajućoj rotaciji i nadležnih provedbenih tijela koja provode ocjenjivanje i onih koja se ocjenjuju. Države članice Komisiju svake dvije godine obavješćuju o tim programima u okviru izvješća o aktivnostima nadležnih tijela iz članka 26.”
Amandman 156
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 16.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 26. – stavak 3. – uvodni dio
3.  Države članice svake godine sastavljaju izvješće o uporabi motornih vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona ili kombinacija vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona na njihovom državnom području i prosljeđuju ga Komisiji najkasnije do 30. lipnja godine koja slijedi nakon završetka razdoblja izvješćivanja. To izvješće sadržava:
3.  Države članice svake godine sastavljaju izvješće o uporabi motornih vozila čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona i koja sudjeluju u međunarodnom prijevozu i imaju poslovni nastan na njihovom državnom području i prosljeđuju ga Komisiji najkasnije do 30. lipnja godine koja slijedi nakon završetka razdoblja izvješćivanja. To izvješće sadržava:
Amandman 157
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 16.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 26. – stavak 3. – točka a
(a)  broj odobrenja dodijeljenih za prijevoznike koji djelatnost cestovnog prijevoznika obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona ili kombinacijom vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona;
(a)  broj odobrenja dodijeljenih za prijevoznike koji djelatnost cestovnog prijevoznika obavljaju isključivo motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona i koja sudjeluju u međunarodnom prijevozu;
Amandman 158
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 16.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 26. – stavak 3. – točka b
(b)  broj vozila registriranih u državi članici svake kalendarske godine čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona;
(b)  broj motornih vozila registriranih u državi članici svake kalendarske godine čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona i koja sudjeluju u međunarodnom prijevozu;
Amandman 159
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 16.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 26. – stavak 3. – točka c
(c)  ukupni broj vozila registriranih u državi članici na dan 31. prosinca svake godine čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona;
(c)  ukupni broj motornih vozila registriranih u državi članici na dan 31. prosinca svake godine čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona i koja sudjeluju u međunarodnom prijevozu;
Amandman 160
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 16.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 26. – stavak 3. – točka d
(d)  procijenjeni udio motornih vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona ili kombinacija vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona u ukupnoj djelatnosti cestovnog prijevoza za sva vozila registrirana u državi članici, razvrstano po nacionalnim prijevozima, međunarodnim prijevozima i kabotažama.
(d)  procijenjeni udio motornih vozila čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona kao i vozila čija masa ne prelazi 2,4 tone u ukupnoj djelatnosti cestovnog prijevoza za sva vozila registrirana u državi članici, razvrstano po nacionalnim prijevozima, međunarodnim prijevozima i kabotažama.
Amandman 161
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 16.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 26. – stavak 4.
4.  Na temelju informacija koje prikuplja u skladu sa stavkom 3. i dodatnih dokaza Komisija najkasnije do 31. prosinca 2024. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o razvoju ukupnog broja motornih vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona ili kombinacija vozila čija dopuštena ukupna masa ne prelazi 3,5 tona, a koja se upotrebljavaju za nacionalni i međunarodni cestovni prijevoz. Na temelju tog izvješća Komisija ponovno procjenjuje nužnost uvođenja dodatnih mjera.
4.  Na temelju informacija koje prikuplja u skladu sa stavkom 3. i dodatnih dokaza Komisija najkasnije do 31. prosinca 2024. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o razvoju ukupnog broja motornih vozila čija dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, iznosi između 2,4 i 3,5 tona, a koja se upotrebljavaju za cestovni prijevoz. Na temelju tog izvješća Komisija ponovno procjenjuje nužnost uvođenja dodatnih mjera.
Amandman 162
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 16.
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 26. – stavak 5.
5.  Države članice svake godine podnose izvješće Komisiji o zahtjevima koji su im upućeni na temelju članka 18. stavaka 3. i 4., o odgovorima koje su zaprimile od drugih država članica te o mjerama koje su poduzele na temelju pruženih informacija.
5.  Države članice svake godine podnose izvješće Komisiji o zahtjevima koji su im upućeni na temelju članka 18., o odgovorima koje su zaprimile od drugih država članica te o mjerama koje su poduzele na temelju pruženih informacija.
Amandman 163
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 16.a (nova)
Uredba (EZ) br. 1071/2009
Članak 26. – stavak 5.a (novi)
(16.a)  Dodaje se sljedeći stavak 5.a:
„5.a Na temelju informacija koje je prikupila u skladu sa stavkom 5. i dodatnih dokaza, Komisija najkasnije do 31. prosinca 2020. podnosi detaljno izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o opsegu administrativne suradnje između država članica, o svim mogućim nedostacima u vezi s tim i o mogućim načinima za poboljšanje te suradnje. Na temelju tog izvješća Komisija procjenjuje nužnost uvođenja dodatnih mjera.”
Amandman 164
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.a (nova)
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 1. – stavak 1. – podstavak 1.b (novi)
(1a)  U članku 1. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:
„Rokovi iz članka 8. stavaka 2. i 2.a ove Uredbe primjenjuje se i na dolazni ili odlazni cestovni prijevoz tereta koji čini ili domaću početnu i/ili domaću završnu dionicu kombiniranog prijevoza, kako je utvrđeno Direktivom Vijeća 92/106/EEZ.”
Amandman 165
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.b (nova)
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 1. – stavak 2.
(1b)  Članak 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2.   Kod prijevoza iz države članice u treću zemlju i obratno, ova se Uredba primjenjuje na dio vožnje na državnom području bilo koje prijeđene tranzitne države članice. Ne primjenjuje se na onaj dio vožnje na državnom području države članice utovara ili istovara, sve dok se ne sklope potrebni sporazumi između Zajednice i dotične treće zemlje.
2. Kod prijevoza iz države članice u treću zemlju i obratno, ova se Uredba primjenjuje na dio vožnje na državnom području bilo koje prijeđene tranzitne države članice. Međutim, taj se dio vožnje u tranzitu izuzima iz područja primjene Direktive o upućenim radnicima. Ne primjenjuje se na onaj dio vožnje na državnom području države članice utovara ili istovara, sve dok se ne sklope potrebni sporazumi između Zajednice i dotične treće zemlje.
Amandman 166
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.c (nova)
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 1. – stavak 5. – točka c
(1c)  U stavku 5. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:
(c)  prijevoz tereta u motornim vozilima čija dopuštena ukupna masa, uključujući ukupnu masu prikolica, ne prelazi 3,5 tone;
(c)  prijevoz tereta motornim vozilima čija je dopuštena ukupna masa, uključujući masu prikolica, manja od 2,4 tone;
Amandman 167
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 2. – podtočka aa (nova)
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 2. – točka 7.a (nova)
(aa)  Dodaje se sljedeća točka:
7.a  „tranzit” znači vožnja koja se obavlja natovarenim vozilom kroz jednu državu članicu ili treću zemlju ili više država članica ili trećih zemalja, pri čemu se polazište i odredište ne nalaze u tim državama članicama ili trećim zemljama.
Amandman 168
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 3. – podtočka -a (nova)
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 4. – stavak 1. – točka ba (nova)
(-a)  u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:
„(ba) obavlja međunarodni prijevoz vozilima opremljenima pametnim tahografom kao što je utvrđeno u članku 3. i poglavlju II. Uredbe (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća1a.”
__________________
1a Uredba (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o tahografima u cestovnom prometu, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet (SL L 60, 28.2.2014., str. 1.).
Amandman 169
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. − točka 5. − podtočka a
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 8. – stavak 2.
2.   Nakon dostavljanja tereta koji se prevozi u okviru dolaznog međunarodnog prijevoza iz druge države članice ili treće zemlje u državu članicu koja je domaćin, cestovni prijevoznici iz stavka 1. imaju pravo istim vozilom, ili u slučaju kombinacije vozila motornim vozilom toga istoga vozila, obaviti kabotaže u državi članici koja je domaćin ili u susjednim državama članicama. Zadnji istovar u okviru kabotaže obavlja se u roku od 5 dana od zadnjeg istovara u državi članici domaćinu u okviru dolaznog međunarodnog prijevoza.
2.   Nakon dostavljanja tereta koji se prevozi u okviru dolaznog međunarodnog prijevoza iz druge države članice ili treće zemlje u državu članicu koja je domaćin, cestovni prijevoznici iz stavka 1. imaju pravo istim vozilom, ili u slučaju kombinacije vozila motornim vozilom toga istoga vozila, obaviti kabotaže u državi članici koja je domaćin. Zadnji istovar u okviru kabotaže obavlja se u roku od 3 dana od zadnjeg istovara u državi članici domaćinu u okviru tog dolaznog međunarodnog prijevoza ako je takav prijevoz predmet primjenjivog ugovora o prijevozu.
Amandman 170
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 5. – podtočka aa (nova)
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 8. – stavak 2.a (novi)
(aa)  umeće se sljedeći stavak:
„2.a Nakon isteka trodnevnog razdoblja iz stavka 2.prijevoznici ne smiju istim vozilom ili, u slučaju kombinacije vozila, motornim vozilom te kombinacije, obavljati kabotaže u istoj državi članici domaćinu u razdoblju od 60 sati nakon povratka u državu članicu u kojoj prijevoznik ima poslovni nastani dok ne obave novi međunarodni prijevoz iz države članice kojoj poduzeće ima poslovni nastan.”
Amandman 171
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 5. – podtočka c
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 8. – stavak 4.a
4a.  Dokazi navedeni u stavku 3. podnose se ili se šalju na zahtjev ovlaštenom inspektoru države članice domaćina te tijekom pregleda vozila na cesti. Dopušteno je podnijeti ih ili poslati elektronički, uporabom prilagodljivog strukturiranog formata koji se izravno može upotrebljavati za računalnu pohranu i obradu, primjerice formata eCMR.* Tijekom pregleda vozila na cesti vozaču je dopušteno kontaktirati sa sjedištem, upraviteljem prijevoza ili drugom osobom ili subjektom koji mogu pružiti dokaze navedene u stavku 3.
4a.  Dokazi navedeni u stavku 3. podnose se ili se šalju na zahtjev ovlaštenom inspektoru države članice domaćina te tijekom pregleda vozila na cesti. Države članice prihvaćaju da se dokazi podnose ili šalju elektronički, uporabom prilagodljivog strukturiranog formata koji se izravno može upotrebljavati za računalnu pohranu i obradu, primjerice elektronički teretni list u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (eCMR). Tijekom provjere vozila na cesti vozaču je dopušteno kontaktirati sa sjedištem, upraviteljem prijevoza ili drugom osobom ili subjektom koji mogu pružiti dokaze navedene u stavku 3.
Amandman 172
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 5.a (nova)
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 9. – stavak 1. – točka ea (nova)
(5a)  U članku 9. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:
„(ea) plaće i plaćenog godišnjeg odmora kako su predviđeni točkama (b) i (c) prvog podstavka članka 3. stavka 1. Direktive 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a.
__________________
1a Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1.).
Amandman 173
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 10.a – glava
Pregledi
Pametna provedba
Amandman 174
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 10.a – stavak 1.
1.   Svaka država članica organizira preglede tako da u razdoblju od 1. siječnja 2020. u svakoj kalendarskoj godini pregleda najmanje 2 % svih kabotaža koje se obavljaju na njezinu državnom području. Taj se postotak od 1. siječnja 2022. povećava na najmanje 3 %. Osnova za izračun tog postotka su ukupne aktivnosti kabotaže u državi članici izražene u tonskim kilometrima u godini t-2, kako ih navodi Eurostat.
1.   Države članice osiguravaju primjenu usklađene nacionalne provedbene strategije na svojem državnom području kako bi se dodatno potaknula provedba obveza predviđenih ovim poglavljem. Naglasak te strategije je na poduzećima s visokim stupnjem rizika u skladu s člankom 9. Direktive 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a.
__________________
1a Direktiva 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o minimalnim uvjetima za provedbu Uredbi Vijeća (EEZ) br. 3820/85 i (EEZ) br. 3821/85 o socijalnom zakonodavstvu koje se odnosi na aktivnosti cestovnog prijevoza (SL L 102, 11.4.2006., str. 35.).
Amandman 175
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 10.a – stavak 1.a (novi)
1.a  Svaka država članica osigurava da provjere predviđene člankom 2. Direktive 2006/22/EZ po potrebi uključuju provjeru kabotaža.
Amandman 176
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 10.a – stavak 2.a (novi)
2.a  Za potrebe stavka 2. države članice imaju pristup relevantnim informacijama i podacima koji se bilježe, obrađuju ili pohranjuju u pametnom tahografu iz poglavlja II. Uredbe (EU) br. 165/2014 i u elektroničkim dokumentima o prijevozu, npr. elektroničkim teretnim listovima u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (eCMR).
Amandman 177
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 10.a – stavak 2.b (novi)
2.b  Države članice daju pristup tim podacima samo nadležnim tijelima koja imaju odobrenje za provjeru kršenja pravnih akata navedenih u ovoj Uredbi. Države članice obavješćuju Komisiju o podacima za kontakt svih nadležnih tijela na svom teritoriju kojima su odobrile pristup tim podacima. Najkasnije do [XXX] Komisija sastavlja popis svih nadležnih tijela i prosljeđuje ga državama članicama. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o svim naknadnim promjenama tih podataka.
Amandman 178
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 10.a – stavak 2.c (novi)
2.c  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.b kojima se određuju karakteristike podataka kojima države članice imaju pristup, uvjeti za njihovo korištenje i tehničke specifikacije za njihov prijenos ili pristup njima, navodeći osobito:
(a)  detaljan popis informacija i podataka kojima nacionalna nadležna tijela imaju pristup, a koji obvezno moraju uključivati vrijeme i mjesto prelaska granice, aktivnosti utovara i istovara, registarsku oznaku vozila i podatke o vozaču;
(b)  prava nadležnih tijela na pristup, razvrstano, po potrebi, po vrsti nadležnih tijela, vrsti pristupa i namjeni za koju se podaci upotrebljavaju;
(c)  tehničke specifikacije za prijenos ili pristup podacima iz točke (a), uključujući, po potrebi, najveće dopušteno trajanje razdoblja u kojem se podaci mogu zadržati, razvrstano, po potrebi, po vrsti podataka.
Amandman 179
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 10.a – stavak 2.d (novi)
2.d  Pristup osobnim podacima iz ovog članka i njihovo pohranjivanje moguće je samo tijekom razdoblja koje je nužno za potrebe zbog kojih su podaci prikupljeni ili zbog kojih podliježu daljnjoj obradi. Kad više nisu potrebni za te svrhe, podaci se uništavaju.
Amandman 180
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 10.a – stavak 3.
3.  Države članice najmanje tri puta godišnje provode usklađene preglede kabotaže na cesti. Takve preglede istodobno provode nacionalna tijela nadležna za provedbu pravila u području cestovnog prijevoza dviju ili više država članica, od kojih svaka djeluje na svojem državnom području. Nacionalne kontaktne točke imenovane u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća**** razmjenjuju informacije o broju i vrsti povreda otkrivenih nakon provedbe usklađenih pregleda na cesti.
3.  Države članice najmanje tri puta godišnje provode usklađene provjere kabotaže na cesti, koje se mogu podudarati s provjerama koje se provode u skladu s člankom 5. Direktive 2006/22/EZ. Takve preglede istodobno provode nacionalna tijela nadležna za provedbu pravila u području cestovnog prijevoza dviju ili više država članica, od kojih svaka djeluje na svojem državnom području. Države članice razmjenjuju informacije o broju i vrsti povreda otkrivenih nakon provedbe usklađenih pregleda na cesti.
Amandman 181
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 8.
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 14.a – stavak 1.
Države članice propisuju kazne za pošiljatelje, špeditere, izvođače i podizvođače zbog neispunjavanja odredaba iz poglavlja II. i III. ako svjesno provode usluge prijevoza koje uključuju povrede odredaba Uredbe.
Države članice propisuju učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kazne za pošiljatelje, špeditere, ugovaratelje i podugovaratelje zbog neispunjavanja odredaba iz poglavlja II. i III. ako znaju ili objektivno trebaju znati da usluge prijevoza koje naručuju uključuju povrede odredaba ove Uredbe.
Ako pošiljatelji, špediteri, ugovaratelji i podugovaratelji naruče usluge prijevoza od prijevoznih poduzeća s niskim stupnjem rizika u skladu s člankom 9. Direktive 2006/22/EZ, ne smatraju se odgovornima za sankcije za povrede, osim ako se ne dokaže da su zaista znali za te povrede.
Amandman 182
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 10.
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 17. – stavak 3.
3.  Države članice najkasnije do 31. siječnja svake godine obavješćuju Komisiju o broju izvršenih pregleda kabotaža u prethodnoj kalendarskoj godini u skladu s člankom 10.a. Te informacije uključuju broj pregledanih vozila i broj pregleda po tonskim kilometrima.
3.  Najkasnije do... [dvije godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe] države članice Komisiji prosljeđuju svoje nacionalne provedbene strategije usvojene u skladu s člankom 10.a. Države članice najkasnije do 31. siječnja svake godine obavješćuju Komisiju o postupcima provedbe u prethodnoj kalendarskoj godini u skladu s člankom 10.a, uključujući, gdje je to prikladno, broj provedenih provjera. Te informacije uključuju broj provjerenih vozila i broj provjera po tonskim kilometrima.
Amandman 183
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 10.
Uredba (EZ) br. 1072/2009
Članak 17. – stavak 3.a (novi)
3.a  Komisija do kraja 2022. sastavlja izvješće o stanju na tržištu cestovnog prijevoza Unije. To izvješće sadrži analizu stanja na tržištu, uključujući procjenu učinkovitosti kontrola i razvoja uvjeta zapošljavanja u toj profesiji.

(1) SL C 197, 8.6.2018., str. 38.
(2) SL C 176, 23.5.2018., str. 57.


Zajednička pravila za unutarnje tržište prirodnog plina ***I
PDF 205kWORD 55k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/73/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina (COM(2017)0660 – C8-0394/2017 – 2017/0294(COD))
P8_TA-PROV(2019)0342A8-0143/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0660),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0394/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje francuskog Senata, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. travnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 16. svibnja 2018.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0143/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/73/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina

P8_TC1-COD(2017)0294


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 194. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(4),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(5),

budući da:

(1)  Unutarnjim tržištem prirodnog plina, koje se od 1999. postupno uvodi diljem Unije, želi se ponuditi stvaran izbor svim krajnjim kupcima u Uniji, bez obzira na to je li riječ o građanima ili poduzećima, stvoriti nove poslovne prilike, pravedne uvjete tržišnog natjecanja, postići konkurentne cijene, odaslati učinkovite signale za ulaganja, postići veći standard usluge te doprinijeti sigurnosti opskrbe i održivosti.

(2)  Direktivama 2003/55/EZ (6) i 2009/73/EZ(7)Europskog parlamenta i Vijeća ostvaren je znatan doprinos stvaranju unutarnjeg tržišta prirodnog plina.

(3)  Ovom se Direktivom nastoji odgovoriti na ▌ prepreke dovršenju unutarnjeg tržišta prirodnog plina koje proizlaze iz izostanka primjene tržišnih pravila Unije na transportne plinovode koji vode prema trećim zemljama i iz njih. Izmjenama uvedenima ovom Direktivom nastoji se osigurati da se pravila primjenjiva na transportne plinovode koji povezuju dvije ili više država članica primjenjuju i, unutar Unije, na transportne plinovode koji vode prema trećim zemljama i iz njih. Time će se ostvariti dosljednost pravnog okvira unutar Unije te istodobno izbjeći narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem energetskom tržištu u Uniji i negativni učinci na sigurnost opskrbe. Usto, Direktivom će se povećati transparentnost i pružiti pravna sigurnost za sudionike na tržištu, posebno ulagače u plinsku infrastrukturu i korisnike sustava, u pogledu pravnog režima koji se primjenjuje.

(4)  Kako bi se u obzir uzeo nedostatak specifičnih pravila Unije koja se primjenjuju na transportne plinovode koji vode prema trećim zemljama i iz njih prije datuma stupanja na snagu ove Direktive, države članice trebale bi moći odobriti odstupanja od određenih odredaba Direktive 2009/73/EZ za takve transportne plinovode koji su dovršeni prijedatuma stupanja na snagu ove Direktive. Relevantan datum za primjenu modelâ razdvajanja osim vlasničkog razdvajanja trebalo bi prilagoditi za transportne plinovode koji vode prema trećim zemljama i iz njih.

(5)   Plinovode kojima se projekt proizvodnje nafte ili plina iz treće zemlje povezuje s postrojenjem za preradu ili krajnjim obalnim iskrcajnim terminalom unutar države članice trebalo bi smatrati mrežama proizvodnih plinovoda. Plinovode kojim se projekt proizvodnje nafte ili plina u državi članici povezuje s postrojenjem za preradu ili krajnjim obalnim iskrcajnim terminalom unutar treće zemlje ne bi trebalo smatrati mrežama proizvodnih plinovoda za potrebe ove Direktive jer takvi plinovodi vjerojatno neće znatno utjecati na unutarnje energetsko tržište.

(6)  Operatori transportnih sustava trebali bi moći slobodno sklopiti tehničke sporazume s operatorima transportnih sustava ili drugim subjektima iz trećih zemalja o pitanjima rada i međusobnog povezivanja transportnih sustava, pod uvjetom da je sadržaj takvih sporazuma u skladu s pravom Unije.

(7)   Tehnički sporazumi o radu transportnih plinovoda između operatora transportnih sustava ili drugih subjekata trebali bi ostati na snazi pod uvjetom da su u skladu s pravom Unije i relevantnim odlukama nacionalnog regulatornog tijela.

(8)  Ako postoje takvi tehnički sporazumi, ovom Direktivom ne zahtijeva se sklapanje međunarodnog sporazuma između države članice i treće zemlje ili sporazuma između Unije i treće zemlje o radu dotičnog transportnog plinovoda.

(9)  Primjenjivost Direktive 2009/73/EZ na transportne plinovode koji vode prema trećim zemljama i iz njih ostaje ograničena na državno područje država članica. Kada je riječ o odobalnim transportnim plinovodima, Direktiva 2009/73/EZ bi trebala biti primjenjiva na teritorijalno more države članice u kojoj se nalazi prvo mjesto spajanja na mreže država članica.

(10)  Trebalo bi omogućiti da postojeći sporazumi sklopljeni između države članice i treće zemlje o radu transportnih plinovoda mogu ostati na snazi u skladu s ovom Direktivom.

(11)  U odnosu na sporazume ili dijelove sporazuma s trećim zemljama koji mogu utjecati na zajednička pravila Unije, trebalo bi uspostaviti dosljedan i transparentan postupak kojim se državu članicu može, na njezin zahtjev, ovlastiti za izmjenu, produljenje, prilagodbu, obnavljanje ili sklapanje sporazuma s trećom zemljom o radu transportnog plinovoda ili mreže proizvodnih plinovoda između države članice i treće zemlje. Tim se postupkom ne bi trebala odgoditi provedba ove Direktive, ne bi se trebalo dovoditi u pitanje raspodjelu nadležnosti između Unije i država članica te bi se trebao primjenjivati na postojeće i nove sporazume.

(12)  Ako je očito da je predmet sporazuma djelomično u nadležnosti Unije, a djelomično u nadležnosti države članice, nužno je osigurati blisku suradnju te države članice i institucija Unije.

(13)  Uredba Komisije (EU) 2015/703(8), Uredba Komisije (EU) 2017/459(9), Odluka Komisije 2012/490/EU(10) i poglavlja III., V., VI. i IX. te članak 28. Uredbe Komisije (EU) 2017/460(11) primjenjuju na ulazne točke iz trećih zemalja i izlazne točke prema trećim zemljama, podložno relevantnim odlukama relevantnog nacionalnog regulatornog tijela, dok se Uredba Komisije (EU) br. 312/2014(12) primjenjuje isključivo na zone uravnoteženja unutar granica Unije.

(14)  Kako bi se donijele odluke kojima se državu članicu ovlašćuje ili joj se uskraćuje ovlaštenje za izmjenu, produljenje, prilagodbu, obnavljanje ili sklapanje sporazuma s trećom zemljom, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(13).

(15)  S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno uspostavu dosljednog pravnog okvira unutar Unije uz istodobno izbjegavanje narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem energetskom tržištu u Uniji, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegovog opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(16)  U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima(14), države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive, zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata.

(17)  Direktivu 2009/73/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 2009/73/EZ

Direktiva 2009/73/EZ mijenja se kako slijedi:

1.  u članku 2. točka 17. zamjenjuje se sljedećim:"

„(17) „međudržavni spojni plinovod” znači transportni plinovod koji prelazi ili premošćuje granicu između država članica radi povezivanja nacionalnih transportnih sustava tih država članica ili transportni plinovod između države članice i treće zemlje do državnog područja države članice ili teritorijalnog mora te države članice;”;

"

2.  članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 8. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„8. Ako je 3. rujna 2009. transportni sustav pripadao vertikalno integriranom poduzeću, država članice može odlučiti ne primijeniti stavak 1. U pogledu dijela transportnog sustava koji povezuje državu članicu s trećom zemljom između granice te države članice i prvog mjesta priključenja na mrežu te države članice, ako na dan … [datum stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni] transportni sustav pripada vertikalno integriranom poduzeću, država članica može odlučiti ne primijeniti stavak 1.

"

(b)  stavak 9. zamjenjuje se sljedećim:"

„9. Ako je 3. rujna 2009. transportni sustav pripadao vertikalno integriranom poduzeću te se primjenjuju mehanizmi kojima se jamči učinkovitija neovisnost operatora transportnog sustava nego odredbama poglavlja IV., država članica može odlučiti ne primijeniti stavak 1. ovog članka.

U pogledu dijela transportnog sustava koji povezuje državu članicu s trećom zemljom između granice te države članice i prvog mjesta priključenja na mrežu te države članice, ako na dan … [datum stupanja na snagu ove direktive o izmjeni] transportni sustav pripada vertikalno integriranom poduzeću te se primjenuju mehanizmi kojima se jamči učinkovitija neovisnost operatora transportnog sustava nego odredbama poglavlja IV., ta država članica može odlučiti ne primijeniti stavak 1. ovog članka.”;

"

3.  u članku 14. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Ako je 3. rujna 2009. transportni sustav pripadao vertikalno integriranom poduzeću, država članica može odlučiti ne primijeniti članak 9. stavak 1. i imenovati neovisnog operatora sustava na prijedlog vlasnika transportnog sustava.

U pogledu dijela transportnog sustava koji povezuje državu članicu s trećom zemljom između granice te države članice i prvog mjesta priključenja na mrežu te države članice, ako na dan … [datum stupanja na snagu ove direktive o izmjeni] transportni sustav pripada vertikalno integriranom poduzeću, ta država članica može odlučiti ne primijeniti članak 9. stavak 1. i imenovati neovisnog operatora sustava na prijedlog vlasnika transportnog sustava.

Imenovanje neovisnog operatora sustava podliježe odobrenju Komisije.”;

"

4.  u članku 34. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. U slučaju prekograničnih sporova primjenjuju se mehanizmi za rješavanje sporova države članice nadležne za mrežu proizvodnih plinovoda koja odbija pristup. Ako je u prekograničnim sporovima više država članica nadležno za dotičnu mrežu, te se države članice međusobno savjetuju kako bi osigurale da se odredbe ove Direktive dosljedno primjenjuju. Ako mreža proizvodnih plinovoda potječe iz treće zemlje i povezana je s najmanje jednom državom članicom ▌, dotične države članice međusobno se savjetuju, a država članica u kojoj se nalazi prva ulazna točka na mrežu država članica savjetuje se s ▌ dotičnom trećom zemljom iz koje mreža proizvodnih plinovoda potječe kako bi se s obzirom na dotičnu mrežu osiguralo da se ova Direktiva dosljedno primjenjuje na državnom području država članica.”;

"

5.  članak 36. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:"

„(e) izuzeće ne smije biti štetno za tržišno natjecanje na relevantnim tržištima na koja će ulaganje vjerojatno utjecati, za djelotvorno funkcioniranje unutarnjeg tržišta prirodnog plina, za učinkovito funkcioniranje dotičnih reguliranih sustava ili za sigurnost opskrbe prirodnim plinom u Uniji.”;

"

(b)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Regulatorno tijelo iz poglavlja VIII. može za svaki pojedinačni slučaj donijeti odluku o izuzeću iz stavaka 1. i 2.

Prije donošenja odluke o izuzeću, nacionalna regulatorna tijela ili, prema potrebi, drugo nadležno tijelo te države članice savjetuje se sa:

   (a) nacionalnim regulatornim tijelima država članica na čija će tržišta nova infrastruktura vjerojatno utjecati; i
   (b) relevantnim tijelima trećih zemalja, ako je dotična infrastruktura povezana s mrežom Unije u nadležnosti države članice i počinje ili završava u jednoj ili više trećih zemalja.

Ako tijela trećih zemalja s kojima se savjetovalo ne odgovore na savjetovanje u razumnom razdoblju ili u utvrđenom roku koji ne prelazi tri mjeseca, dotično nacionalno regulatorno tijelo može donijeti potrebnu odluku.”;

"

(c)  u stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Ako se sva dotična regulatorna tijela slože sa zahtjevom za izuzeće u roku od šest mjeseci od dana na koji ga je zaprimilo posljednje od tih regulatornih tijela , ona o svojoj odluci obavješćuju Agenciju. Ako je dotična infrastruktura transportni plinovod između države članice i treće zemlje, prije donošenja odluke o izuzeću, nacionalno regulatorno tijelo ili, prema potrebi, drugo nadležno tijelo države članice u kojoj se nalazi prvo mjesto spajanja na mrežu država članica može se savjetovati s relevantnim tijelom te treće zemlje kako bi se s obzirom na dotičnu infrastrukturu osiguralo da se ova Direktiva dosljedno primjenjuje na državnom području i, ako je primjenjivo, u teritorijalnom moru te države članice. Ako tijelo treće zemlje s kojim se savjetuje ne odgovori na savjetovanje u razumnom razdoblju ili u utvrđenom roku koji ne prelazi tri mjeseca, dotično nacionalno regulatorno tijelo može donijeti potrebnu odluku.”;

"

6.  u članku 41. stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) surađivanje u pogledu prekograničnih pitanja s regulatornim tijelom ili tijelima dotične države članice i s Agencijom ▌. U pogledu infrastrukture prema trećoj zemlji i iz nje regulatorno tijelo države članice u kojoj se nalazi prvo mjesto spajanja na mrežu država članica može surađivati s relevantnim tijelima treće zemlje, nakon savjetovanja s regulatornim tijelima drugih dotičnih država članica, s ciljem osiguravanja da se ova Direktiva s obzirom na tu infrastrukturu, dosljedno primjenjuje na državnom području država članica;”;

"

7.  u članku 42. dodaje se sljedeći stavak:"

„6. Regulatorna tijela ili, prema potrebi, druga nadležna tijela mogu se savjetovati i surađivati s relevantnim tijelima trećih zemalja u pogledu rada plinske infrastrukture prema trećim zemljama i iz njih s ciljem osiguravanja da se ova Direktive s obzirom na dotičnu infrastrukturu dosljedno primjenjuje na državnom području i u teritorijalnom moru države članice.”;

"

8.  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 48.a

Tehnički sporazumi o radu transportnih plinovoda

Ovom Direktivom ne utječe se na slobodu operatora transportnih sustava ili drugih gospodarskih subjekata da zadrže na snazi ili sklope tehničke sporazume o pitanjima povezanima s radom transportnih plinovoda između države članice i treće zemlje, u mjeri u kojoj su ti sporazumi u skladu s pravom Unije i relevantnim odlukama nacionalnih regulatornih tijela dotičnih država članica. O takvim sporazumima obavješćuju se regulatorna tijela dotičnih država članica.”;

"

9.  umeću se sljedeći članci:"

„Članak 49.a

Odstupanja u vezi s transportnim plinovodima koji vode prema trećim zemljama i iz njih

1.  U pogledu transportnih plinovoda između države članice i treće zemlje dovršenih prije ... [datum stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni], država članica u kojoj se nalazi prvo mjesto priključenja takvog transportnog plinovoda na mrežu države članice može odlučiti da odstupi od članaka 9., 10., 11. i 32. te članka 41. stavaka 6., 8. i 10. za dijelove takvog transportnog plinovoda koji se nalaze na njezinu državnom području i u teritorijalnom moru, iz objektivnih razloga kao što su omogućivanje povrata izvršenog ulaganja ili iz razloga sigurnosti opskrbe, pod uvjetom da odstupanje ne bi bilo štetno za tržišno natjecanje ili učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta prirodnog plina, ili za sigurnost opskrbe u Uniji.

Odstupanje je vremenski ograničeno na najviše 20 godina na temelju objektivnog opravdanja, može se obnoviti uz obrazloženje i može podlijegati uvjetima kojima se doprinosi ostvarivanju prethodno navedenih uvjeta.

Takva se odstupanja ne primjenjuju na transportne plinovode između države članice i treće zemlje koja ima obvezu prenošenja ove Direktive i koja učinkovito provodi ovu Direktivu u svojem pravnom poretku na temelju sporazuma sklopljenog s Unijom.

2.  Ako se dotični transportni plinovod nalazi na državnom području više od jedne države članice, država članica na čijem se državnom području nalazi prvo mjesto priključenja na mrežu država članica odlučuje hoće li odobriti odstupanje za taj transportni plinovod nakon savjetovanja sa svim dotičnim državama članicama.

Na zahtjev dotičnih država članica Komisija može odlučiti djelovati kao promatrač u postupku savjetovanja između države članice na čijem se državnom području nalazi prvo mjesto priključenja i treće zemlje u vezi s dosljednom primjenom ove Direktive na državnom području i u teritorijalnom moru države članice u kojoj se nalazi prvo mjesto spajanja, uključujući odobravanje odstupanjâ za takve transportne plinovode.

3.  Odluke na temelju stavaka 1. i 2. donose se do … [jedna godina nakon stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni]. Države članice o svim takvim odlukama obavješćuju Europsku komisiju te ih objavljuju.

Članak 49.b

Postupak ovlašćivanja

1.   Ne dovodeći u pitanje druge obveze na temelju prava Unije i raspodjelu nadležnosti između Unije i država članica, postojeći sporazumi između države članice i treće zemlje o radu transportnog plinovoda ili mreži proizvodnih plinovoda mogu ostati na snazi do stupanja na snagu naknadnog sporazuma između Unije i iste treće zemlje ili sve dok se primjenjuje postupak iz stavaka od 2. do 15. ovog članka.

2.   Ne dovodeći u pitanje raspodjelu nadležnosti između Unije i država članica, ako država članica namjerava započeti pregovore s trećom zemljom radi izmjene, produljenja, prilagodbe, obnavljanja ili sklapanja sporazuma o radu transportnog plinovoda s trećom zemljom o pitanjima koja su u cijelosti ili djelomično obuhvaćena područjem primjene ove Direktive, ona o svojoj namjeri u pisanom obliku obavješćuje Komisiju.

Takva obavijest uključuje relevantnu dokumentaciju i navođenje odredaba koje se trebaju uzeti u obzir u pregovorima ili o kojima treba ponovo pregovarati, ciljeve pregovora i sve druge relevantne informacije te se šalje Komisiji najkasnije pet mjeseci prije planiranog početka pregovora.

3.   Slijedom svake obavijesti na temelju stavka 2. Komisija državu članicu ovlašćuje za započinjanje službenih pregovora s trećom zemljom za dio koji može utjecati na zajednička pravila Unije, osim ako smatra da bi otvaranje takvih pregovora:

   (a) bilo u suprotnosti s pravom Unije, osim neusklađenosti koje proizlaze iz raspodjele nadležnosti između Unije i država članica;
   (b) bilo štetno za funkcioniranje unutarnjeg tržišta prirodnog plina, tržišno natjecanje ili sigurnost opskrbe u državi članici ili Uniji;
   (c) potkopalo ciljeve pregovora o međuvladinim sporazumima koji su u tijeku između Unije i treće zemlje;
   (d) bilo diskriminirajuće.

4.   Pri provedbi ocjene iz stavka 3. Komisija uzima u obzir pitanje odnosi li se planirani sporazum na transportni plinovod ili proizvodni plinovod kojim se doprinosi diversifikaciji opskrbe prirodnim plinom i dobavljača plina s pomoću novih izvora prirodnog plina.

5.   U roku od 90 dana od primitka obavijesti iz stavka 2. Komisija donosi odluku o ovlašćivanju ili o odbijanju ovlašćivanja države članice za započinjanje pregovora radi izmjene, produljenja, prilagodbe, obnavljanja ili sklapanja sporazuma s trećom zemljom. Ako su za donošenje odluke potrebne dodatne informacije, rok od 90 dana počinje teći od dana primitka tih dodatnih informacija.

6.   Ako Komisija donese odluku o odbijanju ovlašćivanja države članice za započinjanje pregovora radi izmjene, produljenja, prilagodbe, obnavljanja ili sklapanja sporazuma s trećom zemljom, o tome obavješćuje dotičnu državu članicu i daje joj obrazloženje.

7.   Odluke o ovlašćivanju ili odbijanju ovlašćivanja države članice za započinjanje pregovora radi izmjene, produljenja, prilagodbe, obnavljanja ili sklapanja sporazuma s trećom zemljom donose se, putem provedbenih akata, u skladu s postupkom iz članka 51. stavka 2.

8.   Komisija može pružiti smjernice i zatražiti uključivanje posebnih klauzula u predviđeni sporazum kako bi se osigurala usklađenost pravom Unije u skladu s Odlukom (EU) 2017/684 Europskog parlamenta i Vijeća*.

9.   Komisiju se obavješćuje o napretku i rezultatima pregovora o izmjeni, produljenju, prilagodbi, obnavljanju ili sklapanju sporazuma tijekom različitih faza takvih pregovora te ona može zatražiti da sudjeluje u takvim pregovorima između države članice i treće zemlje u skladu s Odlukom (EU) 2017/684.

10.   Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svim odlukama donesenima na temelju stavka 5.

11.   Prije potpisivanja sporazuma s trećom zemljom dotična država članica obavješćuje Komisiju o ishodu pregovora i tekst ispregovaranog sporazuma prosljeđuje Komisiji.

12.   Po primitku obavijesti u skladu sa stavkom 11. Komisija ocjenjuje dogovoreni sporazum u skladu sa stavkom 3. Ako Komisija utvrdi da je sporazum dogovoren tijekom pregovora usklađen sa stavkom 3., ona ovlašćuje državu članicu za potpisivanje i sklapanje tog sporazuma.

13.   U roku od 90 dana od primitka obavijesti iz stavka 11. Komisija donosi odluku o ovlašćivanju ili o odbijanju ovlašćivanja države članice za potpisivanje i sklapanje sporazuma s trećom zemljom. Ako su za donošenje odluke potrebne dodatne informacije, rok od 90 dana počinje teći od dana primitka tih dodatnih informacija.

14.   Ako Komisija donese odluku u skladu sa stavkom 13. o ovlašćivanju države članice za potpisivanje i sklapanje sporazuma s trećom zemljom, dotična država članica obavješćuje Komisiju o sklapanju i stupanju na snagu sporazuma te o svim naknadnim promjenama statusa tog sporazuma.

15.   Ako Komisija donese odluku o odbijanju ovlašćivanja države članice za potpisivanje i sklapanje sporazuma s trećom zemljom u skladu sa stavkom 13., o tome obavješćuje dotičnu državu članicu i daje joj obrazloženje.

________________

* Odluka (EU) 2017/684 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. kojom se uspostavlja mehanizam razmjene informacija u pogledu međuvladinih sporazuma i neobvezujućih instrumenata između država članica i trećih zemalja u području energetike te stavlja izvan snage Odluka br. 994/2012/EU (SL L 99, 12.4.2017., str. 1.).”.

"

Članak 2.

Prenošenje

1.  Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do ... [devet mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni], ne dovodeći u pitanje odstupanja na temelju članka 49. stavka 9. Direktive 2009/73/EZ. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

Odstupajući od prvog podstavka, države članice bez izlaza na more koje nemaju zemljopisnih granica s trećim zemljama i nemaju transportne plinovode povezane s trećim zemljama nisu obvezne donijeti mjere potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom.

Odstupajući od prvog podstavka, Cipar i Malta zbog svojeg zemljopisnog položaja nisu obvezni donijeti mjere potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom dokle god nemaju infrastrukturu koja ih povezuje s trećim zemljama, uključujući mreže proizvodnih plinovoda.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u …

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) SL C 262, 25.7.2018., str. 64.
(2) SL C 361, 5.10.2018., str. 72.
(3)SL C 262, 25.7.2018., str. 64.
(4)SL C 361, 5.10.2018., str. 72.
(5)Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019.
(6)Direktiva 2003/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima unutarnjeg tržišta prirodnog plina (SL L 176, 15.7.2003., str. 57.).
(7)Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 94.).
(8)Uredba Komisije (EU) 2015/703 оd 30. travnja 2015. o uspostavi mrežnih pravila interoperabilnosti i razmjene podataka (SL L 113, 1.5.2015., str. 13.).
(9)Uredba Komisije (EU) 2017/459 оd 16. ožujka 2017. o uspostavljanju mrežnih pravila za mehanizme raspodjele kapaciteta u transportnim sustavima za plin i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 984/2013 (SL L 72, 17.3.2017., str. 1.).
(10)Odluka Komisije 2012/490/EU od 24. kolovoza 2012. o izmjeni Priloga I. Uredbi (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina (SL L 231, 28.8.2012., str. 16.).
(11)Uredba Komisije (EU) 2017/460 оd 16. ožujka 2017. o uspostavljanju mrežnih pravila o usklađenim strukturama transportnih tarifa za plin (SL L 72, 17.3.2017., str. 29.).
(12)Uredba Komisije (EU) br. 312/2014 оd 26. ožujka 2014. o uspostavljanju mrežnih pravila o uravnoteženju plina transportnih mreža (SL L 91, 27.3.2014., str. 15.).
(13)Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(14)SL C 369, 17.12.2011., str. 14.


Europski fond za pomorstvo i ribarstvo ***I
PDF 478kWORD 147k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2018)0390 – C8-0270/2018 – 2018/0210(COD))
P8_TA(2019)0343A8-0176/2019

U tijeku je obrada ovog teksta za objavu na vašem jeziku. Klikom na ikonu u gornjem desnom uglu već sada možete preuzeti pdf ili Word verziju.


Višegodišnji plan za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru ***I
PDF 254kWORD 73k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi višegodišnjeg plana za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru (COM(2018)0115 – C8-0104/2018 – 2018/0050(COD))
P8_TA-PROV(2019)0344A8-0005/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Parlamentu i Vijeću (COM(2018)0115),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0104/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 14. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo i stajalište u obliku amandmana Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0005/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  odobrava zajedničku izjavu Parlamenta i Vijeća priloženu ovoj Rezoluciji, koja će biti objavljena u seriji L Službenog lista Europske unije zajedno s konačnim zakonodavnim aktom;

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi višegodišnjeg plana za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru i izmjeni Uredbe (EU) br. 508/2014

P8_TC1-COD(2018)0050


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Konvencijom Ujedinjenih naroda od 10. prosinca 1982. o pravu mora, čija je Unija ugovorna stranka, predviđene su obveze u pogledu očuvanja, koje uključuju održavanje ili obnovu populacija lovljenih vrsta na razinama koje mogu proizvesti najviši održivi prinos (MSY).

(2)  Na samitu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju održanom u New Yorku 2015. Unija i njezine države članice obvezale su se da će do 2020. učinkovito regulirati lov te zaustaviti prelov, nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov i štetne ribolovne prakse te uspostaviti znanstveno utemeljene planove upravljanja radi što brže obnove ribljih stokova do razina koje mogu proizvesti MSY s obzirom na svoje biološke karakteristike.

(3)  Ministarskom deklaracijom iz Malte MedFish4Ever od 30. ožujka 2017.(4) utvrđen je novi okvir za upravljanje ribarstvom u Sredozemnome moru i predstavljen program rada s pet konkretnih mjera za sljedećih 10 godina. Među preuzetim obvezama je i uspostava višegodišnjih planova.

(4)  Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(5) utvrđena su pravila zajedničke ribarstvene politike (ZRP), u skladu s međunarodnim obvezama Unije. ZRP treba doprinijeti zaštiti morskog okoliša, održivom upravljanju svim vrstama koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe te osobito postizanju dobrog stanja okoliša do 2020.

(5)  Ciljevi ZRP-a, među ostalim, uključuju osiguravanje dugoročne okolišne, društvene i gospodarske održivosti ribarstvenih i akvakulturnih aktivnosti, primjenu predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom i provedbu pristupa upravljanju ribarstvom utemeljenog na ekosustavu. ZRP-om se također doprinosi ostvarenju primjerenog životnog standarda u sektoru ribarstva, što uključuje sektor malog, artizanalnog ili obalnog ribolova. Ostvarenjem navedenih ciljeva doprinosi se i dostupnosti opskrbe hranom i osiguravaju dobrobiti povezane sa zapošljavanjem.

(6)  Radi postizanja ciljeva ZRP-a trebalo bi donijeti niz mjera očuvanja, kao što su višegodišnji planovi, tehničke mjere te utvrđivanje i raspodjela najvećeg dopuštenog ribolovnog napora.

(7)  Na temelju članaka 9. i 10. Uredbe (EU) br. 1380/2013 višegodišnji planovi trebaju se temeljiti na znanstvenim, tehničkim i gospodarskim savjetima. U skladu s tim odredbama višegodišnji plan uspostavljen ovom Uredbom („plan”) trebao bi sadržavati opće ciljeve, mjerljive ciljeve s jasnim rokovima, referentne točke za očuvanje te zaštitne i tehničke mjere namijenjene izbjegavanju i smanjenju neželjenih ulova.

(8)  Pojam „najbolji raspoloživi znanstveni savjeti” trebalo bi tumačiti kao javno dostupne znanstvene savjete koji se temelje na najnovijim znanstvenim podacima i metodama i koje je izdalo ili preispitalo neovisno znanstveno tijelo priznato na razini Unije ili na međunarodnoj razini.

(9)  Komisija bi trebala prikupiti najbolje raspoložive znanstvene savjete o stokovima iz područja primjene plana. To bi trebala učiniti prvenstveno savjetovanjem sa Znanstvenim, tehničkim i gospodarskim odborom za ribarstvo (STECF). Konkretno, Komisija bi trebala prikupiti javno dostupne znanstvene savjete, uključujući savjete o mješovitom ribolovu, u kojima se uzima u obzir plan i navode rasponi FMSY-ja te referentne točke za očuvanje (BPA i BLIM).

(10)  Uredbom Vijeća (EZ) br. 1967/2006(6) uspostavljen je okvir za upravljanje u cilju održivog iskorištavanja ribolovnih resursa u Sredozemnome moru i uveden zahtjev za donošenjem planova upravljanja za vrste ribolova u kojima se upotrebljavaju povlačne mreže (koće), potegače otvorenog mora, obalne mreže potegače, okružujuće mreže i dredže u teritorijalnim vodama država članica.

(11)  Francuska, Italija i Španjolska donijele su planove upravljanja na temelju Uredbe (EZ) br. 1967/2006. Međutim ti su planovi međusobno nedosljedni i njima se ne uzima u obzir sav alat kojim se iskorištavaju pridneni stokovi ni pogranična rasprostranjenost određenih stokova i ribarskih flota. Osim toga, pokazali su se nedjelotvornima u postizanju općenitih ciljeva utvrđenih ZRP-om. Države članice i dionici izrazili su potporu razvoju i provedbi višegodišnjeg plana na razini Unije za dotične stokove.

(12)  STECF je utvrdio da razina iskorištavanja brojnih pridnenih stokova u zapadnom Sredozemnome moru uvelike prelazi razinu potrebnu za postizanje MSY-ja.

(13)  Stoga je primjereno uspostaviti višegodišnji plan za očuvanje i održivo iskorištavanje pridnenih stokova u zapadnom Sredozemnome moru.

(14)  Tim bi planom trebalo uzeti u obzir mješovitu prirodu ribolova i dinamiku među stokovima koji su predmet tog ribolova, tj. stokovima oslića (Merluccius merluccius), trlje blatarice (Mullus barbatus), dubinske kozice (Parapenaeus longirostris), škampa (Nephrops norvegicus), svijetlocrvene kozice (Aristeus antennatus) i velike crvene kozice (Aristaeomorpha foliacea). Također bi trebalo uzeti u obzir vrste usputnog ulova koje se ulove u pridnenom ribolovu i pridnene stokove za koje nije dostupno dovoljno podataka. Plan bi se trebao primjenjivati na pridneni ribolov (posebno na ribolov povlačnim mrežama (koćama), pridnenim mrežama stajaćicama, klopkama i parangalima) koji se obavlja u vodama Unije ili koji ribarska plovila Unije obavljaju izvan voda Unije zapadnog Sredozemnog mora.

(15)  Kada smrtnost uzrokovana rekreacijskim ribolovom znatno utječe na dotične stokove, Vijeće bi trebalo moći utvrditi nediskriminirajuća ograničenja za rekreacijske ribolovce. Vijeće bi pri utvrđivanju takvih ograničenja trebalo navesti transparentne i objektivne kriterije. Države članice trebale bi, prema potrebi, poduzeti nužne i proporcionalne mjere za praćenje i prikupljanje podataka za pouzdanu procjenu stvarnih razina ulova u rekreacijskom ribolovu. Nadalje, trebalo bi biti moguće donijeti tehničke mjere očuvanja u odnosu na rekreacijski ribolov.

(16)  Geografsko područje primjene plana trebalo bi se temeljiti na geografskoj rasprostranjenosti stokova iz najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta. Geografska rasprostranjenost stokova iz plana možda će se morati izmijeniti zbog boljih znanstvenih informacija. Stoga bi Komisija trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se geografska rasprostranjenost stokova iz plana prilagođava ako znanstveni savjeti pokažu da je došlo do promjene geografske rasprostranjenosti relevantnih stokova.

(17)  Cilj plana predviđenog ovom Uredbom trebao bi biti doprinos uspješnom postizanju coljeva ZRP-a, a posebno postizanju i održavanju MSY-ja za ciljane stokove, provedbi obveze iskrcavanja za pridnene stokove i usputni ulov pelagičnih vrsta u pridnenom ribolovu, podložno minimalnoj referentnoj veličini za očuvanje, te promicanju primjerenog životnog standarda osoba koje ovise o ribolovnim aktivnostima, imajući na umu obalno ribarstvo i društveno-gospodarske aspekte. Planom bi isto tako trebalo primijeniti pristup upravljanju ribarstvom utemeljen na ekosustavu kako bi se negativni utjecaji ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav sveli na najmanju moguću mjeru. Trebao bi biti usklađen sa zakonodavstvom Unije u području okoliša, a posebno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020., u skladu s Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7), te s ciljevima Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(8) i Direktive Vijeća 92/43/EEZ(9).

(18)  Ciljanu ribolovnu smrtnost (F) koja odgovara cilju postizanja i održavanja MSY-ja primjereno je utvrditi kao raspon vrijednosti koje su u skladu s postizanjem MSY-ja (FMSY). Ti rasponi, utemeljeni na najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, potrebni su kako bi se omogućila fleksibilnost potrebna da se uzmu u obzir promjene znanstvenih savjeta te kako bi se doprinijelo provedbi obveze iskrcavanja i kako bi se vodilo računa o mješovitom ribolovu. Na temelju plana ti se rasponi izvode tako da dovedu do smanjenja dugoročnog prinosa od najviše 5 % u odnosu na MSY. Osim toga, gornja granica raspona FMSY-ja utvrđuje se s ciljem da vjerojatnost pada stoka ispod granične referentne točke biomase (BLIM) iznosi najviše 5 %.

(19)  Radi utvrđivanja najvećeg dopuštenog ribolovnog napora trebali bi postojati rasponi FMSY-ja za „uobičajenu upotrebu”, a u slučaju da su dotični stokovi u dobrom stanju, mogućnost utvrđivanja najvećeg dopuštenog ribolovnog napora iznad tih raspona FMSY-ja za najosjetljiviji stok ako je to na temelju znanstvenih savjeta potrebno za postizanje ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi za mješoviti ribolov, kako bi se izbjeglo nanošenje štete stoku zbog dinamike stoka unutar vrste ili među vrstama odnosno kako bi se ograničile promjene najvećeg dopuštenog ribolovnog napora iz godine u godinu. Ciljnu ribolovnu smrtnost koja je u skladu s navedenim rasponima FMSY-ja trebalo bi postići progresivno i postupno do 2020. kada je to moguće, a najkasnije do 1. siječnja 2025.

(20)  Za stokove za koje su dostupni ciljevi u pogledu MSY-ja, a radi primjene zaštitnih mjera, potrebno je utvrditi referentne točke za očuvanje, koje se izražavaju kao zaštitne referentne točke (BPA) i granične referentne točke (BLIM).

(21)  Trebalo bi uvesti odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se osiguralo da se ispune ciljevi i prema potrebi provedu korektivne mjere, među ostalim ako stokovi padnu ispod referentnih točaka za očuvanje. Korektivne mjere trebale bi obuhvaćati hitne mjere u skladu s člancima 12. i 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013, najveći dopušteni ribolovni napor i druge posebne mjere očuvanja.

(22)  Radi omogućivanja transparentnog pristupa ribarstvu i postizanja ciljne ribolovne smrtnosti, za povlačne mreže (koće), koje su glavni alat za iskorištavanje pridnenih stokova u zapadnom Sredozemnome moru, trebalo bi donijeti režim ribolovnog napora na razini Unije. U tu svrhu primjereno je odrediti skupine ribolovnog napora kako bi Vijeće, na godišnjoj osnovi, utvrdilo najveći dopušteni ribolovni napor, izražen u obliku broja ribolovnih dana. Ako je to potrebno, režim ribolovnog napora trebao bi obuhvaćati i drugi ribolovni alat.

(23)  S obzirom na zabrinjavajuće stanje brojnih pridnenih stokova u zapadnom Sredozemnome moru, a radi smanjenja trenutačno visokih razina ribolovne smrtnosti, režim ribolovnog napora trebao bi dovesti do znatnog smanjenja ribolovnog napora u prvih pet godina provedbe plana.

(24)  Države članice trebale bi poduzeti posebne mjere kojima bi se osigurala učinkovitost i provedivost režima ribolovnog napora, i to uvođenjem metode raspodjele kvota ribolovnog napora u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013, izradom popisa plovila, izdavanjem odobrenja za ribolov te evidentiranjem i dostavljanjem relevantnih podataka o ribolovnom naporu.

(25)  Kako bi se doprinijelo učinkovitom postizanju ciljeva plana, a u skladu s načelima dobrog upravljanja utvrđenima u članku 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013, državama članicama trebalo bi dopustiti da na lokalnoj razini promiču sustave participativnog upravljanja.

(26)  Kako bi se zaštitila rastilišta i osjetljiva staništa te mali ribolov, obalna zona trebala bi u pravilu biti rezervirana za selektivnije vrste ribolova. Stoga bi planom tijekom tri mjeseca svake godine trebalo uvesti zabranu ribolova za povlačne mreže (koće) koje djeluju unutar šest nautičkih milja od obale, osim na područjima dubljima od izobate od 100 m. Trebalo bi biti moguće uspostaviti druga područja zabrane ribolova ako bi se time moglo osigurati smanjenje ulova juvenilnog oslića od najmanje 20 %.

(27)  Trebalo bi poduzeti dodatne mjere očuvanja u odnosu na pridnene stokove. Konkretno, na temelju znanstvenih savjeta, primjereno je uspostaviti dodatne zabrane na područjima s velikim agregacijama jedinki u mrijestu kako bi se zaštitile odrasle jedinke oslića kojima je nanesena velika šteta.

(28)  Na stokove usputnog ulova i na pridnene stokove za koje nije dostupno dovoljno podataka trebao bi se primjenjivati predostrožni pristup. Ako znanstveni savjeti pokažu da su potrebne korektivne mjere, trebalo bi donijeti posebne mjere očuvanja u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(29)  U planu bi trebalo predvidjeti dodatne tehničke mjere očuvanja koje se donose delegiranim aktima. To je potrebno za postizanje ciljeva plana, posebno u vezi s očuvanjem pridnenih stokova i poboljšanjem selektivnosti.

(30)  Radi poštovanja obveze iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 u planu ▌ bi trebalo predvidjeti dodatne mjere upravljanja koje treba detaljnije utvrditi u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(31)  Kako bi se plan ▌ mogao pravodobno prilagoditi tehničkom i znanstvenom napretku, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu dopune ove Uredbe korektivnim mjerama i tehničkim mjerama očuvanja, provedbe obveze iskrcavanja i izmjene određenih elemenata plana. Posebno je važno da Komisija u okviru pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, i da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva(10). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće sve dokumente primaju istodobno kada i stručnjaci iz država članica, a njihovi stručnjaci sustavno trebaju imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije posvećenih pripremi delegiranih akata.

(32)  Trebalo bi utvrditi rok za podnošenje zajedničkih preporuka država članica koje imaju izravni upravljački interes, kako se to zahtijeva Uredbom (EU) br. 1380/2013.

(33)  Kako bi se ocijenio napredak prema postizanju MSY-ja, planom ▌ bi trebalo omogućiti redovito znanstveno praćenje dotičnih stokova i, ako je to moguće, stokova usputnog ulova.

(34)  U skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013, Komisija bi trebala periodično procjenjivati prikladnost i učinkovitost ove Uredbe. Ta bi se procjena trebala temeljiti na periodičnoj ocjeni plana, na temelju znanstvenih savjeta STECF-a, do … [pet godina nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe], a zatim svake tri godine. Tim bi se periodom omogućuila potpuna provedba obveze iskrcavanja, donošenje i provedba regionaliziranih mjera i ostvarivanje učinka na stokove i ribolov. ▌

(35)  Radi pravne sigurnosti primjereno je razjasniti da se može smatrati da mjere privremenog prestanka donesene radi postizanja ciljeva plana ispunjavaju kriterije potrebne za dobivanje potpore na temelju Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(11).

(36)  Kako bi se postigla ravnoteža između ribolovnog kapaciteta flote i dostupnog najvećeg dopuštenog ribolovnog napora, potpora iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti trebala bi biti dostupna za neuravnotežene segmente flote obuhvaćene ovom Uredbom. Uredbu (EU) br. 508/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(37)  U skladu s člankom 9. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, prije izrade plana procijenjen je njegov vjerojatni gospodarski i društveni učinak.

(38)  Uzimajući u obzir da se najveći dopušteni ribolovni napor utvrđuje za svaku kalendarsku godinu, odredbe o režimu ribolovnog napora trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2020. Uzimajući u obzir okolišnu, društvenu i gospodarsku održivost, odredbe o rasponima FMSY-ja i o zaštitnim mjerama za stokove ispod BPA trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2025,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.  Ovom Uredbom uspostavlja se višegodišnji plan („plan”) za očuvanje i održivo iskorištavanje pridnenih stokova u zapadnom Sredozemnome moru.

2.  Ova Uredba primjenjuje se na sljedeće stokove:

(a)  svijetlocrvenu kozicu (Aristeus antennatus) na potpodručjima GFCM-a 1, 5, 6 i 7;

(b)  dubinsku kozicu (Parapenaeus longirostris) na potpodručjima GFCM-a 1, 5, 6 i 9-10-11;

(c)  veliku crvenu kozicu (Aristaeomorpha foliacea) na potpodručjima GFCM-a 9-10-11;

(d)  oslića (Merluccius merluccius) na potpodručjima GFCM-a 1-5-6-7 i 9-10-11;

(e)  škampa (Nephrops norvegicus) na potpodručjima GFCM-a 5, 6, 9 i 11;

(f)  trlje blatarice (Mullus barbatus) na potpodručjima GFCM-a 1, 5, 6, 7, 9, 10 i 11.

3.  Ova se Uredba primjenjuje i na stokove usputnog ulova ulovljene u zapadnom Sredozemnome moru pri ribolovu stokova navedenih u stavku 2. Primjenjuje se također i na sve druge pridnene stokove ulovljene u zapadnom Sredozemnome moru za koje nije dostupno dovoljno podataka.

4.  Ova Uredba primjenjuje se na komercijalni ▌ ribolov pridnenih stokova iz stavaka 2. i 3. ako se obavlja u vodama Unije ili ako ga obavljaju ribarska plovila Unije izvan voda Unije zapadnog Sredozemnog mora.

5.  Ovom Uredbom utvrđuju se i pojedinosti provedbe obveze iskrcavanja u vodama Unije zapadnog Sredozemnog mora za stokove vrsta na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 koji su ulovljeni u pridnenom ribolovu.

6.  Ovom Uredbom predviđaju se tehničke mjere, kako je utvrđeno u članku 14., primjenjive u zapadnom Sredozemnome moru u odnosu na sve stokove.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, uz definicije utvrđene u članku 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, članku 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009(12) i članku 2. Uredbe (EZ) br. 1967/2006, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.  „zapadno Sredozemno more” znači vode na sljedećim geografskim potpodručjima (potpodručja) GFCM-a: 1 (sjeverno Alboransko more), 2 (otok Alboran), 5 (Balearski otoci), 6 (sjeverna Španjolska), 7 (Lionski zaljev), 8 (otok Korzika), 9 (Ligursko i sjeverno Tirensko more), 10 (južno Tirensko more) i 11 (otok Sardinija), kako je definirano u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(13).

2.  „dotični stokovi” znači stokovi navedeni u članku 1. stavku 2.;

3.   „najosjetljiviji stok” znači stok za koji je u trenutku utvrđivanja najvećeg dopuštenog ribolovnog napora ribolovna smrtnost prethodne godine najdalja od gornje vrijednosti FMSY-ja utvrđene u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima.

4.  „raspon FMSY-ja” znači raspon vrijednosti naveden u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno u znanstvenom savjetu STECF-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela priznatog na razini Unije ili na međunarodnoj razini, pri čemu sve razine ribolovne smrtnosti unutar tog raspona dugoročno dosežu najviši održivi prinos (MSY) uz određeni obrazac ribolova i u trenutačnim prosječnim okolišnim uvjetima, a pritom ne utječu znatno na proces reprodukcije dotičnih stokova. Raspon se izračunava tako da omogućuje dugoročno smanjenje prinosa od najviše 5 % u odnosu na MSY. Njegova gornja granica utvrđuje se tako da vjerojatnost pada stoka ispod granične referentne točke (BLIM) iznosi najviše 5 %;

5.  „vrijednost FMSY-ja” znači vrijednost procijenjene ribolovne smrtnosti koja uz određeni obrazac ribolova i pod trenutačnim prosječnim okolišnim uvjetima omogućuje dugoročni najviši prinos;

6.  „MSY FLOWER” znači najniža vrijednost unutar raspona FMSY-ja;

7.  „MSY FUPPER” znači najviša vrijednost unutar raspona FMSY-ja;

8.  „niži raspon FMSY-ja” znači raspon koji sadržava vrijednosti od MSY FLOWER-a do vrijednosti FMSY-ja;

9.  „viši raspon FMSY-ja” znači raspon koji sadržava vrijednosti od vrijednosti FMSY-ja do MSY FUPPER-a;

10.  „BLIM” znači granična referentna točka, izražena kao biomasa stoka u mrijestu, dostupna u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno u savjetu STECF-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela priznatog na razini Unije ili na međunarodnoj razini, ispod koje može doći do smanjene sposobnosti razmnožavanja;

11.  „BPA” znači zaštitna referentna točka, izražena kao biomasa stoka u mrijestu, dostupna u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno u savjetu STECF-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela priznatog na razini Unije ili na međunarodnoj razini, kojom se osigurava da vjerojatnost pada biomase stoka u mrijestu ispod referentne točke BLIM bude manja od 5 %;

12.  „skupina ribolovnog napora” znači jedinica upravljanja flotom države članice za koju je određen najveći dopušteni ribolovni napor;

13.  „skupina stokova” znači skupina stokova ulovljenih zajedno kako je određeno u Prilogu I.;

14.  „ribolovni dan” znači svako neprekinuto razdoblje od 24 sata (ili njegov dio) tijekom kojeg je plovilo prisutno na zapadnom Sredozemnome moru i nije u luci;

Članak 3.

Ciljevi

1.  Plan se temelji na režimu ribolovnog napora te je njegov cilj doprinijeti postizanju ciljeva zajedničke ribarstvene politike navedenih u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, i to posebno primjenom predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom, kao i osigurati da se iskorištavanjem živih morskih bioloških resursa populacija lovljenih vrsta obnavlja i održava iznad razina koje mogu proizvesti MSY.

2.  Planom se doprinosi napuštanju prakse odbacivanja ulova, tako da se neželjeni ulov, koliko god je to moguće, izbjegava i smanjuje, te provedbi obveze iskrcavanja utvrđene u članku 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 za vrste koje na temelju prava Unije podliježu minimalnoj referentnoj veličini za očuvanje i na koje se primjenjuje ova Uredba.

3.  Planom se primjenjuje pristup upravljanju ribarstvom utemeljen na ekosustavu kako bi se osiguralo da se negativni utjecaji ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav sveli na najmanju moguću mjeru. U skladu je sa zakonodavstvom Unije u području okoliša, a osobito s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020., kako je navedeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ ▌.

4.  Planom se naročito nastoji:

(a)  osigurati da su ispunjeni uvjeti opisani u deskriptoru 3 određenom u Prilogu I. Direktivi 2008/56/EZ; ▌

(b)  doprinijeti ispunjenju drugih relevantnih deskriptora iz Priloga I. Direktivi 2008/56/EZ, razmjerno ulozi koju ribolov ima u njihovu ispunjavanju; i

(c)  doprinijeti postizanju ciljeva iz članaka 4. i 5. Direktive 2009/147/EZ i članaka 6. i 12. Direktive 92/43/EEZ, a posebno svođenju negativnog utjecaja ribolovnih aktivnosti na osjetljiva staništa i zaštićene vrste na najmanju moguću mjeru.

5.  Mjere iz plana poduzimaju se na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta. ▌

POGLAVLJE II.

CILJEVI, REFERENTNE TOČKE ZA OČUVANJE I ZAŠTITNE MJERE

Članak 4.

Ciljevi

1.  Ciljna ribolovna smrtnost u skladu s rasponima FMSY-ja definiranih u članku 2. postiže se za dotične stokove progresivno i postupno do 2020. kada je to moguće, a najkasnije do 1. siječnja 2025., a nakon toga održava unutar raspona FMSY-ja.

2.  Rasponi FMSY-ja na temelju plana traže se posebno od STECF-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela priznatog na razini Unije ili na međunarodnoj razini.

3.  U skladu s člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, kada Vijeće utvrđuje najveći dopušteni ribolovni napor, ono taj ribolovni napor utvrđuje za svaku skupinu ribolovnog napora, unutar raspona FMSY-ja koji je u tom trenutku dostupan za najosjetljiviji stok.

4.  Neovisno o stavcima 1. i 3., najveći dopušteni ribolovni napor može se utvrditi na razinama koje su niže od rasponâ FMSY-ja.

5.  Neovisno o stavcima 1. i 3., najveći dopušteni ribolovni napor može se utvrditi iznad raspona FMSY-ja koji je u tom trenutku dostupan za najosjetljiviji stok, pod uvjetom da su svi dotični stokovi iznad BPA-a:

(a)  ako je to na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta ili dokaza potrebno za postizanje ciljeva utvrđenih u članku 3. u slučaju mješovitog ribolova;

(b)  ako je to na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta ili dokaza potrebno kako bi se izbjeglo nanošenje ozbiljne štete stoku zbog dinamike stoka unutar vrste ili među vrstama; ili

(c)  kako bi se varijacije u najvećem dopuštenom ribolovnom naporu između uzastopnih godina ograničile na ne više od 20 %.

6.  Ako se za stok iz članka 1. stavka 2. zbog nedostatka odgovarajućih znanstvenih informacija ne mogu utvrditi rasponi FMSY-ja, tim se stokom upravlja u skladu s člankom 12. sve dok ne postanu dostupni rasponi FMSY-ja na temelju stavka 2. ovog članka.

Članak 5.

Referentne točke za očuvanje

Na temelju plana, a za potrebe članka 6., sljedeće referentne točke za očuvanje traže se posebno od STECF-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela priznatog na razini Unije ili na međunarodnoj razini:

(a)  zaštitne referentne točke, izražene kao biomasa stoka u mrijestu (BPA); i

(b)  granične referentne točke, izražene kao biomasa stoka u mrijestu (BLIM).

Članak 6.

Zaštitne mjere

1.  Ako se znanstvenim savjetima ukaže na to da je biomasa stoka u mrijestu bilo kojeg od dotičnih stokova ispod BPA-a, poduzimaju se sve prikladne korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak dotičnih stokova na razine iznad onih koje mogu proizvesti najveći održivi prinos (MSY). Posebice, neovisno o članku 4. stavku 3., najveći dopušteni ribolovni napor utvrđuje se na razinama koje su u skladu s ribolovnom smrtnosti koja je smanjena unutar raspona FMSY-ja za najosjetljiviji stok, uzimajući u obzir smanjenje biomase.

2.  Ako se znanstvenim savjetima ukaže na to da je biomasa stoka u mrijestu bilo kojeg od dotičnih stokova ispod BLIM--a, poduzimaju se dodatne korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak dotičnog stoka na razine iznad onih koje mogu proizvesti najviši održivi prinos (MSY). Te korektivne mjere posebice, neovisno o članku 4. stavku 3. ▌, mogu uključivati suspenziju ciljanog ribolova za dotični stok te odgovarajuće smanjenje najvećeg dopuštenog ribolovnog napora.

3.  Korektivne mjere iz ovog članka mogu obuhvaćati:

(a)   mjere na temelju članaka 7., 8. i od 11. do 14. ove Uredbe; i

(b)   hitne mjere u skladu s člancima 12. i 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

4.  Odabir mjera iz ovog članka provodi se u skladu s prirodom, ozbiljnošću, trajanjem i ponavljanjem stanja u kojem se biomasa stoka u mrijestu nalazi ispod razina iz članka 5.

POGLAVLJE III.

RIBOLOVNI NAPOR

Članak 7.

Režim ribolovnog napora

1.  Režim ribolovnog napora primjenjuje se na sva plovila kategorija duljina utvrđenih u Prilogu I. koja povlačnim mrežama (koćama) love skupine stokova iz Priloga I. na područjima iz istoga priloga.

2.  Vijeće, u skladu sa znanstvenim savjetima i na temelju članka 4., svake godine utvrđuje najveći dopušteni ribolovni napor za svaku skupinu ribolovnog napora po državama članicama.

3.  Odstupajući od članka 3. stavka 1. i neovisno o stavku 2. ovog članka, ▌tijekom prvih pet godina provedbe plana: ▌

(a)  za prvu godinu provedbe plana najveći dopušteni ribolovni napor smanjuje se za 10 % u usporedbi s osnovnom vrijednosti, pri čemu iznimku čine potpodručja u kojima je tijekom referentnog razdoblja ribolovni napor već smanjen za više od 20 %;

(b)  za razdoblje od druge do pete godine provedbe plana najveći dopušteni ribolovni napor smanjuje se za najviše 30 % tijekom tog zazdoblja. Kako bi se do 1. siječnja 2025. postigao FMSY, smanjenje ribolovnog napora može se dopuniti relevantnim tehničkim ili drugim mjerama očuvanja donesenima u skladu s pravom Unije.

4.  Svaka država članica ▌za svaku skupinu ribolovnog napora ili potpodručje izračunava osnovnu vrijednost iz stavka 3. kao prosječan ribolovni napor izražen u obliku broja ribolovnih dana između 1. siječnja 2015. i 31. prosinca 2017., pri čemu u obzir uzima samo plovila koja su bila aktivna tijekom tog razdoblja ▌.

5.  Ako se najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima ukaže na znatne ulove određenog stoka s pomoću ribolovnog alata koji nije povlačna mreža (koća), najveći dopušteni ribolovni napor za taj posebni ribolovni alat može se utvrditi na temelju takvih znanstvenih savjeta.

Članak 8.

Rekreacijski ribolov

1.  Ako se znanstvenim savjetima ukaže na znatan utjecaj rekreacijskog ribolova na ribolovnu smrtnost stoka navedenog u članku 1. stavku 2., Vijeće može utvrditi nediskriminirajuća ograničenja za rekreacijske ribolovce.

2.  Pri utvrđivanju ograničenja iz stavka 1. Vijeće se oslanja na transparentne i objektivne kriterije kojima su obuhvaćeni i kriteriji okolišne, društvene i gospodarske prirode. Primijenjenim kriterijima posebice mogu biti obuhvaćeni učinak rekreacijskog ribolova na okoliš, socijalna važnost te aktivnosti i njezin doprinos gospodarstvu u obalnim područjima.

3.  Ako je to primjereno, države članice poduzimaju nužne i proporcionalne mjere za praćenje i prikupljanje podataka za pouzdanu procjenu stvarnih razina ulova u rekreacijskom ribolovu.

Članak 9.

Obveze država članica

1.  Države članice upravljaju najvećim dopuštenim ribolovnim naporom u skladu s uvjetima utvrđenima u člancima od 26. do 34. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

2.  Svaka država članica odlučuje o metodi dodjele najvećeg dopuštenog ribolovnog napora pojedinačnim plovilima ili skupinama plovila koja plove pod njezinom zastavom, u skladu s kriterijima određenima u članku 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013. ▌

3.  Država članica može izmijeniti svoju raspodjelu ribolovnog napora tako da ribolovne dane iz jedne skupine ribolovnog napora prenese u druge skupine napora istog geografskog područja, uz uvjet da primijeni konverzijski faktor koji se temelji na najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima. Razmijenjeni ribolovni dani i konverzijski faktor odmah se, a najkasnije u roku od 10 radnih dana, stavljaju na raspolaganje Komisiji i drugim državama članicama.

4.  Ako dopušta ribolov povlačnim mrežama (koćama) plovilima koja plove pod njezinom zastavom, država članica osigurava ograničavanje takvog ribolova na najviše 15 sati po ribolovnom danu, pet ribolovnih dana tjedno ili na istovrijedno razdoblje.

Države članice mogu odobriti odstupanje od najviše 18 sati po ribolovnom danu kako bi se uzelo u obzir vrijeme plovidbe između luke i ribolovnog područja. O takvom se odstupanju bez odgode obavješćuje Komisiju i druge dotične države članice .

5.  Neovisno o stavku 3., ako plovilo tijekom jednog ribolovnog dana lovi dvije različite skupine stokova, pola ribolovnog dana odbija se od najvećeg dopuštenog ribolovnog napora dodijeljenog tom plovilu za svaku skupinu stokova.

6.  Svaka država članica izdaje odobrenja za ribolov plovilima koja plove pod njezinom zastavom i koja love dotične stokove za područja iz Priloga I. i u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

7.  Države članice dužne su osigurati da se tijekom razdoblja primjene plana ne povećava ukupni kapacitet, izražen u GT i kW, koji odgovara odobrenjima za ribolov izdanima u skladu sa stavkom 6.

8.  Svaka država članica uspostavlja i vodi popis plovila s odobrenjem za ribolov izdanim na temelju stavka6. te ga stavlja na raspolaganje Komisiji i drugim državama članicama. Države članice svoje popise prvi put dostavljaju u roku od tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe, a nakon toga najkasnije 30. studenoga svake godine.

9.  Države članice prate svoj režim ribolovnog napora i osiguravaju da najveći dopušteni ribolovni napor iz članka 7. ne prelazi utvrđena ograničenja.

10.  U skladu s načelima dobrog upravljanja utvrđenim u članku 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013, radi postizanja ciljeva plana države članice mogu promicati sustave participativnog upravljanja na lokalnoj razini.

Članak 10

Priopćavanje relevantnih podataka

1.  Države članice bilježe i Komisiji dostavljaju podatke o ribolovnom naporu u skladu s člankom 33. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 i člancima 146.c, 146.d i 146.e Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011(14).

2.  Podaci o ribolovnom naporu agregiraju se po mjesecima, a sadržavaju informacije navedene u Prilogu II. Agregirani podaci su u formatu definicije sheme XML, koja se temelji na normi UN/CEFACT P1000-12.

3.  Države članice Komisiji dostavljaju podatke o ribolovnom naporu iz stavka 1. prije 15. dana svakog mjeseca.

POGLAVLJE IV.

TEHNIČKE MJERE OČUVANJA

Članak 11.

Područja zabrane ribolova

1.  Povrh onoga što je predviđeno u članku 13. Uredbe (EZ) br. 1967/2006, upotreba povlačnih mreža (koća) u zapadnom Sredozemnome moru zabranjuje se na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta tijekom tri mjeseca svake godine, pri čemu se prema potrebi radi o tri uzastopna mjeseca, unutar šest nautičkih milja od obale, osim u područjima koja su dublja od izobate od 100 m. Ta tri mjeseca godišnje zabrane ribolova određuje svaka država članica, a uvodi ih tijekom najrelevantnijeg razdoblja utvrđenog na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta. O tom se razdoblju bez odgode obavješćuje Komisiju i druge dotične države članice.

2.  Odstupajući od stavka 1. i uz uvjet da je to opravdano posebnim geografskim ograničenjima, poput ograničene veličine epikontinentalnog pojasa ili velike udaljenosti ribolovnog područja, države članice mogu na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta uspostaviti druga područja zabrane ribolova, uz uvjet da se u svakom geografskom potpodručju postigne smanjenje ulova mlađi oslića od najmanje 20 %. O takvom se odstupanju bez odgode obavješćuje Komisiju i druge dotične države članice .

3.  Do … [dvije godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] dotične države članice na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta uspostavljaju druga područja zabrane ribolova ako postoje dokazi o visokoj koncentraciji juvenilne ribe ispod minimalne referentne veličine za očuvanje i mrjestilištima pridnenih stokova, osobito za dotične stokove.

4.  Druga područja zabrane ribolova uspostavljena na temelju stavka 3. predmet su procjene, osobito procjene STECF-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela priznatog na razini Unije ili međunarodnoj razini. Ako te procjene ukažu na neusklađenost tih područja zabrane ribolova s njihovim ciljevima, države članice preispituju ta područja zabrane, vodeći pritom računa o navedenim preporukama.

5.  Ako područja zabrane ribolova iz stavka 3. ovog članka utječu na ribarska plovila iz nekoliko država članica, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i člankom 18. ove Uredbe te na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta, kojima se uspostavljaju dotična područja zabrane ribolova.

Članak 12.

Upravljanje stokovima usputnog ulova i pridnenim stokovima za koje nije dostupno dovoljno podataka

1.  Stokovima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe upravlja se na temelju predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom, kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

2.  Mjere upravljanja stokovima iz članka 1. stavka 3., a posebno tehničke mjere očuvanja, kao što su one navedene u članku 13., ustanovljuju se vodeći računa o najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima.

Članak 13.

Posebne mjere očuvanja

1.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013, kojima se ova Uredba dopunjuje uspostavom sljedećih tehničkih mjera očuvanja:

(a)   specifikacija karakteristika ribolovnih alata i pravila kojima se uređuje njihova upotreba kako bi se osigurala ili poboljšala selektivnost, smanjio neželjeni ulov ili negativan učinak na ekosustav sveo na najmanju moguću mjeru;

(b)  specifikacija modifikacija ili dodatnih uređaja za ribolovne alate kako bi se osigurala ili poboljšala selektivnost, smanjio neželjeni ulov ili negativan učinak na ekosustav sveo na najmanju moguću mjeru;

(c)  ograničenja ili zabrana upotrebe određenog ribolovnog alata i ribolovnih aktivnosti na određenim područjima ili u određenim razdobljima kako bi se zaštitilo ribu u mrijestu, ribu ispod minimalne referentne veličine za očuvanje ili neciljane vrste ribe ili kako bi se negativan učinak na ekosustav sveo na najmanju moguću mjeru;

(d)  utvrđivanja minimalnih referentnih veličina za očuvanje za bilo koji od stokova na koje se primjenjuje ova Uredba, kako bi se osigurala zaštita juvenilnih morskih organizama; i

(e)  o rekreacijskom ribolovu.

2.  Mjerama iz stavka 1. doprinosi se postizanju ciljeva iz članka 3.

POGLAVLJE V.

OBVEZA ISKRCAVANJA

Članak 14.

Odredbe o obvezi iskrcavanja

Za sve stokove vrsta u zapadnom Sredozemnome moru na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja na temelju članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013, i za neželjeni ulov pelagičnih vrsta u ribarstvu koje iskorištava stokove navedene u članku 1. stavku 2. ove Uredbe na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja Komisija je, nakon savjetovanja s državama članicama, ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 kojima se ova Uredba dopunjuje utvrđivanjem detalja za tu obvezu, kako je predviđeno u članku 15. stavku 5. točkama od (a) do (e) Uredbe (EU) br. 1380/2013.

POGLAVLJE VI.

REGIONALIZACIJA

Članak 15.

Regionalna suradnja

1.  Članak 18. stavci od 1. do 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 primjenjuju se na mjere iz članaka od 11. do 14. ove Uredbe.

2.  Za potrebe stavka 1. ovog članka, države članice koje imaju izravan upravljački interes mogu podnijeti zajedničke preporuke u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013:

(a)   prvi put najkasnije dvanaest mjeseci nakon … [datum stupanja na snagu ove Uredbe], a nakon toga najkasnije dvanaest mjeseci nakon svakog podnošenja evaluacije plana u skladu s člankom 17. stavkom 2. ove Uredbe;

(b)   do 1. srpnja godine koja prethodi godini u kojoj te mjere treba primjenjivati; i/ili

(c)   kad god to smatraju potrebnim, a posebno u slučaju nagle promjene stanja u vezi s bilo kojim od stokova na koje se primjenjuje ova Uredba.

3.  Ovlastima koje se dodjeljuju na temelju članaka od 11.do 14. ove Uredbe ne dovode se u pitanje ovlasti dodijeljene Komisiji na temelju drugih odredaba prava Unije, uključujući na temelju Uredbe (EU) br. 1380/2013.

POGLAVLJE VII.

IZMJENE I DALJNJE DJELOVANJE

Članak 16.

Izmjene plana

1.  Ako se znanstvenim savjetima ukaže na promjenu u geografskoj rasprostranjenosti dotičnih stokova, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. radi izmjene ove Uredbe prilagodbom područja navedenih u članku 1. stavku 2. i Prilogu I. kako bi se uzela u obzir navedena promjena.

2.  Ako na temelju znanstvenih savjeta Komisija smatra da je popis dotičnih stokova potrebno izmijeniti, Komisija može podnijeti prijedlog za izmjenu tog popisa.

Članak 17.

Praćenje i evaluacija plana

1.  Za potrebe godišnjeg izvješća predviđenog u članku 50. Uredbe (EU) br. 1380/2013, mjerljivi pokazatelji uključuju godišnje procjene omjera trenutačne ribolovne smrtnosti i FMSY-a (F /FMSY), biomasu stoka u mrijestu (SSB) i socioekonomske pokazatelje za dotične stokove te, ako je to moguće, za stokove usputnog ulova. Ti se pokazatelji mogu nadopuniti drugim pokazateljima na temelju znanstvenih savjeta.

2.  Do … [pet godina nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe], a nakon toga svake tri godine, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o rezultatima plana i njegovu učinku na dotične stokove i na ribarstvo koje iskorištava te stokove, osobito u pogledu postizanja ciljeva utvrđenih u članku 3.

POGLAVLJE VIII.

POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 18.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Delegiranje ovlasti iz članaka od 11. do 14. i 16. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od … [datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka od 11. do 14. i 16. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica, u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članaka od 11. do 14. i 16. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od njegova priopćenja ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

POGLAVLJE IX.

EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO

Članak 19.

Potpora Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo

Mjere privremenog prestanka donesene radi postizanja ciljeva plana smatraju se privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti za potrebe članka 33. stavka 1. točaka (a) i (c) Uredbe (EU) br. 508/2014.

Članak 20.

Izmjene Uredbe (EU) br. 508/2014 u pogledu određenih pravila u vezi s Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo

Članak 34. Uredbe (EU) br. 508/2014 mijenja se kako slijedi:

1.  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. Potporu na temelju ovog članka može se odobriti do 31. prosinca 2017., osim ako su mjere trajnog prestanka donesene radi postizanja ciljeva višegodišnjeg plana za očuvanje i održivo iskorištavanje pridnenih stokova u zapadnom Sredozemnome moru, koji je uspostavljen Uredbom (EU) …/…(15) Europskog parlamenta i Vijeća*

____________________

* Uredba (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća od .... o uspostavi višegodišnjeg plana za ribarstvo … (SL L …, str.).”.

"

2.  dodaje se sljedeći stavak:"

„4.a Rashodi povezani s mjerama trajnog prestanka donesenima radi postizanja ciljeva Uredbe (EU) …/…(16)prihvatljivi su za potporu iz EFPR-a od stupanja na snagu te uredbe.”.

"

POGLAVLJE X.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 21.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Uzimajući u obzir okolišnu, društvenu i gospodarsku održivost, članak 4. i članak 6. stavak 1. primjenjuju se od 1. siječnja 2025.

Članak 7. primjenjuje se od 1. siječnja 2020.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

Režim ribolovnog napora

(kako je naveden u članku 7.)

Skupine ribolovnog napora utvrđene su kako slijedi:

A)  Ribolov trlje blatarice, oslića, dubinske kozice i škampa povlačnim mrežama (koćama) u epikontinentalnom pojasu i gornjim područjima kontinentalne strmine

Vrsta ribolovnog alata

Geografsko područje

Skupine stokova

Ukupna duljina plovilâ

Oznaka skupine ribolovnog napora

Povlačne mreže (koće)

(TBB, OTB, PTB, TBN, TBS, TB, OTM, PTM, TMS, TM, OTT, OT, PT, TX, OTP, TSP)

Potpodručja GFCM-a 1-2-5-6-7

Trlja blatarica na geografskim potpodručjima 1, 5, 6 i 7; oslić na geografskim potpodručjima 1-5-6-7; dubinska kozica na geografskim potpodručjima 1, 5 i 6 i škamp na geografskim potpodručjima 5 i 6.

< 12 m

EFF1/MED1_TR1

≥ 12 m i < 18 m

EFF1/MED1_TR2

≥ 18 m i < 24 m

EFF1/MED1_TR3

≥ 24 m

EFF1/MED1_TR4

Potpodručja GFCM-a 8-9-10-11

trlja blatarica na geografskim potpodručjima 9, ▌10 i 11; oslić na geografskim potpodručjima 9-10-11; dubinska kozica na geografskim potpodručjima 9-10-11 i škamp na geografskim potpodručjima 9 i 10.

< 12 m

EFF1/MED2_TR1

≥ 12 m i < 18 m

EFF1/MED2_TR2

≥ 18 m i < 24 m

EFF1/MED2_TR3

≥ 24 m

EFF1/MED1_TR4

B)  Ribolov svijetlocrvene kozice i velike crvene kozice povlačnim mrežama (koćama) u dubokim vodama

Vrsta ribolovnog alata

Geografsko područje

Skupine stokova

Ukupna duljina plovilâ

Oznaka skupine napora

Povlačne mreže (koće)

(TBB, OTB, PTB, TBN, TBS, TB, OTM, PTM, TMS, TM, OTT, OT, PT, TX, OTP, TSP)

Potpodručja GFCM-a 1-2-5-6-7

Svijetlocrvena kozica na

geografskim potpodručjima 1, 5, 6 i 7.

< 12 m

EFF2/MED1_TR1

≥ 12 m i < 18 m

EFF2/MED1_TR2

≥ 18 m i < 24 m

EFF2/MED1_TR3

≥ 24 m

EFF2/MED1_TR4

Potpodručja GFCM-a 8-9-10-11

Velika crvena kozica na

geografskim potpodručjima 9, 10 i 11.

< 12 m

EFF2/MED2_TR1

≥ 12 m i < 18 m

EFF2/MED2_TR2

≥ 18 m i < 24 m

EFF2/MED2_TR3

≥ 24 m

EFF2/MED1_TR4

PRILOG II.

Popis informacija za podatke o ribolovnom naporu

(iz članka 10.)

Informacije

Definicije i napomene

1.  Država članica

ISO-ova troslovna oznaka države članice zastave koja podnosi izvješće

2.  Skupina ribolovnog napora

Oznaka skupine ribolovnog napora kako je određena u Prilogu I.

3.  Razdoblje ribolovnog napora

Datum početka i datum završetka mjeseca o kojem se izvješćuje

4.  Prijavljeni ribolovni napor

Ukupan broj ribolovnih dana

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća

Europski parlament i Vijeće namjeravaju staviti izvan snage ovlasti za donošenje tehničkih mjera delegiranim aktima u skladu s člankom 13. ove Uredbe kada donesu novu uredbu o tehničkim mjerama koja će sadržavati ovlaštenje za donošenje istih mjera.

(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 103.
(2)SL C 367, 10.10.2018., str. 103.
(3)Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019.
(4)Ministarska deklaracija iz Malte MedFish4Ever. Ministarska konferencija o održivosti ribarstva na Sredozemlju (Malta, 30. ožujka 2017.).
(5)Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).
(6)Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 (SL L 409, 30.12.2006., str. 11.).
(7)Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).
(8)Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010, str. 7.).
(9)Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).
(10)SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).
(11)Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 149, 20.5.2014., str. 1.).
(12)Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).
(13)Uredba (EU) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru (SL L 347, 30.12.2011., str. 44.).
(14)Provedbena uredba Komisije (EU) br. 404/2011 od 8. travnja 2011. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (SL L 112, 30.4.2011., str. 1.).
(15)+SL: molimo u tekst umetnuti broj uredbe iz dokumenta PE-CONS 32/19 (2018/0050(COD)) te u bilješku umetnuti broj, datum, naslov i upućivanje na SL za tu uredbu.
(16)+SL: molimo u tekst unijeti broj Uredbe iz dokumenta PE-CONS 32/19 (2018/0050(COD)).


Jačanje sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije ***I
PDF 242kWORD 67k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje (COM(2018)0212 – C8-0153/2018 – 2018/0104(COD))
P8_TA-PROV(2019)0345A8-0436/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)(C8-0153/2018),(A8-0436/2018),

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0212),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 21. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 27. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje

P8_TC1-COD(2018)0104


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 21. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(2),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Ugovorom o Europskoj uniji (UEU) odlučeno je da se olakša slobodno kretanje osoba, a da se pritom osigura zaštita i sigurnost naroda Europe, uspostavljanjem područja slobode, sigurnosti i pravde, u skladu s odredbama UEU-a i Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(2)  Građanstvo Unije svakom građaninu daje pravo na slobodno kretanje, podložno određenim ograničenjima i uvjetima. To se pravo provodi na temelju Direktive 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(4). Člankom 45. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) također se predviđa sloboda kretanja i boravka. Sloboda kretanja podrazumijeva pravo napuštanja država članica i ulaska u njih uz važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu.

(3)  Na temelju Direktive 2004/38/EZ države članice svojim državljanima izdaju i produljuju osobne iskaznice ili putovnice u skladu sa svojim nacionalnim pravom. Nadalje, ta Direktivom predviđeno je da države članice od građana Unije i članova njihovih obitelji mogu zahtijevati da se prijave kod nadležnih tijela. Države članice dužne su građanima Unije izdati potvrdu o prijavi u skladu s uvjetima iz te direktive. U skladu s tom direktivom države članice dužne su izdati i boravišne iskaznice članovima obitelji koji nisu državljani države članice te na zahtjev izdati isprave kojima se potvrđuje stalni boravak i izdati iskaznice stalnog boravka.

(4)  Direktivom 2004/38/EZ predviđeno je da države članice mogu donijeti potrebne mjere radi odbijanja, ukidanja ili opoziva prava koja proizlaze iz te direktive u slučaju zlouporabe prava ili prijevare. Krivotvorenje isprava ili pogrešno predstavljanje materijalnih činjenica o uvjetima povezanima s pravom na boravak prepoznati su kao tipični slučajevi prijevare u okviru te direktive.

(5)  Postoje velike razlike u razinama sigurnosti nacionalnih osobnih iskaznica koje izdaju države članice i boravišnih dozvola za građane Unije koji borave u drugoj državi članici i članove njihovih obitelji. Te razlike povećavaju rizik od falsificiranja i krivotvorenja isprava te dovode i do praktičnih poteškoća za građane kada žele ostvariti svoje pravo na slobodno kretanje. Statistički podaci europske mreže za analizu rizika od krivotvorenja isprava pokazuju da se broj slučajeva krivotvorenih osobnih iskaznica s vremenom povećao.

(6)  U svojoj komunikaciji od 14. rujna 2016. naslovljenoj „Povećanje sigurnosti u svijetu mobilnosti: bolja razmjena informacija u borbi protiv terorizma i jače vanjske granice” Komisija je istaknula da su sigurne putne i osobne isprave ključne za nedvojbeno utvrđivanje identiteta osobe te je najavila da će predstaviti akcijski plan za rješavanje problema krivotvorenja putnih isprava. U skladu s tom komunikacijom, poboljšani pristup temelji se na čvrstim sustavima za sprečavanje zlouporaba i prijetnji unutarnjoj sigurnosti koje proizlaze iz nedovoljne sigurnosti isprava, osobito u vezi s terorizmom i prekograničnim kriminalitetom.

(7)  U skladu s akcijskim planom Komisije od 8. prosinca 2016. za jačanje europskog odgovora na krivotvorenje putnih isprava („akcijski plan iz 2016.”), najmanje tri četvrtine krivotvorenih isprava otkrivenih na vanjskim granicama, ali i na području bez kontrola na unutarnjim granicama, imitiraju isprave izdane u državama članicama i zemljama pridruženima Schengenu. Manje sigurne nacionalne osobne iskaznice koje izdaju države članice dokumenti su koji se najčešće otkriju kao lažni dokumenti koji se koriste za putovanja unutar schengenskog prostora.

(8)  Kako bi se spriječile prijevare povezane s identitetom, države članice trebale bi osigurati da se falsificiranje i krivotvorenje identifikacijskih isprava te uporaba falsificiranih ili krivotvorenih isprava primjereno sankcioniraju u okviru nacionalnog prava.

(9)  Akcijski plan iz 2016. obradio je rizik od krivotvorenih osobnih iskaznica i boravišnih isprava. Komisija je akcijskim planom iz 2016. i svojim Izvješćem o građanstvu EU-a za 2017. preuzela obvezu analiziranja opcija politike za poboljšanje sigurnosti osobnih iskaznica i boravišnih isprava.

(10)  Prema akcijskom planu iz 2016., za izdavanje vjerodostojnih i sigurnih osobnih iskaznica potreban je pouzdan postupak registracije identiteta te sigurne „temeljne” isprave kao potpora postupku podnošenja zahtjeva. Komisija, države članice i relevantne agencije Unije trebale bi nastaviti zajedno raditi na tome da temeljne isprave budu manje podložne prijevarama s obzirom na povećanu upotrebu lažnih temeljnih isprava.

(11)  Ovom Uredbom ne zahtijeva se od država članica da uvedu osobne iskaznice ili boravišne isprave ako one nisu predviđene njihovim nacionalnim pravom niti se utječe na nadležnost država članica da na temelju nacionalnog prava izdaju druge boravišne isprave koje su izvan područja primjene prava Unije, na primjer boravišne iskaznice koje se izdaju svim osobama koje borave na državnom području neovisno o njihovu državljanstvu.

(12)  Ovom se Uredbom države članice ne sprečava da za potrebe identifikacije na nediskriminirajući način prihvaćaju druge isprave osim putnih isprava, kao što su vozačke dozvole.

(13)  Za identifikacijske isprave izdane građanima čija su prava na slobodno kretanje bila ograničena u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom i na kojima se izričito navodi da se ne mogu koristiti kao putne isprave ne bi trebalo smatrati da su obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe.

(14)  Za putne isprave koje su skladu s dijelom 5. dokumenta 9303 Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) o strojno čitljivim putnim ispravama (sedmo izdanje, 2015.), a koje ne služe za identifikaciju u državama članicama izdavateljicama, kao što je putna iskaznica koju izdaje Irska, ne bi trebalo smatrati da su obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe.

(15)  Ova Uredba ne utječe na to kako će države članice u ostale svrhe upotrebljavati osobne iskaznice i boravišne isprave s funkcijom elektroničke identifikacije i ne utječe na pravila utvrđena Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(5), kojom se predviđa uzajamno priznavanje elektroničke identifikacije pri pristupanju javnim uslugama u cijeloj Uniji te pomaže građanima koji se sele u drugu državu članicu tako što se njome zahtijeva uzajamno priznavanje sredstava elektroničke identifikacije pod određenim uvjetima. Poboljšane osobne iskaznice trebale bi osigurati lakšu identifikaciju i doprinijeti boljem pristupu uslugama.

(16)  Zbog pravilne provjere osobnih iskaznica i boravišnih isprava države članice dužne su za svaku vrstu isprave obuhvaćenu ovom Uredbom upotrijebiti pravilan naziv. Kako bi se olakšala provjera isprava obuhvaćenih ovom Uredbom u drugim državama članicama, na njoj bi se trebao nalaziti naziv isprave na barem još jednom službenom jeziku institucija Unije. Ako države članice za osobne iskaznice već koriste uvriježene nazive osim naziva „osobna iskaznica”, trebale bi moći to i dalje činiti na svojem službenom jeziku ili jezicima. Međutim, u budućnosti ne bi trebalo uvoditi nove nazive.

(17)  Sigurnosna obilježja potrebna su kako bi se provjerila autentičnost isprave i utvrdio identitet osobe. Uspostava minimalnih sigurnosnih standarda i uključenje biometrijskih podataka u osobne iskaznice i boravišne iskaznice članova obitelji koji nisu državljani države članice važni su koraci zbog kojih će njihova upotreba u Uniji postati sigurnija. Uključenje takvih biometrijskih identifikatora trebalo bi omogućiti građanima Unije da u potpunosti koriste svoja prava na slobodno kretanje.

(18)  Pohranjivanje prikaza lica i otisaka dva prsta („biometrijski podaci”) na osobnim i boravišnim iskaznicama, kao što je već slučaj kod biometrijskih putovnica i boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja, odgovarajuća je kombinacija pouzdane identifikacije i utvrđivanja vjerodostojnosti sa smanjenim rizikom od prijevare, u svrhu jačanja sigurnosti osobnih i boravišnih iskaznica.

(19)  U pravilu, države članice trebale bi radi provjere vjerodostojnosti isprave i identiteta nositelja ponajprije provjeriti prikaz lica, a ako je to potrebno da se nedvojbeno potvrdi vjerodostojnost isprave i identitet nositelja, trebale bi provjeriti i otiske prstiju.

(20)  Države članice trebale bi osigurati da u slučajevima u kojima se provjerom biometrijskih podataka ne potvrdi vjerodostojnost isprave ili identitet njezina nositelja kvalificirano osoblje provede obvezni ručnu provjeru.

(21)  Ova Uredba ne predstavlja pravnu osnovu za uspostavu ili održavanje baza podataka na nacionalnoj razini za pohranu biometrijskih podataka u državama članicama, što je pitanje nacionalnog prava koje treba biti u skladu s pravom Unije o zaštiti podataka. Nadalje, ova Uredba ne predstavlja pravnu osnovu za uspostavu ili održavanje centralizirane baze podataka na razini Unije.

(22)  Biometrijski identifikatori trebali bi se prikupljati i pohranjivati na nosaču podataka osobnih iskaznica i boravišnih isprava za potrebe provjere vjerodostojnosti isprave i identiteta nositelja. Takvu provjeru trebalo bi provoditi samo propisno ovlašteno osoblje i samo kada je davanje isprave na uvid propisano zakonom. Nadalje, biometrijski podaci pohranjeni u svrhu personalizacije osobnih iskaznica ili boravišnih isprava trebali bi se čuvati na visoko siguran način i samo do datuma preuzimanja isprave, a u svakom slučaju najdulje 90 dana od datuma izdavanja isprave. Nakon isteka tog razdoblja biometrijski podaci trebali bi se odmah izbrisati ili uništiti. Time se ne bi smjela dovoditi u pitanje nikakva druga obrada podataka u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom o zaštiti podataka.

(23)  Za potrebe ove Uredbe trebalo bi uzeti u obzir specifikacije iz dokumenta 9303 ICAO-a kojima se osigurava globalna interoperabilnost, među ostalim u odnosu na strojnu čitljivost i upotrebu vizualnog pregleda.

(24)  Države članice trebale bi moći odlučiti hoće li na ispravi obuhvaćenoj ovom Uredbom navoditi rod nositelja. Ako država članica na takvoj ispravi navodi rod nositelja, trebalo bi primjenjivati specifikacije iz dokumenta 9303 ICAO-a, odnosno „F”, „M” ili „X”, ili odgovarajuće početno slovo koje se upotrebljava u jeziku ili jezicima te države članice, ovisno o slučaju.

(25)  Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kako bi se osiguralo da se budući sigurnosni standardi i tehničke specifikacije doneseni u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1030/2002(6) prema potrebi propisno uzimaju u obzir za osobne iskaznice i boravišne iskaznice. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(7). U tu svrhu Komisiji bi trebao pomagati odbor osnovan na temelju članka 6. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1683/95(8). Prema potrebi, doneseni provedbeni akti trebali bi moći ostati tajni kako bi se spriječio rizik od krivotvorenja i falsificiranja.

(26)  Države članice trebale bi osigurati da su uspostavljeni odgovarajući i djelotvorni postupci za prikupljanje biometrijskih identifikatora te da su ti postupci u skladu s pravima i načelima utvrđenima u Povelji, Konvenciji Vijeća Europe za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. Države članice trebale bi osigurati da primarna briga tijekom postupka prikupljanja bude najbolji interes djeteta. U tu bi svrhu kvalificirano osoblje trebalo pohađati odgovarajuće osposobljavanje o praksama prikupljanja biometrijskih identifikatora prilagođenima djeci.

(27)  U slučaju poteškoća pri prikupljanju biometrijskih identifikatora države članice trebale bi osigurati da su uspostavljeni odgovarajući postupci kojima se poštuje dostojanstvo osobe čiji se biometrijski identifikatori prikupljaju. Stoga bi trebalo u obzir uzeti posebne potrebe povezane s rodnom perspektivom, kao i posebne potrebe djece i ranjivih osoba.

(28)  Uvođenje minimalnih sigurnosnih standarda i standarda za obrasce osobnih iskaznica trebalo bi državama članicama omogućiti da se pouzdaju u autentičnost tih isprava kada građani Unije ostvaruju svoje pravo na slobodno kretanje. Uvođenje pojačanih sigurnosnih standarda trebalo bi javnim tijelima i privatnim subjektima osigurati dostatna jamstva da se mogu osloniti na autentičnost osobnih iskaznica kada ih građani Unije upotrebljavaju za potrebe identifikacije.

(29)  Razlikovna oznaka u obliku dvoslovne oznake države članice koja izdaje ispravu, otisnuta u negativu u plavom pravokutniku i okružena s 12 žutih zvjezdica, olakšava vizualni pregled isprave, posebno kada nositelj ostvaruje pravo na slobodno kretanje.

(30)  Iako je zadržana mogućnost propisivanja dodatnih nacionalnih obilježja, države članice trebale bi osigurati da ta obilježja ne umanje učinkovitost zajedničkih sigurnosnih obilježja ili nemaju nepovoljan utjecaj na prekograničnu kompatibilnost osobnih iskaznica, primjerice na sposobnost da osobne iskaznice mogu očitati strojevi kojima se koriste države članice koje nisu izdale osobne iskaznice.

(31)  Uvođenje sigurnosnih standarda u osobne iskaznice i boravišne iskaznice za članove obitelji koji nisu državljani države članice ne bi smjelo dovesti do nerazmjernog povećanja pristojbi za građane Unije ili državljane trećih zemalja. Države članice trebale bi voditi računa o tom načelu pri objavi poziva za podnošenje ponuda.

(32)  Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale da se biometrijskim podacima pravilno identificira osoba kojoj je osobna iskaznica izdana. U tu svrhu države članice mogle bi uzeti u obzir prikupljanje biometrijskih identifikatora, posebno prikaza lica, na način da ih izravno unose nacionalna tijela koja izdaju osobne iskaznice.

(33)  Države članice trebale bi međusobno razmjenjivati takve informacije, koje su potrebne za pristup informacijama pohranjenima na sigurnom nosaču podataka, utvrđivanje njihove vjerodostojnosti i njihovu provjeru. Formati koji se koriste za sigurni nosač podataka trebali bi biti interoperabilni, među ostalim i u pogledu automatiziranih graničnih prijelaza.

(34)  Direktiva 2004/38/EZ odnosi se na situaciju u kojoj se građanima Unije ili članovima obitelji građana Unije koji nisu državljani države članice, a koji nemaju potrebne putne isprave, mora pružiti svaka razumna mogućnost da drugim sredstvima dokažu da su obuhvaćeni pravom na slobodno kretanje. Takva sredstva mogu uključivati identifikacijske isprave koje se upotrebljavaju na privremenoj osnovi i boravišne iskaznice koje se izdaju takvim članovima obitelji.

(35)  Ovom se Uredbom poštuju obveze utvrđene Poveljom i Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Stoga se države članice potiču na suradnju s Komisijom kako bi uključile dodatna obilježja koja osobne iskaznice čine dostupnijima i jednostavnijima za osobe s invaliditetom, kao što su osobe koje imaju oštećenje vida. Države članice trebaju istražiti upotrebu rješenja, kao što su mobilni uređaji za registraciju, za izdavanje osobnih iskaznica osobama koje nisu u mogućnosti posjetiti tijela odgovorna za izdavanje osobnih iskaznica.

(36)  U boravišne isprave koje se izdaju građanima Unije trebalo bi uključiti posebne informacije kojima će se osigurati da su kao takvi prepoznati u svim državama članicama. To bi trebalo olakšati da se građaninu Unije priznaje ostvarivanje njegova prava na slobodno kretanje i prava koja iz toga proizlaze, no usklađivanje ne bi trebalo biti šire od onog što je primjereno za otklanjanje nedostataka postojećih isprava. Države članice mogu odabrati format u kojem se te isprave izdaju i mogle bi ih izdati u formatu koji je u skladu sa specifikacijama iz dokumenta 9303 ICAO-a.

(37)  Kada je riječ o boravišnim ispravama koje se izdaju članovima obitelji koji nisu državljani države članice, primjereno je iskoristiti isti format i ista sigurnosna obilježja kako su predviđeni Uredbom (EZ) br. 1030/2002 kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2017/1954 Europskog parlamenta i Vijeća(9). Osim što su dokaz prava na boravak, tim se ispravama njihovi nositelji koji inače podliježu obvezi posjedovanja vize izuzimaju od obveze ishođenja vize ako su u pratnji građanina Unije ili mu se pridružuju unutar područja Unije.

(38)  Direktivom 2004/38/EZ predviđeno je da isprave koje se izdaju članovima obitelji koji nisu državljani države članice treba nazvati „Boravišna iskaznica za člana obitelji građanina Unije”. Boravišne iskaznice za člana obitelji građanina Unije trebale bi imati standardizirani naslov i oznaku kako bi se olakšala njihova identifikacija.

(39)  Uzimajući u obzir sigurnosni rizik i troškove koje snose države članice, osobne iskaznice i boravišne iskaznice za člana obitelji građanina Unije koje u dovoljnoj mjeri ne ispunjavaju sigurnosne standarde trebalo bi postupno ukinuti. Načelno, razdoblje od deset godina za postupno ukidanje osobnih iskaznica i pet godina za postupno ukidanje boravišnih iskaznica trebalo bi biti dovoljno za postizanje ravnoteže između uobičajene učestalosti zamjene isprava i potrebe da se otklone postojeći sigurnosni nedostaci u Uniji. Međutim, za iskaznice u koje nisu ugrađena važna sigurnosna obilježja ili koje nisu strojno čitljive, zbog sigurnosnih je razloga potrebno kraće razdoblje postupnog ukidanja.

(40)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(10) primjenjuje se u odnosu na osobne podatke koji će se obrađivati u kontekstu primjene ove Uredbe. Potrebno je dodatno odrediti zaštitne mjere koje se primjenjuju na osobne podatke koji se obrađuju, a osobito na osjetljive podatke kao što su biometrijski identifikatori. Ispitanici bi trebali znati da se u njihovim ispravama nalazi nosač podataka na kojem su pohranjeni njihovi biometrijski podaci i kojemu se može pristupiti beskontaktno te bi trebali znati u kojim se sve slučajevima podaci sadržani na njihovim osobnim iskaznicama i boravišnim ispravama upotrebljavaju. Ispitanici bi u svakom slučaju trebali imati pristup osobnim podacima koji su obrađeni na njihovim osobnim iskaznicama i boravišnim ispravama te bi ih trebali moći ispraviti tako da im se izda nova isprava u slučaju da su ti podaci netočni ili nepotpuni. Nosač podataka trebao bi biti visoko siguran, a osobni podaci pohranjeni na njemu učinkovito zaštićeni od neovlaštenog pristupa.

(41)  Države članice trebale bi biti odgovorne za pravilnu obradu biometrijskih podataka, od prikupljanja do integracije podataka na visoko sigurnom nosaču podataka, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

(42)  Države članice trebale bi postupati s posebnim oprezom tijekom suradnje s vanjskim pružateljem usluga. Takva suradnja ne bi trebala isključivati bilo kakvu odgovornost država članica koja proizlazi iz prava Unije ili nacionalnog prava zbog kršenja obveza u pogledu osobnih podataka.

(43)  U ovoj je Uredbi potrebno navesti osnovu za prikupljanje i pohranu podataka na nosač podataka na osobnim iskaznicama i boravišnim ispravama. U skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom i poštujući načela nužnosti i proporcionalnosti, države članice trebale bi moći pohraniti druge podatke na nosač podataka za potrebe elektroničkih usluga ili u druge svrhe koje se odnose na osobnu iskaznicu ili boravišnu ispravu. Obradu tih drugih podataka, što uključuje njihovo prikupljanje i svrhe u koje mogu biti upotrijebljeni, trebalo bi odobriti na temelju prava Unije ili nacionalnog prava. Sve podatke prikupljene na nacionalnoj razini trebalo bi fizički ili logički odvojiti od biometrijskih podataka iz ove Uredbe te bi se ti podaci trebali obrađivati u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

(44)  Države članice trebale bi početi primjenjivati ovu Uredbu najkasnije 24 mjeseca nakon datuma njezina stupanja na snagu. Počevši od datuma početka primjene ove Uredbe države članice trebale bi izdavati samo isprave koje su u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(45)  Komisija bi dvije godine i 11 godina nakon datuma početka primjene ove Uredbe trebala podnijeti izvješće o njezinoj provedbi, među ostalim i o primjerenosti razine sigurnosti, uzimajući u obzir njezin učinak na temeljna prava i načela u pogledu zaštite podataka. U skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (11) Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe šest godina od datuma početka njezine primjene i nakon toga svakih šest godina na osnovi informacija prikupljenih u okviru specifičnih dogovora o praćenju kako bi procijenila stvarne učinke ove Uredbe i ima li potrebe za dodatnim djelovanjem. Za potrebe praćenja, države članice trebale bi prikupljati statističke podatke o broju izdanih osobnih iskaznica i boravišnih isprava.

(46)  S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest unapređivanje sigurnosti i olakšavanje ostvarivanja prava na slobodno kretanje građana Unije i članova njihovih obitelji, ne mogu dostatno ostvariti države članice , nego se zbog opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(47)  Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela koja su posebno priznata Poveljom, uključujući ljudsko dostojanstvo, pravo na integritet osobe, zabranu nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, pravo na jednakost pred zakonom i nediskriminaciju, prava djeteta, prava starijih osoba, poštovanje privatnog i obiteljskog života, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na slobodno kretanje i pravo na djelotvoran pravni lijek. Pri provedbi ove Uredbe države članice trebale bi poštovati Povelju.

(48)  Europski nadzornik za zaštitu podataka i Agencija za temeljna prava dali su mišljenja 10. kolovoza 2018.(12) odnosno 5. rujna 2018.(13),

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje I.

PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom jačaju se sigurnosni standardi koji se primjenjuju na osobne iskaznice koje države članice izdaju svojim državljanima i boravišne isprave koje države članice izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji kada ostvaruju svoje pravo slobodnog kretanja u Uniji.

Članak 2.

Područje primjene

Ova se Uredba primjenjuje na:

(a)  osobne iskaznice koje države članice izdaju svojim državljanima kako je navedeno u članku 4. stavku 3. Direktive 2004/38/EZ.

Ova se Uredba ne primjenjuje na identifikacijske isprave koje se izdaju na privremenoj osnovi s rokom važenja kraćim od šest mjeseci;

(b)  potvrde o prijavi koje se u skladu s člankom 8. Direktive 2004/38/EZ izdaju građanima Unije čije je razdoblje boravka u državi članici domaćinu dulje od tri mjeseca i isprave kojima se potvrđuje stalni boravak, a koje se u skladu s člankom 19. Direktive 2004/38/EZ izdaju građanima Unije na zahtjev;

(c)  boravišne iskaznice koje se u skladu s člankom 10. Direktive 2004/38/EZ izdaju članovima obitelji građana Unije koji nisu državljani države članice i iskaznice stalnog boravka koje se u skladu s člankom 20. Direktive 2004/38/EZ izdaju članovima obitelji građana Unije koji nisu državljani države članice.

POGLAVLJE II.

NACIONALNE OSOBNE ISKAZNICE

Članak 3.

Sigurnosni standardi/format/specifikacije

1.  Osobne iskaznice koje izdaju države članice izrađuju se u formatu ID-1 i sadržavaju strojno čitljivu zonu. Takve se osobne iskaznice temelje na specifikacijama i minimalnim sigurnosnim standardima utvrđenima u dokumentu 9303 ICAO-a i zadovoljavaju zahtjeve utvrđene u točkama (c), (d), (f) i (g) Priloga Uredbi (EZ) br. 1030/2002 kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2017/1954.

2.  Podatkovni elementi uključeni na osobne iskaznice moraju biti u skladu sa specifikacijama utvrđenima u dijelu 5. dokumenta 9303 ICAO-a.

Odstupajući od prvog podstavka, broj isprave može se unijeti u zonu I., a navođenje roda osobe nije obvezno.

3.  Naznačuje se naziv isprave „Osobna iskaznica” ili druga uvriježena nacionalna oznaka na službenom jeziku ili službenim jezicima države članice izdavateljice, kao i riječi „Osobna iskaznica” na barem još jednom službenom jeziku institucija Unije.

4.  Na prednjoj strani osobne iskaznice nalazi se dvoslovna oznaka države članice koja izdaje iskaznicu, otisnuta u negativu u plavom pravokutniku i okružena s 12 žutih zvjezdica.

5.  Osobne iskaznice sadržavaju visoko siguran nosač podataka na kojem su pohranjeni prikaz lica nositelja iskaznice i dva otiska prstiju, u interoperabilnim digitalnim formatima. Za uzimanje biometrijskih identifikatora države članice primjenjuju tehničke specifikacije kako su utvrđene Odlukom Komisije C (2018) 7767(14).

6.  Nosač podataka ima dostatan kapacitet i sposobnost jamčiti cjelovitost, autentičnost i povjerljivost podataka. Pohranjenim podacima može se pristupiti beskontaktno i oni se osiguravaju kako je predviđeno Odlukom C (2018)7767. Države članice razmjenjuju informacije koje su potrebne za utvrđivanje vjerodostojnosti nosača podataka te za pristup biometrijskim podacima iz stavka 5. i njihovu provjeru.

7.  Djeca mlađa od 12 godina mogu se izuzeti od obveze davanja otisaka prstiju.

Djeca mlađa od 6 godina izuzeta su od obveze davanja otisaka prstiju.

▌Osobe kod kojih je uzimanje otisaka prstiju fizički nemoguće izuzete su od obveze davanja otisaka prstiju.

8.  Kada je to nužno i proporcionalno cilju koji treba ostvariti, države članice smiju unositi takve pojedinosti i primjedbe za upotrebu na nacionalnoj razini koje su potrebne u skladu s nacionalnim pravom. Kao rezultat toga ne umanjuju se učinkovitost minimalnih sigurnosnih standarda i prekogranična kompatibilnost osobnih iskaznica.

9.  Ako države članice u osobnu iskaznicu ugrade dvojno sučelje ili zasebni nosač podataka, dodatni nosač podataka mora biti usklađen s relevantnim normama ISO i ne smije utjecati na nosač podataka iz stavka 5.

10.  Ako države članice na osobne iskaznice pohranjuju podatke radi mogućnosti korištenja elektroničkim uslugama kao što su e-uprava i e-poslovanje, takvi podaci prikupljeni na nacionalnoj razini odvajaju se fizički ili logički od biometrijskih podataka iz stavka 5.

11.  Ako države članice osobnim iskaznicama dodaju dodatna sigurnosna obilježja, rezultat toga ne smije biti umanjenje prekogranične kompatibilnosti takvih osobnih iskaznica i učinkovitosti minimalnih sigurnosnih standarda.

Članak 4.

Rok važenja

1.  Najkraći rok važenja osobnih iskaznica je pet godina, a najdulji deset godina.

2.  Odstupajući od stavka 1., države članice mogu predvidjeti rok važenja:

(a)  kraći od pet godina za osobne iskaznice izdane maloljetnicima;

(b)  u iznimnim slučajevima, kraći od pet godina za osobne iskaznice koje se izdaju osobama u posebnim i ograničenim okolnostima i ako je njihov rok važenja ograničen u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom;

(c)  dulji od 10 godina za osobne iskaznice izdane osobama koje imaju 70 ili više godina.

Ako je privremeno fizički nemoguće uzimanje otiska ijednog od prstiju podnositelja zahtjeva, države članice izdaju osobnu iskaznicu s rokom važenja od 12 mjeseci ili manje.

Članak 5.

Postupno ukidanje

1.   Osobne iskaznice koje ne ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 3. prestaju važiti po njihovu isteku ili ... [deset godina nakon datuma početka primjene ove Uredbe], ovisno o tome što nastupi ranije. ▌

2.   Odstupajući od stavka 1.:

(a)   osobne iskaznice koje ne zadovoljavaju minimalne sigurnosne standarde utvrđene u dijelu 2. dokumenta 9303 ICAO-a ili koje ne sadržavaju funkcionalnu strojno čitljivu zonu, kako je definirana u stavku 3., prestaju važiti po njihovu isteku ili ... [pet godina nakon datuma početka primjene ove Uredbe], ovisno o tome što nastupi ranije.

(b)  osobne iskaznice osoba koje ... [datum početka primjene ove Uredbe] imaju 70 ili više godina, a koje zadovoljavaju minimalne sigurnosne standarde utvrđene u dijelu 2. dokumenta 9303 ICAO-a i koje sadržavaju funkcionalnu strojno čitljivu zonu, kako je definirana u stavku 3., prestaju važiti po njihovu isteku.

3.   Za potrebe stavka 2., funkcionalna strojno čitljiva zona znači:

(a)  strojno čitljiva zona u skladu s dijelom 3. dokumenta 9303 ICAO-a; ili

(b)  bilo koja druga strojno čitljiva zona za koju država članica izdavateljica dostavi obavijest o pravilima potrebnima za čitanje i prikazivanje podataka sadržanih u njoj, osim ako neka država članica do ... [datum početka primjene ove Uredbe] obavijesti Komisiju da nema kapacitete za čitanje i prikazivanje tih podataka.

Po primitku obavijesti iz prvog podstavka točke (b) Komisija o tome obavješćuje dotičnu državu članicu i Vijeće.

Poglavlje III.

Boravišne isprave za građane Unije

Članak 6.

Minimalne informacije koje treba navesti

Na boravišnim ispravama koje države članice izdaju građanima Unije navodi se najmanje sljedeće:

(a)  naziv isprave na službenom jeziku ili službenim jezicima dotične države članice i na barem još jednom službenom jeziku institucija Unije;

(b)  jasno upućivanje na to da je isprava izdana građaninu Unije u skladu s Direktivom 2004/38/EZ;

(c)  broj isprave;

(d)  ime (prezime i ime (imena)) nositelja;

(e)  datum rođenja nositelja;

(f)   informacije koje je potrebno navesti na potvrdama o prijavi i ispravama kojima se potvrđuje stalni boravak, a koje se izdaju u skladu s člancima 8. i 19. Direktive 2004/38/EZ;

(g)  tijelo koje izdaje ispravu;

(h)  na prednjoj strani, dvoslovnu oznaku države članice koja izdaje ispravu, otisnutu u negativu u plavom pravokutniku i okruženu s dvanaest žutih zvjezdica.

Ako država članica odluči uzeti otiske prstiju, na odgovarajući način primjenjuje se članak 3. stavak 7.

Osobe za koje je uzimanje otisaka prstiju fizički nemoguće izuzete su od obveze davanja otisaka prstiju.

Poglavlje IV.

Boravišne iskaznice za članove obitelji koji nisu državljani države članice

Članak 7.

Jedinstveni format

1.  Kada države članice izdaju boravišne iskaznice članovima obitelji građana Unije koji nisu građani države članice, upotrebljavaju isti format koji je utvrđen Uredbom (EZ) br. 1030/2002, kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2017/1954, i proveden Odlukom C(2018)7767.

2.  Odstupajući od stavka 1., na iskaznici se ▌navodi ▌naziv ▌„Boravišna iskaznica ▌” odnosno „Iskaznica stalnog boravka▌”. Države članice naznačuju da su te isprave izdane članu obitelji građanina Unije u skladu s Direktivom 2004/38/EZ. U tu svrhu države članice koriste standardiziranu oznaku „Član obitelji EU čl. 10. DIR 2004/38/EZ” odnosno „Član obitelji EU čl. 20. DIR 2004/38/EZ” u podatkovnom polju [10], kako je navedeno u Prilogu Uredbi (EZ) br. 1030/2002, kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2017/1954.

3.  Države članice smiju u skladu s nacionalnim pravom unositi podatke koji će se upotrebljavati na nacionalnoj razini. Kada unose i pohranjuju te podatke, države članice poštuju zahtjeve utvrđene u članku 4. drugom stavku Uredbe (EZ) br. 1030/2002, kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2017/1954.

.

Članak 8.

Postupno ukidanje postojećih boravišnih iskaznica

1.  Boravišne iskaznice za članove obitelji građana Unije koji nisu državljani države članice koje ne zadovoljavaju zahtjeve iz članka 7. prestaju važiti po njihovu isteku ili ... [pet godina nakon datuma početka primjene ove Uredbe], ovisno o tome što nastupi ranije.

2.  Odstupajući od stavka 1., boravišne iskaznice za članove obitelji građana Unije koji nisu državljani države članice koje ne zadovoljavaju minimalne sigurnosne standarde utvrđene u dijelu 2. dokumenta 9303 ICAO-a ili koje ne sadržavaju funkcionalnu strojno čitljivu zonu u skladu s dijelom 3. dokumenta 9303 ICAO-a prestaju važiti po njihovu isteku ili … [dvije godine nakon datuma početka primjene ove Uredbe], ovisno o tome što nastupi ranije.

POGLAVLJE V.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 9.

Točka za kontakt

1.  Svaka država članica imenuje barem jedno središnje tijelo kao točku za kontakt za provedbu ove Uredbe. Ako je država članica odredila više od jednog središnjeg tijela, ona određuje koje će od tih tijela biti točka za kontakt za provedbu ove Uredbe. Ona naziv tog tijela priopćuje Komisiji i ostalim državama članicama. Ako država članica promijeni svoje imenovano tijelo, o tome obavješćuje Komisiju i ostale države članice.

2.  Države članice osiguravaju da su točke za kontakt upoznate ▌s relevantnim uslugama za informiranje i podršku na razini Unije koje su uključene u jedinstveni digitalni pristupnik utvrđen u Uredbi (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća(15) te da s njima mogu surađivati.

Članak 10.

Prikupljanje biometrijskih identifikatora

1.  Biometrijske identifikatore prikuplja isključivo kvalificirano i propisno ovlašteno osoblje koje imenuju tijela nadležna za izdavanje osobnih iskaznica ili boravišnih iskaznica, a takvo prikupljanje provodi se u svrhu integracije na visoko siguran nosač podataka predviđen u članku 3. stavku 5. za osobne iskaznice i članku 7. stavku 1. za boravišne iskaznice. Odstupajući od prve rečenice, otiske prstiju prikuplja isključivo kvalificirano i propisno ovlašteno osoblje tih tijela, osim u slučaju zahtjeva podnesenih diplomatskim i konzularnim tijelima države članice.

Kako bi se osigurala podudarnost biometrijskih identifikatora s identitetom podnositelja zahtjeva, podnositelj zahtjeva mora se osobno pojaviti barem jednom tijekom postupka izdavanja za svaki zahtjev.

2.  Države članice osiguravaju da su uspostavljeni odgovarajući i djelotvorni postupci za prikupljanje biometrijskih identifikatora te da su ti postupci u skladu s pravima i načelima utvrđenima u Povelji, Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta.

U slučaju poteškoća pri prikupljanju biometrijskih identifikatora države članice osiguravaju da su uspostavljeni odgovarajući postupci kojima se poštuje dostojanstvo osobe čiji se biometrijski identifikatori prikupljaju.

3.  Osim ako su potrebni u svrhu obrade u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, biometrijski identifikatori pohranjeni u svrhu personalizacije osobnih iskaznica ili boravišnih isprava čuvaju se na visoko siguran način i samo do datuma preuzimanja isprave, a u svakom slučaju najdulje 90 dana od datuma izdavanja te isprave. Nakon isteka tog razdoblja biometrijski identifikatori odmah se brišu ili uništavaju.

Članak 11.

Zaštita osobnih podataka i odgovornost

1.  Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) 2016/679, države članice osiguravaju sigurnost, cjelovitost, autentičnost i povjerljivost podataka koji su prikupljeni i pohranjeni za potrebe ove Uredbe.

2.  Za potrebe ove Uredbe tijela odgovorna za izdavanje osobnih iskaznica i boravišnih isprava smatraju se voditeljem obrade iz članka 4. točke 7. Uredbe (EU) 2016/679 i imaju odgovornost za obradu osobnih podataka.

3.  Države članice osiguravaju da nadzorna tijela mogu u potpunosti izvršavati svoje zadaće iz Uredbe (EU) 2016/679, uključujući pristup svim osobnim podacima i svim potrebnim informacijama, kao i pristup svim prostorijama ili opremi za obradu podataka nadležnih tijela.

4.  Suradnja s vanjskim pružateljima usluga ne isključuje bilo kakvu odgovornost države članice koja proizlazi iz prava Unije ili nacionalnog prava zbog kršenja obveza u pogledu osobnih podataka.

5.  Informacije u strojno čitljivom obliku uključuju se u osobnu iskaznicu ili boravišnu ispravu samo u skladu s ovom Uredbom i nacionalnim pravom države članice izdavateljice.

6.  Biometrijski podaci pohranjeni na nosaču podataka na osobnim iskaznicama i boravišnim ispravama upotrebljavaju se samo u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom od strane propisno ovlaštenog osoblja nadležnih nacionalnih tijela i agencija Unije za potrebe provjere:

(a)  autentičnosti osobne iskaznice ili boravišne isprave;

(b)  identiteta nositelja putem izravno dostupnih usporedivih obilježja, ako je davanje osobne iskaznice ili boravišne isprave na uvid propisano zakonom.

7.  Države članice održavaju i jednom godišnje dostavljaju Komisiji popis nadležnih tijela s pristupom biometrijskim podacima pohranjenima na nosaču podataka iz članka 3. stavka 5. ove Uredbe. Komisija na internetu objavljuje kompilaciju takvih nacionalnih popisa.

Članak 12.

Praćenje

Komisija do … [12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] uspostavlja detaljan program za praćenje ostvarenja, rezultata i učinaka ove Uredbe, uključujući njezin učinak na temeljna prava.

U programu praćenja utvrđuju se sredstva i vremenski razmaci za prikupljanje podataka i drugih potrebnih dokaza. Navode se mjere koje će Komisija i države članice poduzeti pri prikupljanju i analizi podataka i drugih dokaza.

Države članice Komisiji dostavljaju podatke i druge dokaze potrebne za takvo praćenje.

Članak 13.

Izvješćivanje i evaluacija

1.  Komisija dvije godine i 11 godina nakon datuma početka primjene ove Uredbe Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru podnosi izvješće o njezinoj provedbi, osobito u pogledu zaštite temeljnih prava i osobnih podataka.

2.  ▌Šest godina nakon datuma početka njezine primjene, a zatim svakih šest godina, Komisija provodi evaluaciju ove Uredbe i glavne zaključke predstavlja u izvješću Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. U tom se izvješću posebno razmatra sljedeće:

(a)  učinak ove Uredbe na temeljna prava;

(b)  mobilnost građana Unije;

(c)  djelotvornost biometrijske provjere u osiguravanju sigurnosti putnih isprava;

(d)  mogućnost uporabe boravišnih iskaznica kao putnih isprava;

(e)  mogućnost daljnjeg vizualnog usklađivanja osobnih iskaznica;

(f)  potreba za uvođenjem zajedničkih sigurnosnih obilježja identifikacijskih isprava koje se koriste na privremenoj osnovi radi njihova boljeg priznavanja.

3.  Države članice i relevantne agencije Unije dostavljaju Komisiji sve informacije potrebne za pripremu tih izvješća.

Članak 14.

Dodatne tehničke specifikacije

1.  Kako bi se, prema potrebi, osiguralo da su osobne iskaznice i boravišne isprave iz članka 2. točaka (a) i (c) u skladu s budućim minimalnim sigurnosnim standardima, Komisija provedbenim aktima utvrđuje dodatne tehničke specifikacije koje se odnose na sljedeće:

(a)   dodatna sigurnosna obilježja i zahtjeve koji uključuju više standarde zaštite od krivotvorenja i falsificiranja;

(b)  tehničke specifikacije za nosač podataka za biometrijska obilježja iz članka 3. stavka 5. i njihovu sigurnost, uključujući sprečavanje neovlaštenog pristupa i pojednostavljenje provjere;

(c)  zahtjeve u pogledu kvalitete i zajedničke tehničke standarde za prikaz lica i otiske prstiju.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

2.  U skladu s postupkom iz članka 15. stavka 2., može se odlučiti da specifikacije iz ovog članka budu tajne i da se ne objavljuju. U tom su slučaju one dostupne samo tijelima koja države članice odrede nadležnima za tiskanje te osobama koje propisno ovlasti država članica ili Komisija.

3.  Svaka država članica imenuje jedno tijelo koje je odgovorno za tiskanje osobnih iskaznica i jedno tijelo koje je odgovorno za tiskanje boravišnih iskaznica za članove obitelji građana Unije te imena tih tijela priopćuje Komisiji i ostalim državama članicama. Države članice imaju pravo promijeniti ta imenovana tijela te o tome obavješćuju Komisiju i ostale države članice.

Države članice mogu također odlučiti imenovati jedinstveno tijelo koje je odgovorno za tiskanje i osobnih iskaznica i boravišnih iskaznica za članove obitelji građana Unije te ime tog tijela priopćuju Komisiji i ostalim državama članicama.

Dvije ili više država članica također mogu odlučiti imenovati jedinstveno tijelo u te svrhe te o tome obavješćuju Komisiju i ostale države članice.

Članak 15.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže odbor osnovan člankom 6. Uredbe (EZ) br. 1683/95.

Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 16.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od … [24 mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 78.
(2)SL C 367, 10.10.2018., str. 78.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019.
(4)Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).
(5)Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).
(6) Uredba Vijeća (EZ) br. 1030/2002 od 13. lipnja 2002. o utvrđivanju jedinstvenog obrasca boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja (SL L 157, 15.6.2002., str. 1.).
(7) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(8) Uredba Vijeća (EZ) br. 1683/95 od 29. svibnja 1995. o utvrđivanju jedinstvenog obrasca za vize (SL L 164, 14.7.1995., str. 1.).
(9) Uredba (EU) 2017/1954 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1030/2002 o utvrđivanju jedinstvenog obrasca boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja (SL L 286, 1.11.2017., str. 9.).
(10)Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(11)SL L 123, 12.5. 2016., str. 1.
(12) SL C 338, 21.9.2018., str. 22.
(13) Još nije objavljeno.
(14) Odluka Komisije C (2018) 7767 od 30. studenoga 2018. o utvrđivanju tehničkih specifikacija za jedinstveni format boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja.
(15) Uredba (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 295, 21.11.2018, str. 1).


Upravljanje sigurnošću cestovne infrastrukture ***I
PDF 250kWORD 69k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2008/96/EZ o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture (COM(2018)0274 – C8-0196/2018 – 2018/0129(COD))
P8_TA-PROV(2019)0346A8-0008/2019

(Redovni zakonodavni postupak prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0274),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1. točku (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0196/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje Švedskog parlamenta, podneseno okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 6. veljače 2019.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 27. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A8-0008/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2008/96/EZ o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture(3)

P8_TC1-COD(2018)0129


EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(4),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(5),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(6),

budući da:

(1)  U komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 20. srpnja 2010. pod nazivom „Ususret europskom području sigurnosti na cestama: smjernice politike sigurnosti na cestama za razdoblje 2011.–2020.” navode se strateški ciljevi Unije da se do 2020. broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi u odnosu na broj iz 2010. te da se približi broju od nula smrtnih slučajeva do 2050. Međutim, posljednjih se godina napredak prema ostvarenju tih ciljeva zaustavio. Vijeće je u svojim zaključcima o sigurnosti na cestama od 8. lipnja 2017. poduprlo novi srednjoročni cilj da se do 2030. broj teških ozljeda prepolovi u odnosu na broj iz 2020., čime je poduprlo Izjavu iz Vallette iz ožujka 2017. Stoga je potrebno uložiti veće napore da bi se ostvarila oba cilja.

(2)  Prema pristupu sigurnog sustava, smrtni slučajevi i teške ozljede u prometnim nesrećama u velikoj se mjeri mogu spriječiti. Osiguravanje da prometne nesreće ne dovode do teških ili smrtonosnih ozljeda trebalo bi biti zajednička odgovornost na svim razinama. Konkretno, dobro projektiranim i jasno postavljenim cestovnim oznakama i prometnim znakovima te ispravno održavanim cestama trebala bi se smanjiti vjerojatnost pojave prometnih nesreća, dok bi se cestama „koje opraštaju” (ceste koje su inteligentno konstruirane kako bi se osiguralo da pogreške u vožnji ne dovode izravno do teških ili smrtonosnih posljedica) trebala smanjiti težina prometnih nesreća. Komisija bi trebala pružiti smjernice za omogućavanje i održavanje cesta „koje opraštaju” na temelju iskustva svih država članica.

(3)  Ceste iz transeuropske prometne mreže TEN-T utvrđene Uredbom (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(7) od ključne su važnosti u podupiranju europske integracije. Stoga bi se na tim cestama trebala jamčiti visoka razina sigurnosti.

(4)  Postupci za upravljanje sigurnošću cestovne infrastrukture koji su provedeni u mreži TEN-T pomogli su u smanjivanju smrtnih slučajeva i teških ozljeda u Uniji. Iz evaluacije učinaka Direktive 2008/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(8) jasno je da su države članice koje dobrovoljno primjenjuju načela upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture („RISM”) na svojim nacionalnim cestama izvan mreže TEN-T postigle znatno bolje rezultate u području sigurnosti na cestama u odnosu na države članice koje ih nisu primijenile. Stoga je također poželjno da se ta načela „RISM” primjenjuju na druge dijelove europske cestovne mreže.

(5)  Važno je da su cestovne dionice izgrađene na mostovima i dionicama ceste koje prolaze kroz tunele, a koje su dio mreže unutar područja primjene ove Direktive, također obuhvaćene ovom Direktivom kada je riječ o sigurnosti na cestama, uz iznimku tunela koji su obuhvaćeni Direktivom 2004/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(9).

(6)  Za sigurnost na cestama važno je da su ulazi i izlazi na parkirališta u okviru mreže obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive, posebno na autocestama i primarnim cestama, također obuhvaćeni ovom Direktivom.

(7)  U državama članicama i regijama znatno se razlikuju sezonski uvjeti. Stoga je važno da se ti uvjeti primjereno uzmu u obzir u nacionalnim odredbama kojima se prenosi ova Direktiva.

(8)  Velik broj prometnih nesreća događa se na malom dijelu cesta na kojima su količine i brzine prometa velike te na kojima postoji širok raspon prometa koji se odvija pri različitim brzinama. Stoga bi se ograničenim proširenjem područja primjene Direktive 2008/96/EZ na autoceste i druge primarne ceste izvan mreže TEN-T trebalo znatno pridonijeti poboljšanju sigurnosti cestovne infrastrukture u cijeloj Uniji.

(9)  Kako bi se osiguralo da se tim proširenjem područja primjene postigne željeni učinak, logično je da primarne ceste koje nisu autoceste obuhvaćaju sve ceste koje pripadaju najvišoj kategoriji cesta ispod kategorije „autoceste” prema nacionalnoj klasifikaciji cesta. Iz istog bi razloga trebalo poticati države članice da osiguraju da u najmanju ruku sve ceste na koje se Direktiva 2008/96/EZ primjenjivala prije stupanja na snagu ove Direktive, uključujući na dobrovoljnoj osnovi, ostanu obuhvaćene ovom Direktivom.

(10)  Obveznom primjenom postupaka iz Direktive 2008/96/EZ na svaki projekt cestovne infrastrukture izvan gradskih područja koji je dovršen upotrebom sredstava Unije trebalo bi se osigurati da se sredstva Unije ne upotrebljavaju za izgradnju nesigurnih cesta.

(11)  Direktivom 2008/96/EZ obuhvaćena je isključivo cestovna infrastruktura. Stoga ta Direktiva ne utječe na zakone o cestovnom prometu, pa tako ni na nadležnost država članica da donose odluke o svojim nadležnostima u pogledu zakona o cestovnom prometu. Potrebno je poštovati Ženevsku konvenciju o cestovnom prometu od 19. rujna 1949. i Bečku konvenciju o cestovnom prometu od 8. studenog 1968. te Bečku konvenciju o prometnim znakovima i signalizaciji od 8. studenog 1968.

(12)  Procjena sigurnosti na cestama na razini cijele mreže koja se temelji na procjeni rizika pojavila se kao učinkovit i djelotvoran alat za utvrđivanje dionica mreže na koje bi trebalo usmjeriti detaljnije inspekcijske preglede sigurnosti na cestama te za određivanje prioriteta pri ulaganju prema njegovu potencijalu da se njime ostvare poboljšanja u području sigurnosti na razini cijele mreže. Cijelu cestovnu mrežu obuhvaćenu ovom Direktivom stoga bi trebalo sustavno procjenjivati, među ostalim i s pomoću podataka prikupljenih elektroničkim i digitalnim putem, kako bi se povećala sigurnost na cestama u cijeloj Uniji.

(13)  Integriranjem elemenata s najboljim rezultatima iz prethodnog postupka „sigurnosnog rangiranja i upravljanja cestovnom mrežom koja je u upotrebi” u novi postupak procjene sigurnosti na cestama na razini cijele mreže trebalo bi se omogućiti bolje utvrđivanje dionica cesta na kojima postoje najveće mogućnosti za poboljšanje sigurnosti i na kojima bi se ciljanim intervencijama trebala ostvariti najveća poboljšanja.

(14)  Kako bi se unaprijedila kvaliteta, objektivnost i učinkovitost postupaka za upravljanje sigurnošću cestovne infrastrukture, korisno je dopustiti državama članicama da se, u slučajevima u kojima je to primjereno, koriste tehnologijama koje su u neprestanom razvoju za inspekcijske preglede dionica cesta, dokumentiranje sigurnosnih uvjeta na cestama i prikupljanje drugih podataka povezanih sa sigurnošću cestovne mreže.

(15)  Sustavno daljnje postupanje na temelju nalaza iz postupaka za upravljanje sigurnošću cestovne infrastrukture od presudne je važnosti za postizanje poboljšanja u području sigurnosti cestovne infrastrukture koja su neophodna za ostvarivanje ciljeva Unije u pogledu sigurnosti na cestama. U tu bi se svrhu akcijskim planovima s utvrđenim prioritetima trebalo osigurati da se potrebne intervencije provedu u najkraćem mogućem roku. Na temelju nalaza procjene sigurnosti na cestama na razini cijele mreže trebalo bi provesti ili ciljane inspekcijske preglede sigurnosti na cestama ili, ako je to moguće i troškovno učinkovito, izravne korektivne mjere usmjerene na uklanjanje ili smanjenje rizika za sigurnost na cestama bez stvaranja nepotrebnoga administrativnog opterećenja.

(16)  Rezultati u području sigurnosti postojećih cesta trebali bi se poboljšati usmjeravanjem ulaganja na dionice cesta s najvećim brojem nesreća i s najvećim potencijalom za smanjenje broja nesreća.

(17)  Financijska sredstva i financijski poticaji na razini Unije mogu se, u skladu s primjenjivim uvjetima, upotrijebiti za podupiranje takvih ulaganja te tako dopuniti odgovarajuća nacionalna ulaganja i poticaje.

(18)  Dionice cestovne mreže koje se nalaze u blizini cestovnih tunela transeuropske cestovne mreže obuhvaćene Direktivom (EU) 2004/54/EZ imaju osobito visok rizik od nesreća. Stoga bi se trebali uvesti zajednički inspekcijski pregledi sigurnosti na tim dionicama cesta u koje su uključeni predstavnici nadležnih tijela za ceste i nadležnih tijela za tunele kako bi se poboljšala sigurnost cestovne mreže obuhvaćene ovom Direktivom.

(19)  Nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu činili su 47 % smrtnih slučajeva na cestama u Uniji 2017. godine. Osiguravanjem da se interesi tih nezaštićenih sudionika uzmu u obzir u svim postupcima za upravljanje sigurnošću cestovne infrastrukture i razradom zahtjeva u pogledu kvalitete za infrastrukturu za takve sudionike u cestovnom prometu trebala bi se stoga poboljšati njihova sigurnost na cestama.

(20)  Kako bi se državama članicama omogućilo da poboljšaju svoje postupke kojima je cilj osigurati operativnu uporabu njihovih cestovnih oznaka i prometnih znakova, trebalo bi utvrditi zajedničke specifikacije za poticanje učinkovite čitljivosti i vidljivosti cestovnih oznaka i prometnih znakova za ljudske vozače i automatizirane sustave za pomoć vozaču.

(21)  Poboljšanje sigurnosti prioritet je i za željezničko-cestovne prijelaze (tj. signalizacija, poboljšanje infrastrukture). Prema Izvješću Agencije Europske unije za željeznice o sigurnosti i interoperabilnosti željeznica u EU-u 2018., na 108 000 željezničko-cestovnih prijelaza koji postoje u Uniji 2016. dogodile su se 433 teške prometne nesreće u kojima je poginulo 255 osoba, a 217 ih je teško ozlijeđeno. Zbog toga je potrebno utvrditi željezničko-cestovne prijelaze koji predstavljaju visok sigurnosni rizik s ciljem njihova poboljšanja.

(22)  Visokokvalitetne cestovne oznake i prometni znakovi ključni su za potporu vozačima te povezanim i automatiziranim vozilima. Zajedničke specifikacije za cestovne oznake i prometne znakove trebale bi biti temelj na putu prema uvođenju povezanih i automatiziranih sustava za mobilnost. Prednost bi trebalo dati zajedničkom europskom pristupu u skladu s Bečkom konvencijom o prometnim znakovima i signalizaciji iz 1968.

(23)  Kako bi se ojačali rezultati koji se očekuju od primjene ove Direktive i osigurala odgovarajuća razina sigurnosti u hitnim situacijama, države članice mogle bi olakšati suradnju među svojim službama za civilnu zaštitu, odgovor na hitne situacije i prometne policije, prema potrebi, a posebno na prekograničnim cestovnim dionicama. Ako države članice u tim aktivnostima trebaju surađivati, okvir za suradnju pruža im Mehanizam Unije za civilnu zaštitu, donesen na temelju Odluke br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća(10).

(24)  Ne dovodeći u pitanje zakonodavstvo o javnoj nabavi, a posebno Direktivu br. 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća(11), tehničke specifikacije koje se odnose na sigurnost trebale bi biti javno dostupne ako se javna nabava provodi u sektoru cestovne infrastrukture.

(25)  Kako bi se postigla transparentnost i poboljšala odgovornost, trebalo bi izvješćivati o rejtingu sigurnosti na cestama kako bi sudionici u cestovnom prometu bili obaviješteni o stanju infrastrukture te kako bi se podigla njihova razina osviještenosti.

(26)  Trebalo bi poticati razmjenu iskustava o metodologijama sigurnog sustava između stručnjaka i razmjenu informacija između kontrolora sigurnosti na cestama.

(27)  Objavljivanjem rezultata procjena sigurnosti na cestama na razini cijele mreže trebalo bi se omogućiti uspoređivanje razine sigurnosti infrastrukture u cijeloj Uniji.

(28)  Budući da cilj ove Direktive, to jest uspostavljanje postupaka za osiguravanje stalno visoke razine sigurnosti na cestama u cijeloj mreži TEN-T te mreži autocesta i primarnih cesta u cijeloj Uniji, ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice, već se taj cilj umjesto toga, s obzirom na to da su potrebna poboljšanja na cijelom području Unije kako bi se osigurala konvergencija prema višim standardima sigurnosti cestovne infrastrukture, može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. Kao posljedica djelovanja na razini Unije, putovanje na cijelom području Unije trebalo bi postati sigurnije čime bi se, pak, trebalo poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta te bi se trebao poduprijeti cilj gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.

(29)  Kako bi se osiguralo da sadržaj postupaka za upravljanje sigurnošću prometne infrastrukture nastavi odražavati najbolje dostupno tehničko znanje, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu prilagodbe priloga Direktivi tehničkom napretku. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016(12). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(30)  Posebne su mjere potrebne za stalno poboljšavanje praksa upravljanja sigurnošću na cestama i za olakšavanje prepoznavanja cestovnih oznaka i prometnih znakova vozilima opremljenima sustavima za pomoć vozaču pri vožnji ili vozilima s višim stupnjem automatizacije. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu relevantnih odredbi ove Direktive, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(13).

(31)  Direktivu 2008/96/EZ stoga je potrebno na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 2008/96/EZ

Direktiva 2008/96/EZ mijenja se kako slijedi:

(1)  Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.  Ovom se Direktivom od država članica zahtijeva uspostava i provedba postupaka povezanih s procjenama učinka na sigurnost na cestama, kontrolama sigurnosti na cestama, inspekcijskim pregledima sigurnosti na cestama i procjenama sigurnosti na cestama na razini cijele mreže.

2.  Ova se Direktiva primjenjuje na ceste koje su dio transeuropske mreže, na autoceste i na druge primarne ceste, neovisno o tome jesu li one u fazi projektiranja, u izgradnji ili u upotrebi.

3.  Ova Direktiva primjenjuje se i na ceste i projekte cestovne infrastrukture koji nisu obuhvaćeni stavkom 2., a koji se nalaze izvan gradskih područja, koji nemaju neposredan pristup susjednim zemljištima i koji su dovršeni uporabom sredstava Unije, uz iznimku cesta koje nisu otvorene za opći promet motornih vozila, kao što su biciklističke staze, ili cesta koje nisu namijenjene za opći promet, primjerice, pristupne ceste koje vode do industrijskih, poljoprivrednih ili šumskih lokacija.

4.  Države članice mogu iz područja primjene ove Direktive izuzeti primarne ceste koje imaju nizak rizik za sigurnost na temelju opravdanih razloga povezanih s gustoćom prometa i statistikom nesreća.

Države članice mogu u područje primjene ove Direktive uključiti i ceste koje nisu navedene u stavcima 2. i 3.

Svaka država članica dostavlja Komisiji do ... [24 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni] popis autocesta i primarnih cesta na svojem državnom području te je obavještava o svim naknadnim promjenama s tim u vezi. Osim toga, svaka država članica obavještava Komisiju o cestama koje su izuzete u skladu s ovim stavkom ili koje su uključene u područje primjene ove Direktive, te o svim naknadnim promjenama tih cesta.

Komisija objavljuje popis cesta o kojima je obaviještena u skladu s ovim člankom.

5.  Ova se Direktiva ne primjenjuje na cestovne tunele obuhvaćene Direktivom 2004/54/EZ.”;

"

(2)  Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. „transeuropska cestovna mreža” znači cestovne mreže utvrđene u Uredbi (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća*;

_____________________

* Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013, str. 1.).”;

"

(b)  umeću se sljedeće točke:"

„2a. „autocesta” znači cesta posebno projektirana i izgrađena za promet motornih vozila koja nema neposredan pristup susjednim zemljištima te koja ispunjava sljedeće kriterije:

   (a) ima, osim na posebnim mjestima ili privremeno, odvojene kolničke trake za promet u dva smjera međusobno odijeljene trakom koji nije namijenjen za promet ili, izuzetno, na neki drugi način;
   (b) ne križa se na istoj razini ni s jednom cestom, željezničkom ili tramvajskom prugom, biciklističkom stazom ili pješačkom stazom;
   (c) posebno je označena kao autocesta;

2b.  „primarna cesta” znači cesta izvan gradskih područja koja povezuje velike gradove ili regije, ili oboje, a koja pripada najvišoj kategoriji cesta ispod kategorije „autoceste” prema nacionalnoj klasifikaciji cesta koja je na snazi ... [datum objave ove Direktive o izmjeni u Službenom listu];”

"

(c)  točka 5. briše se;

(d)  točke 6. i 7. zamjenjuju se sljedećim:"

„6. „sigurnosni rejting” znači razvrstavanje dijelova postojeće cestovne mreže u kategorije prema njihovoj objektivno izmjerenoj ugrađenoj sigurnosti;

7.  „ciljani inspekcijski pregled sigurnosti na cestama” znači ciljano ispitivanje radi utvrđivanja opasnih uvjeta, pogrešaka i problema koji povećavaju rizik od nesreća i ozljeda, temeljeno na terenskom obilasku postojeće ceste ili dionice ceste;”

"

(e)   umeće se sljedeća točka:"

„7.a „periodični inspekcijski pregled sigurnosti na cestama” znači rutinska periodična provjera značajki i nedostataka koji iz sigurnosnih razloga zahtijevaju održavanje;”;

"

(f)  dodaje se sljedeća točka:"

„10. „nezaštićeni sudionik u cestovnom prometu” znači nemotorizirani sudionici u cestovnom prometu, uključujući, osobito, bicikliste i pješake, ali i vozače motornih vozila na dva kotača.”;

"

(3)  u članku 4. dodaje se sljedeći stavak:"

„5.a Komisija utvrđuje smjernice za projektiranje cesta „koje opraštaju” i „samoobjašnjavajućih i samoprimjenjivih cesta” u početnoj kontroli faze projektiranja, kao i za zahtjeve u pogledu kvalitete povezane s nezaštićenim sudionicima u cestovnom prometu. Te se smjernice izrađuju u bliskoj suradnji sa stručnjacima iz država članica.”;

"

(4)  Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 5.

Procjena sigurnosti na cestama na razini cijele mreže

1.  Države članice moraju osigurati da se procjena sigurnosti na cestama na razini cijele mreže provede na cijeloj cestovnoj mreži koja je u upotrebi i koja je obuhvaćena ovom Direktivom. ▌

2.  Procjenom sigurnosti na cestama na razini cijele mreže evaluira se rizik od nesreća i jakosti udara na temelju sljedećeg:

   (a) primarno, vizualnog pregleda projektnih značajki ceste, bilo na samoj lokaciji bilo elektroničkim sredstvima (ugrađena sigurnost) i
   (b) analize dionica cestovne mreže koje su u upotrebi dulje od tri godine i na kojima je zabilježen velik broj ozbiljnih nesreća s obzirom na protok prometa.

3.  Države članice osiguravaju da se prva procjena sigurnosti na cestama na razini cijele mreže provede najkasnije do 2024. Kasnije procjene sigurnosti na cestama na razini cijele mreže moraju biti dovoljno česte kako bi se osigurale primjerene razine sigurnosti, no u svakom se slučaju provode barem svakih pet godina.

4.  Pri provođenju procjene sigurnosti na cestama na razini cijele mreže države članice mogu uzeti u obzir okvirne elemente utvrđene u Prilogu III.

5.  Komisija pruža smjernice o metodologiji za provedbu sustavnih procjena sigurnosti na cestama i sigurnosnih rejtinga na razini cijele mreže.

6.  Na temelju rezultata procjene iz stavka 1. i radi određivanja prioriteta u pogledu potreba za daljnjim djelovanjem, države članice razvrstavaju sve dionice cestovne mreže u najmanje tri kategorije prema njihovoj razini sigurnosti.”;

"

(5)  Članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)  naslov se zamjenjuje sljedećim:"

„Članak 6.

Periodični inspekcijski pregledi sigurnosti na cestama”;

"

(b)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Države članice osiguravaju da se periodični inspekcijski pregledi sigurnosti na cestama provode dovoljno često kako bi se zajamčile primjerene razine sigurnosti za dotičnu cestovnu infrastrukturu.”;

"

(c)  stavak 2. se briše;

(d)   stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Države članice osiguravaju sigurnost dionica cestovne mreže koje se nalaze u blizini cestovnih tunela obuhvaćenih Direktivom 2004/54/EZ provođenjem zajedničkih inspekcijskih pregleda sigurnosti na cestama u koje su uključeni nadležni subjekti uključeni u provedbu ove Direktive i Direktive 2004/54/EZ. Zajednički inspekcijski pregledi sigurnosti na cestama trebaju biti dovoljno česti kako bi se osigurale primjerene razine sigurnosti, no u svakom se slučaju provode barem svakih šest godina;

"

(6)  umeću se sljedeći članci:"

„Članak 6.a

Daljnje postupanje u postupcima za ceste koje su u upotrebi

1.  Države članice osiguravaju da se na temelju nalaza procjena sigurnosti na cestama na razini cijele mreže provedenih u skladu s člankom 5. provode ili ciljani inspekcijski pregledi sigurnosti na cestama ili izravne korektivne mjere.

2.  Pri provođenju ciljanih inspekcijskih pregleda sigurnosti na cestama države članice mogu uzeti u obzir okvirne elemente utvrđene u Prilogu II.a.

3.  Ciljane inspekcijske preglede sigurnosti na cestama provode timovi stručnjaka. Barem jedan član tima stručnjaka ispunjava zahtjeve iz članka 9. stavka 4. točke (a).

4.  Države članice osiguravaju da se na temelju nalaza ciljanih inspekcijskih pregleda sigurnosti na cestama donose obrazložene odluke u kojima se utvrđuje jesu li potrebne korektivne mjere. Konkretno, države članice utvrđuju dionice cesta na kojima su potrebna ▌poboljšanja u području sigurnosti cestovne infrastrukture te određuju mjere kojima se treba dati prednost u poboljšanju sigurnosti tih dionica cesta.

5.  Države članice osiguravaju da su korektivne mjere prvenstveno usmjerene na dionice cesta s niskim razinama sigurnosti i na kojima postoji mogućnost provedbe mjera s visokim potencijalom za sigurnosni razvoj i uštedu troškova povezanih s nesrećama.

6.  Radi praćenja provedbe utvrđenih korektivnih mjera, države članice pripremaju i redovito ažuriraju akcijski plan s utvrđenim prioritetima koji se temelji na procjeni rizika.▌

Članak 6.b

Zaštita nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu

Države članice osiguravaju da se potrebe nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu uzimaju u obzir pri provedbi postupaka utvrđenih u člancima od 3. do 6.;

Članak 6.c

Cestovne oznake i prometni znakovi

1.  Države članice u svojim postojećim i budućim postupcima za cestovne oznake i prometne znakove trebaju usmjeriti posebnu pozornost na čitljivost i vidljivost za ljudske vozače i automatizirane sustave za pomoć vozaču. Takvi postupci uzimaju u obzir zajedničke specifikacije kada su te zajedničke specifikacije utvrđene u skladu sa stavkom 3.

2.  Skupina stručnjaka koju je osnovala Komisija najkasnije do lipnja 2021. ocjenjuje priliku za utvrđivanje zajedničkih specifikacija, uključujući različite elemente kojima je cilj osigurati operativnu upotrebu njihovih cestovnih oznaka i prometnih znakova kako bi se potaknula djelotvorna čitljivost i vidljivost cestovnih oznaka i prometnih znakova za ljudske vozače i automatizirane sustave za pomoć vozaču. Ta se skupina sastoji od stručnjaka koje imenuje država članica. Ocjena uključuje savjetovanje s Gospodarskom komisijom Ujedinjenih naroda za Europu.

Ocjenom se posebno uzimaju u obzir sljedeći elementi:

   (a) interakcija između različitih tehnologija za pomoć vozaču pri vožnji i infrastrukture,
   (b) učinak meteoroloških i atmosferskih pojava te gustoće prometa na cestovne oznake i prometne znakove na području Unije,
   (c) vrsta i učestalost aktivnosti održavanja potrebnih za različite tehnologije, uključujući procjenu troškova.

3.  Uzimajući u obzir ocjenu iz stavka 2., Komisija može donijeti provedbene akte radi utvrđivanja zajedničkih specifikacija koje se odnose na postupke država članica iz stavka 1. kojima se nastoji osigurati operativna upotreba njihovih cestovnih oznaka i prometnih znakova u pogledu učinkovite čitljivosti i vidljivosti cestovnih oznaka i prometnih znakova za ljudske vozače i automatizirane sustave za pomoć vozaču.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13. stavka 2.

Tim se provedbenim aktima ne dovodi u pitanje nadležnost Europskog odbora za normizaciju u pogledu normi za cestovne oznake i prometne znakove.

Članak 6.d

Informiranje i transparentnost

Komisija objavljuje europsku kartu cestovne mreže u okviru područja primjene ove Direktive, dostupnu na internetu, naglašavajući različite kategorije u skladu s člankom 5. stavkom 6.

Članak 6.e

Dobrovoljno izvješćivanje

Države članice nastoje uspostaviti nacionalni sustav u svrhu dobrovoljnog izvješćivanja koji je svim sudionicima u cestovnom prometu dostupan putem interneta kako bi se olakšalo prikupljanje pojedinosti o događajima koje prosljeđuju sudionici u cestovnom prometu i vozila te svih ostalih informacija u pogledu sigurnosti koje osoba koja izvješćuje smatra stvarnom ili mogućom opasnošću za sigurnost cestovne infrastrukture.”;

"

(7)  u članku 7. umeće se sljedeći stavak:"

„1.a Komisija može donijeti provedbene akte u svrhu pružanja smjernica na temelju kojih se prijavljuje težina nesreće, uključujući broj poginulih i ozlijeđenih osoba. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13. stavka 2.”;

"

(8)  u članku 9. umeće se sljedeći stavak:"

„1.a Kada je riječ o kontrolorima sigurnosti na cestama koji su pohađali obuku od ... [5 godina nakon stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni], države članice osiguravaju da kurikulumi za osposobljavanje kontrolora sigurnosti na cestama uključuju aspekte povezane s nezaštićenim sudionicima u cestovnom prometu i infrastrukturom za takve sudionike.”;

"

(9)  članak 10. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 10.

Razmjena najboljih praksi

Kako bi se poboljšala sigurnost na cestama u Uniji, Komisija uspostavlja sustav za razmjenu informacija i najboljih praksa među državama članicama, kojim se obuhvaćaju, među ostalim, kurikulumi osposobljavanja u području sigurnosti na cestama, postojeći projekti sigurnosti cestovne infrastrukture i dokazana tehnologija za sigurnost na cestama.”;

"

(10)  u članku 11. stavak 2. se briše;

(11)  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 11.a

Izvješćivanje

1.  Države članice do 31. listopada 2025. dostavljaju Komisiji izvješće o sigurnosnoj klasifikaciji cijele mreže procijenjene u skladu s člankom 5. Kada je to moguće, izvješće se temelji na zajedničkoj metodologiji. Ako je primjenjivo, izvješće također obuhvaća popis odredbi nacionalnih ažuriranih smjernica, uključujući prije svega poboljšanja u smislu tehnološkog napretka i zaštite nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu. Od 31. listopada 2025. takva se izvješća dostavljaju svakih pet godina.

2.  Na temelju analize nacionalnih izvješća iz stavka 1., prvi puta do 31. listopada 2027., a nakon toga svakih pet godina, Komisija izrađuje i podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi ove Direktive, osobito o elementima iz stavka 1. i mogućim dodatnim mjerama, uključujući reviziju ove Direktive i moguće prilagodbe tehničkom napretku.”;

"

(12)  članak 12. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 12.

Izmjena prilogâ

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 12.a kojima se izmjenjuju prilozi radi njihove prilagodbe tehničkom napretku.”;

"

(13)  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 12.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od … [datum stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 12. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.▌*.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 12. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

_____________________

* SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;

"

(14)  članak 13. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 13.

Postupak u odboru

1.  Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EZ) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća*.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

_____________________

* Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”;

"

(15)  prilozi se mijenjaju kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Direktivi.

Članak 2.

Prenošenje

1.  Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom do … [24 mjeseca od stupanja na snagu ove Direktive]. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG

Prilozi Direktivi 2008/96/EZ mijenjaju se kako slijedi:

(1)  Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)  naslov se zamjenjuje sljedećim:

„PRILOG I.

OKVIRNI ELEMENTI PROCJENA UČINKA SIGURNOSTI NA CESTAMA”;

(b)  u odjeljku 2. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e) promet (npr. intenzitet prometa, kategorizacija prometa prema vrsti), uključujući procijenjene pješačke i biciklističke tokove utvrđene na temelju svojstava upotrebe susjednog zemljišta;”;

(2)  Prilog II. mijenja se kako slijedi:

(a)  naslov se zamjenjuje sljedećim:

„PRILOG II.

OKVIRNI ELEMENTI KONTROLE SIGURNOSTI NA CESTAMA”;

(b)  u odjeljku 1. dodaje se sljedeća točka:

"(n) sadržaji za nezaštićene sudionike u cestovnom prometu:

i)  sadržaji za pješake;

ii)  sadržaji za bicikliste, uključujući alternativne pravce i odvajanja od prometa motornih vozila velike brzine;

iii)  sadržaji za motorna vozila na dva kotača;

iv)  gustoća i položaj prijelaza za pješake i bicikliste;

v)  sadržaji za pješake i bicikliste na obuhvaćenim cestama u tom području;

vi)  odvojenost pješaka i biciklista od motornog prometa velikih brzina ili postojanje izravnih alternativnih ruta na cestama nižeg razreda;”;

(c)  u odjeljku 2. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

"(h) sadržaji za nezaštićene sudionike u cestovnom prometu:

i)  sadržaji za pješake;

ii)  sadržaji za bicikliste;

iii)  sadržaji za motorna vozila na dva kotača;”;

(3)  umeće se sljedeći prilog:

„PRILOG II.a

OKVIRNI ELEMENTI CILJANIH INSPEKCIJSKIH PREGLEDA SIGURNOSTI NA CESTAMA

1.  Horizontalno i vertikalno pružanje trase:

(a)  vidljivost i preglednost;

(b)  ograničenje brzine i određivanje brzinskih zona;

(c)  samorazumljivo pružanje trase (tj. sposobnost sudionika u cestovnom prometu da razumiju pružanje trase);

(d)  pristup susjednim nekretninama i kompleksima;

(e)  pristup interventnih vozila i vozila za servisiranje;

(f)  tretmani kod mostova i propusta;

(g)  izgled područja uz cestu (bankine, razlika visine površine uz kolnik, nagibi područja iskopavanja i zatrpavanja).

2.  Raskrižja i petlje:

(a)  primjerenost vrste raskrižja/petlje;

(b)  geometrija raskrižja/petlje;

(c)  vidljivost i razumljivost (percepcija) raskrižja;

(d)  vidljivost na raskrižju;

(e)  raspored pomoćnih traka na raskrižjima;

(f)  kontrola prometa na raskrižju (npr. kontrola znakom za obvezno zaustavljanje, prometnim signalima itd.);

(g)  postojanje pješačkih i biciklističkih prijelaza.

3.  Sadržaji za nezaštićene sudionike u cestovnom prometu:

(a)  sadržaji za pješake;

(b)  sadržaji za bicikliste;

(c)  sadržaji za motorna vozila na dva kotača;

(d)  javni prijevoz i infrastruktura;

(e)  željezničko-cestovni prijelazi (uz posebnu usmjerenost na vrste prijelaza, uključuju li osoblje ili ne, te jesu li ručni ili automatski).

4.  Rasvjeta, znakovi i oznake:

(a)  usklađeni prometni znakovi koji ne smanjuju vidljivost;

(b)  čitljivost prometnih znakova (položaj, veličina, boja);

(c)  stupovi za označivanje;

(d)  usklađene cestovne oznake i razgraničenje;

(e)  čitljivost cestovnih oznaka (položaj, dimenzije i retroreflektivnost u suhim i vlažnim uvjetima);

(f)  primjereni kontrast cestovnih oznaka;

(g)  rasvjeta osvijetljenih cesta i raskrižja;

(h)  primjerena oprema na cesti.

5.  Prometni signali:

(a)  rad;

(b)  vidljivost.

6.  Objekti, zemljišni pojasevi uz cestu na kojima nema prepreka i zaštitni cestovni sustavi:

(a)  okoliš uz cestu, uključujući vegetaciju;

(b)  opasnosti uz cestu i udaljenost od ruba kolničke trake ili biciklističke staze;

(c)  prilagodba zaštitnih cestovnih sustava korisnicima (otoci koji odjeljuju vozne trake i odbojne ograde za sprečavanje opasnosti za nezaštićene sudionike u cestovnom prometu);

(d)  završni elementi odbojnih ograda;

(e)  primjereni zaštitni cestovni sustavi na mostovima i kod propusta;

(f)  ograde (na cestama s ograničenim pristupom).

7.  Kolnik:

(a)  nedostaci na kolniku;

(b)  otpornost na klizanje;

(c)  rasuti materijal/šljunak/kamenje;

(d)  stvaranje lokvi, drenaža vode.

8.  Mostovi i tuneli:

(a)  postojanje mostova i njihov broj;

(b)  postojanje tunela i njihov broj;

(c)  vizualni elementi koji predstavljaju opasnost za sigurnost infrastrukture.

9.  Ostala pitanja:

(a)  osiguravanje sigurnih parkirališta i odmorišta;

(b)  sadržaj za teška vozila;

(c)  odbljesak svjetla;

(d)  radovi na cesti;

(e)  nesigurne aktivnosti na cesti;

(f)  odgovarajuće informacije opreme inteligentnih prometnih sustava (npr. znakovi s promjenjivim porukama);

(g)  bilje i divlje i domaće životinje;

(h)  upozorenja o zoni škole (ako je primjenjivo).”;

(4)  Prilog III. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG III.

OKVIRNI ELEMENTI PROCJENA SIGURNOSTI NA CESTAMA NA RAZINI CIJELE MREŽE

1.  Općenito:

(a)  vrsta ceste u odnosu na vrstu i veličinu regija/gradova koje povezuje;

(b)  duljina cestovne dionice;

(c)  vrsta područja (ruralno, urbano);

(d)  upotreba zemljišta (za obrazovne, komercijalne, industrijske i proizvodne, stambene ili poljoprivredne svrhe, nerazvijena područja);

(e)  gustoća pristupnih točaka nekretninama;

(f)  postojanje sporednog kolosijeka (npr. za trgovine);

(g)  postojanje radova na cesti;

(h)  postojanje parkirališta.

2.  Količine prometa:

(a)  količine prometa;

(b)  opažena količina motociklista u prometu;

(c)  opažena količina pješaka u prometu s obje strane, uz napomenu o kretanju uzduž ceste ili prelasku preko ceste;

(d)  opažena količina biciklista u prometu s obje strane, uz napomenu o kretanju uzduž ceste ili prelasku preko ceste;

(e)  opažena količina teških vozila u prometu;

(f)  procijenjeni tokovi pješaka utvrđeni na temelju svojstava upotrebe susjednog zemljišta;

(g)  procijenjeni tokovi biciklista utvrđeni na temelju svojstava upotrebe susjednog zemljišta.

3.  Podaci o nesrećama:

(a)  broj poginulih osoba, mjesta na kojima je došlo do nesreća prema skupini sudionika u cestovnom prometu i uzrok nesreća;

(b)  broj teško ozlijeđenih osoba i mjesta na kojima je došlo do nesreća prema skupini sudionika u cestovnom prometu.

4.  Operativne značajke:

(a)  ograničenje brzine (opće, za motocikle, za kamione);

(b)  radna brzina (85. percentil);

(c)  upravljanje brzinom i/ili smirivanje prometa;

(d)  postojanje uređaja inteligentnih prometnih sustava: upozorenja o prometnim zastojima, znakovi s promjenjivim porukama;

(e)  upozorenje o zoni škole;

(f)  prisutnost nadzornika na školskim prijelazima u propisanim razdobljima.

5.  Geometrijske značajke:

(a)  značajke vertikalnog pružanja trase (broj, vrsta i širina traka, raspored središnjih razdjelnih pojaseva i materijal od kojih su izrađeni, biciklističke staze, pješačke staze itd.), uključujući njihovu promjenjivost;

(b)  vodoravna zakrivljenost;

(c)  uspon i okomito poravnanje;

(d)  vidljivost i preglednost.

6.  Objekti, zemljišni pojasevi uz cestu na kojima nema prepreka i zaštitni cestovni sustavi:

(a)  okoliš uz cestu i zemljišni pojasevi uz cestu na kojima nema prepreka;

(b)  stalne prepreke uz cestu (npr. rasvjetni stupovi, drveće itd.);

(c)  udaljenost prepreka od ceste;

(d)  gustoća prepreka;

(e)  trake za zvučno upozoravanje vozača;

(f)  zaštitni cestovni sustavi.

7.  Mostovi i tuneli:

(a)  postojanje mostova i njihov broj, uključujući relevantne informacije o njima;

(b)  postojanje tunela i njihov broj, uključujući relevantne informacije o njima;

(c)  vizualni elementi koji predstavljaju opasnost za sigurnost infrastrukture.

8.  Raskrižja:

(a)  vrsta raskrižja i broj krakova (uz posebnu pozornost na vrstu kontrole i postojanje zaštićenih skretanja(s dopunskim strelicama));

(b)  postojanje kanaliziranja;

(c)  kvaliteta raskrižja;

(d)  količina prometa na cestama koje se križaju;

(e)  postojanje željezničko-cestovnih prijelaza (uz posebnu usmjerenost na vrste prijelaza, uključuju li osoblje ili ne, te jesu li ručni ili automatski).

9.  Održavanje:

(a)  nedostaci na kolniku;

(b)  otpornost kolnika na klizanje;

(c)  stanje bankina (uključujući vegetaciju);

(d)  stanje znakova, oznaka i razgraničenja;

(e)  stanje zaštitnih cestovnih sustava.

10.  Sadržaji za nezaštićene sudionike u cestovnom prometu:

(a)  pješački i biciklistički prijelazi (prijelazi u razini i razdvajanje razina);

(b)  biciklistički prijelazi (prijelazi u razini i razdvajanje razina);

(c)  zaštitne ograde za pješake;

(d)  postojanje nogostupa ili odvojene staze;

(e)  sadržaji za bicikliste i vrsta tih sadržaja (trake za bicikliste, biciklističke staze, ostalo);

(f)  kvaliteta pješačkih prijelaza s obzirom na njihovu uočljivost i označenost;

(g)  pješački i biciklistički prijelazi na priključku manje ceste koja se spaja u mrežu;

(h)  postojanje alternativnih ruta za pješake i bicikliste u slučaju da ne postoje odvojene staze.

11.  Elementi sustava prije i poslije sudara za ublažavanje ozljeda i težine posljedica:

(a)  mrežni operativni centri i druge strukture za nadzor;

(b)  mehanizmi za obavješćivanje sudionika u cestovnom prometu o uvjetima vožnje radi sprečavanja nesreća ili incidenata;

(c)  sustavi za automatsko otkrivanje incidenata: senzori i kamere;

(d)  sustavi za upravljanje incidentima;

(e)  sustavi za komunikaciju s tijelima hitnih službi.”;

(5)  Prilog IV. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. što točniju lokaciju nesreće, uključujući koordinate globalnih navigacijskih satelitskih sustava (GNSS);”;

(b)  točka 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. težina nesreće.”.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 261.
(2) Još nije objavljeno u Službenom listu.
(3)* TEKST JOŠ NIJE PROŠAO PRAVNO-JEZIČNU DORADU
(4) SL C 62, 15.2.2019., str. 261.
(5) SL C ...
(6) Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019.
(7) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013, str. 1.).
(8) Direktiva 2008/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture (SL L 319, 29.11.2008., str. 59.).
(9) Direktiva Vijeća 2004/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži (SL L 167, 30.4.2004., str. 39.).
(10) Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).
(11) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).
(12) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(13) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).


Paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP) ***I
PDF 429kWORD 133k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) (COM(2017)0343 – C8-0219/2017 – 2017/0143(COD))
P8_TA-PROV(2019)0347A8-0278/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0343),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0219/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. listopada 2017.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 13. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku te mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0278/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP)

P8_TC1-COD(2017)0143


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Kućanstva Unije među najvećim su štedišama u svijetu, ali velik dio te štednje drži se na bankovnim računima s kratkim dospijećima. Većim ulaganjem u tržišta kapitala moglo bi se doprinijeti suočavanju s izazovima starenja stanovništva i niskih kamatnih stopa.

(2)  Starosne mirovine ključan su dio prihoda umirovljenika i za mnoge osobe odgovarajuća mirovina čini razliku između ugodne starosti i siromaštva. One su preduvjet za ostvarivanje temeljnih prava utvrđenih u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, među ostalim u članku 25. o pravima starijih osoba, u kojem se navodi: „Unija priznaje i poštuje prava starijih osoba na dostojan život i neovisnost te na sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu.”

(3)  Unija se suočava s nekoliko izazova, uključujući demografske izazove koji su rezultat činjenice da je Europa kontinent čije je stanovništvo sve starije. Osim toga, razvoj karijere, tržište rada i raspodjela bogatstva prolaze kroz radikalne promjene, među ostalim i kao rezultat digitalne revolucije.

(4)   Znatan dio starosnih mirovina ostvaruje se u okviru javnih programa. Neovisno o isključivoj nacionalnoj nadležnosti za organizaciju mirovinskih sustava koja je utvrđena Ugovorima, primjerenost prihoda i financijska održivost nacionalnih mirovinskih sustava ključni su za stabilnost cijele Unije. Usmjeravanjem većeg dijela štednje Europljana iz gotovine i bankovnih depozita na dugoročne investicijske proizvode, kao što su dobrovoljni mirovinski proizvodi dugoročne mirovinske prirode, došlo bi do korisnog učinka i za pojedince (koji bi imali koristi od većih povrata i poboljšane primjerenosti mirovina) i za opće gospodarstvo.

(5)  Tijekom 2015. godine 11,3 milijuna građana Unije u radno aktivnoj dobi (od 20 do 64 godine) boravilo je u državi članici koja nije država članica čiji su državljani, dok je 1,3 milijuna građana Unije radilo u državi članici koja nije država članica njihova boravišta.

(6)  Prenosivi paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP) dugoročne mirovinske prirode postat će privlačniji kao proizvod, posebno mladima i mobilnim radnicima, te će pomoći u daljnjem olakšavanju ostvarivanja prava građana Unije na život i rad u cijeloj Uniji.

(7)  Osobne mirovine važne su za povezivanje dugoročnih štediša s mogućnostima za dugoročna ulaganja. Većim europskim tržištem osobnih mirovina poduprijet će se osiguravanje financijskih sredstava za institucionalne ulagatelje i ulaganja u realno gospodarstvo.

(8)  Ovom Uredbom omogućuje se stvaranje osobnog mirovinskog proizvoda dugoročne mirovinske prirode kojim će se u najvećoj mogućoj mjeri u obzir uzeti okolišni, socijalni i upravljački (ESG) čimbenici, kako je navedeno u Načelima odgovornog ulaganja koja podupiru Ujedinjeni narodi, i koji će biti jednostavan, siguran, transparentan, prilagođen potrošačima, prenosiv širom Unije i koji će imati razumnu cijenu te će dopunjavati postojeće sustave u državama članicama.

(9)   Unutarnje tržište ▌osobnih mirovinskih proizvoda trenutačno ne funkcionira neometano. U nekim državama članicama još ni ne postoji tržište za osobne mirovinske proizvode. U drugim državama članicama su pak osobni mirovinski proizvodi dostupni, ali postoji visok stupanj fragmentacije među nacionalnim tržištima. Kao rezultat toga, osobni mirovinski proizvodi imaju samo ograničen stupanj prenosivosti ▌. Time se pojedincima može otežati ostvarivanje njihovih osnovnih sloboda. Na primjer, možda neće moći prihvatiti posao ili se umiroviti u drugoj državi članici. Nadalje, mogućnost pružatelja da ostvaruju slobodu poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga otežava nedovoljna standardizacija postojećih osobnih mirovinskih proizvoda.

(10)  S obzirom na to da je unutarnje tržište osobnih mirovinskih proizvoda fragmentirano i raznoliko, učinak PEPP-ova može biti veoma različit u državama članicama, a ciljana publika može biti jednako raznolika. U nekim državama članicama PEPP-ovi bi mogli ponuditi rješenja za osobe koje trenutačno nemaju pristup odgovarajućoj mirovini. U drugim bi državama članicama PEPP-ovi mogli proširiti izbor potrošača ili ponuditi rješenja za mobilne građane. Međutim, svrha PEPP-ova ne bi trebala biti da zamijene postojeće nacionalne mirovinske sustave jer je riječ o dodatnom i dopunskom osobnom mirovinskom proizvodu.

(11)  Unijom tržišta kapitala pomoći će se u mobilizaciji kapitala u Europi i njegovu usmjeravanju prema svim trgovačkim društvima, uključujući prema malim i srednjim poduzećima, te prema infrastrukturnim i dugoročnim održivim projektima kojima je to potrebno za širenje i otvaranje radnih mjesta. Jedan od glavnih ciljeva unije tržišta kapitala jest povećanje ulaganja i izbora za male ulagatelje boljim iskorištavanjem europske štednje. U tu će svrhu PEPP predstavljati korak unaprijed prema jačanju integracije tržišta kapitala zbog svoje potpore dugoročnom financiranju realnoga gospodarstva, uzmu li se u obzir dugoročna mirovinska priroda proizvoda i održivost ulaganja.

(12)  Kako je najavljeno u Akcijskom planu Komisije o izgradnji unije tržišta kapitala od 30. rujna 2015., „Komisija će procijeniti je li potreban okvir politike za uspostavu uspješnog europskog tržišta jednostavnih, učinkovitih i konkurentnih osobnih mirovina te će utvrditi jesu li za to potrebni propisi na razini EU-a.”

(13)  U Rezoluciji Europskog parlamenta od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u: put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj(4), Europski parlament naglasio je da „se mora poticati okruženje koje stimulira inovacije u području financijskih proizvoda, stvarajući pritom veću raznolikost i korist za realno gospodarstvo i omogućujući poboljšane poticaje za ulaganja i koje također može doprinijeti jamčenju primjerenih, sigurnih i održivih mirovina, kao što je primjerice razvoj paneuropskog mirovinskog proizvoda, s jednostavnim transparentnim dizajnom”.

(14)  U svojim zaključcima od 28. lipnja 2016. Europsko vijeće pozvalo je na „brz i odlučan napredak kako bi se poduzećima osigurao lakši pristup financiranju i poduprlo ulaganja u realno gospodarstvo postizanjem napretka u pogledu ciljeva unije tržišta kapitala.”.

(15)  U Komunikaciji Komisije od 14. rujna 2016. pod naslovom „Unija tržišta kapitala – ubrzavanje reforme” Komisija je najavila da će „razmatrati prijedloge o jednostavnom, učinkovitom i konkurentnom osobnom mirovinskom proizvodu u EU-u [...] Mogućnosti koje se razmatraju uključuju mogući zakonodavni prijedlog koji bi mogao biti predstavljen 2017.”.

(16)  U Komunikaciji Komisije od 8. lipnja 2017. o preispitivanju akcijskog plana o uniji tržišta kapitala sredinom provedbenog razdoblja Komisija je najavila „Zakonodavni prijedlog o paneuropskom proizvodu osobnih mirovina (PEPP) do kraja lipnja 2017. To će biti osnova za sigurnije, troškovno učinkovitije i transparentnije tržište za pristupačne i dobrovoljne štednje za osobnu mirovinu kojima se može upravljati na paneuropskoj razini. Njime će se pridonijeti zadovoljavanju potreba osoba koje žele više štedjeti za mirovinu, praćenju demografskih promjena, dopunjavanju postojećih mirovinskih proizvoda i sustava te isplativosti osobnih mirovina jer će u prijedlogu biti navedene mogućnosti za dugoročno ulaganje u osobne mirovine.”

(17)  Razvojem PEPP-a doprinijet će se većoj ponudi mirovinske štednje, osobito za mobilne radnike, i uspostavit će se tržište Unije za pružatelje PEPP-a. Međutim, PEPP bi trebao biti samo dopuna javnim mirovinskim sustavima.

(18)  Financijskim obrazovanjem kućanstvima se može pomoći da shvate mogućnosti štednje u području dobrovoljnih osobnih mirovinskih proizvoda te da budu osviješteni o tim mogućnostima. Štediše bi također trebali imati poštenu priliku da u cijelosti shvate rizike i značajke povezane s PEPP-om.

(19)  Zakonodavnim okvirom za PEPP postavit će se temelji za uspješno tržište pristupačnih i dobrovoljnih mirovinskih ulaganja kojima se može upravljati na paneuropskoj razini. Dopunom postojećih zakonskih i strukovnih mirovinskih programa i proizvoda njime će se doprinijeti zadovoljavanju potreba ljudi koji žele poboljšati primjerenost svoje mirovinske štednje, odgovaranju na demografski izazov i pružanju snažnog novog izvora privatnog kapitala za dugoročna ulaganja. Ovim okvirom neće se zamijeniti ni uskladiti postojeći nacionalni osobni mirovinski proizvodi ili sustavi, niti će on utjecati na postojeće nacionalne zakonske i strukovne mirovinske sustave i proizvode.

(20)  PEPP je pojedinačni nestrukovni mirovinski proizvod u koji se dobrovoljno upisuje štediša PEPP-a u svrhu osiguranja mirovine. S obzirom na to da bi PEPP trebao osiguravati dugoročnu akumulaciju kapitala, mogućnosti prijevremenog povlačenja kapitala trebale bi biti ograničene i trebale bi se moći sankcionirati.

(21)  Ovom se Uredbom usklađuje skup osnovnih značajki za PEPP koje se odnose na ključne elemente poput distribucije, minimalnog sadržaja ugovorâ, politike ulaganja, promjene pružatelja ili prekogranično pružanje i prenosivost. Usklađivanjem tih osnovnih značajki doprinijet će se jednakosti uvjeta za pružatelje osobnih mirovina općenito te će se doprinijeti dovršetku unije tržišta kapitala i integraciji unutarnjeg tržišta za osobne mirovine. To će dovesti do stvaranja paneuropskog proizvoda koji je uglavnom standardiziran i dostupan u svim državama članicama, kojim se potrošačima omogućuje da u potpunosti iskoriste unutarnje tržište prenošenjem svojih mirovinskih prava u inozemstvo i kojim se nudi veći izbor između različitih vrsta pružatelja, uključujući na prekograničnoj osnovi. Zahvaljujući manjem broju prepreka prekograničnom pružanju usluga mirovinskog osiguranja, PEPP-om će se povećati tržišno natjecanje među pružateljima na paneuropskoj osnovi i stvoriti ekonomije razmjera koje bi trebale koristiti štedišama.

(22)  Člankom 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) dopušteno je donošenje akata u obliku uredbi ili direktiva. Prednost se daje donošenju uredbe jer bi bila izravno primjenjiva u svim državama članicama. Stoga bi se uredbom omogućilo brže prihvaćanje PEPP-a i doprinijelo bi se bržem zadovoljavanju potrebe za većim izborom mogućnosti za mirovinsku štednju i većim ulaganjima u kontekstu unije tržišta kapitala. Ovom se Uredbom usklađuju osnovne značajke PEPP-a koje ne moraju podlijegati posebnim nacionalnim pravilima te se stoga u ovom slučaju uredba čini primjerenijom od direktive. S druge strane, na značajke koje nisu obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe (npr. uvjeti faze prikupljanja sredstava) primjenjuju se nacionalna pravila.

(23)  Ovom bi se Uredbom trebala utvrditi jedinstvena pravila o registraciji, pružanju, distribuciji i nadzoru PEPP-ova. PEPP-ovi bi trebali podlijegati odredbama iz ove Uredbe, relevantnom sektorskom pravu Unije, kao i odgovarajućim delegiranim i provedbenim aktima. Uz to bi se trebali primjenjivati zakoni koje su donijele države članice u provedbi sektorskog prava Unije. Ako već nisu obuhvaćeni ovom Uredbom ili sektorskim pravom Unije, trebali bi se primjenjivati odgovarajući zakoni država članica. PEPP bi također trebao podlijegati ugovoru sklopljenom između štediše PEPP-a i pružatelja PEPP-a („ugovor o PEPP-u”). Postoji niz ključnih karakteristika proizvoda koje bi trebalo uvrstiti u ugovor o PEPP-u. Ovom se Uredbom ne bi trebala dovoditi u pitanje pravila Unije o međunarodnom privatnom pravu, a posebno pravila koja se odnose na nadležnost sudova i mjerodavno pravo. Ovom se Uredbom također ne bi trebala u pitanje dovoditi nacionalno ugovorno, socijalno, radno i porezno pravo.

(24)  U ovoj bi Uredbi trebalo jasno naznačiti da ugovor o PEPP-u mora biti u skladu s primjenjivim pravilima. Osim toga, u ugovoru o PEPP-u trebalo bi navesti prava i obveze ugovornih strana te uključiti niz ključnih karakteristika proizvoda. Ugovor o PEPP-u mogao bi sklopiti i predstavnik skupine štediša PEPP-a, kao što je neovisno udruženje štediša, u ime te skupine pod uvjetom da to bude u skladu s ovom Uredbom i primjenjivim nacionalnim pravom te da štediše PEPP-a koji se na taj način upisuju dobiju iste informacije i savjete kao štediše PEPP-a koji sklapaju ugovor o PEPP-u bilo izravno s pružateljem PEPP-a bilo preko distributera PEPP-a.

(25)  Pružatelji PEPP-a trebali bi imati pristup cijelom tržištu Unije na temelju jedinstvene registracije proizvoda koja se odobrava na temelju jedinstvenog skupa pravila. Kako bi na tržište mogli staviti proizvod pod oznakom „PEPP”, pružatelji PEPP-a koji podnose zahtjev trebali bi podnijeti zahtjev za registraciju pri svojim nadležnim tijelima. Ovom Uredbom ne sprečava se registracija postojećeg osobnog mirovinskog proizvoda kojim se ispunjavaju uvjeti utvrđeni ovom Uredbom. Nadležna tijela trebala bi donijeti odluku o registraciji ako je pružatelj PEPP-a koji podnosi zahtjev dostavio sve potrebne informacije i ako su provedene odgovarajuće pripreme za ispunjavanje zahtjeva ove Uredbe. Nakon što nadležna tijela donesu odluku o registraciji, trebala bi o tome obavijestiti europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) (EIOPA), uspostavljeno Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(5), u svrhu registracije pružatelja PEPP-a i samog PEPP-a u središnji javni registar. Ta bi registracija trebala biti valjana u cijeloj Uniji. Kako bi se osigurao učinkovit nadzor usklađenosti s jedinstvenim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi, o svim naknadnim izmjenama informacija i dokumenata dostavljenih u postupku registracije trebalo bi odmah obavijestiti nadležna tijela i EIOPA-u, ovisno o slučaju.

(26)  EIOPA bi trebala izraditi središnji javni registar koji bi sadržavao informacije o PEPP-ovima koji su registrirani i koji se mogu pružati i distribuirati u Uniji, kao i o pružateljima PEPP-a i popisu država članica u kojima se PEPP nudi. Ako pružatelji PEPP-a ne distribuiraju PEPP-ove na državnom području neke države članice, no mogu otvoriti podračun za tu države članicu kako bi osigurali prenosivost za svoje klijente PEPP-a, taj bi registar također trebao sadržavati informacije o državama članicama za koje pružatelj PEPP-a pruža mogućnost otvaranja podračuna.

(27)  Način na koji su institucije za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP-ovi), kako su navedene u Direktivi (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća(6), organizirane i regulirane znatno se razlikuje među državama članicama. U nekim državama članicama tim je institucijama dopušteno provoditi samo aktivnosti povezane sa strukovnim mirovinama, dok je u drugim državama članicama tim institucijama, uključujući subjekte koji imaju odobrenje za rad koji su odgovorni za upravljanje njima i djelovanje u njihovo ime, u kojima IORP-ovi nemaju pravnu osobnost, dopušteno provoditi aktivnosti povezane sa strukovnim i osobnim mirovinama. To je dovelo ne samo do različitih organizacijskih struktura IORP-ova, nego i do različitog nadzora na nacionalnoj razini. Osobito je bonitetni nadzor IORP-ova koji imaju odobrenje za provedbu aktivnosti povezanih sa strukovnim i osobnim mirovinama opsežniji nego bonitetni nadzor IORP-ova koji provode samo aktivnosti povezane sa strukovnim mirovinama. Kako se ne bi ugrozila financijska stabilnost i kako bi se uzele u obzir različite organizacijske strukture i nadzor, PEPP-ove bi trebali smjeti pružati samo IORP-ovi koji u skladu s nacionalnim pravom također imaju odobrenje za pružanje osobnih mirovinskih proizvoda i koje se u tome nadzire. Osim toga, a s ciljem daljnje zaštite financijske stabilnosti, sva imovina i obveze koje se odnose na poslove pružanja PEPP-a trebali bi biti odvojeni u posebnu obračunsku jedinici i ne bi se smjele moći prenijeti na drugu djelatnost institucije u vezi s mirovinskim osiguranjem. IORP-ovi koji pružaju PEPP-ove također bi se trebali u svakom trenutku pridržavati relevantnih standarda utvrđenih Direktivom (EU) 2016/2341, uključujući detaljnija pravila ulaganja koja su utvrdile države članice u kojima su registrirani ili imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom (EU) 2016/2341, prilikom prenošenja te direktive i odredbi o njihovu sustavu upravljanja. Kao i u slučaju drugih pružatelja PEPP-a, ako se ovom Uredbom utvrđuju strože odredbe, onda bi se takve odredbe trebale primjenjivati.

(28)  Jedinstvenom PEPP putovnicom osigurat će se stvaranje unutarnjeg tržišta za PEPP.

(29)  Pružatelji PEPP-a trebali bi moći distribuirati PEPP-ove koje su proizveli i PEPP-ove koje nisu proizveli pod uvjetom da to bude u skladu s relevantnim sektorskim pravom. Distributeri PEPP-a trebali bi imati pravo distribuirati PEPP-ove koje nisu proizveli. Distributeri PEPP-a trebali bi distribuirati samo one proizvode za koje raspolažu s odgovarajućim znanjem i sposobnostima u skladu s relevantnim sektorskim pravom.

(30)  Pružatelji PEPP-a ili distributeri PEPP-a trebali bi savjetovati potencijalne štediše PEPP-a prije sklapanja ugovora o PEPP-u, uzimajući u obzir dugoročnu mirovinsku prirodu proizvoda, individualne zahtjeve i potrebe štediše PEPP-a te ograničene mogućnosti otkupa. Savjeti upućeni štediši PEPP-a trebali bi osobito sadržavati informacije o značajkama ulagačkih opcija, razini kapitalne zaštite i oblicima isplate.

(31)   Pružatelji PEPP-a mogu pružati PEPP-ove, a distributeri PEPP-a mogu distribuirati PEPP-ove, u skladu sa slobodom pružanja usluga ili slobodom poslovnog nastana, na državnom području države članice domaćina nakon što otvore podračun za tu državu članicu domaćina. Kako bi se osigurala visoka kvaliteta usluga i učinkovita zaštita potrošača, matična država članica i država članica domaćin trebale bi blisko surađivati u ispunjenju obveza utvrđenih ovom Uredbom. Ako pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a posluju u različitim državama članicama u skladu sa slobodom pružanja usluga, nadležna tijela matične države članice trebala bi biti odgovorna za osiguranje usklađenosti s obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi zbog svojih bližih veza s pružateljem PEPP-a. Kako bi se osigurala pravična podjela odgovornosti između nadležnih tijela matične države članice i države članice domaćina, ako nadležna tijela države članice domaćina postanu svjesna kršenja obveza na svome državnom području, ona bi trebala obavijestiti nadležna tijela matične države članice koja bi tada trebala biti dužna poduzeti odgovarajuće mjere. Nadalje, nadležna tijela države članice domaćina trebala bi imati pravo intervenirati ako nadležna tijela matične države članice ne poduzmu odgovarajuće mjere ili ako su poduzete mjere nedostatne.

(32)  Nadležna tijela država članica trebala bi imati na raspolaganju sva sredstva koja su potrebna za osiguravanje pravilnog obavljanja djelatnosti pružatelja PEPP-a i distributera PEPP-a u cijeloj Uniji, bilo da se te djelatnosti obavljaju u skladu sa slobodom poslovnog nastana ili slobodom pružanja usluga. Kako bi se osigurala djelotvornost nadzora, sve aktivnosti nadležnih tijela trebale bi biti razmjerne prirodi, opsegu i složenosti rizika prisutnih u poslovanju pružatelja ili distributera▐.

(33)  Paneuropska dimenzija PEPP-a može se razviti ne samo na razini pružatelja, na temelju mogućnosti prekograničnog pružanja usluga, već i na razini štediše PEPP-a, na temelju prenosivosti PEPP-a i usluge promjene pružatelja, čime se doprinosi zaštiti osobnih mirovinskih prava osoba koje ostvaruju svoje pravo na slobodu kretanja u skladu s člancima 21. i 45. UFEU-a. Prenosivost podrazumijeva da štediša PEPP-a mijenja boravište u drugu državu članicu bez promjene pružatelja PEPP-a, dok promjena pružatelja PEPP-a ne podrazumijeva nužno promjenu boravišta.

(34)  PEPP bi trebao obuhvaćati nacionalne podračune od kojih bi svaki imao značajke osobnih mirovinskih proizvoda, čime se omogućuje to da se na doprinose u PEPP ili na isplate primjenjuju poticaji ako su oni dostupni u državi članici u kojoj je pružatelj PEPP-a otvorio podračun. Podračun bi se trebao koristiti za evidenciju doprinosa ostvarenih tijekom faze prikupljanja sredstava i isplata tijekom faze isplate u skladu s pravom države članice za koju je otvoren podračun. Na razini štediše PEPP-a, prvi podračun trebalo bi stvoriti po sklapanju ugovora o PEPP-u.

(35)  Kako bi se omogućio nesmetani prijelaz za pružatelje PEPP-a, obveza pružanja PEPP-ova s podračunima za najmanje dvije države članice trebala bi se početi primjenjivati u roku od tri godine od datuma početka primjene ove Uredbe. Nakon pokretanja PEPP-a pružatelj PEPP-a trebao bi pružati informacije o tome koji su podračuni odmah dostupni, kako bi se izbjeglo moguće zavaravanje štediša PEPP-a. Ako se štediša PEPP-a preseli u drugu državu članicu i ako nije dostupan podračun za tu državu članicu, pružatelj PEPP-a trebao bi štediši PEPP-a omogućiti da jednog pružatelja PEPP-a bez odgode i besplatno zamijeni drugim pružateljem PEPP-a koji pruža podračun za tu državu članicu. Štediša PEPP-a mogao bi također nastaviti uplaćivati doprinos na podračun na koji je uplaćivao doprinose prije promjene boravišta.

(36)  Uzimajući u obzir dugoročnu mirovinsku prirodu PEPP-a i s tim povezano administrativno opterećenje, pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a trebali bi potencijalnim štedišama PEPP-a i korisnicima PEPP-a pružati jasne, lako razumljive i primjerene informacije kako bi im pomogli pri donošenju odluke o mirovini. Zbog istog bi razloga pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a trebali osigurati visok stupanj transparentnosti u različitim fazama PEPP-a, uključujući fazu prije sklapanja ugovora, fazu sklapanja ugovora, fazu prikupljanja sredstava (uključujući prije umirovljenja) i fazu isplate. Posebno bi trebalo pružati informacije o stečenim mirovinskim pravima, projekcijama mirovinskih primanja u okviru PEPP-a, rizicima i jamstvima, integraciji čimbenika ESG te o troškovima. Ako se projekcije mirovinskih primanja u okviru PEPP-a temelje na ekonomskim scenarijima, te bi informacije također trebale sadržavati najbolji mogući scenarij i nepovoljan scenarij, koji bi trebao biti ekstreman, ali realističan.

(37)  Prije sklapanja ugovora o PEPP-u ▌, potencijalnim štedišama PEPP-a trebalo bi pružiti sve potrebne informacije kako bi mogli donijeti informiranu odluku. Prije sklapanja ugovora o PEPP-u, trebalo bi utvrditi zahtjeve i potrebe koji se odnose na mirovinu te pružiti savjete.

(38)  Kako bi se osigurala optimalna transparentnost proizvoda, pružatelji PEPP-a trebali bi za PEPP-ove koje proizvedu izraditi dokument s ključnim informacijama o PEPP-u prije nego što se ti PEPP-ovi mogu distribuirati štedišama PEPP-a. Oni bi također trebali biti odgovorni za točnost dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u. Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u trebao bi zamijeniti i prilagoditi dokument s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode iz Uredbe (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(7) koji se posljedično ne bi trebalo pružati za PEPP-ove. Za osnovni PEPP trebao bi se sastaviti zaseban dokument s ključnim informacijama o PEPP-u. Ako pružatelj PEPP-a nudi alternativne ulagačke opcije, trebalo bi pružiti i generički dokument s ključnim informacijama za alternativne ulagačke opcije koji bi također mogao sadržavati upućivanja na druge dokumente. Ako se pak informacije potrebne za alternativne ulagačke opcije ne mogu pružiti u okviru jedinstvenog zasebnog dokumenta s ključnim informacijama, trebalo bi pružiti zaseban dokument s ključnim informacijama za svaku alternativnu ulagačku opciju. Međutim, to bi trebao biti slučaj samo ako pružanje generičkog dokumenta s ključnim informacijama za alternativne ulagačke opcije ne bi bilo u interesu klijenata PEPP-a. Stoga bi pri ocjenjivanju usklađenosti dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u s ovom Uredbom nadležna tijela trebala osigurati optimalnu usporedivost različitih ulagačkih opcija, ako je primjenjivo, posebno uzimajući u obzir najnovija saznanja bihevioralne analize kako bi se izbjegle kognitivne predrasude prouzročene iznošenjem informacija.

(39)  Kako bi se osiguralo opsežno širenje i dostupnost dokumenata s ključnim informacijama o PEPP-u, ovom Uredbom trebalo bi predvidjeti da pružatelj PEPP-a objavi dokumente s ključnim informacijama o PEPP-u na svojim internetskim stranicama. Pružatelj PEPP-a trebao bi objaviti dokument s ključnim informacijama o PEPP-u za svaku državu članicu u kojoj se PEPP distribuira u skladu sa slobodom pružanja usluga ili slobodom poslovnog nastana koji sadržava posebne informacije o uvjetima koji se odnose na fazu prikupljanja sredstava i fazu isplate za tu državu članicu.

(40)  Kalkulatori osobnih mirovinskih proizvoda već se izrađuju na nacionalnoj razini. Međutim, kako bi ti kalkulatori bili što korisniji potrošačima, oni bi trebali obuhvaćati troškove i naknade koje zaračunavaju različiti pružatelji PEPP-a, kao i sve dodatne troškove ili naknade koje zaračunavaju posrednici ili druge strane u investicijskom lancu, a koje već nisu uključili pružatelji PEPP-a.

(41)  Pojedinosti o informacijama koje treba uključiti u dokument s ključnim informacijama o PEPP-ute prikaz tih informacija trebalo bi dodatno uskladiti s pomoću regulatornih tehničkih standardauzimajući u obzir postojeće i kontinuirano istraživanje ponašanja potrošača, uključujući rezultate ispitivanja učinkovitosti različitih načina prikazivanja informacija potrošačima. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje regulatornih tehničkih standarda. Nacrt regulatornih tehničkih standarda trebala bi izraditi EIOPA nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima (ESA), to jest Europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) (EBA) osnovanim Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(8) i Europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA) osnovanim Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(9), ako je to primjenjivo, te s Europskom središnjom bankom, nadležnim tijelima i nakon testiranja potrošača i sektorskog testiranja kako je predviđeno ovom Uredbom, a u njima bi trebala utvrditi pojedinosti i prikaz informacija koje treba uključiti u dokument s ključnim informacijama o PEPP-u; uvjete pod kojima bi se dokument s ključnim informacijama o PEPP-u trebalo preispitivati i revidirati; uvjete za ispunjavanje zahtjeva za pružanjem dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u; pravila za određivanje pretpostavki za projekcije mirovinskih primanja; pojedinosti o prikazu informacija koje treba sadržavati izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a; te minimalne kriterije koje moraju ispunjavati tehnike smanjenja rizika. Prilikom izrade nacrta regulatornih tehničkih standarda, EIOPA bi trebala uzeti u obzir različite moguće vrste PEPP-ova, dugoročnu prirodu PEPP-ova, sposobnosti štediša PEPP-a te značajke PEPP-ova. Prije podnošenja nacrta regulatornih tehničkih standarda Komisiji trebalo bi provesti testiranje potrošača i sektorsko testiranje koristeći se stvarnim podatcima, ako je to primjenjivo. Komisija bi trebala donijeti te regulatorne tehničke standarde putem delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a te u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010. Komisija bi također trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih tehničkih standarda koje izradi EIOPA o pojedinostima suradnje i razmjeni informacija zajedno sa zahtjevima potrebnima za prikaz tih informacija u standardiziranom formatu kojim se omogućuje usporedba te, nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima i nadležnim tijelima i nakon sektorskog testiranja, o formatu nadzornog izvješćivanja putem provedbenih akata u skladu s člankom 291. UFEU-a i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

(42)  Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u trebao bi se jasno razlikovati i biti odvojen od bilo kakvih promidžbenih sadržaja.

(43)  Pružatelji PEPP-a trebali bi sastaviti izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a za štediše PEPP-a kako bi im pružili ključne osobne i generičke podatke o ▌ PEPP-u i osigurali ažurirane informacije o njima. Izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a trebao bi biti jasan i sveobuhvatan i trebao bi sadržavati relevantne i primjerene informacije s ciljem olakšavanja razumijevanja prava na mirovinu tijekom vremena i među različitim mirovinskim proizvodima te kako bi se olakšala mobilnost radne snage. Izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a također bi trebao sadržavati ključne informacije o politici ulaganja koja se odnosi na čimbenike ESG te bi u njemu trebalo biti navedeno gdje i na koji način štediše PEPP-a mogu dobiti dodatne informacije o integraciji čimbenika ESG. Izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a trebalo bi dostaviti štedišama PEPP-a svake godine.

(44)  Pružatelji PEPP-a trebali bi dva mjeseca prije datuma na koje štediše PEPP-a mogu izmijeniti svoje opcije isplate obavijestiti štediše PEPP-a o nadolazećem početku faze isplate, mogućim oblicima isplate i mogućnosti izmjene oblika isplate. Ako je otvoreno više od jednog podračuna, štediše PEPP-a trebalo bi obavijestiti o mogućem početku faze isplate za svaki podračun.

(45)  Tijekom faze isplate korisnici PEPP-a trebali bi i dalje primati informacije o svojim primanjima u okviru PEPP-a i odgovarajućim opcijama isplate. To je osobito važno ako korisnici PEPP-a u fazi isplate snose znatnu razinu rizika ulaganja.

(46)  S ciljem primjerene zaštite prava štediša PEPP-a i korisnika PEPP-a, pružatelji PEPP-a trebali bi imati mogućnost odabira takve raspodjele imovine koja odgovara preciznoj vrsti i trajanju njihovih obveza, uključujući one dugoročne prirode. Stoga je potreban učinkovit nadzor i takav pristup pravilima o ulaganjima kojima se pružateljima PEPP-a omogućuje dostatna fleksibilnost da mogu donijeti odluku o najsigurnijoj i najučinkovitijoj politici ulaganja, uz obvezu razboritog postupanja u najboljem dugoročnom interesu štediša PEPP-a u cjelini. U skladu s načelom razboritosti politika ulaganja mora biti u skladu sa strukturom klijenata pružatelja PEPP-a.

(47)  Utvrđivanjem načela razboritosti kao temeljnog načela kapitalnih ulaganja te omogućavanjem prekograničnog poslovanja pružateljima PEPP-a potiče se preusmjeravanje štednje u sektor osobnog mirovinskog osiguranja, čime se doprinosi gospodarskom i socijalnom napretku. U okviru načela razboritosti trebalo bi eksplicitno uzeti u obzir i ulogu koju u procesu ulaganja imaju čimbenici ESG.

(48)  Ovom Uredbom trebala bi se pružateljima PEPP-a osigurati primjerena razina slobode ulaganja. Kao ulagatelji na vrlo dugi rok s niskim rizikom likvidnosti, pružatelji PEPP-a mogu doprinijeti razvoju unije tržišta kapitala ulaganjem, u granicama razboritosti, u nelikvidnu imovinu kao što su dionice te u druge instrumente s dugoročnim ekonomskim profilom kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP-ovi) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP-ovi). Također mogu koristiti prednosti međunarodne diversifikacije. Ulaganja u dionice u valutama različitima od valute njihovih obveza i u druge instrumente s dugoročnim ekonomskim profilom kojima se ne trguje na uređenim tržištima te u MTP-ove ili OTP-ove stoga ne bi trebalo ograničavati, u skladu s načelom razboritosti kako bi se zaštitili interesi štediša PEPP-a i korisnika PEPP-a, osim zbog bonitetnih razloga.

(49)  U kontekstu produbljivanja unije tržišta kapitala, poimanje instrumenata s dugoročnim ekonomskim profilom široko je. Takvi su instrumenti neprenosivi vrijednosni papiri te stoga nemaju pristup likvidnosti sekundarnih tržišta. Često iziskuju obveze na određeno vrijeme, što ograničava njihovu utrživost te bi trebali podrazumijevati sudjelovanje i dužničke instrumente u neuvrštenim poduzećima i zajmove koji su im odobreni. Neuvrštena poduzeća uključuju infrastrukturne projekte, neuvrštena trgovačka društva koja ulažu u rast, nekretnine ili drugu imovinu koja bi mogla biti prihvatljiva za dugoročna ulaganja. Infrastrukturni projekti koji imaju nizak udio ugljika i koji su otporni na klimatske promjene često su neuvrštena imovina i oslanjaju se na dugoročne kredite za financiranje projekta. Uzimajući u obzir dugoročnost njihovih obveza, pružatelje PEPP-a potiče se na to da dostatan dio svojeg imovinskog portfelja raspodijele na održiva ulaganja u realno gospodarstvo s dugoročnim ekonomskim koristima, osobito u infrastrukturne projekte i poduzeća.

(50)  Čimbenici ESG važni su za politiku ulaganja i sustave upravljanja rizicima pružatelja PEPP-a. Pružatelje PEPP-a trebalo bi poticati da pri donošenju odluka o ulaganjima uzmu u obzir te čimbenike i da vode računa o tome na koji način oni čine dio njihovih sustava za upravljanje rizicima kako bi se izbjegli slučajevi „bezvrijedne imovine”. Informacije o čimbenicima ESG trebale bi biti dostupne EIOPA-i, nadležnim tijelima i štedišama PEPP-a.

(51)  Jedan od ciljeva reguliranja PEPP-ova jest stvaranje sigurnog, povoljnog i dugoročnog proizvoda za mirovinsku štednju. Budući da su ulaganja u osobne mirovinske proizvode dugoročna, posebnu pozornost trebalo bi posvetiti dugoročnim posljedicama raspodjele imovine. Posebno bi se trebali uzeti u obzir čimbenici ESG. Štednju iz PEPP-a trebalo bi ulagati uzimajući u obzir čimbenike ESG kao što su oni izneseni u ciljevima Unije u pogledu klime i održivosti utvrđenima u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama (Pariški sporazum), ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda i vodećim načelima Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima.

(52)  Kako bi se osiguralo da se pružatelji PEPP-a pridržavaju obveze razvoja politike ulaganja u skladu s načelom razboritosti, trebalo bi ih spriječiti da ulažu u nekooperativne jurisdikcije utvrđene u primjenjivim zaključcima Vijeća o popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, niti u visokorizične treće zemlje sa strateškim nedostatcima koje su utvrđene u primjenjivoj delegiranoj uredbi Komisije donesenoj na temelju članka 9. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća(10).

(53)  S obzirom na dugoročni cilj štednje za mirovinu u okviru PEPP-a, trebalo bi oblikovati ulagačke opcije koje se pružaju štedišama PEPP-a s uključenim elementima koji ulagateljima omogućuju donošenje odluke o ulaganju, uključujući više ulagačkih opcija između kojih mogu odabrati. Nakon početne izbora donesenog po upisu u PEPP, štediša PEPP-a trebao bi moći promijeniti svoj izbor nakon najmanje pet godina od upisa u PEPP ili, u slučaju kasnije izmjene, od najnovije izmjene ulagačke opcije, kako bi se pružateljima osigurala dostatna stabilnost za dugoročnu strategiju ulaganja te istodobno osigurala zaštita ulagatelja. Međutim, pružatelji PEPP-a trebali bi moći štedišama PEPP-a dopustiti češću promjenu odabrane ulagačke opcije.

(54)  Osnovni PEPP trebao bi biti siguran proizvod koji predstavlja standardnu ulagačku opciju. Mogao bi biti u obliku tehnike smanjenja rizika koja je u skladu s ciljem da se štediši PEPP-a omogući povrat uloženog kapitala ili u obliku jamstva za uloženi kapital. Tehnika smanjenja rizika usklađena s ciljem da se štediši PEPP-a omogući povrat uloženog kapitala mogla bi biti konzervativna strategija ulaganja ili strategija cjeloživotnog ciklusa kojom se postupno tijekom vremena smanjuje ukupna izloženost riziku. Jamstva koja se pružaju u okviru standardne ulagačke opcije trebale bi obuhvaćati barem doprinose tijekom faze prikupljanja sredstava nakon oduzimanja svih naknada i pristojbi. Jamstva bi također mogla pokriti naknade i pristojbe te osigurati potpunu ili djelomičnu pokrivenost inflacije. Uloženi kapital trebao bi biti zajamčen na početku faze isplate i, ovisno o slučaju, tijekom faze isplate.

(55)  Kako bi se štedišama PEPP-a zajamčila isplativost i dostatan prinos, troškovi i naknade za osnovni PEPP trebali bi se ograničiti na fiksni postotak akumuliranog kapitala. Iako bi to ograničenje trebalo utvrditi na 1 % akumuliranog kapitala, bilo bi primjereno dodatno odrediti vrste troškova i naknada koje treba uzeti u obzir u okviru regulatornih tehničkih standarda kako bi se osigurali jednaki uvjeti za različite pružatelje PEPP-a i različite vrste PEPP-ova s njihovim posebnim strukturama troškova i naknada. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje regulatornih tehničkih standarda koje bi trebala izraditi EIOPA. Pri sastavljanju nacrta regulatornih tehničkih standarda EIOPA bi posebno trebala razmotriti dugoročnu prirodu PEPP-a, različite vrste PEPP-ova i čimbenike relevantne za troškove povezane s njihovim posebnim značajkama, kako bi se osiguralo pravedno i jednako postupanje prema različitim pružateljima PEPP-a i njihovim proizvodima, uzimajući pritom u obzir prirodu osnovnog PEPP-a kao jednostavnog, troškovno učinkovitog i transparentnog proizvoda koji osigurava dostatan dugoročni prinos od ulaganja. Osim toga, s ciljem očuvanja dugoročne mirovinske prirode proizvoda, trebalo bi pažljivo ocijeniti oblik isplate, osobito u odnosu na doživotne rente. Unutar tog okvira, EIOPA bi trebala uzeti u obzir strukturu troškova i naknada kako bi se osiguralo da pružatelji PEPP-a koji nude kapitalno jamstvo uživaju jednake uvjete kao i drugi pružatelji PEPP-a. Nadalje, postotne vrijednosti troškova i naknada trebalo bi redovito preispitivati kako bi se osigurala njihova stalna primjerenost, uzimajući u obzir bilo kakve promjene u razini troškova. Komisija bi trebala donijeti te regulatorne tehničke standarde putem delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a i u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Kako bi se osigurala kontinuirana troškovna učinkovitost i zaštitili klijenti PEPP-a od prekomjerno opterećujućih troškova, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom postotne vrijednosti, uzimajući u obzir njezina preispitivanja, posebno stvarnu razinu i promjene u stvarnoj razini troškova i naknada te učinak gornje granice troškova na dostupnost PEPP-ova i odgovarajući pristup tržištu različitih pružatelja PEPP-a koji pružaju različite vrste PEPP-ova.

(56)  Glavni cilj nadležnih tijela pri izvršavanju njihovih ovlasti trebala bi biti zaštita prava štediša PEPP-a i korisnika PEPP-a te stabilnost i dobro funkcioniranje pružatelja PEPP-a.

(57)  Ako je pružatelj PEPP-a IORP ili upravitelj alternativnih investicijskih fondova EU-a (UAIF u EU-u), trebao bi imenovati depozitara za pohranu imovine koja se odnosi na poslove pružanja PEPP-a. Potrebne su dodatne zaštitne mjere u pogledu subjekta koji djeluje kao depozitar i njegovih zadaća s obzirom na to da su pravila utvrđena u vezi s depozitarom u Direktivi 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća(11) namijenjena fondovima koji se nude samo profesionalnim ulagateljima, uz iznimku europskih fondova za dugoročna ulaganja u skladu s Uredbom (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća(12) koji se nude malim ulagateljima, a sektorskim pravom koje se primjenjuje na IORP-ovene zahtijeva se imenovanje depozitara u svim slučajevima. Kako bi se osigurala najviša razina zaštite ulagatelja u vezi s pohranom imovine koja se odnosi na poslove pružanja PEPP-a, ovom se Uredbom zahtijeva od IORP-ova i UAIF-ova u EU-u koji pružaju PEPP da slijede pravila Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(13) u pogledu imenovanja depozitara, izvršenja njegovih zadaća i dužnosti nadzora.

(58)  Transparentnost i pravednost troškova i naknada od ključne su važnosti za razvoj povjerenja štediša PEPP-a te kako bi im se omogućilo donošenje informiranih odluka. U skladu s time trebalo bi zabraniti uporabu netransparentnih metoda utvrđivanja cijena.

(59)  Kako bi se ostvarili ciljevi ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu određivanja uvjeta za izvršavanje intervencijskih ovlasti EIOPA-e i nadležnih tijela te kriterija i čimbenika koje EIOPA treba primjenjivati pri utvrđivanju postoji li značajan rizik u vezi sa zaštitom štediša PEPP-a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(14) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(60)  Ne dovodeći u pitanje pravo klijenata PEPP-a na pokretanje sudskog postupka, trebalo bi uspostaviti pristupačne, primjerene, neovisne, nepristrane, transparentne i učinkovite postupke alternativnog rješavanja sporova između pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a i klijenta PEPP-a za rješavanje sporova koji nastaju u pogledu prava i obveza iz ove Uredbe.

(61)  S ciljem uspostave učinkovitog i djelotvornog postupka rješavanja sporova, pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a trebali bi uspostaviti učinkovit pritužbeni postupak koji njihovi klijenti mogu upotrijebiti prije upućivanja spora u postupak alternativnog rješavanja sporova ili sudu. Taj pritužbeni postupak trebao bi sadržavati kratke i jasno određene vremenske okvire unutar kojih bi pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a trebao odgovoriti na pritužbu. Tijela za alternativno rješavanje sporova trebala bi imati dovoljno sposobnosti za primjerenu i učinkovitu prekograničnu suradnju u pogledu sporova koji se odnose na prava i obveze u skladu s ovom Uredbom.

(62)  Kako bi našli bolje uvjete za svoja ulaganja te s ciljem poticanja tržišnog natjecanja među pružateljima PEPP-a, štediše PEPP-a trebali bi imati pravo zamjene jednog pružatelja PEPP-a drugim pružateljem PEPP-a iz iste ili druge države članice tijekom faze prikupljanja sredstava u jasnom, brzom i sigurnom postupku. Međutim, pružatelji PEPP-a ne bi trebali biti obvezni pružati uslugu promjene pružatelja za PEPP-ove ako štediše primaju isplate u obliku doživotnih renti. Pružatelji PEPP-a prenositelji trebali bi tijekom promjene iz računa PEPP-a prenijeti odgovarajuće iznose ili, ako je primjenjivo, imovinu in specie te ga zatvoriti. Štediše PEPP-a trebali bi sklopiti ugovore s pružateljima PEPP-a primateljima za otvaranje novog računa PEPP-a. Novi račun PEPP-a trebao bi imati istu strukturu podračuna kao i prethodni račun PEPP-a.

(63)  Tijekom usluge promjene pružatelja štediše PEPP-a mogu odlučiti prenijeti imovinu in specie samo ako se promjena provodi između pružatelja PEPP-a, kao što su investicijska društva ili drugi pružatelji koji ispunjavaju uvjete i imaju dodatnu dozvolu, uključenih u upravljanje portfeljem štediša PEPP-a. U tom je slučaju potreban pisani pristanak pružatelja PEPP-a primatelja. U slučaju upravljanja zajedničkim ulaganjima, promjena imovine in specie nije moguća jer nema odvajanja imovine za svakog štedišu PEPP-a.

(64)  Postupak promjene pružatelja trebao bi biti jednostavan za štedišu PEPP-a. Pružatelj PEPP-a primatelj trebao bi biti odgovoran za pokretanje i vođenje postupka u ime i na zahtjev štediše PEPP-a. Pružatelji PEPP-a trebali bi pri uspostavi usluge promjene pružatelja moći dobrovoljno upotrebljavati dodatna sredstva, kao što su tehnička rješenja. S obzirom na paneuropsku prirodu proizvoda, štediše PEPP-a trebali bi se moći bez odgode i besplatno promijeniti pružatelja kada u državi članici u koju se štediša PEPP-a preseli nema podračuna.

(65)  Prije davanja odobrenja za promjenu pružatelja, štedišu PEPP-a trebalo bi obavijestiti o svim koracima i troškovima postupka koji su nužni za izvršenje promjene pružatelja kako bi se štediši PEPP-a omogućilo da na temelju tih informacija donese odluku o usluzi promjene pružatelja.

(66)  Za uspješnu promjenu pružatelja nužna je suradnja s pružateljem PEPP-a prenositeljem. Stoga bi pružatelj PEPP-a prenositelj trebao dostaviti pružatelju PEPP-a primatelju sve informacije koje su potrebne za uspostavu uplata na drugom računu PEPP-a. Međutim, takve informacije ne bi trebale prelaziti ono što je nužno za obavljanje promjene pružatelja.

(67)  Štediše PEPP-a ne bi trebali snositi financijske gubitke, uključujući naknade i kamate, nastale zbog pogrešaka pružatelja PEPP-a koji sudjeluju u postupku promjene pružatelja. Štediše PEPP-a posebno ne bi trebali snositi financijske gubitke zbog plaćanja dodatnih pristojbi, kamata ili drugih naknada, te novčane kazne, sankcije ili druge financijske štete zbog kašnjenja u izvršenju promjene pružatelja. S obzirom na to da bi se kapitalna zaštita trebala osigurati na početku faze isplate i tijekom faze isplate, ako je primjenjivo, pružatelj PEPP-a prenositelj ne bi trebao biti obvezan osigurati kapitalnu zaštitu ili jamstvo u trenutku promjene pružatelja. Pružatelj PEPP-a također bi mogao odlučiti da osigura kapitalnu zaštitu ili ponudi jamstvo u trenutku promjene pružatelja.

(68)  Štediše PEPP-a trebali bi moći donijeti informiranu odluku prije promjene pružatelja. Pružatelj PEPP-a primatelj trebao bi ispunjavati sve zahtjeve u pogledu distribucije i obavješćivanja, uključujući pružanje dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u, savjete i odgovarajuće informacije u pogledu troškova povezanih s promjenom pružatelja i mogućih negativnih posljedica za kapitalnu zaštitu pri promjeni PEPP-a s jamstvom. Troškovi promjene pružatelja koje primjenjuje pružatelj PEPP-a prenositelj trebali bi se zadržati na iznosu koji ne predstavlja prepreku mobilnosti te bi u svakom slučaju trebali biti ograničeni na 0,5 % pripadajućih iznosa ili novčane vrijednosti imovine in specie koja se prenosi.

(69)  Štediše PEPP-a trebali bi moći nakon upisa u PEPP i pri otvaranju novog podračuna slobodno odlučiti o načinu isplate (renta, jednokratna isplata ili nešto drugo) u fazi isplate, no s mogućnošću revidiranja svojeg izbora godinu dana prije početka faze isplate, na početku faze isplate i u trenutku promjene pružatelja, kako bi svoj odabir načina isplate mogli najbolje prilagoditi svojim potrebama kada se približe mirovini. Ako pružatelj PEPP-a stavi na raspolaganje više od jednog oblika isplate, štediša PEPP-a trebao bi moći odlučiti se za drukčiji oblik isplate za svaki podračun otvoren u okviru njegova računa PEPP-a.

(70)  Trebalo bi dopustiti pružateljima PEPP-a da štedišama PEPP-a stave na raspolaganje širok raspon oblika isplate. Tim pristupom ostvario bi se cilj pojačanog prihvaćanja PEPP-a zbog veće fleksibilnosti i izbora za štediše PEPP-a. Njime bi se pružateljima omogućilo da oblikuju svoje PEPP-ove na najekonomičniji način. On je u skladu s drugim politikama Unije i politički je izvediv jer njime države članice zadržavaju dostatnu fleksibilnost da odluče koje oblike isplate žele poticati. U skladu s dugoročnom mirovinskom prirodom proizvoda, države članice trebale bi moći donijeti mjere kojima se daje prednost određenim oblicima isplate kao što su kvantitativna ograničenja za jednokratne isplate radi daljnjeg poticanja doživotne rente i slobodnog povlačenja sredstava.

(71)   S obzirom na paneuropsku narav PEPP-a, potrebno je osigurati dosljednu visoku razinu zaštite štediša PEPP-a na cijelom unutarnjem tržištu. To zahtijeva odgovarajuće alate za učinkovitu borbu protiv kršenja i sprečavanje štete na račun potrošača. Stoga bi ovlasti EIOPA-e i relevantnih nadležnih tijela trebalo nadopuniti mehanizmom kojim se izričito zabranjuje ili ograničava stavljanje na tržište, distribucija ili prodaja bilo kakvog PEPP-a koji izaziva zabrinutost u pogledu zaštite štediše PEPP-a, uključujući u pogledu dugoročne mirovinske prirode proizvoda, urednog funkcioniranja i integriteta financijskih tržišta ili stabilnosti financijskog sustava u cjelini ili njegovih dijelova, kao i odgovarajućim ovlastima EIOPA-e u pogledu koordiniranja i postupanja u kriznim situacijama. Ovlasti EIOPA-e trebale bi se temeljiti na članku 9. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1094/2010 kako bi se osiguralo da se takvi mehanizmi za intervenciju mogu primijeniti u slučaju značajnih zabrinutosti u vezi sa zaštitom štediše PEPP-a, te uzimajući u obzir posebnu dugoročnu mirovinsku prirodu PEPP-a. U slučaju kada su uvjeti ispunjeni, nadležna tijela trebala bi moći nametnuti zabranu ili ograničenje kao mjeru opreza prije nego što se PEPP stavi na tržište, distribuira ili proda štedišama PEPP-a. Te ovlasti ne oslobađaju pružatelja PEPP-a od odgovornosti da ispuni sve relevantne zahtjeve u skladu s ovom Uredbom.

(72)  Trebalo bi zajamčiti potpunu transparentnost troškova i naknada povezanih s ulaganjem u PEPP. Uspostavili bi se jednaki uvjeti između pružatelja te bi se istodobno osigurala zaštita potrošača. Bile bi dostupne informacije za usporedbu različitih proizvoda, čime bi se poticale konkurentne cijene.

(73)  Iako kontinuirani nadzor nad pružateljima PEPP-a trebaju obavljati odgovarajuća nadležna tijela, EIOPA bi trebala koordinirati nadzor u pogledu PEPP-ova kako bi se zajamčila dosljedna primjena ujednačene metodologije nadzora i na taj način doprinijelo paneuropskoj i dugoročnoj mirovinskoj prirodi PEPP-a.

(74)  Kako bi se ojačala potrošačka prava i olakšao pristup pritužbenom postupku, štediše PEPP-a trebali bi moći, individualno ili kolektivno, podnijeti pritužbu nadležnim tijelima svoje države članice boravišta, neovisno o tome gdje je došlo do kršenja.

(75)  EIOPA bi trebala surađivati s nadležnim tijelima i olakšati suradnju i dosljednost među njima. U tom pogledu, EIOPA bi trebala imati ulogu u ovlastima nadležnih tijela da primjenjuju nadzorne mjere pružanjem dokaza o kršenjima povezanima s PEPP-om. EIOPA bi trebala osigurati i obvezujuće posredovanje u slučaju neslaganja između nadležnih tijela u prekograničnim situacijama.

(76)  Kako bi se osigurala usklađenost pružatelja PEPP-a i distributera PEPP-a s ovom Uredbom, te kako bi se osiguralo slično postupanje prema njima u cijeloj Uniji, trebalo bi predvidjeti administrativne sankcije i ostale mjere koje su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

(77)  U skladu s Komunikacijom Komisije od 8. prosinca 2010. pod naslovom „Jačanje sustava sankcioniranja u sektoru financijskih usluga” i kako bi se osiguralo da su zahtjevi iz ove Uredbe ispunjeni, važno je da države članice poduzmu potrebne korake kako bi se osiguralo da kršenja ove Uredbe podliježu odgovarajućim administrativnim sankcijama i drugim mjerama.

(78)  Iako države članice mogu utvrditi pravila o administrativnim i kaznenim sankcijama za ista kršenja, od država članica ne bi trebalo zahtijevati da utvrde pravila o administrativnim sankcijama za kršenja ove Uredbe koja podliježu nacionalnom kaznenom pravu. Međutim, zadržavanjem kaznenih umjesto administrativnih sankcija za kršenja ove Uredbe ne bi se trebala umanjiti mogućnost nadležnih tijela za pravodobnu suradnju, pristup i razmjenu informacija s nadležnim tijelima drugih država članica za potrebe ove Uredbe niti bi trebalo na neki drugi način utjecati na tu mogućnost, uključujući i nakon upućivanja relevantnih kršenja pravosudnim tijelima u svrhu kaznenog progona.

(79)  Nadležna tijela trebala bi imati ovlasti odrediti novčane sankcije koje su dovoljno visoke za prebijanje stvarne ili moguće dobiti i koje su odvraćajuće čak i za veća financijska društva i njihovo rukovodstvo.

(80)  Kako bi se osigurala dosljedna primjena sankcija u cijeloj Uniji, pri utvrđivanju vrste administrativnih sankcija ili drugih mjera i razine novčanih sankcija, nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir sve relevantne okolnosti.

(81)  Kako bi se osiguralo da odluke nadležnih tijela o kršenjima i sankcijama imaju odvraćajući učinak na širu javnost i kako bi se pojačala zaštita potrošača tako da ih se upozorava o PEPP-ovima koji se distribuiraju kršeći ovu Uredbu, te bi odluke trebalo objavljivati osim ako se takvom objavom ugrožava stabilnost financijskih tržišta ili istraga koja je u tijeku.

(82)  Kako bi nadležna tijela mogla otkriti moguća kršenja, ona bi trebala imati nužne istražne ovlasti i trebala bi uspostaviti učinkovite mehanizme s ciljem izvješćivanja o mogućim ili stvarnim kršenjima.

(83)  Ovom Uredbom ne bi se trebale dovoditi u pitanje odredbe u zakonima država članica u pogledu kaznenih djela.

(84)  Svaka obrada osobnih podataka provedena u okviru ove Uredbe, kao što su razmjena ili prijenos osobnih podataka koje provode nadležna tijela ili obrada osobnih podataka koju provode pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(15) i Direktivom 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(16). Svaka razmjena ili prijenos informacija koje provode europska nadzorna tijela trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća(17).

(85)   S obzirom na osjetljivost osobnih financijskih podataka, iznimno je važna snažna zaštita podataka. Stoga se preporučuje da tijela za zaštitu podataka budu aktivno uključena u provedbu i nadzor ove Uredbe.

(86)  Postupak registracije i obavješćivanja utvrđen u ovoj Uredbi ne bi trebao zamijeniti dodatne nacionalne postupke na snazi kojima bi se mogle iskoristiti prednosti i poticaji utvrđeni na nacionalnoj razini.

(87)  U evaluaciju ove Uredbe trebalo bi uključiti, među ostalim, analizu tržišnih kretanja, na primjer pojavu novih vrsta PEPP-ova, kao i kretanja u drugim područjima prava Unije te iskustva država članica. U takvoj evaluaciji trebalo bi uzeti u obzir različite ciljeve i svrhe uspostavljanja tržišta PEPP-a koje dobro funkcionira te bi osobito trebalo ocijeniti je li ova Uredba dovela do povećanja broja europskih građana koji štede za održive i primjerene mirovine. S obzirom na važnost minimalnih europskih standarda za nadzor nad pružateljima PEPP-a, evaluacija pružatelja PEPP-a zahtijeva se i u pogledu njihova poštovanja odredbi ove Uredbe i primjenjivog sektorskog prava.

(88)  S obzirom na dugoročne posljedice ove Uredbe, nužno je pomno pratiti razvoj događaja u početnoj fazi primjene. Prilikom provođenja evaluacije Komisija bi također trebala uzeti u obzir iskustva EIOPA-e, dionika i stručnjaka te izvijestiti Europski parlament i Vijeće o eventualnim opažanjima.

(89)  Ovom Uredbom trebalo bi se osigurati poštovanje temeljnih prava i načela priznatih osobito Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, posebno prava starijih osoba na dostojan život i neovisnost te na sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu, prava na zaštitu osobnih podataka, prava na vlasništvo, slobode poduzetništva, načela ravnopravnosti žena i muškaraca i načela visoke razine zaštite potrošača.

(90)  S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno poboljšanje zaštite štediša PEPP-a i povećanje povjerenja štediša PEPP-a u PEPP-ove, uključujući kada se ti proizvodi distribuiraju prekogranično, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojih učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom utvrđuju se jedinstvena pravila za registraciju, proizvodnju, distribuciju i nadzor osobnih mirovinskih proizvoda koji se u Uniji distribuiraju pod nazivom „paneuropski osobni mirovinski proizvod”, odnosno „PEPP”.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.  „osobni mirovinski proizvod” znači proizvod:

(a)  koji se temelji na ugovoru između pojedinačnog štediše i subjekta sklopljenom na dobrovoljnoj osnovi i dopuna je zakonskom ili strukovnom mirovinskom proizvodu;

(b)  koji omogućuje dugoročnu akumulaciju kapitala s jasnim ciljem osiguravanja prihoda po umirovljenju i uz ▌ograničenu mogućnost prijevremenog povlačenja prije tog trenutka;

(c)  koji nije ni zakonski ni strukovni mirovinski proizvod;

2.  „paneuropski osobni mirovinski proizvod” ili „PEPP” znači osobni mirovinski proizvod u obliku dugoročne štednje koji ▌nudi financijsko društvo koje ispunjava uvjete u skladu s člankom 6. stavkom 1. u okviru ugovora o PEPP-u i u koji se štediša PEPP-a, ili neovisno udruženje štediša PEPP-a u ime svojih članova, upisuje u svrhu osiguranja mirovine, te koji je bez mogućnosti prijevremenog otkupa ili ima strogo ograničenu mogućnost prijevremenog otkupa, a registriran je u skladu s ovom Uredbom;

3.  „štediša PEPP-a” znači fizička osoba koja je sklopila ugovor o PEPP-u s pružateljem PEPP-a;

4.  „ugovor o PEPP-u” znači ugovor između štediše PEPP-a i pružatelja PEPP-a koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 4.;

5.  „račun PEPP-a” znači osobni mirovinski račun koji se drži u ime štediše PEPP-a ili korisnika PEPP-a te se koristi za bilježenje transakcija koje štediši PEPP-a omogućuju uplatu periodičnih iznosa za ▐ mirovinsku štednju i isplatu primanja u okviru PEPP-a korisniku PEPP-a;

6.  „korisnik PEPP-a” znači fizička osoba koja ostvaruje primanja u okviru PEPP-a;

7.  „klijent PEPP-a” znači štediša PEPP-a, potencijalni štediša PEPP-a ili korisnik PEPP-a;

8.  „distribucija PEPP-a” znači savjetovanje o ugovorima o pružanju PEPP-a, ponuda za sklapanje tih ugovora ili druge pripremne radnje za njihovo sklapanje, sklapanje takvih ugovora ili pružanje pomoći pri upravljanju takvim ugovorima i njihovu izvršavanju, uključujući pružanje informacija o ugovoru o PEPP-u ili o više ugovora o PEPP-u u skladu s kriterijima koje klijenti PEPP-a odaberu s pomoću internetskih stranica ili nekog drugog medija te sastavljanje rang-liste PEPP-ova, uključujući i usporedbu cijena i proizvoda ili popust na cijenu ugovora o PEPP-u, ako klijent PEPP-a može izravno ili neizravno sklopiti ugovor o PEPP-u na internetskim stranicama ili drugom mediju;

9.  „mirovina u okviru PEPP-a” znači sredstva koja se uplaćuju s ciljem ostvarenja, odnosno u očekivanju ostvarenja mirovine u jednom od oblika navedenih u članku 58. stavku 1.

10.  „primanja u okviru PEPP-a” znači mirovina u okviru PEPP-a i druga dodatna primanja na koje korisnik PEPP-a ima pravo u skladu s ugovorom o PEPP-u, posebno za strogo ograničene slučajeve prijevremenog otkupa ili ako se ugovorom o PEPP-u predviđa pokriće biometrijskih rizika.

11.  „faza prikupljanja sredstava” znači razdoblje tijekom kojeg se sredstva akumuliraju na računu PEPP-a i koje uobičajeno traje do trenutka početka faze isplate;

12.  „faza isplate” znači razdoblje tijekom kojeg se sredstva akumulirana na računu PEPP-a mogu isplatiti radi financiranja mirovine ili drugih potreba za prihodom;

13.  „renta” znači iznos koji se isplaćuje u određenim intervalima tijekom utvrđenog razdoblja, primjerice dok je korisnik PEPP-a živ ili tijekom određenog broja godina, u zamjenu za ulaganje;

14.  „slobodno povlačenje sredstava” znači diskrecijski iznosi koje korisnici PEPP-a mogu podići ▌do određenog iznosa i na periodičnoj osnovi;

15.  ▌„pružatelj PEPP-a” znači financijsko društvo iz članka 6. stavka 1. koje ima odobrenje za proizvodnju PEPP-a i distribuciju tog PEPP-a;

16.  ▌„distributer PEPP-a” znači financijsko društvo iz članka 6. stavka 1. koje ima odobrenje za distribuciju PEPP-ova koje nije samo proizvelo, investicijsko društvo koje pruža investicijsko savjetovanje ili ▌posrednik u osiguranju kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 3. Direktive (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća(18);

17.  „trajni medij” znači svako sredstvo:

(a)  koje omogućuje klijentu PEPP-a pohranjivanje informacija naslovljenih na njega na način da mu budu dostupne za buduću uporabu tijekom razdoblja koje odgovara namjeni tih informacija; i

(b)  koje omogućuje neizmijenjenu reprodukciju pohranjenih informacija;

18.  „nadležna tijela” ▌znači nacionalna tijela koja je država članica imenovala za nadzor pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a, ovisno o slučaju ili za obavljanje dužnosti iz ove Uredbe;

19.  „matična država članica pružatelja PEPP-a” znači matična država članica kako je definirana u relevantnom zakonodavnom aktu iz članka 6. stavka 1.;

20.  „matična država članica distributera PEPP-a” znači:

(a)  ako je distributer fizička osoba, država članica u kojoj se nalazi njegovo boravište;

(b)  ako je distributer pravna osoba, država članica u kojoj se nalazi njegovo registrirano sjedište ili, ako distributer u skladu sa svojim nacionalnim pravom nema registrirano sjedište, država članica u kojoj se nalazi njegovo glavno sjedište;

21.  „država članica domaćin pružatelja PEPP-a” znači država članica koja nije matična država članica pružatelja PEPP-a i u kojoj pružatelj PEPP-a pruža PEPP-ove u skladu sa slobodom pružanja usluga ili slobodom poslovnog nastana ili za koju je pružatelj PEPP-a otvorio podračun;

22.  „država članica domaćin distributera PEPP-a” znači država članica koja nije matična država članica distributera PEPP-a i u kojoj distributer PEPP-a distribuira PEPP-ove u skladu sa slobodom pružanja usluga ili slobodom poslovnog nastana;

23.  „podračun” znači nacionalni odjeljak koji se otvara unutar svakog računa PEPP-a koji je usklađen s pravnim zahtjevima i uvjetima za iskorištavanje mogućih poticaja za ulaganje u PEPP koje država članica u kojoj štediša PEPP-a ima boravište utvrdi na nacionalnoj razini; u skladu s tim pojedinac može biti štediša PEPP-a ili korisnik PEPP-a u okviru svakog podračuna, ovisno o pravnim zahtjevima koji vrijede u fazi prikupljanja sredstava i fazi isplate;

24.  „kapital” znači ukupni uloženi kapital ▌izračunan na temelju iznosa koji preostaje za ulaganje nakon odbitka svih naknada, troškova i izdataka koje izravno ili neizravno snose štediše PEPP-a;

25.  „financijski instrumenti” znači instrumenti navedeni u odjeljku C Priloga I. Direktivi 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća(19);

26.  „depozitar” znači institucija zadužena za pohranu imovine i nadzor usklađenosti s pravilima za fondove i primjenjivim pravom;

27.   „osnovni PEPP” znači ulagačka opcija kako je utvrđena u članku 45.;

28.  „tehnike smanjenja rizika” znači tehnike sustavnog smanjenja izloženosti riziku i/ili vjerojatnosti njegova nastanka;

29.  „biometrijski rizici” znači rizici povezani sa smrću, invalidnosti i/ili dugovječnosti;

30.  „promjena pružatelja” odnosno „zamjena pružatelja” znači prijenos, koji se obavlja na zahtjev štediše PEPP-a, od jednog pružatelja PEPP-a drugome pripadajućih iznosa ili, ako je primjenjivo, imovine in specie u skladu s člankom 52. stavkom 4., s jednog računa PEPP-a na drugi, pri čemu ▌se prethodni račun PEPP-a zatvara ne dovodeći u pitanje članak 53. stavak 4. točku (e);

31.  „savjet” znači osobna preporuka klijentu PEPP-a koju mu daje pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a u vezi s ugovorom ili ugovorima o PEPP-u ▌;

32.  „partnerstvo” znači suradnja između pružatelja PEPP-a kako bi nudili podračune u raznim državama članicama u kontekstu usluge prenosivosti iz članka 19. stavka 2.;

33.  „okolišni, socijalni i upravljački čimbenici” ili „čimbenici ESG” znači okolišna i socijalna pitanja te pitanja u vezi s upravljanjem kao što su ona navedena u Pariškom sporazumu, ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, vodećim načelima Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima te načelima odgovornog ulaganja koja podupiru Ujedinjeni narodi.

Članak 3.

Primjenjiva pravila

Registracija, proizvodnja i distribucija PEPP-ova te nadzor nad PEPP-ovima podliježu:

(a)  ovoj Uredbi; i

(b)   u slučajevima koji nisu uređeni ovom Uredbom ▌:

i.  relevantnom sektorskom pravu Unije, uključujući odgovarajuće delegirane i provedbene akte;

ii.  zakonima koje su države članice donijele u svrhu provođenja relevantnog sektorskog prava Unije i provođenja mjera koje se odnose posebno na PEPP-ove;

iii.  drugim nacionalnim zakonima koji se odnose na PEPP-ove.

Članak 4.

Ugovor o PEPP-u

1.  U ugovoru o PEPP-u utvrđuju se posebne odredbe u pogledu PEPP-a u skladu s primjenjivim pravilima iz članka 3.

2.  Ugovor o PEPP-u posebice obuhvaća sljedeće:

(a)  opis osnovnog PEPP-a kako je navedeno u članku 45., uključujući informacije o jamstvu za uloženi kapital ili strategiju ulaganja usmjerenu na osiguravanje kapitalne zaštite;

(b)  opis alternativnih ulagačkih opcija iz članka 42. stavka 2., ako je to primjenjivo;

(c)  uvjete u vezi s promjenom odabrane ulagačke opcije iz članka 44.;

(d)  ako PEPP nudi pokriće biometrijskih rizika, pojedinosti o tom pokriću, uključujući okolnosti pod kojima se aktivira;

(e)  opis mirovine u okviru PEPP-a, posebno mogućih oblika isplate i prava na promjenu oblika isplate iz članka 59.;

(f)  uvjete povezane s uslugom prenosivosti iz članaka od 17. do 20., uključujući informacije o državama članicama za koje je dostupan podračun;

(g)  uvjete povezane s uslugom promjene pružatelja iz članaka od 52. do 55.;

(h)  kategorije troškova i ukupne agregirane troškove izražene u postotnom iznosu i u monetarnom smislu, ako je to primjenjivo;

(i)  uvjete povezane s fazom prikupljanja sredstava za podračun koji odgovara državi članici boravišta štediše PEPP-a, navedene u članku 47.;

(j)  uvjete povezane s fazom isplate za podračun koji odgovara državi članici boravišta štediše PEPP-a, navedene u članku 57.;

(k)  ako je primjenjivo, uvjete pod kojima se dane pogodnosti ili poticaji trebaju isplatiti državi članici boravišta štediše PEPP-a.

POGLAVLJE II.

REGISTRACIJA

Članak 5.

Registracija

1.  PEPP se može pružati i distribuirati u Uniji samo ako je registriran u središnjem javnom registru koji vodi EIOPA u skladu s člankom 13.

2.  Registracija PEPP-a valjana je u svim državama članicama. Njome se pružatelju PEPP-a dopušta pružanje PEPP-a, a distributeru PEPP-a distribuiranje PEPP-a koji je registriran u središnjem javnom registru iz članka 13.

Stalan nadzor usklađenosti s ovom Uredbom provodi se u skladu s poglavljem IX.

Članak 6.

Podnošenje zahtjeva za registraciju PEPP-a

1.  Zahtjev za registraciju PEPP-a mogu podnijeti samo sljedeća financijska društva koja imaju odobrenje za rad ili su registrirana u skladu s pravom Unije:

(a)  kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća(20);

(b)  društva za osiguranje koja imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(21) i koja posluju u području izravnog životnog osiguranja u skladu s člankom 2. stavkom 3. Direktive 2009/138/EZ i Prilogom II. toj direktivi;

(c)  institucije za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP-ovi) koje imaju odobrenje za rad ili su registrirane u skladu s Direktivom (EU) 2016/2341 i u skladu su s nacionalnim pravom također imaju odobrenje za pružanje osobnih mirovinskih proizvoda te ih se u tome nadzire. U tom slučaju, sva imovina i obveze koje se odnose na poslove pružanja PEPP-a odvajaju se u posebnu obračunsku jedinicu i nije moguće prenijeti ih na drugu djelatnost institucije u vezi s mirovinskim osiguranjem;

(d)  investicijska društva koja imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2014/65/EU i koja pružaju uslugu upravljanja portfeljem ;

(e)  društva za investicije ili društva za upravljanje koja imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2009/65/EZ;

(f)   upravitelji alternativnih investicijskih fondova u EU-u (UAIF-ovi u EU-u) koji imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2011/61/EU;

2.  Financijska društva navedena u stavku 1. zahtjev za registraciju PEPP-a podnose svojim nadležnim tijelima. Zahtjev sadržava sljedeće:

(a)  standardne ugovorne uvjete ugovora o PEPP-u koji će se ponuditi štedišama PEPP-a kako je navedeno u članku 4.;

(b)  informacije o identitetu podnositelja zahtjeva ;

(c)  informacije o aranžmanima koji se odnose na upravljanje portfeljem i rizicima te administrativnim poslovima koji se odnose na PEPP, uključujući aranžmane iz članka 19. stavka 2., članka 42. stavka 5. i članka 49. stavka 3.;

(d)  popis država članica na čija tržišta pružatelj PEPP-a koji podnosi zahtjev namjerava staviti PEPP, ako je primjenjivo;

(e)  informacije o identitetu depozitara, ako je primjenjivo;

(f)  ključne informacije o PEPP-u iz članka 26.;

(g)   popis država članica za koje će pružatelj PEPP-a koji podnosi zahtjev moći odmah osigurati otvaranje podračuna.

3.   Nadležna tijela ocjenjuju je li zahtjev iz stavka 2. potpun u roku od 15 radnih dana od primitka zahtjeva.

Ako zahtjev nije potpun, nadležna tijela određuju rok u kojem podnositelj zahtjeva mora dostaviti dodatne informacije. Nakon što se utvrdi da je zahtjev potpun, nadležna tijela o tome obavješćuju podnositelja zahtjeva.

4.   U roku od tri mjeseca od datuma podnošenja potpunog zahtjeva u skladu sa stavkom 3., nadležna tijela donose odluku o registraciji PEPP-a samo ako podnositelj zahtjeva ispunjava uvjete za pružanje PEPP-ova u skladu sa stavkom 1. i ako su informacije i dokumenti koji su dostavljeni u zahtjevu za registraciju iz stavka 2. u skladu s ovom Uredbom.

5.   U roku od pet radnih dana od donošenja odluke o registraciji PEPP-a, nadležna tijela EIOPA-i priopćuju odluku te informacije i dokumente iz stavka 2. točaka (a), (b), (d), (f) i (g) i o tome obavješćuju pružatelja PEPP-a koji podnosi zahtjev.

EIOPA nije odgovorna niti se smatra odgovornom za odluku o registraciji koju su donijela nadležna tijela.

Ako nadležna tijela odbiju odobriti registraciju, donose obrazloženu odluku na koju se može podnijeti žalba.

6.  U slučaju da u državi članici postoji više od jednog nadležnog tijela za određenu vrstu financijskih društava iz stavka 1., ta država članica za svaku vrstu financijskog društva iz stavka 1. imenuje jedno nadležno tijelo koje će biti odgovorno za postupak registracije te za komunikaciju s EIOPA-om.

Nadležna se tijela odmah obavješćuju o svim naknadnim izmjenama informacija i dokumenata dostavljenih u zahtjevu iz stavka 2. Ako se izmjene odnose na informacije i dokumente iz stavka 2. točaka (a), (b), (d), (f) i (g), nadležna tijela o tim izmjenama obavješćuju EIOPA-u bez nepotrebne odgode.

Članak 7.

Registracija PEPP-a

1.  U roku od pet radnih dana od dana priopćenja odluke o registraciji te informacija i dokumenta u skladu s člankom 6. stavkom 5., EIOPA registrira PEPP u središnjem javnom registru iz članka 13. te o tome bez nepotrebne odgode obavješćuje nadležna tijela.

2.  U roku od pet radnih dana od primitka obavijesti o registraciji PEPP-a iz stavka 1. nadležna tijela o tome obavješćuju pružatelja PEPP-a koji podnosi zahtjev.

3.   Pružatelj PEPP-a može pružati PEPP, a distributer PEPP-a može distribuirati PEPP od dana registracije PEPP-a u središnjem javnom registru iz članka 13.

Članak 8.

Uvjeti za odjavu registracije PEPP-a

1.  Nadležna tijela donose odluku o odjavi registracije PEPP-a:

(a)  ako se pružatelj PEPP-a izričito se registracije;

(b)  ako je pružatelj PEPP-a ishodio registraciju na temelju lažnih navoda ili na neki drugi protupravan način;

(c)  ako je pružatelj PEPP-a ozbiljno i sustavno kršio ovu Uredbe; ili

(d)  ako pružatelj PEPP-a ili PEPP više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je odobrena registracija.

2.  U roku od pet radnih dana od donošenja odluke o odjavi registracije PEPP-a, nadležna tijela o tome obavješćuju EIOPA-u i pružatelja PEPP-a.

3.  U roku od pet radnih dana od primitka obavijesti o odluci o odjavi registracije iz stavka 2., EIOPA odjavljuje PEPP te o tome obavješćuje nadležna tijela.

4.  U roku od pet radnih dana od primitka obavijesti o odjavi registracije PEPP-a iz stavka 3., uključujući datum odjave registracije, nadležna tijela o tome obavješćuju pružatelja PEPP-a.

5.  Pružatelj PEPP-a više ne pruža PEPP, a distributer PEPP-a više ne distribuira PEPP od dana odjave registracije PEPP-a iz središnjeg javnog registra iz članka 13.

6.  Ako je EIOPA primila informacije o postojanju jedne od okolnosti iz stavka 1. točke (b) ili (c) ovog članka, u skladu s obvezom suradnje između nadležnih tijela i EIOPA-e iz članka 66., EIOPA od nadležnih tijela pružatelja PEPP-a zahtijeva da provjere postojanje takvih okolnosti te nadležna tijela dostavljaju EIOPA-i svoja saznanja i odgovarajuće informacije.

7.  Prije donošenja odluke o odjavi registracije PEPP-a nadležna tijela i EIOPA ulažu najveće napore kako bi se osigurala zaštita interesa štediša PEPP-a.

Članak 9.

Imenovanje ▌

Oznaka „paneuropski osobni mirovinski proizvod” ili „PEPP” koja se odnosi na osobni mirovinski proizvod može se koristiti za distribuciju pod oznakom „PEPP” samo za osobne mirovinske proizvode koje je registrirala EIOPA u skladu s ovom Uredbom.

Članak 10.

Distribucija PEPP-ova

1.  Financijska društva iz članka 6. stavka 1. mogu distribuirati PEPP-ove koje su sama proizvela. Također mogu distribuirati PEPP-ove koje nisu proizvela pod uvjetom da poštuju relevantno sektorsko pravo u skladu s kojim mogu distribuirati proizvode koje nisu proizveli.

2.  Posrednici u osiguranju registrirani u skladu s Direktivom (EU) 2016/97 te investicijska društva koja u skladu s Direktivom 2014/65/EU imaju odobrenje za pružanje investicijskog savjetovanja kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 4. Direktive 2014/65/EU imaju pravo distribuirati PEPP-ove koje nisu proizveli.

Članak 11.

Bonitetna pravila koja se primjenjuju na različite vrste pružatelja

Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a moraju poštovati ▌ovu Uredbu, kao i mjerodavna bonitetna pravila koja se na njih primjenjuju u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 6. stavka 1. i članka 10. stavka 2.

Članak 12.

Objava nacionalnih odredbi

1.  Tekstove nacionalnih zakona i drugih propisa kojima se uređuju uvjeti povezani s fazom prikupljanja sredstava iz članka 47. i uvjeti povezani s fazom isplate iz članka 57., uključujući informacije o dodatnim nacionalnim postupcima uvedenima za podnošenje zahtjeva za pogodnosti i poticaje utvrđene na nacionalnoj razini, ako je primjenjivo, objavljuje i ažurira relevantno nacionalno tijelo.

2.  Sva nadležna tijela u državi članici na svojim internetskim stranicama imaju i ažuriraju poveznicu na tekstove navedene u stavku 1.

3.  Objava tekstova iz stavka 1. služi samo u informativne svrhe i ne stvara pravne obveze ili odgovornost za relevantna nacionalna tijela.

Članak 13.

Središnji javni registar

1.  EIOPA vodi središnji javni registar u kojem su utvrđeni svaki PEPP registriran u skladu s ovom Uredbom, registracijski broj PEPP-a, pružatelj PEPP-a tog PEPP-a, nadležna tijela pružatelja PEPP-a, datum registracije PEPP-a, potpuni popis država članica u kojima se PEPP nudi i potpuni popis država članica u kojima pružatelj PEPP-a nudi otvaranje podračuna. Registar je javno dostupan u elektroničkom obliku i ažurira se.

2.  Nadležna tijela obavješćuju EIOPA-u o poveznicama iz članka 12. stavka 2. i ažuriraju te informacije.

3.  EIOPA objavljuje i ažurira poveznice iz stavka 2. u središnjem javnom registru iz stavka 1.

POGLAVLJE III.

PREKOGRANIČNO PRUŽANJE I PRENOSIVOST PEPP-a

ODJELJAK I.

SLOBODA PRUŽANJA USLUGA I SLOBODA POSLOVNOG NASTANA

Članak 14.

Ostvarivanje slobode pružanja usluga i slobode poslovnog nastana od strane pružatelja PEPP-a i distributera PEPP-a

1.   Pružatelji PEPP-a mogu pružati, a distributeri PEPP-a mogu distribuirati PEPP-ove na državnom području države članice domaćina u skladu sa slobodom pružanja usluga ili slobodom poslovnog nastana, uz uvjet da to čine poštujući relevantna pravila i postupke utvrđene pravom Unije koje se primjenjuje na njih kako je navedeno u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b), (d) i (e) ili u članku 10. stavku 2. te nakon što obavijeste o svojoj namjeri otvaranja podračuna za tu državu članicu domaćina u skladu s člankom 21.

2.   Pružatelji PEPP-a iz članka 6. stavka 1. točaka (c) i (f) moraju poštovati pravila iz članka 15.

Članak 15.

Ostvarivanje slobode pružanja usluga od strane IORP-ova i UAIF-ova u EU-u

1.  Pružatelji PEPP-a iz članka 6. stavka 1. točaka (c) i (f) koji namjeravaju prvi put pružati PEPP-ove štedišama PEPP-a unutar državnog područja države članice domaćina u skladu sa slobodom pružanja usluga i nakon što obavijeste o svojoj namjeri otvaranja podračuna za tu državu članicu domaćina u skladu s člankom 21. dostavljaju sljedeće informacije nadležnim tijelima svoje matične države članice:

(a)  naziv i adresu pružatelja PEPP-a;

(b)  državu članicu u kojoj pružatelj PEPP-a namjerava pružati ili distribuirati PEPP-ove štedišama PEPP-a.

2.  Nadležna tijela matične države članice prosljeđuju informacije u roku od 10 radnih dana od dana primitka državi članici domaćinu zajedno s potvrdom da pružatelj PEPP-a iz stavka 1. ovog članka poštuje uvjete navedene u članku 6. stavku 1. Informacije se dostavljaju nadležnim tijelima države članice domaćina osim ako nadležna tijela matične države članice imaju razloga sumnjati u primjerenost administrativne strukture u pogledu pružanja PEPP-a ili financijske situacije pružatelja PEPP-a kako je navedeno u članku 6. stavku 1. točkama (c) i (f).

Ako nadležna tijela matične države članice odbiju dostaviti informacije nadležnim tijelima države članice domaćina, dužna su dotičnom pružatelju PEPP-a navesti razloge odbijanja u roku od mjesec dana od zaprimanja svih informacija i dokumenata. Odbijanje ili izostanak odgovora podliježe pravu na žalba pred sudovima u matičnoj državi članici pružatelja PEPP-a.

3.  Nadležna tijela države članice domaćina u roku od 10 radnih dana potvrđuju primitak informacija iz stavka 1. Nadležna tijela matične države članice tada obavješćuju pružatelja PEPP-a da su nadležna tijela države članice domaćina zaprimila informacije i da pružatelj PEPP-a može započeti s pružanjem PEPP-a štedišama PEPP-a u toj državi članici.

4.  Ako potvrda o primitku informacija iz stavka 3. izostane u roku od 10 radnih dana od dana prosljeđivanja informacija iz stavka 2., nadležna tijela matične države članice obavješćuju pružatelja PEPP-a da može početi pružati usluge u toj državi članici domaćinu.

5.  U slučaju bilo kakve promjene informacija iz stavka 1., pružatelj PEPP-a obavješćuje nadležna tijela matične države članice o toj promjeni najmanje mjesec dana prije uvođenja promjene. Nadležna tijela matične države članice obavješćuju nadležna tijela države članice domaćina o promjeni što je prije moguće, a najkasnije mjesec dana od primitka obavijesti.

6.   Države članice domaćini u svrhu ovog postupka mogu imenovati druga nadležna tijela osim onih navedenih u članku 2. točki 18. za izvršavanje ovlasti koje se dodjeljuju nadležnim tijelima države članice domaćina. O tome obavješćuju Komisiju i EIOPA-u te navode eventualne podjele dužnosti.

Članak 16.

Ovlasti nadležnih tijela države članice domaćina

1.  Ako nadležna tijela države članice domaćina imaju razloga smatrati da se distribucijom PEPP-a unutar njezina državnog područja ili otvaranjem podračuna za tu državu članicu krše obveze koje proizlaze iz primjenjivih pravila iz članka 3., o svojim saznanjima obavješćuju nadležna tijela matične države članice pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a.

2.  Nakon procjene informacija primljenih u skladu sa stavkom 1., nadležna tijela matične države članice, prema potrebi, bez odgode poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi ispravile tu situaciju. Ona obavješćuju nadležna tijela države članice domaćina o svim takvim mjerama.

3.  Ako se mjere koje su poduzela nadležna tijela matične države članice pokažu neodgovarajućima ili ako ne postoje, a pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a nastavlja distribuirati PEPP na način koji očito šteti interesima štediša PEPP-a države članice domaćina ili urednom funkcioniranju tržišta osobnih mirovinskih proizvoda u toj državi članici, nadležna tijela države članice domaćina mogu, nakon što o tome obavijeste nadležna tijela matične države članice, poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje daljnjih nepravilnosti, uključujući, u mjeri u kojoj je to nužno, one kojima se pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a sprečava da nastavi distribuirati PEPP-ove na njihovu državnom području.

Uz to, nadležna tijela matične države članice ili nadležna tijela države članice domaćina mogu predmet uputiti EIOPA-i te zatražiti njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

4.  Stavci od 1. do 3. ne utječu na ovlast države članice domaćina da poduzme odgovarajuće i nediskriminirajuće mjere kako bi se spriječile ili sankcionirale nepravilnosti počinjene na njezinu državnom području, u situacijama u kojima je hitno djelovanje nužno kako bi se zaštitila prava potrošača u državi članici domaćinu, te ako su jednakovrijedne mjere matične države članice neodgovarajuće ili ne postoje, ili u slučajevima kada su nepravilnosti protivne nacionalnim pravnim odredbama kojima se štiti opće dobro, u mjeri u kojoj je to nužno. U takvim situacijama države članice domaćini mogu pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a spriječiti da izvršava nove poslovne aktivnosti na njihovu državnom području.

5.  O svim mjerama koje u skladu s ovim člankom donesu nadležna tijela države članice domaćina obavješćuje se pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a u dobro obrazloženom dokumentu te se o njima bez nepotrebne odgode obavješćuje nadležna tijela matične države članice.

ODJELJAK II.

PRENOSIVOST

Članak 17.

Usluga prenosivosti

1.  Štediše PEPP-a pri promjeni boravišta u drugu državu članicu imaju pravo koristiti uslugu prenosivosti kojom im se omogućuje da nastave uplaćivati sredstva u svoj postojeći račun PEPP-a.

2.  Kada koriste uslugu prenosivosti, štediše PEPP-a imaju pravo zadržati sve pogodnosti i poticaje koje im je odobrio pružatelj PEPP-a, a povezane su s nastavkom ulaganja u njihov PEPP.

Članak 18.

Pružanje usluge prenosivosti

1.  Pružatelji PEPP-a nude uslugu prenosivosti iz članka 17. štedišama PEPP-a koji kod njih imaju otvoren račun PEPP-a i koji zatraže tu uslugu.

2.  Kada nude PEPP, pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a pruža potencijalnim štedišama PEPP-a informacije o usluzi prenosivosti i o tome koji su im podračuni odmah dostupni.

3.  U roku od tri godine od datuma početka primjene ove Uredbe svaki pružatelj PEPP-a, na zahtjev upućen pružatelju PEPP-a, nudi nacionalne podračune za najmanje dvije države članice.

Članak 19.

Podračuni PEPP-a

1.  Ako pružatelji PEPP-a pružaju uslugu prenosivosti štedišama PEPP-a u skladu s člankom 17., pružatelji PEPP-a osiguravaju da, kada se otvara novi podračun unutar računa PEPP-a, on odgovara pravnim zahtjevima i uvjetima koje je za PEPP na nacionalnoj razini, kako je navedeno u člancima 47. i 57., utvrdila nova država članica boravišta štediše PEPP-a. Sve transakcije na računu PEPP-a unose se u odgovarajući podračun. Doprinosi koji se uplaćuju na podračun i povlačenja iznosa iz podračuna mogu podlijegati zasebnim ugovornim uvjetima.

2.  Ne dovodeći u pitanje primjenjivo sektorsko pravo, pružatelji PEPP-a mogu osigurati usklađenost sa zahtjevima iz stavka 1. i uspostavljanjem partnerstva s drugim registriranim pružateljem PEPP-a („partner”).

Uzimajući u obzir opseg zadaća koje obavlja partner, partner mora biti kvalificiran i sposoban za obavljanje delegiranih zadaća. Pružatelj PEPP-a s partnerom sklapa pisani sporazum. Sporazum je pravno izvršiv i u njemu se jasno utvrđuju prava i obveze pružatelja PEPP-a i partnera. Sporazum mora biti u skladu s relevantnim pravilima i postupcima za delegiranje i eksternalizaciju utvrđenima pravom Unije ili u skladu s pravom Unije koje se na njih primjenjuje, kako je navedeno u članku 6. stavku 1. Neovisno o tom sporazumu, pružatelj PEPP-a i dalje snosi isključivu odgovornost za svoje djelovanje u skladu s ovom Uredbom.

Članak 20.

Otvaranje novog podračuna

1.   Pružatelj PEPP-a, bez odgode nakon što bude obaviješten o promjeni boravišta štediše PEPP-a u drugu državu članicu, pruža štediši PEPP-a informacije o mogućnosti otvaranja novog podračuna u okviru računa PEPP-a štediše PEPP-a i o roku u kojem bi se taj podračun mogao otvoriti.

U tom slučaju pružatelj PEPP-a besplatno pruža štediši PEPP-a dokument s ključnim informacijama o PEPP-u koji sadržava posebne zahtjeve navedene u članku 28. stavku 3. točki (g) u pogledu podračuna koji odgovara novoj državi članici boravišta štediše PEPP-a.

U slučaju da novi podračun nije dostupan, pružatelj PEPP-a obavješćuje štedišu PEPP-a o pravu da bez odgode i besplatno promijeni pružatelja PEPP-a te o mogućnosti nastavka štednje na posljednjem otvorenom podračunu.

2.  Ako ima namjeru iskoristiti mogućnost otvaranja podračuna, štediša PEPP-a obavješćuje pružatelja PEPP-a o sljedećem:

(a)  novoj državi članici boravišta štediše PEPP-a;

(b)  datumu od kojega se doprinosi preusmjeravaju u novi podračun;

(c)  svim relevantnim informacijama o ▌drugim uvjetima za PEPP.

3.  Štediša PEPP-a može nastaviti uplaćivati doprinose na posljednji otvoreni podračun.

4.   Pružatelj PEPP-a nudi štediši PEPP-a pružanje personalizirane preporuke u kojoj objašnjava bi li otvaranje novog podračuna u okviru računa PEPP-a štediše PEPP-a i uplaćivanje doprinosa na novi podračun bilo povoljnije od nastavka uplaćivanja doprinosa na posljednji otvoreni podračun.

5.  Ako pružatelj PEPP-a nije u mogućnosti osigurati otvaranje novog podračuna koji odgovara novoj državi članici boravišta štediše PEPP-a, štediša PEPP-a prema vlastitom izboru može:

(a)  bez odgode i besplatno promijeniti pružatelja PEPP-a, neovisno o zahtjevima iz članka 52. stavka 3. o učestalosti promjene pružatelja; ili

(b)  nastaviti uplaćivati doprinose na posljednji otvoreni podračun.

6.  Novi podračun otvara se ▌ izmjenom postojećeg ugovora o PEPP-u između štediše PEPP-a i pružatelja PEPP-a, u skladu s važećim ugovornim pravom. Datum otvaranja utvrđuje se ugovorom ▌.

Članak 21.

Pružanje informacija nadležnim tijelima o prenosivosti

1.  Pružatelj PEPP-a koji želi prvi put otvoriti novi podračun za državu članicu domaćina o tome obavješćuje nadležna tijela matične države članice.

2.  Pružatelj PEPP-a u obavijest uvrštava sljedeće informacije i dokumente:

(a)  standardne ugovorne uvjete ugovora o PEPP-u iz članka 4., uključujući prilog za novi podračun;

(b)  dokument s ključnim informacijama o PEPP-u u kojem su sadržani posebni zahtjevi u pogledu podračuna koji se odnose na novi podračun u skladu s člankom 28. stavkom 3. točkom (g);

(c)   izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a iz članka 36.;

(d)  informacije o ugovornim aranžmanima iz članka 19. stavka 2., ako je to primjenjivo.

3.  Nadležna tijela matične države članice provjeravaju je li dostavljena dokumentacija potpuna te je u roku od 10 radnih dana od primitka potpune dokumentacije prosljeđuju nadležnim tijelima države članice domaćina.

4.  Nadležna tijela države članice domaćina bez odgode potvrđuju primitak informacija i dokumenata iz stavka 2.

5.  Nadležna tijela matične države članice tada obavješćuju pružatelja PEPP-a da u nadležna tijela države članice domaćina zaprimila informacije i da pružatelj PEPP-a može otvoriti podračun za tu državu članicu.

Ako potvrda o primitku informacija iz stavka 4. izostane u roku od 10 radnih dana od dana prosljeđivanja dokumentacije iz stavka 3., nadležna tijela matične države članice obavješćuju pružatelja PEPP-a da može otvoriti podračun za tu državu članicu.

6.  U slučaju bilo kakve promjene informacija i dokumenata iz stavka 2., pružatelj PEPP-a obavješćuje nadležna tijela matične države članice o toj promjeni najmanje mjesec dana prije uvođenja promjene. Nadležna tijela matične države članice obavješćuju nadležna tijela države članice domaćina o promjeni što je prije moguće, a najkasnije mjesec dana nakon primitka obavijesti.

POGLAVLJE IV.

ZAHTJEVI U POGLEDU DISTRIBUCIJE I OBAVJEŠĆIVANJA

ODJELJAK I.

Opće odredbe

Članak 22.

Opće načelo

Kad obavljaju poslove distribucije za PEPP-ove, pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a moraju uvijek djelovati pošteno, pravedno i profesionalno u skladu s najboljim interesima svojih klijenata PEPP-a.

Članak 23.

Distribucijska pravila koja se primjenjuju na različite vrste pružatelja PEPP-a i distributera PEPP-a

1.   Različite vrste pružatelja PEPP-a i distributera PEPP-a pri distribuciji PEPP-ova moraju poštovati sljedeća pravila:

(a)  društva za osiguranje iz članka 6. stavka 1. točke (b) ove Uredbe i posrednici u osiguranju iz članka 10. stavka 2. ove Uredbe moraju poštovati primjenjivo nacionalno pravo na temelju kojeg se provode pravila o distribuciji investicijskih proizvoda osiguranja iz poglavlja V. i VI. Direktive (EU) 2016/97, uz iznimku članaka 20., 23. i 25. te članka 30. stavka 3. te direktive, izravno primjenjivo pravo Unije doneseno na temelju tih pravila u vezi s distribucijom takvih proizvoda i ovu Uredbu, uz iznimku članka 34. stavka 4.;

(b)  investicijska društva iz članka 10. stavka 2. ▌ove Uredbe moraju poštovati primjenjivo nacionalno pravo na temelju kojeg se provode pravila o stavljanju na tržište i distribuciji financijskih instrumenata utvrđena u članku 16. stavku 3. prvom podstavku ▌te člancima 23., 24. i 25. Direktive 2014/65/EU, uz iznimku članka 24. stavka 2. i članka 25. stavaka 3. i 4. te direktive, izravno primjenjivo pravo Unije doneseno na temelju tih odredaba i ovu Uredbu, uz iznimku članka 34. stavka 4.;

(c)  svi ostali pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a moraju poštovati primjenjivo nacionalno pravo na temelju kojeg se provode pravila o stavljanju na tržište i distribuciji financijskih instrumenata utvrđena u članku 16. stavku 3. prvom podstavku i člancima 23., 24 i 25. Direktive 2014/65/EU, uz iznimku članka 24. stavka 2. i članka 25. stavaka 2., 3. i 4. te direktive, izravno primjenjivo pravo Unije doneseno na temelju tih odredaba i ovu Uredbu.

2.  Pravila utvrđena u stavku 1. točki (a) primjenjuju se samo u mjeri u kojoj ne postoji stroža odredba u primjenjivom nacionalnom pravu na temelju kojeg se provode pravila iz poglavlja V. i VI. Direktive (EU) 2016/97.

Članak 24.

Elektronička distribucija i drugi trajni mediji

Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a pružaju sve dokumente i informacije obuhvaćene ovim poglavljem klijentima PEPP-a besplatno u elektroničkom obliku, pod uvjetom da klijent PEPP-a te informacije može pohraniti tako da mu budu dostupne za buduću uporabu u razdoblju koje odgovara namjeni tih informacija te da alat omogućuje reprodukciju pohranjenih informacija u neizmijenjenom obliku.

Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a na zahtjev i besplatno pružaju te dokumente i informacije na nekom drugom trajnom mediju, uključujući na papiru. Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a obavješćuju klijente PEPP-a o tome da imaju pravo zatražiti primjerak tih dokumenata na drugom trajnom mediju, uključujući na papiru, besplatno.

Članak 25.

Zahtjevi u pogledu nadzora proizvoda i upravljanja

1.  Pružatelji PEPP-a održavaju, primjenjuju i provjeravaju postupak odobrenja svakog PEPP-a ili bitnih izmjena postojećeg PEPP-a prije nego što ga distribuiraju klijentima PEPP-a.

Postupak odobrenja proizvoda razmjeran je i prikladan u odnosu na svojstva PEPP-a.

Postupkom odobrenja proizvoda precizira se utvrđeno ciljano tržište za svaki PEPP, osigurava se da su ocijenjeni svi relevantni rizici za takvo utvrđeno ciljano tržište i da je predviđena strategija distribucije usklađena s utvrđenim ciljanim tržištem te se poduzimaju razumne mjere kako bi se osigurala distribucija PEPP-a na utvrđenom ciljanom tržištu.

Pružatelj PEPP-a dužan je razumjeti i redovito provjeravati PEPP-ove koje pruža, uzimajući u obzir svaki događaj koji bi mogao bitno utjecati na potencijalni rizik za utvrđeno ciljano tržište, kako bi se barem procijenilo jesu li PEPP-ovi i dalje prilagođeni potrebama utvrđenog ciljanog tržišta i je li zamišljena strategija distribucije i dalje prikladna.

Pružatelji PEPP-a stavljaju na raspolaganje distributerima PEPP-a sve prikladne informacije o PEPP-u i postupku odobrenja proizvoda, uključujući utvrđeno ciljano tržište za PEPP.

Distributeri PEPP-a raspolažu prikladnim aranžmanima za zaprimanje informacija iz petog podstavka i za razumijevanje karakteristika svakog PEPP-a i njegova utvrđenog ciljanog tržišta.

2.  Politike, postupci i aranžmani iz ovog članka ne dovode u pitanje sve ostale zahtjeve iz ove Uredbe ili zahtjeve koji se primjenjuju na temelju ove Uredbe, uključujući one koji se odnose na objavljivanje, primjerenost ili prikladnost, utvrđivanje i upravljanje sukobima interesa, ▌poticaje te čimbenike ESG.

ODJELJAK II.

PREDUGOVORNE INFORMACIJE

Članak 26.

Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u

1.  Prije nego što se PEPP ponudi štedišama PEPP-a, pružatelj PEPP-a sastavlja dokument s ključnim informacijama o PEPP-u za taj proizvod PEPP-a u skladu sa zahtjevima iz ovog odjeljka i objavljuje dokument s ključnim informacijama o PEPP-u na svojim internetskim stranicama.

2.  Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u predstavlja predugovornu informaciju. On mora biti točan, istinit, jasan i nedvosmislen. Mora pružati ključne informacije i biti u skladu sa svim obvezujućim ugovornim dokumentima, s relevantnim dijelovima dokumenata koji čine ponudu te s uvjetima PEPP-a.

3.  Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u zaseban je dokument, jasno odvojen od promidžbenih materijala. Ne smije sadržavati unakrsna upućivanja na promidžbene materijale. Može sadržavati unakrsna upućivanja na druge dokumente, uključujući prospekt, ovisno o slučaju, i to samo ako su takva unakrsna upućivanja povezana s informacijama za koje se ovom Uredbom zahtijeva da budu uključene u dokument s ključnim informacijama o PEPP-u.

Za osnovni PEPP sastavlja se zaseban dokument s ključnim informacijama o PEPP-u.

4.  Ako pružatelj PEPP-a nudi štediši PEPP-a niz alternativnih ulagačkih opcija koje su takve da se sve informacije koje se u pogledu tih temeljnih ulagačkih opcija zahtijevaju u skladu s člankom 28. stavkom 3. ne mogu pružiti u jednom, sažetom, zasebnom dokumentu s ključnim informacijama o PEPP-u, pružatelji PEPP-a izrađuju jedno od sljedećeg:

(a)  zaseban dokument s ključnim informacijama o PEPP-u za svaku alternativnu ulagačku opciju;

(b)  generički dokument s ključnim informacijama o PEPP-u koji sadržava barem generički opis alternativnih ulagačkih opcija i u kojem se navodi gdje i kako se mogu pronaći detaljnije predugovorne informacije koje se odnose na ulaganja kojima se podupiru te ulagačke opcije.

5.  U skladu s člankom 24., dokument s ključnim informacijama o PEPP-u sastavlja se kao kratak, sažeto napisan dokument. Taj dokument mora biti:

(a)  prikazan i strukturiran tako da je jednostavan za čitanje, napisan slovima veličine koja omogućuje čitanje;

(b)  usmjeren na ključne informacije koje trebaju klijentima PEPP-a;

(c)  jasno izražen i napisan jezikom i stilom koji olakšava razumijevanje informacija, a osobito jezikom koji je jasan, jezgrovit i razumljiv.

6.  Ako se u dokumentu s ključnim informacijama o PEPP-u upotrebljavaju boje, one ne smiju umanjivati razumljivost informacija ako je dokument s ključnim informacijama o PEPP-u ispisan ili fotokopiran u crno-bijeloj tehnici.

7.  Ako je u dokumentu s ključnim informacijama o PEPP-u upotrijebljeno korporativno obilježavanje ili logotip pružatelja PEPP-a ili grupe kojoj on pripada, to ne smije odvući pozornost od informacija sadržanih u dokumentu ili učiniti tekst nejasnim.

8.  Uz dokument s ključnim informacijama o PEPP-u, pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a upućuju potencijalne štediše PEPP-a na sva javno dostupna izvješća o ▌financijskom stanju pružatelja PEPP-a, uključujući njegovu solventnost, i potencijalnim štedišama PEPP-a omogućuju jednostavan pristup tim informacijama.

9.   Potencijalni štediše PEPP-a također dobivaju informacije o povijesnom prinosu ulagačke opcije štediše PEPP-a koje obuhvaćaju prinos od najmanje 10 godina ili, ako se PEPP pruža kraće od 10 godina, koje obuhvaćaju sve godine u kojima se PEPP pruža. Informacijama o povijesnom prinosu prilaže se izjava „povijesni prinos nije pokazatelj prinosa u budućnosti”.

Članak 27.

Jezik dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u

1.  Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u mora biti napisan na službenim jezicima ili na barem jednom od službenih jezika koji se koriste u dijelu države članice u kojoj se PEPP distribuira, ili na nekom drugom jeziku koji su prihvatila nadležna tijela te države članice, a ako je napisan na drugom jeziku, mora se prevesti na jedan od tih jezika.

Prijevod mora vjerno i točno odražavati sadržaj izvornog dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u.

2.  Ako se PEPP stavlja na tržište u nekoj državi članici putem promidžbenih materijala napisanih na jednom ili više službenih jezika te države članice, dokument s ključnim informacijama o PEPP-u mora biti barem na tim službenim jezicima.

3.  Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u mora se, na zahtjev, štedišama PEPP-a s oštećenjem vida staviti na raspolaganje u odgovarajućem formatu.

Članak 28.

Sadržaj dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u

1.  Naslov „Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u” mora se nalaziti vidljivo na vrhu prve stranice dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u.

Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u strukturira se prema redoslijedu utvrđenom u stavcima 2. i 3.

2.  Odmah ispod naslova pojavljuje se obrazloženje. Ono glasi:"

„Ovaj dokument sadržava ključne informacije o ovom paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP). Nije riječ o promidžbenom materijalu. Informacije su propisane zakonom kako bi vam pomogle u razumijevanju prirode, rizika, troškova, mogućih dobitaka i gubitaka ovog osobnog mirovinskog proizvoda te kako bi vam pomogle da ga usporedite s drugim PEPP-ovima.”

"

3.  Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u sadržava sljedeće informacije:

(a)  na početku dokumenta: naziv PEPP-a i informaciju o tome je li riječ o osnovnom PEPP-u ili ne, identitet i kontaktne podatke pružatelja PEPP-a, informacije o nadležnim tijelima pružatelja PEPP-a, registracijski broj PEPP-a u središnjem javnom registru i datum dokumenta;

(b)  izjavu: „Mirovinski proizvod opisan u ovom dokumentu dugoročan je proizvod ograničene mogućnosti otkupa koji nije moguće u bilo kojem trenutku raskinuti.”;

(c)  u odjeljku pod naslovom „Kakav je ovo proizvod?”, prirodu i glavne značajke PEPP-a, uključujući:

i.  njegove dugoročne ciljeve i načine na koje će ih se ostvariti, posebno ostvaruju li se ciljevi pomoću izravne ili neizravne izloženosti temeljnoj ulagateljskoj imovini, uključujući opis temeljnih instrumenata ili referentnih vrijednosti, uključujući određivanje tržišta u koja pružatelj PEPP-a ulaže, kao i objašnjenje načina određivanja povrata;

ii.  opis vrste štediše PEPP-a kojemu se PEPP namjerava prodavati, osobito u pogledu sposobnosti podnošenja ulagateljskih gubitaka od strane štediše PEPP-a i vremenskog horizonta ulaganja;

iii.  izjavu o tome

­  pruža li osnovni PEPP jamstvo za uloženi kapital ili ima oblik tehnike smanjenja rizika u skladu s ciljem da se štediši PEPP-a omogući povrat uloženog kapitala, ili

­  pruža li i u kojoj mjeri bilo koja alternativna ulagačka opcija, ako je primjenjivo, jamstvo ili tehniku smanjenja rizika;

iv.  opis mirovine u okviru PEPP-a, posebno mogućih oblika isplate i prava na promjenu oblika isplate iz članka 59. stavka 1.;

v.  ako PEPP pokriva biometrijske rizike: pojedinosti o pokrivenim rizicima i naknadama iz osiguranja, uključujući okolnosti u kojima se mogu tražiti te naknade;

vi.  informacije o usluzi prenosivosti, uključujući upućivanje na središnji javni registar iz članka 13. u kojem se nalaze informacije o uvjetima za fazu prikupljanja sredstava i fazu isplate koje utvrđuju države članice u skladu s člankom 47. i člankom 57.;

vii.  izjavu o posljedicama prijevremenog povlačenja iz PEPP-a za štedišu PEPP-a, uključujući sve primjenjive naknade i sankcije te mogući gubitak kapitalne zaštite i drugih mogućih prednosti i poticaja;

viii.  izjavu o posljedicama za štedišu PEPP-a ako štediša PEPP-a prestane uplaćivati doprinose u PEPP;

ix.  informacije o dostupnim podračunima i o pravima štediše PEPP-a iz članka 20. stavka 5.;

x.  informacije o pravu štediše PEPP-a na promjenu pružatelja i o pravu na primanje informacija o usluzi promjene pružatelja iz članka 56.;

xi.  uvjete za promjenu odabrane ulagačke opcije iz članka 44.;

xii.  informacije, ako su dostupne, povezane s rezultatima ulaganja pružatelja PEPP-a u pogledu čimbenika ESG;

xiii.  pravo koje se primjenjuje na ugovor o PEPP-u u slučaju kada ugovorne strane to ne mogu samostalno odabrati ili, u slučaju da ugovorne strane mogu odabrati koje će pravo primjenjivati, pravo čiju primjenu predloži pružatelj PEPP-a;

xiv.  ovisno o slučaju, postoji li rok za odustajanje ili otkazni rok za štedišu PEPP-a;

(d)  u odjeljku pod nazivom „Koji su rizici i što bih mogao dobiti zauzvrat?”, kratak opis profila rizika i dobiti koji obuhvaća sljedeće elemente:

i.  zbirni pokazatelj rizika, dopunjen opisnim objašnjenjem tog pokazatelja, njegovih glavnih ograničenja i opisnim objašnjenjem rizika koji su materijalno relevantni za PEPP, a nisu na primjeren način obuhvaćeni zbirnim pokazateljem rizika;

ii.  moguće najveće gubitke uloženog kapitala, uključujući informacije o sljedećem:

­  može li štediša PEPP-a izgubiti cijeli uloženi kapital, ili

­  snosi li štediša PEPP-a rizik nastanka dodatnih financijskih zaduženja ili obveza;

iii.  odgovarajuće scenarije uspješnosti i pretpostavke na kojima se temelje;

iv.  ako je primjenjivo, uvjete prinosa za štediše PEPP-a ili utvrđene gornje granice prinosa;

v.  izjavu o tome da porezno pravo države članice boravišta štediše PEPP-a može imati utjecaj na samu isplatu;

(e)  u odjeljku pod naslovom „Što se događa ako [naziv pružatelja PEPP-a] nije u mogućnosti izvršiti isplatu?”, kratak opis toga je li povezani gubitak pokriven naknadom za ulagatelja ili sustavom jamstva, a ako je to slučaj, koji je to program, naziv garanta i koji su rizici pokriveni tim sustavom, a koji nisu;

(f)  u odjeljku pod naslovom „Koji su troškovi?”, troškove povezane s ulaganjem u PEPP koji obuhvaćaju izravne i neizravne troškove koje snosi štediša PEPP-a, uključujući jednokratne i ponavljajuće troškove, prikazane s pomoću zbirnih pokazatelja tih troškova te, kako bi se osigurala usporedivost, ukupne agregirane troškove izražene u novčanim jedinicama i postotcima, kako bi se pokazali skupni utjecaji ukupnih troškova na ulaganje.

Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u uključuje jasnu naznaku o tome da pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a pruža informacije kojima se iscrpno prikazuju svi troškovi distribucije koji već nisu uključeni u prethodno specificirane troškove, kako bi se štediši PEPP-a omogućilo razumijevanje ukupnog učinka tih agregiranih troškova na prinos od ulaganja;

(g)  u odjeljku „Koji su posebni zahtjevi u pogledu podračuna koji odgovara [moja država članica boravišta]?”:

i.  u pododjeljku: „Zahtjevi u pogledu faze uplate”:

opis uvjeta za fazu prikupljanja sredstava, kako ih je utvrdila država članica boravišta štediše PEPP-a u skladu s člankom 47.;

ii.  u pododjeljku: „Zahtjevi u pogledu faze isplate”:

opis uvjeta za fazu isplate, kako ih je utvrdila država članica boravišta štediše PEPP-a u skladu s člankom 57.;

(h)  u odjeljku pod naslovom „Kako mogu podnijeti pritužbu?”: informacije o tome kako i kome štediša PEPP-a može podnijeti pritužbu na PEPP ili ponašanje pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a.

4.  Raščlanjivanje informacija koje se zahtijevaju u skladu sa stavkom 3. dopušteno je ako se dokument s ključnim informacijama o PEPP-u pruža u elektroničkom obliku, pri čemu se detaljni dijelovi informacija mogu pružiti preko skočnih prozora ili poveznica na popratne raščlanjene razine. U tom slučaju moguće je ispisati dokument s ključnim informacijama o PEPP-u kao jedinstveni dokument.

5.  Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, EIOPA, nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima i nakon testiranja potrošača i sektorskog testiranja, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:

(a)  pojedinosti o prikazu, uključujući oblik i dužinu dokumenta, te sadržaj svakog elementa informacija iz stavka 3.;

(b)  metodologija na kojoj se temelji prikaz rizika i nagrada kako je navedeno u stavku 3. točki (d) podtočkama i. i iv.;

(c)  metodologija izračuna troškova, uključujući specifikaciju zbirnih pokazatelja, kako je navedeno u stavku 3. točki (f);

(d)  ako se informacije prikazuju u elektroničkom obliku s raščlanjivanjem informacija, koje informacije moraju biti u prvoj razini, a koje se informacije mogu pružiti u dodatnim detaljnijim razinama.

Prilikom izrade nacrta regulatornih tehničkih standarda EIOPA uzima u obzir različite moguće vrste PEPP-ova, dugoročnu prirodu PEPP-a, sposobnosti štediša PEPP-a te značajke PEPP-ova kako bi se štediši PEPP-a omogućilo da odabere među različitim ulagačkim opcijama i drugim opcijama koje pruža PEPP, među ostalim i ako je taj odabir moguće izvršiti u različitim trenutcima ili ga promijeniti u budućnosti.

EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do ... [12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Članak 29.

Promidžbeni materijali

Promidžbeni materijali koji sadržavaju konkretne informacije o PEPP-u ne smiju uključivati nikakve izjave koje su u suprotnosti s informacijama sadržanima u dokumentu s ključnim informacijama o PEPP-u ili koje umanjuju značaj dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u. U promidžbenim materijalima navodi se da je dokument s ključnim informacijama o PEPP-u dostupan i pružaju se informacije o tome kako i gdje ga je moguće dobiti, uključujući internetske stranice pružatelja PEPP-a.

Članak 30.

Revizija dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u

1.  Pružatelj PEPP-a barem jednom godišnje preispituje informacije sadržane u dokumentu s ključnim informacijama o PEPP-u te odmah revidira dokument kada preispitivanje ukazuje da je potrebno izvršiti izmjene. Revidirana verzija odmah se stavlja na raspolaganje.

2.  Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, EIOPA, nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima i nakon testiranja potrošača i sektorskog testiranja, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju uvjeti pod kojima se dokument s ključnim informacijama o PEPP-u preispituje i revidira.

EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do ... [12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Članak 31.

Građanskopravna odgovornost

1.  Pružatelj PEPP-a nema građanskopravnu odgovornost samo na temelju dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u, uključujući bilo koji njegov prijevod, osim ako je on dvosmislen, netočan ili neusklađen s relevantnim dijelovima pravno obvezujućih predugovornih i ugovornih dokumenata ili sa zahtjevima utvrđenima u članku 28.

2.  Štediša PEPP-a koji dokaže gubitak uzrokovan oslanjanjem na dokument s ključnim informacijama o PEPP-u pod uvjetima navedenima u stavku 1. prilikom sklapanja ugovora o PEPP-u za koji je taj dokument s ključnim informacijama o PEPP-u izrađen može tražiti naknadu štete od pružatelja PEPP-a za taj gubitak u skladu s nacionalnim pravom.

3.  Elementi kao što su „gubitak” ili „šteta” iz stavka 2., koji nisu definirani, tumače se i primjenjuju u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom kako je utvrđeno relevantnim pravilima međunarodnog privatnog prava.

4.  Ovim se člankom ne isključuju daljnje tražbine na temelju građanskopravne odgovornosti u skladu s nacionalnim pravom.

5.  Ugovornim klauzulama ne smiju se ograničiti obveze iz ovog članka niti se smije osloboditi od njih.

Članak 32.

Ugovori o PEPP-u koji pokrivaju biometrijske rizike

Ako se dokument s ključnim informacijama o PEPP-u odnosi na ugovor o PEPP-u koji pokriva biometrijske rizike, obveze pružatelja PEPP-a na temelju ovog odjeljka odnose se samo na štedišu PEPP-a.

Članak 33.

Pružanje dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u

1.  Pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a pruža potencijalnim štedišama PEPP-a sve dokumente s ključnim informacijama o PEPP-u sastavljene u skladu s člankom 26. kada ih savjetuje o PEPP-u ili im nudi PEPP na prodaju, i to pravodobno prije nego što ti štediše PEPP-a budu obvezani ikakvim ugovorom o PEPP-u ili ponudom koja se odnosi na taj ugovor o PEPP-u.

2.  Pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a može ispuniti zahtjeve iz stavka 1. dostavljanjem dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u fizičkoj osobi s pisanim ovlaštenjem da donosi odluke o ulaganju u ime štediše PEPP-a u vezi s transakcijama zaključenima u okviru tog pisanog ovlaštenja.

3.  Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, EIOPA, nakon što se prema potrebi savjetovala s drugim europskim nadzornim tijelima, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju uvjeti za ispunjavanje zahtjeva za pružanjem dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u kako je utvrđeno stavkom 1.

EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do ... [12 mjeseci nakon datuma stupanja ove Uredbe na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

ODJELJAK III.

SAVJETI ▌

Članak 34.

Utvrđivanje zahtjeva i potreba te pružanje savjeta

1.  Prije sklapanja ugovora o PEPP-u pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a ▌utvrđuje, na temelju traženih informacija i informacija koje je dobio od potencijalnog štediše PEPP-a, zahtjeve i potrebe potencijalnog štediše PEPP-a koji se odnose na mirovinu, uključujući moguću potrebu za kupnjom proizvoda koji nudi rente, te potencijalnom štediši PEPP-a pruža objektivne informacije o PEPP-u na razumljiv način koji će štediši PEPP-a omogućiti da na temelju tih informacija donese odluku.

Svaki ponuđeni ugovor o PEPP-u mora biti u skladu sa zahtjevima i potrebama štediše PEPP-a koji se odnose na mirovinu, pri čemu se uzimaju u obzir njegova stečena mirovinska prava.

2.  Pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a pruža savjet potencijalnom štediši PEPP-a prije nego što se ugovor o PEPP-u sklopi, pri čemu pruža potencijalnom štediši PEPP-a personaliziranu preporuku u kojoj objašnjava zašto bi određeni PEPP, uključujući određenu ulagačku opciju, ako je primjenjivo, najbolje odgovarao zahtjevima i potrebama štediše PEPP-a.

Pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a pruža potencijalnom štediši PEPP-a personalizirane projekcije mirovinskih primanja za preporučeni proizvod na temelju najranijeg datuma na koji bi faza isplate mogla početi i izjavu o odricanju od odgovornosti u kojoj se navodi da se te projekcije mogu razlikovati od konačnog iznosa ostvarenih primanja u okviru PEPP-a. Ako se projekcije mirovinskih primanja temelje na ekonomskim scenarijima, te informacije također sadržavaju najbolji mogući scenarij i nepovoljan scenarij, uzimajući u obzir specifičnost ugovora o PEPP-u.

3.  Ako se nudi osnovni PEPP, a da se pritom ne nudi barem jamstvo za uloženi kapital, pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a jasno objašnjava da postoje PEPP-ovi s jamstvom za uloženi kapital, razloge za preporuku osnovnog PEPP-a koji se temelji na tehnici smanjenja rizika u skladu s ciljem da se štediši PEPP-a omogući povrat uloženog kapitala te jasno ukazuje na bilo kakve dodatne rizike koje bi takvi PEPP-ovi mogli povlačiti za sobom u usporedbi s osnovnim PEPP-om utemeljenim na kapitalnom jamstvu koji pruža jamstvo za uloženi kapital. Navedeno se objašnjenje sastavlja u pisanom obliku.

4.  Kada pruža savjete, pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a iz članka 23. stavka 1. točke (c) ove Uredbe traži od potencijalnog štediše PEPP-a informacije o znanju i iskustvu te osobe u području ulaganja koje je relevantno za PEPP koji se nudi ili je zatražen i o njezinu financijskom stanju, uključujući sposobnost da podnese gubitke, te njezinim investicijskim ciljevima zajedno s njezinom tolerancijom rizika, kako bi pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a mogao potencijalnom štediši PEPP-a preporučiti PEPP odnosno PEPP-ove koji su za tu osobu prikladni, a posebno koji su u skladu s njezinom tolerancijom rizika i sposobnosti da podnese gubitke.

5.  Odgovornosti pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a nisu umanjene zbog činjenice da se savjet u cijelosti ili djelomično pruža putem automatskog ili poluautomatskog sustava.

6.  Ne dovodeći u pitanje strože primjenjivo sektorsko pravo, pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a▌ osiguravaju i na zahtjev dokazuju nadležnim tijelima da fizičke osobe koje pružaju savjete o PEPP-ovima raspolažu potrebnim znanjem i sposobnostima za ispunjavanje svojih obveza iz ove Uredbe. Države članice objavljuju kriterije koji se trebaju primjenjivati pri ocjeni tog znanja i sposobnosti.

ODJELJAK IV.

INFORMACIJE TIJEKOM TRAJANJA UGOVORA

Članak 35.

Opće odredbe

1.  Pružatelji PEPP-a sastavljaju sažet personalizirani dokument koji se pruža tijekom faze prikupljanja sredstava i koji sadržava ključne informacije za svakog štedišu PEPP-a, uzimajući u obzir specifičnosti nacionalnih mirovinskih sustava i svakog relevantnog prava, među ostalim nacionalnog socijalnog, radnog i poreznog prava (izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a). Naslov tog dokumenta sadržava izraz „izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a”.

2.  Točan datum na koji se odnose informacije iz izvještaja o primanjima u okviru PEPP-a navodi se na jasno vidljivom mjestu.

3.  Informacije sadržane u izvještaju o primanjima u okviru PEPP-a moraju biti točne i ažurirane.

4.  Pružatelj PEPP-a jednom godišnje svakom štediši PEPP-a stavlja na raspolaganje izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a.

5.  Svaka bitna promjena u informacijama iz izvještaja o primanjima u okviru PEPP-a u usporedbi s prethodnim izvještajem jasno se navodi.

6.  Uz izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a, štedišu PEPP-a odmah se obavješćuje tijekom vremena trajanja ugovora o svim promjenama koje se odnose na sljedeće informacije:

(a)  uvjete ugovora koji uključuju opće i posebne uvjete police osiguranja;

(b)  naziv ▌ pružatelja PEPP-a, njegov pravni oblik ili adresu njegova sjedišta i, prema potrebi, podružnice koja je sklopila ugovor;

(c)  informacije o tome kako se u okviru politike ulaganja u obzir uzimaju čimbenici ESG.

Članak 36.

Izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a

1.  Izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a sadržava barem sljedeće ključne informacije za štediše PEPP-a:

(a)  osobne podatke štediše PEPP-a i najraniji datum na koji faza isplate može početi za svaki podračun;

(b)  naziv i adresu za kontakt pružatelja PEPP-a i identifikaciju ugovora o PEPP-u;

(c)  državu članicu u kojoj pružatelj PEPP-a ima odobrenje za rad ili u kojoj je registriran te nazive nadležnih tijela;

(d)  informacije o projekcijama mirovinskih primanja temeljene na datumu iz točke (a) i izjavu o odricanju od odgovornosti u kojoj se navodi da bi se te projekcije mogle razlikovati od konačnog iznosa ostvarenih primanja u okviru PEPP-a. Ako se projekcije mirovinskih primanja temelje na ekonomskim scenarijima, te informacije također sadržavaju najbolji mogući scenarij i nepovoljan scenarij, uzimajući u obzir specifičnost ugovora o PEPP-u;

(e)  informacije o doprinosima koje su štediša PEPP-a ili treća strana uplatili na račun PEPP-a tijekom prethodnih 12 mjeseci;

(f)   specifikaciju izravnih ili neizravnih troškova štediše PEPP-a tijekom prethodnih 12 mjeseci, s naznakom administrativnih troškova, troškova pohrane imovine, troškova povezanih s transakcijama u portfelju i drugih troškova, te procjenom učinka troškova na konačna primanja u okviru PEPP-a; ti troškovi trebaju biti izraženi i novčano i kao postotak doprinosa tijekom prethodnih 12 mjeseci;

(g)  ako je primjenjivo, prirodu i mehanizam jamstva ili tehnika smanjenja rizika iz članka 46.;

(h)  ako je primjenjivo, broj i vrijednost jedinica koje odgovaraju doprinosima štediše PEPP-a tijekom prethodnih 12 mjeseci;

(i)  ukupni iznos na računu PEPP-a štediše PEPP-a na datum izjave iz članka 35.;

(j)  informacije o povijesnom prinosu ulagačke opcije štediše PEPP-a koje obuhvaćaju prinos od najmanje 10 godina ili, ako se PEPP pruža kraće od 10 godina, koje obuhvaćaju sve godine u kojima se PEPP pruža. Informacijama o povijesnom prinosu prilaže se izjava „povijesni prinos nije pokazatelj prinosa u budućnosti”;

(k)  za račune PEPP-a koji imaju više od jednog podračuna, informacije u izvještaju o primanjima u okviru PEPP-a raščlanjuju se za sve postojeće podračune;

(l)  sažete informacije o politici ulaganja u pogledu čimbenika ESG.

2.  EIOPA uz savjetovanje s Europskom središnjom bankom i nadležnim tijelima izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojem utvrđuje pravila za određivanje pretpostavki za projekcije mirovinskih primanja iz stavka 1. točke (d) ovog članka i iz članka 34. stavka 2. Pružatelji PEPP-a primjenjuju ta pravila kako bi, ako je relevantno, utvrdili godišnju stopu nominalnog povrata ulaganja, godišnju stopu inflacije i trend budućih plaća.

EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do ... [12 mjeseci nakon datuma stupanja ove Uredbe na snagu]. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Članak 37.

Dodatne informacije

1.  U izvještaju o primanjima u okviru PEPP-a navodi se gdje se i kako mogu dobiti dodatne informacije, uključujući:

(a)  dodatne praktične informacije o pravima i opcijama štediše PEPP-a, uključujući u pogledu ulaganja, faze isplate, usluge promjene pružatelja i usluge prenosivosti;

(b)  ▌godišnje financijske izvještaje i godišnja izvješća pružatelja PEPP-a koji su javno dostupni;

(c)  pisanu izjavu o načelima politike ulaganja pružatelja PEPP-a koja sadržava barem informacije o metodama mjerenja rizika ulaganja, primijenjenim procedurama upravljanja rizicima te strateškoj raspodjeli imovine s obzirom na vrstu i trajanje obveza u okviru PEPP-a, kao i način na koji se u politici ulaganja uzimaju u obzir čimbenici ESG;

(d)  ako je primjenjivo, informacije o pretpostavkama korištenima za iznose izražene u rentama, posebno s obzirom na stopu rente, vrstu pružatelja PEPP-a i trajanje rente;

(e)  visinu primanja u okviru PEPP-a u slučaju ▌ otkupa prije datuma iz članka 36. stavka 1. točke (a).

2.  Kako bi se osigurala dosljedna primjena članka 36. i ovog članka, EIOPA, nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima i nakon testiranja potrošača i sektorskog testiranja, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju pojedinosti o prikazu informacija iz članka 36. i ovog članka. Kada je riječ o prikazu informacija o povijesnom prinosu kako je navedeno u članku 36. stavku 1. točki (j) uzimaju se u obzir razlike između ulagačkih opcija, posebno ako štediša PEPP-a snosi rizik ulaganja, ako ulagačka opcija ovisi o dobi ili uključuje usklađivanje duracije.

EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do ... [12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

3.  Ne dovodeći u pitanje članak 34. stavak 2. i članak 36. stavak 1. točku (d), kako bi se omogućila usporedba s nacionalnim proizvodima, države članice mogu od pružatelja PEPP-a zahtijevati da štedišama PEPP-a dostave dodatne projekcije mirovinskih primanja ako su dotične države članice utvrdile pravila za određivanje pretpostavki.

Članak 38.

Informacije koje se pružaju štedišama PEPP-a tijekom faze prije umirovljenja i korisnicima PEPP-a tijekom faze isplate

1.  Povrh izvještaja o primanjima u okviru PEPP-a, pružatelji PEPP-a dva mjeseca prije datumâ iz članka 59. stavka 1. točaka (a) i (b) ili na zahtjev štediše PEPP-a svakom štediši PEPP-a pružaju informacije o predstojećem početku faze isplate, mogućim oblicima isplate i mogućnosti da štediša PEPP-a promijeni oblik isplate u skladu s člankom 59. stavkom 1.

2.   Tijekom faze isplate pružatelji PEPP-a korisnicima PEPP-a na godišnjoj osnovi ▌pružaju informacije o primanjima u okviru PEPP-a koja im pripadaju i povezanom obliku isplate.

Ako štediša PEPP-a nastavlja uplaćivati doprinose ili snositi rizik ulaganja tijekom faze isplate, pružatelj PEPP-a nastavlja pružati izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a u kojem se nalaze relevantne informacije.

Članak 39.

▌ Informacije koje se na zahtjev daju štedišama PEPP-a i korisnicima PEPP-a

Pružatelj PEPP-a na zahtjev štediše PEPP-a ili korisnika PEPP-a odnosno njihovih predstavnika pruža dodatne informacije iz članka 37. stavka 1. i dodatne informacije o pretpostavkama korištenima za izradu projekcija iz članka 36. stavka 1. točke (d).

ODJELJAK V.

IZVJEŠĆIVANJE NACIONALNIH TIJELA

Članak 40.

Opće odredbe

1.  Pružatelji PEPP-a svojim nadležnim tijelima dostavljaju informacije koje su potrebne za provedbu nadzora, uz informacije koje se pružaju u skladu s relevantnim sektorskim pravom. Te dodatne informacije obuhvaćaju, ako je primjenjivo, informacije potrebne za izvršavanje sljedećih aktivnosti u okviru postupka nadzornog pregleda:

(a)  procjenu sustava upravljanja koji primjenjuju pružatelji PEPP-a, djelatnosti koje obavljaju, načela vrednovanja koja se primjenjuju za potrebe solventnosti, rizika s kojima se suočavaju i sustava upravljanja rizicima, njihove strukture kapitala, potreba i upravljanja;

(b)  donošenje primjerenih odluka koje proizlaze iz provedbe njihovih nadzornih prava i dužnosti.

2.  Nadležna tijela, uz ovlasti koje su im dodijeljene u skladu s nacionalnim pravom, imaju sljedeće ovlasti:

(a)  utvrditi vrstu, opseg i format informacija iz stavka 1. koje su im pružatelji PEPP-a dužni dostaviti u unaprijed određenim intervalima, prilikom nastanka unaprijed određenih događaja ili tijekom ispitivanja stanja pružatelja PEPP-a;

(b)  ishoditi od pružatelja PEPP-a sve informacije o ugovorima koje pružatelji PEPP-a drže ili o ugovorima koje su sklopili s trećim stranama; i

(c)  zahtijevati informacije od vanjskih stručnjaka, kao što su revizori i aktuari.

3.  Informacije iz stavaka 1. i 2. sadržavaju sljedeće:

(a)  kvalitativne ili kvantitativne elemente, ili bilo koju primjerenu kombinaciju tih elemenata;

(b)  prošle, sadašnje ili buduće elemente, ili bilo koju primjerenu kombinaciju tih elemenata;

(c)  informacije iz unutarnjih ili vanjskih izvora, ili bilo koju primjerenu kombinaciju tih informacija.

4.  Informacije iz stavaka 1. i 2. moraju:

(a)  odražavati prirodu, opseg i složenost poslova dotičnog pružatelja PEPP-a, a posebno rizike svojstvene njegovu poslovanju;

(b)  biti dostupne, potpune u svim važnim aspektima, usporedive i dosljedne tijekom vremena;

(c)  biti relevantne, pouzdane i razumljive.

5.  Pružatelji PEPP-a na godišnjoj razini nadležnim tijelima dostavljaju sljedeće informacije:

(a)  za koje države članice pružatelj PEPP-a nudi podračune;

(b)  broj obavijesti u skladu s člankom 20. stavkom 1. primljenih od štediša PEPP-a koji su promijenili boravište u drugu državu članicu;

(c)  broj zahtjeva za otvaranje podračuna i broj podračuna otvorenih u skladu s člankom 20. stavkom 2.;

(d)  broj zahtjeva štediša PEPP-a za promjenu pružatelja i stvarnih prijenosa izvršenih u skladu s člankom 20. stavkom 5. točkom (a);

(e)  broj zahtjeva štediša PEPP-a za promjenu pružatelja i stvarnih prijenosa izvršenih u skladu s člankom 52. stavkom 3.;

Nadležna tijela te informacije prosljeđuju EIOPA-i.

6.  Pružatelji PEPP-a moraju imati uspostavljene odgovarajuće sustave i strukture za ispunjavanje zahtjeva iz stavaka od 1. do 5. kao i pisanu politiku, koju je odobrilo upravljačko, nadzorno ili administrativno tijelo pružatelja PEPP-a, a kojom se osigurava kontinuirana primjerenost dostavljenih informacija.

7.  Na zahtjev nadležnim tijelima te u svrhu obavljanja dužnosti koje su joj dodijeljene ovom Uredbom EIOPA ima pristup informacijama koje su dostavili pružatelji PEPP-a.

8.  Ako doprinosi PEPP-u i primanja u okviru PEPP-a ispunjavaju uvjete za pogodnosti ili poticaje, pružatelj PEPP-a u skladu s relevantnim nacionalnim pravom dostavlja relevantnom nacionalnom tijelu sve informacije potrebne za pružanje ili povrat tih pogodnosti i poticaja primljenih u vezi s takvim doprinosima i primanjima, ako je primjenjivo.

9.  Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 72. radi dopune ove Uredbe određivanjem dodatnih informacija iz stavaka od 1. do 5. ovog članka kako bi se u primjerenoj mjeri osigurala konvergencija nadzornog izvješćivanja.

EIOPA nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima i nadležnim tijelima te nakon sektorskog testiranja izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda o formatu nadzornog izvješćivanja.

EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do ... [12 mjeseci nakon datuma stupanja ove Uredbe na snagu].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz drugog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

POGLAVLJE V.

FAZA PRIKUPLJANJA SREDSTAVA

ODJELJAK I.

PRAVILA ULAGANJA ZA PRUŽATELJE PEPP-a

Članak 41.

Pravila ulaganja

1.  Pružatelji PEPP-a ulažu imovinu koja se odnosi na PEPP u skladu s načelom razboritosti, a posebno u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)  imovina se ulaže u najboljem dugoročnom interesu štediša PEPP-a u cjelini. U slučaju mogućeg sukoba interesa, pružatelj PEPP-a ili subjekt koji upravlja njegovim portfeljem osigurava da se ulaže isključivo u interesu štediša PEPP-a;

(b)  u skladu s načelom razboritosti, pružatelji PEPP-a uzimaju u obzir mogući dugoročni utjecaj odluka o ulaganju na čimbenike ESG.

(c)  imovina se ulaže na način kojim se osiguravaju sigurnost, kvaliteta, likvidnost i profitabilnost portfelja kao cjeline;

(d)  imovina se većinom ulaže na uređena tržišta. Ulaganja u imovinu koja nije uvrštena za trgovanje na uređenom financijskom tržištu zadržavaju se na razboritim razinama;

(e)  ulaganje u izvedene financijske instrumente moguće je u mjeri u kojoj takvi instrumenti doprinose smanjenju rizika ulaganja ili olakšavaju učinkovito upravljanje portfeljem. Ti instrumenti vrednuju se po načelu razboritosti, uzimajući u obzir temeljnu imovinu, i uključuju se u vrednovanje imovine pružatelja PEPP-a. Pružatelji PEPP-a izbjegavaju i prekomjernu izloženost riziku povezanu sa samo jednom drugom ugovornom stranom i drugim poslovima s izvedenicama;

(f)  imovina se pravilno diversificira tako da se izbjegne pretjerano oslanjanje na pojedinu imovinu, izdavatelja ili grupu poduzeća i akumuliranje rizika u portfelju kao cjelini. Ulaganja u imovinu koju izdaje isti izdavatelj ili izdavatelji koji pripadaju istoj grupi ne smiju pružatelja PEPP-a izlagati prekomjernom koncentracijskom riziku;

(g)  imovina se ne ulaže u nekooperativne jurisdikcije u porezne svrhe koje su utvrđene u primjenjivim zaključcima Vijeća o popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, niti u visokorizične treće zemlje sa strateškim nedostatcima utvrđene u primjenjivoj delegiranoj uredbi Komisije donesenoj na temelju članka 9. Direktive (EU) 2015/849;

(h)  pružatelj PEPP-a ne izlaže sebe ni imovinu koja se odnosi na PEPP rizicima koji proizlaze iz prekomjerne financijske poluge i prekomjerne promjene dospijeća.

2.  Pravila iz stavka 1. točaka od (a) do (h) primjenjuju se samo u mjeri u kojoj ne postoji stroža odredba u relevantnom sektorskom pravu primjenjiva na pružatelja PEPP-a.

ODJELJAK II.

ULAGAČKE OPCIJE ZA ŠTEDIŠE PEPP-a

Članak 42.

Opće odredbe

1.  Pružatelji PEPP-a mogu štedišama PEPP-a ponuditi do šest ulagačkih opcija.

2.  Ulagačke opcije uključuju osnovni PEPP, a mogu uključivati i alternativne ulagačke opcije.

3.  Sve ulagačke opcije izrađuju pružatelji PEPP-a na temelju jamstva ili tehnike smanjenja rizika kojima se osigurava dovoljna zaštita štedišama PEPP-a.

4.  Pružanje jamstva podliježe relevantnom sektorskom pravu koje se primjenjuje na pružatelja PEPP-a.

5.  Pružatelji PEPP-a iz članka 6. stavka 1. točaka (c), (d), (e) i (f) mogu ponuditi PEPP s jamstvom samo u suradnji s kreditnim institucijama ili društvima za osiguranje koji mogu pružiti takva jamstva u skladu sa sektorskim pravom koje se na njih primjenjuje. Te institucije ili društva snose isključivu odgovornost za jamstvo.

Članak 43.

Odabir ulagačke opcije štediše PEPP-a

Nakon što primi relevantne informacije i savjete, štediša PEPP-a pri sklapanju ugovora o PEPP-u odabire jednu ulagačku opciju.

Članak 44.

Uvjeti za izmjenu odabrane ulagačke opcije

1.  Ako pružatelj PEPP-a pruža alternativne ulagačke opcije, štediša PEPP-a tijekom prikupljanja sredstava u PEPP-u može odabrati drugu ulagačku opciju nakon najmanje pet godina od sklapanja ugovora o PEPP-u te, u slučaju naknadnih promjena, nakon pet godina od posljednje promjene ulagačke opcije. Pružatelj PEPP-a može dopustiti štediši PEPP-a da češće mijenja odabranu ulagačku opciju.

2.  Promjena ulagačke opcije besplatna je za štedišu PEPP-a.

Članak 45.

Osnovni PEPP

1.  Osnovni PEPP mora biti siguran proizvod koji predstavlja standardnu ulagačku opciju. Izrađuju ga pružatelji PEPP-a na osnovi jamstva za uloženi kapital koje dospijeva na početku faze isplate i tijekom faze isplate, ako je primjenjivo, ili tehnike smanjenja rizika koja je u skladu s ciljem da se štediši PEPP-a omogući povrat uloženog kapitala.

2.  Troškovi i naknade za osnovni PEPP ne premašuju 1 % akumuliranog kapitala godišnje.

3.  Kako bi se osigurali jednaki uvjeti među različitim pružateljima PEPP-a i različitim vrstama PEPP-ova, EIOPA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojima se utvrđuju vrste troškova i naknada iz stavka 2., nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima, ako je to primjenjivo.

Pri izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda EIOPA uzima u obzir različite moguće vrste PEPP-ova, dugoročnu mirovinsku prirodu PEPP-a i različite moguće značajke PEPP-ova, a posebno isplate u obliku dugoročnih renti ili godišnjih slobodnih povlačenja sredstava barem do dobi koja odgovara prosječnom očekivanom životnom vijeku štediše PEPP-a. EIOPA isto tako ocjenjuje specifičnu prirodu kapitalne zaštite s posebnim naglaskom na kapitalnom jamstvu. EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do ... [12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

4.  Komisija svake dvije godine od datuma početka primjene ove Uredbe, nakon savjetovanja s EIOPA-om i, ako je to primjenjivo, drugim europskim nadzornim tijelima, preispituje primjerenost postotne vrijednosti iz stavka 2. Komisija posebno uzima u obzir stvarnu razinu troškova i naknada i promjene stvarne razine troškova i naknada kao i učinak na dostupnost PEPP-ova.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 72. radi izmjene postotne vrijednosti iz stavka 2. ovog članka u svjetlu provedenih preispitivanja, kako bi se omogućio odgovarajući pristup tržištu za pružatelje PEPP-a.

Članak 46.

Tehnike smanjenja rizika

1.  Korištenjem tehnike smanjenja rizika osigurava se da strategija ulaganja za PEPP bude tako osmišljena da stvara stabilan i prikladan individualni budući mirovinski prihod od PEPP-a i da se njome osigura pravedan tretman svih generacija štediša PEPP-a.

Sve tehnike smanjenja rizika, bez obzira na to primjenjuju li se u sklopu osnovnog PEPP-a ili za alternativne ulagačke opcije, moraju biti pouzdane, otporne i u skladu s profilom rizika odgovarajuće ulagačke opcije.

2.  Primjenjive tehnike smanjenja rizika mogu, među ostalim, uključivati odredbe za:

(a)  postupno prilagođavanje raspodjele ulaganja radi smanjenja financijskih rizika ulaganja za dobne skupine ulagača koje odgovaraju preostalom trajanju (životni ciklus);

(b)  uspostavu pričuva iz doprinosa ili povrata na ulaganje, koje se na pošten i transparentan način dodjeljuju štedišama PEPP-a kako bi se smanjili gubitci pri ulaganju; ili

(c)  upotrebu odgovarajućih jamstava za zaštitu od gubitaka pri ulaganju.

3.  Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, EIOPA, nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima i nakon sektorskog testiranja, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju minimalni kriteriji koje tehnike smanjenja rizika moraju ispunjavati, uzimajući u obzir različite vrste PEPP-ova i njihove posebne značajke, te različite vrste pružatelja PEPP-a i razlike između njihovih bonitetnih pravila.

EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do ... [12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

ODJELJAK III.

OSTALI ASPEKTI FAZE PRIKUPLJANJA SREDSTAVA

Članak 47.

Uvjeti povezani s fazom prikupljanja sredstava

1.  Uvjete povezane s fazom prikupljanja sredstava za nacionalne podračune utvrđuju države članice, osim u slučaju da su utvrđeni ovom Uredbom.

2.  Ti uvjeti mogu uključivati osobito dobna ograničenja za početak faze prikupljanja sredstava, najkraće trajanje faze prikupljanja sredstava, najveći i najmanji iznos doprinosa i njihov kontinuitet .

POGLAVLJE VI.

ZAŠTITA ULAGATELJA

Članak 48.

Depozitar

1.  Pružatelji PEPP-a iz članka 6. stavka 1. točaka (c), (e) i (f) ▌imenuju jednog ili više depozitara za pohranu imovine u vezi s poslovima pružanja PEPP-a i nadzorne dužnosti.

2.  Za imenovanje depozitara, izvršavanje njegovih zadaća u vezi s pohranom imovine i odgovornosti depozitara te za nadzorne dužnosti depozitara, poglavlje IV. Direktive 2009/65/EZ primjenjuje se na odgovarajući način.

Članak 49.

Pokriće biometrijskih rizika

1.  Pružatelji PEPP-a mogu ponuditi PEPP-ove s opcijom pokrića biometrijskih rizika.

2.  Pokriće biometrijskih rizika podliježe relevantnom sektorskom pravu koje se primjenjuje na pružatelja PEPP-a. Pokriće biometrijskih rizika može se razlikovati od jednog podračuna do drugog.

3.  Pružatelji PEPP-a iz članka 6. stavka 1. točaka (a), (c), (d), (e) i (f) mogu nuditi PEPP-ove s opcijom koja osigurava pokriće biometrijskih rizika. U tom se slučaju pokriće odobrava samo u suradnji s društvima za osiguranje koja mogu pokrivati te rizike u skladu sa sektorskim pravom koje se na njih primjenjuje. Društvo za osiguranje u potpunosti je odgovorno za pokriće biometrijskih rizika.

Članak 50.

Pritužbe

1.  Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a uspostavljaju i primjenjuju odgovarajuće i učinkovite postupke ▌ za rješavanje pritužbi klijenata PEPP-a u pogledu njihovih prava i obveza na temelju ove Uredbe.

2.  Ti se postupci primjenjuju u svakoj državi članici u kojoj pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a nudi svoje usluge, a dostupni su na službenom jeziku predmetne države članice koji je odabrao klijent PEPP-a ili na drugom jeziku ako su se tako dogovorili pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a i klijent PEPP-a.

3.  Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a ulažu sve moguće napore kako bi odgovorili na pritužbe klijenata PEPP-a, elektronički ili na drugom trajnom mediju u skladu s člankom 24. Odgovor se odnosi na sve navedene primjedbe te se pruža u odgovarajućem roku, a najkasnije u roku od 15 radnih dana od primitka pritužbe. U iznimnim situacijama, ako se odgovor ne može dati u roku od 15 radnih dana zbog razloga koji su izvan kontrole pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a, zahtijeva se slanje privremenog odgovora u kojem se jasno navode razlozi kašnjenja odgovora na pritužbu i rok do kojeg će klijent PEPP-a primiti konačan odgovor. U svakom slučaju, rok za primitak konačnog odgovora ne smije prijeći 35 radnih dana.

4.  Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a obavješćuju klijenta PEPP-a o najmanje jednom tijelu za alternativno rješavanje sporova koje je nadležno za sporove o pravima i obvezama klijenata PEPP-a na temelju ove Uredbe.

5.  Informacije o postupcima iz stavka 1. navode se na jasan, sveobuhvatan i lako dostupan način na internetskim stranicama pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a, u podružnici i u općim uvjetima ugovora između pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a i klijenta PEPP-a. Navodi se i način dobivanja dodatnih informacija o predmetnom tijelu za alternativno rješavanje sporova i uvjetima njegova korištenja.

6.  Nadležna tijela uspostavljaju postupke koji klijentima PEPP-a i drugim zainteresiranim stranama, uključujući udruženja potrošača, omogućuje podnošenje pritužbi nadležnim tijelima u vezi s navodnim kršenjima ove Uredbe od strane pružatelja PEPP-a i distributera PEPP-a. U svakom slučaju, podnositelji pritužbi moraju dobiti odgovor.

7.  U slučajevima koji se odnose na više od jedne države članice podnositelj pritužbe može izabrati podnošenje pritužbe preko nadležnih tijela svoje države članice boravišta, bez obzira na to gdje je došlo do kršenja.

Članak 51.

Izvansudsko rješavanje sporova

1.  U skladu s Direktivom 2013/11/EU Europskog parlamenta i Vijeća(22) uspostavlja se primjeren, neovisan, nepristran, transparentan i učinkovit postupak alternativnog rješavanja sporova za rješavanje sporova o pravima i obvezama na temelju ove Uredbe između klijenata PEPP-a i pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a, pri čemu se prema potrebi koriste postojeća nadležna tijela. Ti postupci alternativnog rješavanja sporova primjenjuju se na pružatelje PEPP-a ili distributere PEPP-a protiv kojih su predmetni postupci pokrenuti, a na njih se učinkovito proširuje i nadležnost odgovarajućeg tijela za alternativno rješavanje sporova.

2.  Tijela iz stavka 1. učinkovito surađuju s ciljem rješavanja prekograničnih sporova o pravima i obvezama na temelju ove Uredbe.

POGLAVLJE VII.

PROMJENA PRUŽATELJA PEPP-a

Članak 52.

Pružanje usluge promjene pružatelja

1.  Pružatelji PEPP-a omogućuju uslugu promjene pružatelja kojom se na zahtjev štediše PEPP-a prenose pripadajući iznosi ili, ako je primjenjivo, imovina in specie u skladu sa stavkom 4., s računa PEPP-a kod pružatelja PEPP-a prenositelja na novi račun PEPP-a s istim podračunima otvoren kod pružatelja PEPP-a primatelja, uz zatvaranje prethodnog računa PEPP-a.

Pri korištenju usluge promjene pružatelja pružatelj PEPP-a prenositelj prenosi sve informacije povezane sa svim podračunima prethodnog računa PEPP-a, uključujući zahtjeve u vezi s izvješćivanjem, pružatelju PEPP-a primatelju. Pružatelj PEPP-a primatelj registrira te informacije u odgovarajućim podračunima.

Štediša PEPP-a može zatražiti promjenu na pružatelja PEPP-a s poslovnim nastanom u istoj državi članici (domaća promjena pružatelja) ili u drugoj državi članici (prekogranična promjena pružatelja). Štediša PEPP-a svoje pravo na promjenu pružatelja može ostvariti tijekom faze prikupljanja sredstava i faze isplate PEPP-a.

2.  Neovisno o stavku 1., tijekom faze isplate pružatelji PEPP-a nisu obvezni pružiti uslugu promjene pružatelja za PEPP-ove ako štediše PEPP-a primaju isplate u obliku doživotnih renti.

3.  Štediša PEPP-a može promijeniti pružatelja PEPP-a nakon najmanje pet godina od sklapanja ugovora o PEPP-u, a u slučaju naknadne promjene, nakon pet godina od posljednje promjene, ne dovodeći u pitanje članak 20. stavak 5. točku (a). Pružatelj PEPP-a može dopustiti štediši PEPP-a da češće mijenja pružatelje PEPP-a.

4.  Ako se promjena odvija između pružatelja PEPP-a koji se bave upravljanjem pojedinačnim portfeljima štediša PEPP-a, štediše PEPP-a mogu odlučiti prenijeti imovinu in specie ili pripadajuće iznose. U svim ostalim slučajevima dopušta se samo prijenos pripadajućih iznosa.

Pisana suglasnost pružatelja PEPP-a primatelja zahtijeva se ako štediša PEPP-a zatraži prijenos imovine in specie.

Članak 53.

Usluga promjene pružatelja

1.  Na zahtjev štediše PEPP-a, nakon što je štediša PEPP-a donio informiranu odluku na temelju informacija koje je dobio od pružatelja PEPP-a, kako je utvrđeno u članku 56., pružatelj PEPP-a primatelj pokreće uslugu promjene pružatelja. ▌

2.  Zahtjev štediše PEPP-a ▌sastavlja se na službenom jeziku države članice u kojoj se pokreće usluga promjene pružatelja ili na bilo kojem drugom jeziku koji su ugovorne strane dogovorile. Štediša PEPP-a u zahtjevu mora:

(a)  dati svoj izričit pristanak pružatelju PEPP-a prenositelju za izvršavanje svih zadaća iz stavka 4. i dati svoj izričit pristanak pružatelju PEPP-a primatelju za izvršavanje svih zadaća iz stavka 5.;

(b)   u dogovoru s pružateljem PEPP-a primateljem odrediti datum od kojeg se plaćanja vrše na račun PEPP-a otvoren kod pružatelja PEPP-a primatelja.

Taj je datum najmanje dva tjedna nakon datuma na koji je pružatelj PEPP-a primatelj zaprimio dokumente koje je proslijedio pružatelj PEPP-a prenositelj u skladu sa stavkom 4.

Države članice mogu zahtijevati da zahtjev štediše PEPP-a bude u pisanom obliku te da se primjerak prihvaćenog zahtjeva dostavi štediši PEPP-a.

3.  Pružatelj PEPP-a primatelj zahtijeva od pružatelja PEPP-a prenositelja izvršavanje zadaća kako su navedene u stavku 4. u roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva iz stavka 2.

4.  Nakon primitka zahtjeva pružatelja PEPP-a primatelja pružatelj PEPP-a prenositelj▌:

(a)  u roku od pet radnih dana štediši PEPP-a i pružatelju PEPP-a primatelju šalje izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a za razdoblje od datuma posljednjeg sastavljanja izvještaja o primanjima u okviru PEPP-a do datuma zahtjeva;

(b)  u roku od pet radnih dana pružatelju PEPP-a primatelju šalje popis postojeće imovine koja se prenosi u slučaju prijenosa imovine in specie kako je navedeno u članku 52. stavku 4.;

(c)  prestaje prihvaćati uplate na predmetni račun PEPP-a s učinkom od datuma koji je štediša PEPP-a naveo u zahtjevu iz stavka 2. točke (b);

(d)  prenosi pripadajuće iznose, ili, ako je primjenjivo, imovinu in specie u skladu s člankom 52. stavkom 4., s računa PEPP-a na novi račun PEPP-a koji je otvoren kod pružatelja PEPP-a primatelja na datum koji je štediša PEPP-a naveo u zahtjevu;

(e)  zatvara račun PEPP-a na datum koji je naveo štediša PEPP-a ako štediša PEPP-a ▌nema nepodmirenih obveza. Pružatelj PEPP-a prenositelj odmah obavješćuje štedišu PEPP-a kada zbog tih nepodmirenih obveza nije moguće zatvoriti račun štediše PEPP-a.

5.  Pružatelj PEPP-a primatelj, kako ▌je predviđeno u zahtjevu i u mjeri u kojoj informacije koje je dostavio pružatelj PEPP-a prenositelj ili štediša PEPP-a omogućuju pružatelju PEPP-a primatelju da to učini, obavlja sve potrebne pripremne radnje za prihvaćanje uplata te ih prihvaća s učinkom od datuma koji je štediša PEPP-a naveo u zahtjevu.

Članak 54.

Naknade i pristojbe povezane s uslugom promjene pružatelja

1.  Štedišama PEPP-a omogućen je besplatan pristup njihovim osobnim informacijama kojima raspolažu pružatelj PEPP-a prenositelj ili pružatelj PEPP-a primatelj.

2.  Pružatelj PEPP-a prenositelj dostavlja informacije koje je zatražio pružatelj PEPP-a primatelj u skladu s člankom 53. stavkom 4. točkom (a) bez naplate troškova štediši PEPP-a ili pružatelju PEPP-a primatelju.

3.  Ukupan iznos naknada i pristojbi koje pružatelj PEPP-a prenositelj može naplatiti štediši PEPP-a za zatvaranje računa PEPP-a ograničen je na stvarne administrativne troškove pružatelja PEPP-a i ne premašuje 0,5 % pripadajućih iznosa ili novčane vrijednosti imovine in specie koji se prenose pružatelju PEPP-a primatelju.

Države članice mogu odrediti niži postotak naknada i pristojbi od onih u prvom podstavku te različit postotak kada pružatelj PEPP-a omogućuje štedišama PEPP-a da češće mijenjaju pružatelja PEPP-a, kako je navedeno u članku 52. stavku 3.

Pružatelj PEPP-a prenositelj ne naplaćuje dodatne naknade ili pristojbe pružatelju PEPP-a primatelju.

4.  ▌Pružatelj PEPP-a primatelj može naplatiti samo stvarne administrativne i transakcijske troškove usluge promjene pružatelja.

Članak 55.

Zaštita štediša PEPP-a od financijskog gubitka

1.  Pružatelj PEPP-a koji je uključen u postupak promjene pružatelja bez odgode nadoknađuje sve financijske gubitke, uključujući naknade, pristojbe i kamate, koje pretrpi štediša PEPP-a, a koji su izravna posljedica nepoštovanja obveza iz članka 53. od strane tog pružatelja PEPP-a.

2.  Odgovornost na temelju stavka 1. ne primjenjuje se u slučajevima iznimnih i nepredvidivih okolnosti na koje pružatelj PEPP-a koji se poziva na te okolnosti nije mogao utjecati, a čije se posljedice ne bi mogle izbjeći neovisno o uloženom trudu ili ako je pružatelj PEPP-a obvezan drugim pravnim obvezama predviđenima pravom Unije ili nacionalnim pravom.

3.  Odgovornost na temelju stavka 1. utvrđuje se u skladu s pravnim zahtjevima primjenjivima na nacionalnoj razini.

4.  Štediša PEPP-a snosi ▌sav rizik financijskog gubitka povezan s otkupom imovine in specie na računu PEPP-a za potrebe njezina prijenosa od pružatelja PEPP-a prenositelja pružatelju PEPP-a primatelju kako je navedeno u članku 52. stavku 4.

5.  Pružatelj PEPP-a prenositelj nije obvezan osigurati kapitalnu zaštitu ili pružiti jamstvo u trenutku promjene pružatelja.

Članak 56.

Informacije o usluzi promjene pružatelja

1.  Pružatelji PEPP-a štedišama PEPP-a pružaju sljedeće informacije o usluzi promjene pružatelja kako bi se štediši PEPP-a omogućilo da donese informiranu odluku:

(a)  uloge pružatelja PEPP-a prenositelja i primatelja u svakom koraku postupka promjene pružatelja, kako je navedeno u članku 53.;

(b)  vremenski okvir za izvršenje pojedinačnih koraka;

(c)  naknade i pristojbe naplaćene za postupak promjene pružatelja;

(d)   moguće posljedice promjene pružatelja, posebno za kapitalnu zaštitu ili jamstvo, i druge informacije koje se odnose na uslugu promjene pružatelja;

(e)  informacije o mogućnosti prijenosa imovine in specie, ako je primjenjivo.

Pružatelj PEPP-a primatelj mora ispuniti zahtjeve iz poglavlja IV.

Pružatelj PEPP-a primatelj, prema potrebi, obavješćuje štedišu PEPP-a o postojanju bilo kakvog sustava jamstva, uključujući sustav osiguranja depozita, sustav za zaštitu ulagatelja ili sustav jamstva u osiguranju, koji pokrivaju tog štedišu PEPP-a.

2.  Informacije iz stavka 1. ovog članka dostupne su na internetskim stranicama pružatelja PEPP-a. One se također na zahtjev dostavljaju štedišama PEPP-a u skladu sa zahtjevima iz članka 24.

POGLAVLJE VIII.

FAZA ISPLATE

Članak 57.

Uvjeti povezani s fazom isplate

1.   Uvjete povezane s fazom isplate i isplatama za nacionalne podračune utvrđuju države članice, osim u slučaju da su utvrđeni ovom Uredbom.

2.  Ti uvjeti mogu osobito uključivati utvrđivanje minimalne dobi za početak faze isplate, najduljeg razdoblja prije navršene dobi za umirovljenje za pristupanje ▌PEPP-u te uvjete za otkup prije minimalne dobi za početak faze isplate, posebno u slučaju osobitih teškoća.

Članak 58.

Oblici isplate

1.  Pružatelji PEPP-a omogućuju štedišama PEPP-a jedan ili više sljedećih oblika isplate:

(a)  renta;

(b)  jednokratna isplata;

(c)  slobodno povlačenje sredstava;

(d)  kombinacija navedenih oblika.

2.  Štediše PEPP-a odabiru oblik isplate za fazu isplate u trenutku sklapanja ugovora o PEPP-u te kada zatraže otvaranje novog podračuna. Oblik isplate može se razlikovati od jednog podračuna do drugog.

3.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1. ovog članka ni članak 57. ili 59., države članice mogu donijeti mjere kojima daju prednost određenim oblicima isplate. Takve mjere mogu uključivati kvantitativna ograničenja na jednokratne isplate kako bi se dodatno potaknuli drugi oblici isplate iz stavka 1. ovog članka. Takva kvantitativna ograničenja primjenjuju se samo na isplate koje se odnose na kapital akumuliran u podračunima PEPP-a koji su povezani s državama članicama čije nacionalno pravo predviđa kvantitativna ograničenja na jednokratne isplate.

4.  Države članice mogu utvrditi uvjete pod kojima im se vraćaju odobrene povlastice i poticaji.

Članak 59.

Promjene oblika isplate

1.  Ako pružatelj PEPP-a pruža različite oblike isplate, štediši PEPP-a dopušteno je mijenjati oblik isplate svakog otvorenog podračuna:

(a)  godinu dana prije početka faze isplate;

(b)  na početku faze isplate;

(c)  u trenutku promjene pružatelja.

Promjena oblika isplate besplatna je za štedišu PEPP-a.

2.  Po primitku zahtjeva štediše PEPP-a za promjenu oblika isplate, pružatelj PEPP-a pruža štediši PEPP-a informacije u jasnom i razumljivom obliku o financijskim posljedicama takve promjene za štedišu PEPP-a ili korisnika PEPP-a, posebno u pogledu bilo kakvog utjecaja na nacionalne poticaje koji bi mogli biti primjenjivi na postojeće podračune PEPP-a štediše PEPP-a.

Članak 60.

Planiranje mirovine i savjeti o isplatama

1.  Za osnovni PEPP, pružatelj PEPP-a na početku faze isplate nudi štediši PEPP-a osobno mirovinsko planiranje o održivom korištenju kapitala akumuliranog u podračunima PEPP-a, uzimajući u obzir barem:

(a)  vrijednost kapitala akumuliranog u podračunima PEPP-a;

(b)  ukupni iznos drugih stečenih mirovinskih prava; i

(c)  dugoročne zahtjeve i potrebe štediše PEPP-a koji se odnose na mirovinu.

2.  Planiranje mirovine iz stavka 1. uključuje osobnu preporuku štediši PEPP-a o njegovom optimalnom obliku isplate, osim ako se pruža samo jedan oblik isplate. Ako jednokratna isplata nije u skladu s potrebama štediše PEPP-a koje se odnose na mirovinu, uz savjet se prilaže i upozorenje o tome.

POGLAVLJE IX.

NADZOR

Članak 61.

Nadzor koji provode nadležna tijela i praćenje koje provodi EIOPA

1.  Nadležna tijela pružatelja PEPP-a kontinuirano i u skladu s relevantnim sektorskim nadzornim sustavom i standardima nadziru usklađenost s ovom Uredbom. Odgovorna su i za nadzor usklađenosti s obvezama utvrđenima u pravilima ili dokumentima o osnivanju pružatelja PEPP-a te primjerenosti njegovih postupaka i organizacije s obzirom na zadaće koje treba ispuniti pri pružanju PEPP-a.

2.  EIOPA i nadležna tijela prate pružene ili distribuirane osobne mirovinske proizvode kako bi provjerili da se takvi proizvodi označavaju kao „PEPP” ili da se sugerira da su takvi proizvodi PEPP-ovi samo ako su registrirani u skladu s ovom Uredbom.

Članak 62.

Ovlasti nadležnih tijela

Svaka država članica osigurava da nadležna tijela imaju sve nadzorne i istražne ovlasti potrebne za obavljanje svojih funkcija u skladu s ovom Uredbom.

Članak 63.

Intervencijske ovlasti nadležnih tijela u pogledu proizvoda

1.  Nadležna tijela mogu zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište ili distribuciju PEPP-a u svojoj državi članici ili iz nje pod sljedećim uvjetima:

(a)  nadležna tijela smatraju da postoje opravdani razlozi za sumnju da je PEPP izvor znatnih ili opetovanih zabrinutosti u pogledu zaštite štediše ili da predstavlja rizik urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava u barem jednoj državi članici;

(b)  ta je mjera proporcionalna ako se uzme u obzir priroda utvrđenih rizika, razina upućenosti dotičnih štediša PEPP-a i vjerojatan utjecaj te mjere na štediše PEPP-a koji su sklopili ugovor o PEPP-u;

(c)  nadležna tijela uredno su provela savjetovanja s nadležnim tijelima u drugim državama članicama na koje bi ta mjera mogla imati znatan utjecaj; i

(d)  ta mjera nema diskriminirajući učinak na usluge ili aktivnosti koje su pružene iz druge države članice.

U slučaju kada su uvjeti utvrđeni u prvom podstavku ispunjeni, nadležna tijela mogu nametnuti zabranu ili ograničenje kao mjeru opreza prije nego što se PEPP stavi na tržište ili distribuira štedišama PEPP-a. Zabrana ili ograničenje može se primijeniti u okolnostima, ili biti podložno iznimkama, koje određuju nadležna tijela.

2.  Nadležna tijela ne izriču zabranu ili ograničenje na temelju ovog članka osim ako su, najmanje mjesec dana prije nego što mjera treba stupiti na snagu, pisanim ili nekim drugim putem dogovorenim između tijela obavijestila sva uključena nadležna tijela i EIOPA-u o pojedinostima o:

(a)  PEPP-u na koji se predložena mjera odnosi;

(b)  preciznoj vrsti predložene zabrane ili ograničenja i kada se planira stupanje na snagu; i

(c)  dokazima na kojima temelje svoju odluku i na osnovi kojih opravdano smatraju da je ispunjen svaki od uvjeta iz stavka 1.

3.  U iznimnim slučajevima ako nadležna tijela smatraju da je potrebno poduzeti hitne mjere prema ovom članku radi sprečavanja štete koja proizlazi iz PEPP-a, nadležna tijela mogu poduzeti mjere na privremenoj osnovi izdajući pisanu obavijest najmanje 24 sata prije nego što mjera treba stupiti na snagu svim drugim nadležnim tijelima i EIOPA-i pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti iz ovog članka i da je uz to jasno utvrđeno da razdoblje za izdavanje obavijesti od jednog mjeseca ne bi bilo adekvatno za rješavanje dotične zabrinutosti ili prijetnje. Nadležna tijela ne smiju poduzimati mjere na privremenoj osnovi dulje od tri mjeseca.

4.  Nadležna tijela na svojim internetskim stranicama objavljuju obavijest o svakoj odluci o nametanju zabrane ili ograničenja iz stavka 1. U obavijesti se navode pojedinosti o zabrani ili ograničenju, roku od objavljivanja obavijesti nakon kojeg će mjere stupiti na snagu i dokazi po kojima je ispunjen svaki od uvjeta iz stavka 1. Zabrana ili ograničenje primjenjuje se samo na djelovanje poduzeto nakon objavljivanja obavijesti.

5.  Nadležna tijela povlače zabranu ili ograničenje ako uvjeti iz stavka 1. više nisu primjenjivi.

Članak 64.

Olakšavanje i koordinacija

1.  EIOPA ima ulogu olakšavanja i koordiniranja u vezi s mjerom koju poduzimaju nadležna tijela prema članku 63. EIOPA posebno osigurava da su mjere koje poduzima nadležno tijelo opravdane i proporcionalne te, prema potrebi, da su nadležna tijela pri njihovu donošenju imala dosljedan pristup.

2.  Nakon primanja obavijesti prema članku 63. o bilo kakvoj zabrani ili ograničenju koje se treba izreći prema tom članku, EIOPA donosi mišljenje o tome smatra li zabranu ili ograničenje opravdanima i proporcionalnima. Ako EIOPA smatra da je radi suočavanja s rizikom potrebno da druga nadležna tijela poduzmu mjeru, to navodi u mišljenju. Mišljenje se objavljuje na internetskim stranicama EIOPA-e.

3.  Ako nadležno tijelo predloži poduzimanje mjere ili poduzme mjeru koja nije u skladu s mišljenjem koje je donijela EIOPA prema stavku 2., ili ako odbije poduzeti mjeru protivno tom mišljenju, ono odmah na svojim internetskim stranicama objavljuje obavijest u kojoj se iscrpno objašnjavaju razlozi takvog postupanja.

Članak 65.

Intervencijske ovlasti EIOPA-e u pogledu proizvoda

1.  U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010, EIOPA prati tržište za PEPP-ove koji se stavljaju na tržište, distribuiraju ili prodaju u Uniji.

2.  U skladu s člankom 9. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1094/2010, ako su ispunjeni uvjeti iz stavaka 3. i 4. ovog članka, EIOPA može privremeno u Uniji zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju određenih PEPP-ova ili PEPP-ova s određenim posebnim značajkama.

Zabrana ili ograničenje može se primijeniti u okolnostima ili biti podložno iznimkama, koje određuje EIOPA.

3.  EIOPA donosi odluku u skladu sa stavkom 2. ovog članka nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima, prema potrebi, te samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)  predloženom mjerom odgovara se na značajan rizik u vezi sa zaštitom štediša PEPP-a, uključujući u pogledu dugoročne mirovinske prirode proizvoda, ili na prijetnju urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava Unije;

(b)  ta se prijetnja ne rješava regulatornim zahtjevima u okviru prava Unije primjenjivima na PEPP-ove;

(c)  nadležno tijelo ili nadležna tijela nisu poduzeli mjere za rješavanje prijetnje ili mjere koje su poduzete ne rješavaju prijetnju na prikladan način.

Ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u prvom podstavku, EIOPA može nametnuti zabranu ili ograničenje iz stavka 2. kao mjeru opreza prije nego što se PEPP stavi na tržište, distribuira ili proda klijentima PEPP-a.

4.  Kada se poduzimaju mjere prema ovom članku, EIOPA osigurava da mjera:

(a)  nema štetan učinak na učinkovitost financijskih tržišta ili na štediše PEPP-a koji je neproporcionalan koristima mjere; ili

(b)  ne stvara rizik regulatorne arbitraže.

Ako su nadležno tijelo ili nadležna tijela poduzeli mjeru prema članku 63., EIOPA može poduzeti bilo koju od mjera iz stavka 2. ovog članka bez donošenja mišljenja predviđenog u članku 64.

5.  Prije odlučivanja o poduzimanju mjere prema ovom članku, EIOPA obavješćuje nadležna tijela o mjeri koju predlaže.

6.  EIOPA na svojim internetskim stranicama objavljuje obavijest o svakoj odluci o poduzimanju bilo kakve mjere prema ovom članku. U toj se obavijesti navode pojedinosti o zabrani ili ograničenju i navodi se rok od objavljivanja obavijesti od kojeg će mjere stupiti na snagu. Zabrana ili ograničenje primjenjuju se samo na djelovanje poduzeto nakon što su mjere stupile na snagu.

7.  EIOPA preispituje zabranu ili ograničenje izrečeno prema stavku 2. u odgovarajućim intervalima, a najmanje svaka tri mjeseca. Zabrana ili ograničenje prestaju važiti ako se ne obnove nakon tog razdoblja od tri mjeseca.

8.  Svaka mjera koju EIOPA poduzme u skladu s ovim člankom ima prednost pred bilo kakvom prethodnom mjerom koju je poduzelo nadležno tijelo.

9.  Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 72. radi dopune ove Uredbe kriterijima i čimbenicima koje EIOPA treba primjenjivati pri utvrđivanju postoji li značajan rizik u vezi sa zaštitom štediša PEPP-a, uključujući u pogledu dugoročne mirovinske prirode proizvoda, ili prijetnja urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava Unije iz stavka 3. točke (a).

Ti kriteriji i čimbenici uključuju:

(a)  stupanj složenosti PEPP-a i vezu s vrstom štediše PEPP-a kojemu se stavlja na tržište i prodaje;

(b)  stupanj inovativnosti PEPP-a, aktivnosti ili prakse;

(c)  financijsku polugu koju pruža PEPP ili praksa;

(d)  kada je riječ o urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta, veličinu ili ukupni iznos akumuliranog kapitala PEPP-a.

Članak 66.

Suradnja i dosljednost

1.  Svako nadležno tijelo doprinosi dosljednoj primjeni ove Uredbe u cijeloj Uniji.

2.  Nadležna tijela međusobno surađuju u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(23), direktivama 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU i 2014/65/EU te direktivama (EU) 2016/97 i (EU) 2016/2341.

3.  Nadležna tijela i EIOPA međusobno surađuju u svrhu izvršavanja svojih dužnosti u okviru ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1094/2010.

4.  Nadležna tijela i EIOPA razmjenjuju sve informacije i dokumente potrebne za izvršavanje svojih dužnosti u okviru ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1094/2010, osobito kako bi se utvrdila i uklonila kršenja ove Uredbe.

5.  Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, EIOPA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se utvrđuju pojedinosti ▌suradnje i razmjene informacija, zajedno sa zahtjevima potrebnima za prikaz navedenih informacija u standardiziranom formatu kojim se omogućuje usporedba.

EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do ... [12 mjeseci nakon datuma stupanja ove Uredbe na snagu].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

POGLAVLJE X.

SANKCIJE

Članak 67.

Administrativne sankcije i druge mjere

1.  Ne dovodeći u pitanje nadzorne ovlasti nadležnih tijela i pravo država članica da predvide i uvedu kaznene sankcije, države članice utvrđuju pravila o primjerenim administrativnim sankcijama i drugim mjerama koje se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene administrativne sankcije i druge mjere moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Države članice mogu odlučiti ne utvrditi pravila o administrativnim sankcijama iz prvog podstavka za kršenja koja podliježu kaznenim sankcijama na temelju njihova nacionalnog prava.

Države članice do datuma početka primjene ove Uredbe obavješćuju Komisiju i EIOPA-u o pravilima iz prvog i drugog podstavka. One Komisiju i EIOPA-u bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama tih pravila.

2.  Administrativne sankcije i druge mjere utvrđene u stavku 3. ovog članka primjenjuju se barem na sljedeće situacije:

(a)  financijsko društvo iz članka 6. stavka 1. dobilo je registraciju za PEPP na temelju lažnih ili zavaravajućih izjava ili na drugi protupravan način kojim se krše članci 6. i 7.;

(b)  financijsko društvo iz članka 6. stavka 1. bez potrebne registracije pruža odnosno distribuira proizvode pod nazivom „paneuropski osobni mirovinski proizvod” odnosno „PEPP”;

(c)  pružatelj PEPP-a nije omogućio uslugu prenosivosti kršeći tako članak 18. ili 19. ili informacije o toj usluzi koje se zahtijevaju člancima 20. i 21, ili nije ispunio zahtjeve i obveze utvrđene u poglavlju IV., poglavlju V., člancima 48. i 50. te poglavlju VII.;

(d)  depozitar nije ispunio svoje nadzorne dužnosti na temelju članka 48.

3.   Države članice u skladu s nacionalnim pravom osiguravaju da nadležna tijela imaju ovlast izricanja barem sljedećih administrativnih sankcija i drugih mjera u vezi sa situacijama iz stavka 2. ovog članka:

(a)  javnog upozorenja u kojem se navodi identitet fizičke ili pravne osobe i vrsta kršenja u skladu s člankom 69.;

(b)  naloga kojim se fizičkoj ili pravnoj osobi nalaže da prestane s takvim postupanjem i da takvo postupanje više ne ponovi;

(c)  privremene zabrane obavljanja upravljačkih aktivnosti u financijskim društvima bilo kojem članu upravljačkog, nadzornog ili administrativnog tijela tog društva ili bilo kojoj fizičkoj osobi koja se smatra odgovornom;

(d)  u slučaju pravne osobe, najviših administrativnih novčanih kazni u iznosu od najmanje 5 000 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuće vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe];

(e)  u slučaju pravne osobe, najviše administrativne novčane kazne iz točke (d) mogu iznositi do 10 % ukupnoga godišnjeg prometa na temelju najnovijih dostupnih izvještaja koje je odobrilo upravljačko, nadzorno ili administrativno tijelo; ako je pravna osoba matično društvo ili društvo kćer matičnog društva koje mora sastavljati konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća(24), odgovarajući ukupni godišnji promet jest ukupni godišnji promet ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim zakonodavnim aktima, u skladu s najnovijim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko, nadzorno ili administrativno tijelo krajnjeg matičnog društva;

(f)  u slučaju fizičke osobe, najviših administrativnih novčanih kazni u iznosu od najmanje 700 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuće vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe];

(g)  najviših administrativnih novčanih kazni u iznosu koji je najmanje dvaput veći od iznosa koristi ostvarene kršenjem u slučajevima kada se ta korist može utvrditi, čak i kada prelazi najviše iznose iz točke (d), (e) odnosno (f).

4.  Sve odluke o izricanju administrativnih sankcija ili drugih mjera utvrđenih u stavku 1. prvom podstavku i stavku 3. ▌moraju biti obrazložene i podliježu pravu na žalbu pred sudom.

5.  Pri izvršavanju svojih ovlasti u skladu sa stavkom 1. prvim podstavkom i stavkom 3. nadležna tijela blisko surađuju kako bi osigurala da administrativne sankcije i druge mjere proizvode rezultate koji se nastoje postići ovom Uredbom te koordiniraju svoje djelovanje kako bi se izbjegla moguća udvostručavanja i preklapanja u primjeni administrativnih sankcija i drugih mjera na prekogranične slučajeve.

Članak 68.

Izvršavanje ovlasti za izricanje administrativnih sankcija i drugih mjera

1.  Nadležna tijela imaju ovlasti izreći, u skladu sa svojim nacionalnim pravnim okvirom, administrativne sankcije i druge mjere iz članka 67.:

(a)  izravno;

(b)  u suradnji s drugim tijelima;

(c)  podnošenjem zahtjeva nadležnim pravosudnim tijelima.

2.  Nadležna tijela pri utvrđivanju vrste i razine administrativnih sankcija ili drugih mjera izrečenih u skladu s člankom 67. stavkom 3. uzimaju u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući prema potrebi sljedeće:

(a)  važnost, težinu i trajanje kršenja;

(b)  stupanj odgovornosti fizičke ili pravne osobe koja je odgovorna za kršenje;

(c)  financijsku moć odgovorne fizičke ili pravne osobe, osobito izraženu kao ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji prihod i neto imovinu odgovorne fizičke osobe;

(d)  iznos ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka odgovorne fizičke ili pravne osobe, ako se mogu utvrditi;

(e)  gubitke koje su zbog kršenja imale treće osobe, ako ih je moguće utvrditi;

(f)  razinu suradnje odgovorne fizičke ili pravne osobe s nadležnim tijelima, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka te osobe;

(g)  prethodna kršenja odgovorne fizičke ili pravne osobe.

Članak 69.

Objavljivanje administrativnih sankcija i drugih mjera

1.  Nadležna tijela bez nepotrebne odgode objavljuju na svojim službenim internetskim stranicama svaku odluku kojom se izriče administrativna sankcija ili druga mjera za kršenje ove Uredbe nakon što je osoba kojoj je izrečena administrativna sankcija ili druga mjera obaviještena o toj odluci.

2.  Objava iz stavka 1. uključuje informacije o vrsti i prirodi kršenja te identitetu odgovornih osoba i o izrečenim administrativnim sankcijama ili drugim mjerama.

3.  Ako nadležna tijela smatraju, na temelju pojedinačne procjene, da je objava identiteta u slučaju pravnih osoba ili identiteta i osobnih podataka u slučaju fizičkih osoba nerazmjerna, ili ako nadležna tijela smatraju da takva objava ugrožava stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, ona:

(a)  odgađaju objavu odluke o izricanju administrativne sankcije ili druge mjere do trenutka kada razlozi za neobjavljivanje prestanu postojati; ili

(b)  objavljuju odluku o izricanju administrativne sankcije ili druge mjere, ne navodeći pritom, tijekom razumnog razdoblja, identitet i osobne podatke adresata odluke ako se predviđa da će u tom razdoblju razlozi za anonimnu objavu prestati postojati te uz uvjet da se takvom anonimnom objavom osigura djelotvorna zaštita predmetnih osobnih podataka; ili

(c)  uopće ne objavljuju odluku o izricanju administrativne sankcije ili druge mjere ako smatraju da mogućnosti iz točaka (a) i (b) nisu dostatne kako bi se osiguralo sljedeće:

i.  neugrožavanje stabilnosti financijskih tržišta;

ii.  proporcionalnost objave takvih odluka u odnosu na mjere koje se smatraju blažima po svojoj prirodi.

4.  U slučaju odluke o objavi administrativne sankcije ili druge mjere na anonimnoj osnovi kako je navedeno u stavku 3. točki (b), objava relevantnih podataka može se odgoditi. Ako postoji pravo na žalbu protiv odluke o izricanju administrativne sankcije ili druge mjere pred relevantnim pravosudnim tijelima, nadležna tijela također na svojim službenim internetskim stranicama bez odgode objavljuju te informacije i sve naknadne informacije o ishodu takve žalbe. Objavljuje se i svaka sudska odluka kojom se ukida odluka o izricanju administrativne sankcije ili druge mjere.

5.  Nadležna tijela osiguravaju da svaka objava navedena u stavcima od 1. do 4. ostaje na njihovim službenim internetskim stranicama najmanje pet godina nakon objave. Osobni podatci iz objave zadržavaju se na službenim internetskim stranicama nadležnih tijela samo tijekom razdoblja koje je potrebno u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

Članak 70.

Obveza podnošenja informacija EIOPA-i u vezi s administrativnim sankcijama i drugim mjerama

1.  Nadležna tijela obavješćuju EIOPA-u o svim administrativnim sankcijama i drugim mjerama koje su izrečene, ali nisu objavljene, u skladu s člankom 69. stavkom 3. točkom (c), uključujući svaku žalbu povezanu s time i njezin ishod.

2.  Nadležna tijela godišnje dostavljaju EIOPA-i zbirne podatke o svim administrativnim sankcijama i drugim mjerama izrečenima u skladu s člankom 67.

EIOPA te informacije objavljuje u svojem godišnjem izvješću.

3.  Ako su se države članice, u skladu s člankom 67. stavkom 1. drugim podstavkom, odlučile za određivanje kaznenih sankcija za kršenja ove Uredbe, njihova nadležna tijela na godišnjoj osnovi dostavljaju EIOPA-i anonimizirane i zbirne podatke o svim provedenim kaznenim istragama i izrečenim kaznenim sankcijama. EIOPA u godišnjem izvješću objavljuje anonimizirane podatke o izrečenim kaznenim sankcijama.

4.  Ako nadležna tijela objave administrativnu sankciju, drugu mjeru ili kaznenu sankciju, ona o toj sankciji ili mjeri istodobno izvješćuju EIOPA-u.

POGLAVLJE XI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 71.

Obrada osobnih podataka

U vezi s obradom osobnih podataka u okviru ove Uredbe, pružatelji PEPP-a, distributeri PEPP-a i nadležna tijela obavljaju svoje zadaće za potrebe ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ. U vezi s obradom osobnih podataka koju provodi EIOPA u okviru ove Uredbe, EIOPA mora poštovati Uredbu (EU) 2018/1725.

Članak 72.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 40. stavka 9., članka 45. stavka 4. i članka 65. stavka 9. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od četiri godine počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od četiri godine. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 40. stavka 9., članka 45. stavka 4. i članka 65. stavka 9. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 40. stavka 9., članka 45. stavka 4. i članka 65. stavka 9. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 73.

Evaluacija i izvješćivanje

1.  Komisija pet godina nakon datuma početka primjene ove Uredbe i svakih pet godina nakon toga provodi evaluaciju ove Uredbe te nakon savjetovanja s EIOPA-om i prema potrebi drugim europskim nadzornim tijelima, podnosi izvješće o glavnim zaključcima Europskom parlamentu i Vijeću. Tom se izvješću prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog.

2.  ▌ Izvješće posebice obuhvaća sljedeće:

(a)  funkcioniranje postupka registracije PEPP-ova u skladu s poglavljem II.;

(b)  prenosivost, posebno podračuna dostupnih štedišama PEPP-a i mogućnost da štediša nastavi uplaćivati doprinos na posljednji otvoreni podračun u skladu s člankom 20. stavcima 3. i 4.;

(c)  razvoj partnerstava;

(d)  funkcioniranje usluge promjene pružatelja i razinu naknada i pristojbi;

(e)  razinu prodora PEPP-a na tržište i učinak ove Uredbe na mirovinski sustav u cijeloj Europi, uključujući zamjenu postojećih proizvoda i prihvaćanje osnovnog PEPP-a;

(f)  pritužbeni postupak;

(g)  integraciju čimbenika ESG u politiku ulaganja PEPP-a;

(h)  razinu naknada, troškova i izdataka koje izravno ili neizravno snose štediše PEPP-a, uključujući procjenu mogućih tržišnih nedostataka;

(i)  usklađenost pružatelja PEPP-a s ovom Uredbom i standardima utvrđenima primjenjivim sektorskim pravom;

(j)  primjenu različitih tehnika smanjenja rizika kojima se koriste pružatelji PEPP-a;

(k)  pružanje PEPP-a u skladu sa slobodom pružanja usluga i slobodom poslovnog nastana;

(l)  ocjenu utemeljenosti pružanja informacija potencijalnim štedišama PEPP-a o povijesnom prinosu proizvoda, uzimajući u obzir informacije za scenarije uspješnosti koje će biti uključene u PEPP;

(m)  ocjenu primjerenosti savjeta koji se pruža štedišama PEPP-a, posebno u pogledu mogućih oblika isplate.

U procjeni iz prvog podstavka točke (e) uzimaju se u obzir razlozi za neotvaranje podračuna u određenim državama članicama i ocjenjuje se napredak i uloženi napor pružatelja PEPP-a u razvijanje tehničkih rješenja za otvaranje podračuna.

3.  Komisija osniva skupinu s relevantnim dionicima sa zadaćom kontinuiranog praćenja razvoja i provedbe PEPP-ova. Ta skupina u najmanju ruku obuhvaća EIOPA-u, nadležna tijela, predstavnike industrije i potrošača te neovisne stručnjake.

EIOPA ima funkciju tajništva skupine.

Članak 74.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Uredba počinje se primjenjivati 12 mjeseci nakon objave u Službenom listu Europske unije delegiranih akata iz članka 28. stavka 5., članka 30. stavka 2., članka 33. stavka 3., članka 36. stavka 2., članka 37. stavka 2., članka 45. stavka 3. i članka 46. stavka 3.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) SL C 81, 2.3.2018., str. 139.
(2)SL C 81, 2.3.2018., str. 139.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019.
(4)SL C 11, 12.1.2018., str. 24.
(5) Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).
(6) Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23.12.2016., str. 37.).
(7)Uredba (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2014. o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIP-ovi) (SL L 352, 9.12.2014., str. 1.).
(8)Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).
(9) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).
(10)Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).
(11)Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).
(12) Uredba (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o europskim fondovima za dugoročna ulaganja SL L 123, 19.5.2015., str. 98.).
(13)Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.).
(14) SL L 123, 12.5. 2016., str. 1.
(15)Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(16)Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih telekomunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002, str. 37.).
(17)Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11. 2018., str. 39.).
(18) Direktiva (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja (SL L 26, 2.2.2016., str. 19.).
(19) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014, str. 349.).
(20)Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).
(21)Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).
(22)Direktiva 2013/11/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ (SL L 165, 18.6.2013., str. 63.).
(23)Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
(24)Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).


Ravnoteža između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika ***I
PDF 380kWORD 71k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (COM(2017)0253 – C8-0137/2017 – 2017/0085(COD))
P8_TA-PROV(2019)0348A8-0270/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0253),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 153. stavak 1. točku i. i stavak 2.b Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija pod