Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 17. travnja 2019. - Strasbourg 
Izrada ili izmjena naslova rezolucije podnesene radi zaključenja rasprave (tumačenje članka 149.a, stavka 2. Poslovnika)
 Politička izjava o osnivanju kluba zastupnika (tumačenje članka 32. stavka 5., prvog podstavka, druge alineje Poslovnika)
 Protokol uz Sporazum između EZ-a i Danske o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil i sustava „Eurodac” ***
 Uspostava Obzora Europa – utvrđivanje pravila za sudjelovanje i širenje rezultata ***I
 Program za provedbu Obzora Europa ***I
 Nadzor tržišta i usklađivanje u području proizvoda ***I
 Promicanje pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja ***I
 Bolje izvršavanje i modernizacija pravila EU-a o zaštiti potrošača ***I
 Transparentnost i održivost procjene rizika EU-a u prehrambenom lancu ***I
 Svjedodžba o dodatnoj zaštiti za lijekove ***I
 Svemirski program Unije i Agencija Europske unije za svemirski program ***I
 Program Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027. ***I
 Program „Fiscalis” za suradnju u području oporezivanja ***I
 Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) ***I
 Program Pravosuđe ***I
 Program Prava i vrijednosti ***I
 Broj međuparlamentarnih izaslanstava, izaslanstava u zajedničkim međuparlamentarnim odborima i izaslanstava u odborima za parlamentarnu suradnju i multilateralnim parlamentarnim skupštinama
 Prilagodba člancima 290. i 291. UFEU-a niza pravnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom – dio II. ***I
 Prilagodba člancima 290. i 291. UFEU-a niza pravnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom - dio I. ***I
 Prilagodba članku 290. UFEU-a niza pravnih akata u području pravosuđa kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom ***I
 Izvršenje i financiranje općeg proračuna Unije u 2019. u vezi s povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***
 Sporazum o suradnji u području znanosti i tehnologije između EU-a i Rusije ***
 Izmjena Statuta Europske investicijske banke *
 Europska granična i obalna straža ***I
 Zakonik o vizama ***I
 Mjere za očuvanje i kontrolu primjenjive na području koje regulira Organizacija za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika ***I
 Pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija ***I
 Europski centar za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreža nacionalnih koordinacijskih centara ***I
 Instrument za povezivanje Europe ***I
 Rješavanje problema širenja terorističkih sadržaja na internetu ***I

Izrada ili izmjena naslova rezolucije podnesene radi zaključenja rasprave (tumačenje članka 149.a, stavka 2. Poslovnika)
PDF 117kWORD 48k
Odluka Europskog parlamenta od 17. travnja 2019 o izradi ili izmjeni naslova rezolucije podnesene kako bi se zaključila rasprava (tumačenje članka 149.a, stavka 2. Poslovnika) (2019/2020(REG))
P8_TA-PROV(2019)0392

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir pismo predsjednice Odbora za ustavna pitanja od 3. travnja 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 226. Poslovnika,

1.  odlučuje dodati sljedeće tumačenje članku 149. a stavku 2. Poslovnika:"“Sastavljanje amandmana na naslov rezolucije koja je podnesena radi zaključenja rasprave na temelju članaka 123, 128 ili 135, ne predstavlja izmjenu dnevnog reda, pod uvjetom da naslov ostane u okviru predmeta o kojem se raspravlja.”"

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji radi obavijesti.


Politička izjava o osnivanju kluba zastupnika (tumačenje članka 32. stavka 5., prvog podstavka, druge alineje Poslovnika)
PDF 117kWORD 48k
Odluka Europskog parlamenta od 17. travnja 2019 o političkoj izjavi o osnivanju kluba zastupnika (tumačenje članka 32. stavka 5., prvog podstavka, druge alineje Poslovnika) (2019/2019(REG))
P8_TA-PROV(2019)0393

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir pismo predsjednice Odbora za ustavna pitanja od 3. travnja 2019.,

–  uzimajući u obzir članak 226. Poslovnika,

1.  odlučuje dodati sljedeće tumačenje članku 32., stavku 5., prvom podstavku, drugoj alineji Poslovnika:"“U političkoj izjavi kluba zastupnika utvrđuju se vrijednosti za koje se klub zastupnika zalaže i glavni politički ciljevi koje njegovi članovi namjeravaju zajedno ostvarivati u okviru obnašanja svojega mandata. U izjavi se opisuje zajednička politička orijentacija kluba zastupnika, na konkretan, karakterističan i autentičan način.”"

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji radi obavijesti.


Protokol uz Sporazum između EZ-a i Danske o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil i sustava „Eurodac” ***
PDF 125kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o nacrtu Odluke Vijeća o sklapanju Protokola uz Sporazum između Europske zajednice i Kraljevine Danske o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u Danskoj ili bilo kojoj drugoj državi članici Europske unije i sustava „Eurodac” za uspoređivanje otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije proširenjem tog sporazuma na kazneni progon (15822/2018 – C8-0151/2019 – 2018/0423(NLE))
P8_TA-PROV(2019)0394A8-0196/2019

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Odluke Vijeća (15822/2018),

–  uzimajući u obzir Protokol uz Sporazum između Europske zajednice i Kraljevine Danske o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u Danskoj ili bilo kojoj drugoj državi članici Europske unije i sustava „Eurodac” za uspoređivanje otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije s obzirom na pristup Eurodacu u svrhu kaznenog progona (15823/2018),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 87. stavkom 2. točkom (a), člankom 88. stavkom 2. prvim podstavkom točkom (a) i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0151/2019),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0196/2019),

1.  daje suglasnost za sklapanje Protokola;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima Kraljevine Danske i drugih država članica.


Uspostava Obzora Europa – utvrđivanje pravila za sudjelovanje i širenje rezultata ***I
PDF 773kWORD 154k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije te o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata (COM(2018)0435 – C8-0252/2018 – 2018/0224(COD))
P8_TA(2019)0395A8-0401/2018

U tijeku je obrada ovog teksta za objavu na vašem jeziku. Klikom na ikonu u gornjem desnom uglu već sada možete preuzeti pdf ili Word verziju.


Program za provedbu Obzora Europa ***I
PDF 559kWORD 208k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – okvirnog programa za istraživanja i inovacije (COM(2018) 0436 – C8-0253/2018 – 2018/0225(COD))
P8_TA(2019)0396A8-0410/2018

U tijeku je obrada ovog teksta za objavu na vašem jeziku. Klikom na ikonu u gornjem desnom uglu već sada možete preuzeti pdf ili Word verziju.


Nadzor tržišta i usklađivanje u području proizvoda ***I
PDF 414kWORD 120k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila i postupaka za poštovanje i provedbu zakonodavstva Unije o usklađivanju u području proizvoda te o izmjeni uredbi (EU) br. 305/2011, (EU) br. 528/2012, (EU) 2016/424, (EU) 2016/425, (EU) 2016/426 i (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva 2004/42/EZ, 2009/48/EZ, 2010/35/EU, 2013/29/EU, 2013/53/EU, 2014/28/EU, 2014/29/EU, 2014/30/EU, 2014/31/EU, 2014/32/EU, 2014/33/EU, 2014/34/EU, 2014/35/EU, 2014/53/EU, 2014/68/EU i 2014/90/EU Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2017)0795 – C8-0004/2018 – 2017/0353(COD))
P8_TA-PROV(2019)0397A8-0277/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0795),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 33., 114. i 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0004/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje švedskog Parlamenta, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 23. svibnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 15. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0277/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011

P8_TC1-COD(2017)0353


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 33. i 114. ▌,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Kako bi se zajamčilo slobodno kretanje proizvoda unutar Unije, nužno je osigurati da su ti proizvodi sukladni sa zakonodavstvom Unije o usklađivanju i da stoga ispunjavaju zahtjeve kojima se osigurava visoka razina zaštite javnih interesa, kao što su zaštita zdravlja i sigurnost općenito, zaštita zdravlja i sigurnost na radnome mjestu, zaštita potrošača, zaštita okoliša, javna sigurnost i zaštita svih drugih javnih interesa zaštićenih tim zakonodavstvom. Čvrsta provedba tih zahtjeva ključna je za pravilnu zaštitu tih interesa i za stvaranje uvjeta za uspješan razvoj poštenog tržišnog natjecanja na tržištu robe u Uniji. Pravila su stoga ključna kako bi se zajamčila ta provedba, bez obzira na to stavljaju li se proizvodi na tržište preko interneta ili izvan njega i bez obzira na to jesu li proizvedeni u Uniji.

(2)  Zakonodavstvom Unije o usklađivanju pokriven je velik dio proizvedenih proizvoda. Nesukladnim i nesigurnim proizvodima dovode se u opasnost građani i potencijalno se narušava tržišno natjecanje s gospodarskim subjektima koji prodaju sukladne proizvode u Uniji.

(3)  Jačanje jedinstvenog tržišta robe daljnjim mjerama kojima se želi onemogućiti stavljanje nesukladnih proizvoda na tržište Unije utvrđeno je kao prioritet u komunikaciji Komisije od 28. listopada 2015. pod nazivom „Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća”. To bi trebalo postići jačanjem nadzora tržišta, pružanjem jasnih, transparentnih i sveobuhvatnih pravila gospodarskim subjektima, jačanjem provjera sukladnosti i promicanjem bliskije prekogranične suradnje među provedbenim tijelima, među ostalim, suradnjom s carinskim tijelima.

(4)  Okvir za nadzor tržišta uspostavljen ovom Uredbom trebao bi dopunjavati i jačati postojeće odredbe u zakonodavstvu Unije o usklađivanju povezane s osiguravanjem sukladnosti proizvoda i okvirom za suradnju s organizacijama koje predstavljaju gospodarske subjekte ili krajnje korisnike, nadzorom proizvoda na tržištu i kontrolama tih proizvoda koji ulaze na tržište Unije. Međutim, u skladu s načelom lex specialis ova bi se Uredba trebala primjenjivati samo ako u zakonodavstvu Unije o usklađivanju ne postoje posebne odredbe s istim ciljem, prirodom ili učinkom. Odgovarajuće odredbe ove Uredbe stoga se ne bi trebale primjenjivati u područjima obuhvaćenima takvim posebnim odredbama, primjerice onima navedenima u uredbama (EZ) br. 1223/2009(4), (EZ) br. 2017/745(5), i (EU) 2017/746(6), uključujući u pogledu korištenja Europske baze podataka za medicinske proizvode (EUDAMED), te (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća(7).

(5)  U Direktivi 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(8) utvrđuju se opći zahtjevi za sigurnost svih potrošačkih proizvoda te se navode posebne obveze i ovlasti država članica u pogledu opasnih proizvoda te razmjene informacija o tome u okviru Sustava za brzu razmjenu informacija (RAPEX). Tijela za nadzor tržišta trebaju imati mogućnost poduzimanja konkretnijih mjera koje su im dostupne u skladu s tom Direktivom. Kako bi se postigla viša razina sigurnosti potrošačkih proizvoda, mehanizme razmjene informacija i situacije koje zahtijevaju brzu intervenciju, a navedeni su u Direktivi 2001/95/EZ trebalo bi učiniti djelotvornijima.

(6)  Odredbama o nadzoru tržišta iz ove Uredbe trebalo bi obuhvatiti proizvode koji podliježu zakonodavstvu Unije o usklađivanju navedene u ▌Prilogu I. o usklađivanju proizvedenih proizvoda, osim hrane i hrane za životinje, medicinskih proizvoda za ljudsku i životinjsku upotrebu, živih biljaka i životinja, proizvoda ljudskog podrijetla i proizvoda biljaka i životinja koji su u izravnoj vezi s njihovom daljnjom reprodukcijom. Time će se osigurati jedinstven okvir za nadzor tih proizvoda na tržištu cijele Unije i pomoći povećati povjerenje potrošača i drugih krajnjih korisnika u proizvode koji se stavljaju na tržište Unije. Ako se u budućnosti donese novo zakonodavstvo Unije o usklađivanju, njime će se morati propisati hoće li se ova Uredba primjenjivati i na njega.

(7)  Članke od 15. do 29. Uredbe (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(9) kojima se utvrđuje okvir nadzora tržišta Zajednice i kontrole proizvoda koji ulaze na tržište Zajednice trebalo bi brisati i te bi odredbe trebalo zamijeniti ovom Uredbom. Taj okvir obuhvaća i odredbe o kontrolama proizvoda koji ulaze na tržište Zajednice u člancima 27., 28. i 29. Uredbe (EZ) br. 765/2008, koje se ne primjenjuju samo na proizvode obuhvaćene okvirom za nadzor tržišta, već na sve proizvode u mjeri u kojoj drugo pravo Unije ne sadržava posebne odredbe o organizaciji kontrola proizvoda koji ulaze na tržište Unije. Stoga je potrebno da se područje primjene odredbi ove Uredbe u pogledu proizvoda koji ulaze na tržište Unije proširi na sve proizvode.

(8)  Kako bi se racionalizirao i pojednostavnio ukupni zakonodavni okvir te istodobno nastojalo ostvariti ciljeve bolje regulative, potrebno je revidirati pravila primjenjiva na kontrole proizvoda koji ulaze na tržište Unije i integrirati ih u jedinstven zakonodavni okvir za kontrole proizvoda na vanjskim granicama Unije.

(9)  Odgovornost za provedbu zakonodavstva Unije o usklađivanju trebale bi snositi države članice, a od njihovih tijela za nadzor tržišta trebalo bi tražiti da osiguraju potpunu usklađenost sa zakonodavstvom. Države članice trebale bi stoga uspostaviti sustavne pristupe kako bi osigurale djelotvornost nadzora tržišta i drugih provedbenih mjera. S obzirom na to, metodologiju i kriterije procjene rizika trebalo bi dodatno uskladiti u svim državama članicama kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za sve gospodarske subjekte.

(10)  Kako bi se tijelima za nadzor tržišta pomoglo u jačanju dosljednosti njihovih aktivnosti u vezi s primjenom ove Uredbe, trebao bi se uspostaviti učinkovit sustav istorazinskog ocjenjivanja za tijela za nadzor tržišta koja žele sudjelovati.

(11)  Određene definicije koje su trenutačno utvrđene u Uredbi (EZ) br. 765/2008 trebalo bi uskladiti s definicijama utvrđenima u drugim pravnim aktima Unije, te bi, gdje je primjereno, trebale odražavati ustrojstvo modernih opskrbnih lanaca. Definicija „proizvođača” u ovoj Uredbi ne bi trebala osloboditi proizvođače bilo kakvih obveza koje eventualno imaju u skladu sa zakonodavstvom Unije o usklađivanju u kojem se primjenjuju posebne definicije proizvođača, što može uključivati svaku fizičku ili pravnu osobu koja mijenja proizvod koji je već stavljen na tržište na način da to može utjecati na sukladnost proizvoda s primjenjivim zakonodavstvom Unije o usklađivanju i stavlja ga na tržište ili bilo koja druga fizička ili pravna osoba koja stavlja proizvod na tržište pod svojim imenom ili trgovačkim znakom.

(12)  Gospodarski subjekti u cijelom opskrbnom lancu trebali bi postupati odgovorno i u cijelosti u skladu s pravnim zahtjevima primjenjivima pri stavljanju proizvoda na tržište ili na raspolaganje na tržištu kako bi se osigurala usklađenost sa zakonodavstvom Unije o usklađivanju u području proizvoda. Ovom Uredbom ne bi se trebale dovoditi u pitanje obveze koje odgovaraju ulogama svih gospodarskih subjekata u procesu opskrbe i distribucije u skladu s posebnim odredbama zakonodavstva Unije o usklađivanju , a proizvođač bi trebao zadržati krajnju odgovornost za sukladnost proizvoda sa zahtjevima zakonodavstva Unije o usklađivanju.

(13)  Izazovi globalnog tržišta i sve složeniji opskrbni lanac, kao i povećanje broja proizvoda koji se na internetu nude na prodaju krajnjim korisnicima u Uniji zahtijevaju jačanje mjera provedbe kako bi se osigurala sigurnost potrošača. Nadalje, praktično iskustvo nadzora tržišta pokazalo je da takav lanac opskrbe ponekad uključuje gospodarske subjekte koji se zbog svojega novog oblika ne mogu lako uklopiti u tradicionalne lance opskrbe u skladu s postojećim pravnim okvirom. To je posebno slučaj s pružateljima usluga provođenja narudžbi koji obavljaju mnoge iste funkcije kao uvoznici, ali koji možda nisu uvijek u skladu s tradicionalnom definicijom uvoznika u pravu Unije. Kako bi se osiguralo da tijela za nadzor tržišta mogu učinkovito obavljati svoje zadaće i kako bi se izbjegla praznina u sustavu provedbe, primjereno je u popis gospodarskih subjekata uključiti pružatelje usluga provođenja narudžbi protiv kojih tijela za nadzor tržišta mogu poduzeti provedbene mjere. Uključivanjem pružatelja usluga provođenja narudžbi u područje primjene ove Uredbe tijela za nadzor tržišta moći će se bolje nositi s novim oblicima gospodarske aktivnosti kako bi osigurala sigurnost potrošača i neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, uključujući slučajeve u kojima gospodarski subjekt djeluje i kao uvoznik u pogledu određenih proizvoda i kao pružatelj usluga provođenja narudžbi u pogledu drugih proizvoda.

(14)  Moderni opskrbni lanci obuhvaćaju širok raspon gospodarskih subjekata koji bi svi trebali biti podložni zakonodavstvu Unije o usklađivanju, a istodobno bi se u obzir trebale uzeti njihove uloge u opskrbnom lancu te mjera u kojoj pridonose stavljanju proizvoda na raspolaganje na tržištu Unije. Stoga se ova Uredba nužno mora primjenjivati na gospodarske subjekte na koje se izravno odnosi zakonodavstvo Unije u usklađivanju navedeno u Prilogu I. ovoj Uredbi, poput proizvođača proizvoda i daljnjeg korisnika kako su svaki od njih definirani u Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća(10) i u Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(11), ugraditelja kako je definiran u Direktivi 2014/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća(12), dobavljača kako je definiran u Uredbi (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(13) ili trgovca kako je definiran u Uredbi (EU) br. 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća(14).

(15)  U slučaju da se proizvod nudi na prodaju na internetu ili drugim sredstvima prodaje na daljinu, proizvod bi se trebao smatrati raspoloživim na tržištu ako je ponuda za prodaju usmjerena na krajnje korisnike u Uniji. U skladu s primjenjivim pravilima Unije o međunarodnom privatnom pravu, trebalo bi primijeniti analizu svakog pojedinačnog slučaja kako bi se utvrdilo je li ponuda usmjerena na krajnje korisnike u Uniji. Trebalo bi smatrati da se ponudom za prodaju ciljaju svi krajnji korisnici u Uniji ako relevantni gospodarski subjekt na bilo koji način usmjeri svoje aktivnosti na državu članicu. Za analize pojedinačnih slučajeva potrebno je uzeti u obzir relevantne čimbenike kao što su zemljopisna područja u koja je moguća otprema, jezici dostupni za ponudu ili naručivanje ili mogućnosti plaćanja. U slučaju internetske prodaje, sama činjenica da su internetske stranice gospodarskih subjekata ili posrednika u državi članici u kojoj krajnji korisnik ima poslovni nastan ili boravište dostupne nije dovoljna.

(16)  Razvoj e-trgovine u velikoj je mjeri proizišao iz rasta broja pružatelja usluga informacijskog društva, obično na platformama i uz naknadu, koji nude posredničke usluge pohranom sadržaja trećih strana, bez kontrole nad tim sadržajem te stoga ne djeluju u ime gospodarskog subjekta. Uklanjanjem sadržaja povezanog s nesukladnim proizvodima ili, ako uklanjanje nije izvedivo, ograničavanjem pristupa nesukladnim proizvodima koji se nude u okviru tih usluga ne bi se trebala u pitanje dovesti pravila utvrđena Direktivom 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(15). Posebno, pružateljima usluga informacijskog društva ne bi trebalo nametnuti opću obvezu praćenja informacija koje prenose ili pohranjuju, niti bi im trebalo nametnuti opću obvezu aktivnog traženja činjenica ili okolnosti koje upućuju na nezakonitu aktivnost. Nadalje, davatelji usluga smještaja na poslužitelju ne bi trebali biti odgovorni tako dugo dok nemaju stvarnih saznanja o nezakonitoj aktivnosti ili nezakonitim informacijama i nisu svjesni činjenica ili okolnosti iz kojih su nezakonita aktivnost ili nezakonite informacije očite.

(17)  Iako predmet ove Uredbe nije zaštita prava intelektualnog vlasništva, trebalo bi bez obzira na to imati na umu da krivotvoreni proizvodi često nisu sukladni sa zahtjevima utvrđenima u zakonodavstvu Unije o usklađivanju, da često predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost krajnjih korisnika te da se njima narušava tržišno natjecanje, ugrožava interes javnosti i podržavaju druge nezakonite aktivnosti. Stoga bi države članice trebale nastaviti poduzimati učinkovite mjere za sprečavanje ulaska krivotvorenih proizvoda na tržište Unije u skladu s Uredbom (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(16).

(18)  Na pravednijem jedinstvenom tržištu trebali bi biti osigurani jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za sve gospodarske subjekte i zaštita od nepoštene konkurencije. U tu je svrhu nužna ojačana provedba zakonodavstva Unije o usklađivanju u području proizvoda. Dobra suradnja među proizvođačima i tijelima za nadzor tržišta ključna je za brzu intervenciju i korektivne mjere u vezi s proizvodom. Važno je da za određene proizvode postoji gospodarski subjekt s poslovnim nastanom u Uniji kako bi se tijela za nadzor tržišta imala kome obratiti sa zahtjevima, uključujući zahtjeve za informacijama, u vezi sa sukladnošću proizvoda sa zakonodavstvom Unije o usklađivanju i koji bi mogao surađivati s tijelima za nadzor tržišta te osigurati poduzimanje hitnih korektivnih mjera za ispravljanje slučajeva nesukladnosti. Gospodarski subjekti koji bi trebali obavljati te zadaće jesu proizvođač ili uvoznik, ako proizvođač nema poslovni nastan u Uniji, ili ovlašteni zastupnik kojeg je proizvođač imenovao u tu svrhu ili pružatelj usluga provođenja narudžbi s poslovnim nastanom u Uniji za proizvode kojima rukuje kada nijedan drugi gospodarski subjekt nema poslovni nastan u Uniji.

(19)  Razvoj e-trgovine postavlja određene izazove tijelima za nadzor tržišta u pogledu osiguravanja sukladnosti proizvoda koji se nude na prodaju na internetu i učinkovite provedbe zakonodavstva Unije o usklađivanju. Povećava se broj gospodarskih subjekata koji potrošačima nude proizvode izravno elektroničkim putem. Stoga gospodarski subjekti sa zadaćama u pogledu proizvoda koji podliježu određenom zakonodavstvu Unije o usklađivanjuimaju ključnu ulogu u osiguravanju tijelima za nadzor tržišta sugovornika s poslovnim nastanom u Uniji te u pravodobnom izvršavanju određenih zadaća kako bi proizvodi bili sukladni zahtjevima zakonodavstva Unije o usklađivanju, u korist potrošača, drugih krajnjih korisnika i poduzeća u Uniji.

(20)  Zbog obveza gospodarskog subjekta sa zadaćama u pogledu određenih proizvoda koji podliježu određenom zakonodavstvu Unije o usklađivanju ne bi se trebale dovoditi u pitanje postojeće obveze i odgovornost proizvođača, uvoznika i ovlaštenog zastupnika koje proizlaze iz relevantnog zakonodavstva Unije o usklađivanju.

(21)  Obveze ove Uredbe u skladu s kojima gospodarski subjekt koji treba imati poslovni nastan u Uniji kako bi mogao stavljati proizvode na tržište Unije trebale bi se primjenjivati samo u područjima u kojima je utvrđeno da gospodarski subjekt treba djelovati kao točka za vezu s tijelima za nadzor tržišta, uzimajući u obzir pristup koji se temelji na riziku, načelo proporcionalnosti i visoku razinu zaštite krajnjih korisnika u Uniji.

(22)  Nadalje, te obveze ne bi se trebale primjenjivati ako posebni zahtjevi utvrđeni u određenim pravnim instrumentima za proizvode imaju isti učinak, i to Uredba (EZ) br. 648/2004 Europskog parlamenta i Vijeća(17), Uredba (EZ) br. 1223/2009, Uredba (EZ) br. 167/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(18), Uredba (EZ) br. 168/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(19), Direktiva 2014/28/EU Europskog parlamenta i Vijeća(20), Direktiva 2014/90/EU Europskog parlamenta i Vijeća(21), Uredba (EZ) br. 2016/1628 Europskog parlamenta i Vijeća(22), Uredba (EU) 2017/745, Uredba (EU) 2017/746, Uredba (EU) 2017/1369 i Uredba (EU) 2018/858. Trebalo bi razmotriti i situacije s niskim potencijalnim rizicima ili rijetkim slučajevima nesukladnosti ili u kojima se proizvodima uglavnom trguje preko tradicionalnih lanaca opskrbe, što je primjerice slučaj s Direktivom 2014/33/EU, Uredbom (EU) 2016/424 Europskog parlamenta i Vijeća(23) i Direktivom br. 2010/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća(24).

(23)  Informacije za kontakt gospodarskih subjekata sa zadaćama u vezi s proizvodima koji podliježu određenom zakonodavstvu Unije o usklađivanju trebale bi se navoditi zajedno s proizvodom kako bi se olakšale provjere duž cijelog lanca opskrbe.

(24)  Gospodarski subjekti trebali bi u potpunosti surađivati s tijelima za nadzor tržišta i drugim nadležnim tijelima kako bi osigurali neometanu provedbu nadzora tržišta i kako bi nadležnim tijelima omogućili provedbu njihovih zadaća. To uključuje, ako to zahtijevaju nadležna tijela, pružanje podataka za kontakt gospodarskih subjekata čije su zadaće povezane s proizvodima koji podliježu određenom zakonodavstvu Unije o usklađivanju, ako su im te informacije dostupne.

(25)  Gospodarski subjekti trebali bi imati jednostavan pristup visokokvalitetnim i sveobuhvatnim informacijama. Budući da je jedinstveni digitalni pristupnik uspostavljen u skladu s Uredbom (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća(25) jedinstveno mjesto internetskog pristupa informacijama, on se može koristiti za pružanje relevantnih informacija gospodarskim subjektima o zakonodavstvu Unije o usklađivanju. Međutim, države članice trebale bi uspostaviti postupke za osiguravanje pristupa kontaktnoj točki za proizvode uspostavljenoj Uredbom (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća(26)(27) kako bi se gospodarskim subjektima pomoglo pri pravilnom rješavanju njihovih zahtjeva za informacije. Smjernice o pitanjima povezanima s tehničkim specifikacijama ili usklađenim normama ili dizajnom određenog proizvoda ne bi trebale biti dio obveza država članica prilikom pružanja takvih informacija.

(26)  Tijela za nadzor tržišta mogla bi provoditi zajedničke aktivnosti s drugim tijelima ili organizacijama koje predstavljaju gospodarske subjekte ili krajnje korisnike radi promicanja sukladnosti, utvrđivanja nesukladnosti, podizanja razine osviještenosti i pružanja smjernica o zakonodavstvu Unije o usklađivanju te posebnim kategorijama proizvoda, uključujući one koji se nude na prodaju na internetu.

(27)  Države članice trebale bi imenovati vlastita tijela za nadzor tržišta. Ova Uredba ne bi trebala državama članicama onemogućiti da odaberu nadležna tijela za provođenje zadaća nadzora tržišta. Kako bi poboljšale administrativnu pomoć i suradnju, države članice trebale bi imenovati i jedinstveni ured za vezu. Uredi za vezu trebali bi barem predstavljati koordinirano stajalište tijela za nadzor tržišta i tijela zaduženih za kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište Unije.

(28)  E-trgovinom postavljaju se određeni izazovi pred tijela za nadzor tržišta u pogledu zaštite zdravlja i sigurnosti krajnjih korisnika od nesukladnih proizvoda. Stoga bi države članice trebale osigurati učinkovitu organizaciju svojih aktivnosti nadzora tržišta s istom učinkovitošću za proizvode koji se stavljaju na raspolaganju na internetu kao i za proizvode koji se stavljaju na raspolaganje izvan njega.

(29)  Pri provođenju nadzora na tržištu proizvoda koji se nude na prodaju na internetu, tijela za nadzor tržišta suočavaju se s brojnim poteškoćama poput praćenja proizvoda koji se nude na prodaju na internetu, utvrđivanja za to odgovornih gospodarskih subjekata ili provođenja ocjena rizika ili ispitivanja zbog nemogućnosti fizičkog pristupa proizvodima. Uz zahtjeve koji se uvode ovom Uredbom, države članice se potiče da se koriste dopunskim smjernicama i najboljim praksama nadzora tržišta i komunikacije s poduzećima i potrošačima.

(30)  Trebalo bi posvetiti posebnu pozornost tehnologijama u nastajanju, uzimajući u obzir da se potrošači svakodnevno sve više koriste povezanim uređajima. Stoga bi se regulatornim okvirom Unije trebali rješavati novi rizici radi jamčenja sigurnosti krajnjih korisnika.

(31)  U doba stalnog razvoja digitalnih tehnologija trebala bi se istražiti nova rješenja koja bi mogla doprinijeti učinkovitom nadzoru tržišta unutar Unije.

(32)  Nadzor tržišta trebao bi biti temeljit i djelotvoran kako bi se osigurala ispravna primjena zakonodavstva Unije o usklađivanju u području proizvoda. Budući da kontrole gospodarskim subjektima mogu predstavljati opterećenje, tijela za nadzor tržišta trebala bi organizirati i provoditi inspekcijske aktivnosti koje se temelje na pristupu utemeljenom na riziku, uzimajući u obzir interese tih gospodarskih subjekata i navedeno opterećenje ograničiti na ono što je nužno za provedbu učinkovitih i djelotvornih kontrola. Nadalje, nadležna tijela države članice trebala bi provoditi nadzor tržišta s jednakom pažnjom neovisno o tome utječe li nesukladnost proizvoda na državno područje te države članice ili bi mogla utjecati na tržište druge države članice. Komisija bi trebala utvrditi jedinstvene uvjete za određene inspekcijske aktivnosti koje obavljaju tijela za nadzor tržišta kada su proizvodi ili kategorije proizvoda posebno opasni ili ozbiljno krše primjenjivo zakonodavstvo Unije o usklađivanju.

(33)  Tijela za nadzor tržišta pri izvršavanju svojih dužnosti suočavaju se s različitim nedostatcima u pogledu resursa, koordinacijskih mehanizama i ovlasti u pogledu nesukladnih proizvoda. Takve razlike dovode do rascjepkanosti provedbe zakonodavstva Unije o usklađivanju, a nadzor tržišta u nekim državama članicama stroži je nego u drugima, što bi moglo ugroziti jednake uvjete tržišnog natjecanja za poduzeća i uzrokovati moguće neravnoteže u stupnju sigurnosti proizvoda u cijeloj Uniji.

(34)  Kako bi se osigurala ispravna primjena zakonodavstva Unije o usklađivanju u području proizvoda, tijela za nadzor tržišta trebala bi imati zajednički skup istražnih i provedbenih ovlasti, čime se omogućuje poboljšana suradnja među tijelima za nadzor tržišta i djelotvornije odvraćanje gospodarskih subjekata koji svojevoljno povređuje zakonodavstvo Unije o usklađivanju. Te bi ovlasti trebale biti dovoljno velike kako bi se suzbili izazovi u provedbi zakonodavstva Unije o usklađivanju, zajedno s izazovima e-trgovine i digitalnog okruženja te kako bi se spriječilo da gospodarski subjekti iskorištavaju praznine u sustavu provedbe premještanjem u države članice u kojima tijela za nadzor tržišta nisu opremljena za borbu protiv nezakonitih praksi. Posebno, tim bi se ovlastima trebala zajamčiti razmjena informacija i dokaza među nadležnim tijelima kako bi sve države članice mogle jednako provoditi zakone.

(35)  Ovom Uredbom ne bi trebalo dovoditi u pitanje slobodu država članica da odaberu sustav provedbe koji smatraju prikladnim. Države članice trebale bi imati slobodu odabrati mogu li njihova tijela za nadzor tržišta izravno provoditi istrage i aktivnosti provedbe, obraćanjem drugim javnim tijelima ili ih prijaviti nadležnim sudovima.

(36)  Tijela za nadzor tržišta trebala bi imati mogućnost otvaranja istraga na vlastitu inicijativu ako doznaju da je na tržište stavljen nesukladan proizvod.

(37)  Tijela za nadzor tržišta trebala bi imati pristup svim potrebnim dokazima, podatcima i informacijama u vezi s predmetom istrage kako bi utvrdila je li povrijeđeno primjenjivo zakonodavstvo Unije o usklađivanju, a posebno kako bi utvrdila odgovorni gospodarski subjekt, neovisno o tome tko posjeduje dokaze, podatke ili informacije o kojima je riječ te neovisno o tome gdje se oni nalaze i u kojem se obliku čuvaju. Tijela za nadzor tržišta trebala bi moći zatražiti od gospodarskih subjekata, uključujući one u digitalnom lancu vrijednosti, da pruže sve potrebne dokaze, podatke i informacije.

(38)  Tijela za nadzor tržišta trebala bi moći provoditi potrebne inspekcije na terenu i trebala bi imati ovlasti ulaska u sve poslovne prostore, zemljišta ili prijevozna sredstva koje gospodarski subjekt upotrebljava u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću.

(39)  Tijela za nadzor tržišta trebala bi moći zatražiti od bilo kojeg predstavnika ili relevantnog člana osoblja dotičnog gospodarskog subjekta da objasni ili navede činjenice, informacije ili dokumente koji se odnose na predmet terenske inspekcije i zabilježiti odgovore tog predstavnika ili relevantnog člana osoblja.

(40)  Tijela za nadzor tržišta trebala bi moći provjeriti sukladnost proizvoda koje treba staviti na raspolaganje na tržištu sa zakonodavstvom Unije o usklađivanju te pribaviti dokaze o nesukladnosti. Trebala bi, stoga, imati ovlasti za pribavljanje proizvoda, kao i za tajne kupnje ako dokaze nije moguće pribaviti drugim sredstvima.

(41)  Tijela za nadzor tržišta trebala bi moći, posebno u digitalnom okruženju, brzo i djelotvorno ukloniti nesukladnost, posebno ako gospodarski subjekt koji prodaje proizvod sakrije svoj identitet ili se preseli unutar Unije ili u treću zemlju kako bi izbjegao provedbu. U slučajevima kada postoji rizik od ozbiljne i nepopravljive štete za krajnje korisnike zbog nesukladnosti tijela za nadzor tržišta trebala bi moći poduzeti ▌mjere, ako su propisno opravdane i razmjerne i ako nisu dostupni drugi načini sprečavanja ili ublažavanja takve štete, uključujući, gdje je to potrebno, zahtijevanje uklanjanja sadržaja s internetskog sučelja ili prikazivanje upozorenja. Ako se ne udovolji takvom zahtjevu, relevantno bi tijelo trebalo biti ovlašteno od pružatelja usluga informacijskog društva zahtijevati ograničenje pristupa internetskom sučelju. Te bi mjere trebalo poduzeti u skladu s načelima utvrđenima u Direktivi 2000/31/EZ. ▌

(42)  Provedba ove Uredbe i izvršavanje ovlasti prilikom njene primjene trebali bi biti usklađeni i s drugim pravom Unije i nacionalnim pravom, primjerice Direktivom 2000/31/EZ, među ostalim i s primjenjivim postupovnim jamstvima i načelima temeljnih prava. Ta provedba i to izvršavanje ovlasti trebali bi isto tako biti razmjerni i adekvatni u odnosu na prirodu i ukupnu stvarnu ili moguću štetu nastalu zbog povrede. Nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir sve činjenice i okolnosti slučaja te bi trebala odabrati najprimjerenije mjere koje su ključne za rješavanje povrede obuhvaćene ovom Uredbom. Te bi mjere trebale biti razmjerne, učinkovite i odvraćajuće. Države članice trebale bi moći i dalje slobodno utvrđivati uvjete i ograničenja za izvršavanje ovlasti radi obavljanja dužnosti iz nacionalnog prava. Ako je, primjerice, u skladu s nacionalnim pravom za ulazak u prostorije fizičkih osoba i pravnih osoba potrebno prethodno odobrenje pravosudnoga tijela dotične države članice, tada bi se ovlast za ulazak u takve prostorije trebala izvršavati tek nakon što se pribavi takvo prethodno odobrenje.

(43)  Tijela za nadzor tržišta postupaju u interesu gospodarskih subjekata, krajnjih korisnika i javnosti kako bi osigurala da se javni interesi obuhvaćeni relevantnim zakonodavstvom Unije o usklađivanju u području proizvoda dosljedno čuvaju i štite primjerenim provedbenim mjerama te da se usklađenost s tim zakonodavstvom osigurava primjerenim provjerama u cijelom opskrbnom lancu, uzimajući u obzir činjenicu da samo administrativne provjere u mnogim slučajevima ne mogu zamijeniti fizičke i laboratorijske provjere kako bi se provjerila usklađenost proizvoda s relevantnim zakonodavstvom Unije o usklađivanju. Stoga bi tijela za nadzor tržišta trebala osigurati visoku razinu transparentnosti pri provođenju svojih aktivnosti i široj javnosti na raspolaganje staviti na raspolaganje sve informacije koje smatraju važnima za zaštitu interesa krajnjih korisnika u Uniji.

(44)  Ovom Uredbom ne bi trebalo dovoditi u pitanje rad RAPEX-a u skladu s Direktivom 2001/95/EZ ▌.

(45)  Ovom Uredbom ne bi trebalo dovoditi u pitanje postupak zaštitne klauzule predviđen sektorskim zakonodavstvom Unije o usklađivanju, u skladu s člankom 114. stavkom 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Kako bi se osigurala jednaka razina zaštite diljem Unije, države se članice ovlašćuje da poduzimaju ▌mjere u pogledu proizvoda koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost ili drugih aspekata zaštite javnog interesa. Također ih se obvezuje da o takvim mjerama obavješćuju druge države članice i Komisiju, što bi Komisiji omogućilo da zauzme stav o tome da li su nacionalne mjere kojima se ograničava slobodno kretanje proizvoda radi osiguranja funkcioniranja unutarnjeg tržišta opravdane.

(46)  Pri razmjeni informacija među tijelima za nadzor tržišta te upotrebi dokaza i rezultata istraga trebalo bi se poštovati načelo povjerljivosti. Informacijama bi trebalo rukovati u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom kako bi se osigurao integritet istraga te kako se ne bi doveo u pitanje ugled gospodarskog subjekta.

(47)  Ako je u svrhu ove Uredbe nužno obrađivati osobne podatke, to bi trebalo provoditi u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti osobnih podataka. Bilo kakva obrada osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom podliježe Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(28) i Uredbi (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća(29), kako je primjenjivo.

(48)  Kako bi se osigurale učinkovitost i dosljednost ispitivanja diljem Unije u okviru nadzora tržišta u pogledu određenih proizvoda ili određene kategorije ili skupine proizvoda ili konkretnih rizika povezanih s kategorijom ili skupinom proizvoda, Komisija bi mogla odrediti vlastite objekte za ispitivanje ili javnim objektima za ispitivanje određene države članice dati status objekata Unije za ispitivanje. Svi objekti Unije za ispitivanje trebali bi biti akreditirani su u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 765/2008. Kako bi se izbjegli sukobi interesa, objekti Unije za ispitivanje trebali bi pružati usluge samo tijelima za nadzor tržišta, Komisiji, Mreži Unije za sukladnost proizvoda (Mreža) i drugoj vladi ili međuvladinim subjektima.

(49)  Države članice trebale bi osigurati dostupnost primjerenih financijskih resursa radi zapošljavanja odgovarajućeg osoblja i nabave primjerene opreme za tijela za nadzor tržišta. Djelotvoran nadzor tržišta zahtijeva mnogo resursa, pa je potrebno osigurati stabilnu opskrbu resursima u bilo kojem trenutku i u skladu s potrebama. Države članice trebale bi imati mogućnost dopunjavanja javnog financiranja traženjem od relevantnih gospodarskih subjekata povrata troškova nastalih provedbom nadzora tržišta u pogledu proizvoda za koje je utvrđeno da su nesukladni ▌.

(50)  Trebalo bi uspostaviti mehanizme uzajamne pomoći s obzirom na to da je za tržište robe u Uniji nužna učinkovita suradnja među tijelima za nadzor tržišta država članica. Tijela bi trebala postupati u dobroj vjeri i, kao opće načelo, prihvaćati zahtjeve za uzajamnu pomoć, posebno one koji se odnose na pristup EU izjavama o sukladnosti, izjavama o svojstvima i tehničkoj dokumentaciji.

(51)  Primjereno je da države članice odrede tijela odgovorna za primjenu zakonodavstva o carini i bilo koja druga tijela koja su prema nacionalnom zakonodavstvu dužna kontrolirati proizvode koji ulaze na tržište Unije.

(52)  Djelotvoran način na koji se može osigurati da se nesigurni ili nesukladni proizvodi ne stave na tržište Unije jest otkrivanje takvih proizvoda prije njihova puštanja u slobodni promet. ▌Tijela ▌zadužena za kontrolu proizvoda koji ulaze na ▌tržište Unije imaju cjelovit pregled nad trgovinskim tokovima preko vanjskih granica Unije i stoga bi se od njih trebalo tražiti da provode primjerene kontrole u skladu s procjenom rizika kako bi pridonosila sigurnosti tržišta, čime bi se osigurao visok stupanj zaštite javnog interesa. Države članice su te koje trebaju imenovati posebna tijela koja bi bila odgovorna za odgovarajući dokumentacijski pregled te po potrebi fizičke ili laboratorijske provjere proizvoda prije puštanja tih proizvoda u slobodan promet. Ujednačena provedba zakonodavstva Unije o usklađivanju u području proizvoda može se ostvariti samo sustavnom suradnjom i razmjenom informacija među tijelima za nadzor tržišta i drugim tijelima koja su imenovana kao tijela zadužena za kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište Unije. Ta tijela trebala bi dovoljno unaprijed primiti sve potrebne informacije od tijela za nadzor tržišta u pogledu nesukladnih proizvoda ili informacije o gospodarskim subjektima za koje je utvrđen veći rizik od nesukladnosti. ▌Tijela zadužena za kontrolu proizvoda koji ulaze na carinsko područje Unije bi pak trebala pravodobno obavijestiti tijela za nadzor tržišta o puštanju proizvoda u slobodni promet i o rezultatima kontrola ako su te informacije relevantne za provedbu zakonodavstva Unije o usklađivanju u području proizvoda. Nadalje, ako Komisija postane svjesna ozbiljnog rizika koji predstavlja uvezen proizvod, trebala bi obavijestiti države članice o tom riziciku kako bi osigurala koordinirane i djelotvornije kontrole sukladnosti i provedbe na prvim točkama ulaska u Uniju.

(53)  Uvoznike bi trebalo podsjetiti na to da je člancima 220., 254., 255., 256. i 258. Uredbe (EU) 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(30) predviđeno da se proizvodi koji ulaze na tržište Unije i zahtijevaju daljnju obradu kako bi bili u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije o usklađivanju, podliježu odgovarajućem carinskom postupku kojim se uvozniku dopušta takva obrada. Općenito, puštanje u slobodni promet ne bi se trebalo smatrati dokazom usklađenosti s pravom Unije jer ono nužno ne uključuje sveobuhvatnu provjeru sukladnosti.

(54)  Kako bi se omogućilo okružje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu te stoga optimizirao i rasteretio prijenos podataka između carinskih tijela i tijela za nadzor tržišta, potrebno je uspostaviti elektronička sučelja kojima se omogućuje automatski prijenos podataka. Carinska tijela i tijela za nadzor tržišta trebala bi doprinijeti određivanju podataka koji će se prenositi. Potrebno je ograničiti dodatna opterećenja za carinska tijela, a sučelja bi trebala biti visoko automatizirana i jednostavna za upotrebu.

(55)  Nužno je uspostaviti Mrežu unutar Komisije čiji je cilj strukturirana koordinacija i suradnja između tijela za provedbu država članica i Komisije te organizacija praksi nadzora tržišta unutar Unije, i olakšavanje državama članicama uvođenja zajedničkih aktivnosti provedbe kao što su zajedničke istrage. Tom strukturom za administrativnu potporu trebalo bi omogućiti objedinjavanje resursa i održavati komunikacijski i informacijski sustav između država članica i Komisije, čime će se pridonijeti jačanju provedbe zakonodavstva Unije o usklađivanju u području proizvoda i odvraćanju od povreda. Uključenost administrativnih skupina za koordinaciju (skupine za ADCO) u rad Mreže ne bi trebala isključiti uključenost drugih sličnih skupina koje sudjeluju u administrativnoj suradnji. Komisija bi trebala osigurati potrebnu administrativnu i financijsku potporu Mreži.

(56)  Trebala bi postojati djelotvorna, brza i točna razmjena informacija između država članica i Komisije. Nekoliko postojećih alata, kao što su informacijski i komunikacijski sustav za nadzor tržišta (ICSMS) i RAPEX, omogućuje koordinaciju među tijelima za nadzor tržišta u Uniji. Ti bi se alati, zajedno sa sučeljem koje omogućuje prijenos podataka iz ICSMS-a u RAPEX trebali održavati i dalje razvijati kako bi se iskoristio njihov puni potencijal i povećala razina suradnje i razmjene informacija između država članica i Komisije.

(57)  U tom bi kontekstu▌ ICSMS trebalo nadograditi u svrhu prikupljanja informacija povezanih s provedbom zakonodavstva Unije o usklađivanju u području proizvoda, a mogućnost pristupa trebalo bi dati Komisiji, jedinstvenim uredima za vezu i carinskim tijelima te tijelima za nadzor tržišta ▌. Nadalje, trebalo bi razviti elektroničko sučelje kako bi se omogućila djelotvorna razmjena informacija među nacionalnim ▌sustavima carina i tijelima za nadzor tržišta. Kada je riječ o zahtjevima za uzajamnu pomoć, jedinstveni uredi za vezu trebali bi dati svu potporu potrebnu za suradnju između nadležnih tijela. Stoga bi ICSMS trebao imati funkcije kojima se omogućuje slanje automatskog upozorenja jedinstvenim uredima za vezu u slučajevima kada nisu ispoštovani vremenski rokovi. Kada se sektorskim zakonodavstvom već predviđaju elektronički sustavi za suradnju i razmjenu podataka, kao što je na primjer slučaj s EUDAMED-om za medicinske proizvode , onda bi se ti sustavi po potrebi trebali koristiti.

(58)  ICSMS bi se općenito trebao koristiti za razmjenu informacija koje se smatraju korisnima za ostala tijela za nadzor tržišta. To može uključivati provjere provedene u kontekstu projekata nadzora nad tržištem, ne uzimajući u obzir rezultate testova. Kada je riječ o podatcima koji se unose u ICSMS, trebala bi se postići ravnoteža između postavljanja prevelikog opterećenja, pri kojem bi napori za unošenje podataka bili veći od provođenja stvarnih provjera, i dovoljne sveobuhvatnosti kako bi se njima pružila potpora tijelima radi ostvarivanja veće učinkovitosti i djelotvornosti. Stoga bi podatci koji se unose u ICSMS također trebali obuhvaćati jednostavnije provjere, a ne samo laboratorijska ispitivanja. Međutim, nema potrebe za uvođenjem kratkih vizualnih provjera. Kao smjernica, u ICSMS unose se i provjere koje se pojedinačno dokumentiraju.

(59)  Države članice potiču se da kao alternativu nacionalnim sustavima upotrebljavaju ICSMS za interakciju između carinskih tijela i tijela za nadzor tržišta. To ne bi trebalo zamijeniti Sustav Zajednice za upravljanje rizikom (CRMS) koji primjenjuju carinska tijela. Ta bi dva sustava mogla istodobno funkcionirati jer ispunjavaju različite, komplementarne uloge, pri čemu bi sustav ICSMS olakšavao komunikaciju između carinskih tijela i tijela za nadzor tržišta kako bi se omogućila neometana obrada carinskih deklaracija u području primjene okvira za sigurnost i sukladnost proizvoda, dok bi CRMS služio za carinsko upravljanje zajedničkim rizicima i njihovu kontrolu.

(60)  Ozlijede koje su uzrokovali nesukladni proizvodi važne su informacije za tijela za nadzor tržišta. U okviru ICSMS-a bi stoga trebalo osigurati povezana polja za podatke tako da tijela za nadzor tržišta mogu unositi lako dostupna izvješća koja su nastala tijekom njihovih istraga, čime će se olakšati kasnije statističke evaluacije.

(61)  Komisija bi u okviru sporazuma sklopljenih između Unije i trećih zemalja ili međunarodnih organizacija trebala moći s regulatornim tijelima trećih zemalja ili međunarodnim organizacijama razmjenjivati informacije povezane s nadzorom tržišta kako bi se osigurala sukladnost proizvoda prije izvoza na tržište Unije.

(62)  Kako bi se postigao visok stupanj usklađenosti s primjenjivim zakonodavstvom Unije o usklađivanju u području proizvoda i istodobno osigurala učinkovita raspodjela resursa i troškovno učinkovita kontrola proizvoda koji ulaze na tržište Unije, Komisija bi trebala moći odobriti posebne sustave kontrole prije izvoza. Proizvodi koji su obuhvaćeni takvim odobrenim sustavima mogu, kao dio procjene rizika koju provode tijela nadležna za kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište Unije, imati koristi od više razine pouzdanosti nego usporedivi proizvodi koji nisu bili podvrgnuti kontroli prije izvoza.

(63)  Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe u svijetlu ciljeva koji se njome žele postići te uzimajući u obzir nova tehnološka, gospodarska, komercijalna i pravna postignuća. U skladu s točkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (31), evaluacija bi se trebala temeljiti na načelima učinkovitosti, djelotvornosti, važnosti, usklađenosti i dodane vrijednosti te bi trebala poslužiti kao temelj za procjene učinka mogućih daljnjih djelovanja, posebno u pogledu područja primjene ove Uredbe, primjene i provođenja odredbi povezanih sa zadaćama gospodarskih subjekata koji stavljaju proizvode na tržište te sustava za kontrolu proizvoda prije izvoza.

(64)  Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama tijekom cjelokupnog ciklusa rashoda, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, administrativne i financijske sankcije.

(65)  Različitost sankcija diljem Unije jedan je od glavnih razloga za nedovoljno odvraćanje i neravnomjernu zaštitu. Pravila o uspostavi sankcija, uključujući novčane kazne, u nacionalnoj su nadležnosti te bi ih, stoga, trebalo utvrditi nacionalnim zakonodavstvom. ▌

(66)  Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s: određivanjem ujednačenih uvjeta za provjere, kriterija za određivanje učestalosti provjera i količine uzoraka za provjeru u pogledu određenih proizvode ili kategorije proizvoda, u slučajevima u kojima se stalno otkrivaju posebni rizici ili ozbiljne povrede zakonodavstva Unije o usklađivanju; određivanjem postupaka za određivanja objekata Unije za ispitivanje; ▌ utvrđivanjem referentnih vrijednosti i metoda za provjere na temelju zajedničkih analiza rizika na razini Unije; određivanjem pojedinosti statističkih podataka o kontrolama koje provode imenovana tijela nad proizvodima koji podliježu pravu Unije ▌; određivanjem pojedinosti provedbe dogovora o informacijskom i komunikacijskom sustavu i određivanjem podataka iz obavijesti carinskih tijela u vezi s puštanjem proizvoda u slobodni promet; te odobravanjem određenih sustava za kontrolu proizvoda prije izvoza i povlačenjem takvih odobrenja▌ . Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(32).

(67)  S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta jačanjem nadzora tržišta u pogledu proizvoda obuhvaćenih zakonodavstvom Unije o usklađivanju, ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog potrebe za visokom razinom suradnje, interakcijom i dosljednim djelovanjem svih nadležnih tijela u svim državama članicama, nego se zbog njegova opsega i učinka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je predviđeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(68)  Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava i načela koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i koja su prisutna u ustavnim tradicijama država članica. Stoga bi se ova Uredba trebala tumačiti i primjenjivati u skladu s tim pravima i načelima, među ostalim onima koji se odnose na slobodu i pluralizam medija. Uredbom se posebno nastoje osigurati puno poštovanje zaštite potrošača, sloboda poduzetništva, sloboda izražavanja i informiranja, pravo na vlasništvo i zaštita osobnih podataka,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

1.  Cilj je ove Uredbe poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta jačanjem nadzora tržišta nad proizvodima obuhvaćenima zakonodavstvom Unije o usklađivanju iz članka 2. kako bi se osiguralo da su na tržištu Unije stavljeni na raspolaganje samo sukladni proizvodi koji ispunjavaju zahtjeve koji osiguravaju visoku razinu zaštite javnih interesa, kao što su zaštita zdravlja i sigurnost općenito, zaštita zdravlja i sigurnost na radnome mjestu, zaštita potrošača, zaštita okoliša i javna sigurnost i svi drugi javni interesi koji se štite tim zakonodavstvom.

2.  Ovom se Uredbom također utvrđuju pravila i postupci za gospodarske subjekte u pogledu proizvoda koji podliježu određenom zakonodavstvu Unije o usklađivanju te uspostavlja okvir za suradnju s gospodarskim subjektima.

3.   Ovom se Uredbom ujedno pruža okvir za kontrolu ▌proizvoda koji ulaze na tržište Unije.

Članak 2.

Područje primjene

1.  Ova Uredba primjenjuje se na ▌proizvode koji podliježu zakonodavstvu Unije o usklađivanju koje je navedeno u Prilogu I. („zakonodavstvo Unije o usklađivanju”), samo ako u zakonodavstvu Unije o usklađivanju nema specifičnih odredbi s istim ciljem kojima se detaljnije uređuju posebni aspekti nadzora tržišta i provedbe.

2.   Članci od 25. do 28. primjenjuju se na proizvode obuhvaćene pravom Unije, samo ako nema posebnih odredbi u pravu Unije koje se odnose na organizaciju kontrola proizvoda koji ulaze na tržište Unije.

3.  Primjena ove Uredbe ne sprečava tijela za nadzor tržišta da poduzmu specifičnije mjere kako je predviđeno u Direktivi 2001/95/EZ.

4.  Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje članci od 12. do 15. Direktive 2000/31/EZ.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.  „stavljanje na raspolaganje na tržištu” znači svaka isporuka proizvoda za distribuciju, potrošnju ili upotrebu na tržištu Unije u okviru trgovačke djelatnosti s plaćanjem ili bez plaćanja;

2.  „stavljanje na tržište” znači prvo stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu Unije;

3.  „nadzor tržišta” znači aktivnosti koje provode i mjere koje poduzimaju tijela za nadzor tržišta kako bi osigurala da su proizvodi sukladni sa zahtjevima utvrđenima primjenjivim zakonodavstvom Unije o usklađivanju te kako bi osigurala zaštitu javnog interesa obuhvaćenog tim zakonodavstvom;

4.  „tijelo za nadzor tržišta” znači tijelo koje odredi država članica prema članku 10. kao tijelo odgovorno za provedbu nadzora tržišta na ▌području te države članice;

5.  „tijelo podnositelj zahtjeva” znači tijelo za nadzor tržišta koje uputi zahtjev za uzajamnu pomoć;

6.  „tijelo primatelj zahtjeva” znači tijelo za nadzor tržišta koje primi zahtjev za uzajamnu pomoć;

7.  „nesukladnost” znači nepridržavanje bilo kojeg od zahtjeva prema zakonodavstvu Unije o usklađivanju ili prema ovoj Uredbi;

8.  „proizvođač” znači svaka fizička ili pravna osoba koja proizvodi proizvod ili za koju se proizvod projektira ili proizvodi, i koja taj proizvod stavlja na tržište pod svojim imenom ili trgovačkim znakom;

9.  „uvoznik” znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koja na tržište Unije stavlja proizvod iz treće zemlje;

10.  „distributer” znači svaka fizička ili pravna osoba u opskrbnom lancu koja nije proizvođač ni uvoznik i koja stavlja proizvod na raspolaganje na tržištu;

11.  „pružatelj usluge provođenja narudžbi” znači svaka fizička ili pravna osoba koja u okviru trgovačke djelatnosti nudi najmanje dvije od sljedećih usluga: skladištenje, pakiranje, adresiranje i slanje, a da nema u svom vlasništvu te proizvode, isključujući poštanske usluge iz članka 2. točke 1. Direktive 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(33), usluge dostave paketa kako su definirane u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2018/644 Europskog parlamenta i Vijeća(34), te sve druge poštanske usluge ili usluge teretnog prijevoza.

12.  „ovlašteni zastupnik” znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koju je proizvođač pisanim putem ovlastio da djeluje u njegovo ime u odnosu na posebne zadaće s obzirom na obveze proizvođača u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije o usklađivanju ili u skladu sa zahtjevima ove Uredbe;

13.  „gospodarski subjekt” znači proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik, distributer, pružatelj usluge provođenja narudžbi ili bilo koja druga fizička ili pravna osoba koja podliježe obvezama povezanima s proizvodnjom proizvoda, njihovim stavljanjem na raspolaganje na tržištu ili puštanjem u rad u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije o usklađivanju;

14.  „pružatelj usluga informacijskog društva” znači pružatelj usluge kako je definirana u članku 1. stavku 1. točki (b) Direktive (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća(35);

15.  „internetsko sučelje” znači svi računalni programi, uključujući internetske stranice ili njihov dio ili aplikaciju, kojima upravlja gospodarski subjekt ili kojima se upravlja u njegovo ime, i koji služe kako bi se krajnjim korisnicima dao pristup proizvodima gospodarskog subjekta;

16.  „korektivna mjera” znači bilo koja mjera koju poduzme gospodarski subjekt kako bi uklonio nesukladnost, u slučaju da to zatraži tijelo za nadzor tržišta ili na vlastitu inicijativu;

17.  „dobrovoljna mjera” znači korektivna mjera koju nije zatražilo tijelo za nadzor tržišta;

18.  „rizik” znači kombinacija vjerojatnosti pojave opasnosti koja može dovesti do štete, i stupnja ozbiljnosti te štete;

19.  „proizvod koji predstavlja rizik” znači proizvod s potencijalnim nepovoljnim učinkom na zdravlje i sigurnost ljudi općenito, zdravlje i sigurnost na radnom mjestu, zaštitu potrošača, okoliš, javnu sigurnost i druge javne interese zaštićene primjenjivim zakonodavstvom Unije o usklađivanju u razmjeru koji nadilazi onaj koji se smatra razumnim i prihvatljivim u odnosu na njegovu namjenu ili u uobičajenim i razumno predvidljivim uvjetima upotrebe dotičnog proizvoda, uključujući trajanje upotrebe i, po potrebi, njegovo stavljanje u rad te zahtjeve za instalaciju i održavanje;

20.  „proizvod koji predstavlja ozbiljan rizik” znači proizvod koji predstavlja rizik u pogledu kojeg se, na temelju procjene rizika i uzimajući u obzir normalnu i predvidivu upotrebu proizvoda, smatra da kombinacija vjerojatnosti pojave opasnosti koja može dovesti do štete i stupnja ozbiljnosti te štete mogu zahtijevati brzu intervenciju tijela za nadzor tržišta, uključujući slučajeve u kojima učinci rizika nisu trenutačni ▌;

21.  „krajnji korisnik” znači bilo koja fizička ili pravna osoba koja boravi ili ima poslovni nastan u Uniji i kojoj se proizvod stavi na raspolaganje kao potrošaču, izvan okvira trgovine, poslovanja, zanata ili struke, ili kao stručnom krajnjem korisniku tijekom njegovih industrijskih ili stručnih aktivnosti;

22.  „opoziv” znači bilo koja mjera čiji je cilj postići povrat proizvoda koji je već bio stavljen na raspolaganje krajnjem korisniku;

23.  „povlačenje” znači bilo koja mjera usmjerena na sprečavanje da proizvod u opskrbnom lancu bude stavljen na raspolaganje na tržištu;

24.  „carinska tijela” znači carinska tijela kako su definirana u članku 5. točci 1. Uredbe (EU) br. 952/2013;

25.  „puštanje u slobodni promet” znači postupak utvrđen člankom 201. Uredbe (EU) br. 952/2013;

26.  „proizvodi koji ulaze na tržište Unije” znači proizvodi iz trećih zemalja koji su namijenjeni za stavljanje na tržište Unije ili za privatnu upotrebu ili potrošnju unutar carinskog područja Unije i podvrgnuti carinskom postupku „puštanja u slobodni promet”.

Poglavlje II.

Zadaće gospodarskih subjekata

Članak 4.

Zadaće gospodarskih subjekata u pogledu proizvoda koji podliježu određenom zakonodavstvu Unije o usklađivanju

1.  Ne dovodeći u pitanje obveze utvrđene primjenjivim zakonodavstvom Unije o usklađivanju, proizvod koji podliježe zakonodavstvu iz stavka 5. može se staviti na tržište samo ako postoji gospodarski subjekt s poslovnim nastanom u Uniji koji je odgovoran za zadaće utvrđene u stavku 3. u odnosu na taj proizvod.

2.  Za potrebe ovog članka, gospodarski subjekt iz stavka 1. znači bilo koje od sljedećeg:

(a)  proizvođač s poslovnim nastanom u Uniji ▌;

(b)  uvoznik, ako proizvođač nema poslovni nastan u Uniji;

(c)  ovlašteni zastupnik kojeg je proizvođač pisanim putem ovlastio za izvršavanje zadaća određenih u stavku 3. u ime proizvođača;

(d)  pružatelj usluga provođenja narudžbi s poslovnim nastanom u Uniji u pogledu proizvoda kojima on rukuje kada nijedan drugi gospodarski subjekt, kako je navedeno u točkama (a), (b) i (c), nema poslovni nastan u Uniji.

3.  Ne dovodeći u pitanje obveze gospodarskih subjekata u okviru primjenjivog zakonodavstva Unije o usklađivanju, gospodarski subjekt iz stavka 1. izvršava sljedeće zadaće:

(a)  ako su zakonodavstvom Unije o usklađivanju koje se primjenjuje na proizvod predviđene EU izjava o sukladnosti ili izjava o svojstvima i tehnička dokumentacija, provjerava jesu li EU izjava o sukladnosti ili izjava o svojstvima i tehnička dokumentacija sastavljene te održava izjavu o sukladnosti ili izjavu o svojstvima na raspolaganju tijela za nadzor tržišta tijekom razdoblja propisanog takvim zakonodavstvom te vodi računa o tome da se tehnička dokumentacija može staviti na raspolaganje tim tijelima na zahtjev;

(b)  na obrazloženi zahtjev tijela za nadzor tržišta dostavlja tom tijelu sve informacije i dokumentaciju potrebne za dokazivanje sukladnosti proizvoda, i to na jeziku koji to tijelo može lako razumjeti;

(c)  kada ima razloga vjerovati da određeni proizvod predstavlja rizik, o tome obavještava tijela za nadzor tržišta;

(d)  surađuje s tijelima za nadzor tržišta, među ostalim na obrazloženi zahtjev osiguravajući pritom da se hitna korektivna mjera poduzima radi ispravljanja svakog slučaja nesukladnosti sa zahtjevima iz zakonodavstva Unije o usklađivanju koje se primjenjuje na dotični proizvod ili, ako to nije moguće, radi ublažavanja rizika koji taj proizvod predstavlja, kada to tijela za nadzor tržišta od njega zahtijevaju ili na vlastitu inicijativu kada gospodarski subjekt iz stavka 1. smatra ili ima razloga vjerovati da dotični proizvod predstavlja rizik.

4.  Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće obveze gospodarskih subjekata u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije o usklađivanju, ime, registrirano trgovačko ime ili registrirani trgovački znak i podatci za kontakt, uključujući poštansku adresu, gospodarskog subjekta iz stavka 1. navode se ▌na proizvodu ili njegovoj ambalaži, njegovu paketu ili popratnom dokumentu.

5.  Ovaj se članak primjenjuje samo u pogledu proizvoda koji podliježu uredbama (EU) br. 305/2011(36), (EU) 2016/425(37) i (EU) 2016/426(38) Europskog parlamenta i Vijeća i direktivama 2000/14/EZ(39), 2006/42/EZ(40), 2009/48/EZ(41), 2009/125/EZ(42), 2011/65/EU(43), 2013/29/EU(44), 2013/53/EU(45), 2014/29/EU(46), 2014/30/EU(47), 2014/31/EU(48), 2014/32/EU(49), 2014/34/EU(50), 2014/35/EU(51), 2014/53/EU(52) i 2014/68/EU(53) Europskog parlamenta i Vijeća.

Članak 5.

Ovlašteni zastupnik

1.  Za potrebe članka 4. stavka 2. točke (c) proizvođač ovlašćuje ovlaštenog zastupnika za obavljanje zadaća navedenih u članku 4. stavku 3., ne dodvodeći u pitanje bilo koje druge zadaće određene u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom Unije o usklađivanju.

2.  Ovlašteni zastupnik obavlja zadaće pobliže opisane u ovlaštenju. Na zahtjev tijelâ za nadzor tržišta dostavlja kopiju ovlaštenja na jeziku Unije koji odredi tijelo za nadzor tržišta.

3.  Ovlašteni zastupnici raspolažu primjerenim sredstvima kako bi mogli ispunjavati svoje zadaće.

Članak 6.

Prodaja na daljinu

Proizvodi koji se nude na prodaju preko interneta ili drugim sredstvima prodaje na daljinu smatraju se stavljenima na raspolaganje na tržištu ako je ponuda usmjerena na krajnje korisnike u Uniji. Ponuda za prodaju smatra se usmjerenom na krajnje korisnike u Uniji ako relevantni gospodarski subjekt na bilo koji način usmjeri svoje aktivnosti na neku državu članicu.

Članak 7.

Obveza suradnje

1.  Gospodarski subjekti surađuju s tijelima za nadzor tržišta u pogledu radnji kojima bi se mogli ukloniti ili ublažiti rizici koje predstavljaju proizvodi koje su ti subjekti stavili na raspolaganje na tržištu.

2.  Pružatelji usluga informacijskog društva surađuju s tijelima za nadzor tržišta, na njihov zahtjev i u posebnim slučajevima, kako bi se olakšalo svako djelovanje poduzeto radi uklanjanja ili, ako to nije moguće, ublažavanja rizika koje predstavlja proizvod koji se nudi ili je ponuđen na prodaju na internetu u okviru njihovih usluga.

Poglavlje III.

Pomoć gospodarskim subjektima i suradnja s njima

Članak 8.

Informiranje gospodarskih subjekata

1.  Komisija u skladu s Uredbom (EU) 2018/1724 osigurava da portal Vaša Europa korisnicima pruža jednostavan internetski pristup informacijama o zahtjevima i pravima u vezi s proizvodom te obvezama i pravilima koja proizlaze iz zakonodavstva Unije o usklađivanju.

2.  Države članice uspostavljaju postupke za pružanje informacija o prenošenju zakonodavstva Unije o usklađivanju koje se primjenjuje na proizvode u nacionalno zakonodavstvo i njegovoj provedbi gospodarskim subjektima, na njihov zahtjev i bez naknade. U tu se svrhu primjenjuje članak 9. stavci 1., 4. i 5. Uredbe (EU) 2019/ ...(54).

Članak 9.

Zajedničke aktivnosti za promicanje sukladnosti

1.  Tijela za nadzor tržišta mogu se sporazumjeti s drugim relevantnim tijelima ili s organizacijama koje zastupaju gospodarske subjekte ili krajnjim korisnicima o izvršavanju ▌zajedničkih aktivnosti za ▌promicanje sukladnosti, utvrđivanje nesukladnosti, podizanje razine osviještenosti i pružanje smjernica u vezi sa zakonodavstvom Unije o usklađivanju s obzirom na specifične kategorije proizvoda, posebno kategorija proizvoda za koje se često utvrdi da predstavljaju ozbiljan rizik, uključujući proizvode koji se nude na prodaju na internetu.

2.  Dotično tijelo za nadzor tržišta i strane iz stavka 1. osiguravaju da sporazum o zajedničkim aktivnostima ne dovodi do nepoštenog tržišnog natjecanja među gospodarskim subjektima te ne utječe na objektivnost, neovisnost i nepristranost stranaka.

3.  Tijelo za nadzor tržišta može upotrijebiti sve informacije koje su rezultat zajedničkih aktivnosti u okviru istrage u pogeldu nesukladnosti koju je provelo.

4.  Dotično tijelo za nadzor tržišta sporazum o zajedničkim aktivnostima, te imena uključenih strana, stavlja na raspolaganje javnosti i unosi taj sporazum u informacijski i komunikacijski sustav naveden u članku 34.. Mreža uspostavljena na temelju članka 29. na zahtjev države članice pomaže u izradi sporazuma o zajedničkim aktivnostima.

Poglavlje IV.

Organizacija, aktivnosti i obveze tijela za nadzor tržišta i jedinstvenog ureda za vezu

Članak 10.

Imenovanje tijela za nadzor tržišta i jedinstvenog ureda za vezu

1.  Države članice organiziraju i provode nadzor tržišta kako je predviđeno ovom Uredbom.

2.  Za potrebe stavka 1. ovog članka svaka država članica imenuje jedno tijelo ili više tijela za nadzor tržišta na svojem državnom području. Svaka država članica ▌putem informacijskog i komunikacijskog sustava iz članka 34. obavješćuje Komisiju i druge države članice o svojim tijelima za nadzor tržišta ▌i područjima nadležnosti svakog od tih tijela.

3.  Svaka država članica određuje jedinstveni ured za vezu.

4.  Jedinstveni ured za vezu ▌odgovoran je barem za zastupanje koordiniranog stajališta tijela za nadzor tržišta i tijela imenovanih u skladu s člankom 25. stavkom 1. te za priopćavanje nacionalnih strategija iz članka 13. Jedinstveni ured za vezu pomaže i u suradnji između tijela za nadzor tržišta u različitim državama članicama kako je utvrđeno u poglavlju VI.

5.  Kako bi se osigurala provedba nadzora tržišta nad proizvodima koji su stavljeni na raspolaganje na internetu i izvan njega uz istu učinkovitost za sve distribucijske kanale, države članice osiguravaju da njihova tijela za nadzor tržišta i jedinstveni ured za vezu imaju potrebne resurse, uključujući dostatne proračunske i druge resurse, kao što su dovoljan broj stručnog osoblja, stručnost, postupci i drugi aranžmani za pravilno izvršavanje njihovih dužnosti

6.  Ako na državnom području država članica postoji više od jednog tijela za nadzor tržišta, države članice osiguravaju jasno određenje zadaća tih tijela i uspostavljanje prikladnih mehanizama za komunikaciju i koordinaciju kako bi se omogućila njihova bliska suradnja i kako bi svako tijelo moglo djelotvorno obavljati svoje zadaće.

Članak 11.

Aktivnosti tijelâ za nadzor tržišta

1.  Tijela za nadzor tržišta provode svoje aktivnosti kako bi se osiguralo sljedeće:

(a)  djelotvoran nadzor tržišta nad proizvodima koji su stavljeni na raspolaganje na internetu i izvan njega na njihovu državnom području s obzirom na ▌proizvode koji podliježu ▌zakonodavstvu Unije o usklađivanju ▌;

(b)  to da će ▌gospodarski subjekti poduzeti primjerene i razmjerne korektivne mjere povezane s usklađenošću s tim zakonodavstvom i ovom Uredbom;

(c)  poduzimanje primjerenih i razmjernih mjera ako gospodarski subjekt ne poduzme korektivne mjere.

2.  Tijela za nadzor tržišta izvršavaju svoje ovlasti i obavljaju svoje dužnosti neovisno, pošteno i nepristrano.

3.  Tijela za nadzor tržišta, u okviru svojih aktivnosti navedenih u stavku 1. ovog članka, provode odgovarajuće provjere značajki proizvoda u odgovarajućim razmjerima pregledom dokumentacije i, prema potrebi, fizičkim i laboratorijskim provjerama na temelju odgovarajućih uzoraka, dajući prednost svojim resursima i mjerama kako bi se osigurao učinkovit nadzor tržišta i uzimajući u obzir nacionalnu strategiju nadzora tržišta iz članka 13.

Kada odlučuju o tome koje provjere treba provesti, o koje vrste proizvoda treba provjeriti i u kojoj mjeri, tijela za nadzor tržišta primjenjuju pristup koji se temelji na riziku uzimajući u obzir sljedeće čimbenike:

(a)  moguće opasnosti i nesukladnosti povezane s proizvodom i, ako je primjenjivo, njihovo pojavljivanje na tržištu;

(b)  aktivnosti i operacije pod kontrolom gospodarskog subjekta;

(c)  evidencija gospodarskog subjekta o prethodnoj nesukladnosti;

(d)  ako je primjenjivo, procjene rizika koje provode tijela određena u skladu s člankom 25. stavkom 1.;

(e)  pritužbe potrošača i druge informacije primljene od drugih tijela, gospodarskih subjekata, medija i drugih izvora koji bi mogli upućivati na nesukladnost.

4.  Nakon savjetovanja s Mrežom Komisija može donijeti provedbene akte kojima se određuju jedinstveni uvjeti provjera, kriteriji za utvrđivanje učestalosti provjera i količine uzoraka koje treba provjeriti u pogledu pojedinih proizvoda ili kategorija proizvoda, u slučajevima u kojima su kontinuirano utvrđeni konkretni rizici ili ozbiljna kršenja primjenjivog zakonodavstva Unije o usklađivanju, kako bi se zajamčila visoka razina zaštite zdravlja i sigurnosti ili drugih javnih interesa zaštićenih tim zakonodavstvom Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 43. stavka 2.

5.  Ako gospodarski subjekti predoče izvješća o ispitivanju ili potvrde o sukladnosti svojih proizvoda sa zakonodavstvom Unije o usklađivanju koje je izdalo tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, akreditirano u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008, tijela za nadzor tržišta uzimaju u obzir ta izvješća ili potvrde.

6.  Dokazi koje upotrebljava tijelo za nadzor tržišta u jednoj državi članici mogu se upotrebljavati u istragama koje radi provjere sukladnosti proizvoda provodi tijelo za nadzor tržišta u drugoj državi članici bez ikakvih dodatnih službenih zahtjeva.

7.  Tijela za nadzor tržišta uspostavljaju sljedeće postupke u vezi s proizvodima koji podliježu zakonodavstvu Unije o usklađivanju:

(a)  postupke za praćenje pritužbi ili izvješća o pitanjima povezanima s rizicima ili nesukladnosti;

(b)  postupke za provjeru jesu li gospodarski subjekti poduzeli korektivne mjere koje su trebali poduzeti.

8.  U cilju osiguravanja komunikacije i koordinacije s odgovarajućim tijelima u drugim državama članicama, tijela za nadzor tržišta aktivno sudjeluju u skupinama za administrativnu suradnju (skupine za ADCO) iz članka 30. stavka 2.

9.  Ne dovodeći u pitanje bilo koji zaštitni postupak Unije u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije o usklađivanju, proizvode koji se na temelju odluke tijela za nadzor tržišta smatraju nesukladnima u jednoj državi članici, tijelo za nadzor tržišta u drugoj državi članici smatra nesukladnima, osim ako je relevantno tijelo za nadzor tržišta u drugoj državi članici na temelju vlastite istrage zaključilo suprotno, uzimajući u obzir povratne informacije gospodarskog subjekta, ako ih je bilo.

Članak 12.

Istorazinsko ocjenjivanje

1.  Istorazinsko ocjenjivanje organizira se za tijela za nadzor tržišta koja žele sudjelovati u takvom ocjenjivanju kako bi se ojačala usklađenost aktivnosti nadzora tržišta u vezi s primjenom ove Uredbe.

2.  Mreža razvija metodologiju i tekući plan za provedbu istorazinskog ocjenjivanja među sudjelujućim tijelima za nadzor tržišta. Pri utvrđivanju metodologije i tekućeg plana, Mreža uzima u obzir barem broj i veličinu tijela za nadzor tržišta u državama članicama, broj raspoloživog osoblja i druge resurse za provedbu istorazinskog ocjenjivanja te ostale relevantne kriterije.

3.  Istorazinskim ocjenjivanjima obuhvaćaju se najbolje prakse koje su razvila neka tijela za nadzor tržišta, a koje mogu biti od koristi drugim tijelima za nadzor tržišta te ostali relevantni aspekti povezani s učinkovitošću aktivnosti nadzora tržišta.

4.  Izvješće o ishodu istorazinskih ocjenjivanja priopćava se Mreži.

Članak 13.

Nacionalne strategije nadzora tržišta

1.  Svaka država članica sastavlja opću nacionalnu strategiju nadzora tržišta barem svake četiri godine. Svaka država članica sastavlja prvu takvu strategiju do ... [tri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. Nacionalnom strategijom promiče se dosljedan, sveobuhvatan i integriran pristup nadzoru tržišta i provedbi zakonodavstva Unije o usklađivanju unutar državnog područja države članice. Pri sastavljanju nacionalne strategije nadzora tržišta razmatraju se svi sektori obuhvaćeni zakonodavstvom Unije o usklađivanju i sve faze lanca opskrbe proizvodima, uključujući uvezene proizvode i digitalne opskrbne lance. Prioriteti utvrđeni u programu rada Mreže također se mogu uzeti u obzir.

2.  Nacionalnom strategijom nadzora tržišta obuhvaćeni su barem sljedeći čimbenici, ako se time ne dovode u pitanje aktivnosti nadzora tržišta:

(a)  dostupne informacije o pojavljivanju nesukladnih proizvoda, posebno uzimajući u obzir provjere i kontrole ▌navedene u članku 11. stavku 3. odnosno članku 25. stavku 3. te, prema potrebi, tržišne trendove koji mogu utjecati na stope nesukladnosti za kategorije proizvoda i moguće prijetnje i rizike povezane s tehnologijama u nastajanju;

(b)  područja koja su države članice utvrdile kao prioritetna za provedbu zakonodavstva Unije o usklađivanju;

(c)  planirane aktivnosti provedbe za smanjenje nesukladnosti u područjima koja su utvrđena kao prioritetna, uključujući, gdje je relevantno, minimalne razine kontrole predviđene za kategorije proizvoda koji imaju znatne razine nesukladnosti;

(d)  ocjena suradnje s tijelima za nadzor tržišta u drugim državama članicama, kako je navedeno u članku 11. stavku 8. i poglavlju VI.

3.  Države članice obavješćuju Komisiju i druge države članice o svojim strategijama nadzora nacionalnih tržišta putem informacijskog i komunikacijskog sustavaiz članka 34. Svaka država članica objavljuje sažetak svoje strategije.

Poglavlje V.

Ovlasti i mjere za nadzor tržišta

Članak 14.

Ovlasti tijela za nadzor tržišta

1.  Države članice tijelima za nadzor tržišta dodjeljuju ovlasti nadzora tržišta, istrage i provedbe potrebne za primjenu ove Uredbe i zakonodavstva Unije o usklađivanju ▌.

2.  Tijela za nadzor tržišta izvršavaju ovlasti utvrđene u ovom članku učinkovito i djelotvorno, u skladu s načelom proporcionalnosti, u mjeri u kojoj se to izvršavanje odnosi na predmet, svrhu mjera, prirodu nesukladnosti i ukupnu stvarnu ili potencijalnu štetu koja nastane kao posljedica slučaja nesukladnosti. Ovlasti dodijeljuju i izvršavaju u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, uključujući načela Povelje Europske unije o temeljnim pravima, kao i s načelima nacionalnog prava koja se odnose na slobodu izražavanja te slobodu i pluralizam medija, s primjenjivim postupovnim jamstva i s pravilima Unije o zaštiti podataka, a posebno Uredbu (EU) 2016/679.

3.  Kada dodjeljuju ovlasti iz stavka 1., ▌države članice mogu predvidjeti da se ovlast, prema potrebi, može izvršavati na jedan od sljedećih načina:

(a)  mogu je izravno izvršavati tijela za nadzor tržišta na temelju svoje nadležnosti;

(b)  mogu je izvršavati druga javna tijela u skladu s podjelom ovlasti i institucionalnom i administrativnom organizacijom dotičnih država članica;

(c)  može se podnijeti zahtjev sudovima nadležnima za donošenje odluke koja je potrebna za odobravanje izvršavanja te ovlasti, uključujući, prema potrebi, i žalbom ako zahtjev za ishođenje potrebne odluke nije bio uspješan.

4.  Ovlasti dodijeljene tijelima za nadzor tržišta iz stavka 1. uključuju barem sljedeće:

(a)  ovlast da od gospodarskih subjekata zahtijevaju da dostave relevantne dokumente, tehničke specifikacije, podatke ili informacije o sukladnosti i tehničkim aspektima proizvoda, uključujući pristup ugrađenom softveru u mjeri u kojoj je takav pristup potreban radi procjene sukladnosti proizvoda s primjenjivim zakonodavstvom Unije o usklađivanju, u bilo kojem obliku i bez obzira na medij ili mjesto na kojem su ti dokumenti, tehničke specifikacije, podatci ili informacije pohranjeni, te ovlasti da izrađuju njihove preslike ili da im se one dostavljaju;

(b)  ovlast da od gospodarskih subjekata zahtijevaju da dostave relevantne informacije o lancu opskrbe, o pojedinostima distribucijske mreže, o količinama proizvoda na tržištu i o drugim modelima proizvoda koji imaju iste tehničke karakteristike kao dotični proizvod, ako je to važno za sukladnost s primjenjivim zahtjevima u okviru zakonodavstva Unije o usklađivanju;

(c)  ovlast da od gospodarskih subjekata zahtijevaju da dostave relevantne informacije potrebne za utvrđivanje vlasništva nad internetskim stranicama, ako su te informacije povezane s predmetom istrage;

(d)  ovlast da bez prethodne najave provode inspekcije na terenu i fizičke provjere proizvoda;

(e)  ovlast za ulazak u sve poslovne prostore, zemljišta ili prijevozna sredstva koje dotični gospodarski subjekt upotrebljava u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću radi utvrđivanja nesukladnosti i prikupljanja dokaza;

(f)  ovlast za samoinicijativno pokretanje istraga o tijelima za nadzor tržišta ▌radi utvrđivanja i uklanjanja nesukladnosti;

(g)  ovlast da od gospodarskih subjekata zahtijevaju poduzimanje odgovarajućih mjera radi uklanjanja slučajeva nesukladnosti ili uklanjanja rizika;

(h)  ovlast za poduzimanje odgovarajućih mjera ako gospodarski subjekt ne poduzme odgovarajuće korektivne mjere ili ako nesukladnost ili rizik i dalje postoje, uključujući ovlasti da se zabrani ili ograniči stavljanje na raspolaganje proizvoda na tržištu ili da se proizvod povuče ili opozove s tržišta;

(i)  ovlast izricanja sankcija u skladu s člankom 41.;

(j)  ovlast za kupnju uzoraka proizvoda, među ostalim pod tajnim identitetom, kako bi se te uzorke pregledalo i kako bi se nad njima proveo obrnuti inženjering radi utvrđivanja nesukladnosti i prikupljanja dokaza;

(k)  ako ne postoje druga učinkovita sredstva za uklanjanje ozbiljnog rizika:

i.  ovlast da zahtijevaju da se s internetskog sučelja ukloni sadržaj koji upućuje na povezane proizvode ili da zahtijevaju da se krajnjim korisnicima prilikom pristupa internetskom sučelju prikaže izričito upozorenje; ili

ii.  ako se ne zahtjev iz točke i. nije izvršen, ovlast da se od pružatelja usluga informacijskog društva zahtijeva da ograniče pristup internetskom sučelju, među ostalim zahtijevanjem od relevantne treće strane da provede takve mjere.

5.  U cilju provođenja istraga, tijela za nadzor tržišta kao dokaz mogu upotrebljavati sve informacije, dokumente, nalaze, izjave ili obavještajne podatke, bez obzira na njihov oblik i medij na kojemu su pohranjeni.

Članak 15.

Povrat troškova tijela za nadzor tržišta

1.  Države članice mogu ovlastiti svoja tijela za nadzor tržišta da od relevantnog gospodarskog subjekta zatraže povrat ukupnih troškova svojih aktivnosti povezanih sa slučajevima nesukladnosti.

2.  Troškovi iz stavka 1. ovog članka mogu uključivati troškove provođenja ispitivanja, troškove poduzimanja mjera u skladu s člankom 28. stavcima 1. i 2., troškove pohranjivanja i troškove aktivnosti povezanih s proizvodima za koje se utvrdi da su nesukladni i koji podliježu korektivnim mjerama prije njihova puštanja u slobodni promet ili stavljanja na tržište.

Članak 16.

Mjere nadzora tržišta

1.   Tijela za nadzor tržišta poduzimaju odgovarajuće mjere ako za proizvod, koji podliježe zakonodavstvu Unije o usklađivanju, kada se koristi u skladu sa svojom predviđenom namjenom ili pod uvjetima koji se mogu razumno predvidjeti te kada se pravilno ugradi i održava, vrijedi sljedeće:

(a)  mogao bi ugroziti zdravlje ili sigurnost korisnika; ili

(b)  nije u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije o usklađivanju.

2.  Ako tijela za nadzor tržišta dođu do nalaza iz stavka 1. točke (a) ili (b), bez odgode zahtijevaju da relevantni gospodarski subjekt poduzme odgovarajuće i razmjerne korektivne mjere radi uklanjanja nesukladnosti ili uklanjanja rizika u roku koji ta tijela utvrde.

3.  Za potrebe stavka 2. korektivne mjere koje gospodarski subjekt mora poduzeti mogu, među ostalim, uključivati:

(a)  usklađivanje proizvoda, uključujući ispravljanje formalne nesukladnosti kako je definirano primjenjivim zakonodavstvom Unije o usklađivanju, ili osiguravanje da proizvod više ne predstavlja rizik;

(b)  sprečavanje stavljanja proizvoda na raspolaganje na tržištu;

(c)  trenutačno povlačenje ili opoziv proizvoda s tržišta i upozoravanje javnosti na rizik koji predstavlja;

(d)  uništavanje proizvoda ili onemogućavanje njegove upotrebe na bilo koji drugi način;

(e)  stavljanje na proizvod prikladnih, jasno formuliranih i lako razumljivih upozorenja o rizicima koje može predstavljati, na jeziku ili jezicima koje odredi država članica u kojoj je proizvod stavljen na raspolaganje na tržištu;

(f)  utvrđivanje preduvjeta za stavljanje dotičnog proizvoda na raspolaganje na tržištu;

(g)  trenutačno upozoravanje krajnjih korisnika na rizik u odgovarajućem obliku, među ostalim objavljivanjem posebnih upozorenja na jeziku ili jezicima koje odredi država članica u kojoj je proizvod stavljen na raspolaganje na tržištu.

4.  Korektivne mjere iz stavka 3. točaka (e), (f) i (g) mogu se zahtijevati samo u slučajevima u kojima bi proizvod mogao predstavljati rizik i to samo pod određenim uvjetima ili samo u odnosu na određene krajnje korisnike.

5.  Ako gospodarski subjekt ne poduzme korektivne mjere iz stavka 3., ili ako se nesukladnost ili rizik iz stavka 1. nastavi, tijela za nadzor tržišta osiguravaju da se proizvod povuče ili opozove s tržišta ili da se zabrani ili ograniči stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu te da se javnost, Komisija i druge države članice o tome obavijeste.

6.  Informacije se Komisiji i drugim državama članicama dostavljaju u skladu sa stavkom 5. putem informacijskog i komunikacijskog sustava iz članka 34. Za tu dostavu informacija smatra se da ispunjava zahtjeve obavješćivanja u pogledu primjenjivih zaštitnih postupaka iz zakonodavstva Unije o usklađivanju.

7.  Ako se nacionalna mjera smatra opravdanom u skladu s primjenjivim zaštitnim postupkom ili ako nijedno tijelo za nadzor tržišta druge države članice nije zaključilo suprotno u skladu s člankom 11. stavkom 9., nadležna tijela za nadzor tržišta u drugim državama članicama poduzimaju potrebne mjere u pogledu nesukladnog proizvoda i unose relevantne informacije u informacijski i komunikacijski sustav iz članka 34.

Članak 17.

Upotreba informacija te čuvanje profesionalne i poslovne tajne

Tijela za nadzor tržišta svoje aktivnosti provode vrlo transparentno i stavljaju na raspolaganje javnosti sve informacije koje smatraju važnima za zaštitu interesa krajnjih korisnika. Tijela za nadzor tržišta poštuju načela povjerljivosti i čuvanja profesionalne i poslovne tajne te štite osobne podatke u skladu s pravom Unije i nacionalnim zakonodavstvom ▌.

Članak 18.

Postupovna prava gospodarskih subjekata

1.  U svakoj mjeri ili odluci ili svakom nalogu koji tijela za nadzor tržišta donesu ili poduzmu u skladu sa zakonodavstvom Unije o usklađivanju ili ovom Uredbom ▌navode se točni razlozi na kojima se temelje.

2.  O svakoj se takvoj mjeri, odluci ili nalogu bez odlaganja obavješćuje relevantnog gospodarskog subjekta, kojeg se istodobno obavješćuje o pravnim lijekovima koji su mu prema pravu dotične države članice dostupni i o rokovima kojima takvi pravni lijekovi podliježu.

3.  Prije donošenja ili poduzimanja mjere, odluke ili naloga iz stavka 1. dotičnom se gospodarskom subjektu daje mogućnost da se izjasni u odgovarajućem razdoblju ne kraćem od deset radnih dana, osim ako to nije moguće zbog hitnosti mjere, odluke ili naloga na temelju zaštite zdravlja ili sigurnosti ili drugih razloga povezanih s javnim interesima obuhvaćenima odgovarajućim zakonodavstvom Unije o usklađivanju.

Budu li mjera, odluka ili nalog provedeni, a da gospodarskom subjektu pritom nije dana mogućnost da se izjasni, to će mu se omogućiti što prije, a tu mjeru, odluku ili nalog tijelo za nadzor tržišta će odmah preispitati.

Članak 19.

Proizvodi koji predstavljaju ozbiljan rizik

1.  Tijela za nadzor tržišta osiguravaju da se proizvodi koji predstavljaju ozbiljan rizik povuku ili opozovu s tržišta kada nema drugih učinkovitih sredstava za uklanjanje ozbiljnog rizika, ili da se njihovo stavljanje na raspolaganje na tržištu zabrani. Tijela za nadzor tržišta o tome odmah obavještavaju Komisiju u skladu s člankom 20.

2.  Odluka o tome predstavlja li neki proizvod ozbiljan rizik temelji se na odgovarajućoj ocjeni rizika u kojoj se u obzir uzimaju priroda opasnosti i vjerojatnost njezine pojave. Zbog mogućnosti postizanja viših razina sigurnosti i dostupnosti drugih proizvoda koji predstavljaju manji stupanj rizika ne može se smatrati da neki proizvod predstavlja ozbiljan rizik.

Članak 20.

Sustav za brzu razmjenu informacija

1.  Ako tijelo za nadzor tržišta poduzme ili namjerava poduzeti mjeru na temelju članka 19. i smatra da razlozi koji su doveli do uvođenja te mjere ili učinci te mjere sežu izvan državnog područja njegove države članice, o toj mjeri odmah obavješćuje Komisiju u skladu sa stavkom 4. ovog članka. Isto tako, tijelo za nadzor tržišta bez odgode obavješćuje Komisiju o izmjeni ili povlačenju svake takve mjere.

2.  Ako je proizvod koji predstavlja ozbiljan rizik stavljen na raspolaganje na tržištu, tijela za nadzor tržišta odmah obavješćuju Komisiju o svim dobrovoljnim mjerama koje je poduzeo i o kojima je gospodarski subjekt obavijestio tijelo za nadzor tržišta.

3.  Informacije dostavljene u skladu sa stavcima 1. i 2. uključuju sve raspoložive pojedinosti, posebno podatke potrebne za identifikaciju proizvoda, podrijetlo i opskrbni lanac proizvoda, rizik povezan s proizvodom, prirodu i trajanje poduzete nacionalne mjere te svih dobrovoljnih mjera koje poduzimaju gospodarski subjekti.

4.  Za potrebe stavaka 1., 2. i 3. ovog članka, upotrebljava se sustav za brzu razmjenu informacija (RAPEX) iz članka 12. Direktive 2001/95/EZ. Članak 12. stavci 2., 3. i 4. navedene direktive primjenjuju se mutatis mutandis.

5.  Komisija osigurava i održava podatkovno sučelje između RAPEX-a i informacijskog i komunikacijskog sustava iz članka 34. kako bi se izbjegao dvostruki unos podataka.

Članak 21.

Objekti Unije za ispitivanje

1.  Cilj objekata Unije za ispitivanje jest doprinijeti poboljšanju laboratorijskih kapaciteta, kao i osiguranju pouzdanosti i dosljednosti ispitivanja u srhu nadzora tržišta u Uniji.

2.  Za potrebe stavka 1. Komisija može odrediti javni objekt za ispitivanje države članice kao objekt za ispitivanje Unije za posebne kategorije proizvoda ili za posebne rizike povezane s određenom kategorijom proizvoda.

Komisija isto tako jedan od svojih vlastitih objekata za ispitivanje može odrediti kao objekt Unije za ispitivanje za posebne kategorije proizvoda ili za posebne rizike povezane s određenom kategorijom proizvoda ili za proizvode za koje kapacitet ispitivanja nedostaje ili je nedovoljan.

3.   Objekti Unije za ispitivanje akreditirani su u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008.

4.  Određivanje objekata Unije za ispitivanje ne utječe na slobodu tijela za nadzor tržišta, Mreže i Komisije da odaberu objekte za ispitivanje u svrhu provedbe svojih aktivnosti.

5.  Objekti Unije za ispitivanje svoje usluge pružaju samo tijelima za nadzor tržišta, Mreži, Komisiji i drugim vladinim ili međuvladinim subjektima.

6.  Objekti Unije za ispitivanje u području svoje nadležnosti izvršavaju sljedeće aktivnosti:

(a)  ispituju proizvode na zahtjev tijela za nadzor tržišta, Mreže ili Komisije;

(b)  pružaju neovisne tehničke ili znanstvene savjete na zahtjev Mreže.;

(c)  razvijaju nove tehnike i metode analize.

7.  Za aktivnosti iz stavka 6. ovog članka isplaćuje se naknada, a Unija ih može financirati u skladu s člankom 36. stavkom 2..

8.  Objekti Unije za ispitivanje mogu dobiti financiranje Unije u skladu s člankom 36. stavkom 2. kako bi povećali svoj kapacitet ispitivanja ili stvorili nove kapacitete ispitivanja za posebne kategorije proizvoda ili za posebne rizike koji se odnose na kategoriju proizvoda za koje kapacitet ispitivanja nedostaje ili je nedovoljan.

9.  Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju postupci za određivanje objekata Unije za ispitivanje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 43. stavka 2.

Poglavlje VI.

Prekogranična uzajamna pomoć

Članak 22.

Uzajamna pomoć

1.  Među tijelima za nadzor tržišta država članica kao i između tijela za nadzor tržišta i Komisije te relevantnih agencija Unije uspostavljaju se učinkovita suradnja i razmjena informacija.

2.  Ako tijelo za nadzor tržišta ne može zaključiti svoje istrage zbog nemogućnosti pritupa određenim informacijama, ono može podnijeti obrazloženi zahtjev tijelu za nadzor tržišta druge države članice u kojoj se može izvršiti pristup tim informacijama. U tom slučaju tijelo primatelj zahtjeva bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana, tijelu podnositelju zahtjeva dostavlja sve informacije koje tijelo primatelj zahtjeva smatra važnima za utvrđivanje nesukladnosti proizvoda.

3.  Radi prikupljanja traženih informacija tijelo primatelj zahtjeva provodi odgovarajuće istrage ili poduzima druge primjerene mjere. Te se istrage prema potrebi provode u suradnji s drugim tijelima za nadzor tržišta.

4.  Tijelo podnositelj zahtjeva i dalje je odgovorno za istragu koju je pokrenulo, osim ako tijelo primatelj zahtjeva pristane preuzeti odgovornost.

5.  U opravdanim slučajevima tijelo primatelj zahtjeva može odbiti postupiti u skladu sa zahtjevom za informacije iz stavka 2. ako:

(a)  tijelo podnositelj zahtjeva nije na zadovoljavajući način dokazalo da su zatražene informacije potrebne kako bi se utvrdila nesukladnost;

(b)  tijelo primatelj zahtjeva dokaže da bi ispunjavanje zahtjeva u znatnoj mjeri narušilo izvršavanje njegovih vlastitih aktivnosti.

Članak 23.

Zahtjevi za provedbene mjere

1.  Ako uklanjanje nesukladnosti proizvoda zahtijeva mjere u području nadležnosti druge države članice i ako te mjere nisu rezultat zahtjeva iz članka 16. stavka 7., tijelo podnositelj zahtjeva može tijelu primatelju zahtjeva u toj drugoj državi članici podnijeti propisno obrazložen zahtjev za donošenje provedbenih mjera.

2.  Tijelo primatelj zahtjeva bez odgode poduzima sve primjerene i potrebne provedbene mjere kako bi uklonilo slučaj nesukladnosti upotrebljavajući ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom i izvršavanjem ovlasti navedenih u članku 14., kao i svih dodatnih ovlasti koje su mu dodijeljene nacionalnim pravom.

3.  Tijelo primatelj zahtjeva ▌obavješćuje tijelo podnositelja zahtjeva ▌o mjerama iz stavka 2. koje su poduzete ili se namjeravaju poduzeti.

Tijelo primatelj zahtjeva može odbiti udovoljiti zahtjevu za donošenje provedbenih mjera u bilo kojoj od sljedećih situacija:

(a)  tijelo primatelj zahtjeva zaključilo je da tijelo podnositelj zahtjeva nije pružilo dovoljno informacija;

(b)  tijelo primatelj zahtjeva smatra da je zahtjev protivan zakonodavstvu Unije o usklađivanju;

(c)  tijelo primatelj zahtjeva dokaže da bi ispunjavanje zahtjeva u znatnoj mjeri narušio izvršavanje njegovih vlastitih aktivnosti.

Članak 24.

Postupak za zahtjeve za uzajamnu pomoć

1.  Prije podnošenja zahtjeva na temelju članka 22. ili 23., tijelo podnositelj zahtjeva nastoji provesti sve opravdane moguće istrage.

2.  Pri podnošenju zahtjeva iz članaka 22. i 23., tijelo podnositelj zahtjeva osigurava sve dostupne informacije kako bi tijelu primatelju zahtjeva omogućilo ispunjavanje zahtjeva, uključujući sve potrebne dokaze koje je moguće pribaviti samo u državi članici tijela podnositelja zahtjeva.

3.  Zahtjevi ▌iz članaka 22. i 23. i sva, s njima povezana, komunikacija podnose se na standardnom elektroničkom obrascu putem informacijskog i komunikacijskog sustava iz članka 34..

4.  Komunikacija se odvija izravno između uključenih tijela za nadzor tržišta ili putem jedinstvenih ureda za vezu predmetnih država članica.

5.  Dotična tijela za nadzor tržišta dogovaraju se o jezicima na kojima se mogu podnijeti zahtjevi ▌iz članaka 22. i 23. i na kojima se može odvijati sva s njima povezana komunikacija.

6.  Ako dotična tijela za nadzor tržišta ne mogu postići dogovor o jezicima, zahtjevi ▌ iz članaka 22. i 23. šalju se na službenom jeziku države članice tijela podnositelja zahtjeva, a odgovori na te zahtjeve šalju se na službenom jeziku države članice tijela primatelja zahtjeva. U tom slučaju tijelo podnositelj zahtjeva i tijelo primatelj zahtjeva organiziraju prijevod zahtjeva, odgovora ili druge dokumentacije koju prime jedno od drugog.

7.  Putem informacijskog i komunikacijskog sustava iz članka 34. uključenim jedinstvenim uredima za vezu pružaju se strukturirane informacije o slučajevima uzajamne pomoći. Upotrebom tih informacija jedinstveni uredi za vezu daju svu potporu koja je potrebna za olakšavanje pružanja pomoći.

Poglavlje VII.

Proizvodi koji ulaze na tržište Unije

Članak 25.

Kontrola proizvoda koji ulaze na tržište Unije

1.  Države članice određuju carinska tijela, jedno tijelo za nadzor tržišta ili više njih ili bilo koje drugo tijelo na svojem državnom području kao tijelo koje je zaduženo za kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište Unije.

Svaka država članica obavješćuje Komisiju i ostale države članice o tijelima iz prvog podstavka i o područjima njihove nadležnosti putem informacijskog i komunikacijskog sustava iz članka 34.

2.  Tijela iz stavka 1. imaju ovlasti i sredstva koji su im potrebni kako bi mogli pravilno obavljati zadaće iz tog stavka.

3.  Proizvodi koji podliježu pravu Unije ▌, a koji će se staviti u carinski postupak pod nazivom „puštanje u slobodni promet”, podliježu kontrolama koje provode tijela iz stavka 1. ovog članka. Te kontrole tijela provode na temelju analize rizika u skladu s člancima 46. i 47. Uredbe (EU) br. 952/2013 i, prema potrebi, na temelju pristupa temeljenog na riziku kako je navedeno u članku 11. stavku 3. drugom podstavku ove Uredbe.

4.  Informacije povezane s rizikom razmjenjuju se među:

(a)  tijelima iz stavka 1. ovog članka u skladu s člankom 47. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 952/2013; i

(b)  carinskim tijelima u skladu s člankom 46. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 952/2013.

Kad je riječ o proizvodima koji podliježu pravu Unije ▌, a koji su u privremenom smještaju ili stavljeni u carinski postupak koji nije„puštanje u slobodni promet”, carinska tijela na prvoj točki ulaska koja imaju razloga vjerovati da ti proizvodi nisu u skladu s primjenjivim pravom Unije ili da predstavljaju rizik prenose sve relevantne informacije nadležnom odredišnom carinskom uredu.

5.  Ako je utvrđen viši rizik od nesukladnosti, tijela za nadzor tržišta tijelima iz stavka 1. pružaju informacije o kategorijama proizvoda ili identitetima gospodarskih subjekata.

6.  Države članice do 31. ožujka svake godine dostavljaju Komisiji detaljne statističke podatke o kontrolama ▌koje su tijekom prethodne kalendarske godine provela tijela određena na temelju stavka 1. u vezi s proizvodima koji podliježu pravu Unije. Statistički podatci obuhvaćaju broj intervencija u području kontrola takvih proizvoda u pogledu sigurnosti i sukladnosti proizvoda.

Komisija do 30. lipnja svake godine sastavlja izvješće koje sadržava informacije koje su dostavile države članice za prethodnu kalendarsku godinu te analizu dostavljenih podataka. Izvješće se objavljuje u informacijskom i komunikacijskom sustavu iz članka 34.

7.  Ako Komisija postane svjesna ozbiljnog rizika koji ▌predstavljaju proizvodi koji podliježu pravu Unije ▌, a koji su uvezeni iz treće zemlje, preporučuje dotičnoj državi članici da poduzme odgovarajuće mjere nadzora tržišta.

8.  Nakon savjetovanja s Mrežom Komisija može donijeti provedbene akte kojima utvrđuje referentne vrijednosti i tehnike za provjere na temelju zajedničkih analiza rizika na razini Unije, kako bi osigurala dosljednu provedbu prava Unije, ojačala kontrole za proizvode koji ulaze na tržište Unije i osigurala učinkovitu i ujednačenu razina tih kontrola. Ti se provedbeni aktie donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 43. stavka 2.

9.  Komisija donosi provedbene akte kojima dodatno definira pojedinosti podataka koji se trebaju dostaviti u skladu sa stavkom 6. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 43. stavka 2.

Članak 26.

Obustava puštanja proizvoda u slobodni promet

1.  Tijela određena u skladu s člankom 25. stavkom 1. obustavljaju puštanje određenog proizvoda u slobodni promet ako se tijekom kontrola u skladu s člankom 25. stavkom 3. utvrdi sljedeće:

(a)  proizvodu nije priložena dokumentacija koja se traži pravom Unije ▌koje se na njega primjenjujue ili postoji obrazložena sumnja u pogledu autentičnosti, točnosti i potpunosti te dokumentacije;

(b)  proizvod nije označen niti obilježen u skladu sa pravom Unije koje se na njega primjenjuje▌;

(c)  proizvod nosi oznaku CE ili drugu oznaku propisanu pravom Unije koje se na njega primjenjuje ▌ stavljenu na pogrešan ili obmanjujući način;

(d)  ime, registrirano trgovačko ime ili registrirani trgovački znak i podatci za kontakt, uključujući poštansku adresu gospodarskog subjekta čije se zadaće odnose na proizvod koji podliježe određenom zakonodavstvu Unije o usklađivanju nisu navedeni ili se ne mogu utvrditi u skladu s člankom 4. stavkom 4.; ili

(e)  iz bilo kojeg drugog razloga, ako postoji opravdana sumnja da proizvod nije u skladu s pravom Unije koje se na njega primjenjuje ili da predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje, sigurnost, okoliš ili bilo koji drugi javni interes iz članka 1.

2.  Tijela određena u skladu s člankom 25. stavkom 1. odmah obavješćuju tijela za nadzor tržišta o svakoj obustavi iz stavka 1. ovog članka.

3.  Ako tijela za nadzor tržišta na temelju opravdanih razloga vjeruju da neki proizvod nije u skladu s pravom Unije koje se na njega primjenjuje ili da predstavlja ozbiljan rizik, oni zahtijevaju da tijela određena u skladu s člankom 25. stavkom 1. obustave postupak njegova puštanja u slobodni promet.

4.  Obavijesti iz stavka 2. i zahtjevi iz stavka 3. ovog članka mogu se podnijeti putem informacijskog i komunikacijskog sustava iz članka 34., uključujući upotrebom elektroničkog sučelja između tog sustava i sustava koje koriste carinska tijela, ako su oni dostupni.

Članak 27.

Puštanje u slobodni promet

Ako je puštanje određenog proizvoda u slobodni promet obustavljeno u skladu s člankom 26., taj se proizvod pušta u slobodni promet ako se ispune svi ostali zahtjevi i formalnosti povezani s takvim puštanjem i ako se ispuni bilo koji od sljedećih uvjeta:

(a)  u roku od četiri radna dana od obustave tijela za nadzor tržišta nisu zatražila da tijela određena u skladu s člankom 25. stavkom 1. zadrže obustavu;

(b)  tijela za nadzor tržišta obavijestila su tijela određena u skladu s člankom 25. stavkom 1. o svojoj suglasnosti za puštanje u slobodni promet.

Puštanje u slobodni promet ne smatra se dokazom usklađenosti s pravom Unije.

Članak 28.

Odbijanje puštanja u slobodni promet

1.  Ako tijela za nadzor tržišta zaključe da neki proizvod predstavlja ozbiljan rizik, poduzimaju mjere da zabrane njegovo stavljanje na tržište i od tijela određenih u skladu s člankom 25. stavkom 1. zahtijevaju da ga ne puste u slobodni promet. Tijela za nadzor tržišta od tijela iz članka 26. stavka 1. zahtijevaju i da uključe sljedeću napomenu u carinski sustav obrade podataka te, gdje je to primjereno, na trgovački račun koji prati proizvod i svaki drugi relevantni popratni dokument ▌:"

„Opasan proizvod – nije odobreno puštanje u slobodni promet – Uredba (EU) 2019/... (55)”;

"

Tijela za nadzor tržišta odmah unose te informacije u informacijski i komunikacijski sustaviz članka 34.

2.  Ako tijela za nadzor tržišta zaključe da neki proizvod ne može biti stavljen na tržište jer nije u skladu s pravom Unije ▌ koje se na njega primjenjuje, poduzimaju mjere da zabrane njegovo stavljanje na tržište i od tijela određenih u skladu s člankom 25. stavkom 1. zahtijevaju da ga ne puste u slobodni promet. Ona od tih tijela također zahtijevaju i da uključe sljedeću napomenu u carinski sustav obrade podataka te, po potrebi, na trgovački račun koji prati proizvod i svaki drugi relevantni popratni dokument ▌:"

„Proizvod nije sukladan – nije odobreno puštanje u slobodni promet – Uredba (EU) 2019/... (56)”;

"

Tijela za nadzor tržišta odmah unose te informacije u informacijski i komunikacijski sustaviz članka 34.

3.  Ako se proizvod iz stavka 1. ili 2. naknadno deklarira za carinski postupak, osim puštanja u slobodni promet, i uz uvjet da se tome ne protive tijela za nadzor tržišta, obavijesti koje se zahtijevaju stavkom 1. ili 2. također se uključuju, pod istovjetnim uvjetima navedenima u stavku 1. ili 2., u dokumente upotrijebljene u vezi s tim postupkom.

4.  Tijela određena u skladu s člankom 25. stavkom 1. mogu uništiti ili na drugi način učiniti neupotrebljivim proizvod koji predstavlja rizik za zdravlje ili sigurnost krajnjih korisnika ako dotično tijelo to smatra potrebnim i razmjernim. Trošak te mjere snosi fizička ili pravna osoba koja je deklarirala taj predmet za puštanje u slobodni promet.

Na odgovarajući se način primjenjuju članci 197. i 198. ▌Uredbe (EU) br. 952/2013.

Poglavlje VIII.

Koordinirana provedba i međunarodna suradnja

Članak 29.

Mreža Unije za sukladnost proizvoda

1.   Uspostavlja se Mreža Unije za sukladnost proizvoda („Mreža”).

2.  Svrha Mreže služiti je kao platforma za strukturiranu koordinaciju i suradnju između provedbenih tijela država članica i Komisije te pojednostaviti prakse nadzora tržišta unutar Unije kako bi nadzor tržišta postao učinkovitiji.

Članak 30.

Sastav i funkcioniranje Mreže ▌

1.  Mreža se sastoji od predstavnika svake države članice, uključujući predstavnika svakog jedinstvenog ureda za vezu iz članka 10. i po potrebi nacionalnih stručnjaka, predsjednika skupina zaADCO te predstavnika Komisije.

2.  Za provedbu zakonodavstva Unije o usklađivanju uspostavljaju se odvojeni ili zajedničke skupine za ADCO. Skupine za ADCO sastoje se od predstavnika nacionalnih tijela za nadzor tržišta i prema potrebi predstavnika jedinstvenih ureda za vezu.

Sastanci skupina za ADCO-ova namijenjeni su samo predstavnicima tijela za nadzor tržišta i Komisiji.

Ovisno o predmetu rasprave, na sastanke skupina za ADCO mogu biti pozvani relevantni dionici, kao što su organizacije koje zastupaju interese industrije na razini Unije, mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), potrošači, laboratoriji za ispitivanja te tijela za normizaciju i ocjenjivanje sukladnosti.

3.  Komisija podupire i potiče suradnju među tijelima za nadzor tržišta putem Mreže te sudjeluje na sastancima Mreže, njezinih podskupina i skupina za ADCO.

4.  Mreža se sastaje u redovitim razmacima te, kada je to potrebno, na obrazložen zahtjev Komisije ili države članice.

5.  Mreža može osnovati stalne ili privremene podskupine koje će se baviti konkretnim pitanjima i zadaćama.

6.  Mreža može pozvati stručnjake i druge treće strane, uključujući organizacije koje predstavljaju interese industrije, MSP-ove, potrošače, laboratorije za ispitivanja i tijela za normizaciju i ocjenjivanje sukladnosti na razini Unije da sudjeluju na sastancima u svojstvu promatrača ili da daju pisane doprinose.

7.  Mreža ulaže sve napore kako bi se postigao konsenzus. Odluke koje donese Mreža pravno su neobvezujuće preporuke.

8.  Mreža donosi svoj poslovnik.

Članak 31.

Uloga i zadaće Mreže

1.  Pri obavljanju zadaća iz stavka 2. Mreža se bavi općim horizontalnim pitanjima nadzora tržišta s ciljem olakšavanja suradnje među jedinstvenim uredima za vezu i s Komisijom.

2.  Mreža ima sljedeće zadaće:

(a)  priprema, donošenje i praćenje provedbe svojeg programa rada;

(b)  olakšavanje utvrđivanja zajedničkih prioriteta za aktivnosti nadzora tržišta i međusektorsku razmjenu informacija o ocjenjivanju proizvoda, među ostalim u vezi s procjenom rizika, metodama i rezultatima ispitivanja, nedavnim znanstvenim dostignućima i novim tehnologijama, rizicima u nastajanju i drugim aspektima koji su relevantni za kontrolne aktivnosti, kao i informacija u vezi s provedbom nacionalnih strategija i aktivnosti nadzora tržišta;

(c)  koordinacija skupina za ADCO i njihovih aktivnosti;

(d)  organizacija međusektorskih projekata zajedničkog nadzora tržišta i ispitivanja te definiranje njihovih prioriteta;

(e)  razmjena stručnog znanja i najbolje prakse, posebno u pogledu provedbe nacionalne strategije za nadzor tržišta;

(f)  olakšavanje organizacije programa osposobljavanja i razmjena osoblja;

(g)  organizacija informativnih kampanja i programa dobrovoljnog uzajamnog posjeta među tijelima za nadzor tržišta, u suradnji s Komisijom;

(h)  raspravljanje o pitanjima koja proizlaze iz mehanizma prekogranične uzajamne pomoći;

(i)  doprinos razvoju smjernica za osiguranje učinkovite i ujednačene primjene ove Uredbe;

(j)  predlaganje financiranja aktivnosti iz članka 36.;

(k)  doprinos ujednačenim administrativnim praksama za nadzor tržišta u državama članicama;

(l)  pružanje savjeta i pomoći Komisiji u vezi s pitanjima koja se odnose na daljnji razvoj RAPEX-a i informacijskog i komunikacijskog sustava iz članka 34.;

(m)  promicanje suradnje i razmjene stručnog znanja i najbolje prakse između tijela za nadzor tržišta i tijela nadležnih za kontrole na vanjskim granicama Unije;

(n)  promicanje i olakšavanje suradnje s ostalim relevantnim mrežama i skupinama radi istraživanja mogućnosti upotrebe novih tehnologija u svrhu nadzora tržišta i sljedivosti proizvoda;

(o)  redovito ocjenjivanje nacionalnih strategija nadzora tržišta, pri čemu se prvo takvo ocjenjivanje mora provesti do ... [pet godina nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe];

(p)  rješavanje svih ostalih problema u aktivnostima u nadležnosti Mreže i kojima bi se doprinijelo učinkovitom funkcioniranju nadzora tržišta unutar Unije.

Članak 32.

Uloga i zadaće skupina za administrativnu suradnju

1.  Pri obavljanju zadaća navedenih u stavku 2., skupine za ADCO bave se posebnim pitanjima u vezi s nadzorom tržišta i pitanjima specifičnima za pojedine sektore.

2.  Skupine za ADCO obavljaju sljedeće zadaće:

(a)  olakšavanje jedinstvene primjene zakonodavstva Unije o usklađivanju u području svoje nadležnosti s ciljem povećanja učinkovitosti nadzora tržišta na cijelom unutarnjem tržištu;

(b)  promicanje komunikacije između tijela za nadzor tržišta i Mreže te razvoj uzajamnog povjerenja između tijela za nadzor tržišta;

(c)  uspostava i koordinacija zajedničkih projekata poput prekograničnih aktivnosti zajedničkog nadzora tržišta;

(d)  razvoj zajedničkih praksi i metodologija djelotvornog nadzora tržišta;

(e)  međusobno obavješćivanje o nacionalnim metodama i aktivnostima nadzora tržišta te razvoj i promicanje najbolje prakse;

(f)  utvrđivanje problema od zajedničkog interesa povezanih s nadzorom tržišta i predlaganje zajedničkih pristupa koje je potrebno donijeti;

(g)  olakšavanje specifičnih sektorskih ocjenjivanja proizvoda, uključujući procjenu rizika, metode i rezultate testiranja, nedavna znanstvena dostignuća i druge aspekte koji su relevantni za kontrolne aktivnosti.

Članak 33.

Uloga i zadaće Komisije

1.  Komisija ima sljedeće zadaće:

(a)  pružanje podrške Mreži, njezinim podskupinama i skupinama za ADCO putem izvršnog tajništva koje pruža tehničku i logističku potporu;

(b)  održavanje ažuriranog popisa predsjednika skupina za ADCO, uključujući njihove podatke za kontakt, i stavljanje na raspolaganje tog popisa jedinstvenim uredima za vezu i predsjednicima skupina za ADCO;

(c)  pomaganje Mreži u pripremi i praćenju njezina programa rada;

(d)  pružanje potpore funkcioniranju kontaktnih točaka za proizvode koje imaju dužnosti dodijeljene od država članica u vezi sa zakonodavstvom Unije o usklađivanju;

(e)  utvrđivanje potrebe za dodatnim kapacitetom ispitivanja, uz savjetovanje s Mrežom, i predlaganje rješenja u tu svrhu u skladu s člankom 21.;

(f)  primjena instrumenata međunarodne suradnje iz članka 35.;

(g)  pružanje potpore uspostavi zasebnih ili zajedničkih skupina za ADCO;

(h)  razvoj i održavanje informacijskog i komunikacijskog sustava iz članka 34., uključujući sučelje ▌iz članka 34. stavka 7., kao i sučelje s nacionalnim bazama podataka o nadzoru tržišta, i pružanje informacija javnosti putem tog sustava;

(i)  pomaganje Mreži u obavljanju prethodnog ili pomoćnog rada u vezi s provedbom aktivnosti nadzora tržišta povezanih s primjenom zakonodavstva Unije o usklađivanju, kao što su studije, programi, evaluacije, ▌poredbene analize, uzajamni međusobni posjeti i programi posjeta, razmjena osoblja, istraživački rad, ▌laboratorijski rad, ispitivanje sposobnosti, međulaboratorijska ispitivanja i rad na ocjenjivanju sukladnosti▌;

(j)  priprema i pomaganje u provedbi kampanja Unije za nadzor tržišta i sličnih aktivnosti;

(k)  organiziranje projekata zajedničkog nadzora tržišta i ispitivanja te zajedničkih programa osposobljavanja, olakšavanje razmjena osoblja među tijelima za nadzor tržišta i prema potrebi s tijelima trećih zemalja za nadzor tržišta ili međunarodnim organizacijama i organiziranje informativnih kampanja i programa dobrovoljnih uzajamnih posjeta među tijelima za nadzor tržišta;

(l)  provedba aktivnosti u okviru programa tehničke pomoći, suradnja s trećim zemljama te promicanje i poboljšanje politika i sustava Unije za nadzor tržišta među zainteresiranim stranama u Uniji i na međunarodnoj razini;

(m)  omogućavanje pristupa tehničkom ili znanstvenom stručnom znanju radi provedbe administrativne suradnje u području nadzora tržišta;

(n)  razmatranje ▌svakog pitanja koje se odnosi na primjenu ove Uredbe, na zahtjev Mreže ili na vlastitu inicijativu, i donošenje smjernica, preporuka i najbolje prakse radi poticanja dosljedne primjene ove Uredbe ▌.

Članak 34.

Informacijski i komunikacijski sustav

1.  Komisija dalje razvija i održava informacijski i komunikacijski sustav za prikupljanje, obradu i pohranu informacija u strukturiranom obliku o pitanjima povezanima s provedbom zakonodavstva Unije o usklađivanju u cilju poboljšanja razmjene podataka među državama članicama, među ostalim i za potrebe zahtjeva za informacije, čime omogućava sveobuhvatan pregled aktivnosti nadzora tržišta, njihovih rezultata i trendova. Pristup tom sustavu imaju Komisija, tijela za nadzor tržišta, jedinstveni uredi za vezu i tijela određena u skladu s člankom 25. stavkom 1. Komisija razvija i održava sučelje tog sustava za javne korisnike na kojem se krajnjim korisnicima nude ključne informacije o aktivnostima nadzora tržišta.

2.  Komisija dalje razvija i održava elektronička sučelja između sustava iz stavka 1. i nacionalnih sustava za nadzor tržišta.

3.  Jedinstveni uredi za vezu unose sljedeće informacije u informacijski i komunikacijski sustav:

(a)  identitet tijela za nadzor tržišta u svojoj državi članici i područja njihove nadležnosti u skladu s člankom 10. stavkom 2.;

(b)  identitet tijela koja su određena u skladu s člankom 25. stavkom 1.;

(c)  nacionalnu strategiju nadzora tržišta iz članka 13. koju je sastavila njihova država članica i rezultate preispitivanja i ocjene strategije nadzora tržišta.

4.  Tijela za nadzor tržišta unose u informacijski i komunikacijski sustav ▌u vezi s proizvodima koji su stavljeni na raspolaganje na tržištu za koje je provedena dubinska provjera sukladnosti ne dovodeći u pitanje članak 12. Direktive 2001/95/EZ i članak 20. ove Uredbe te kad je to primjenjivo, u vezi s proizvodima koji ulaze na tržište Unije za koje je obustavljen postupak puštanja u slobodni promet u skladu s člankom 26. ove Uredbe, na njihovu državnom području, sljedeće informacije o:

(a)  mjerama koje je u skladu s člankom 16. stavkom 5. poduzelo to tijelo za nadzor tržišta;

(b)  izvješćima o ispitivanju koje su provela;

(c)  korektivnim mjerama koje su poduzeli predmetni gospodarski subjekti;

(d)  dostupnim izvješćima o ozljedama koje je prouzročio predmetni proizvod;

(e)  svakom prigovoru države članice u skladu s primjenjivim zaštitnim postupkom u okviru zakonodavstva Unije o usklađivanju koje se primjenjuje na taj proizvod i svakom daljnjem postupanju;

(f)  ako su dostupne, svim slučajevima propusta ovlaštenih zastupnika da postupe u skladu s člankom 5. stavkom 2.;

(g)  ako su dostupne, svim slučajevima propusta proizvođača da postupe u skladu s člankom 5. stavkom 1.

5.  Ako tijela za nadzor tržišta to smatraju korisnim, mogu unijeti u informacijski i komunikacijski sustav sve dodatne informacije o provjerama koje provode i rezultate ispitivanja koja su provela ili koja su provedena na njihov zahtjev.

6.  Ako je to nužno radi provedbe zakonodavstva Unije o usklađivanju te radi smanjivanja rizika ▌, carinska tijela iz nacionalnih carinskih sustava izvlače podatke o ▌proizvodima stavljenim u carinski postupak „puštanje u slobodni promet” povezane s provedbom zakonodavstva Unije o usklađivanju te ih šalju u informacijski i komunikacijski sustav.

7.  Komisija razvija elektroničko sučelje kako bi se omogućio prijenos podataka između nacionalnih carinskih sustava te informacijskog i komunikacijskog sustava. To će sučelje biti uspostavljeno u roku od četiri godine od datuma donošenja relevantnog provedbenog akta iz stavka 8.

8.  Komisija donosi provedbene akte u kojima se utvrđuju pojedinosti provedbenih mehanizama za stavke od 1. do 7. ovog članka, osobito za obradu podataka, a koji će se primjenjivati na podatke prikupljene u skladu sa stavkom 1. ovog članka, te akte u kojima se određuju podaci koje je potrebno poslati u skladu sa stavcima 6. i 7. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 43. stavka 2.

Članak 35.

Međunarodna suradnja

1.  U cilju poboljšanja učinkovitosti nadzora tržišta u Uniji Komisija može surađivati s regulatornim tijelima trećih zemalja ili međunarodnim organizacijama i s njima razmjenjivati ▌informacije povezane s nadzorom tržišta u okviru sporazuma sklopljenih između Unije i trećih zemalja ili međunarodnih organizacija. Svi takvi sporazumi temelje se na uzajamnosti, uključuju odredbe o povjerljivosti koje odgovaraju onima koje se primjenjuju u Uniji i osiguravaju usklađenost svake razmjene informacija s primjenjivim pravom Unije.

2.  ▌Suradnja ili razmjena informacija može se među ostalim odnositi na sljedeće:

(a)  upotrijebljene metode ocjene rizika i rezultate ispitivanja proizvoda;

(b)  koordinirane opozive proizvoda ili druga slična djelovanja;

(c)  mjere iz članka 16. koje poduzimaju tijela za nadzor tržišta.

3.  Komisija može odobriti poseban sustav predizvozne kontrole povezane s određenim proizvodom koju provodi treća zemlja neposredno prije izvoza proizvoda u Uniju kako bi provjerila ispunjavaju li ti proizvodi zahtjeve zakonodavstva Unije o usklađivanju koje se na njih primjenjuje. Odobrenje se može dodijeliti za jedan proizvod ili više njih, za jednu kategoriju proizvoda ili više njih ili za proizvode ili kategorije proizvoda koje proizvode određeni proizvođači.

4.  Komisija sastavlja i vodi popis tih proizvoda ili kategorija proizvoda za koje je dodijeljeno odobrenje, kako je navedeno u stavku 3., i taj popis stavlja na raspolaganje javnosti.

5.  Trećoj se zemlji može dodijeliti odobrenje iz stavka 3. ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)  treća zemlja ima učinkovit sustav provjere sukladnosti proizvoda koji se izvoze u Uniju i kontrole koje se provode u toj trećoj zemlji dovoljno su učinkovite i djelotvorne da zamijene ili smanje uvozne kontrole;

(b)  revizije unutar Unije i, prema potrebi, u trećoj zemlji dokazuju da proizvodi koji se izvoze u Uniju iz te treće zemlje ispunjavaju zahtjeve utvrđene zakonodavstvom Unije o usklađivanju.

6.  Ako je dodijeljeno takvo odobrenje, procjena rizika koja se primjenjuje na uvozne kontrole proizvoda ili kategorija proizvoda iz stavka 3. koji ulaze na tržište Unije obuhvaća izdana odobrenja.

Međutim, ▌tijela određena u skladu s člankom 25. stavkom 1. mogu provoditi kontrole takvih proizvoda ili kategorija proizvoda koji ulaze na tržište Unije, među ostalim kako bi se osiguralo da se predizvoznim kontrolama koje je provela treća zemlja može djelotvorno utvrditi usklađenost sa zakonodavstvom Unije o usklađivanju.

7.  U odobrenju iz stavka 3. navodi se nadležno tijelo treće zemlje pod čijom će se odgovornošću provesti predizvozne kontrole i svi se kontakti s Unijom odvijaju putem tog tijela.

8.  Nadležno tijelo iz stavka 7. osigurava provedbu službene provjere proizvoda prije njihova ulaska u Uniju.

9.  Ako se tijekom kontrola proizvoda iz stavka 3. ovog članka koji ulaze na tržište Unije utvrdi znatna nesukladnost, tijela za nadzor tržišta odmah obavješćuju Komisiju putem informacijskog i komunikacijskog sustava iz članka 34. i prilagođavaju razinu kontrola takvih proizvoda.

10.  Komisija donosi provedbene akte kako bi odobrila svaki konkretni sustav predizvoznih kontrola povezanih s određenim proizvodom iz stavka 3. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 43. stavka 2.

11.  Komisija redovito prati ispravno funkcioniranje odobrenja dodijeljenog u skladu sa stavkom 3. ovog članka. Komisija donosi provedbene akte kojima povlači odobrenje ako se otkrije da proizvodi koji ulaze na tržište Unije u znatnom broju slučajeva nisu u skladu sa zakonodavstvom Unije o usklađivanju. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 43. stavka 2. Komisija o tome odmah obavješćuje predmetnu treću zemlju.

12.  Sustav predizvozne kontrole povezane s određenim proizvodom ocjenjuje se u skladu s člankom 42. stavkom 4.

Poglavlje IX.

Financijske odredbe

Članak 36.

Financijske aktivnosti

1.  Unija financira obavljanje zadaća Mreže iz članka 29. i istorazinsko ocjenjivanje iz članka 12.

2.  Unija može financirati sljedeće aktivnosti povezane s primjenom ove Uredbe:

(a)  funkcioniranje kontaktnih točaka za proizvode ▌;

(b)  uspostavu i funkcioniranje objekata Unije za ispitivanje iz članka 21.;

(c)  razvoj instrumenata međunarodne suradnje iz članka 35.;

(d)  sastavljanje i ažuriranje doprinosa smjernicama o nadzoru tržišta;

(e)  stavljanje stručnog tehničkog ili znanstvenog znanja na raspolaganje Komisiji kako bi joj pomogla u provedbi upravne suradnje u području nadzora tržišta;

(f)  provedbu nacionalnih strategija nadzora tržišta iz članka 13.;

(g)   kampanje za nadzor tržišta koje organiziraju Unija i države članice i povezane aktivnosti, uključujući resurse i opremu, informatičke alate i osposobljavanje;

(h)  obavljanje prethodnog ili pomoćnog rada u vezi s aktivnostima nadzora tržišta povezanima s primjenom zakonodavstva Unije o usklađivanju kao što su studije, programi, evaluacije, smjernice, poredbene analize, uzajamni međusobni posjeti i programi posjeta, razmjena osoblja, istraživački rad, aktivnosti osposobljavanja, laboratorijski rad, ispitivanje sposobnosti, međulaboratorijska ispitivanja i rad na ocjenjivanju sukladnosti;

(i)  aktivnosti koje se provode u okviru programa tehničke pomoći, suradnje s trećim zemljama te promicanja i poboljšanja politika i sustava Unije za nadzor tržišta među zainteresiranim stranama u Uniji i na međunarodnoj razini.

3.  Unija financira elektroničko sučelje iz članka 34. stavka 7., uključujući razvoj kojim se informacijskom i komunikacijskom sustavu iz članka 34. omogućuje primanje automatskog protoka elektroničkih podataka iz nacionalnih carinskih sustava.

4.  Unija financira elektroničko sučelje iz članka 34. stavka 2. koje omogućuje razmjenu podataka između informacijskog i komunikacijskog sustava iz članka 34. i nacionalnih sustava za nadzor tržišta.

5.  Financijska potpora Unije aktivnostima iz ove Uredbe provodi se u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(57), izravno ili povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna subjektima navedenima u članku 62. stavku 1. te uredbe.

6.  Proračunsko tijelo svake godine određuje odobrena sredstva koja se dodjeljuju za aktivnosti iz ove Uredbe u granicama financijskog okvira na snazi.

7.  Odobrena sredstva koja je utvrdilo proračunsko tijelo za financiranje aktivnosti nadzora tržišta mogu obuhvaćati i troškove povezane s pripremom, praćenjem, kontrolom, revizijom i procjenom potrebnima za upravljanje aktivnostima iz ove Uredbe i postizanje njihovih ciljeva. Ti troškovi uključuju troškove provođenja studija, organiziranja sastanaka stručnjaka, provedbe informacijskih i komunikacijskih aktivnosti, uključujući korporativnu komunikaciju političkih prioriteta Unije ako se odnose na opće ciljeve aktivnosti nadzora tržišta, troškove povezane s mrežama informacijske tehnologije s naglaskom na obradi i razmjeni informacija, zajedno sa svim ostalim troškovima Komisije povezanima s tehničkom i administrativnom pomoći.

Članak 37.

Zaštita financijskih interesa Unije

1.  Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima osigurava da su, dok se provode aktivnosti koje se financiraju u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, djelotvornim kontrolama i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno plaćenih iznosa te, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.

2.  Komisija ili njezini predstavnici i Revizorski sud ovlašteni su provoditi reviziju, na temelju dokumenata i inspekcija na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, izvoditelja i podizvoditelja koji prime sredstva Unije u okviru ove Uredbe.

3.  Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući kontrole i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(58) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(59) radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije, u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji su financirani u okviru ove Uredbe.

4.  Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava koji su rezultat provedbe ove Uredbe sadržavaju odredbe kojima se izričito ovlašćuju Komisija, Revizorski sud i OLAF za provedbu takvih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

Poglavlje X.

Izmjene

Članak 38.

Izmjene Direktive 2004/42/EZ

Članci 6. i 7. Direktive 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(60) brišu se.

Članak 39.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 765/2008

1.  Uredba (EZ) br. 765/2008 mijenja se kako slijedi:

1.  naslov se zamjenjuje sljedećim:"

„Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93”;

"

2.  u članku 1. stavci 2. i 3 . brišu se;

3.  u članku 2. točke 1., 2., 14., 15., 17. 18. i 19. brišu se;

4.  poglavlje III., koje sadrži članke od 15. do 29., briše se;

5.  u članku 32. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) sastavljanje i ažuriranje doprinosa smjernicama u područjima akreditacije, obavješćivanja Komisije o tijelima za ocjenjivanje sukladnosti i ocjenjivanja sukladnosti;”;

"

(b)  točke (d) i (e) brišu se;

(c)  točke (f) i (g) zamjenjuju se sljedećim:"

„(f) obavljanje prethodnog ili pomoćnog rada u vezi s provedbom djelatnosti ocjenjivanja sukladnosti, mjeriteljstva i akreditacije, povezanih s provedbom zakonodavstva Zajednice kao što su studije, programi, vrednovanja, smjernice, poredbene analize, uzajamni međusobni posjeti, istraživački rad, razvoj i održavanje baza podataka, djelatnosti osposobljavanja, laboratorijski rad, ispitivanje sposobnosti, međulaboratorijska ispitivanja i rad na ocjenjivanju sukladnosti;

   (g) djelatnosti koje se provode u okviru programa tehničke pomoći, suradnje s trećim zemljama te promicanja i poboljšanja politika i sustava europskog ocjenjivanja sukladnosti, i akreditacija među zainteresiranim stranama u Zajednici i na međunarodnoj razini.”.

"

2.  Upućivanja na brisane odredbe Uredbe (EZ) br. 765/2008 smatraju se upućivanjima na odgovarajućeodredbe ove Uredbe i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga III. ovoj Uredbi.

Članak 40.

Izmjene Uredbe (EU) br. 305/2011

U članku 56. stavku 1. Uredbe (EU) br. 305/2011, prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„1. U slučaju kada su tijela za tržišni nadzor jedne od država članica imaju dostatne razloge vjerovati da građevni proizvod obuhvaćen usklađenom normom ili za koji je izdana europska tehnička ocjena ne postiže objavljena svojstva i predstavlja rizik za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine obuhvaćene ovom Uredbom, ona provodi procjenu proizvod na koji se navedeno odnosi, a kojom su obuhvaćeni zahtjevi utvrđeni ovom Uredbom. Relevantni gospodarski subjekti, prema potrebi, surađuju s tijelima za tržišni nadzor.”.

"

Poglavlje XI.

Završne odredbe

Članak 41.

Sankcije

1.  Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i zakonodavstva Unije o usklađivanju iz Priloga II., a kojima se nameću obveze gospodarskim subjektima ▌te poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe u skladu s nacionalnim pravom.

2.  Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

3.   Države članice do ... [27 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] obavješćuju Komisiju o tim odredbama, ako je nisu ranije obavijestile, te je bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.

Članak 42.

Evaluacija, preispitivanje i smjernice

1.   Do 31. prosinca 2026., a nakon toga svakih pet godina, Komisija provodi evaluaciju ove Uredbe u svijetlu njezinih ciljeva, te predstavljaa izvješće o tome s najvažnijim zaključcima Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru.

2.  U izvješću se ocjenjuje jesu li ostvareni ciljevi ove Uredbe, posebno kad je riječ o smanjenju broja nesukladnih proizvoda na tržištu Unije, osiguravanju učinkovite i djelotvorne provedbe zakonodavstva Unije o usklađivanju unutar Unije, poboljšanju suradnje nadležnih tijela i jačanju kontrola proizvoda koji ulaze na tržište Unije uzimajući u obzir učinak na poslovanje, a posebno na MSP-ove. Usto, evaluacijom se ocjenjuje i područje primjene ove Uredbe, djelotvornost sustava istorazinskog ocjenjivanja i aktivnosti nadzora tržišta koje financira Unija u skladu sa zahtjevima politika i prava Unije i mogućnosti daljnjeg poboljšanja suradnje između tijela za nadzor tržišta i carinskih tijela.

3.  Do ... [četiri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija izrađuje izvješće o evaluaciji primjene članka 4. U izvješću se posebno ocjenjuje područje primjene tog članka, njegovi učinci te troškovi i koristi. Izvješću se po potrebi prilaže zakonodavni prijedlog.

4.  U roku od četiri godine nakon prvog odobrenja posebnog sustava predizvozne kontrole povezane s određenim proizvodom u skladu s člankom 35. stavkom 3., Komisija provodi evaluaciju njegovih učinaka i ekonomičnosti.

5.  Kako bi olakšala provedbu ove Uredbe Komisija sastavlja smjernice za primjenu članka 4. u praksi za potrebe tijela za nadzor tržišta i gospodarskih subjekata.

Članak 43.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Pri upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta u vezi s provedbenim ovlastima iz članka 11. stavka 4., članka 21. stavka 9., članka 25. stavka 8. te članka 35. stavaka 10. i 11. ove Uredbe i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 44.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od … [dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. Međutim, članci 29., 30., 31., 32., 33. i 36. primjenjuju se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

Popis zakonodavstva Unije o usklađivanju

1.  Direktiva Vijeća 69/493/EEZ od 15. prosinca 1969. o usklađivanju zakona država članica o kristalnom staklu (SL L 326, 29.12.1969., str. 36.);

2.  Direktiva Vijeća 70/157/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dopuštenu razinu buke i ispušni sustav motornih vozila (SL L 42, 23.2.1970., str. 16.);

3.  Direktiva Vijeća 75/107/EEZ od 19. prosinca 1974. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na boce koje se upotrebljavaju kao mjerni spremnici (SL L 42, 15.2.1975., str. 14.);

4.  Direktiva Vijeća 75/324/EEZ od 20. svibnja 1975. o usklađivanju zakonodavstava država članica o aerosolnim raspršivačima (SL L 147, 9.6.1975., str. 40.);

5.  Direktiva Vijeća 76/211/EEZ od 20. siječnja 1976. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na pakiranje određenih pretpakovina označenih masom ili obujmom (SL L 46, 21.2.1976., str. 1.);

6.  Direktiva Vijeća 80/181/EEZ od 20. prosinca 1979. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjerne jedinice i o stavljanju izvan snage Direktive 71/354/EEZ (SL L 39, 15.2.1980., str. 40.);

7.  Direktiva Vijeća 92/42/EEZ od 21. svibnja 1992. o zahtjevima za stupanj djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekuća ili plinovita goriva (SL L 167, 22.6.1992., str. 17.);

8.  Direktiva 94/11/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. ožujka 1994. o usklađivanju prava i drugih propisa država članica u odnosu na označivanje materijala korištenih u glavnim dijelovima obuće namijenjene prodaji potrošaču (SL L 100, 19.4.1994., str. 37.);

9.  Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 365, 31.12.1994., str. 10.);

10.  Direktiva 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive Vijeća 93/12/EEZ (SL L 350, 28.12.1998., str. 58.);

11.  Direktiva 98/79/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 1998. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima (SL L 331, 7.12.1998., str. 1)

12.  Direktiva 2000/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. svibnja 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na emisiju buke u okoliš uzrokovane opremom za uporabu na otvorenom (SL L 162, 3.7.2000., str. 1.);

13.  Direktiva 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21.10.2000., str. 34.);

14.  Uredba (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o gnojivima (SL L 304, 21.11.2003., str. 1.);

15.  Uredba (EZ) br. 648/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o deterdžentima (SL L 104, 8.4.2004., str. 1.);

16.  Uredba (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i izmjeni Direktive 79/117/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 7.);

17.  Direktiva 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva nastalih upotrebom organskih otapala u određenim bojama i lakovima i proizvodima za završnu obradu vozila, te o izmjeni Direktive 1999/13/EZ (SL L 143, 30.4.2004., str. 87.);

18.  Direktiva 2005/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o homologaciji tipa motornih vozila s obzirom na mogućnost njihove ponovne uporabe, recikliranja i oporabe i o izmjeni Direktive Vijeća 70/156/EEZ (SL L 310, 25.11.2005., str. 10.);

19.  Direktiva 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o strojevima i o izmjeni Direktive 95/16/EZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 24.);

20.  Direktiva 2006/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o emisijama iz sustava za klimatizaciju u motornim vozilima i o izmjeni Direktive Vijeća 70/156/EEZ (SL L 161, 14.6.2006., str. 12.);

21.  Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (SL L 266, 26.9.2006., str. 1.);

22.  Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), o osnivanju Europske agencije za kemikalije i o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94, kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.);

23.  Uredba (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila (SL L 171, 29.6.2007., str. 1.);

24.  Direktiva 2007/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o utvrđivanju pravila o nominalnim količinama za pretpakirane proizvode, stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 75/106/EEZ i 80/232/EEZ i izmjeni Direktive Vijeća 76/211/EEZ (SL L 247, 21.9.2007., str. 17.);

25.  Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.);

26.  Uredba (EZ) br. 78/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. o homologaciji motornih vozila s obzirom na zaštitu pješaka i ostalih nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu, izmjeni Direktive 2007/46/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 2003/102/EZ i 2005/66/EZ (SL L 35, 4.2.2009., str. 1.);

27.  Uredba (EZ) br. 79/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. o homologaciji motornih vozila s pogonom na vodik i izmjenama Direktive 2007/46/EZ (SL L 35, 4.2.2009., str. 32.);

28.  Direktiva 2009/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim odredbama za mjerne instrumente i za metode mjeriteljskog nadzora (SL L 106, 28.4.2009., str. 7.);

29.  Direktiva 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o sigurnosti igračaka (SL L 170, 30.6.2009., str. 1.);

30.  Uredba (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o homologaciji motornih vozila i motora s obzirom na emisije iz teških vozila (Euro VI) i o pristupu informacijama za popravak i održavanje vozila i izmjenama Uredbe (EZ) br. 715/2007 i Direktive 2007/46/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 80/1269/EEZ, 2005/55/EZ i 2005/78/EZ (SL L 188, 18.7.2009., str. 1.);

31.  Uredba (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zahtjevima za homologaciju tipa za opću sigurnost motornih vozila, njihovih prikolica i sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (SL L 200, 31.7.2009., str. 1.);

32.  Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.);

33.  Uredba (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (SL L 286, 31.10.2009., str. 1.);

34.  Uredba (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre (SL L 342, 22.12.2009., str. 46.);

35.  Uredba (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima (SL L 342, 22.12.2009., str. 59.);

36.  Uredba (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a (SL L 27, 30.1.2010., str. 1.);

37.  Direktiva 2010/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2010. o pokretnoj tlačnoj opremi i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 76/767/EEZ, 84/525/EEZ, 84/526/EEZ, 84/527/EEZ i 1999/36/EZ (SL L 165, 30.6.2010., str. 1.);

38.  Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (SL L 88, 4.4.2011., str. 5.);

39.  Direktiva 2011/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 174, 1.7.2011., str. 88.);

40.  Uredba (EU) br. 1007/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2011. o nazivima tekstilnih vlakana i povezanom označivanju i obilježavanju sirovinskog sastava tekstilnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 73/44/EEZ te direktiva 96/73/EZ i 2008/121/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 272, 18.10.2011., str. 1.);

41.  Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (SL L 167, 27.6.2012., str. 1.);

42.  Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24.7.2012., str. 38.);

43.  Uredba (EU) br. 167/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. veljače 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta traktora za poljoprivredu i šumarstvo (SL L 60, 2.3.2013., str. 1.);

44.  Uredba (EU) br. 168/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila na dva ili tri kotača i četverocikala (SL L 60, 2.3.2013., str. 52.);

45.  Direktiva 2013/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje pirotehničkih sredstava na tržište (SL L 178, 28.6.2013., str. 27.);

46.  Direktiva 2013/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o rekreacijskim plovilima i osobnim plovilima na vodomlazni pogon i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 94/25/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 90.);

47.  Direktiva 2014/28/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje eksploziva za civilnu upotrebu na tržištu i nadzoru nad njima (SL L 96, 29.3.2014., str. 1.);

48.  Direktiva 2014/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje na tržištu jednostavnih tlačnih posuda (SL L 96, 29.3.2014., str. 45.);

49.  Direktiva 2014/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na elektromagnetsku kompatibilnost (SL L 96, 29.3.2014., str. 79.);

50.  Direktiva 2014/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje neautomatskih vaga na tržište (SL L 96, 29.3.2014., str. 107.);

51.  Direktiva 2014/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje mjernih instrumenata na tržištu (SL L 96, 29.3.2014., str. 149.);

52.  Direktiva 2014/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dizala i sigurnosne komponente za dizala (SL L 96, 29.3.2014., str. 251.);

53.  Direktiva 2014/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na opremu i zaštitne sustave namijenjene za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (SL L 96, 29.3.2014., str. 309.);

54.  Direktiva 2014/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje na tržištu električne opreme namijenjene za uporabu unutar određenih naponskih granica (SL L 96, 29.3.2014., str. 357.);

55.  Direktiva 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive 2001/37/EZ (SL L 127, 29.4.2014., str. 1.);

56.  Direktiva 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje radijske opreme na tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/5/EZ (SL L 153, 22.5.2014., str. 62.);

57.  Direktiva 2014/68/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje na tržištu tlačne opreme (SL L 189, 27.6.2014., str. 164.);

58.  Direktiva 2014/90/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o pomorskoj opremi i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/98/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 146.);

59.  Uredba (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006 (SL L 150, 20.5.2014., str. 195.);

60.  Uredba (EU) br. 540/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o razini buke motornih vozila i zamjenskih sustava za prigušivanje te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 70/157/EEZ (SL L 158, 27.5.2014., str. 131.);

61.  Uredba (EU) 2016/424 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o žičarama i stavljanju izvan snage Direktive 2000/9/EZ (SL L 81, 31.3.2016., str. 1.);

62.  Uredba (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o osobnoj zaštitnoj opremi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/686/EEZ (SL L 81, 31.3.2016., str. 51.);

63.  Uredba (EU) 2016/426 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o aparatima na plinovita goriva i stavljanju izvan snage Direktive 2009/142/EZ (SL L 81, 31.3.2016., str. 99.);

64.  Uredba (EU) 2016/1628 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o zahtjevima koji se odnose na ograničenja emisija plinovitih i krutih onečišćujućih tvari i homologaciju tipa za motore s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve, o izmjeni uredbi (EU) br. 1024/2012 i (EU) br. 167/2013 te o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 97/68/EZ (SL L 252, 16.9.2016., str. 53.);

65.  Uredba (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima, o izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009 te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ (SL L 117, 5.5.2017., str. 1.);

66.  Uredba (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima te o stavljanju izvan snage Direktive 98/79/EZ i Odluke Komisije 2010/227/EU (SL L 117, 5.5.2017., str. 176.);

67.  Uredba (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 (SL L 137, 24.5.2017., str. 1.);

68.  Uredba (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU (SL L 198, 28.7.2017., str. 1.);

25.  Uredba (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustavâ, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (SL L 151, 14.6.2018., str. 1.);

70.  Uredba (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 (SL L 212, 22.8.2018., str. 1.), kada je riječ o projektiranju, proizvodnji i stavljanju na tržište zrakoplova iz točaka (a) i (b) članka 2. stavka 1., u vezi s bespilotnim zrakoplovima i njihovim motorima, propelerima, dijelovima i opremi za daljinsko upravljanje tim zrakoplovima.

PRILOG II.

Popis zakonodavstva Unije o usklađivanju bez odredbi o sankcijama

1.  Direktiva Vijeća 69/493/EEZ od 15. prosinca 1969. o usklađivanju zakona država članica o kristalnom staklu (SL L 326, 29.12.1969., str. 36.);

2.  Direktiva Vijeća 70/157/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dopuštenu razinu buke i ispušni sustav motornih vozila (SL L 42, 23.2.1970., str. 16.);

3.  Direktiva Vijeća 75/107/EEZ od 19. prosinca 1974. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na boce koje se upotrebljavaju kao mjerni spremnici (SL L 42, 15.2.1975., str. 14.);

4.  Direktiva Vijeća 75/324/EEZ od 20. svibnja 1975. o usklađivanju zakonodavstava država članica o aerosolnim raspršivačima (SL L 147, 9.6.1975., str. 40.);

5.  Direktiva Vijeća 76/211/EEZ od 20. siječnja 1976. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na pakiranje određenih pretpakovina označenih masom ili obujmom (SL L 46, 21.2.1976., str. 1.);

6.  Direktiva Vijeća 92/42/EEZ od 21. svibnja 1992. o zahtjevima za stupanj djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekuća ili plinovita goriva (SL L 167, 22.6.1992., str. 17.);

7.  Direktiva 94/11/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. ožujka 1994. o usklađivanju prava i drugih propisa država članica u odnosu na označivanje materijala korištenih u glavnim dijelovima obuće namijenjene prodaji potrošaču (SL L 100, 19.4.1994., str. 37.);

8.  Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 365, 31.12.1994., str. 10.);

9.  Direktiva 2000/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. svibnja 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na emisiju buke u okoliš uzrokovane opremom za uporabu na otvorenom (SL L 162, 3.7.2000., str. 1.);

10.  Direktiva 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21.10.2000., str. 34.);

11.  Direktiva 2005/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o homologaciji tipa motornih vozila s obzirom na mogućnost njihove ponovne uporabe, recikliranja i oporabe i o izmjeni Direktive Vijeća 70/156/EEZ (SL L 310, 25.11.2005., str. 10.);

12.  Direktiva 2006/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o emisijama iz sustava za klimatizaciju u motornim vozilima i o izmjeni Direktive Vijeća 70/156/EEZ (SL L 161, 14.6.2006., str. 12.);

13.  Direktiva 2007/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o utvrđivanju pravila o nominalnim količinama za pretpakirane proizvode, stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 75/106/EEZ i 80/232/EEZ i izmjeni Direktive Vijeća 76/211/EEZ (SL L 247, 21.9.2007., str. 17.);

14.  Uredba (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre (SL L 342, 22.12.2009., str. 46.);

15.  Direktiva 2010/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2010. o pokretnoj tlačnoj opremi i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 76/767/EEZ, 84/525/EEZ, 84/526/EEZ, 84/527/EEZ i 1999/36/EZ (SL L 165, 30.6.2010., str. 1.);

16.  Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (SL L 88, 4.4.2011., str. 5.);

17.  Uredba (EU) br. 1007/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2011. o nazivima tekstilnih vlakana i povezanom označivanju i obilježavanju sirovinskog sastava tekstilnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 73/44/EEZ te direktiva 96/73/EZ i 2008/121/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 272, 18.10.2011., str. 1.);

18.  Direktiva 2014/90/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o pomorskoj opremi i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/98/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 146.);

19.  Uredba (EU) br. 540/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o razini buke motornih vozila i zamjenskih sustava za prigušivanje te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 70/157/EEZ (SL L 158, 27.5.2014., str. 131.).

PRILOG III.

Korelacijska tablica

Uredba (EZ) br. 765/2008

Ova Uredba

Članak 1. stavak 2.

Članak 1. stavak 1.

Članak 1. stavak 3.

Članak 1. stavak 3.

Članak 2. točka 1.

Članak 3. točka  1.

Članak 2. točka  2.

Članak 3. točka  2.

Članak 2. točka  14.

Članak 3. točka 22.

Članak 2. točka  15.

Članak 3. točka 23.

Članak 2. točka  17.

Članak 3. točka 3.

Članak 2. točka  18.

Članak 3. točka 4.

Članak 2. točka  19.

Članak 3. točka 25.

Članak 15. stavci 1. i 2.

Članak 2. stavak 1.

Članak 15. stavak 3.

Članak 2. stavak 3.

Članak 15. stavak 4.

-

Članak 15. stavak 5.

Članak 2. stavak 2.

Članak 16. stavak 1.

Članak 10. stavak 1.

Članak 16. stavak 2.

Članak 16. stavak 5.

Članak 16. stavak 3.

-

Članak 16. stavak 4.

—  

Članak 17. stavak 1.

Članak 10. stavak 2.

Članak 17. stavak 2.

Članak 34. stavka 1., posljednja rečenica i članak 34. stavak 3. točka (a)

Članak 18. stavak 1.

Članak 10. stavak 6.

Članak 18. stavak 2. točka (a)

Članak 11. stavak 7. točka (a)

Članak 18. stavak 2. točka (b)

-

Članak 18. stavak 2. točka (c)

Članak 11. stavak 7. točka (b)

Članak 18. stavak 2. točka (d)

-

Članak 18. stavak 3.

Članak 10. stavak 5. i članak 14. stavak 1.

Članak 18. stavak 4.

Članak 14. stavak 2.

Članak 18. stavak 5.

Članak 13.

Članak 18. stavak 6.

Članak 31. stavak 2. točka (o)

Članak 19. stavak 1. prvi podstavak

Članak 11. stavak 3.

Članak 19. stavak 1. drugi podstavak

Članak 14. stavak 4. točke (a), (b), (e) i (j)

Članak 19. stavak 1. treći podstavak

Članak 11. stavak 5.

Članak 19. stavak 2.

Članak 16. stavak 3. točka (g)

Članak 19. stavak 3.

Članak 18. stavak 2.

Članak 19. stavak 4.

Članak 11. stavak 2.

Članak 19. stavak 5.

Članak 17.

Članak 20. stavak 1.

Članak 19. stavak 1.

Članak 20. stavak 2.

Članak 19. stavak 2.

Članak 21. stavak 1.

Članak 18. stavak 1.

Članak 21. stavak 2.

Članak 18. stavak 2.

Članak 21. stavak 3.

Članak 18. stavak 3.

Članak 21. stavak 4.

-

Članak 22. stavak 1.

Članak 20. stavak 1.

Članak 22. stavak 2.

Članak 20. stavak 2.

Članak 22. stavak 3.

Članak 20. stavak 3.

Članak 22. stavak 4.

Članak 20. stavak 4.

Članak 23. stavci 1. i 3.

Članak 34. stavak 1.

Članak 23. stavak 2.

Članak 34. stavak 4.

Članak 24. stavak 1.

Članak 22. stavak 1.

Članak 24. stavak 2.

Članak 22. stavci od 2. do 5.

Članak 24. stavak 3.

-

Članak 24. stavak 4.

-

Članak 25. stavak 1.

-

Članak 25. stavak 2. točka (a)

Članak 31. stavak 2. točka (f) i članak 33. stavak 1. točke (i) i (k)

Članak 25. stavak 2. točka (b)

Članak 31. stavak 2. točke (g) i (m) i članak 33. stavak 1. točke (i) i (k)

Članak 25. stavak 3.

-

Članak 26.

-

Članak 27. stavak 1. prva rečenica

Članak 25. stavak 2.

Članak 27., stavak 1. druga rečenica

Članak 25. stavak 3.

Članak 27. stavak 2.

Članak 25. stavak 4.

Članak 27. stavak 3. prvi podstavak

Članak 26. stavak 1.

Članak 27. stavak 3. drugi podstavak

Članak 26. stavak 2.

Članak 27. stavak 4.

-

Članak 27. stavak 5.

-

Članak 28. stavak 1.

Članak 27. prvi stavak točka (a)

Članak 28. stavak 2.

Članak 27. prvi stavak točka (b)

Članak 29. stavak 1.

Članak 28. stavak 1.

Članak 29. stavak 2.

Članak 28. stavak 2.

Članak 29. stavak 3.

Članak 28. stavak 3.

Članak 29. stavak 4.

Članak 28. stavak 4.

Članak 29. stavak 5.

Članak 25. stavak 5.

Članak 32. stavak 1. točka (d)

-

Članak 32. stavak 1. točka (e)

Članak 36. stavak 2. točka (e)

(1) SL C 283, 10.8.2018., str. 19.
(2)SL C 283, 10.8.2018., str. 19.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.
(4)Uredba (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima (SL L 342, 22.12.2009., str. 59.).
(5)Uredba (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima, izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009. te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ (SL L 117, 5.5.2017., str. 1.).
(6)Uredba (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima te o stavljanju izvan snage Direktive 98/79/EZ i Odluke Komisije 2010/227/EU (SL L 117, 5.5.2017., str. 176.).
(7) Uredba (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustavâ, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (SL L 151, 14.6.2018., str. 1.).
(8)Direktiva 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda (SL L 11, 15.1.2002., str. 4.).
(9)Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.).
(10) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
(11) Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).
(12) Direktiva 2014/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dizala i sigurnosne komponente za dizala (SL L 96, 29.3.2014., str. 251.).
(13) Uredba (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre (SL L 342, 22.12.2009., str. 46.).
(14) Uredba (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU (SL L 198, 28.7.2017., str. 1.).
(15)Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (SL L 178, 17.7.2000., str. 1.).
(16) Uredba (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1383/2003 (SL L 181, 29.6.2013., str. 15.).
(17) Uredba (EZ) br. 648/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o deterdžentima (SL L 104, 8.4.2004., str. 1.).
(18) Uredba (EU) br. 167/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. veljače 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta traktora za poljoprivredu i šumarstvo (SL L 60, 2.3.2013., str. 1.).
(19) Uredba (EU) br. 168/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta vozila na dva ili tri kotača i četverocikala (SL L 60, 2.3.2013., str. 52.).
(20) Direktiva 2014/28/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje eksploziva za civilnu upotrebu na tržištu i nadzoru nad njima (SL L 96, 29.3.2014., str. 1.).
(21) Direktiva 2014/90/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o pomorskoj opremi i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/98/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 146.).
(22) Uredba (EU) 2016/1628 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o zahtjevima koji se odnose na ograničenja emisija plinovitih i krutih onečišćujućih tvari i homologaciju tipa za motore s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve, o izmjeni uredbi (EU) br. 1024/2012 i (EU) br. 167/2013 te o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 97/68/EZ (SL L 252, 16.9.2016., str. 53.).
(23) Uredba (EU) 2016/424 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o žičarama i stavljanju izvan snage Direktive 2000/9/EZ (SL L 81, 31.3.2016., str. 1.).
(24) Direktiva 2010/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2010. o pokretnoj tlačnoj opremi i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 76/767/EEZ, 84/525/EEZ, 84/526/EEZ, 84/527/EEZ i 1999/36/EZ (SL L 165, 30.6.2010., str. 1.).
(25) Uredba (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 295, 21.11.2018., str. 1.).
(26) Uredba (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća od ... o uzajamnom priznavanju robe koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 764/2008 (SL L ...).
(27)+SL: molimo u tekstu umetnuti broj, a u fusnoti broj, datum i upućivanje na objavu za dokument iz postupka PE-CONS 70/18 - COD 2017/0354.
(28)Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(29)Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
(30)Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).
(31)SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(32)Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(33) Direktiva 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 1997. o zajedničkim pravilima za razvoj unutarnjeg tržišta poštanskih usluga u Zajednici i poboljšanje kvalitete usluga (SL L 15, 21.1.1998., str. 14.).
(34) Uredba (EU) 2018/644 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. travnja 2018. o uslugama prekogranične dostave paketa (SL L 112, 2.5.2018., str. 19.).
(35) Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (SL L 241, 17.9.2015., str. 1.).
(36) Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (SL L 88, 4.4.2011., str. 5.).
(37) Uredba (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o osobnoj zaštitnoj opremi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/686/EEZ (SL L 81, 31.3.2016., str. 51.).
(38) Uredba (EU) 2016/426 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o aparatima na plinovita goriva i stavljanju izvan snage Direktive 2009/142/EZ (SL L 81, 31.3.2016., str. 99.).
(39) Direktiva 2000/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. svibnja 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na emisiju buke u okoliš uzrokovane opremom za uporabu na otvorenom (SL L 162, 3.7.2000., str. 1.).
(40) Direktiva 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o strojevima i o izmjeni Direktive 95/16/EZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 24.).
(41) Direktiva 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o sigurnosti igračaka (SL L 170, 30.6.2009., str. 1.).
(42) Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.).
(43) Direktiva 2011/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 174, 1.7.2011., str. 88.).
(44) Direktiva 2013/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje pirotehničkih sredstava na tržište (SL L 178, 28.6.2013., str. 27.).
(45) Direktiva 2013/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o rekreacijskim plovilima i osobnim plovilima na vodomlazni pogon i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 94/25/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 90.).
(46) Direktiva 2014/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje na tržištu jednostavnih tlačnih posuda (SL L 96, 29.3.2014., str. 45.).
(47) Direktiva 2014/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na elektromagnetsku kompatibilnost (SL L 96, 29.3.2014., str. 79.).
(48) Direktiva 2014/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje neautomatskih vaga na tržište (SL L 96, 29.3.2014., str. 107.).
(49) Direktiva 2014/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje mjernih instrumenata na tržištu (SL L 96, 29.3.2014., str. 149.).
(50) Direktiva 2014/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na opremu i zaštitne sustave namijenjene za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (SL L 96, 29.3.2014., str. 309.).
(51) Direktiva 2014/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje na tržištu električne opreme namijenjene za uporabu unutar određenih naponskih granica (SL L 96, 29.3.2014., str. 357.).
(52) Direktiva 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje radijske opreme na tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/5/EZ (SL L 153, 22.5.2014., str. 62.).
(53) Direktiva 2014/68/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje na tržištu tlačne opreme (SL L 189, 27.6.2014., str. 164.).
(54)+SL: molimo u tekst dokumenta PE-CONS 70/18 - COD 2017/0354 umetnuti broj uredbe.
(55)+SL: molimo umetnuti broj dokumenta u PE-CONS 45/19 - COD 2017/0353.
(56)+SL: molimo umetnuti broj dokumenta u PE-CONS 45/19 - COD 2017/0353.
(57)Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018 o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.
(58)Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(59)Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(60)Direktiva 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva nastalih upotrebom organskih otapala u određenim bojama i lakovima i proizvodima za završnu obradu vozila, te o izmjeni Direktive 1999/13/EZ (SL L 143, 30.4.2004., str. 87.).


Promicanje pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja ***I
PDF 293kWORD 86k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (COM(2018)0238 – C8-0165/2018 – 2018/0112(COD))
P8_TA-PROV(2019)0398A8-0444/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)(C8-0165/2018),

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0238),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenja Odbora za pravna pitanja, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te Odbora za promet i turizam (A8-0444/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja

P8_TC1-COD(2018)0112


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(2),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Usluge internetskog posredovanja ključne su za omogućivanje poduzetništva i novih poslovnih modela, trgovine i inovacija te mogu poboljšati dobrobit potrošača i sve se više upotrebljavaju i u javnom i privatnom sektoru. Nude pristup novim tržištima i trgovinskim prilikama, što poduzećima omogućuje da iskoriste prednosti unutarnjeg tržišta. One ▌ omogućuju potrošačima u Uniji da iskoriste te prednosti, osobito povećanjem izbora robe i usluga, kao i doprinošenjem konkurentnim cijenama na internetu, ali, s druge strane, nose i izazove koje je potrebno rješavati kako bi se osigurala pravna sigurnost.

(2)  Usluge internetskog posredovanja mogu biti ključne za poslovni uspjeh poduzeća koja upotrebljavaju takve usluge kako bi doprli do potrošača. Kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti ekonomije internetskih platformi, važno je da se poduzeća mogu pouzdati u usluge internetskog posredovanja s kojima ulaze u trgovinske odnose. To je važno poglavito jer porast transakcija koje se provode putem usluga internetskog posredovanja, omogućen snažnim podatkovno utemeljenim mrežnim učincima, vodi do toga da takvi poslovni korisnici, osobito mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), ovise o tim uslugama kako bi doprli do potrošača. S obzirom na tu povećanu ovisnost, pružatelji tih usluga često imaju veću pregovaračku moć, što im u praksi omogućuje da postupaju jednostrano na način koji može biti nepravedan i štetan za legitimne interese njihovih poslovnih korisnika i, neizravno, potrošača u Uniji. Na primjer, mogli bi jednostrano poslovnim korisnicima nametnuti prakse koje uvelike odstupaju od dobrog poslovnog ponašanja ili su u suprotnosti s načelom dobre vjere i poštenog poslovanja. Ovom Uredbom uređuju se takve potencijalne poteškoće u ekonomiji internetskih platformi.

(3)  Potrošači su dobro prihvatili usluge internetskog posredovanja. Za dobrobit potrošača potreban je i konkurentan, pravedan i transparentan internetski ekosustav u kojem se poduzeća ponašaju odgovorno. Osiguravanje transparentnosti i povjerenja u poslovnim odnosima u ekonomiji internetskih platformi moglo bi također neizravno doprinijeti poboljšanju povjerenja potrošača u ekonomiju internetskih platformi. Međutim, izravni učinci razvoja ekonomije internetskih platformi na potrošače obuhvaćeni su drugim pravom Unije, osobito pravnom stečevinom u području zaštite potrošača.

(4)  Isto tako, internetske tražilice mogu biti važni izvori internetskog prometa za poduzeća koja nude robu ili usluge potrošačima putem internetskih stranica, zbog čega mogu znatno utjecati na poslovni uspjeh takvih korporativnih korisnika internetskih stranica koji nude svoju robu ili usluge putem interneta na unutarnjem tržištu. U tom pogledu rangiranje internetskih stranica koje obavljaju pružatelji internetskih tražilica, uključujući internetske stranice putem kojih korporativni korisnici internetskih stranica nude svoju robu i usluge potrošačima, ima važan utjecaj na odabir potrošača i poslovni uspjeh tih korporativnih korisnika internetskih stranica. Čak i u slučaju nepostojanja ugovornog odnosa s korporativnim korisnicima internetskih stranica pružatelji internetskih tražilica u praksi mogu jednostrano postupati na način koji može biti nepravedan i koji može biti štetan za legitimne interese korporativnih korisnika internetskih stranica i, neizravno, potrošača u Uniji.

(5)  Priroda odnosa između pružatelja usluga internetskog posredovanja i poslovnih korisnika mogla bi dovesti i do situacija u kojima poslovni korisnici često imaju ograničene mogućnosti traženja pravne zaštite u slučajevima kada je jednostrano djelovanje pružatelja tih usluga dovelo do spora. Ti pružatelji u brojnim slučajevima ne nude pristupačne i učinkovite interne sustave rješavanja pritužbi. Postojeći alternativni mehanizmi za izvansudsko rješavanje sporova također mogu biti neučinkoviti zbog različitih razloga, uključujući manjak specijaliziranih miritelja i strah poslovnih korisnika od odmazde.

(6)  Usluge internetskog posredovanja i internetske tražilice, kao i ▌ transakcije koje te usluge omogućuju, imaju intrinzični prekogranični potencijal i osobito su važne za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta Unije u današnjem gospodarstvu. Potencijalno nepoštene i štetne poslovne prakse određenih pružatelja tih usluga i nedostatak mehanizama djelotvorne pravne zaštite sprečavaju potpuno ostvarenje tog potencijala i negativno utječu na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. ▌

(7)  Na razini Unije trebalo bi uspostaviti ciljani skup obveznih pravila kako bi se osiguralo pravedno, predvidljivo, održivo i pouzdano internetsko poslovno okruženje na unutarnjem tržištu. Posebice, poslovnim korisnicima usluga internetskog posredovanja trebalo bi pružiti prikladnu transparentnost i učinkovite mogućnosti pravne zaštite širom Unije kako bi se olakšalo prekogranično poslovanje u Uniji i time unaprijedilo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta te kako bi se uhvatilo u koštac s mogućom pojavom rascjepkanosti u konkretnim područjima obuhvaćenima ovom Uredbom.

(8)  ▌ Tim bi pravilima trebali biti predviđeni i adekvatni poticaji radi promicanja pravednosti i transparentnosti, posebice u pogledu rangiranja korporativnih korisnika internetskih stranica u rezultatima pretraživanja internetskih tražilica. Tim bi pravilima istodobno trebalo prepoznati i štititi važan inovacijski potencijal šire ekonomije internetskih platformi i omogućiti zdravu konkurenciju koja rezultira većim izborom za potrošače. Primjereno je razjasniti da se ovom Uredbom ne bi smjelo utjecati na nacionalno građansko pravo, osobito ugovorno pravo, poput pravila o valjanosti, sastavljanju, učincima ili raskidu ugovora pod uvjetom da su pravila nacionalnog građanskog prava u skladu s pravom Unije te u mjeri u kojoj relevantni aspekti nisu obuhvaćeni ovom Uredbom. Države članice trebale bi i dalje moći slobodno primjenjivati nacionalne propise kojima se zabranjuju ili sankcioniraju jednostrana postupanja ili nepoštene poslovne prakse u mjeri u kojoj relevantni aspekti nisu obuhvaćeni ovom Uredbom.

(9)  Budući da usluge internetskog posredovanja i internetske tražilice obično imaju globalnu dimenziju, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na pružatelje tih usluga neovisno o tome imaju li poslovni nastan u državi članici ili izvan Unije, pod uvjetom da su ispunjena dva kumulativna uvjeta. Prvo, poslovni korisnici ili korporativni korisnici internetskih stranica trebali bi imati poslovni nastan u Uniji. Drugo, poslovni korisnici ili korporativni korisnici internetskih stranica trebali bi putem pružanja tih usluga nuditi svoju robu ili usluge potrošačima koji se nalaze u Uniji barem za dio transakcije. Kako bi se utvrdilo nude li poslovni korisnici ili korporativni korisnici internetskih stranica robu ili usluge potrošačima koji se nalaze u Uniji, potrebno je utvrditi je li očigledno da poslovni korisnici ili korporativni korisnici internetskih stranica usmjeravaju svoje aktivnosti na potrošače koji se nalaze u jednoj ili više država članica. Taj bi se kriterij trebalo tumačiti u skladu s relevantnom sudskom praksom Suda Europske unije u vezi s člankom 17. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(4) i člankom 6. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(5). Takvi potrošači trebali bi se nalaziti u Uniji, ali ne moraju imati boravište u Uniji ni biti državljani neke od država članica. Prema tome, ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati ako poslovni korisnici ili korporativni korisnici internetskih stranica nemaju poslovni nastan u Uniji ili ako imaju poslovni nastan u Uniji, ali upotrebljavaju usluge internetskog posredovanja ili internetske tražilice kako bi ponudili robu ili usluge isključivo potrošačima koji se nalaze izvan Unije ili osobama koje nisu potrošači. Nadalje, ova bi se Uredba trebala primjenjivati bez obzira na pravo koje je inače mjerodavno za ugovor.

(10)  Pružatelji koji nude višestrane usluge, koje se u načelu temelje na istom poslovnom modelu izgradnje ekosustava, internetski posreduju u cijelom nizu ▌ odnosa između poslovnih subjekata i potrošača. Kako bi se obuhvatile relevantne usluge, usluge internetskog posredovanja trebalo bi definirati na precizan i tehnološki neutralan način. Osobito, usluge bi se trebale sastojati od usluga informacijskog društva, za koje je karakteristično da im je svrha olakšavanje pokretanja izravnih transakcija između poslovnih korisnika i potrošača, neovisno o tome zaključuju li se transakcije u konačnici putem interneta, na internetskom portalu predmetnog pružatelja usluga internetskog posredovanja ili poslovnog korisnika, ▌ izvanmrežno ili se uopće ne zaključuju, što znači da ne bi trebao postojati zahtjev za bilo kakvim ugovornim odnosom između poslovnih korisnika i potrošača kao preduvjet da bi usluge internetskog posredovanja bile obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe. Uključivanje usluge koja ima samo marginalni karakter samo po sebi ne bi trebalo podrazumijevati da je cilj internetskih stranica ili usluge olakšavanje transakcija u smislu usluga internetskog posredovanja. Nadalje, usluge bi se trebale pružati na temelju ugovornih odnosa između pružatelja i poslovnih korisnika koji potrošačima nude robu ili usluge. Trebalo bi smatrati da takav ugovorni odnos postoji ako obje strane izraze namjeru obvezivanja na nedvosmislen ▌ način na trajnom nosaču podataka, pri čemu nije nužan izričit pisani sporazum.

(11)  Primjeri usluga internetskog posredovanja obuhvaćenih ovom Uredbom trebali bi posljedično obuhvaćati internetska mjesta trgovanja za e-trgovinu, uključujući tržišta koja se temelje na suradnji, a na kojima su poslovni korisnici aktivni, internetske usluge softverskih aplikacija, kao što su trgovine aplikacijama, i internetske usluge povezane s društvenim medijima, bez obzira na to koja se tehnologija koristi za pružanje takvih usluga. U tom smislu usluge internetskog posredovanja također bi se mogle pružati s pomoću tehnologije glasovnog asistenta. Isto tako ne bi trebalo biti relevantno uključuju li te transakcije između poslovnih korisnika i potrošača bilo kakvo novčano plaćanje ni jesu li transakcije djelomično zaključene izvan interneta. Međutim, ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na istorazinske (peer-to-peer) usluge internetskog posredovanja bez prisutnosti poslovnih korisnika, usluge internetskog posredovanja isključivo između poslovnih subjekata (business-to-business) koje se ne nude potrošačima, alate za internetsko oglašavanje i razmjene internetskog oglašavanja koji se ne pružaju u svrhu olakšavanja pokretanja izravnih transakcija i koji ne obuhvaćaju ugovorni odnos s potrošačima. Zbog istog razloga ovom Uredbom ne bi trebale biti obuhvaćene softverske usluge za optimizaciju tražilica ni usluge koje su povezane sa softverom za blokiranje oglasa. Tehnološke funkcionalnosti i sučelja kojima se samo povezuju hardver i aplikacije ne bi trebali biti obuhvaćeni ovom Uredbom jer obično ne ispunjavaju zahtjeve potrebne da bi se smatrali uslugama internetskog posredovanja. Međutim, takve funkcionalnosti ili sučelja mogu biti izravno povezani s određenim uslugama internetskog posredovanja ili predstavljati pomoćne usluge u odnosu na njih, a u tom slučaju relevantni pružatelji usluga internetskog posredovanja trebali bi podlijegati zahtjevima u pogledu transparentnosti povezanima s različitim postupanjem na temelju tih funkcionalnosti i sučelja. Nadalje, ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na internetske platne usluge jer one same po sebi ne ispunjavaju primjenjive zahtjeve, nego predstavljaju pomoćne usluge u odnosu na transakciju za isporuku robe i usluga dotičnim potrošačima.

(12)  U skladu s relevantnom sudskom praksom Suda Europske unije te s obzirom na činjenicu da je uočen ovisan položaj poslovnih korisnika, ponajprije u pogledu usluga internetskog posredovanja koje služe kao točka pristupa potrošačima u obliku fizičkih osoba, pojam potrošača koji se upotrebljava za određivanje područja primjene ove Uredbe trebalo bi shvatiti kao da se odnosi isključivo na fizičke osobe kada djeluju u svrhe koje ne ulaze u okvir njihove trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti.

(13)  S obzirom na brzinu inovacija, definicija internetskih tražilica koja se upotrebljava u ovoj Uredbi trebala bi biti tehnološki neutralna. Osobito bi trebalo smatrati da definicija obuhvaća i glasovne zahtjeve.

(14)  S obzirom na to da se pružatelji usluga internetskog posredovanja obično koriste unaprijed formuliranim uvjetima upotrebe, ova bi se Uredba u svrhu djelotvorne zaštite poslovnih korisnika, ako je to potrebno, trebala primjenjivati u slučajevima kada uvjete ugovornog odnosa, neovisno o njihovu nazivu ili obliku, jednostrano određuje pružatelj usluga internetskog posredovanja. Jesu li uvjeti upotrebe jednostrano određeni trebalo bi procjenjivati na osnovi svakog pojedinačnog slučaja na temelju ukupne ocjene. Relativna veličina dotičnih strana, činjenica da su se odvili pregovori ili da su određene odredbe tih uvjeta mogle biti predmet takvih pregovora i da su ih relevantni pružatelj i poslovni korisnik zajedno odredili, ne bi, samo po sebi, trebalo biti odlučujući za tu ukupnu ocjenu. Osim toga, obveza pružatelja usluga internetskog posredovanja da svoje uvjete upotrebe učine lako dostupnim poslovnim korisnicima, među ostalim i u predugovornoj fazi njihova trgovinskog odnosa, znači da poslovnim korisnicima neće biti uskraćena transparentnost koja proizlazi iz ove Uredbe kao posljedica toga da su imali bilo kakvu mogućnost da uspješno pregovaraju.

(15)  Kako bi se osiguralo da opći uvjeti upotrebe ugovornog odnosa omogućuju poslovnim korisnicima utvrđivanje komercijalnih uvjeta za upotrebu, prekid i suspenziju usluga internetskog posredovanja te kako bi se postigla predvidljivost u pogledu njihova poslovnog odnosa, ti bi uvjeti upotrebe trebali biti sastavljeni na jednostavnom i razumljivom jeziku▌. Ne bi trebalo smatrati da su uvjeti upotrebe sastavljeni na jednostavnom i razumljivom jeziku ako su nejasni, neprecizni ili ne sadržavaju pojedinosti o važnim trgovinskim pitanjima i, prema tome, poslovnim korisnicima ne pružaju razuman stupanj predvidljivosti o najvažnijim aspektima ugovornog odnosa. Povrh toga, obmanjujući jezik ne bi se smjelo smatrati jednostavnim i razumljivim jezikom.

(16)  Kako bi se poslovnim korisnicima osigurala dovoljna jasnoća o tome gdje se, i kome, njihove usluge ili roba stavljaju na tržište, pružatelji usluga internetskog posredovanja trebali bi osigurati transparentnost prema svojim poslovnim korisnicima u pogledu bilo kakvih dodatnih kanala za distribuciju i potencijalnih povezanih programa koje bi mogli koristiti za stavljanje na tržište te robe ili usluga. Dodatni kanali i povezani programi trebali bi se tumačiti na tehnološki neutralan način, ali bi, među ostalim, mogli uključivati druge internetske stranice, aplikacije ili druge usluge internetskog posredovanja koje se upotrebljavaju za stavljanje na tržište robe ili usluga koje nudi poslovni korisnik.

(17)  Vlasništvo i kontrola nad pravima intelektualnog vlasništva na internetu mogu imati znatnu gospodarsku važnost, kako za pružatelje usluga internetskog posredovanja tako i za njihove poslovne korisnike. Kako bi se osigurala jasnoća i transparentnost za poslovne korisnike i njihovo bolje razumijevanje, pružatelji usluga internetskog posredovanja trebali bi u svoje uvjete upotrebe uključiti općenite informacije, ili detaljnije informacije, ako to žele, o sveukupnim utjecajima, ako ih ima, tih uvjeta upotrebe na vlasništvo i kontrolu nad pravima intelektualnog vlasništva poslovnog korisnika. Takve informacije mogle bi, između ostalog, uključivati informacije poput opće uporabe logotipova, žigova ili imena robnih marki.

(18)  Osiguravanje transparentnosti u općim uvjetima upotrebe može biti ključno za promicanje održivih poslovnih odnosa i sprečavanje nepoštenog ponašanja na štetu poslovnih korisnika. Pružatelji usluga internetskog posredovanja stoga bi trebali osigurati da su uvjeti upotrebe lako dostupni u svim fazama trgovinskog odnosa, uključujući potencijalnim poslovnim korisnicima u predugovornoj fazi, te da se obavijest o svim izmjenama uvjeta upotrebe dostavlja dotičnim poslovnim korisnicima na trajnom nosaču podataka u utvrđenom obavijesnom roku koji je razuman i razmjeran s obzirom na konkretne okolnosti te iznosi najmanje 15 dana. Razmjerne obavijesne rokove dulje od 15 dana trebalo bi dati kada poslovni korisnici zbog predloženih izmjena uvjeta upotrebe moraju napraviti tehničke ili poslovne prilagodbe kako bi bili u skladu s izmjenom, na primjer ako moraju napraviti znatne tehničke prilagodbe na svojoj robi ili uslugama. Taj obavijesni rok ne bi se trebao primjenjivati ako i u mjeri u kojoj se dotični poslovni korisnik odrekao tog roka na nedvosmislen način ili ako i u mjeri u kojoj potreba za provedbom izmjene bez poštovanja obavijesnog roka proizlazi iz zakonske ili regulatorne obveze kojoj pružatelj usluge podliježe na temelju prava Unije ili nacionalnog prava. Međutim, predložene uredničke izmjene ne bi trebale biti obuhvaćene pojmom „izmjene” ako se njima ne mijenja sadržaj ili značenje uvjeta upotrebe. Zahtjev o obavješćivanju o predloženim izmjenama na trajnom nosaču podataka trebao bi omogućiti poslovnim korisnicima da zaista pregledaju te izmjene u kasnijem trenutku. Poslovni korisnici trebali bi imati pravo raskinuti ugovor u roku od 15 dana od primitka obavijesti o bilo kojoj izmjeni, osim ako se na ugovor primjenjuje kraći rok, primjerice na temelju nacionalnog građanskog prava.

(19)  U načelu, stavljanje u ponudu nove robe ili usluga, uključujući softverske aplikacije, putem usluga internetskog posredovanja trebalo bi se smatrati jasnom potvrdnom radnjom kojom se poslovni korisnik odriče obavijesnog roka koji se zahtijeva za izmjene uvjeta upotrebe. Međutim, u slučajevima u kojima je razuman i razmjeran obavijesni rok dulji od 15 dana jer poslovni korisnik zbog izmjena uvjeta mora napraviti značajne tehničke prilagodbe na svojoj robi ili uslugama, ne bi se trebalo smatrati da se poslovni korisnik automatski odriče tog roka ako u ponudu stavi novu robu ili usluge. Pružatelj usluga internetskog posredovanja trebao bi očekivati da će poslovni korisnik zbog izmjena uvjeta morati napraviti značajne tehničke prilagodbe ako se, na primjer, uklone ili dodaju čitave značajke usluga internetskog posredovanja kojima su poslovni korisnici imali pristup ili ako postoji mogućnost da će poslovni korisnici trebati prilagoditi svoju robu ili reprogramirati svoje usluge kako bi mogli nastaviti poslovati putem usluge internetskog posredovanja.

(20)  Radi zaštite poslovnih korisnika i pružanja pravne sigurnosti za obje strane neusklađeni uvjeti upotrebe trebali bi biti ništetni, odnosno trebalo bi smatrati da nisu nikad postojali, s učincima erga omnes i ex tunc. To bi se, međutim, trebalo odnositi samo na pojedine odredbe uvjeta upotrebe koje nisu usklađene. Preostale bi odredbe trebale ostati valjane i izvršive ako se mogu odvojiti od neusklađenih odredbi. Iznenadne izmjene postojećih uvjeta upotrebe mogu znatno narušiti poslovanje poslovnih korisnika. Radi ograničenja takvih negativnih učinaka na poslovne korisnike te radi odvraćanja od takvog postupanja, izmjene koje nisu uvedene u skladu s obvezom poštovanja obavijesnog roka trebale bi biti ništetne, odnosno trebalo bi smatrati da nisu nikad postojale, s učincima erga omnes i ex tunc.

(21)  Kako bi se osiguralo da poslovni korisnici mogu u potpunosti iskoristiti trgovinske prilike koje pružaju usluge internetskog posredovanja, pružatelji tih usluga ne bi smjeli u cijelosti spriječiti poslovne korisnike da istaknu svoj trgovački identitet kao dio svoje ponude ili prisutnosti na relevantnim uslugama internetskog posredovanja. Međutim, tu zabranu uplitanja ne bi se smjelo tumačiti kao pravo poslovnih korisnika da jednostrano odlučuju o predstavljanju svoje ponude ili prisutnosti na relevantnim uslugama internetskog posredovanja.

(22)  Pružatelj usluga internetskog posredovanja može imati legitimne razloge za donošenje odluke o ograničavanju, suspenziji ili prekidu pružanja svojih usluga ▌ određenom poslovnom korisniku, uključujući povlačenjem iz ponude određene robe ili usluga određenog poslovnog korisnika ili uklanjanjem rezultata pretraživanja. Osim suspenzije, pružatelji usluga internetskog posredovanja mogu i ograničiti pojedinačnu robu i usluge u ponudi poslovnih korisnika, primjerice njihovim degradiranjem ili negativnim utjecanjem na pojavnost poslovnog korisnika („dimming”), što može uključivati snižavanje njegovog ranga. Međutim, budući da takve odluke mogu znatno utjecati na interese dotičnog poslovnog korisnika, trebalo bi mu, prije ili u trenutku stupanja na snagu ograničenja ili suspenzije, dati izjavu s razlozima za tu odluku na trajnom nosaču podataka. Kako bi se negativan učinak takvih odluka na poslovne korisnike smanjio na najmanju moguću mjeru, pružatelji usluga internetskog posredovanja također bi trebali pružiti priliku za pojašnjenje činjenica koje su dovele do te odluke u okviru internog postupka rješavanja pritužbi, što će pomoći poslovnom korisniku, ako je to moguće, da ponovno postigne usklađenost. Osim toga, ako pružatelj usluga internetskog posredovanja opozove odluku o ograničavanju, suspenziji ili prekidu, primjerice zato što je odluka donesena greškom ili zato što kršenje uvjeta upotrebe koja je dovela do te odluke nije počinjena u zloj vjeri i na zadovoljavajući je način ispravljena, pružatelj bi trebao bez nepotrebne odgode ponovno početi pružati uslugu poslovnom korisniku, što uključuje pružanje pristupa poslovnom korisniku osobnim ili drugim podacima, ili i jednima i drugima, koji su bili dostupni prije donošenja odluke. Izjava s razlozima za donošenje odluke o ograničavanju, suspenziji ili prekidu pružanja usluga internetskog posredovanja trebala bi omogućiti poslovnim korisnicima da utvrde ima li prostora za osporavanje odluke, čime se poboljšavaju mogućnosti poslovnih korisnika u smislu traženja djelotvorne pravne zaštite, ako je to potrebno. U izjavi s razlozima trebalo bi utvrditi ▌ osnove za odluku, na temelju osnova koje je pružatelj usluga unaprijed utvrdio u uvjetima upotrebe, i na razmjeran način uputiti na relevantne konkretne okolnosti, uključujući obavijesti od treće strane, koje su dovele do te odluke. Međutim, od pružatelja usluga internetskog posredovanja ne bi trebalo zahtijevati davanje izjave s razlozima za ograničavanja, suspenzije ili prekide ako bi se time kršila zakonska ili regulatorna obveza. Nadalje, ne bi trebalo zahtijevati davanje izjave s razlozima ako pružatelj usluga internetskog posredovanja može dokazati da je dotični poslovni korisnik više puta prekršio primjenjive uvjete upotrebe, što je rezultiralo prekidanjem pružanja dotičnih usluga internetskog posredovanja u cijelosti.

(23)  Prekid usluga internetskog posredovanja u cijelosti i povezano brisanje podataka koji su dani u svrhu upotrebe ili su nastali pri pružanju usluga internetskog posredovanja predstavljaju gubitak ključnih informacija, što bi moglo imati znatan učinak na poslovne korisnike i usto bi moglo narušiti njihovu sposobnost da pravilno ostvaruju druga prava koja su im dodijeljena na temelju ove Uredbe. Stoga bi pružatelj usluga internetskog posredovanja trebao dotičnom poslovnom korisniku dati izjavu s razlozima na trajnom nosaču podataka najmanje 30 dana prije nego što stupi na snagu prekid pružanja njegovih usluga internetskog posredovanja u cijelosti. Međutim, u slučajevima kada se zakonskom ili regulatornom obvezom zahtijeva da pružatelj usluga internetskog posredovanja prekine pružati usluge internetskog posredovanja u cijelosti određenom korisniku, taj se obavijesni rok ne bi trebao primjenjivati. Jednako tako, rok od 30 dana ne bi se trebao primjenjivati ni kada se pružatelj usluga internetskog posredovanja pozove na pravo prekida pružanja usluge na temelju nacionalnog prava koje je u skladu s pravom Unije, a kojim se dopušta trenutni prekid ako se, uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja i odvagujući interese obiju strana, ne može razumno očekivati da se ugovorni odnos nastavi do dogovorenog kraja razdoblja ili isteka obavijesnog roka. Konačno, obavijesni rok od 30 dana ne bi se trebao primjenjivati ako pružatelj usluga internetskog posredovanja može dokazati opetovano kršenje uvjeta upotrebe. Različite iznimke od obavijesnog roka od 30 dana posebno se mogu pojaviti u slučaju nezakonitog ili neprimjerenog sadržaja, sigurnosti robe ili usluge, krivotvorenja, prijevare, zlonamjernog softvera, neželjene pošte, povreda podataka, ostalih rizika u području kibersigurnosti ili primjerenosti robe ili usluge za maloljetnike. Kako bi se osigurala proporcionalnost, pružatelji usluga internetskog posredovanja trebali bi, ako je to razumno i tehnički izvedivo, iz ponude povući samo pojedinačnu robu ili usluge poslovnog korisnika. Prekid usluga internetskog posredovanja u cijelosti predstavlja najoštriju mjeru.

(24)  Rangiranje robe i usluga od strane pružatelja usluga internetskog posredovanja ima važan učinak na odabir potrošača i, posljedično, na poslovni uspjeh poslovnih korisnika koji nude tu robu i usluge potrošačima. Rangiranje se odnosi na relativnu vidljivost ponuda poslovnih korisnika ili relevantnost rezultata pretraživanja kako su predstavljeni, organizirani ili priopćeni od strane pružatelja usluga internetskog posredovanja ili pružatelja internetskih tražilica, a rezultat su upotrebe mehanizama algoritamskog sekvenciranja, mehanizama ocjene ili recenzija, vizualnih informacija ili drugih alata za utvrđivanje važnosti ili njihovih kombinacija. Predvidljivost podrazumijeva da pružatelji usluga internetskog posredovanja utvrđuju rang na neproizvoljan način. Pružatelji usluga stoga bi unaprijed trebali opisati najvažnije parametre za određivanje ranga kako bi poboljšali predvidljivost za poslovne korisnike, kako bi im omogućili da bolje razumiju funkcioniranje mehanizma rangiranja i kako bi im omogućili da usporede praksu rangiranja različitih pružatelja usluga. Precizna formulacija te obveze transparentnosti važna je za poslovne korisnike jer podrazumijeva utvrđivanje ograničenog broja najrelevantnijih parametara među potencijalno mnogo brojnijim parametrima koji imaju određeni učinak na rang. Taj obrazloženi opis trebao bi pomoći poslovnim korisnicima da poboljšaju predstavljanje svoje robe i usluga ili neke značajke svojstvene toj robi ili uslugama. Pojam najvažnijeg parametra trebalo bi shvatiti da se odnosi na bilo kakve opće kriterije, postupke, konkretne signale ugrađene u algoritme ili druge mehanizme za prilagodbu ili degradiranje statusa koji se upotrebljavaju u vezi s rangiranjem. ▌

(25)  Opis najvažnijih parametara za određivanje ranga trebao bi uključivati i objašnjenje bilo kakve mogućnosti poslovnih korisnika da aktivno utječu na rangiranje u zamjenu za naknadu, kao i objašnjenje relativnih učinaka takvog postupanja. U tom bi se pogledu naknada mogla odnositi na plaćanja izvršena s glavnim ili isključivim ciljem poboljšanja ranga, kao i na neizravnu naknadu u obliku prihvaćanja dodatnih obveza bilo koje vrste od strane poslovnog korisnika koje bi mogle imati takav praktični učinak, primjerice korištenje usluga koje su pomoćne ili bilo kakvih premium značajki. Sadržaj opisa, uključujući broj i vrstu najvažnijih parametara, može se u skladu s tim uvelike razlikovati ovisno o pojedinim uslugama internetskog posredovanja, ali bi poslovnim korisnicima trebao omogućiti odgovarajuće razumijevanje načina na koji se mehanizmom rangiranja u obzir uzimaju značajke stvarne robe ili usluga koje nudi poslovni korisnik te njihova relevantnost za potrošače određenih usluga internetskog posredovanja. Pokazatelji koji se upotrebljavaju za mjerenje kvalitete robe ili usluga poslovnih korisnika, upotreba uređivača i njihova sposobnost utjecanja na rang te robe ili usluga, opseg učinka naknade na rangiranje kao i elementi koji se ne odnose ili se samo u maloj mjeri odnose na samu robu ili uslugu, kao što su prezentacijske značajke internetske ponude, mogli bi biti primjeri najvažnijih parametara koji bi, kada su uključeni u opći opis mehanizma rangiranja na jednostavnom i razumljivom jeziku, trebali pomoći poslovnim korisnicima da steknu potrebno odgovarajuće razumijevanje njegova funkcioniranja.

(26)  Isto tako, rangiranje internetskih stranica od strane pružatelja internetskih tražilica, osobito onih internetskih stranica putem kojih poduzeća nude robu i usluge potrošačima, ima važan učinak na odabir potrošača i poslovni uspjeh korporativnih korisnika internetskih stranica. Pružatelji internetskih tražilica stoga bi trebali dati opis najvažnijih parametara za određivanje ranga svih indeksiranih internetskih stranica i relativne važnosti tih najvažnijih parametara u odnosu na druge parametre, uključujući internetske stranice korporativnih korisnika internetskih stranica i druge internetske stranice. Uz značajke robe i usluga i njihovu relevantnost za potrošače, u slučaju internetskih tražilica tim bi se opisom korporativnim korisnicima internetskih stranica trebalo omogućiti i odgovarajuće razumijevanje toga jesu li, te na koji način i u kojoj mjeri, uzete u obzir određene značajke dizajna internetskih stranica koje se upotrebljavaju, kao što je njihova optimizacija za prikaz na mobilnim telekomunikacijskim uređajima. Taj bi opis trebao obuhvaćati i objašnjenje bilo kakve mogućnosti da korporativni korisnici internetskih stranica aktivno utječu na rangiranje u zamjenu za naknadu, kao i objašnjenje relativnih učinaka takvog postupanja. U slučaju nepostojanja ugovornog odnosa između pružatelja internetskih tražilica i korporativnih korisnika internetskih stranica, taj bi opis trebao biti dostupan javnosti na očitoj i lako dostupnoj lokaciji u okviru relevantne internetske tražilice. Dijelovi internetskih stranica na kojima se od korisnika traži da se prijave ili registriraju ne bi se trebali smatrati lako i javno dostupnima u tom smislu. Kako bi se korporativnim korisnicima internetskih stranica osigurala predvidljivost, opis bi trebalo i redovito ažurirati, uključujući mogućnost da bilo kakve izmjene najvažnijih parametara budu lako prepoznatljive. Postojanje ažuriranog opisa najvažnijih parametara također bi koristilo korisnicima internetske tražilice koji nisu korporativni korisnici internetskih stranica. U nekim slučajevima pružatelji internetskih tražilica mogu na temelju obavijesti treće strane odlučiti utjecati na rangiranje u konkretnom slučaju ili ukloniti internetsku stranicu iz rezultata pretraživanja. Za razliku od pružatelja usluga internetskog posredovanja, od pružatelja internetskih tražilica se zbog nepostojanja ugovornog odnosa između strana ne može očekivati da izravno obavijeste korporativnog korisnika internetskih stranica o promjeni u rangu ili uklanjanju zbog primljene obavijesti treće strane. Bez obzira na to, korporativni korisnik internetskih stranica trebao bi moći pregledati sadržaj obavijesti zbog koje je u došlo do promjene u rangu u konkretnom slučaju ili uklanjanja pojedinih internetskih stranica, na način da prouči sadržaj obavijesti, primjerice u javno dostupnoj internetskoj bazi podataka. To bi pomoglo u ublažavanju potencijalnih zlouporaba od strane konkurenata obavijesti koje bi mogle dovesti do uklanjanja.

(27)  Od pružatelja usluga internetskog posredovanja ili internetskih tražilica ne bi se na temelju ove Uredbe trebalo zahtijevati da otkriju detalje funkcioniranja svojih mehanizama rangiranja, uključujući algoritme. Isto tako, ne bi se smjelo narušiti njihovu sposobnost odgovora na zlonamjerno manipuliranje rangiranjem koju provode treće strane, uključujući u interesu potrošača. Općim opisom najvažnijih parametara za rangiranje trebali bi se zaštititi ti interesi, omogućavajući istodobno poslovnim korisnicima i korporativnim korisnicima internetskih stranica odgovarajuće razumijevanje funkcioniranja rangiranja u kontekstu njihova korištenja konkretnim uslugama internetskog posredovanja ili internetskim tražilicama. Kako bi se osiguralo ostvarenje cilja ove Uredbe, uzimanje u obzir poslovnih interesa pružatelja usluga internetskog posredovanja ili internetskih tražilica ne bi stoga nikad smjelo dovesti do odbijanja otkrivanja najvažnijih parametara za određivanje ranga. U tom pogledu, iako se ovom Uredbom ne dovodi u pitanje Direktivu (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća(6), dani opis trebao bi se temeljiti barem na stvarnim podacima o relevantnosti upotrijebljenih parametara za određivanje ranga.

(28)  Komisija bi trebala izraditi smjernice za pomoć pružateljima usluga internetskog posredovanja i pružateljima internetskih tražilica za primjenu zahtjeva o transparentnosti utvrđenih ovom Uredbom. Time bi se trebalo pomoći da se optimizira način na koji se utvrđuju najvažniji parametri za određivanje ranga i način na koji se predstavljaju korporativnim korisnicima internetskih stranica.

(29)  Pomoćnu robu i usluge trebalo bi shvatiti kao robu i usluge koje se potrošaču nude neposredno prije dovršetka transakcije pokrenute u okviru usluga internetskog posredovanja kao dopuna primarnoj robi ili usluzi koje nudi poslovni korisnik. Pomoćna roba i usluge odnose se na proizvode koji, kako bi funkcionirali, obično ovise o primarnoj robi ili usluzi ili su s njima izravno povezani. Stoga bi taj pojam trebao isključivati robu i usluge koji se samo prodaju uz predmetnu primarnu robu ili uslugu, a nisu po svojoj prirodi dopuna. Primjeri pomoćnih usluga uključuju usluge popravka za konkretnu robu ili financijske proizvode kao što je automobilsko osiguranje koje se nudi kao dopuna konkretnoj robi ili uslugama koje nudi poslovni korisnik. Isto tako, pomoćna roba mogla bi uključivati robu koja dopunjuje konkretni proizvod koji nudi poslovni korisnik time što predstavlja alat za poboljšanje ili prilagodbu povezan s tim konkretnim proizvodom. Pružatelji usluga internetskog posredovanja koji potrošačima nude robu ili usluge koje su pomoćne robi ili usluzi koju prodaje poslovni korisnik putem njihovih usluga internetskog posredovanja trebali bi u svojim uvjetima upotrebe utvrditi opis vrste pomoćne robe i usluga koji se nude. Takav bi opis trebao biti dostupan u uvjetima upotrebe neovisno o tome pruža li pomoćnu robu ili uslugu sâm pružatelj usluga internetskog posredovanja ili treća strana. Takav bi opis trebao biti dovoljno sveobuhvatan kako bi poslovni korisnik mogao razumjeti prodaje li se roba ili usluga kao pomoćna robi ili usluzi poslovnog korisnika. Opis ne bi nužno trebao obuhvaćati konkretnu robu ili uslugu već vrstu proizvoda koji se nudi kao dopuna primarnom proizvodu poslovnog korisnika. Nadalje, taj bi opis trebao u svim okolnostima uključivati je li i pod kojim uvjetima poslovnom korisniku dopušteno nuditi vlastitu pomoćnu robu ili uslugu uz primarnu robu ili uslugu koju nudi putem usluga internetskog posredovanja.

(30)  Ako pružatelj usluga internetskog posredovanja sam nudi određenu robu ili usluge potrošačima putem vlastitih usluga internetskog posredovanja ili to čini putem poslovnog korisnika pod njegovom kontrolom, taj pružatelj usluga mogao bi se izravno natjecati s ostalim poslovnim korisnicima njegovih usluga internetskog posredovanja koji nisu pod njegovom kontrolom, što bi pružatelju moglo dati ekonomski poticaj i sposobnost da svoju kontrolu nad uslugama internetskog posredovanja iskoristi kako bi dao tehničku ili ekonomsku prednost vlastitoj ponudi ili ponudama podnesenima preko poslovnog korisnika pod njegovom kontrolom, a koju bi mogao odbiti poslovnim korisnicima s kojima se natječe. Takvo bi ponašanje moglo dovesti u pitanje pošteno tržišno natjecanje i ograničiti odabir potrošača. U takvim je situacijama osobito važno da pružatelj usluga internetskog posredovanja djeluje na transparentan način i pruži odgovarajući opis i navede razloge za sve razlike u postupanju, bilo s pomoću pravnih, trgovinskih ili tehničkih sredstava, kao što su funkcionalnosti koje uključuju operativne sustave, a koje bi mogao primjenjivati u pogledu robe ili usluga koje sam nudi u usporedbi s onima koje nude poslovni korisnici. Kako bi se osigurala proporcionalnost, ta bi se obveza trebala primjenjivati na razini cjelokupnih usluga internetskog posredovanja, a ne na razini pojedinačne robe ili usluga koje se nude putem tih usluga.

(31)  Ako pružatelj internetske tražilice sam nudi određenu robu ili usluge potrošačima putem vlastite internetske tražilice ili to čini putem korporativnog korisnika internetskih stranica pod njegovom kontrolom, taj bi se pružatelj mogao izravno natjecati s ostalim korporativnim korisnicima internetskih stranica koji se koriste njegovom internetskom tražilicom i koji nisu pod njegovom kontrolom. U takvim je situacijama osobito važno da pružatelj internetske tražilice djeluje na transparentan način i pruži opis svih razlika u postupanju, bilo s pomoću pravnih, trgovinskih ili tehničkih sredstava, koje bi mogao primjenjivati u pogledu robe ili usluga koje nudi sam ili putem korporativnog korisnika internetskih stranica pod njegovom kontrolom u usporedbi s onima koje nude korporativni korisnici internetskih stranica s kojima se natječe. Kako bi se osigurala proporcionalnost, ta bi se obveza trebala primjenjivati na razini cjelokupne internetske tražilice, a ne na razini pojedinačne robe ili usluga koje se nude putem tih usluga.

(32)  Ovom Uredbom trebali bi biti obuhvaćeni posebni ugovorni uvjeti, posebno u situacijama neravnoteža u pregovaračkoj moći, kako bi se osiguralo da se ugovorni odnosi odvijaju u dobroj vjeri i na temelju poštenog poslovanja. Za predvidljivost i transparentnost potrebno je poslovnim korisnicima pružiti stvarnu mogućnost da se upoznaju s izmjenama uvjeta upotrebe, koje se stoga ne bi smjele nametati s retroaktivnim učinkom, osim ako se temelje na zakonskoj ili regulatornoj obvezi ili su korisne za te korisnike. Osim toga, poslovnim korisnicima trebalo bi pružiti jasnoću u pogledu uvjeta pod kojima se može raskinuti njihov ugovorni odnos s pružateljima usluga internetskog posredovanja. Pružatelji usluga internetskog posredovanja trebali bi osigurati da su uvjeti za raskid uvijek razmjerni i da se mogu provesti bez nepotrebnih poteškoća. Konačno, poslovni korisnici trebali bi biti u potpunosti informirani o tome zadržavaju li pružatelji usluga internetskog posredovanja nakon isteka ugovora bilo kakav pristup informacijama koje poslovni korisnici pružaju ili generiraju u kontekstu korištenja usluga internetskog posredovanja.

(33)  Mogućnost pristupa podacima i njihove upotrebe, uključujući osobne podatke, može omogućiti stvaranje važne vrijednosti u ekonomiji internetskih platformi, i općenito i za uključene poslovne korisnike i usluge internetskog posredovanja. U skladu s time, važno je da pružatelji usluga internetskog posredovanja poslovnim korisnicima pruže jasan opis opsega, prirode i uvjeta za njihov pristup određenim kategorijama podataka i njihovu upotrebu. Opis bi trebao biti proporcionalan i mogao bi se odnositi na opće uvjete pristupa, a ne iscrpno utvrđivanje stvarnih podataka ili kategorija podataka. Međutim, opis bi mogao uključivati i utvrđivanje određenih vrsta stvarnih podataka koji bi mogli biti izrazito relevantni za poslovne korisnike te posebne uvjete pristupa takvim podacima. Takvi bi podaci mogli uključivati ocjene i recenzije koje poslovni korisnici prikupe putem usluga internetskog posredovanja. U cjelini, opis bi ▌trebao omogućiti poslovnim korisnicima da razumiju mogu li upotrebljavati podatke za poboljšanje stvaranja vrijednosti, među ostalim i mogućom daljnjom uporabom podatkovnih usluga trećih strana. ▌

(34)  Za poslovne je korisnike isto tako važno da razumiju dijeli li pružatelj s trećim stranama bilo kakve podatke koji su nastali upotrebom usluge posredovanja od strane poslovnog korisnika. Poslovne korisnike posebno bi trebalo upoznati s bilo kakvim dijeljenjem podataka s trećim stranama do kojeg dolazi u svrhe koje nisu potrebne za pravilno funkcioniranje usluga internetskog posredovanja, primjerice kada pružatelj unovčuje te podatke zbog komercijalnih razloga. Kako bi se poslovnim korisnicima omogućilo da u potpunosti ostvaruju dostupna prava utjecanja na takvo dijeljenje podataka, pružatelji usluga internetskog posredovanja trebali bi izričito navesti mogućnosti nesudjelovanja u dijeljenju podataka ako one postoje u okviru ugovornog odnosa s poslovnim korisnikom.

(35)  Ti se zahtjevi ne bi trebali tumačiti kao bilo kakva obveza pružatelja usluga internetskog posredovanja da ili šire ili ne šire osobne ili neosobne podatke svojim poslovnim korisnicima. Međutim, mjere transparentnosti mogle bi doprinijeti povećanoj razmjeni podataka i kao ključan izvor inovacija i rasta potpomoći ostvarenje ciljeva za stvaranje zajedničkog europskog podatkovnog prostora. Obrada osobnih podataka trebala bi biti u skladu s pravnim okvirom Unije o zaštiti pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka i o poštovanju privatnog života i zaštiti osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama, a posebno s Uredbom (EU) 2016/679(7), Direktivom (EU) 2016/680(8) i Direktivom 2002/58/EZ(9) Europskog parlamenta i Vijeća.

(36)  Pružatelji usluga internetskog posredovanja mogli bi u određenim slučajevima u svojim uvjetima upotrebe ograničiti mogućnost poslovnih korisnika da potrošačima nude robu ili usluge pod povoljnijim uvjetima putem kanala koji nisu te usluge internetskog posredovanja. U tim slučajevima dotični pružatelji usluga trebali bi utvrditi razloge za takvo postupanje, osobito u pogledu glavnih ekonomskih, trgovinskih ili pravnih razloga za ta ograničenja. Međutim, tu obvezu transparentnosti ne bi trebalo tumačiti tako da utječe na ocjenu zakonitosti takvih ograničenja u skladu s drugim aktima prava Unije ili prava država članica koje je u skladu sa pravom Unije, uključujući u područjima tržišnog natjecanja i nepoštenih poslovnih praksi, te na primjenu takvih propisa.

(37)  Kako bi se poslovnim korisnicima, uključujući one čija je upotreba relevantnih usluga internetskog posredovanja možda ograničena, suspendirana ili prekinuta, omogućio pristup trenutačnim, odgovarajućim i djelotvornim mogućnostima pravne zaštite, pružatelji usluga internetskog posredovanja trebali bi imati interni sustav rješavanja pritužbi. Taj interni sustav rješavanja pritužbi trebao bi se temeljiti na načelima transparentnosti i jednakog postupanja u jednakim situacijama te bi trebao biti usmjeren na osiguravanje toga da znatan dio pritužbi mogu u razumnom roku bilateralno riješiti pružatelj usluga internetskog posredovanja i relevantni poslovni korisnik. Pružatelji usluga internetskog posredovanja mogli bi tijekom trajanja pritužbe zadržati na snazi odluku koju su donijeli. Bilo koji pokušaj postizanja dogovora u okviru internog postupka rješavanja pritužbi ne utječu na prava pružatelja usluga internetskog posredovanja ili poslovnih korisnika da pokrenu sudske postupke u bilo kojem trenutku tijekom ili nakon internog postupka rješavanja pritužbi. Uz to, pružatelji usluga internetskog posredovanja trebali bi objavljivati i barem jednom godišnje provjeravati informacije o funkcioniranju i djelotvornosti njihova internog sustava rješavanja pritužbi kako bi pomogli poslovnim korisnicima u razumijevanju glavnih vrsta problema koji se mogu pojaviti u kontekstu pružanja različitih usluga internetskog posredovanja i mogućnosti za postizanje brzog i djelotvornog bilateralnog rješenja.

(38)  Cilj zahtjeva ove Uredbe u pogledu internih sustava rješavanja pritužbi jest omogućiti razuman stupanj fleksibilnosti pružateljima usluga internetskog posredovanja pri upravljanju tim sustavima i rješavanju pojedinačnih pritužbi kako bi administrativno opterećenje smanjilo na najmanju moguću mjeru. Nadalje, interni sustavi rješavanja pritužbi pružateljima usluga internetskog posredovanja trebali bi omogućiti da prema potrebi na proporcionalan način riješe bilo koji slučaj upotrebe tih sustava, od strane određenih poslovnih korisnika, u zloj vjeri. ▌ Uzimajući u obzir troškove uspostave i upravljanja takvim sustavima, prikladno je iz tih obveza izuzeti sve pružatelje usluga internetskog posredovanja koji su mala poduzeća, u skladu s relevantnim odredbama Preporuke Komisije 2003/361/EZ(10). Pravilima o konsolidaciji iz te preporuke osigurava se sprečavanje bilo kakvog izbjegavanja propisa. Tim izuzećem ne bi se smjelo utjecati na pravo takvih poduzeća na dobrovoljnu uspostavu internog sustava rješavanja pritužbi koji ispunjava kriterije utvrđene u ovoj Uredbi.

(39)  Korištenje izraza „interni” ne bi se smjelo tumačiti tako da sprečava da se interni sustav rješavanja pritužbi delegira vanjskom pružatelju usluga ili drugoj korporativnoj strukturi sve dok takav pružatelj usluga ili druga korporativna struktura imaju punu nadležnost i sposobnost da osiguraju usklađenost internog sustava rješavanja pritužbi sa zahtjevima iz ove Uredbe.

(40)  Mirenje može biti način na koji pružatelji usluga internetskog posredovanja i njihovi poslovni korisnici mogu riješiti sporove na zadovoljavajući način, bez pokretanja sudskih postupaka, koji mogu biti dugotrajni i skupi. Stoga bi pružatelji usluga internetskog posredovanja trebali omogućiti mirenje, osobito određivanjem najmanje dvaju javnih ili privatnih miritelja s kojima su spremni surađivati. Cilj zahtjeva za određivanjem minimalnog broja miritelja jest zaštititi neutralnost miritelja. Miritelje koji svoje usluge pružaju s lokacije izvan Unije trebalo bi odrediti samo ako se jamči da se upotrebom njihovih usluga dotičnim poslovnim korisnicima ni na koji način ne uskraćuje bilo kakva pravna zaštita koja im je dostupna u skladu sa pravom Unije ili pravom država članica, uključujući zahtjeve iz ove Uredbe i primjenjivog prava o zaštiti osobnih podataka i poslovnih tajni. Kako bi bili pristupačni i pravedni te što brži, učinkovitiji i djelotvorniji, ti miritelji trebali bi zadovoljavati određene kriterije. Međutim, pružatelji usluga internetskog posredovanja i njihovi poslovni korisnici trebali bi i dalje moći slobodno zajednički odrediti bilo kojeg miritelja po svojem izboru ako između njih dođe do spora. U skladu s Direktivom 2008/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(11), mirenje predviđeno ovom Uredbom trebalo bi biti dobrovoljan postupak u smislu da stranke same upravljaju postupkom te da ga mogu započeti i okončati u bilo kojem trenutku. Bez obzira na njegovu dobrovoljnu prirodu, pružatelji usluga internetskog posredovanja trebali bi u dobroj vjeri ispitati zahtjeve za pokretanje postupka mirenja predviđenog u ovoj Uredbi.

(41)  Pružatelji usluga internetskog posredovanja trebali bi snositi razuman udio ukupnih troškova mirenja, uzimajući u obzir sve relevantne elemente predmetnog slučaja. U tu svrhu miritelj bi trebao predložiti koji se udio u konkretnom slučaju smatra razumnim. ▌ Uzimajući u obzir troškove i administrativno opterećenje povezane s potrebom za određivanjem miritelja u uvjetima upotrebe, prikladno je iz te obveze izuzeti sve pružatelje usluga internetskog posredovanja koji su mala poduzeća, u skladu s relevantnim odredbama Preporuke 2003/361/EZ. Pravilima o konsolidaciji iz te preporuke osigurava se sprečavanje bilo kakvog izbjegavanja propisa. Međutim, to ne bi smjelo utjecati na pravo takvih poduzeća da odrede miritelje u svojim uvjetima upotrebe koji ispunjavaju kriterije utvrđene u ovoj Uredbi.

(42)  Budući da bi pružatelji usluga internetskog posredovanja uvijek trebali biti obvezni odrediti miritelje s kojima su spremni surađivati, te da bi trebali biti obvezni svim pokušajima mirenja koji se provode u skladu s ovom Uredbom pristupati u dobroj vjeri, te obveze trebalo bi utvrditi na način da se spriječi zlouporaba sustava mirenja od strane poslovnih korisnika. Poslovni korisnici također bi trebali biti obvezni sudjelovati u mirenju u dobroj vjeri. Pružatelji usluga internetskog posredovanja ne bi trebali biti obvezni sudjelovati u postupku mirenja ako poslovni korisnik pokrene postupak o nečemu u vezi s čim je taj poslovni korisnik ranije pokrenuo postupak mirenja, a miritelj je u tom predmetu utvrdio da poslovni korisnik nije postupao u dobroj vjeri. Pružatelji usluga internetskog posredovanja također ne bi trebali biti obvezni sudjelovati u postupku mirenja s poslovnim korisnicima koji su opetovano pokretali neuspjele postupke mirenja. Te iznimne situacije ne bi smjele ograničiti mogućnost da poslovni korisnik uputi slučaj u postupak mirenja ako miritelj utvrdi da predmet mirenja nije povezan s prethodnim slučajevima.

(43)  Kako bi se olakšalo rješavanje sporova koji se odnose na pružanje usluga internetskog posredovanja s pomoću postupka mirenja u Uniji, Komisija bi, u bliskoj suradnji s državama članicama, trebala poticati uspostavljanje specijaliziranih miriteljskih organizacija, kojih trenutačno nedostaje. Uključivanje miritelja koji posjeduju stručno znanje o uslugama internetskog posredovanja i specifičnim industrijskim sektorima u kojima se takve usluge pružaju trebalo bi doprinijeti povjerenju obiju strana u postupak mirenja i povećati vjerojatnost da će taj postupak dovesti do brzog, pravednog i zadovoljavajućeg ishoda.

(44)  Različiti čimbenici, kao što su ograničena financijska sredstva, strah od odmazde i odredbe o isključivom izboru prava i suda u uvjetima upotrebe, mogu ograničiti djelotvornost postojećih mogućnosti za sudsku pravnu zaštitu, osobito onih u kojima se zahtijeva da poslovni korisnici ili korporativni korisnici internetskih stranica djeluju pojedinačno i tako da se može utvrditi njihov identitet. Kako bi se osigurala djelotvorna primjena ove Uredbe, organizacijama, udruženjima koja zastupaju poslovne korisnike ili korporativne korisnike internetskih stranica i određenim javnim tijelima uspostavljenima u državama članicama trebalo bi omogućiti pokretanje postupka pred nacionalnim sudovima u skladu s nacionalnim pravom, uključujući nacionalne postupovne zahtjeve. Svrha takvog pokretanja postupka pred nacionalnim sudovima trebala bi biti zaustavljanje ili zabrana kršenja pravila utvrđenih u ovoj Uredbi i sprečavanje buduće štete koja bi mogla ugroziti održive poslovne odnose u ekonomiji internetskih platformi. Kako bi se osiguralo da to pravo ostvaruju na djelotvoran i prikladan način, takve organizacije ili udruženja trebali bi zadovoljiti određene kriterije. Osobito, moraju biti zakonito osnovani u skladu s pravom države članice, moraju biti neprofitni i nastojati ostvarivati svoje ciljeve na trajnoj osnovi. Tim bi se zahtjevima trebalo onemogućiti bilo kakvo ad hoc osnivanje organizacija ili udruženja u svrhu određenog postupka ili određenih postupaka, ili s ciljem ostvarivanja dobiti. Nadalje, trebalo bi osigurati da treće strane koje su pružatelji financiranja ne utječu neprimjereno na odlučivanje tih organizacija ili udruženja. Kako bi se izbjegao sukob interesa, posebno bi trebalo spriječiti da organizacije ili udruženja koji zastupaju poslovne korisnike ili korporativne korisnike internetskih stranica budu pod neprimjerenim utjecajem pružatelja usluga internetskog posredovanja ili internetskih tražilica. Potpuno i javno objavljivanje informacija o članstvu i izvoru financiranja trebalo bi olakšati nacionalnim sudovima da ocijene jesu li ti kriteriji prihvatljivosti ispunjeni. S obzirom na poseban status relevantnih javnih tijela u državama članicama u kojima su takva tijela uspostavljena, trebalo bi zahtijevati samo da im je u skladu s relevantnim pravilima nacionalnog prava izričito povjereno pokretanje takvih postupaka u kolektivnom interesu dotičnih stranaka ili u općem interesu, bez potrebe da podliježu tim kriterijima. To pokretanje postupka ni na koji način ne bi smjelo utjecati na prava poslovnih korisnika i korporativnih korisnika internetskih stranica na pokretanje sudskog postupka na pojedinačnoj osnovi.

(45)  Komisiji bi trebalo priopćiti koje bi organizacije, udruženja i javna tijela, prema mišljenju država članica, trebali biti kvalificirani za pokretanje postupka u skladu s ovom Uredbom. U okviru tog priopćivanja države članice trebale bi izričito uputiti na relevantne nacionalne odredbe na temelju kojih je organizacija, udruženje ili javno tijelo osnovano te, prema potrebi, uputiti na relevantni javni registar u koji je organizacija ili udruženje upisano. Ta dodatna opcija imenovanja od strane država članica trebala bi omogućiti određenu razinu pravne sigurnosti i predvidljivosti u koje se poslovni korisnici i korporativni korisnici internetskih stranica mogu pouzdati. Istodobno, time se nastoji skratiti sudske postupke i povećati njihovu djelotvornost, što se doima prikladnim u tom kontekstu. Komisija bi trebala osigurati objavljivanje popisa tih organizacija, udruženja i javnih tijela u Službenom listu Europske unije. Uključivanje na taj popis trebalo bi služiti kao dokaz o pravnoj sposobnosti organizacije, udruženja ili javnog tijela koje pokreće postupak, a koji se može osporiti. Kada postoje razlozi za zabrinutost u vezi s imenovanjem, država članica koja je imenovala organizaciju, udruženje ili javno tijelo trebala bi istražiti te razloge. Organizacije, udruženja i javna tijela koja nije imenovala država članica trebali bi moći pokrenuti postupak pred nacionalnim sudovima, podložno ispitivanju njihove pravne sposobnosti u skladu s kriterijima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(46)  Od država članica trebalo bi zahtijevati da osiguraju primjerenu i učinkovitu provedbu ove Uredbe. Različiti sustavi provedbe već postoje u državama članicama te one ne bi trebale imati obvezu osnivanja novih nacionalnih provedbenih tijela. Države članice trebale bi imati mogućnost da postojećim tijelima, uključujući sudove, povjere provedbu ove Uredbe. Ovom Uredbom ne bi trebalo obvezivati države članice da predvide provedbu po službenoj dužnosti ili nameću novčane kazne.

(47)  Komisija bi trebala stalno pratiti primjenu ove Uredbe u bliskoj suradnji s državama članicama. U tom bi kontekstu Komisija trebala nastojati uspostaviti široku mrežu za razmjenu informacija uz pomoć relevantnih stručnih tijela, centara izvrsnosti i Promatračnice ekonomije internetskih platformi. Države članice trebale bi na zahtjev dostaviti Komisiji sve relevantne informacije koje imaju u tom kontekstu. Konačno, u tome bi trebala pomoći i sveukupna veća transparentnost poslovnih odnosa između poslovnih korisnika i pružatelja usluga internetskog posredovanja te između korporativnih korisnika internetskih stranica i internetskih tražilica koja se ovom Uredbom nastoji postići. Kako bi učinkovito izvršila svoje dužnosti praćenja i preispitivanja u skladu s ovom Uredbom, Komisija bi trebala nastojati prikupiti informacije od pružatelja usluga internetskog posredovanja. Pružatelji usluga internetskog posredovanja trebali bi u dobroj vjeri surađivati u olakšavanju prikupljanja takvih podataka, ako je to primjenjivo.

(48)  Kodeksi ponašanja koje izrađuju dotični pružatelji usluga ili organizacije ili udruženja koja ih zastupaju mogu doprinijeti pravilnoj primjeni ove Uredbe i stoga bi ih trebalo poticati. Pri izradi takvih kodeksa ponašanja, a na temelju savjetovanja sa svim relevantnim dionicima, treba uzeti u obzir posebne značajke dotičnih sektora, kao i posebne značajke MSP-ova. Takvi kodeksi ponašanja trebali bi biti formulirani na objektivan i nediskriminirajući način.

(49)  Komisija bi ovu Uredbu trebala periodično evaluirati i pomno pratiti njezine učinke na ekonomiju internetskih platformi, osobito kako bi se utvrdilo jesu li potrebne izmjene s obzirom na relevantni tehnološki razvoj ili kretanja na tržištu. Ta bi evaluacija trebala uključivati učinke na poslovne korisnike koji bi mogli biti posljedica opće primjene odredaba o isključivom izboru prava i suda u uvjetima upotrebe koje jednostrano određuje pružatelj usluga internetskog posredovanja. Kako bi se dobio širok uvid u razvoj tog sektora, u evaluaciji bi se trebala uzeti u obzir iskustva država članica i relevantnih dionika. Skupina stručnjaka za Promatračnicu ekonomije internetskih platformi, koja je uspostavljena u skladu s Odlukom Komisije C(2018)2393, ima ključnu ulogu u pružanju informacija u kontekstu evaluacije ove Uredbe od strane Komisije. Komisija bi stoga trebala na odgovarajući način razmotriti mišljenja i izvješća koja joj dostavi ta skupina. Nakon evaluacije Komisija bi trebala poduzeti odgovarajuće mjere. Daljnje mjere, uključujući mjere zakonodavne prirode, mogu biti primjerene ako se i kada odredbe utvrđene u ovoj Uredbi pokažu nedostatnima za rješavanje problema neravnoteža i nepoštenih poslovnih praksi prisutnih u tom sektoru na odgovarajući način.

(50)  Pri pružanju informacija koje se zahtijevaju ovom Uredbom trebalo bi što je više moguće uzeti u obzir posebne potrebe osoba s invaliditetom, u skladu s ciljevima Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom(12).

(51)  S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest osiguravanje pravednog, predvidivog, održivog i pouzdanog internetskog poslovnog okruženja u okviru unutarnjeg tržišta, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(52)  Ovom Uredbom nastoji se osigurati potpuno poštovanje prava na djelotvoran pravni lijek i pošteno suđenje, kako je utvrđeno u članku 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, i promicati primjenu slobode poduzetništva, kako je utvrđeno u članku 16. Povelje,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.  Svrha je ove Uredbe doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta utvrđivanjem pravila kojima se osigurava da poslovni korisnici usluga internetskog posredovanja i korporativni korisnici internetskih stranica u odnosu na internetske tražilice uživaju prikladnu transparentnost, pravednost i mogućnosti djelotvorne pravne zaštite.

2.  Ova se Uredba primjenjuje na usluge internetskog posredovanja i internetske tražilice koje se pružaju ili čije se pružanje nudi poslovnim korisnicima i korporativnim korisnicima internetskih stranica koji imaju poslovni nastan ili boravište u Uniji i koji, putem tih usluga internetskog posredovanja ili internetskih tražilica, nude robu ili usluge potrošačima koji se nalaze u Uniji, neovisno o mjestu poslovnog nastana ili boravišta pružatelja tih usluga i neovisno o pravu koje je inače mjerodavno.

3.  Ova se Uredba ne primjenjuje na internetske platne usluge ili alate za internetsko oglašavanje ili razmjene internetskog oglašavanja koji se ne pružaju u svrhu olakšavanja pokretanja izravnih transakcija i koji ne uključuju ugovorni odnos s potrošačima.

4.  Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje nacionalna pravila kojima se, u skladu s pravom Unije, zabranjuju ili sankcioniraju jednostrana postupanja ili nepoštene poslovne prakse u mjeri u kojoj relevantni aspekti nisu obuhvaćeni ovom Uredbom. Ovom se Uredbom ne utječe na nacionalno građansko pravo, osobito ugovorno pravo, poput pravila o valjanosti, sastavljanju, učincima ili raskidu ugovora pod uvjetom da su pravila nacionalnog građanskog prava u skladu s pravom Unije te u mjeri u kojoj relevantni aspekti nisu obuhvaćeni ovom Uredbom.

5.  Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje pravo Unije, a osobito mjerodavno pravo Unije u područjima pravosudne suradnje u građanskim stvarima, tržišnog natjecanja, zaštite podataka, zaštite poslovnih tajni, zaštite potrošača, elektroničke trgovine i financijskih usluga.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.  „poslovni korisnik” znači svaka privatna osoba koja djeluje u trgovačkom ili profesionalnom svojstvu ili bilo koja pravna osoba, koja potrošačima nudi robu ili usluge putem usluga internetskog posredovanja u svrhe povezane s vlastitom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnosti;

2.  „usluge internetskog posredovanja” znači usluge koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

(a)  predstavljaju usluge informacijskog društva u smislu članka 1. stavka 1. točke (b) Direktive (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća(13);

(b)  omogućuju poslovnim korisnicima da potrošačima nude robu ili usluge u svrhu olakšavanja pokretanja izravnih transakcija između tih poslovnih korisnika i potrošača, neovisno o tome gdje se te transakcije u konačnici zaključuju;

(c)  pružaju se poslovnim korisnicima na temelju ugovornih odnosa između ▌ pružatelja tih usluga i ▌ poslovnih korisnika koji nude robu ili usluge potrošačima;

3.  „pružatelj usluga internetskog posredovanja” znači svaka fizička ili pravna osoba koja poslovnim korisnicima pruža ili nudi pružanje usluga internetskog posredovanja;

4.  „potrošač” znači svaka fizička osoba koja djeluje u svrhe izvan okvira svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti;

5.  „internetska tražilica” znači digitalna usluga koja korisnicima omogućuje da unose upite u svrhu pretraživanja, u načelu, svih internetskih stranica ili svih internetskih stranica na određenom jeziku na temelju upita o bilo kojoj temi koji je u obliku ključne riječi, glasovnog zahtjeva, rečenice ili nekog drugog unosa, te vraća rezultate u bilo kojem formatu u kojima se mogu pronaći informacije koje su povezane sa zatraženim sadržajem;

6.  „pružatelj internetske tražilice” znači svaka fizička ili pravna osoba koja potrošačima pruža ili nudi pružanje internetskih tražilica;

7.  „korporativni korisnik internetskih stranica” znači svaka fizička ili pravna osoba koja upotrebljava internetsko sučelje, odnosno bilo koji softver, uključujući internetske stranice ili njihov dio i aplikacije, uključujući mobilne aplikacije, kako bi potrošačima nudila robu ili usluge u svrhe povezane s vlastitom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnosti;

8.  „rang” znači relativna vidljivost dana robi ili uslugama ponuđenima ▌putem usluga internetskog posredovanja ili relevantnost dana rezultatima pretraživanja putem internetskih tražilica, kako je pružatelji usluga internetskog posredovanja odnosno pružatelji internetskih tražilica predstavljaju, organiziraju ili o njoj obavješćuju ▌, neovisno o tehnološkim sredstvima upotrijebljenima za takvo predstavljanje, organiziranje ili obavješćivanje;

9.  „kontrola” znači vlasništvo nad poduzetnikom ili sposobnost izvršenja prevladavajućeg utjecaja na poduzetnika, u smislu članka 3. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 139/2004(14);

10.  „uvjeti upotrebe” znači svi uvjeti upotrebe ili specifikacije, neovisno o njihovu nazivu ili obliku, kojima se uređuje ugovorni odnos između pružatelja usluga internetskog posredovanja i njegovih poslovnih korisnika te koje jednostrano određuje pružatelj usluga internetskog posredovanja, pri čemu se to jednostrano određivanje ocjenjuje na temelju ukupne ocjene, za koju relativna veličina dotičnih strana, činjenica da su se odvili pregovori ili da su određene odredbe tih uvjeta mogle biti predmet takvih pregovora i da su ih relevantni pružatelj i poslovni korisnik zajedno odredili nije, samo po sebi, odlučujuće;

11.  „pomoćna roba i usluge” znači roba i usluge koje se potrošaču nude prije dovršetka transakcije pokrenute u okviru usluga internetskog posredovanja kao dodatak i dopuna primarnoj robi ili usluzi koje putem usluga internetskog posredovanja nudi poslovni korisnik;

12.  „mirenje” znači svaki strukturirani postupak kako je definiran člankom 3. točkom (a) Direktive 2008/52/EZ;

13.  „trajni nosač podataka” znači svako sredstvo koje poslovnim korisnicima omogućuje da informacije koje su im osobno upućene pohrani tako da im mogu naknadno pristupati tijekom razdoblja koje odgovara svrhama za koje su te informacije namijenjene i koje omogućuje nepromijenjeno reproduciranje pohranjenih informacija.

Članak 3.

Uvjeti upotrebe

1.  Pružatelji usluga internetskog posredovanja u pogledu svojih uvjeta upotrebe osiguravaju sljedeće:

(a)  sastavljeni su na jednostavnom i razumljivom jeziku;

(b)  lako su dostupni poslovnim korisnicima u svim fazama njihova trgovinskog odnosa s pružateljem usluga internetskog posredovanja, među ostalim i u predugovornoj fazi;

(c)  njima se utvrđuju ▌ razlozi za odluke o suspenziji, prekidu ili bilo kakvom drugom načinu ograničavanja, djelomično ili u cijelosti, pružanja njihovih usluga internetskog posredovanja poslovnim korisnicima;

(d)  uključuju informacije o svim dodatnim kanalima za distribuciju i potencijalnim povezanim programima putem kojih bi pružatelji usluga internetskog posredovanja mogli stavljati na tržište robu i usluge koje nude poslovni korisnici;

(e)  uključuju opće informacije o učincima uvjeta upotrebe na vlasništvo i kontrolu prava intelektualnog vlasništva poslovnih korisnika.

2.  Pružatelji usluga internetskog posredovanja obavješćuju na trajnom nosaču podataka dotične poslovne korisnike o svim predloženim izmjenama svojih uvjeta upotrebe.

Predložene izmjene ne provode se prije isteka obavijesnog roka, koji je razuman i razmjeran naravi i opsegu predviđenih izmjena i njihovim posljedicama za dotičnog poslovnog korisnika. Taj obavijesni rok iznosi najmanje 15 dana od datuma na koji pružatelj usluga internetskog posredovanja obavijesti dotične poslovne korisnike o predloženim izmjenama. Pružatelji usluga internetskog posredovanja odobravaju dulje obavijesne rokove kada je to potrebno kako bi se poslovnim korisnicima omogućilo da naprave tehničke ili poslovne prilagodbe radi usklađivanja s izmjenama.

Dotični poslovni korisnik ima pravo raskinuti ugovor s pružateljem usluga internetskog posredovanja prije isteka obavijesnog roka. Takav raskid ugovora stupa na snagu u roku od 15 dana od primitka obavijesti na temelju prvog podstavka, osim ako se na ugovor primjenjuje kraći rok.

Dotični poslovni korisnik može se, putem pisane izjave ili jasne potvrdne radnje, odreći obavijesnog roka iz drugog podstavka u bilo kojem trenutku nakon što je primio obavijest na temelju prvog podstavka.

Tijekom trajanja obavijesnog roka stavljanje u ponudu nove robe ili usluga putem usluga internetskog posredovanja smatra se jasnom potvrdnom radnjom kojom se poslovni korisnik odriče obavijesnog roka, osim u slučajevima kada je razuman i razmjeran rok dulji od 15 dana zbog toga što poslovni korisnik zbog izmjena uvjeta upotrebe mora napraviti znatne tehničke prilagodbe svoje robe ili usluga. U takvim se slučajevima ne smatra da se poslovni korisnik automatski odrekao obavijesnog roka ako je stavio u ponudu novu robu i usluge.

3.  Uvjeti upotrebe ili njihove pojedinačne odredbe koji nisu u skladu sa zahtjevima iz stavka 1. kao i izmjene uvjeta upotrebe koje je proveo pružatelj usluga internetskog posredovanja protivno odredbama iz stavka 2. ništetni su.

4.  Obavijesni rok utvrđen u stavku 2. drugom podstavku ne primjenjuje se ako pružatelj usluga internetskog posredovanja:

(a)   podliježe zakonskoj ili regulatornoj obvezi u skladu s kojom je dužan izmijeniti svoje uvjete upotrebe na način koji mu ne dopušta da poštuje obavijesni rok iz stavka 2. drugog podstavka;

(b)  mora iznimno izmijeniti svoje uvjete upotrebe radi rješavanja nepredviđene i neposredne opasnosti povezane s obranom usluga internetskog posredovanja, potrošača ili poslovnih korisnika od prijevara, zlonamjernih programa, neželjene pošte, povreda podataka ili drugih kibersigurnosnih rizika.

5.  Pružatelji usluga internetskog posredovanja osiguravaju da je identitet poslovnog korisnika koji pruža robu ili usluge putem usluga internetskog posredovanja jasno vidljiv.

Članak 4.

Ograničenje, suspenzija i prekid

1.  Ako pružatelj usluga internetskog posredovanja odluči ograničiti ili suspendirati ▌ pružanje svojih usluga internetskog posredovanja određenom poslovnom korisniku u vezi s određenom robom ili uslugama koje taj poslovni korisnik nudi, tom poslovnom korisniku prije ili u trenutku stupanja na snagu ograničenja ili suspenzije na trajnom nosaču podataka daje izjavu s razlozima za tu odluku.

2.  Ako pružatelj usluga internetskog posredovanja odluči prekinuti pružanje svojih usluga internetskog posredovanja u cijelosti određenom poslovnom korisniku, tom poslovnom korisniku najmanje 30 dana prije stupanja prekida na snagu na trajnom nosaču podataka daje izjavu s razlozima za tu odluku.

3.  U slučaju ograničenja, suspenzije ili prekida, pružatelj usluga internetskog posredovanja daje poslovnom korisniku mogućnost da pojasni činjenice i okolnosti u okviru internog postupka rješavanja pritužbi iz članka 11. Ako pružatelj usluga internetskog posredovanja opozove ograničenje, suspenziju ili prekid, on bez nepotrebne odgode poslovnom korisniku ponovno počinje pružati uslugu, što uključuje pružanje pristupa poslovnom korisniku osobnim ili drugim podacima, ili i jednima i drugima, koji su nastali uporabom relevantnih usluga internetskog posredovanja od strane poslovnog korisnika prije stupanja na snagu ograničenja, suspenzije ili prekida.

4.  Obavijesni rok iz stavka 2. ne primjenjuje se ako pružatelj usluga internetskog posredovanja:

(a)  podliježe zakonskoj ili regulatornoj obvezi u skladu s kojom je dužan u cijelosti prekinuti pružanje svojih usluga internetskog posredovanja određenom poslovnom korisniku na način koji mu ne dopušta da poštuje taj obavijesni rok; ili

(b)  ostvaruje svoje pravo na prekid na osnovi imperativnog razloga na temelju nacionalnog prava koje je u skladu s pravom Unije;

(c)  može dokazati da je dotični poslovni korisnik više puta prekršio primjenjive uvjete upotrebe, što je rezultiralo prekidanjem pružanja dotičnih usluga internetskog posredovanja u cijelosti.

U slučajevima u kojima se ne primjenjuje obavijesni rok iz stavka 2., pružatelj usluga internetskog posredovanja dotičnom poslovnom korisniku bez nepotrebne odgode na trajnom nosaču podataka daje izjavu s razlozima za tu odluku.

5.  Izjava s razlozima iz stavaka 1. i 2. te stavka 4. drugog podstavka sadržava upućivanje na konkretne činjenice ili okolnosti, uključujući sadržaj obavijesti od treće strane, koje su dovele do odluke pružatelja usluga internetskog posredovanja, kao i upućivanje na primjenjive razloge za tu odluku iz članka 3. stavka 1. točke (c).

Pružatelj usluga internetskog posredovanja ne mora dati izjavu s razlozima ako podliježe zakonskoj ili regulatornoj obvezi prema kojoj ne smije pružiti konkretne činjenice ili okolnosti ili upućivanje na primjenjivi razlog ili razloge, ili ako pružatelj usluga internetskog posredovanja može dokazati da je dotični poslovni korisnik više puta prekršio primjenjive uvjete upotrebe, što je rezultiralo prekidanjem pružanja dotičnih usluga internetskog posredovanja u cijelosti.

Članak 5.

Rangiranje

1.  Pružatelji usluga internetskog posredovanja u svojim uvjetima upotrebe utvrđuju najvažnije parametre za određivanje ranga i razloge za relativnu važnost tih najvažnijih parametara u odnosu na druge parametre.

2.  Pružatelji internetskih tražilica utvrđuju ▌ najvažnije parametre koji su pojedinačno ili kolektivno najvažniji za određivanje ranga i relativnu važnost tih najvažnijih parametara navođenjem lako i javno dostupnog opisa, sastavljenog na jednostavnom i razumljivom jeziku, na internetskim tražilicama tih pružatelja. Dužni su taj opis održavati ažuriranim.

3.  Ako najvažniji parametri obuhvaćaju mogućnost utjecaja na rang u zamjenu za izravnu ili neizravnu naknadu koju poslovni korisnici ili korporativni korisnici internetskih stranica plaćaju određenom pružatelju, taj pružatelj također navodi opis tih mogućnosti i učinke takve naknade na rang u skladu sa zahtjevima utvrđenima u stavcima 1. i 2.

4.  Ako je pružatelj internetske tražilice izmijenio rang u konkretnom slučaju ili uklonio određenu internetsku stranicu iz rezultata pretraživanja nakon obavijesti treće strane, taj pružatelj nudi korporativnom korisniku internetskih stranica mogućnost da pregleda sadržaj obavijesti.

5.  Opisi iz stavaka 1., 2. i 3. dostatni su da se poslovnim korisnicima ili korporativnim korisnicima internetskih stranica omogući odgovarajuće razumijevanje toga je li, te kako je i u kojoj mjeri, mehanizmom rangiranja u obzir uzeto sljedeće:

(a)  značajke robe i usluga koje se nude potrošačima putem usluga internetskog posredovanja ili internetske tražilice,

(b)  relevantnost tih značajki za te potrošače,

(c)  u pogledu internetskih tražilica, značajke dizajna internetskih stranica koje upotrebljavaju korporativni korisnici internetskih stranica.

6.  Pri ispunjavanju zahtjeva ovog članka od pružatelja usluga internetskog posredovanja i pružatelja internetskih tražilica ne zahtijeva se otkrivanje algoritama ili informacija za koje se sa razumnom sigurnošću može utvrditi da bi omogućile obmanu potrošača ili nanošenje štete potrošačima preko manipulacije rezultatima pretraživanja. Ovim se člankom ne dovodi u pitanje Direktiva (EU) 2016/943.

7.  Kako bi se olakšalo postizanje usklađenosti pružatelja usluga internetskog posredovanja i pružatelja internetskih tražilica sa zahtjevima iz ovog članka i provođenje tih zahtjeva, Komisija donosi prateće smjernice uz zahtjeve za transparentnost utvrđene ovim člankom.

Članak 6.

Pomoćna roba i usluge

Ako se potrošačima nudi pomoćna roba i usluge, uključujući financijske proizvode, putem usluga internetskog posredovanja, bilo od strane pružatelja usluga internetskog posredovanja bilo od trećih strana, pružatelj usluga internetskog posredovanja navodi u svojim uvjetima upotrebe opis vrste pomoćnih roba i usluga koje se nude te opis toga je li i pod kojim uvjetima poslovnom korisniku također dopušteno da nudi svoju pomoćnu robu i usluge putem usluga internetskog posredovanja.

Članak 7.

Različito postupanje

1.  Pružatelji usluga internetskog posredovanja u svoje uvjete upotrebe uključuju opis različitih postupanja koja primjenjuju ili bi mogli primjenjivati u pogledu robe ili usluga koje potrošačima putem tih usluga internetskog posredovanja nude, s jedne strane, sam pružatelj usluga ili poslovni korisnici pod njegovom kontrolom i, s druge strane, drugi poslovni korisnici. U tom se opisu navode glavni ekonomski, trgovinski ili pravni razlozi za takvo različito postupanje.

2.  Pružatelji internetskih tražilica u svojim uvjetima upotrebe navode opis različitih postupanja koja primjenjuju ili bi mogli primjenjivati u pogledu robe ili usluga koje potrošačima putem tih internetskih tražilica nude, s jedne strane, sam pružatelj internetskih tražilica ili korporativni korisnici internetskih stranica pod njegovom kontrolom i, s druge strane, drugi korporativni korisnici internetskih stranica.

3.  Opisi iz stavaka 1. i 2. posebno obuhvaćaju, ako je to primjenjivo, različita postupanja putem posebnih mjera koje poduzima pružatelj usluga internetskog posredovanja ili pružatelj internetskih tražilica ili putem njegova ponašanja u pogledu bilo čega od sljedećeg:

(a)  pristupa koji pružatelj ili koji poslovni korisnici ili korporativni korisnici internetskih stranica pod kontrolom tog pružatelja mogu imati osobnim podacima ili drugim podacima, ili i jednima i drugima, koje poslovni korisnici, korporativni korisnici internetskih stranica ili potrošači daju u svrhu upotrebe dotičnih usluga internetskog posredovanja ili internetskih tražilica ili koji su nastali pri pružanju tih usluga;

(b)  rangiranja ili drugih postavki koje primjenjuje pružatelj, a koje utječu na pristup potrošača robi ili uslugama koje drugi poslovni korisnici nude putem tih usluga internetskog posredovanja ili koje drugi korporativni korisnici internetskih stranica nude putem tih internetskih tražilica;

(c)  bilo kakve izravne ili neizravne naknade koja se naplaćuje za upotrebu dotičnih usluga internetskog posredovanja ili internetskih tražilica;

(d)  pristupa, ▌ uvjeta ili bilo kakve izravne ili neizravne naknade koja se naplaćuje za upotrebu usluga ili funkcionalnosti ili tehničkih sučelja koji su relevantni za poslovnog korisnika ili korporativnog korisnika internetskih stranica i koji su s dotičnim uslugama internetskog posredovanja ili internetskim tražilicama izravno povezani ili predstavljaju pomoćne usluge pri njihovoj upotrebi.

Članak 8.

Posebni ugovorni uvjeti

Kako bi se osiguralo da se ugovorni odnosi između pružatelja usluga internetskog posredovanja i poslovnih korisnika odvijaju u dobroj vjeri i na osnovi poštenog poslovanja, pružatelji usluga internetskog posredovanja:

(a)  ne smiju nametati retroaktivne izmjene uvjeta upotrebe, osim kada moraju poštovati određenu zakonsku ili regulatornu obvezu ili kada su retroaktivne izmjene korisne za poslovne korisnike;

(b)  osiguravaju da njihovi uvjeti upotrebe sadržavaju informacije o uvjetima pod kojima poslovni korisnici mogu raskinuti ugovorni odnos s pružateljem usluga internetskog posredovanja; i

(c)  u svoje uvjete upotrebe uključuju opis tehničkog i ugovornog pristupa, ili nepostojanja takvog pristupa, informacijama koje je pružio ili generirao poslovni korisnik, a koji oni zadržavaju nakon isteka ugovora između pružatelja usluga internetskog posredovanja i poslovnog korisnika.

Članak 9.

Pristup podacima

1.  Pružatelji usluga internetskog pristupa u svoje uvjete upotrebe uključuju opis tehničkog i ugovornog pristupa, ili nepostojanja takvog pristupa, poslovnih korisnika osobnim podacima ili drugim podacima, ili i jednima i drugima, koje poslovni korisnici ili potrošači daju u svrhu upotrebe dotičnih usluga internetskog posredovanja ili koji su nastali pri pružanju tih usluga.

2.  Putem opisa iz stavka 1. pružatelji usluga internetskog posredovanja na odgovarajući način obavješćuju poslovne korisnike, osobito o sljedećem:

(a)  ima li pružatelj usluga internetskog posredovanja pristup osobnim podacima ili drugim podacima, ili i jednima i drugima, koje poslovni korisnici ili potrošači daju u svrhu upotrebe tih usluga ili koji su nastali pri pružanju tih usluga te, ako da, kojim kategorijama takvih podataka i pod kojim uvjetima;

(b)  ima li poslovni korisnik pristup osobnim podacima ili drugim podacima, ili i jednima i drugima, koje je taj poslovni korisnik dao u vezi sa svojom upotrebom dotičnih usluga internetskog posredovanja ili koji su nastali pri pružanju tih usluga tom poslovnom korisniku i potrošačima njegove robe ili usluga te, ako da, kojim kategorijama takvih podataka i pod kojim uvjetima;

(c)  uz točku (b), ima li poslovni korisnik pristup osobnim podacima ili drugim podacima, ili i jednima i drugima, uključujući u agregiranom obliku, koji su dani ili su nastali u okviru pružanja usluga internetskog posredovanja svim poslovnim korisnicima i njihovim potrošačima te, ako da, kojim kategorijama takvih podataka i pod kojim uvjetima; i

(d)  daju li se bilo kakvi podaci iz točke (a) trećim stranama kao i, ako pružanje takvih podataka trećim stranama nije potrebno za pravilno funkcioniranje usluga internetskog posredovanja, o informacijama u kojima se navodi svrha takvog dijeljenja podataka te mogućnost poslovnih korisnika da ne sudjeluju u tom dijeljenju podataka.

3.  Ovim se člankom ne dovodi u pitanje primjena Uredbe (EU) 2016/679, Direktive (EU) 2016/680 i Direktive 2002/58/EZ.

Članak 10.

Ograničenja ponude različitih uvjeta putem drugih kanala

1.  Ako pri pružanju svojih usluga pružatelji usluga internetskog posredovanja ograniče mogućnost poslovnih korisnika da istu robu i usluge nude potrošačima pod drugim uvjetima putem kanala koji su različiti od tih usluga, u svojim uvjetima upotrebe navode razloge za to ograničenje i te razloge čine lako dostupnima javnosti. Ti razlozi obuhvaćaju glavne ekonomske, trgovinske ili pravne razloge za ta ograničenja.

2.  Obveza iz stavka 1. ne utječe na zabrane ili ograničenja u pogledu nametanja takvih ograničenja koji proizlaze iz primjene drugih akata prava Unije ili prava država članica koje je u skladu sa pravom Unije i kojima podliježu pružatelji usluga internetskog posredovanja.

Članak 11.

Interni sustav rješavanja pritužbi

1.  Pružatelji usluga internetskog posredovanja moraju imati interni sustav rješavanja pritužbi poslovnih korisnika.

Taj interni sustav rješavanja pritužbi mora biti lako dostupan i besplatan poslovnim korisnicima te se njime mora osigurati rješavanje pritužbi u razumnom roku. Mora se temeljiti na načelima transparentnosti i jednakog postupanja u jednakim situacijama te postupanju s pritužbama na način koji je razmjeran njihovoj važnosti i složenosti. Poslovnim korisnicima mora omogućiti da podnose pritužbe izravno dotičnom pružatelju usluga u pogledu sljedećih pitanja:

(a)  navodne neusklađenosti tog pružatelja usluga s bilo kojom ▌ obvezom utvrđenom u ovoj Uredbi koja ▌ utječe na poslovnog korisnika koji podnosi pritužbu („podnositelj pritužbe”);

(b)  tehničkih problema koji se izravno odnose na pružanje usluga internetskog posredovanja te koji ▌ utječu na podnositelja pritužbe;

(c)  mjera koje poduzima taj pružatelj ili njegova postupanja koje se izravno odnosi na pružanje usluga internetskog posredovanja te koje ▌ utječe na podnositelja pritužbe.

2.  U okviru svojeg internog sustava rješavanja pritužbi pružatelji usluga internetskog posredovanja:

(a)  uredno razmatraju podnesene pritužbe i daljnje mjere koje će možda trebati poduzeti u vezi s pritužbom kako bi se na odgovarajući način riješio nastali problem ▌;

(b)  brzo i djelotvorno obrađuju pritužbe, uzimajući u obzir važnost i složenost nastalog problema;

(c)  obavješćuju podnositelja pritužbe o ishodu internog postupka rješavanja pritužbe, pojedinačno i upotrebom jednostavnog i razumljivog jezika.

3.  Pružatelji usluga internetskog posredovanja u svojim uvjetima upotrebe pružaju sve relevantne informacije koje se odnose na pristup njihovu internom sustavu rješavanja pritužbi i na njegovo funkcioniranje.

4.  Pružatelji usluga internetskog posredovanja ▌ utvrđuju i čine lako dostupnima javnosti informacije o funkcioniranju i djelotvornosti internog sustava rješavanja pritužbi. Oni te informacije provjeravaju najmanje jednom godišnje te ih ažuriraju ako su potrebne značajne promjene.

Te informacije obuhvaćaju ukupan broj podnesenih pritužbi, glavne vrste pritužbi, prosječno vrijeme potrebno za obradu pritužbi i agregirane informacije u vezi s ishodom pritužbi.

5.  Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na pružatelje usluga internetskog posredovanja koji su mala poduzeća u smislu Priloga Preporuci 2003/361/EZ.

Članak 12.

Mirenje

1.  Pružatelji usluga internetskog posredovanja u svojim uvjetima upotrebe određuju dva ili više miritelja s kojima su spremni surađivati kako bi pokušali postići dogovor s poslovnim subjektima u pogledu postizanja izvansudske nagodbe u bilo kakvim sporovima između pružatelja usluga i poslovnog korisnika nastalima u vezi s pružanjem dotičnih usluga internetskog posredovanja, uključujući pritužbe koje nije bilo moguće riješiti putem internog sustava rješavanja pritužbi iz članka 11.

Pružatelji usluga internetskog posredovanja smiju odrediti miritelje koji svoje usluge mirenja pružaju s lokacije izvan Unije samo ako je osigurano da dotični poslovni korisnici nisu zbog činjenice da miritelji te usluge pružaju izvan Unije lišeni pravne zaštite utvrđene pravom Unije ili pravom država članica.

2.  Miritelji iz stavka 1. ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(a)  nepristrani su i neovisni;

(b)  njihove usluge mirenja cjenovno su pristupačne ▌ poslovnim korisnicima dotičnih usluga internetskog posredovanja;

(c)  svoje usluge mirenja mogu pružati na jeziku na kojem su sastavljeni uvjeti upotrebe kojima je uređen ugovorni odnos između pružatelja usluga internetskog posredovanja i dotičnog poslovnog korisnika;

(d)  lako su dostupni bilo fizički, u mjestu poslovnog nastana ili boravišta poslovnog korisnika, bilo daljinski, s pomoću komunikacijskih tehnologija;

(e)  mogu pružati usluge mirenja bez nepotrebne odgode;

(f)  u dovoljnoj mjeri razumiju opće trgovinske odnose između poslovnih subjekata, što im omogućuje da učinkovito doprinesu pokušaju rješavanja sporova.

3.  Neovisno o dobrovoljnoj prirodi mirenja, pružatelji usluga internetskog posredovanja i poslovni korisnici svim pokušajima mirenja koji se provode u skladu s ovim člankom pristupaju u dobroj vjeri.

4.  Pružatelji usluga internetskog posredovanja snose razuman udio ukupnih troškova mirenja u svakom pojedinačnom slučaju. Razuman udio tih ukupnih troškova određuje se, na temelju prijedloga miritelja, uzimajući u obzir sve relevantne elemente predmetnog slučaja, osobito relativnu osnovanost tvrdnji stranaka u sporu, ponašanje stranaka te veličinu i financijsku moć stranaka u međusobnom odnosu. ▌

5.  Bilo koji pokušaj postizanja dogovora putem mirenja o rješavanju spora u skladu s ovim člankom ne utječe na prava pružatelja usluga internetskog posredovanja i dotičnih poslovnih korisnika da pokrenu sudske postupke u bilo kojem trenutku prije, tijekom ili nakon postupka mirenja.

6.  Ako to zatraži poslovni korisnik, prije ili tijekom postupka mirenja, pružatelj usluga internetskog posredovanja stavlja poslovnom korisniku na raspolaganje informacije o funkcioniranju i djelotvornosti mirenja u vezi s njegovim aktivnostima.

7.  Obveza utvrđena u stavku 1. ne primjenjuje se na pružatelje usluga internetskog posredovanja koji su mala poduzeća u smislu Priloga Preporuci 2003/361/EZ.

Članak 13.

Specijalizirani miritelji

Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama potiče pružatelje internetskih usluga te organizacije i udruženja koji ih zastupaju da pojedinačno ili zajednički uspostave jednu organizaciju ili više organizacija koje pružaju usluge mirenja, a koje ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 12. stavku 2., u posebnu svrhu olakšavanja izvansudskog rješavanja sporova s poslovnim korisnicima nastalih u vezi s pružanjem tih usluga, osobito uzimajući u obzir prekograničnu prirodu usluga internetskog posredovanja.

Članak 14.

Sudski postupci koje pokreću reprezentativne organizacije ili udruženja i javna tijela

1.  Organizacije i udruženja koji imaju legitiman interes za zastupanje poslovnih korisnika ili korporativnih korisnika internetskih stranica, kao i javna tijela uspostavljena u državama članicama, imaju pravo na pokretanje postupka pred nadležnim nacionalnim sudovima u Uniji, u skladu s pravilima prava države članice u kojoj je postupak pokrenut, radi zaustavljanja ili zabrane neusklađenosti pružatelja usluga internetskog posredovanja ili pružatelja internetskih tražilica s relevantnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi.

2.  Komisija potiče države članice da razmjenjuju najbolje prakse i informacije s drugim državama članicama koje se temelje na registrima nezakonitih radnji u vezi s kojima su nacionalni sudovi izdali sudske zabrane, ako su relevantna javna tijela ili tijela vlasti osnovala takve registre.

3.  Organizacije ili udruženja imaju pravo iz stavka 1. samo ako ▌ ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

(a)  zakonito su osnovani u skladu s pravom države članice;

(b)  nastoje ostvariti ciljeve koji su u kolektivnom interesu skupine poslovnih korisnika ili korporativnih korisnika internetskih stranica koje zastupaju na trajnoj osnovi;

(c)  neprofitni su;

(d)  na njihovo odlučivanje neprimjereno ne utječu nikakvi treći pružatelji financiranja, posebno pružatelji usluga internetskog posredovanja ili internetskih tražilica.

U tu svrhu, organizacije ili udruženja javno i u cijelosti objavljuju informacije o svojem članstvu i izvoru financiranja.

4.  U državama članicama u kojima su ▌ javna tijela uspostavljena, ta javna tijela imaju pravo iz stavka 1. ako im je povjerena zadaća obrane kolektivnih interesa poslovnih korisnika ili korporativnih korisnika internetskih stranica ili osiguravanja usklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi, u skladu s nacionalnim pravom dotične države članice.

5.  Države članice mogu imenovati:

(a)  organizacije ili udruženja s poslovnim nastanom u dotičnoj državi članici koji ispunjavaju barem zahtjeve iz stavka 3., na zahtjev tih organizacija ili udruženja;

(b)  javna tijela uspostavljena u dotičnoj državi članici koja ispunjavaju zahtjeve iz stavka 4.

kojima je dodijeljeno pravo iz stavka 1. Države članice priopćuju Komisiji naziv i svrhu djelovanja svih takvih imenovanih organizacija, udruženja ili javnih tijela.

6.  Komisija sastavlja popis organizacija, udruženja i javnih tijela imenovanih u skladu sa stavkom 5. U tom se popisu navodi svrha tih organizacija, udruženja i javnih tijela. Taj se popis objavljuje u Službenom listu Europske unije. Izmjene toga popisa objavljuju se bez odgode, a u svakom slučaju ažurirani popis sastavlja se i objavljuje svakih šest mjeseci.

7.  Sudovi prihvaćaju popis iz stavka 6. kao dokaz pravne sposobnosti organizacije, udruženja ili javnog tijela, pri čemu se ne dovodi u pitanje pravo suda da ispita opravdava li svrha podnositelj zahtjeva pokretanje postupka u konkretnom slučaju.

8.  Ako država članica ili Komisija izrazi zabrinutost u vezi s time ispunjava li organizacija ili udruženje kriterije utvrđene u stavku 3. odnosno ispunjava li javno tijelo kriterije utvrđene u stavku 4., država članica koja je imenovala tu organizaciju, udruženje ili javno tijelo u skladu sa stavkom 5. istražuje razloge za zabrinutost i, prema potrebi, opoziva imenovanje ako nije ispunjen jedan kriterij ili više njih.

9.  Pravom iz stavka 1. ne dovode se u pitanje prava poslovnih korisnika i korporativnih korisnika internetskih stranica da pred nadležnim nacionalnim sudovima pokrenu bilo koji postupak, u skladu s pravilima prava države članice u kojoj je pokrenut postupak, koji se temelji na pojedinačnim pravima i s ciljem okončavanja neusklađenosti pružatelja usluga internetskog posredovanja ili pružatelja internetskih tražilica s relevantnim zahtjevima utvrđenima ovom Uredbom.

Članak 15.

Provedba

1.  Svaka država članica osigurava primjerenu i učinkovitu provedbu ove Uredbe.

2.  Države članice utvrđuju pravila o mjerama koje se primjenjuju na kršenja ove Uredbe te osiguravaju njihovu provedbu. Predviđene mjere moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 16.

Praćenje

Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama pomno prati utjecaj ove Uredbe na odnose između usluga internetskog posredovanja i njihovih poslovnih korisnika te između internetskih tražilica korporativnih korisnika internetskih stranica. U tu svrhu Komisija prikuplja relevantne informacije za praćenje promjena u tim odnosima, među ostalim provođenjem relevantnih istraživanja. Države članice pomažu Komisiji dostavljanjem, na zahtjev, svih relevantnih prikupljenih informacija, uključujući informacije o konkretnim slučajevima. Komisija može, za potrebe ovog članka i članka 18., nastojati prikupiti informacije od pružatelja usluga internetskog posredovanja.

Članak 17.

Kodeksi ponašanja

1.  Komisija potiče pružatelje usluga internetskog posredovanja te organizacije i udruženja koji ih zastupaju, zajedno s poslovnim korisnicima, uključujući MSP-ove i njihove reprezentativne organizacije, na izradu kodeksâ ponašanja u svrhu doprinosa pravilnoj primjeni ove Uredbe, uzimajući u obzir posebne značajke različitih sektora u kojima se pružaju usluge internetskog posredovanja, kao i posebne značajke MSP-ova.

2.  Komisija potiče pružatelje internetskih tražilica te organizacije i udruženja koji ih zastupaju na izradu kodeksâ ponašanja u izričitu svrhu doprinosa pravilnoj primjeni članka 5.

3.  Komisija potiče pružatelje usluga internetskog posredovanja da usvoje i provedu sektorske kodekse ponašanja, ako takvi sektorski kodeksi ponašanja postoje i u velikoj se mjeri primjenjuju.

Članak 18.

Preispitivanje

1.  Komisija do ... [18 mjeseci nakon datuma početka primjene ove Uredbe] i svake tri godine nakon toga provodi evaluaciju ove Uredbe te dostavlja izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru.

2.  Prva evaluacija ove Uredbe provodi se osobito u svrhu sljedećeg:

(a)   ocjene usklađenosti s obvezama utvrđenima u člancima od 3. do 10. i njihova utjecaja na ekonomiju internetskih platformi;

(b)  ocjene utjecaja i djelotvornosti svih kodeksa ponašanja donesenih kako bi se poboljšala pravednost i transparentnost;

(c)  dodatnog istraživanja problema uzrokovanih ovisnošću poslovnih korisnika o uslugama internetskog posredovanja i problema uzrokovanih nepoštenim poslovnim praksama pružatelja usluga internetskog posredovanja, te dodatnog utvrđivanja razmjera u kojima su te prakse i dalje raširene;

(d)  istraživanja o tome predstavlja li konkurentni odnos između robe ili usluga koje nudi poslovni korisnik i robe ili usluga koje nudi ili drži pod kontrolom pružatelj usluga internetskog posredovanja pošteno tržišno natjecanje te zloupotrebljavaju li u tom pogledu pružatelji usluga internetskog posredovanja privilegirane podatke;

(e)  ocjenjivanja utjecaja ove Uredbe na moguće neravnoteže u odnosima između pružatelja operativnih sustava i njihovih poslovnih korisnika;

(f)  ocjenjivanja primjerenosti područja primjene ove Uredbe, posebno u pogledu definicije „poslovnog korisnika”, u smislu da se njome ne potiče lažno samozapošljavanje;

Prvom evaluacijom i sljedećim evaluacijama utvrđuje se jesu li potrebna dodatna pravila, među ostalim u pogledu provedbe, kako bi se osiguralo pravedno, predvidljivo, održivo i pouzdano poslovno okruženje na unutarnjem tržištu. Komisija nakon evaluacija poduzima odgovarajuće mjere, koje mogu uključivati zakonodavne prijedloge.

3.  Države članice dostavljaju sve relevantne informacije kojima raspolažu, a koje bi Komisiji mogle biti potrebne za izradu izvješća iz stavka 1.

4.  Pri provedbi evaluacije ove Uredbe Komisija uzima u obzir, među ostalim, mišljenja i izvješća koja joj je dostavila skupina stručnjaka za Promatračnicu ekonomije internetskih platformi. Ako je to prikladno, ona uzima u obzir i sadržaj te funkcioniranje kodeksâ ponašanja iz članka 17.

Članak 19.

Stupanje na snagu i primjena

1.  Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.  Primjenjuje se od ...[ dvanaest mjeseci od datuma njezine objave].

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 177.
(2)SL C 440, 6.12.2018., str. 177.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.
(4) Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 351, 20.12.2012., str. 1.).
(5) Uredba (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o pravu koje se primjenjuje na ugovorne obveze (Rim I), (SL L 177, 4.7.2008., str. 6.).
(6)Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja (SL L 157, 15.6.2016., str. 1.).
(7)Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(8) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).
(9) Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).
(10)Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).
(11) Direktiva 2008/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o nekim aspektima mirenja u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 136, 24. svibnja 2008., str. 3.).
(12)Odluka Vijeća 2010/48/EZ od 26. studenoga 2009. o sklapanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom od strane Europske zajednice (SL L 23, 27.1.2010., str. 37.).
(13)Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (SL L 241, 17.9.2015., str. 1.).
(14)Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (SL L 24, 29.1.2004., str. 1.).


Bolje izvršavanje i modernizacija pravila EU-a o zaštiti potrošača ***I
PDF 320kWORD 88k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993., Direktive 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu boljeg izvršavanja i modernizacije pravila EU-a o zaštiti potrošača (COM(2018)0185 – C8-0143/2018 – 2018/0090(COD))
P8_TA-PROV(2019)0399A8-0029/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)(C8-0143/2018),(A8-0029/2019),

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0185),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja austrijskog Saveznog vijeća i Švedskog parlamenta, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se tvrdi da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. rujna 2018.(1)

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 29. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ ▌, Direktive 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu boljeg izvršavanja i modernizacije pravila EU-a o zaštiti potrošača(2)

P8_TC1-COD(2018)0090


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(4),

budući da:

(1)  Člankom 169. stavkom 1. i člankom 169. stavkom 2. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se da Unija treba doprinositi postizanju visokog stupnja zaštite potrošača primjenom mjera usvojenih na temelju njegova članka 114. Člankom 38. Povelje Europske unije o temeljnim pravima predviđa se da politike Unije moraju osigurati visoku razinu zaštite potrošača.

(2)  Zakonodavstvo koje se odnosi na zaštitu potrošača trebalo bi djelotvorno primjenjivati diljem Unije. Međutim, sveobuhvatnom provjerom prikladnosti direktiva u području potrošačkog i tržišnog prava koju je Komisija izvršila 2016. i 2017. u okviru Programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT) zaključeno je da je djelotvornost zakonodavstva Unije u području zaštite potrošača ugrožena zbog nedostatka svijesti među trgovcima i potrošačima pa bi se i već postojeće mogućnosti pravne zaštite mogle češće koristiti.

(3)  Unija je već poduzela niz mjera kako bi postigla veću osviještenost potrošača, trgovaca i pravnih stručnjaka o pravima potrošača te kako bi poboljšala izvršavanje prava potrošača i njihovu pravnu zaštitu. Međutim, nedostaci su u nacionalnim zakonima i dalje prisutni ▌u pogledu uistinu učinkovitih i proporcionalnih sankcija za odvraćanje od povreda unutar Unije i njihovo sankcioniranje, nedovoljnim pojedinačnim pravnim lijekovima za potrošače koji pretrpe štetu zbog povreda nacionalnog zakonodavstva kojim se prenosi Direktiva 2005/29/EZ(5) te nedostacima postupka za dobivanje sudskog naloga prema Direktivi 2009/22/EZ(6). Revizija postupka za dobivanje sudskog naloga trebala bi biti predmet posebnog instrumenta o izmjeni i zamjeni Direktive 2009/22/EZ.

(4)  Direktive 98/6/EZ(7), 2005/29/EZ i 2011/83/EU(8) uključuju zahtjeve prema državama članicama da predvide učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije za suzbijanje povreda nacionalnih odredaba kojima se te direktive prenose. Usto, u članku 21. Uredbe (EU) 2017/2394(9) o koordiniranoj zaštiti potrošača (CPC) državama članicama propisuje se obveza da poduzimaju mjere izvršavanja, uključujući izricanje sankcija, na djelotvoran, učinkovit i koordiniran način radi ostvarivanja prestanka ili zabrane raširenih povreda ili raširenih povreda s dimenzijom Unije.

(5)  Postojeća nacionalna pravila o sankcijama znatno se razlikuju diljem Unije. Konkretno, nametanje učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih novčanih kazna za raširene povrede ili raširene povrede s dimenzijom Unije trgovcima koji ih počine ne osiguravaju sve države članice. Stoga bi postojeća pravila o sankcijama u direktivama 98/6/EZ, 2005/29/EZ i 2011/83/EU trebalo poboljšati, a istodobno uvesti nova prava o sankcijama u Direktivi 93/13/EEZ(10).

(6)   Odabir vrste sankcija i utvrđivanje relevantnih postupaka u nacionalnom zakonodavstvu za izricanje sankcija u slučaju povreda direktiva izmijenjenih ovom Direktivom trebali bi ostati u nadležnosti država članica.

(7)  Kako bi se olakšala dosljednija primjena sankcija, osobito pri povredama unutar Unije, raširenim povredama i raširenim povredama s dimenzijom Unije iz Uredbe (EU) 2017/2394, trebalo bi uvesti neiscrpan i indikativan skup zajedničkih kriterija za primjenu sankcija. Kriteriji bi trebali obuhvatiti, na primjer, prirodu, težinu, opseg i trajanje povrede te pravnu zaštitu koju trgovac pruži potrošačima za nanesenu štetu ▌. Ponavlja li isti počinitelj povrede, to ukazuje na sklonost ka vršenju takvih povreda te stoga ukazuje na težinu postupanja i, prema tome, potrebu da se razina sankcije poveća kako bi se postiglo djelotvorno odvraćanje. ▌Ostvarenu financijsku dobit ili izbjegnute gubitke zbog povrede trebalo bi uzeti u obzir ako ti podaci postoje. Ostali otežavajući ili olakšavajući čimbenici primjenjivi na okolnosti slučaja također se mogu uzeti u obzir.

(8)  Taj neiscrpan i indikativan skup zajedničkih kriterija za primjenu sankcija možda neće biti relevantan pri odlučivanju o sankcijama za svaku povredu, posebice ne za lakše povrede. Države članice trebale bi uzeti u obzir i druga opća pravna načela koja se primjenjuju pri nametanju sankcija, poput načela non bis in idem.

(9)  U skladu s člankom 21. Uredbe (EU) 2017/2394 nadležna tijela država članica obuhvaćena koordiniranim djelovanjem dužna su u okviru svojih nadležnosti poduzeti sve potrebne mjere izvršavanja protiv trgovca odgovornog za raširenu povredu ili raširenu povredu s dimenzijom Unije radi ostvarivanja prestanka ili zabrane te povrede. Ona su, ako je to prikladno, trgovcu odgovornom za raširenu povredu ili za raširenu povredu s dimenzijom Unije dužna izreći sankcije kao što su novčane kazne ili periodična kaznena plaćanja. Mjere izvršavanja treba poduzeti na djelotvoran, učinkovit i koordiniran način radi ostvarivanja prestanka ili zabrane raširene povrede ili raširene povrede s dimenzijom Unije. Nadležna tijela obuhvaćena koordiniranim djelovanjem nastoje istodobno poduzimati mjere izvršavanja u državama članicama kojih se tiče ta povreda.

(10)  Kako bi se osiguralo da tijela država članica mogu nametati učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije za raširene povrede prava o zaštiti potrošača i raširene povrede s dimenzijom Unije koje podliježu koordiniranim mehanizmima istrage i izvršavanja u skladu s Uredbom (EU) 2017/2394, trebalo bi uvesti novčane kazne kao jedan od elemenata sankcija za takve povrede. Kako bi osigurale odvraćajući učinak novčanih kazna, države članice u svojem bi nacionalnom pravu trebale odrediti maksimalnu novčanu kaznu za takve povrede u iznosu od najmanje 4 % godišnjeg prometa trgovca u predmetnoj državi članici odnosno državama članicama. Trgovcem se u nekim slučajevima može smatrati i skupina poduzeća.

(11)  Kako je navedeno u člancima 9. i 10. Uredbe (EU) 2017/2394, pri izricanju sankcija na primjeren se način i po potrebi u obzir uzimaju narav, ozbiljnost i trajanje dotične povrede. Izrečene sankcije moraju biti proporcionalne i u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, među ostalim i s primjenjivim postupovnim jamstvima i načelima Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Osim toga, usvojene sankcije trebale bi odgovarati naravi i ukupnoj stvarnoj ili mogućoj šteti od povrede propisa Unije kojima se štite interesi potrošača. Ovlast izricanja sankcija izvršavaju nadležna tijela izravno, na temelju svoje nadležnosti, ili se ona, prema potrebi, izvršava uz pomoć drugih nadležnih tijela ili drugih javnih tijela, ili davanjem naloga imenovanim tijelima ako je to primjenjivo, ili podnošenjem zahtjeva sudovima nadležnima za donošenje potrebne odluke, među ostalim, prema potrebi, i podnošenjem pravnog sredstva, ako zahtjev za donošenje potrebne odluke nije bio uspješan.

(12)  Ako na temelju primjene mehanizma za koordinaciju prema Uredbi (EU) 2017/2394 nacionalno nadležno tijelo u smislu te uredbe izreče novčanu kaznu trgovcu odgovornom za široku povredu ili široku povredu s dimenzijom Unije, trebalo bi moći izreći novčanu kaznu u iznosu od najmanje 4 % godišnjeg prometa trgovca u svim državama članicama obuhvaćenima koordiniranim aktivnostima izvršavanja.

(13)  Države članice ne bi trebalo sprečavati da u svojem nacionalnom pravu zadrže ili u njega uvedu više maksimalne novčane kazne utemeljene na prometu za široke povrede i široke povrede s dimenzijom Unije prava o zaštiti potrošača, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2017/2394. Države članice trebale bi imati mogućnost te novčane kazne utvrditi s obzirom na ukupni svjetski promet trgovca ili proširiti propise o novčanim kaznama na ostale povrede koje nisu obuhvaćene odredbama ove Direktive koje se odnose na članak 21. Uredbe (EU) 2017/2394. Osim toga, u slučajevima kada ne postoje informacije o godišnjem prometu trgovca, države članice ne bi se smjelo sprečavati u tome da zadrže ili uvedu druge propise o novčanim kaznama. Zahtjev da se iznos novčane kazne postavi na razinu od najmanje 4 % prometa trgovca ne bi se trebao primjenjivati na dodatna pravila država članica o periodičnim kaznenim plaćanjima, poput dnevnih novčanih kazna, za neusklađenost s nekom odlukom, rješenjem, mjerom privremene pravne zaštite, obvezom trgovca ili drugom mjerom čiji je cilj zaustavljanje povrede.

(14)  Pravila o sankcijama trebalo bi utvrditi u Direktivi 93/13/EEZ radi jačanja njihova odvraćajućeg učinka. Države članice imaju pravo donijeti odluku o administrativnom ili pravosudnom postupku za primjenu sankcija zbog povreda Direktive 93/13/EEZ. Naime, upravna tijela ili nacionalni sudovi mogli bi izricati sankcije ako utvrde nepoštene ugovorne odredbe, što znači i na temelju pravnog postupka koji je pokrenulo upravno tijelo. Nacionalni sudovi ili upravna tijela mogli bi izricati sankcije i kada trgovac koristi ugovorne odredbe koje su u nacionalnom pravu izričito definirane kao nepoštene u svim okolnostima i kada trgovac koristi ugovornu odredbu koja je pravomoćnom i obvezujućom odlukom proglašena nepoštenom. Države članice mogle bi odlučiti da i upravna tijela imaju pravo utvrđivati koje su ugovorne odredbe nepoštene. Nacionalni sudovi ili upravna tijela mogli bi, osim toga, izricati sankcije u okviru istih odluka u kojima je utvrđeno da su ugovorne odredbe nepoštene. Isto tako, države članice utvrđuju odgovarajuće mehanizme za koordinaciju djelovanja na nacionalnoj razini u vezi s individualnom pravnom zaštitom i sankcijama.

(15)  Pri raspodjeli prihoda od novčanih kazna ▌države članice trebale bi razmotriti poboljšanje zaštite općih interesa potrošača i drugih zaštićenih javnih interesa. ▌

(16)  Države članice trebale bi osigurati dostupnost pravnih lijekova potrošačima koji su pretrpjeli štetu zbog nepoštenih poslovnih praksa kako bi se uklonile sve njihove posljedice. Jasnim okvirom za pojedinačne pravne lijekove olakšalo bi se privatno izvršavanje. Potrošač bi trebao imati mogućnost naknade štete i, kad je to relevantno, smanjenja cijena ili raskida ugovora na proporcionalan i djelotvoran način. Države članice ne bi smjele biti spriječene da u svojem nacionalnom pravu zadrže ili u njega uvedu druge pravne lijekove, kao što su popravak ili zamjena, za potrošače koji su pretrpjeli štetu zbog nepoštene poslovne prakse kako bi se osiguralo potpuno uklanjanje posljedica takve prakse. Države članice ne bi se smjelo sprječavati u utvrđivanju uvjeta za primjenu i učinaka pravnih lijekova za potrošače. Pri primjeni pravih lijekova u obzir se po potrebi mogu uzeti ozbiljnost i narav nepoštene poslovne prakse, šteta koju je pretrpio potrošač i ostale relevantne okolnosti kao što su nemar trgovca ili njegova povreda ugovora.

(17)  Provjerom prikladnosti direktiva u području potrošačkog i tržišnog prava te usporednom evaluacijom Direktive 2011/83/EU utvrđen je niz područja u kojima bi trebalo modernizirati postojeća pravila o zaštiti potrošača ▌. U kontekstu stalnog razvoja digitalnih alata potrebna je konstanta prilagodba zakonodavstva o zaštiti potrošača.

(18)  Viši rang ili istaknutije mjesto komercijalnih ponuda u rezultatima pretraživanja koje daju pružatelji usluga pretraživanja na internetu znatno utječe na potrošače.

(19)  Poredak se odnosi na relativnu istaknutost ponuda trgovaca ili relevantnost rezultata pretraživanja kako ih je prikazao, organizirao ili dostavio pružatelj usluga pretraživanja na internetu, što podrazumijeva i rezultat upotrebe mehanizama algoritamskog sekvenciranja, ocjene ili recenzija, vizualnih informacija ili drugih alata za utvrđivanje važnosti ili njihovih kombinacija.

(20)  Stoga bi u Prilog I. Direktive 2005/29/EZ trebalo dodati novu točku kako bi se jasno navelo da su zabranjene prakse u kojima trgovac potrošaču daje informacije u vidu rezultata pretraživanja kao odgovor na potrošačev internetski upit, a pritom ne navede da je riječ o plaćenom oglasu ili plaćanju radi višeg položaja proizvoda u okviru rezultata istraživanja. Ako je trgovac izravno ili neizravno platio pružatelju usluge pretraživanja na internetu za viši položaj proizvoda u okviru rezultata pretraživanja, pružatelj usluge pretraživanja na internetu trebao bi o tome jasno, sažeto i jednostavno obavijestiti potrošače. Neizravno plaćanje može biti u vidu trgovčeva prihvaćanja bilo kakvih dodatnih obveza prema pružatelju usluge pretraživanja na internetu, čija je konkretna posljedica više rangiranje među rezultatima pretraživanja. Neizravno plaćanje može se sastojati od povećane provizije po transakciji ili različitih modela kompenzacije koji konkretno dovode do višeg položaja. Plaćanje za opće usluge kao što su naknada za članstvo ili uključivanje proizvoda u ponudu, koje se tiču širokog raspona usluga koje pružatelj usluge pretraživanja na internetu pruža trgovcu, ne bi se smjelo smatrati plaćanjem radi ostvarivanja višeg položaja proizvoda pod uvjetom da ta plaćanja nisu namijenjena ostvarivanju višeg položaja. Uslugu pretraživanja na internetu mogu pružati različite vrste trgovaca na internetu, što obuhvaća i posrednike, kao što su internetska tržišta, tražilice i internetske stranice za usporedbu.

(21)  Zahtjevi transparentnosti u pogledu glavnih parametara kojima se utvrđuje poredak rezultata pretraživanja uređeni su i Uredbom (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća(11)(12) o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja. Zahtjevi transparentnosti iz Uredbe (EU) 2019/...(13)++ obuhvaćaju velik raspon posrednika na internetu, između ostalog internetska tržišta, ali se primjenjuju samo u odnosima među trgovcima i posrednicima na internetu. Slične bi zahtjeve stoga trebalo unijeti u Direktivu 2005/29/EZ kako bi se potrošačima zajamčila odgovarajuća razina transparentnosti, osim u slučaju pružatelja usluga internetskih tražilica, koji su na osnovi Uredbe (EU) 2019/...++ već dužni odrediti glavne parametre koji su pojedinačno ili zajedno najvažniji za određivanje poretka i relativnu važnost glavnih parametara, davanjem jednostavnog i javno dostupnog opisa napisanog na jednostavnom i lako razumljivom jeziku o svojim internetskim tražilicama.

(22)  Trgovci koji potrošačima omogućuju pretraživanje robe i usluga kao što su putovanja, smještaj i slobodne aktivnosti, a koje nude razni trgovci ili potrošači, trebali bi potrošače obavijestiti o zadanim glavnim parametrima kojima se određuje poredak ponuda prikazanih potrošaču kao rezultat internetskog upita i njihovoj relativnoj važnosti u odnosu na ostale parametre. Ta bi informacija trebala biti sažeta, na istaknutom mjestu te lako i izravno dostupna. Parametri kojima se određuje poredak odnose se na opće kriterije, postupke, konkretne signale ugrađene u algoritme ili druge mehanizme za prilagodbu ili degradiranje statusa koji se upotrebljavaju u vezi s određivanjem poretka.

(23)  Obvezom informiranja o glavnim parametrima poretka ne dovodi se u pitanje Direktiva (EU) 2016/943(14). Trgovci ne bi trebali imati obvezu objaviti detaljno funkcioniranje svojih mehanizama određivanja poretka, što podrazumijeva i algoritme. Trgovci bi trebali dati opći opis glavnih parametara za određivanje poretka kojim se objašnjavaju glavni zadani parametri koje trgovac koristi i njihova relativna važnost u odnosu na druge parametre, no on ne mora biti prikazan na prilagođen način za svaki pojedini internetski upit.

(24)  Ako se potrošačima proizvodi nude na internetskim tržištima, u davanje predugovornih informacija propisanih Direktivom 2011/83/EU uključeni su i internetsko tržište i treći dobavljač. Potrošači koji koriste internetsko tržište stoga možda ne razumiju u potpunosti tko su njihovi ugovorni partneri i kako to utječe na njihova prava i obveze.

(25)  Internetska tržišta za potrebe bi se Direktive 2011/83/EU trebala definirati slično kao u Uredbi (EU) br. 524/2013(15) i Direktivi 2016/1148/EU(16). Međutim, definiciju bi trebalo ažurirati i formulirati na tehnološki neutralniji način kako bi se njome obuhvatile nove tehnologije. Stoga je, umjesto na „internetsku stranicu”, prikladno upućivati na softver, što podrazumijeva i internetsku stranicu, dio internetske stranice ili aplikaciju kojima upravlja trgovac ili se njima upravlja u njegovo ime, u skladu s pojmom „internetsko sučelje”, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2017/2394 i Uredbi (EU) 2018/302(17).

(26)  Direktivom 2005/29/EU i Direktivom 2011/83/EU stoga bi trebalo propisati posebne zahtjeve u pogledu transparentnosti za internetska tržišta kako bi potrošači koji koriste internetska tržišta bili informirani o glavnim parametrima na temelju kojih se utvrđuje poredak ponuda i o tome sklapaju li ugovor s trgovcem ili s nekim tko nije trgovac (primjerice s drugim potrošačem) ▌.

(27)  Internetska tržišta trebala bi informirati potrošače o tome je li treća strana koja nudi robu, usluge ili digitalni sadržaj trgovac ili ne, na temelju izjave koju ta treća strana daje internetskom tržištu. Kada treća strana koja nudi robu, usluge ili digitalni sadržaj navede svoj status netrgovca, internetsko tržište trebalo bi dati kratku izjavu da se prava potrošača koja proizlaze iz zakonodavstva Unije o zaštiti potrošača ne primjenjuju na sklopljeni ugovor. Potrošače bi uz to trebalo informirati o tome kako se obveze u vezi s ugovorom dijele između treće strane koja nudi robu, usluge ili digitalni sadržaj i pružatelja usluge internetskog tržišta. Te bi informacije trebale biti navedene na jasan i razumljiv način, a ne samo upućivanjem na njih u standardnim uvjetima ili sličnom ugovornom dokumentu. Zahtjevi u pogledu informiranja za internetska tržišta trebali bi biti razmjerni i doprinositi postizanju ravnoteže između visoke razine zaštite potrošača i konkurentnosti internetskih tržišta. Od internetskih tržišta ne bi se trebalo zahtijevati da navode konkretna prava potrošača pri informiranju potrošača o njihovoj primjenjivosti ili neprimjenjivosti. Time se ne dovode u pitanje zahtjevi u pogledu informiranja potrošača iz Direktive 2011/83/EU, a osobito njezin članak 6. stavak 1. Informacije koje treba navesti u pogledu odgovornosti za osiguranje prava potrošača ovise o ugovornom sporazumu između internetskog tržišta i relevantnih trećih trgovaca. Internetsko tržište može uputiti na trećeg trgovca kao jedinog odgovornog za osiguranje prava potrošača ili opisati svoje posebne odgovornosti u slučajevima u kojima preuzima odgovornost za određene aspekte ugovora, na primjer, isporuku ili ostvarivanje prava odustajanja.

(28)  U skladu s člankom 15. stavkom 1. Direktive 2000/31/EZ(18) od internetskih tržišta ne bi se trebalo zahtijevati da provjeravaju pravni status trećih dobavljača. Umjesto toga, internetsko tržište od trećih bi dobavljača proizvoda na internetskom tržištu trebalo zahtijevati da navedu svoj status trgovca ili netrgovca za potrebe prava o zaštiti potrošača te da mu dostave te informacije.

(29)  S obzirom na brz tehnološki razvoj internetskih tržišta i potrebu da se zajamči visoka razina zaštite potrošača, države članice trebale bi imati mogućnost donošenja ili zadržavanja specifičnih dodatnih mjera u tu svrhu. Te bi odredbe trebale biti proporcionalne, nediskriminirajuće i njima se ne bi smjela dovoditi u pitanje Direktiva 2003/31/EZ.

(30)  Definicije digitalnog sadržaja i digitalnih usluga u Direktivi 2011/83/EU trebalo bi uskladiti s onima iz Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća(19)(20). Digitalni sadržaj obuhvaćen Direktivom (EU) 2019/...(21)++ podrazumijeva jednokratni čin isporuke, niz individualnih činova isporuke ili stalnu isporuku tijekom određenog razdoblja. Pojam stalne isporuke ne bi nužno trebao uključivati dugoročnu isporuku. Slučajeve poput internetskog prijenosa videozapisa trebalo bi smatrati stalnom isporukom tijekom određenog razdoblja bez obzira na stvarno trajanje audiovizualne datoteke. Stoga može biti teško razlikovati neke vrste digitalnog sadržaja i digitalnih usluga jer obje mogu uključivati stalnu isporuku trgovca tijekom trajanja ugovora ▌. Primjeri su digitalnih usluga usluge za dijeljenje videozapisa i zvučnih zapisa te drugo udomljavanje datoteka, obrada teksta ili igre koje se nude u okruženju računalstva u oblaku, pohrana podataka u oblaku, elektronička pošta, društveni mediji i aplikacije u oblaku. Stalna uključenost pružatelja usluga opravdava primjenu pravila o pravu odustajanja iz Direktive 2011/83/EU, kojima se potrošaču djelotvorno omogućuje da isproba uslugu i u roku od 14 dana od sklapanja ugovora odluči hoće li je zadržati ili ne. ▌Ugovori o isporuci digitalnog sadržaja koji se ne isporučuje na materijalnom nosaču podataka odlikuju se jednokratnim činom isporuke potrošaču određenog dijela ili dijelova digitalnog sadržaja, poput konkretnih muzičkih ili videozapisa. Oni podliježu izuzeću od prava odustajanja iz članka 16. točke (m), kojom je propisano da potrošač gubi pravo odustajanja ako je izvršavanje ugovora započelo, poput preuzimanja ili strujanja ▌sadržaja, pod uvjetom da je potrošač dao izričit prethodni pristanak za početak izvršavanja usluga unutar roka za odustajanje i potvrdu da je time izgubio svoje pravo. U slučaju dvojbe je li riječ o ugovoru o usluzi ili ugovoru o digitalnom sadržaju koji se ne isporučuje na materijalnom nosaču podataka trebalo bi primjenjivati pravila o pravu odustajanja za usluge.

(31)  Digitalni sadržaj i digitalne usluge često se isporučuju na internetu na temelju ugovora prema kojima potrošač trgovcu ne plaća novčani iznos nego mu dostavlja osobne podatke. Direktiva 2011/83/EU već se primjenjuje na ugovore o isporuci digitalnog sadržaja koji se ne isporučuje na materijalnom nosaču podataka (tj. isporuci digitalnog sadržaja na internetu), bez obzira na to plaća li potrošač cijenu novcem ili dostavlja osobne podatke. Suprotno tome, Direktiva 2011/83/EU primjenjuje se samo na ugovore o uslugama, uključujući ugovore o digitalnim uslugama, prema kojima potrošač vrši plaćanje ili se na njega obvezuje. Posljedično, ta se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o digitalnim uslugama prema kojima potrošač daje osobne podatke trgovcu bez novčanog plaćanja. S obzirom na sličnosti i međusobnu zamjenjivost plaćenih digitalnih usluga i digitalnih usluga koje se isporučuju u zamjenu za osobne podatke, za njih bi trebala važiti ista pravila u skladu s Direktivom 2011/83/EU.

(32)  Trebalo bi osigurati dosljednost između područja primjene Direktive 2011/83/EU i Direktive (EU) 2019/...(22), koja se primjenjuje na ugovore o isporuci digitalnog sadržaja ili digitalnih usluga prema kojima potrošač trgovcu daje osobne podatke ili se obvezuje da će mu ih dati.

(33)  Područje primjene Direktive 2011/83/EU stoga bi trebalo proširiti na ugovore prema kojima trgovac potrošaču isporučuje digitalnu uslugu ili se obvezuje da će je isporučiti, a potrošač daje osobne podatke ili se obvezuje da će ih dati. Slično ugovorima o isporuci digitalnog sadržaja koji se ne isporučuje na materijalnom nosaču podataka, Direktiva bi se trebala primjenjivati uvijek kada potrošač trgovcu daje osobne podatke ili se obvezuje da će ih dati, osim ako trgovac osobne podatke dobivene od potrošača obrađuje isključivo za potrebe isporuke digitalnog sadržaja ili digitalne usluge te ih ne obrađuje ni u koju drugu svrhu. Svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

(34)  Kako bi se osigurala potpuna usklađenost s Direktivom (EU) 2019/...(23), ako se digitalni sadržaj i digitalne usluge ne isporučuju u zamjenu za novčano plaćanje, Direktiva 2011/83/EU ne bi se trebala primjenjivati ni u situacijama u kojima trgovac prikuplja osobne podatke ▌isključivo u svrhu ispunjavanja zakonskih obveza kojima podliježe. U takve bi se situacije mogli ubrajati slučajevi u kojima je registracija potrošača obvezna prema primjenjivim zakonima za potrebe sigurnosti i identificiranja ▌.

(35)  Direktiva 2011/83/EU ne bi se trebala primjenjivati ni u situacijama u kojima trgovac prikuplja samo metapodatke, poput informacija o potrošačevu uređaju ili povijesti pretraživanja ▌, osim ako se ta situacija smatra ugovorom prema nacionalnom pravu. Ne bi se trebala primjenjivati ni u situacijama u kojima je potrošač izložen oglasima isključivo radi ostvarivanja pristupa digitalnom sadržaju ili digitalnoj usluzi iako nije sklopio ugovor s trgovcem. Međutim, države članice trebale bi i dalje imati slobodu da prošire primjenu pravila iz Direktive 2011/83/EU na takve situacije ili da na drugi način urede takve situacije koje su izuzete iz područja primjene te Direktive.

(36)  Pojam funkcionalnosti trebao bi upućivati na načine na koje se digitalni sadržaj ili digitalna usluga može koristiti. Na primjer, postojanje ili nepostojanje tehničkih ograničenja kao što je zaštita putem upravljanja digitalnim pravima ili regionalnog kodiranja može utjecati na mogućnost digitalnog sadržaja ili digitalne usluge da izvrše sve svoje funkcije s obzirom na njihovu svrhu. Pojmom interoperabilnosti opisuje se može li i u kojoj mjeri digitalni sadržaj i digitalna usluga funkcionirati s računalnom opremom ili programskom podrškom različitom od one za koju se digitalni sadržaj ili digitalna usluga istog tipa obično koristi. Dobro funkcioniranje uključivalo bi, na primjer, mogućnost digitalnog sadržaja ili digitalne usluge da razmjenjuje informacije s takvom drugom računalnom opremom ili programskom podrškom i da koristi te informacije. Pojam kompatibilnosti definiran je u Direktivi (EU) 2019/...(24).

(37)  Člankom 7. stavkom 3. i člankom 8. stavkom 8. Direktive 2011/83/EU trgovci se obvezuju da za ugovore sklopljene izvan poslovnih prostorija odnosno ugovore na daljinu pribave prethodni izričit pristanak za početak izvršavanja prije isteka roka odustajanja. U članku 14. stavku 4. točki (a) predviđena je ugovorna sankcija ako trgovac ne ispuni tu obvezu. Naime, u tom slučaju potrošač ne mora platiti isporučenu uslugu. Obveza pribavljanja izričitog pristanka potrošača stoga je relevantna samo za usluge, uključujući digitalne usluge, koje se isporučuju u zamjenu za novčano plaćanje. Stoga je nužno izmijeniti članak 7. stavak 3. i članak 8. stavak 8. tako da se obveza trgovaca da pribave prethodni pristanak potrošača primjenjuje samo na ugovore o uslugama prema kojima potrošač ima obvezu novčanog plaćanja.

(38)  Člankom 16. točkom (m) Direktive 2011/83/EU propisuje se izuzeće od prava odustajanja od digitalnog sadržaja koji se ne isporučuje na materijalnom nosaču podataka ako je potrošač dao prethodni pristanak za početak izvršavanja prije isteka roka za odustajanje i potvrdio da time gubi pravo odustajanja. U članku 14. stavku 4. točki (b) Direktive 2011/83/EU predviđena je ugovorna sankcija ako trgovac ne ispuni tu obvezu. Naime, u tom slučaju potrošač ne mora platiti korišteni digitalni sadržaj. Obveza pribavljanja izričitog pristanka i potvrde potrošača stoga je relevantna samo za digitalni sadržaj koji se isporučuje u zamjenu za novčano plaćanje. Stoga je nužno izmijeniti članak 16. točku (m) tako da se obveza trgovaca da pribave prethodni pristanak i potvrdu potrošača primjenjuje samo na ugovore o uslugama prema kojima potrošač ima obvezu novčanog plaćanja.

(39)  U članku 7. stavku 4. Direktive 2005/29/EZ utvrđeni su zahtjevi u pogledu informiranja u slučaju „pozivanja na kupnju” proizvoda po određenoj cijeni. Ti se zahtjevi u pogledu informiranja primjenjuju već u fazi oglašavanja, dok su Direktivom 2011/83/EU propisani ti isti, ali i drugi, detaljniji zahtjevi u pogledu informiranja u kasnijoj, predugovornoj fazi (tj. netom prije nego što potrošač sklopi ugovor). Posljedično, od trgovaca se može zahtijevati da iste informacije navedu pri oglašavanju (npr. oglas na internetskoj stranici sredstva priopćavanja) i u predugovornoj fazi (npr. na stranicama svojih internetskih trgovina).

(40)  Zahtjevi u pogledu informiranja prema članku 7. stavku 4. Direktive 2005/29/EZ obuhvaćaju informiranje potrošača o politici postupanja s pritužbama koju trgovac primjenjuje. Rezultati provjere prikladnosti pokazuju da su te informacije najvažnije u predugovornoj fazi, koja je uređena Direktivom 2011/83/EU. Obvezu da se te informacije navedu u pozivanju na kupnju u fazi oglašavanja iz Direktive 2005/29/EZ stoga bi trebalo izbrisati.

(41)  Člankom 6. stavkom 1. točkom (h) Direktive 2011/83/EU propisuje se obveza trgovaca da potrošačima pruže predugovorne informacije o pravu odustajanja, uključujući uzorak obrasca za odustajanje iz Priloga I.B Direktivi. U članku 8. stavku 4. Direktive 2011/83/EU predviđeni su jednostavniji zahtjevi u pogledu predugovornog informiranja ako se ugovor sklapa putem sredstva daljinske komunikacije koje za prikazivanje informacija omogućuje ograničeni prostor ili vrijeme, poput telefonskog poziva, glasovnih asistenata za kupovinu ili tekstualnih poruka. Zahtjevi u pogledu obveznih predugovornih informacija koje treba navesti putem tog konkretnog sredstva daljinske komunikacije obuhvaćaju informacije o pravu odustajanja iz članka 6. stavka 1. točke (h). Prema tome, obuhvaćaju i dostavu uzorka obrasca za odustajanje iz Priloga I.B Direktivi. Međutim, dostava uzorka obrasca za odustajanje nije moguća kad se ugovor sklapa putem sredstva kao što je telefon ili glasovni asistent za kupovinu, a putem drugih sredstava daljinske komunikacije obuhvaćenih člankom 8. stavkom 4. može biti tehnički neizvediva na način koji je pristupačan korisnicima. Stoga je uzorak obrasca za odustajanje prikladno izuzeti iz informacija koje su prema članku 8. stavku 4. Direktive 2011/83/EU trgovci svakako dužni dostaviti putem konkretnog sredstva daljinske komunikacije koje se koristi za sklapanje ugovora.

(42)  Člankom 16. točkom (a) Direktive 2011/83/EU propisuje se izuzeće od prava odustajanja od ugovora za usluge koje su u potpunosti izvršene ako je izvršavanje počelo uz prethodni izričiti pristanak potrošača i uz potvrdu da će svoje pravo na odustajanje izgubiti čim trgovac u potpunosti ispuni ugovor. Suprotno tome, u članku 7. stavku 3. i članku 8. stavku 8. Direktive 2011/83/EU, kojima se utvrđuju obveze trgovca u situacijama u kojima je izvršenje ugovora započelo prije isteka roka za odustajanje, trgovcima se propisuje samo obveza pribavljanja prethodnog izričitog pristanka od potrošača, ali ne i potvrde o gubitku prava odustajanja nakon završetka izvršenja. Kako bi se osigurala dosljednost između prethodno navedenih zakonskih odredaba, nužno je u članak 7. stavak 3. i članak 8. stavak 8. Direktive 2011/83/EU dodati obvezu trgovca da pribavi potvrdu potrošača da će izgubiti pravo odustajanja nakon završetka izvršenja. Osim toga, članak 16. točku (a) trebalo bi uskladiti s izmjenama članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 8. tako da se obveza trgovaca da pribave prethodni pristanak potrošača primjenjuje samo na ugovore o uslugama prema kojima potrošač ima obvezu novčanog plaćanja. Međutim, države članice trebale bi imati mogućnost da ne primjenjuju obvezu pribavljanja potvrde potrošača da će izgubiti pravo odustajanja nakon završetka izvršenja u ugovorima o uslugama ako je potrošač izričito zatražio dolazak trgovca radi popravka. U točki (c) članka 16. Direktive 2011/83/EU navodi se izuzeće od prava odustajanja u slučaju isporuke robe koja je izrađena prema specifikacijama potrošača ili očito prilagođena potrošaču. To izuzeće, na primjer, obuhvaća izradu i montažu namještaja po mjeri u domu potrošača kad se obavlja u okviru jedinstvenog kupoprodajnog ugovora.

(43)  Trebalo bi smatrati da se izuzeće od prava odustajanja iz članka 16. točke (b) Direktive 2011/83/EU primjenjuje i na ugovore za pojedinačne isporuke energije izvan mreže jer njezina cijena ovisi o fluktuacijama na tržištima robe ili energetskim tržištima koje trgovac ne može kontrolirati i do kojih može doći tijekom rokova za odustajanje.

(44)  U članku 14. stavku 4. Direktive 2011/83/EU propisuju se uvjeti pod kojima, u slučaju ostvarivanja prava odustajanja, potrošač ne snosi troškove izvršavanja usluga, pružanja komunalnih usluga i isporuke digitalnog sadržaja koji se ne isporučuje na materijalnom nosaču podataka. Nakon što je ispunjen bilo koji od tih uvjeta, potrošač nije obvezan platiti cijenu usluge, komunalnih usluga ili digitalnog sadržaja primljena prije ostvarivanja prava odustajanja. Kad je riječ o digitalnom sadržaju, jedan je od tih nekumulativnih uvjeta iz članka 14. stavka 4. točke (b) podtočke (iii) nedostavljanje potvrde ugovora, uključujući potvrdu o prethodnom izričitom pristanku potrošača na početak ispunjavanja ugovora prije isteka roka odustajanja i potvrde o posljedičnom gubitku prava odustajanja. Međutim, taj uvjet nije među uvjetima za gubitak prava odustajanja iz članka 16. točke (m), čime se stvara nesigurnost u pogledu mogućnosti potrošača da se pozove na članak 14. stavak 4. točku (b) podtočku (iii) kad su ispunjena ostala dva uvjeta iz članka 14. stavka 4. točke (b) i kad je pravo odustajanja izgubljeno u skladu s člankom 16. točkom (m). Uvjet iz članka 14. stavka 4. točke (b) podtočke (iii) stoga bi trebalo dodati u članak 16. točku (m) kako bi se potrošačima omogućilo ostvarivanje prava odustajanja kad taj uvjet nije ispunjen i, u skladu s time, ostvarivanje prava iz članka 14. stavka 4.

(45)  Trgovci mogu personalizirati cijene svojih ponuda za posebne potrošače ili posebne kategorije potrošača na temelju automatiziranih odluka i izrade profila ponašanja potrošača, čime se trgovcima omogućava procjena kupovne moći potrošača. Potrošače bi stoga trebalo jasno obavijestiti kad im je predložena cijena personalizirana na osnovi automatizirane odluke kako bi pri donošenju svoje odluke mogli uzeti u obzir potencijalne rizike. Stoga bi u Direktivu 2011/83/EU trebalo unijeti posebnu obvezu informiranja kako bi se potrošači obavijestili kad je cijena personalizirana na osnovi automatizirane odluke. Ta se obveza informiranja ne bi trebala primjenjivati na tehnike kao što su „dinamično” određivanje cijena ili određivanje cijena „u stvarnom vremenu”, koje podrazumijeva veoma fleksibilnu i brzu promjenu cijena kao odgovor na potražnju na tržištu, a kada ne podrazumijeva personalizaciju na osnovi automatizirane odluke. Tom se obvezom informiranja ne dovodi u pitanje Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(25), koja između ostalog propisuje pravo pojedinca da se na njega ne odnosi automatizirano pojedinačno donošenje odluka, uključujući izradu profila.

(46)  S obzirom na tehnološki razvoj potrebno je ukloniti upućivanje na broj telefaksa iz popisa sredstava komunikacije u članku 6. stavku 1. točki (c) Direktive 2011/83/EU jer se telefaks rijetko upotrebljava i uvelike je zastario.

(47)  Potrošači se pri donošenju odluka o kupnji sve više oslanjaju na potrošačke recenzije i preporuke. Stoga bi trgovci, kada omogućavaju pristup potrošačkim recenzijama proizvoda, trebali navesti postoje li procesi ili postupci koji jamče da objavljene recenzije daju potrošači koji su proizvod doista kupili ili koristili. Ako takvi procesi ili postupci postoje, trebali bi navesti informacije o tome kako se provode provjere, a potrošačima pružiti jasne informacije o tome kako se recenzije obrađuju, na primjer, da li se sve recenzije, i pozitivne i negativne, objavljuju i jesu li one sponzorirane ili je na njih utjecao ugovorni odnos s trgovcem. Stoga bi nepoštenom poslovnom praksom trebalo smatrati zavaravanje potrošača izjavama da su recenziju proizvoda dali potrošači koji su zaista koristili ili kupili proizvod ako nisu poduzeti razumni i proporcionalni koraci da se zajamči da su te recenzije doista dali ti potrošači. Ti bi koraci mogli uključivati, primjerice, tehnička sredstva za provjeru pouzdanosti osobe koja daje recenziju traženjem informacija kojima bi se provjerili da je potrošač zaista kupio ili koristio proizvod.

(48)  Odredbama o recenzijama i preporukama potrošača ne dovodi se u pitanje uobičajen i zakonit način oglašavanja uz pomoć preuveličanih izjava koje ne treba shvaćati doslovno.

(49)  Trgovcima bi također trebalo biti zabranjeno da, radi reklamiranja svojih proizvoda, objavljuju lažne recenzije i preporuke potrošača, kao što su „sviđa mi se” na društvenim medijima, ili da naručuju od drugih da to rade, ali i da manipuliraju recenzijama i preporukama potrošača, primjerice objavljivanjem samo pozitivnih recenzija, a brisanjem onih negativnih. To se može dogoditi i ekstrapolacijom društvenih preporuka kad se pozitivna interakcija korisnika s nekim internetskim sadržajem povezuje ili prenosi na različit, ali povezan sadržaj stvarajući tako privid da korisnik ima pozitivno mišljenje i o predmetnom sadržaju.

(50)  Trgovcima bi trebala biti zabranjena preprodaja karata potrošačima za kulturne ili sportske događaje ako su te karte kupili upotrebom programa kao što su „botovi”, kojima im se omogućuje kupnja većeg broja karata od tehničkog ograničenja koje je postavio primarni prodavač karata ili zaobilaženje bilo kojeg drugog tehničkog sredstva koje je primarni prodavač uveo radi dostupnosti karata za sve. Ovom konkretnom zabranom ne dovodi se u pitanje nijedna druga mjera koju države članice mogu na nacionalnoj razini donijeti radi zaštite legitimnih interesa potrošača i provođenja kulturne politike i širokog pristupa svih osoba kulturnim i sportskim priredbama, kao što je reguliranje cijena karata u preprodaji.

(51)  Člankom 16. Povelje Europske unije o temeljnim pravima jamči se sloboda poduzetništva u skladu s pravom Unije te nacionalnim zakonima i praksama. Međutim, stavljanje robe na tržište diljem država članica uz tvrdnju da je identična, a da se pritom zapravo znatno razlikuje po sastavu ili obilježjima, može zavarati potrošače i navesti ih da donesu odluku o kupovini koju inače ne bi donijeli.

(52)  Takva se praksa stoga može smatrati protivnom Direktivi 2005/29/EZ na temelju ocjene relevantnih elemenata svakog pojedinačnog slučaja. Kako bi se tijelima za zaštitu potrošača i agencijama za sigurnost hrane u državama članicama olakšala primjena postojećeg zakonodavstva, u Obavijesti Komisije od 26.9.2017. „o primjeni zakonodavstva EU-a o hrani i pravima potrošača na pitanja dvojne kvalitete proizvoda – konkretni slučaj prehrambenih proizvoda”(26) dane su smjernice o primjeni postojećih pravila EU-a u slučajevima dvojne kvalitete prehrambenih proizvoda. U tom kontekstu Zajednički istraživački centar Komisije daje zajednički pristup usporednom ispitivanju prehrambenih proizvoda(27).

(53)  Međutim, iskustvo s izvršavanjem pokazalo je da bi zbog nepostojanja izričite odredbe potrošačima, trgovcima i nadležnim nacionalnim tijelima moglo biti nejasno koje bi vrste poslovne prakse mogle biti u suprotnosti s Direktivom 2005/29/EZ. Kako bi se osigurala pravna sigurnost za trgovce i nacionalna tijela za izvršavanje, Direktivu 2005/29/EZ trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se izravno uredilo pitanje stavljanja na tržište robe uz tvrdnju da je identična istoj robi stavljenoj na tržište u drugim državama članicama, a koja se pritom od nje znatno razlikuje po sastavu ili obilježjima. Nadležna tijela takvu bi praksu trebala ocjenjivati i suzbijati na pojedinačnoj osnovi u skladu s odredbama Direktive. Prilikom ocjenjivanja nadležno bi tijelo trebalo uzeti u obzir mogu li potrošači lako primijetiti takvo razlikovanje, pravo trgovca na prilagodbu robe iste robne marke različitim geografskim tržištima zbog legitimnih i objektivnih čimbenika, poput nacionalnog zakonodavstva, dostupnosti ili sezonskog karaktera sirovina ▌ili dobrovoljnih strategija za unaprjeđenje pristupa zdravim i hranjivim namirnicama, kao i pravo trgovca na ponudu robe iste robne marke na različitim geografskim tržištima u pakiranjima različite težine ili zapremine. Nadležna tijela trebala bi izvršiti uvid u dostupnost i prikladnost informacija i na temelju toga ocijeniti mogu li potrošači lako utvrditi takvo razlikovanje. Važno je da su potrošači obaviješteni o razlikovanju robe s obzirom na legitimne i objektivne čimbenike. Trgovci bi trebali imati slobodu davanja takvih informacija na različite načine koji potrošačima omogućavaju pristup potrebnim informacijama. Trgovci bi umjesto davanja informacija na naljepnicama za označivanje proizvoda općenito trebali dati prednost nekom alternativnom načinu. Trebalo bi se pridržavati mjerodavnih sektorskih propisa Unije i propisa o slobodi kretanja robe.

(54)  Iako je prodaja izvan poslovnih prostorija zakonit i dobro uhodan prodajni kanal, poput prodaje u poslovnim prostorijama trgovca i prodaje na daljinu, određenom posebno agresivnom ili zavaravajućom marketinškom ili prodajnom praksom u kontekstu posjeta potrošačevu domu ▌ili ▌izleta iz članka 2. stavka 8. Direktive 2011/83/EU može se na potrošače izvršiti pritisak da kupe robu ili usluge koju u protivnom ne bi kupili i/ili da kupuju po pretjeranim cijenama te takva praksa često podrazumijeva neodgodivo plaćanje. Takva praksa često je usmjerena na starije osobe ili druge ranjive potrošače. Neke države članice takvu praksu smatraju nepoželjnom te smatraju da je nužno ograničiti određene oblike i aspekte prodaje izvan poslovnih prostorija u smislu Direktive 2011/83/EU, poput agresivne ili zavaravajuće marketinške ili prodajne prakse u kontekstu nezatraženih posjeta trgovca potrošačevu domu ili ▌izleta. Ako su takva ograničenja uvedena na temelju koji nije zaštita potrošača, kao što su javni interes ili poštovanje privatnog života potrošača zaštićeno člankom 7. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, ona nisu obuhvaćena Direktivom 2005/29/EZ.

(55)  U skladu s načelom supsidijarnosti i da bi se olakšalo izvršavanje, treba objasniti da se Direktivom 2005/29/EZ ne dovodi u pitanje sloboda država članica da donesu nacionalne odredbe kako bi dodatno zaštitile zakonite interese potrošača od nepoštenih poslovnih praksi u kontekstu nezatraženih posjeta trgovca njihovu domu radi ponude ili prodaje proizvoda ili izleta koje trgovac organizira s ciljem ili učinkom promidžbe ili prodaje proizvoda potrošačima ako su te odredbe opravdane zbog zaštite potrošača. Sve takve odredbe trebale bi biti proporcionalne i nediskriminirajuće i ne bi smjele zabranjivati te prodajne kanale. Na primjer, u nacionalnim odredbama koje donose države članice mogao bi se definirati dio dana kada posjeti potrošačevu domu bez njegova izričita zahtjeva nisu dopušteni ili zabraniti navedeni posjeti ako je potrošač jasno dao do znanja da takvi posjeti nisu dopušteni ili propisati postupak plaćanja. Osim toga, tim odredbama mogla bi se utvrditi pravila za još veću zaštitu u područjima usklađenima Direktivom 2011/83/EU. Direktivu 2011/83/EU stoga bi trebalo izmijeniti kako bi se državama članicama omogućilo donošenje nacionalnih mjera za uvođenje dužeg roka za pravo odustajanja i za odstupanje od konkretnih izuzeća od prava odustajanja. Države članice trebale bi biti dužne obavijestiti Komisiju o svim nacionalnim odredbama donesenima u tom pogledu kako bi Komisija mogla te informacije učiniti dostupnima svim zainteresiranim stranama te pratiti proporcionalnost i zakonitost tih mjera.

(56)  Kad je riječ o agresivnoj ili zavaravajućoj praksi u kontekstu događaja koji se organiziraju izvan prostorija trgovca, Direktivom 2005/29/EZ ne dovode se u pitanje nikakvi uvjeti za poslovni nastan ili sustavi za izdavanje odobrenja koje države članice mogu odrediti trgovcima. Isto tako, Direktivom 2005/29/EZ ne dovodi se u pitanje nacionalno ugovorno pravo, konkretno, pravila o valjanosti, sastavljanju i učinku ugovora. Agresivna ili zavaravajuća praksa u kontekstu događaja koji se organiziraju izvan prostorija trgovca može se zabraniti na temelju ocjenjivanja svakog pojedinačnog slučaja u skladu s člancima od 5. do 9. Direktive 2005/29/EZ. Osim toga, u Prilogu I. Direktive 2005/29/EZ navodi se opća zabrana prakse stvaranja dojma da trgovac ne djeluje u okviru svoje poslovne djelatnosti i prakse stvaranja dojma da potrošač ne smije napustiti poslovni prostor dok ne sklopi ugovor. Komisija bi trebala ocijeniti da li postojeća pravila potrošačima pružaju odgovarajuću zaštitu, a državama članicama alate za djelotvorno suzbijanje tih praksi.

(57)  S obzirom na to ova Direktiva ne bi trebala imati učinka na nacionalno pravo u području ugovornog prava u pogledu pravnih aspekata ugovora koji se ne uređuju ovom Direktivom. To znači da se Direktivom ne bi trebalo dovesti u pitanje nacionalno pravo kojim se regulira, primjerice, sklapanje ili valjanost ugovora u slučajevima kao što su izostanak pristanka ili trgovanje bez odobrenja.

(58)  Kako bi se građanima zajamčio pristup ažuriranim informacijama o pravima potrošača i pravnoj zaštiti u Uniji, internetska ulazna točka koju će osmisliti Komisija mora biti u što većoj mjeri pristupačna korisnicima, prilagođena mobilnim uređajima te svima lako dostupna i jednostavna za korištenje, što podrazumijeva i osobe s invaliditetom (dizajn za sve korisnike).

(59)  U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima(28) države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o mjerama prenošenja priložiti jedan dokument ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata prenošenja. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra prosljeđivanje takvih dokumenata opravdanim.

(60)  S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, a to su bolje izvršavanje i modernizacija propisa o zaštiti potrošača, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni zbog prirode problema koji se javlja diljem Unije mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 2005/29/EZ

Direktiva 2005/29/EZ mijenja se kako slijedi:

(1)  Članak 2. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) „proizvod” znači sva roba ili usluge uključujući nepokretnu imovinu, digitalne usluge i digitalni sadržaj, te prava i obveze;”;

"

(b)  dodaju se sljedeće točke:"

„(m) „poredak” znači relativna istaknutost proizvoda kako ih je trgovac prikazao, organizirao ili dostavio, bez obzira na tehnološka sredstva korištena za taj prikaz, organizaciju ili dostavljanje;

   (n) „internetsko tržište” znači usluga koja potrošačima omogućuje sklapanje ugovora na daljinu s drugim trgovcima ili potrošačima upotrebom softvera, uključujući internetske stranice, dio internetskih stranica ili aplikaciju kojima upravlja trgovac ili kojima se upravlja u njegovo ime.”;

"

(2)  U članku 3. stavci 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim: ▌"

„5. Ovom se Direktivom ne sprečavaju države članice da donose odredbe za zaštitu zakonitih interesa potrošača u pogledu agresivne ili zavaravajuće marketinške ili prodajne prakse u kontekstu nezatraženih posjeta trgovca potrošačevu domu ili ▌izleta koje trgovac organizira s ciljem ili učinkom promidžbe ili prodaje proizvoda potrošačima. ▌Takve odredbe moraju biti proporcionalne, nediskriminirajuće i opravdane zaštitom potrošača.

6.   Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o svim nacionalnim odredbama koje se primjenjuju na temelju stavka 5. te o svim naknadnim promjenama. Komisija te informacije stavlja na raspolaganje potrošačima i trgovcima na posebnoj internetskoj stranici.”;

"

(3)  U članku 6. stavku 2. dodaje se sljedeća točka:"

„(c) svako stavljanje na tržište robe, u jednoj državi članici, uz tvrdnju da je identična robi stavljenoj na tržište u ▌drugim državama članicama, a koja se pritom od nje znatno razlikuje po sastavu ili obilježjima, osim ako je to opravdano legitimnim i objektivnim čimbenicima.”;

"

(4)   ▌Članak 7. ▌mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 4. mijenja se kako slijedi:

(i)  točka (d) zamjenjuje se sljedećim:"

„(d) način plaćanja, dostave i rada proizvoda, ako odstupaju od zahtjeva u pogledu profesionalne pažnje;”;

"

(ii)  dodaje se sljedeća točka:"

„(f) za proizvode koji se nude na internetskim tržištima, bez obzira je li treća strana koja nudi proizvode trgovac ili ne, a na temelju izjave koju ta treća strana daje internetskom tržištu.”;

"

(b)  umeće se sljedeći stavak:"

„4.a Ako se potrošačima daje mogućnost pretraživanja proizvoda koje nude razni trgovci ili potrošači na temelju upita ključnom riječi, izrazom ili drugim unosom, neovisno o tome gdje će se transakcije na kraju eventualno provesti, opće informacije navedene u posebnom dijelu internetskog sučelja – koje je izravno i lako dostupno sa stranice na kojoj su prikazani rezultati upita o glavnim parametrima kojima se određuje poredak proizvoda prikazanih potrošaču kao rezultat internetskog upita i relativne važnosti tih parametara u odnosu na druge parametre – smatraju se materijalno značajnima. Ovaj se stavak ne primjenjuje na pružatelje usluga internetskih tražilica kako su definirane u Uredbi (EU) 2019/...*(29).

__________________

* Uredba (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća od ...(SL ...).”;

"

(c)  dodaje se sljedeći stavak:"

„6. Ako trgovac omogućava pristup potrošačkim recenzijama proizvoda, informacije o tome brine li se trgovac, i na koji način, za to da objavljene recenzije daju potrošači koji su proizvod doista kupili ili koristili smatraju se materijalno značajnima.”;

"

(5)  Umeće se sljedeći članak ▌:"

„Članak 11.a

Pravna zaštita

1.  ▌Potrošači koji su pretrpjeli štetu zbog nepoštene poslovne prakse imaju pristup proporcionalnoj i djelotvornoj pravnoj zaštiti, što obuhvaća i naknadu štete koju je potrošač pretrpio, a kad je to primjereno i smanjenje cijene i raskid ugovora. Države članice mogu utvrditi uvjete za primjenu pravne zaštite i njezine učinke. Države članice mogu, kad je to primjereno, uzeti u obzir težinu i prirodu nepoštene poslovne prakse, štetu koju je potrošač pretrpio i druge relevantne okolnosti.

2.  Tom se pravnom zaštitom ne dovodi u pitanje primjena ostalih vidova pravne zaštite dostupnih potrošačima na osnovi prava Unije ili nacionalnog prava.”;

"

(6)  Članak 13. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 13.

Sankcije

1.  Države članice utvrđuju pravila o sankcijama primjenjivima na povrede nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

2.  Države članice osiguravaju da ▌se, kad je to primjereno, pri izricanju sankcije u obzir uzimaju sljedeći neiscrpni i indikativni kriteriji:

   (a) priroda, težina, opseg i trajanje ▌povrede;

   (b) svaka aktivnost koju je trgovac poduzeo kako bi ublažio ili otklonio štetu koju su potrošači pretrpjeli;

   (c) sve prethodne povrede koje je trgovac počinio;
   (d) financijska dobit koju je trgovac ostvario ili gubici koje je izbjegao zbog povrede, ako su relevantni podaci dostupni;
   (e) sankcije izrečene trgovcu za istu povredu u drugim državama članicama u prekograničnim slučajevima, ako su informacije o takvim sankcijama dostupne putem mehanizma uspostavljenog Uredbom (EU) 2017/2394;
   (f) sve ostale otežavajuće ili olakšavajuće čimbenike primjenjive na okolnosti slučaja.

3.  Države članice osiguravaju da sankcije, kada se izriču u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) 2017/2394, uključuju mogućnost izricanja novčanih kazna u administrativnim postupcima ili pokretanja sudskih postupaka za izricanje novčanih kazna, ili oboje, u maksimalnom iznosu od 4 % godišnjeg prometa trgovca u državi članici ili predmetnim državama članicama. Ne dovodeći u pitanje tu Uredbu, države članice zbog nacionalnih ustavnih ograničenja mogu izricanje novčanih kazna ograničiti na:

   (a) povredu članaka 6., 7., 8. i 9. te Priloga I.; i
   (b) trgovčevu trajnu primjenu poslovne prakse koju su nadležno nacionalno tijelo ili sud proglasili nepoštenom, ako povreda nije obuhvaćena točkom (a).

4.  Za slučajeve u kojima se novčana kazna izriče u skladu sa stavkom 3., ali podaci o godišnjem prometu trgovca nisu dostupni, države članice uvode mogućnost izricanja novčanih kazna u maksimalnom iznosu od 2 milijuna EUR.

5.  Države članice o pravilima o sankcijama Komisiju obavješćuju do ... [datum prijenosa ove Direktive o izmjeni] te je bez odlaganja obavješćuju o svakoj naknadnoj izmjeni koja se na njih odnosi.”;

"

(7)  ▌Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)  umeće se sljedeća točka:"

„11.a Davanje rezultata pretraživanja kao odgovor na internetski upit potrošača bez jasnog navođenja plaćenih oglasa ili plaćanja radi višeg položaja u poretku proizvoda u rezultatima pretraživanja.”;

"

(b)  umeću se sljedeće točke:"

„23.a Preprodaja potrošačima karata za događaje ako ih je trgovac nabavio upotrebom automatiziranih sredstava za zaobilaženje bilo kojeg tehničkog ograničenja o broju karata koje osoba može kupiti ili bilo koji drugi propis mjerodavan za kupovinu karata.

23.b Navođenje da je recenziju proizvoda dao potrošač koji je zaista koristio ili kupio proizvod bez poduzimanja razumnih i razmjernih mjera da se provjeri da su te recenzije zaista dali ti potrošači.

23.c Podnošenje lažne potrošačke recenzije ili preporuke, ili naručivanje od druge pravne ili fizičke osobe da ih podnese, ili pogrešno tumačenje potrošačkih recenzija ili preporuka na društvenim mrežama kako bi se promicali vlastiti proizvodi.”

"

Članak 2.

Izmjene Direktive 2011/83/EU

Direktiva 2011/83/EU mijenja se kako slijedi:

(1)  Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„(3) „roba” znači roba kako je definirana u članku 2. točki 5. Direktive (EU) 2019/ ... Europskog parlamenta i Vijeća*(30);

__________________

* Direktiva (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća od ... (SL …).”;

"

(b)  umeće se sljedeća točka ▌:"

„(4.a) „osobni podaci” znači osobni podaci kako su definirani u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679;”;

"

(c)   točke 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:"

(5) „kupoprodajni ugovor” znači svaki ugovor prema kojem trgovac vlasništvo nad robom prenosi ili se obvezuje prenijeti na potrošača, uključujući i svaki ugovor čiji su predmet roba i usluge;

   (6) „ugovor o usluzi” znači svaki ugovor osim kupoprodajnog ugovora prema kojem trgovac isporučuje ili se obvezuje isporučiti uslugu potrošaču, uključujući digitalnu uslugu ▌;”;

"

(d)  točka 11. zamjenjuje se sljedećim:"

„(11) „digitalni sadržaj” znači digitalni sadržaj kako je definiran u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća*(31);”;

__________________

* Direktiva (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća od ... (SL …).”;

"

(e)  dodaju se sljedeće točke:"

„▌ (16) „digitalna usluga” znači digitalna usluga kako je definirana u članku 2. točki 2. Direktive 2019/...(32)++;

   (17) „internetsko tržište” znači ▌usluga koja potrošačima omogućuje da na daljinu sklapaju ugovore s drugim trgovcima ili potrošačima upotrebom softvera, uključujući internetske stranice, dio internetskih stranica ili aplikaciju kojima upravlja trgovac ili kojima se upravlja u njegovo ime;
   (18) „pružatelj usluge internetskog tržišta” znači svaki pružatelj usluga koji potrošačima pruža uslugu internetskog tržišta;

   (19) „kompatibilnost” znači kompatibilnost kako je definirana u članku 2. točki 10. Direktive 2019/...(33);
   (20) „funkcionalnost” znači funkcionalnost kako je definirana u članku 2. točki 11. Direktive 2019/...+;
   (21) „interoperabilnost” znači interoperabilnost kako je definirana u članku 2. točki 12. Direktive 2019/...+.”;

"

(2)  Članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Ova se Direktiva primjenjuje, pod uvjetima i u mjeri određenoj u njezinim odredbama, na svaki ugovor sklopljen između trgovca i potrošača, ako potrošač plaća ili se obvezuje platiti njegovu cijenu. Primjenjuje se i na ugovore za isporuku vode, plina, električne energije ili područnoga grijanja, uključujući i kad ih isporučuju javni davatelji usluga, u mjeri u kojoj se ta dobra isporučuju na ugovornoj osnovi.”;

"

(b)  umeće se sljedeći stavak:"

„1.a Ova se Direktiva primjenjuje i na ugovore kojima trgovac potrošaču isporučuje ili se obvezuje da će isporučiti digitalni sadržaj koji se ne isporučuje na materijalnom nosaču podataka ili digitalnu uslugu, a potrošač daje ili se obvezuje dati osobne podatke trgovcu, osim u slučajevima u kojima trgovac osobne podatke dobivene od potrošača obrađuje isključivo radi isporuke digitalnog sadržaja koji se ne isporučuje na materijalnom nosaču podataka ili digitalne usluge u skladu s ovom Direktivom ili u svrhu ispunjavanja zakonskih obveza kojima trgovac podliježe te ih ne obrađuje ni u koju drugu svrhu.”;

"

(c)  stavak 3. mijenja se kako slijedi:

(i)  točka (k) zamjenjuje se sljedećim:"

„(k) za usluge prijevoza putnika, s izuzetkom članka 8. stavka 2. i članaka 19., 21 i 22.;”;

"

(ii)  dodaje se sljedeća točka:"

„(n) na svu robu koja se prodaje putem prisilnog izvršenja sudskog naloga ili na drugi način prema zakonskom ovlaštenju.”;

"

(3)  u članku 5. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka (e) zamjenjuje se sljedećim:"

„(e) povrh podsjećanja na postojanje zakonskog jamstva o sukladnosti robe, digitalnog sadržaja i digitalnih usluga, postojanje i uvjeti postprodajnih usluga i komercijalnih jamstava, kad je to primjenjivo;”;

"

(b)  točke (g) i (h) zamjenjuju se sljedećim:"

„(g) kada je to primjenjivo, funkcionalnost robe s digitalnim elementima, digitalnog sadržaja i digitalnih usluga, uključujući primjenjive mjere tehničke zaštite;

   (h) kada je to primjenjivo, relevantnu kompatibilnost i interoperabilnost robe s digitalnim elementima, digitalnog sadržaja i digitalnih usluga ▌s kojom je trgovac upoznat ili se opravdano može očekivati da je trebao biti upoznat.”;

"

(4)  ▌Članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.  točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) geografsku adresu na kojoj trgovac ima poslovni nastan te broj telefona i adresu e-pošte trgovca. Osim toga, ako trgovac dostavi drugo sredstvo internetske komunikacije koje jamči da potrošač može pohraniti prepisku s trgovcem na trajnom nosaču podataka, što podrazumijeva i datum i vrijeme prepiske, informacije sadrže i podatke o tim sredstvima. Sva navedena komunikacijska sredstva kojima raspolaže trgovac omogućuju potrošaču da brzo stupi u kontakt s trgovcem i da s njim učinkovito komunicira. Kada je to primjenjivo, trgovac usto navodi geografsku adresu i identitet trgovca za čiji račun djeluje.”;

"

ii.  umeće se sljedeća točka:"

„(ea) kada je to primjenjivo, informacije da je cijena personalizirana na osnovi automatizirane odluke;”;

"

iii.  točka (l) zamjenjuje se sljedećim:"

„(l) podsjećanje da postoji zakonito jamstvo o sukladnosti robe, digitalnog sadržaja i digitalnih usluga;”;

"

iv.  točke (r) i (s) zamjenjuju se sljedećim:"

(r) kada je to primjenjivo, funkcionalnost robe s digitalnim elementima, digitalnog sadržaja i digitalnih usluga, uključujući primjenjive mjere tehničke zaštite;

   (s) kada je to primjenjivo, relevantnu kompatibilnost i interoperabilnost robe s digitalnim elementima, digitalnog sadržaja i digitalnih usluga ▌s kojom je trgovac upoznat ili se opravdano može očekivati da je trebao biti upoznat.”;

"

(b)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. Informacije iz točaka (h), (i) i (j) stavka 1. mogu se pružiti tako da se ispuni uzorak obrasca o odustajanju prema uputama iz Priloga I.A. Smatra se da je trgovac ispunio obveze informiranja utvrđene u točkama (h), (i) i (j) stavka 1. ako je obrazac točno popunio i dostavio potrošaču. Upućivanje na rok za odustajanje od 14 dana u uzorku obrasca o odustajanju iz Priloga I.A zamjenjuje se upućivanjem na rok za odustajanje od 30 dana u slučajevima kad države članice donesu propise u skladu s člankom 9. stavkom 1.a.”;

"

(5)  umeće se sljedeći članak ▌:"

„Članak 6.a

Dodatne specifične obveze informiranja za ugovore sklopljene na internetskim tržištima

1.  Prije nego što se potrošač obveže ugovorom na daljinu ili bilo kojom odgovarajućom ponudom na internetskom tržištu, pružatelj usluge internetskog tržišta, ne dovodeći pritom u pitanje odredbe Direktive 2005/29/EZ, pruža i sljedeće informacije na jasan i razumljiv način i na način primjeren sredstvima komunikacije na daljinu:

   (a) opće informacije dostupne u posebnom dijelu internetskog sučelja izravno i lako dostupnog sa stranice na kojoj su prikazane ponude o glavnim parametrima na temelju kojih se utvrđuje poredak, kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki (m) Direktive 2005/29/EZ, ponuda koje se potrošaču prikazuju u obliku rezultata pretraživanja na njegov upit i relativnu važnost tih parametara u odnosu na druge parametre;
   (b) je li treća strana koja nudi robu, usluge ili digitalni sadržaj trgovac ili ne, a na temelju izjave koju ta treća strana daje internetskom tržištu;
   (c) kada treća strana koja nudi robu, usluge ili digitalni sadržaj nije trgovac, da se prava potrošača koja proizlaze iz zakonodavstva Unije o zaštiti potrošača ne primjenjuju na ▌ugovor; ▌
   (d) kada je to primjenjivo, kako se obveze u vezi s ugovorom dijele između treće strane koja nudi robu, usluge ili digitalni sadržaj i pružatelja usluge internetskog tržišta. Tom se informacijom ne dovodi u pitanje odgovornost koju internetsko tržište ili trgovac mogu imati u vezi s ugovorima u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom.

2.  Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2000/31/EZ, ovaj članak ne sprečava države članice da za internetska tržišta utvrde dodatne obveze informiranja. Te odredbe moraju biti proporcionalne, nediskriminirajuće i opravdane zaštitom potrošača.”;

"

(6)  U članku 7. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Kada potrošač želi da izvršenje usluga ili isporuka vode, plina ili električne energije koji se ne nude na prodaju u ograničenom obujmu ili određenoj kvaliteti, ili područnoga grijanja započne prije isteka roka za odustajanje predviđenog u članku 9. stavku 2., a potrošač ugovorom preuzima obvezu plaćanja, trgovac od proizvođača zahtijeva da takav izričit zahtjev podnese na trajnom nosaču podataka. Trgovac je od potrošača također dužan zatražiti potvrdu da nakon što trgovac u potpunosti ispuni ugovor potrošač više nema pravo odustajanja.”;

"

(7)  Članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. Ako se ugovor sklapa putem sredstva daljinske komunikacije koje za prikazivanje informacija omogućuje ograničeni prostor ili vrijeme, na tom sredstvu ili uz pomoć njega prije sklapanja takvog ugovora trgovac osigurava barem predugovorne informacije o glavnim karakteristikama robe ili usluga, identitetu trgovca, ukupnoj cijeni, pravu odustajanja, trajanju ugovora i, ako se ugovor sklapa na neodređeno vrijeme, uvjete raskida ugovora iz točaka, redom, (a), (b), (e), (h) i (o) članka 6. stavka 1., osim uzorka obrasca za odustajanje iz Priloga I.B navedenog u točki (h). Ostale informacije iz članka 6. stavka 1., uključujući obrazac za odustajanje, trgovac pruža potrošaču na primjeren način u skladu sa stavkom 1. ovog članka.”;

"

(b)  stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:"

„8. Kada potrošač želi da izvršenje usluga ili isporuka vode, plina ili električne energije koji se ne nude za prodaju u ograničenom obujmu ili određenoj kvaliteti, ili područnoga grijanja započne prije isteka roka za odustajanje predviđenog u članku 9. stavku 2., a potrošač ugovorom preuzima obvezu plaćanja, trgovac zahtijeva da proizvođač podnese izričit zahtjev. Trgovac je od potrošača također dužan zatražiti potvrdu da nakon što trgovac u potpunosti ispuni ugovor potrošač više nema pravo odustajanja.”;

"

(8)  Članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)  umeće se sljedeći stavak:"

„1.a Države članice mogu donijeti propise kojima se rok za odustajanje od 14 dana iz stavka 1. produžava na 30 dana za ugovore sklopljene u kontekstu nezatraženih posjeta trgovca potrošačevu domu ili izleta koje trgovac organizira s ciljem ili učinkom promidžbe ili prodaje proizvoda potrošačima, a za potrebe zaštite legitimnih interesa potrošača s obzirom na agresivnu ili zavaravajuću marketinšku ili prodajnu praksu. Ti propisi moraju biti proporcionalni, nediskriminirajući i opravdani zaštitom potrošača.”;

"

(b)  u stavku 2. uvodni stavak zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Ne dovodeći u pitanje članak 10., rok za odustajanje iz stavka 1. ovog članka istječe nakon 14 dana, odnosno 30 dana ako su države članice donijele propise u skladu sa stavkom 1.a ovog članka, od:”;

"

(9)  U članku 10. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Ako je trgovac potrošaču pružio informacije predviđene u stavku 1. ovog članka u roku od 12 mjeseci od dana na koji se upućuje u članku 9. stavku 2., rok za odustajanje istječe nakon 14 dana, odnosno 30 dana ako su države članice donijele propise u skladu s člankom 9. stavkom 1.a, od dana na koji potrošač primi tu informaciju.”;

"

(10)  U članku 13. dodaju se sljedeći stavci:"

„4. Kad je riječ o osobnim podacima potrošača, trgovac ispunjava obveze koje se primjenjuju u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

5.  Trgovac se suzdržava od upotrebe svakog sadržaja osim osobnih podataka koji je potrošač dao ili stvorio pri upotrebi digitalnog sadržaja ili digitalne usluge koju pruža trgovac, osim u sljedećim slučajevima:

   (a) sadržaj nema nikakvu svrhu izvan konteksta digitalnog sadržaja ili digitalne usluge koju pruža trgovac;
   (b) sadržaj se odnosi samo na aktivnost potrošača prilikom upotrebe digitalnog sadržaja ili digitalne usluge koju pruža trgovac;
   (c) trgovac je sadržaj konsolidirao s drugim podacima i sadržaj se ne može raščlaniti ili se to može učiniti samo uz neproporcionalno velik napor; ili
   (d) sadržaj je generiran zajedno s drugim potrošačima i drugi potrošači nastavljaju upotrebljavati sadržaj.

6.  Osim u situacijama iz točaka (a), (b) ili (c) stavka 5., trgovac na zahtjev potrošača istome daje na raspolaganje cjelokupni sadržaj koji nisu osobni podaci, a koji je potrošač dao ili stvorio tijekom upotrebe digitalnog sadržaja ili digitalne usluge koju pruža trgovac.

7.  Potrošač ima pravo preuzeti takav digitalni sadržaj besplatno, u razumnom roku i strojno čitljivom formatu koji se uobičajeno upotrebljava, a da ga trgovac u tome ne ometa.

8.  U slučaju odustajanja od ugovora trgovac može spriječiti potrošačevu daljnju upotrebu digitalnog sadržaja ili digitalne usluge, primjerice tako da potrošaču onemogući daljnji pristup digitalnom sadržaju ili digitalnoj usluzi ili mu ugasi korisnički račun, čime se ne dovodi u pitanje stavak 6.”;

"

(11)  Članak 14. mijenja se kako slijedi:

(a)  umeće se sljedeći stavak:"

„2.a U slučaju odustajanja od ugovora, potrošač se suzdržava od upotrebe digitalnog sadržaja ili digitalne usluge te od njihova ustupanja trećim stranama.”;

"

(b)  u stavku 4. točka (b) podtočka (i) zamjenjuje se sljedećim:"

„i. potrošač nije dao svoj prethodni izričiti pristanak na početak izvršavanja prije isteka kraja 14-dnevnog odnosno 30-dnevnog roka iz članka 9.;”;

"

(12)  Članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka (a) zamjenjuje se sljedećim:"

„(a) ugovora za usluge nakon što je usluga u potpunosti izvršena i, ako potrošač ugovorom preuzima obvezu plaćanja, ako je izvršavanje počelo uz izričiti prethodni pristanak potrošača i uz potvrdu da će svoje pravo na odustajanje izgubiti čim trgovac ugovor u potpunosti ispuni;”;

"

(b)  točka (m) zamjenjuje se sljedećim:"

„(m) ugovora o isporuci digitalnog sadržaja koji se ne isporučuje na materijalnom nosaču podataka ako je izvršavanje započelo i, ako potrošač ugovorom preuzima obvezu plaćanja, uz:

   i. prethodni izričiti pristanak potrošača za početak izvršavanja ugovora prije isteka roka odustajanja;
   ii. potvrdu potrošača da time gubi pravo odustajanja; i
   iii. potvrdu trgovca u skladu s člankom 7. stavkom 2. ili člankom 8. stavkom 7.”;

"

(c)  dodaju se sljedeći stavci:"

Države članice mogu odstupiti od izuzeća od prava odustajanja iz točaka (a), (b), (c) i (e) stavka 1. za ugovore sklopljene u kontekstu nezatraženih posjeta trgovca potrošačevu domu ili izleta koje trgovac organizira s ciljem ili učinkom promidžbe ili prodaje proizvoda potrošačima, a za potrebe zaštite legitimnih interesa potrošača od agresivne ili zavaravajuće marketinške ili prodajne prakse. Te odredbe moraju biti proporcionalne, nediskriminirajuće i opravdane zaštitom potrošača.

Države članice mogu utvrditi da potrošač gubi pravo odustajanja u slučaju ugovora o usluzi ako je usluga u potpunosti izvršena i ako je potrošač izričito zatražio dolazak trgovca radi popravka, ako je izvršavanje započelo uz prethodni izričiti pristanak potrošača te ako potrošač ugovorom preuzima obvezu plaćanja.”;

"

(13)  Članak 24. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 24.

Sankcije

1.  Države članice utvrđuju pravila o sankcijama primjenjivima na povrede nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

2.  Države članice osiguravaju da ▌se, kad je to primjereno, pri izricanju sankcije u obzir uzimaju sljedeći neiscrpni i indikativni kriteriji:

   (a) priroda, težina, opseg i trajanje ▌povrede;

   (b) svaka aktivnost koju je trgovac poduzeo kako bi ublažio ili otklonio štetu koju su potrošači pretrpjeli;

   (c) sve prethodne povrede koje je trgovac počinio;
   (d) financijska dobit koju je trgovac ostvario ili gubici koje je izbjegao zbog povrede ako su relevantni podaci dostupni;
   (e) sankcije izrečene trgovcu za istu povredu u drugim državama članicama u prekograničnim slučajevima ako su informacije o takvim sankcijama dostupne putem mehanizma uspostavljenog Uredbom (EU) 2017/2394;
   (f) sve ostale otežavajuće ili olakšavajuće čimbenike primjenjive na okolnosti slučaja.

3.  Države članice osiguravaju da sankcije, kada se izriču u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) 2017/2394, uključuju mogućnost izricanja novčanih kazna putem administrativnih postupaka ili pokretanja sudskih postupaka za izricanje novčanih kazna, ili oboje, u maksimalnom iznosu od 4 % godišnjeg prometa trgovca u državi članici ili predmetnim državama članicama.

4.  Za slučajeve u kojima se novčana kazna izriče u skladu sa stavkom 3., ali podaci o godišnjem prometu trgovca nisu dostupni, države članice uvode mogućnost izricanja novčanih kazna u maksimalnom iznosu od 2 milijuna EUR.

5.  Države članice o pravilima o sankcijama Komisiju obavješćuju do ... [datum prijenosa ove Direktive o izmjeni] te je bez odlaganja obavješćuju o svakoj naknadnoj izmjeni koja se na njih odnosi.”;

"

(14)  U članku 29. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Kad država članica koristi neku od regulatornih mogućnosti iz članka 3. stavka 4., članka 6. stavka 7., članka 6. stavka 8., članka 7. stavka 4., članka 8. stavka 6., članka 9. stavka 1.a te članka 9. stavka 3. i drugog podstavka članka 16., ona o tome obavješćuje Komisiju do ... [datum prijenosa iz članka 5. ove Direktive o izmjeni], kao i o svim naknadnim promjenama.”;

"

(15)  Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka A. mijenja se kako slijedi:

i.   ▌treći odlomak pod podnaslovom „Pravo odustajanja” zamjenjuje se sljedećim:"

„Da biste mogli ostvariti pravo odustajanja, o svojoj odluci da odustanete od ugovora morate nas obavijestiti [2] nedvosmislenom izjavom (npr. pismom poslanim poštom ili e‑poštom). Možete koristiti priloženi uzorak obrasca za odustajanje, ali to nije obvezno. [3]”;

"

ii.   točka 2. pod podnaslovom „Upute za popunjavanje” zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Umetnite svoje ime, geografsku adresu i svoj broj telefona i adresu e‑pošte.”;

"

(b)  U točki B. prva alineja zamjenjuje se sljedećim:"

Prima [ovdje trgovac umeće svoje ime i geografsku adresu te ▌adresu e‑pošte]:

"

Članak 3.

Izmjene Direktive 93/13/EZ

Direktiva 93/13/EEZ mijenja se kako slijedi:

Umeće se sljedeći članak ▌:"

„Članak 8.b

1.  Države članice utvrđuju pravila o sankcijama primjenjivima na povrede nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

2.  Države članice mogu te sankcije ograničiti na situacije u kojima su ugovorne odredbe nacionalnim pravom izričito definirane kao nepoštene u svim okolnostima ili u kojima prodavatelj ili pružatelj i dalje primjenjuje ugovorne odredbe za koje je pravomoćnom odlukom donesenom u skladu s člankom 7. stavkom 2. utvrđeno da su nepoštene.

3.  Države članice osiguravaju da ▌se, kad je to primjereno, pri izricanju sankcije u obzir uzimaju sljedeći neiscrpni i indikativni kriteriji:

   (a) priroda, težina, opseg i trajanje ▌povrede;

   (b) svaka aktivnost koju je prodavatelj ili pružatelj poduzeo kako bi ublažio ili otklonio štetu koju su potrošači pretrpjeli;

   (c) sve prethodne povrede koje je prodavatelj ili pružatelj počinio;
   (d) financijska dobit koju je prodavatelj ili pružatelj ostvario ili gubici koje je izbjegao zbog povrede, ako su relevantni podaci dostupni;
   (e) sankcije izrečene prodavatelju ili pružatelju za istu povredu u drugim državama članicama u prekograničnim slučajevima ako su informacije o takvim sankcijama dostupne putem mehanizma uspostavljenog Uredbom (EU) 2017/2394;
   (f) sve ostale otežavajuće ili olakšavajuće čimbenike primjenjive na okolnosti slučaja.

4.  Ne dovodeći u pitanje stavak 2., države članice osiguravaju da sankcije, kada se izriču u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) 2017/2394, uključuju mogućnost izricanja novčanih kazna putem administrativnih postupaka ili pokretanja sudskih postupaka za izricanje novčanih kazna, ili oboje, u maksimalnom iznosu od 4 % godišnjeg prometa prodavatelja ili pružatelja u državi članici ili predmetnim državama članicama.

5.  Za slučajeve u kojima se novčana kazna izriče u skladu sa stavkom 4., ali podaci o godišnjem prometu prodavatelja ili pružatelja nisu dostupni, države članice uvode mogućnost izricanja novčanih kazna u maksimalnom iznosu od 2 milijuna EUR.

6.  Države članice o pravilima o sankcijama Komisiju obavješćuju do ... [datum prijenosa ove Direktive o izmjeni] te je bez odlaganja obavješćuju o svakoj naknadnoj izmjeni koja se na njih odnosi.”

"

Članak 4.

Izmjene Direktive 98/6/EZ

Direktiva 98/6/EZ mijenja se kako slijedi:

(a)  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 6.a

1.  U svakoj najavi smanjenja cijene navodi se prethodna cijena koju je trgovac primjenjivao tijekom određenog roka prije primjene smanjenja cijena.

2.  Prethodna cijena znači najniža cijena koju je trgovac primjenjivao u razdoblju koje ne smije biti kraće od mjesec dana prije primjene smanjenja cijene.

3.  Države članice mogu usvojiti različite propise za lako pokvarljivu robu ili robu s kratkim rokom trajanja.

4.  Ako je proizvod na tržištu kraće od 30 dana, države članice mogu odrediti kraće razdoblje od onoga navedenog u stavku 2.

5.  Kad se smanjenje cijena postepeno povećava, države članice mogu odrediti da prethodna cijena predstavlja cijenu bez smanjenja prije prve primjene smanjenja cijena.”;

"

(b)   Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 8.

1.  Države članice utvrđuju pravila o sankcijama primjenjivima na povrede nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

2.  Države članice osiguravaju da ▌se, kad je to primjereno, pri izricanju sankcije u obzir uzimaju sljedeći neiscrpni i indikativni kriteriji:

   (a) priroda, težina, opseg i trajanje ▌povrede;

   (b) svaka aktivnost koju je trgovac poduzeo kako bi ublažio ili otklonio štetu koju su potrošači pretrpjeli;

   (c) sve prethodne povrede koje je trgovac počinio;
   (d) financijska dobit koju je trgovac ostvario ili gubici koje je izbjegao zbog povrede ako su relevantni podaci dostupni;
   (e) sankcije izrečene trgovcu za istu povredu u drugim državama članicama u prekograničnim slučajevima, ako su informacije o takvim sankcijama dostupne putem mehanizma uspostavljenog Uredbom (EU) 2017/2394;
   (f) sve ostale otežavajuće ili olakšavajuće čimbenike primjenjive na okolnosti slučaja.

3.  Države članice o pravilima o sankcijama Komisiju obavješćuju do ... [datum prijenosa ove Direktive o izmjeni] te je bez odlaganja obavješćuju o svakoj naknadnoj izmjeni koja se na njih odnosi.”

"

Članak 5.

Informacije o pravima potrošača

Komisija osigurava da građani koji traže informacije o svojim pravima potrošača ili izvansudskom rješavanju sporova na raspolaganju imaju internetsku ulaznu točku preko jedinstvenog digitalnog pristupnika uspostavljenog Uredbom (EU) 2018/1724 Europskog Parlamenta i Vijeća(34), čime im se omogućuje:

(a)  pristup ažuriranim informacijama o pravima potrošača Unije na jasan, razumljiv i lako dostupan način; i

(b)  podnošenje pritužbe putem platforme za online rješavanje sporova uspostavljene Uredbom (EU) br. 524/2013 Europskog parlamenta o Vijeća(35) i nadležnom europskom potrošačkom centru, ovisno o uključenim strankama.

Članak 6.

Izvješćivanje od strane Komisije i preispitivanje

Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o primjeni ove Direktive najkasnije do [dvije godine nakon početka njezine primjene]. To izvješće sadržava ocjenu odredaba ove Direktive u pogledu:

(a)  događaja organiziranih izvan poslovnih prostorija trgovca; i

(b)  slučajeva robe koja se na tržište stavlja uz tvrdnju da je identična, ali ima znatno različit sastav ili obilježja, kao i pitanja bi li ti slučajevi trebali podlijegati strožim uvjetima, što podrazumijeva i zabranu u Prilogu I. Direktive 2005/29/EZ, te pitanja jesu li potrebne detaljnije odredbe o informacijama o razlikovanju robe.

Uz to izvješće po potrebi se prilaže zakonodavni prijedlog.

Članak 7.

Prenošenje

1.  Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do ... [24 mjeseca nakon donošenja]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

One počinju primjenjivati te odredbe ... [šest mjeseci nakon isteka roka za prenošenje].

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja utvrđuju države članice.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 9.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 66.
(2)* TEKST JOŠ NIJE PROŠAO PRAVNO-JEZIČNU DORADU.
(3)SL C 440, 6.12.2018., str. 66.
(4) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.
(5)Direktiva 2005/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 149, 11.6.2005., str. 22.).
(6)Direktiva 2009/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o sudskim nalozima za zaštitu interesa potrošača (SL L 110, 1.5.2009., str. 30.).
(7)Direktiva 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o zaštiti potrošača prilikom isticanja cijena proizvoda ponuđenih potrošačima (SL L 80, 18.3.1998., str. 27.).
(8)Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 304, 22.11.2011., str. 64.).
(9)Uredba (EU) 2017/2394 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisâ o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (OJ L 345, 27.12.2017, str. 1.).
(10)Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL L 95, 21.4.1993., str. 29.).
(11) Uredba (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća od ... (SL ...).
(12)+ SL: U tekst umetnuti serijski broj Uredbe iz dokumenta PE-CONS br./GG (2018/0112(COD)), a u bilješku umetnuti broj, datum, naslov i upućivanje na SL za tu Direktivu.
(13)++ SL: U tekst umetnuti serijski broj Uredbe iz dokumenta PE-CONS br./GG (2018/0112(COD)).
(14) Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja (SL L 157, 15.6.2016., str. 1.).
(15)Uredba (EU) br. 524/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o online rješavanju potrošačkih sporova i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ (Uredba o online rješavanju potrošačkih sporova) (SL L 165, 18.6.2013., str. 1.).
(16)Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19.7.2016., str. 1.).
(17)Uredba (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2018. o rješavanju pitanja neopravdanoga geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata te o izmjeni uredbi (EZ) br. 2006/2004 i (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ (SL L 60 I, 2.3.2018., str. 1).
(18)Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (SL L 178, 17.7.2000., str. 1.).
(19) Direktiva (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća od ... (SL ...).
(20)+ SL: U tekst umetnuti serijski broj Direktive iz dokumenta PE-CONS 26/19 (2015/0287(COD)), a u bilješku umetnuti broj, datum, naslov i upućivanje na SL za tu Direktivu.
(21)++ SL: U tekst umetnuti serijski broj Direktive iz dokumenta PE-CONS 26/19 (2015/0287(COD)).
(22)+ SL: U tekst umetnuti serijski broj Direktive iz dokumenta PE-CONS 26/19 (2015/0287(COD)).
(23)+ SL: U tekst umetnuti serijski broj Direktive iz dokumenta PE-CONS 26/19 (2015/0287(COD)).
(24)+ SL: U tekst umetnuti serijski broj Direktive iz dokumenta PE-CONS 26/19 (2015/0287(COD)).
(25)Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(26)C(2017)6532.
(27)https://ec.europa.eu/jrc/sites/jrcsh/files/eu_harmonised_testing_methodology__framework_for_selecting_and_testing_of_food_products_to_assess_quality_related_characteristics.pdf
(28)SL C 369, 17.12.2011., str. 14.
(29)+ SL: U tekst umetnuti serijski broj Uredbe iz dokumenta PE-CONS br./GG (2018/0112(COD)), a u bilješku umetnuti broj, datum, naslov i upućivanje na SL za tu Uredbu.
(30)+ SL: U tekst umetnuti broj Direktive iz dokumenta PE-CONS 27/19 (2015/0288(COD)), a u bilješku umetnuti broj, datum, naslov i upućivanje na SL za tu Direktivu.
(31)+ SL: U tekst umetnuti serijski broj Direktive iz dokumenta PE-CONS 26/19 (2015/0287(COD)), a u bilješku umetnuti broj, datum, naslov i upućivanje na SL za tu Direktivu.
(32)++ SL: U tekst umetnuti serijski broj Direktive iz dokumenta PE-CONS 26/19 (2015/0287(COD)).
(33)+ SL: U tekst umetnuti serijski broj Direktive iz dokumenta PE-CONS 26/19 (2015/0287(COD)).
(34)Uredba (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 295, 21.11.2018., str. 1.).
(35)Uredba (EU) br. 524/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o online rješavanju potrošačkih sporova i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ (Uredba o online rješavanju potrošačkih sporova) (SL L 165, 18.6.2013., str. 1.).


Transparentnost i održivost procjene rizika EU-a u prehrambenom lancu ***I
PDF 321kWORD 99k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i održivosti EU-ove procjene rizika u prehrambenom lancu i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 178/2002 [o općim propisima o hrani], Direktive 2001/18/EZ [o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama], Uredbe (EZ) br. 1829/2003 [o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje], Uredbe (EZ) br. 1831/2003 [o dodacima hrani za životinje], Uredbe (EZ) br. 2065/2003 [o aromama dima], Uredbe (EZ) br. 1935/2004 [o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom], Uredbe (EZ) br. 1331/2008 [o uspostavi zajedničkog postupka odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma], Uredbe (EZ) br. 1107/2009 [o sredstvima za zaštitu bilja] i Uredbe (EU) br. 2015/2283 [o novoj hrani] (COM(2018)0179 – C8-0144/2018 – 2018/0088(COD))
P8_TA-PROV(2019)0400A8-0417/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0179),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 43. i 114. te članak 168. stavak 4. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0144/2018),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 10. listopada 2018.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 15. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane te mišljenja Odbora za ribarstvo i Odbora za pravna pitanja (A8-0417/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(3);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i održivosti procjene rizika EU-a u prehrambenom lancu i o izmjeni uredbi (EZ) br. 178/2002, (EZ) br. 1829/2003, (EZ) br. 1831/2003, (EZ) br. 2065/2003, (EZ) br. 1935/2004, (EZ) br. 1331/2008, (EZ) br. 1107/2009, (EU) 2015/2283 i Direktive 2001/18/EZ

P8_TC1-COD(2018)0088


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2., članak 114. i članak 168. stavak 4. točku (b),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(4),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(5),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(6),

budući da:

(1)  Uredbom (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(7) utvrđuju se opća načela i zahtjevi propisâ o hrani, s ciljem stvaranja zajedničke osnove za mjere kojima se uređuje područje propisa o hrani i na razini Unije i na nacionalnoj razini. Njome se predviđa, među ostalim, da se propisi o hrani trebaju temeljiti na analizi rizika, osim kada to nije primjereno okolnostima ili prirodi mjere.

(2)  U Uredbi (EZ) br. 178/2002 „analizu rizika” definira se kao proces koji se sastoji od tri međusobno povezane komponente: procjene rizika, upravljanja rizikom i obavješćivanja o riziku. Za potrebe procjene rizika na razini Unije, njome se osniva Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) kao odgovorno tijelo Unije za procjenu rizika u području sigurnosti hrane i hrane za životinje.

(3)  Obavješćivanje o riziku ključan je dio procesa analize rizika. ▌ Evaluacijom općih propisa o hrani (Uredba (EZ) br. 178/2002) u okviru programa REFIT iz 2018. („Provjera prikladnosti općih propisa o hrani”) utvrđeno je da se obavješćivanje o riziku općenito ne smatra dovoljno učinkovitim. To utječe na povjerenje potrošača u ishod procesa analize rizika.

(4)  Stoga je potrebno osigurati transparentno, stalno i uključivo obavješćivanje o riziku tijekom cijele analize rizika u koje su uključene osobe koje procjenjuju rizik i osobe koje upravljaju rizikom na razini Unije i nacionalnoj razini. Takvim bi se obavješćivanjem o riziku trebalo ojačati povjerenje građana u to da se analiza rizika temelji na cilju osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i interesa potrošača. Tim bi se obavješćivanjem o riziku također trebalo moći doprinijeti participativnom i otvorenom dijalogu svih zainteresiranih strana kako bi se osiguralo da se u okviru procesa analize rizika uzimaju u obzir primat javnog interesa te točnost, sveobuhvatnost, transparentnost, dosljednost i odgovornost.

(5)  U obavješćivanju o riziku poseban naglasak ▌ trebalo bi staviti na točno, jasno, sveobuhvatno, koherentno, primjereno i pravovremeno objašnjavanje ne samo pukih rezultata procjene rizika, već i načina upotrebe tih rezultata pri donošenju odluka o upravljanju rizikom zajedno s drugim legitimnim čimbenicima, ako su relevantni. Trebale bi se pružati informacije o tome kako su donesene odluke o upravljanju rizikom i informacije o čimbenicima koje su, uz rezultate procjene rizika, uzele u obzir osobe koje upravljaju rizikom, kao i o tome kako su ti čimbenici međusobno odvagani.

(6)  S obzirom na dvosmislenost u javnoj percepciji razlike između opasnosti i rizika, u obavješćivanju o riziku trebalo bi nastojati pojasniti to razlikovanje i time osigurati bolju informiranost šire javnosti o tom razlikovanju.

(7)  Ako postoje opravdani razlozi za sumnju da hrana ili hrana za životinje može predstavljati rizik za zdravlje ljudi ili životinja zbog neusklađenosti koja proizlazi iz namjernih kršenja primjenjivog prava Unije počinjenih obmanjujućim ili zavaravajućim praksama, javna tijela trebala bi o tome informirati javnost što je prije moguće te u najvećoj mogućoj mjeri identificirati dotične proizvode i rizik koji oni mogu predstavljati.

(8)  Potrebno je utvrditi opće ciljeve i načela obavješćivanja o riziku, uzimajući u obzir ulogu osoba koje procjenjuju rizik i osoba koje upravljaju rizikom, uz jamčenje njihove neovisnosti.

(9)  Na temelju ▌ općih ciljeva i načela trebalo bi u bliskoj suradnji s Agencijom i državama članicama, a nakon relevantnih javnih savjetovanja, utvrditi opći plan obavješćivanja o riziku. Tim općim planom trebao bi se promicati integrirani okvir obavješćivanja o riziku za sve osobe koje procjenjuju rizik i osobe koje upravljaju rizikom na razini Unije i nacionalnoj razini u pogledu svih pitanja koja se odnose na prehrambeni lanac. Njime bi se također trebala omogućiti potrebna fleksibilnost te se ne bi trebao odnositi na situacije koje su posebno obuhvaćene općim planom upravljanja krizom.

(10)  Općim planom obavješćivanja o riziku trebalo bi utvrditi ključne čimbenike koje treba uzeti u obzir pri razmatranju vrste i razine potrebnih aktivnosti obavješćivanja o riziku, kao što su različite razine rizika, vrsta rizika i njegov mogući učinak na zdravlje ljudi, zdravlje životinja i, ako je relevantno, okoliš, koga i što rizik izravno ili neizravno pogađa, razine ▌ izloženosti opasnosti, stupanj hitnosti i sposobnost kontrole rizika i drugih čimbenika koji utječu na percepciju rizika, uključujući ▌ primjenjivi pravni okvir i relevantni kontekst tržišta.

(11)  Općim planom obavješćivanja o riziku trebalo bi također utvrditi instrumente i kanale koje treba upotrebljavati te uspostaviti odgovarajuće mehanizme koordinacije i suradnje između osoba koje procjenjuju rizik i osoba koje upravljaju rizikom na razini Unije i nacionalnoj razini, a koje su uključene u proces analize rizika, osobito ako nekoliko agencija Unije pruža znanstvene rezultate o istim ili povezanim predmetima, radi osiguranja koherentnog obavješćivanja o riziku i otvorenog dijaloga između svih zainteresiranih strana.

(12)  Transparentnost procesa procjene rizika doprinosi stjecanju većeg legitimiteta Agencije u očima potrošača i šire javnosti pri ostvarivanju njezine misije, jača njihovo povjerenje u njezin rad i jamči njezinu veću odgovornost prema građanima Unije u demokratskom sustavu. Stoga je ključno osnažiti povjerenje šire javnosti i drugih zainteresiranih strana u analizu rizika na kojoj se temelje relevantno pravo Unije, a posebno u procjenu rizika, uključujući njezinu transparentnost, te organizaciju, funkcioniranje i neovisnost Agencije.

(13)  Primjereno je povećati ulogu država članica te napore i sudjelovanje svih strana uključenih u Upravno vijeće Agencije („Upravno vijeće”).

(14)  Iskustvo pokazuje da se Upravno vijeće pretežno bavi administrativnim i financijskim pitanjima i ne utječe na neovisnost znanstvenog rada Agencije. Stoga je primjereno u Upravno vijeće ▌ uključiti predstavnike svih država članica, Europskog parlamenta i Komisije te civilnog društva i industrijskih organizacija, pritom predviđajući da ti predstavnici trebaju imati iskustvo i stručno znanje ne samo u područjima prava i politike u pogledu prehrambenog lanca, uključujući procjenu rizika, već i u području upravljačkih, administrativnih, financijskih i pravnih pitanja, te osiguravajući da djeluju neovisno u javnom interesu.

(15)  Članove Upravnog vijeća trebalo bi odabirati i imenovati na način da se osiguraju najviši stručni standardi i najširi raspon dostupnih relevantnih iskustava.

(16)  Provjerom prikladnosti općih propisa o hrani utvrđeni su određeni nedostaci u dugoročnoj sposobnosti Agencije da održi visoku razinu stručnog znanja. Osobito je zabilježen pad broja kandidata koji se prijavljuju za članove znanstvenih panela Agencije. Stoga je potrebno osnažiti sustav, a države članice trebale bi preuzeti aktivniju ulogu kako bi se osiguralo da za potrebe Unijina sustava procjene rizika na raspolaganju stoji dostatan broj stručnjaka visoke razine znanstvenog stručnog znanja, neovisnosti i multidisciplinarnog stručnog znanja.

(17)  Kako bi se očuvala neovisnost procjene rizika od upravljanja rizikom i drugih interesa na razini Unije, primjereno je da se ravnatelj Agencije pri odabiru i Upravno vijeće Agencije pri imenovanju članova Znanstvenog odbora i znanstvenih panela Agencije▌ drže strogih kriterija kojima se osiguravaju izvrsnost i neovisnost stručnjaka kao i potrebno multidisciplinarno stručno znanje svakog znanstvenog panela. Stoga je ključno i da ravnatelj, čija je zadaća braniti interese Agencije, a posebno neovisnost njezina stručnog znanja, ima ulogu u odabiru ▌ tih znanstvenih stručnjaka. Upravno vijeće trebalo bi nastojati osigurati, u najvećoj mogućoj mjeri, da su stručnjaci imenovani za članove znanstvenih panela znanstvenici koji također aktivno provode istraživanja i objavljuju svoje rezultate istraživanja u recenziranim znanstvenim časopisima, pod uvjetom da poštuju stroge kriterije izvrsnosti i neovisnosti. Stručnjacima bi trebalo osigurati odgovarajuću financijsku naknadu. Trebalo bi uvesti i druge mjere kako bi se osiguralo da znanstveni stručnjaci imaju sredstva za neovisno djelovanje.

(18)  Od ključne je važnosti osigurati učinkovit rad Agencije i poboljšati održivost njezina stručnog znanja. Stoga je potrebno ojačati potporu koju radu Znanstvenog odbora i znanstvenih panela pružaju Agencija i države članice. Agencija bi posebno trebala organizirati pripremni rad kojim se podupiru zadaće znanstvenih panela, među ostalim tako što će od osoblja Agencije ili od nacionalnih znanstvenih organizacija umreženih s Agencijom tražiti izradu nacrtâ pripremnih znanstvenih mišljenja, a koja potom stručno ocjenjuju i donose ti znanstveni paneli. Time se ne bi trebala dovoditi u pitanje neovisnost znanstvenih procjena Agencije.

(19)  Postupci odobravanja temelje se na načelu da je podnositelj zahtjeva ili podnositelj obavijesti dužan dokazati da je predmet zahtjeva ili obavijesti u skladu sa zahtjevima Unije ▌ . To se načelo temelji na pretpostavci da su zdravlje ljudi, zdravlje životinja i, ako je to relevantno, okoliš bolje zaštićeni kada je teret dokazivanja na podnositelju zahtjeva ili podnositelju obavijesti, jer on mora dokazati da je predmet zahtjeva ili obavijesti siguran prije stavljanja na tržište, umjesto da javna tijela moraju dokazati da taj predmet nije siguran kako bi mu mogla zabraniti pristup tržištu. ▌ U skladu s tim načelom i primjenjivim regulatornim zahtjevima, uz zahtjeve ili obavijesti prema sektorskim propisima ▌Unije podnositelji zahtjeva ili podnositelji obavijesti moraju dostaviti relevantne studije, uključujući ispitivanja, kojima dokazuju sigurnost i u nekim slučajevima učinkovitost dotičnog predmeta

(20)  Pravom Unije propisan je sadržaj zahtjeva i obavijesti. Da bi se osigurala najkvalitetnija znanstvena ocjena Agencije, ključno je da zahtjev ili obavijest ▌podneseni Agenciji na procjenu rizika ispunjavaju primjenjive specifikacije. Podnositelji zahtjeva ili podnositelji obavijesti, a posebno mala i srednja poduzeća, ponekad ne razumiju dobro te specifikacije. Stoga je primjereno da, kada se od Agencije može zatražiti pružanje znanstvenih rezultata, ona na zahtjev savjetuje potencijalnog podnositelja zahtjeva ili podnositelja obavijesti prije formalnog podnošenja zahtjeva ili obavijesti. Takvi bi se savjeti prije podnošenja trebali odnositi na primjenjiva pravila i obvezan sadržaj zahtjeva ili obavijesti, ne ulazeći pritom u dizajn studija koje treba podnijeti jer je to odgovornost podnositelja zahtjeva. ▌

(21)  Ako bi se od Agencije moglo zatražiti pružanje znanstvenih rezultata, ona bi trebala biti upoznata ▌ sa svim studijama koje je podnositelj zahtjeva proveo kako bi potkrijepio zahtjev ▌ u skladu s pravom Unije ▌. Zato je potrebno i primjereno da, kada poslovni subjekti naručuju ili provode studije s ciljem podnošenja zahtjeva ili obavijesti, oni o tim studijama obavijeste Agenciju. Obveza obavješćivanja o tim studijama trebala bi se primjenjivati i na laboratorije i druge objekte za ispitivanje koji ih provode. Informacije o studijama o kojima je obaviješteno trebale bi se objavljivati tek nakon objave odgovarajućeg zahtjeva ▌ u skladu s primjenjivim pravilima o transparentnosti. Radi osiguranja učinkovite provedbe te obveze, primjereno je predvidjeti određene postupovne posljedice u slučaju neusklađenosti. Agencija bi u tom kontekstu trebala utvrditi praktične postupke za provedbu te obveze obavješćivanja, uključujući postupke traženja i objavljivanja obrazloženja za neusklađenost.

(22)  U skladu s Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća(8) ispitivanja na životinjama trebalo bi zamijeniti, smanjiti ili poboljšati. Stoga bi u okviru područja primjene ove Uredbe, kada je to moguće, trebalo izbjegavati udvostručivanje ispitivanja na životinjama.

(23)  U slučaju zahtjeva ili obavijesti kojima se traži produljenje odobrenja, odobrena tvar ili proizvod na tržištu je već nekoliko godina. Stoga u pogledu te tvari ili proizvoda već postoji iskustvo i znanje. Ako bi se od Agencije moglo zatražiti pružanje znanstvenih rezultata, ▌ primjereno je da se planirane studije kojima se potkrjepljuju zahtjevi za produljenje, uključujući informacije o predloženom dizajnu, o kojima je podnositelj zahtjeva ili podnositelj obavijesti obavijestio Agenciju podnesu na savjetovanje s trećim stranama. Agencija bi trebala podnositeljima zahtjeva ili podnositeljima obavijesti sustavno pružati savjete o sadržaju planiranog zahtjeva za produljenje ili obavijesti o produljenju i o dizajnu studija, uzimajući u obzir zaprimljene komentare.

(24)  U javnosti postoji određena zabrinutost zbog činjenice da se ocjene Agencije u području postupaka odobravanja temelje prvenstveno na studijama koje naručuje industrija. Kako bi mogla razmotriti druge postojeće podatke i studije o predmetima koji joj se podnose na ocjenjivanje, iznimno je važno da Agencija pretražuje znanstvenu literaturu. Kako bi se pružila dodatna razina jamstva i osiguralo da Agencija ima pristup svim dostupnim relevantnim znanstvenim podacima i studijama o predmetu zahtjeva ili obavijesti za odobrenje ili produljenje odobrenja, primjereno je predvidjeti savjetovanje s trećim stranama s ciljem utvrđivanja jesu li dostupni drugi relevantni znanstveni podaci ili studije. Kako bi se povećala djelotvornost savjetovanja, trebalo bi ga provesti odmah nakon objave studija koje je u sklopu zahtjeva ili obavijesti dostavila industrija, u skladu s primjenjivim pravilima o transparentnosti. Ako postoji rizik da se rezultati javnog savjetovanja ne mogu na odgovarajući način uzeti u obzir zbog primjenjivih rokova, primjereno je predvidjeti ograničeno produljenje tih rokova.

(25)  Sigurnost hrane osjetljivo je pitanje izuzetno važno svim građanima Unije. Zadržavajući načelo prema kojem je na industriji teret dokazivanja usklađenosti sa zahtjevima Unije, važno je utvrditi dodatni instrument za provjeru, to jest naručivanje dodatnih studija s ciljem provjere dokaza upotrijebljenih u kontekstu procjene rizika, primjenjiv u posebnim slučajevima od velike društvene važnosti kada postoje ozbiljne kontroverze ili proturječni rezultati. Budući da bi se te verifikacijske studije financirale iz proračuna Unije i da bi upotreba tog iznimnog instrumenta za provjeru trebala ostati razmjerna, odluka o naručivanju takvih verifikacijskih studija trebala bi biti u nadležnosti Komisije, koja pritom uzima u obzir stajališta Europskog parlamenta i država članica. Trebalo bi voditi računa o činjenici da će se u nekim posebnim slučajevima naručiti verifikacijske studije čiji opseg može biti širi od samih dokaza koji su predmet provjere, na primjer ako su dostupne nove znanstvene spoznaje.

(26)  Provjerom prikladnosti općih propisa o hrani pokazalo se da, iako je Agencija ostvarila znatan napredak u pogledu transparentnosti, proces procjene rizika, osobito u kontekstu postupaka odobravanja koji obuhvaćaju poljoprivredno-prehrambeni lanac, ne doživljava se uvijek kao sasvim transparentan. To je djelomično posljedica različitih pravila o transparentnosti i povjerljivosti utvrđenih u Uredbi (EZ) br. 178/2002 i u drugim sektorskim zakonodavnim aktima Unije ▌. Međusobno djelovanje tih akata može utjecati na prihvaćanje procjene rizika od strane šire javnosti.

(27)  Europska građanska inicijativa pod naslovom „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida” još je više potvrdila zabrinutost u pogledu transparentnosti studija koje je naručila industrija i koje su podnesene u sklopu ▌postupaka odobrenja.

(28)  Stoga je potrebno proaktivno pristupiti povećanju transparentnosti procjene rizika. U što ranijoj fazi procesa procjene rizika trebalo bi omogućiti javan, proaktivan i lako dostupan pristup svim znanstvenim podacima i informacijama kojima se potkrepljuju zahtjevi za odobrenje na temelju prava ▌Unije, kao i drugim zahtjevima za pružanje znanstvenih rezultata. Međutim, takvom javnom objavom ne bi se trebala dovesti u pitanje pravila koja se odnose na intelektualno vlasništvo ni odredbe prava Unije ▌ kojima se štite ulaganja inovatora u prikupljanje informacija i podataka kojima se potkrepljuju relevantni zahtjevi ili obavijesti. Trebalo bi osigurati da se takva javna objava ne smatra odobrenjem za daljnju upotrebu ili iskorištavanje, pritom ne ugrožavajući proaktivnu narav javne objave i jednostavan javni pristup objavljenim podacima i informacijama.

(29)  Kako bi se osigurala transparentnost procjene rizika, sažetak savjeta danih prije podnošenja trebalo bi objaviti tek nakon objave odgovarajućeg zahtjeva ili obavijesti u skladu s primjenjivim pravilima o transparentnosti.

(30)  Ako se od Agencije zatraži mišljenje povezano sa zahtjevima ili obavijestima podnesenima na temelju prava Unije▌ i uzimajući u obzir njezinu obvezu da osigura pravo javnog pristupa svim popratnim informacijama u pogledu pružanja njezinih znanstvenih rezultata, Agencija bi trebala biti odgovorna za procjenu zahtjeva za povjerljivost.

(31)  Kako bi se utvrdilo kojom se razinom proaktivne javne objave uspostavlja odgovarajuća ravnoteža, relevantna prava javnosti na transparentnost u procesu procjene rizika trebalo bi odvagnuti u odnosu na prava ▌ podnositeljâ zahtjeva ili podnositeljâ obavijesti, uzimajući u obzir ciljeve Uredbe (EZ) br. 178/2002.

(32)  S obzirom na postupke podnošenja zahtjeva ili obavijesti predviđene pravom Unije ▌ , dosad stečeno iskustvo pokazalo je da se određene informacije općenito smatraju osjetljivima i trebale bi ostati povjerljive u različitim sektorskim ▌ postupcima. Stoga je primjereno u Uredbi (EZ) br. 178/2002 utvrditi horizontalni popis informacija za koje je podnositelj zahtjeva ili podnositelj obavijesti dokazao da bi se njihovim objavljivanjem moglo u znatnoj mjeri naštetiti dotičnim komercijalnim interesima te koje stoga ne bi trebalo objaviti javnosti. Te informacije trebale bi obuhvaćati proces izrade i proizvodnje, uključujući njegovu metodu i inovativne aspekte te tehničke i industrijske specifikacije, kao što su nečistoće, intrinzične tom procesu, osim informacija relevantnih za procjenu sigurnosti. Te bi se informacije trebale objaviti samo u vrlo ograničenim i iznimnim okolnostima kada se radi o predvidivim učincima na zdravlje ili, ako je prema sektorskom zakonodavstvu Unije potrebna procjena utjecaja na okoliš, o učincima na okoliš ili ako su relevantna tijela ustanovila hitnu potrebu zaštite zdravlja ljudi, zdravlja životinja ili okoliša.

(33)  Radi jasnoće i povećanja pravne sigurnosti potrebno je utvrditi posebne postupovne zahtjeve kojih se podnositelj zahtjeva ili podnositelj obavijesti treba pridržavati u vezi s sa zahtjevom za povjerljivo postupanje s informacijama koje je podnio kako bi potkrijepio zahtjev ili obavijest na temelju prava Unije ▌ .

(34)  Potrebno je utvrditi i posebne zahtjeve u pogledu zaštite i povjerljivosti osobnih podataka u svrhu transparentnosti procesa procjene rizika uzimajući u obzir uredbe (EU) 2018/1725(9) i (EU) 2016/679(10). U skladu s tim, osobni podaci ne bi se smjeli objavljivati na temelju ove Uredbe osim ako je to nužno i razmjerno radi osiguravanja transparentnosti, neovisnosti i pouzdanosti procesa procjene rizika uz istodobno sprečavanje sukoba interesa. U svrhu osiguravanja transparentnosti i izbjegavanja sukoba interesa, osobito je potrebno objaviti imena sudionika i promatrača na određenim sastancima Agencije.

(35)  Radi veće transparentnosti i osiguravanja učinkovite obrade zahtjeva za znanstvene rezultate koje Agencija zaprima, trebalo bi utvrditi standardne formate podataka.

(36)  Uzimajući u obzir činjenicu da bi Agencija morala pohranjivati znanstvene podatke, uključujući povjerljive i osobne podatke, potrebno je osigurati da se ta pohrana odvija uz visoku razinu sigurnosti.

(37)  Nadalje, s ciljem procjene djelotvornosti i učinkovitosti raznih pravnih odredbi koje se primjenjuju na Agenciju, primjereno je i predvidjeti evaluaciju Agencije od strane Komisije ▌. U okviru te evaluacije trebalo bi posebno preispitati postupak odabira članova Znanstvenog odbora i znanstvenih panela u pogledu razine transparentnosti, troškovne učinkovitosti i prikladnosti za osiguravanje neovisnosti i stručnosti i sprečavanje sukoba interesa.

(38)  Studije, uključujući ispitivanja, koje poslovni subjekti podnose u sklopu zahtjeva ▌ obično su u skladu s međunarodno priznatim načelima, što je ujednačena osnova za njihovu kvalitetu, osobito u pogledu ponovljivosti rezultata. Međutim, u nekim slučajevima može biti upitna usklađenost s primjenjivim standardima, kao što su oni utvrđeni Direktivom 2004/10/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(11) ili oni koje je razvila Međunarodna organizacija za normizaciju, te zato postoje međunarodni i nacionalni sustavi za provjeru te usklađenosti. Stoga je primjereno da Komisija provodi misije za utvrđivanje činjenica kako bi ocijenila kako laboratoriji i drugi objekti za ispitivanje primjenjuju relevantne norme za provedbu ispitivanja i studija koji se u sklopu zahtjeva podnose Agenciji. Tim misijama za utvrđivanje činjenica Komisiji bi se omogućilo da utvrdi i nastoji ispraviti moguće slabosti u sustavima i neusklađenosti te da osigura dodatnu razinu jamstava kako bi se šira javnost uvjerila u kvalitetu studija. Na temelju zaključaka donesenih u okviru takvih misija za utvrđivanje činjenica Komisija bi mogla predložiti odgovarajuće zakonodavne mjere s ciljem poboljšanja usklađenosti s relevantnim normama.

(39)  Kako bi se osigurala usklađenost s predloženim prilagodbama Uredbe (EZ) br. 178/2002, trebalo bi izmijeniti odredbe koje se odnose na javni pristup povjerljivim informacijama i njihovu zaštitu u uredbama (EZ) br. 1829/2003(12), (EZ) br. 1831/2003(13), (EZ) br. 2065/2003(14), (EZ) br. 1935/2004(15), (EZ) br. 1331/2008(16), (EZ) br. 1107/2009(17)i (EU) 2015/2283(18) te u Direktivi 2001/18/EZ(19) Europskog parlamenta i Vijeća.

(40)  Kako bi se u obzir uzele sektorske posebnosti u pogledu povjerljivih informacija, potrebno je odvagnuti relevantna prava javnosti na transparentnost u procesu procjene rizika ▌ u odnosu na prava ▌ podnositelja zahtjeva ili podnositelja obavijesti, uzimajući u obzir posebne ciljeve sektorskog prava Unije i stečena iskustva. U skladu s tim, potrebno je izvršiti posebne izmjene uredbi (EZ) br. 1829/2003, (EZ) br. 1831/2003, (EZ) br. 1935/2004, (EZ) br. 1331/2008, (EZ) br. 1107/2009 i (EU) 2015/2283 te Direktive 2001/18/EZ kako bi se predvidjele dodatne vrste povjerljivih informacija, uz one utvrđene Uredbom (EZ) br. 178/2002.

(41)  Ovom Uredbom ne utječe se na prava na pristup dokumentima utvrđena u Uredbi (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća(20) te, kad je riječ o informacijama o okolišu, prava utvrđena u Uredbi (EZ) br. 1367/2006(21) i Direktivi 2003/4/EZ(22) Europskog parlamenta i Vijeća. Prava predviđena tim aktima ne bi ni na koji način trebala biti ograničena odredbama o proaktivnom širenju utvrđenima u ovoj Uredbi i relevantnom ocjenom zahtjeva za povjerljivost.

(42)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 178/2002 u pogledu donošenja općeg plana obavješćivanja o riziku i donošenja standardnih formata podataka, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(23).

(43)  Kako bi se Komisiji, državama članicama, Agenciji i poslovnim subjektima omogućilo da se prilagode novim zahtjevima utvrđenima ovom Uredbom, a istodobno osigurao neometani nastavak rada Agencije, potrebno je predvidjeti prijelazne mjere za provedbu ove Uredbe.

(44)  Budući da je za imenovanje članova Znanstvenog odbora i znanstvenih panela potrebno da novo Upravno vijeće preuzme dužnost, potrebno je predvidjeti posebne prijelazne odredbe kojima se omogućuje produljenje tekućeg mandata članova Znanstvenog odbora i znanstvenih panela.

(45)  Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća(24),

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 178/2002

Uredba (EZ) br. 178/2002 mijenja se kako slijedi:

1.  u članku 6. dodaje se sljedeći stavak:"

„4. Obavješćivanjem o riziku ispunjavaju se ciljevi i poštuju opća načela utvrđena u člancima 8.a i 8.b.”;

"

2.  u poglavlju II. umeće se sljedeći odjeljak:"

„ODJELJAK 1.a

OBAVJEŠĆIVANJE O RIZIKU

Članak 8.a

Ciljevi obavješćivanja o riziku

Uzimajući u obzir uloge osoba koje procjenjuju rizik i osoba koje upravljaju rizikom, obavješćivanje o riziku ima sljedeće ciljeve:

   (a) podizanje svijesti i razumijevanja o konkretnim pitanjima koja su predmet razmatranja, među ostalim u slučajevima razilaženja u znanstvenim procjenama, tijekom cijelog procesa analize rizika;
   (b) osiguravanje dosljednosti, transparentnosti i jasnoće pri formuliranju preporuka i odluka o upravljanju rizikom;
   (c) pružanje solidne osnove, uključujući, prema potrebi, znanstvenu osnovu, za shvaćanje odluka o upravljanju rizikom;
   (d) poboljšanje sveukupne učinkovitosti i djelotvornosti analize rizika;
   (e) poticanje razumijevanja analize rizika u javnosti, među ostalim zadaća i odgovornosti osoba koje procjenjuju rizik i osoba koje upravljaju rizikom, kako bi se pojačalo povjerenje u njezin ishod;
   (f) osiguravanje primjerenog uključivanja potrošača, subjekata u poslovanju s hranom i hranom za životinje, akademske zajednice i svih drugih zainteresiranih strana; ▌
   (g) osiguravanje primjerene i transparentne razmjene informacija sa zainteresiranim stranama u pogledu rizika povezanih s ▌ prehrambenim lancem;
   (h) osiguravanje informiranja potrošača o strategijama sprečavanja rizika; i
   (i) doprinos borbi protiv širenja lažnih informacija i njihovih izvora.

Članak 8.b

Opća načela obavješćivanja o riziku

Uzimajući u obzir uloge osoba koje procjenjuju rizik i osoba koje upravljaju rizikom, obavješćivanje o riziku mora:

   (a) osigurati pravovremenu i interaktivnu razmjenu točnih i svih primjerenih ▌informacija sa svim zainteresiranim stranama, na temelju načela transparentnosti, otvorenosti te brzog reagiranja na situacije;
   (b) pružati transparentne informacije u svakoj fazi procesa analize rizika, od oblikovanja zahtjeva za znanstvene savjete do pružanja procjene rizika i donošenja odluka o upravljanju rizikom, uključujući informacije o tome kako su donesene odluke o upravljanju rizikom i koji su čimbenici uzeti u obzir;
   (c) uzimati u obzir predodžbe o riziku svih zainteresiranih strana;
   (d) olakšavati razumijevanje i dijalog među svim zainteresiranim stranama; i
   (e) biti jasno i dostupno, među ostalim i onima koji nisu izravno uključeni u proces ili nemaju znanstveno iskustvo, pritom poštujući primjenjive pravne odredbe o povjerljivosti i zaštiti osobnih podataka.

Članak 8.c

Opći plan obavješćivanja o riziku

1.  Komisija putem provedbenih akata donosi opći plan obavješćivanja o riziku radi postizanja ▌ ciljeva utvrđenih u članku 8.a, u skladu s općim načelima utvrđenima u članku 8.b, Komisija redovito ažurira taj opći plan, uzimajući u obzir tehnički i znanstveni napredak te stečeno iskustvo. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 58. stavka 2. Prilikom pripreme tih provedbenih akata Komisija se savjetuje s Agencijom.

2.  Općim planom obavješćivanja o riziku promiče se integrirani okvir obavješćivanja o riziku kojeg su se na koherentan i sustavan način dužne pridržavati i osobe koje procjenjuju rizik i osobe koje upravljaju rizikom i na razini Unije i na nacionalnoj razini. Njime se:

   (a) utvrđuju ključni čimbenici koje treba uzeti u obzir pri razmatranju koja je vrsta i koja je razina aktivnosti obavješćivanja o riziku potrebna;
   (b) utvrđuju različite vrste i razine aktivnosti obavješćivanja o riziku te primjereni glavni instrumenti i kanali koji će se upotrebljavati u svrhu obavješćivanja o riziku, uzimajući u obzir potrebe relevantnih skupina ciljne publike; ▌
   (c) uspostavljaju primjereni mehanizmi koordinacije i suradnje za povećanje koherentnosti obavješćivanja o riziku među osobama koje procjenjuju rizik i osobama koje upravljaju rizikom; i
   (d) uspostavljaju odgovarajući mehanizmi za osiguravanje otvorenog dijaloga između potrošača, subjekata u poslovanju s hranom i subjekata u poslovanju s hranom za životinje, akademske zajednice i svih drugih zainteresiranih strana te njihova odgovarajućeg sudjelovanja.”;

"

3.  u članku 22. stavku 7. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Blisko surađuje s nadležnim tijelima u državama članicama koja obavljaju slične zadaće kao i Agencija te, prema potrebi, s relevantnim agencijama Unije.”;

"

4.  članak 25. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Svaka država članica predlaže člana i zamjenika člana Upravnog vijeća kao svoje predstavnike. Te predložene članove i njihove zamjenike imenuje Vijeće te oni imaju pravo glasa.”,

"

(b)  umeću se sljedeći stavci:"

„1.a Uz članove i njihove zamjenike iz stavka 1., Upravno vijeće uključuje:

   (a) dva člana i dva zamjenika člana koje imenuje Komisija kao svoje predstavnike i koji imaju pravo glasa;
   (b) dva člana koje imenuje Europski parlament i koji imaju pravo glasa;
   (c) četiri člana i četiri zamjenika člana koji imaju pravo glasa, kao predstavnike civilnog društva i interesa prehrambenog lanca, i to jednog člana i jednog zamjenika člana iz organizacija potrošača, jednog člana i jednog zamjenika člana iz nevladinih organizacija za zaštitu okoliša, jednog člana i jednog zamjenika člana iz organizacija poljoprivrednika te jednog člana i jednog zamjenika člana iz industrijskih organizacija.

Članove i zamjenike članova iz prvog podstavka točke (c) imenuje Vijeće uz savjetovanje s Europskim parlamentom na temelju popisa koji Komisija sastavlja i šalje Vijeću. Taj popis sadržava više imena nego što ima mjesta koja treba popuniti. Popis koji sastavlja Komisija Vijeće dostavlja Europskom parlamentu, zajedno s relevantnim popratnim dokumentima. Što je prije moguće, a najkasnije tri mjeseca od primitka tog popisa, Europski parlament može svoja stajališta dostaviti na razmatranje Vijeću, koje nakon toga imenuje te članove.

1.b  Članovi i zamjenici članova Upravnog vijeća predlažu se i imenuju na temelju njihova relevantnog iskustva i stručnog znanja u području prava i politike u pogledu prehrambenog lanca, uključujući procjenu rizika, pritom osiguravajući da u okviru Upravnog vijeća postoji relevantno stručno znanje u području upravljačkih, administrativnih, financijskih i pravnih pitanja.”;

"

(c)  stavak 2 zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Mandat članova i zamjenika članova traje četiri godine te se može produljiti. Međutim, ▌ mandat članova i zamjenika članova iz stavka 1.a prvog podstavka točke (c) može se produljiti samo jednom.”;

"

(d)  u stavku 5. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Ako nije drukčije predviđeno, Upravno vijeće odlučuje većinom glasova svojih članova. U slučaju odsutnosti članova zamjenjuju ih zamjenici i glasuju u njihovo ime.”;

"

5.  članak 28. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 5 zamjenjuje se sljedećim:"

„5. Članove Znanstvenog odbora koji nisu članovi znanstvenih panela te ▌ članove znanstvenih panela imenuje Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja na mandat od pet godina, koji se može produljiti, nakon objave poziva na iskaz interesa u Službenom listu Europske unije, relevantnim vodećim znanstvenim publikacijama i na internetskim stranicama Agencije. Agencija objavljuje takav poziv na iskaz interesa nakon što je obavijestila države članice o potrebnim kriterijima i područjima stručnosti. Države članice:

   (a) objavljuju poziv na iskaz interesa na internetskim stranicama svojih nadležnih tijela i tijela koja obavljaju zadaće slične onima Agencije;
   (b) obavješćuju relevantne znanstvene organizacije koje se nalaze na njihovu državnom području;
   (c) potiču potencijalne kandidate na prijavu; i
   (d) poduzimaju sve druge odgovarajuće mjere s ciljem podupiranja poziva na iskaz interesa.”;

"

(b)  umeću se sljedeći stavci:"

„5.a Članovi Znanstvenog odbora koji nisu članovi znanstvenih panela i članovi znanstvenih panela odabiru se i imenuju ▌ u skladu sa sljedećim postupkom:

   (a) ravnatelj na temelju prijava zaprimljenih u vezi s pozivom za iskaz interesa sastavlja nacrt popisa prikladnih kandidata na kojem je najmanje dva puta više kandidata potrebnih za popunjavanje mjesta u Znanstvenom odboru i znanstvenim panelima te šalje nacrt popisa Upravnom vijeću i navodi specifično multidisciplinarno stručno znanje potrebno za svaki znanstveni panel ▌;
   (b) Upravno vijeće na temelju tog nacrta popisa imenuje članove Znanstvenog odbora koji nisu članovi znanstvenih panela i članove znanstvenih panela te sastavlja popis uspješnih kandidata za Znanstveni odbor i znanstvene panele;

   (c) postupak odabira i imenovanje članova Znanstvenog odbora koji nisu članovi znanstvenih panela i članova znanstvenih panela temelje se na sljedećim kriterijima:
   i. visokoj razini znanstvenog stručnog znanja;
   ii. neovisnosti i nepostojanju sukoba interesa u skladu s člankom 37. stavkom 2. i politikom neovisnosti Agencije te provedbom te politike u odnosu na članove znanstvenih panela;
   iii. zadovoljenju potreba za specifičnim multidisciplinarnim stručnim znanje potrebnim za znanstveni panel u koji se imenuju te primjenjivom jezičnom režimu;
   (d) ako kandidati imaju podjednako znanstveno stručno znanje, Upravno vijeće osigurava da se ▌ imenovanjima postiže najšira moguća geografska distribucija.

5.b  Ako Agencija utvrdi da neko specifično stručno znanje nedostaje u jednom znanstvenom panelu ili u nekoliko njih, ravnatelj Upravnom vijeću predlaže imenovanje dodatnih članova relevantnih znanstvenih panela ili više njih ▌, u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima 5. i 5.a.

5.c  Upravno vijeće na temelju prijedloga ravnatelja donosi pravila o detaljnoj organizaciji i vremenskom rasporedu postupaka utvrđenih u stavcima 5.a i 5.b.

5.d  ▌Države članice i poslodavci članova Znanstvenog odbora i znanstvenih panela suzdržavaju se od toga da tim članovima ili vanjskim stručnjacima koji sudjeluju u radnim skupinama Znanstvenog odbora i znanstvenih panela daju bilo kakve upute koje su nespojive s pojedinačnim zadaćama tih članova i stručnjaka ili sa zadaćama, odgovornostima i neovisnošću Agencije.

5.e  ▌Agencija podupire zadaće Znanstvenog odbora i znanstvenih panela tako što organizira njihov rad, osobito pripremni rad koji obavlja osoblje Agencije ili imenovane nacionalne znanstvene organizacije iz članka 36., među ostalim organiziranjem mogućnosti za pripremu znanstvenih mišljenja koja prolaze stručno ocjenjivanje prije nego što ih donesu znanstveni paneli.

5.f   Svaki znanstveni panel ima najviše 21 člana.

5.g  Članovi znanstvenih panela imaju pristup sveobuhvatnom osposobljavanju u vezi s procjenom rizika.”;

"

(c)  u stavku 9. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) broj članova u svakom znanstvenom panelu, ali ne više od maksimalnog broja predviđenog u stavku 5.f.”;

"

6.  umeću se sljedeći članci:"

„Članak 32.a

Savjeti prije podnošenja

1.  Ako pravo Unije sadržava odredbe o tome da Agencija pruža znanstvene rezultate, uključujući znanstvena mišljenja, osoblje Agencije, na zahtjev potencijalnog podnositelja zahtjeva ili podnositelja obavijesti, daje savjete o pravilima koja se primjenjuju na zahtjev ili obavijest te o potrebnom sadržaju zahtjeva ili obavijesti prije njihova podnošenja. Takvi savjeti koje daje osoblje Agencije nisu obvezujući i njima se ne dovodi u pitanje bilo koja naknadna procjena zahtjeva ili obavijesti od strane znanstvenih panela. Osoblje Agencije koje daje savjete ne smije sudjelovati ni u kakvom pripremnom znanstvenom ili tehničkom radu koji je izravno ili neizravno relevantan za zahtjev ili obavijest koji su predmet savjetovanja.

2.  Agencija na svojim internetskim stranicama objavljuje opće smjernice u vezi s pravilima koja se primjenjuju na zahtjev ili obavijest i potrebnim sadržajem zahtjeva i obavijesti, uključujući prema potrebi opće smjernice o dizajnu potrebnih studija.

Članak 32.b

Obavješćivanje o studijama

1.  Agencija uspostavlja bazu podataka i upravlja bazom podataka studija koje su naručili ili proveli poslovni subjekti kako bi potkrijepili zahtjev ili obavijest u odnosu na koje pravo Unije sadržava odredbe o tome da Agencija pruža znanstvene rezultate, uključujući znanstvena mišljenja.

2.  Za potrebe stavka 1., poslovni subjekti bez odgode obavješćuju Agenciju o naslovu i opsegu svake studije koju su naručili ili proveli kako bi potkrijepili zahtjev ili obavijest, o laboratoriju ili objektu za ispitivanje koji provode tu studiju te o njezinim datumima početka i planiranog završetka.

3.  Za potrebe stavka 1., laboratoriji i drugi objekti za ispitivanje koji se nalaze u Uniji također bez odgode obavješćuju Agenciju o naslovu i opsegu svake studije koju su naručili poslovni subjekti i koju provode takvi laboratoriji ili drugi objekti za ispitivanje kako bi potkrijepili zahtjev ili obavijest, o njezinim datumima početka i planiranog završetka te o nazivu poslovnog subjekta koji je naručio takvu studiju.

Ovaj stavak također se mutatis mutandis primjenjuje na laboratorije i druge objekte za ispitivanje koji se nalaze u trećim zemljama u mjeri u kojoj je to utvrđeno u relevantnim sporazumima i dogovorima s tim trećim zemljama, među ostalim kako je navedeno u članku 49.

4.  Zahtjev ili obavijest ne smatraju se valjanima ili dopuštenima ako su potkrijepljeni studijama o kojima nije prethodno obaviješteno u skladu sa stavkom 2. ili 3., osim ako podnositelj zahtjeva ili podnositelj obavijesti dostavi valjano obrazloženje za neobavješćivanje o takvim studijama.

Ako o studijama nije prethodno obaviješteno u skladu sa stavkom 2. ili 3. te ako nije dostavljeno valjano obrazloženje, zahtjev ili obavijest može se ponovno podnijeti pod uvjetom da podnositelj zahtjeva ili podnositelj obavijesti Agenciju obavijesti o tim studijama., a posebno o njihovu naslovu i opsegu, laboratoriju ili objektu za ispitivanje koji ih provodi, kao i njihovim datumima početka i planiranog završetka.

Ocjena valjanosti ili dopuštenosti takvog ponovno podnesenog zahtjeva ili obavijesti počinje šest mjeseci nakon obavijesti o studijama u skladu s drugim podstavkom.

5.  Zahtjev ili obavijest ne smatraju se valjanima ili dopuštenima ako studije o kojima je prethodno obaviješteno u skladu sa stavkom 2. ili 3. nisu uključene u zahtjev ili obavijest, osim ako podnositelj zahtjeva ili podnositelj obavijesti dostavi valjano obrazloženje za neuključivanje takvih studija.

Ako studije o kojima je prethodno obaviješteno u skladu sa stavkom 2. ili 3. nisu uključene u zahtjev ili obavijest te ako nije dostavljeno valjano obrazloženje, zahtjev ili obavijest može se ponovno podnijeti, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva ili podnositelj obavijesti podnese sve studije o kojima je obaviješteno u skladu sa stavkom 2. ili 3.

Ocjena valjanosti ili dopuštenosti takvog ponovno podnesenog zahtjeva ili obavijesti počinje šest mjeseci nakon podnošenja studija u skladu s drugim podstavkom.

6.  Ako Agencija tijekom svoje procjene rizika utvrdi da studije o kojima je obaviješteno u skladu sa stavkom 2. ili 3. nisu u cijelosti uključene u odgovarajući zahtjev ili obavijest, te u nedostatku valjanog obrazloženja podnositelja zahtjeva ili podnositelja obavijesti za to, ne teku primjenjivi rokovi unutar kojih je Agencija dužna pružiti svoje znanstvene rezultate. Taj zastoj prestaje šest mjeseci nakon podnošenja svih podataka iz tih studija.

7.  Agencija objavljuje dostavljene informacije samo ako je primila odgovarajući zahtjev ili obavijest ▌ te nakon što Agencija odluči o objavljivanju popratnih studija u skladu s člancima od 38. do 39.e.

8.  Agencija utvrđuje ▌ praktične postupke za provedbu odredaba ovog članka, uključujući postupke traženja i objavljivanja valjanih obrazloženja u slučajevima iz stavaka 4., 5. i 6. Ti postupci moraju biti ▌ u skladu s ovom Uredbom i drugim relevantnim pravom ▌ Unije.

Članak 32.c

Savjetovanje s trećim stranama

1.  Ako je relevantnim pravom Unije predviđeno da se odobrenje, među ostalim putem obavijesti, može produljiti, potencijalni podnositelj zahtjeva za produljenje ili potencijalni podnositelj obavijesti o produljenju obavješćuje Agenciju o studijama koje namjerava provesti u tu svrhu, uključujući informacije o načinima provedbe različitih studija kako bi se osigurala usklađenost s regulatornim zahtjevima. Nakon takve obavijesti o studijama Agencija pokreće savjetovanje s dionicima i javnošću o planiranim studijama u svrhu produljenja, među ostalim o predloženom dizajnu studija. Uzimajući u obzir zaprimljene komentare dionika i javnosti koji su relevantni za procjenu rizika planiranog produljenja, Agencija pruža savjete o sadržaju planiranog zahtjeva za produljenje ili obavijesti o produljenju, kao i o dizajnu studija. Savjeti koje daje Agencija nisu obvezujući i njima se ne dovodi u pitanje naknadna procjena zahtjeva za produljenje ili obavijesti o produljenju od strane znanstvenih panela.

2.  Agencija se savjetuje s dionicima i javnošću na temelju verzije zahtjeva ili obavijesti koja nije povjerljiva, a koju je Agencija objavila u skladu s člancima od 38. do 39.e, te odmah nakon takve javne objave, kako bi se utvrdilo jesu li dostupni drugi relevantni znanstveni podaci ili studije o predmetu zahtjeva ili obavijesti. U opravdanim slučajevima, ako postoji rizik da se rezultati javnog savjetovanja provedenog u skladu s ovim stavkom ne mogu na odgovarajući način uzeti u obzir zbog primjenjivih rokova unutar kojih je Agencija dužna dostaviti svoje znanstvene rezultate, ti rokovi mogu se produljiti za najviše sedam tjedana. Ovim stavkom ne dovode se u pitanje obveze Agencije u skladu s člankom 33. niti se on primjenjuje na podnošenje dopunskih informacija od strane podnositelja zahtjeva ili podnositelja obavijesti tijekom procesa procjene rizika.

3.  Agencija ▌ utvrđuje praktične postupke za provedbu postupaka iz ovog članka i članka 32.a.

Članak 32.d

Verifikacijske studije

Ne dovodeći u pitanje obvezu podnositelja zahtjeva ▌ da dokažu sigurnost onoga što je podvrgnuto sustavu odobravanja, Komisija, u iznimnim okolnostima u kojima postoje ozbiljne kontroverze ili proturječni rezultati, može zatražiti od Agencije da naruči znanstvene studije s ciljem provjere dokaza upotrijebljenih u njezinu procesu procjene rizika. Naručene studije mogu imati širi opseg od dokaza koji su predmet provjere.”;

"

7.  članak 38. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Agencija svoje aktivnosti obavlja uz visoku razinu transparentnosti. Ona osobito objavljuje:

   (a) dnevne redove, popise sudionika i zapisnike sastanaka Upravnog vijeća, Savjetodavnog vijeća, Znanstvenog odbora i znanstvenih panela te njihovih radnih skupina;
   (b) sve svoje znanstvene rezultate, uključujući mišljenja Znanstvenog odbora i znanstvenih panela nakon njihova donošenja, pri čemu uvijek moraju biti uključena mišljenja manjine i rezultati savjetovanja provedenih tijekom procesa procjene rizika;
   (c) znanstvene podatke, studije i druge informacije kojima su potkrijepljeni zahtjevi ▌, uključujući dopunske informacije koje su podnositelji zahtjeva dostavili, kao i druge znanstvene podatke i informacije kojima su potkrijepljeni zahtjevi Europskog parlamenta, Komisije i država članica za znanstvene rezultate, uključujući znanstvena mišljenja, uzimajući u obzir zaštitu povjerljivih informacija i zaštitu osobnih podataka u skladu s člancima od 39. do 39.e;
   (d) informacije na kojima se temelje njezini znanstveni rezultati, uključujući njezina znanstvena mišljenja, uzimajući u obzir zaštitu povjerljivih informacija i zaštitu osobnih podataka u skladu s člancima od 39. do 39.e;
   (e) godišnje izjave o interesu članova Upravnog vijeća, ravnatelja, članova Savjetodavnog vijeća, Znanstvenog odbora i znanstvenih panela te članova njihovih radnih skupina, kao i izjave o interesu u vezi s točkama dnevnog reda sastanaka;
   (f) svoje znanstvene studije u skladu s člancima 32. i 32.d;
   (g) godišnje izvješće o svojim aktivnostima;
   (h) zahtjeve Europskog parlamenta, Komisije ili neke države članice za znanstveno mišljenje koji su odbijeni ili izmijenjeni i obrazloženja tih odbijanja ili izmjena ▌;
   (i) sažetke savjeta koje je ▌ dala potencijalnim podnositeljima zahtjeva u fazi prije podnošenja zahtjeva u skladu s člancima 32.a i 32.c.

Informacije iz prvog podstavka objavljuju se bez odgode, uz iznimku informacija iz njegove točke (c), u pogledu zahtjeva, i njegove točke (i), koje se objavljuju bez odgode nakon što se donese zaključak da je zahtjev valjan ili dopušten.

Informacije iz drugog podstavka objavljuju se u posebnom dijelu internetskih stranica Agencije. Taj poseban dio mora biti lako dostupan javnosti. Te informacije moraju biti dostupne za preuzimanje, ispis i pretraživanje u elektroničkom obliku.”;

"

(b)  umeće se sljedeći stavak.:"

„1.a Javnom objavom informacija iz stavka 1. prvog podstavka točaka (c), (d) i (i) ▌ne dovode se u pitanje:

   (a) ▌ bilo koja postojeća pravila o pravima intelektualnog vlasništva kojima se utvrđuju ograničenja za određene upotrebe objavljenih dokumenata ili njihova sadržaja; i
   (b) odredbe utvrđene u pravu Unije ▌ kojima se štite ulaganja inovatora u prikupljanje informacija i podataka kojima se potkrepljuju relevantni zahtjevi za odobrenje (‚pravila o zaštiti podataka’).

Javna objava informacija iz stavka 1. prvog podstavka točke (c) ne smatra se eksplicitnim ili implicitnim dopuštenjem ili dozvolom da se relevantni podaci i informacije i njihov sadržaj upotrebljavaju, reproduciraju ili iskorištavaju na bilo koji drugi način kojim se krši bilo koje pravo intelektualnog vlasništva ili pravila o zaštiti podataka te Unija nije odgovorna ako ih treće strane upotrebljavaju. Agencija osigurava da oni koji pristupaju relevantnim informacijama pruže jasne obveze ili potpisane izjave o tome prije njihova objavljivanja.”;

"

(c)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Agencija ▌ utvrđuje praktične postupke za provedbu pravila transparentnosti iz stavaka 1., 1.a i 2. ovog članka, uzimajući u obzir članke od 39. do 39.g i članak 41.”;

"

8.  članak 39. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 39.

Povjerljivost

1.  Odstupajući od članka 38. Agencija ne objavljuje informacije za koje je zatraženo povjerljivo postupanje pod uvjetima utvrđenima ovim člankom.

2.  Na zahtjev podnositelja zahtjeva Agencija može odobriti povjerljivo postupanje samo u odnosu na sljedeće informacije ako je podnositelj zahtjeva dokazao da bi se objavljivanjem takvih informacija moglo u znatnoj mjeri naštetiti njegovim interesima:

   (a) postupak izrade ili proizvodnje, uključujući metodu i njezine inovativne aspekte, kao i druge tehničke i industrijske specifikacije intrinzične tom postupku ili metodi, osim informacija relevantnih za procjenu sigurnosti;
   (b) poslovne veze između proizvođača ili uvoznika i podnositelja zahtjeva ili nositelja odobrenja, ako je to primjenjivo;
   (c) poslovne informacije o nabavi, udjelima na tržištu ili poslovnoj strategiji podnositelja zahtjeva: i
   (d) kvantitativni sastav predmeta zahtjeva, osim informacija relevantnih za procjenu sigurnosti.

3.  Popisom informacija iz stavka 2. ne dovodi se u pitanje nijedno sektorsko pravo Unije ▌.

4.  Neovisno o stavcima 2. i 3.:

   (a) ako je hitno djelovanje nužno da bi se zaštitilo zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš, primjerice u kriznim situacijama, Agencija može objaviti informacije tih stavaka 2. i 3.▌.
   (b) ipak se objavljuju informacije koje su dio zaključaka u okviru znanstvenih rezultata, uključujući znanstvena mišljenja, koje je dostavila Agencija a koje se odnose na predvidive ▌učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš.”;

"

9.  umeću se sljedeći članci:"

„Članak 39.a

Zahtjev za povjerljivost

1.  Pri podnošenju zahtjeva ▌, popratnih znanstvenih podataka i drugih dopunskih informacija u skladu s pravom Unije ▌, podnositelj zahtjeva može zatražiti da se s određenim dijelovima podnesenih informacija postupa kao s povjerljivima u skladu s člankom 39. stavcima 2. i 3. Tom zahtjevu prilaže se provjerljivo obrazloženje kojim se dokazuje da bi se objavljivanjem dotičnih informacija nanijela znatna šteta dotičnim interesima u skladu s člankom 39. stavcima 2. i 3.

2.  U slučaju podnošenja zahtjeva za povjerljivost, podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti i verziju koja nije povjerljiva i povjerljivu verziju informacija podnesenih u skladu sa standardnim formatima podataka, ako postoje, u skladu s člankom 39.f. Verzija koja nije povjerljiva ne sadržava informacije koje podnositelj zahtjeva smatra povjerljivima na temelju članka 39. stavaka 2. i 3. te su u njoj naznačena mjesta na kojima su takve informacije izbrisane. Povjerljiva verzija sadržava sve podnesene informacije, uključujući informacije koje podnositelj zahtjeva smatra povjerljivima. Informacije za koje se traži povjerljivo postupanje jasno su označene u povjerljivoj verziji. Za svaku od tih informacija podnositelj zahtjeva jasno navodi razloge na temelju kojih se traži povjerljivo postupanje.

Članak 39.b

Odluka o povjerljivosti

1.  Agencija:

   (a) objavljuje ▌ verziju zahtjeva koja nije povjerljiva, kako ju je podnio podnositelj zahtjeva, bez odgode nakon što je taj zahtjev ocijenjen valjanim ili dopuštenim;
   (b) bez odgode pristupa konkretnom i individualnom razmatranju zahtjeva za povjerljivost u skladu s ovim člankom;
   (c) obavješćuje u pisanom obliku podnositelja zahtjeva o svojoj namjeri da objavi informacije i razlozima za to, i to prije nego što Agencija formalno donese odluku o zahtjevu za povjerljivost. Ako se ne slaže s procjenom Agencije, podnositelj zahtjeva može se o tome očitovati ili povući svoj zahtjev u roku od dva tjedna od dana kada je obaviješten o stajalištu Agencije;
   (d) donosi obrazloženu odluku o zahtjevu za povjerljivost, uzimajući u obzir očitovanja podnositelja zahtjeva, u roku od 10 tjedana od dana primitka zahtjeva za povjerljivost u odnosu na zahtjeve i bez odgode u slučaju dopunskih podataka i informacija; obavješćuje podnositelja zahtjeva o svojoj odluci i pruža informacije o pravu podnošenja ponovnog zahtjeva u skladu sa stavkom 2.; te o svojoj odluci obavješćuje Komisiju i države članice, ovisno o slučaju; i
   (e) objavljuje sve dodatne podatke i informacije u vezi s kojima zahtjev za povjerljivost nije prihvaćen kao opravdan najranije dva tjedna nakon obavješćivanja podnositelja zahtjeva o svojoj odluci na temelju točke (d).

2.  U roku od dva tjedna od obavješćivanja o odluci Agencije o zahtjevu za povjerljivost na temelju stavka 1. podnositelj zahtjeva može podnijeti ponovni zahtjev kojim od Agencije traži da ponovno razmotri svoju odluku. Ponovni zahtjev ima suspenzivni učinak. Agencija razmatra razloge za ponovni zahtjev i donosi obrazloženu odluku o tom ponovnom zahtjevu. O toj odluci Agencija obavješćuje podnositelja zahtjeva u roku u roku od tri tjedna od podnošenja ponovnog zahtjeva te ga u tu obavijest uključuje informacije o dostupnim pravnim sredstvima, to jest pokretanju postupka pred Sudom Europske unije („Sud”) protiv Agencije u skladu sa stavkom 3. Agencija objavljuje sve dodatne podatke i informacije u vezi s kojima nije prihvatila zahtjev za povjerljivost kao opravdan, i to najranije dva tjedna nakon što je podnositelja zahtjeva na temelju ovog stavka obavijestila o svojoj odluci o ponovnom zahtjevu.

3.  Protiv odluka Agencije donesenih na temelju ovog članka može se podnijeti tužba Sudu, pod uvjetima utvrđenima člankom 263. odnosno člankom 278. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Članak 39.c

Preispitivanje povjerljivosti

Prije nego što izda svoje znanstvene rezultate, uključujući znanstvena mišljenja, Agencija preispituje mogu li se informacije koje su prethodno prihvaćene kao povjerljive ipak objaviti u skladu s člankom 39. stavkom 4. točkom (b). Ako je to slučaj, Agencija slijedi postupak utvrđen člankom 39.b, koji se primjenjuje mutatis mutandis.

Članak 39.d

Obveze u pogledu povjerljivosti

1.  Agencija na zahtjev stavlja na raspolaganje Komisiji i državama članicama sve informacije koje posjeduje, a koje se odnose na zahtjev ▌ ili na zahtjev Europskog parlamenta, Komisije ili država članica za znanstvene rezultate, uključujući znanstvena mišljenja, osim ako je u pravu Unije ▌ navedeno drukčije.

2.  Komisija i države članice poduzimaju potrebne mjere kako informacije koje su primile u skladu s pravom Unije ▌ i za koje je zatraženo povjerljivo postupanje ne bi bile objavljene prije nego što Agencija donese odluku o zahtjevu za povjerljivost i prije nego što ta odluka postane konačna. Komisija i države članice također poduzimaju potrebne mjere kako ne bi bile objavljene informacije u pogledu kojih je Agencija prihvatila zahtjev za povjerljivo postupanje.

3.  Ako podnositelj zahtjeva ▌ povuče ili je povukao zahtjev, Agencija, Komisija i države članice poštuju povjerljivost ▌ informacija kako ju je odobrila Agencija u skladu s člancima od 39. do 39.e. Zahtjev se smatra povučenim od trenutka kada nadležno tijelo koje je zaprimilo prvotni zahtjev zaprimi zahtjev za povlačenje u pisanom obliku. Ako je povlačenje zahtjeva nastupilo prije nego što je Agencija donijela konačnu odluku o ▌ zahtjevu za povjerljivost na temelju, prema potrebi, članka 39.b stavka 1. ili 2., Komisija, države članice i Agencija ne objavljuju informacije za koje je zatražena povjerljivost.

4.  Članovi Upravnog vijeća, ravnatelj, članovi Znanstvenog odbora i znanstvenih panela, kao i vanjski stručnjaci koji sudjeluju u radu njihovih radnih skupina, članovi Savjetodavnog vijeća i osoblje Agencije, čak i nakon prestanka svoje dužnosti, podliježu zahtjevima o obvezi čuvanja poslovne tajne prema članku 339. UFEU-a .

5.  Agencija, uz savjetovanje s Komisijom, utvrđuje praktične postupke za provedbu pravila o povjerljivosti utvrđenih u člancima 39., 39.a, 39.b, 39.e i ovom članku, uključujući postupke podnošenja zahtjeva za povjerljivost i postupanja s tim zahtjevima u pogledu informacija koje treba objaviti u skladu s člankom 38., a uzimajući u obzir članke 39.f i 39.g. Što se tiče članka 39.b stavka 2., Agencija osigurava da se za procjenu ponovnih zahtjeva primjenjuje odgovarajuće razdvajanje zadaća.

Članak 39.e

Zaštita osobnih podataka

1.  Kad je riječ o zahtjevima za znanstvene rezultate, uključujući znanstvena mišljenja prema pravu Unije ▌ , Agencija uvijek objavljuje:

   (a) ime, prezime i adresu podnositelja zahtjeva;
   (b) imena i prezimena autora objavljenih ili javno dostupnih studija kojima su potkrijepljeni takvi zahtjevi: i
   (c) imena svih sudionika i promatrača na sastancima Znanstvenog odbora i znanstvenih panela, njihovih radnih skupina i bilo koje druge ad hoc skupine koja se sastaje u vezi s tim predmetom.

2.  Neovisno o stavku 1., smatra se da objavljivanje imena i prezimena i adresa fizičkih osoba koje sudjeluju u provođenju pokusa na kralježnjacima ili u dobivanju toksikoloških informacija može nanijeti znatnu štetu privatnosti i integritetu tih fizičkih osoba i stoga se ta imena, prezimena i adrese ne objavljuju, osim ako je drukčije utvrđeno u uredbama (EU) 2016/679(25) i (EU) 2018/1725(26) Europskog parlamenta i Vijeća.

3.  Uredbe (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725 primjenjuju se na obradu osobnih podataka koja se provodi na temelju ove Uredbe. Svi osobni podaci objavljeni na temelju članka 38. ove Uredbe i ovog članka upotrebljavaju se samo kako bi se osigurala transparentnost procjene rizika na temelju ove Uredbe te se ne smiju dalje obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama, u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2016/679 i člankom 4. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2018/1725, ovisno o slučaju.

Članak 39.f

Standardni formati podataka

1.  Za potrebe članka 38. stavka 1. točke (c) i radi osiguravanja učinkovite obrade zahtjeva za znanstvene rezultate Agencije donose se standardni formati podataka ▌ u skladu sa stavkom 2. ovog članka kako bi se omogućilo podnošenje, pretraživanje, umnožavanje i ispis dokumenata te istodobno osigurala usklađenost s regulatornim zahtjevima utvrđenima pravom ▌ Unije. Ti ▌ standardni formati podataka ▌ :

   (a) ne temelje se na vlasničkim standardima;
   (b) u mjeri u kojoj je to moguće osiguravaju interoperabilnost s postojećim pristupima u pogledu podnošenja podataka;
   (c) prilagođeni su korisnicima i za uporabu od strane malih i srednjih poduzeća.

2.  Standardni formati podataka iz stavka 1. donose se ▌ prema sljedećem postupku:

   (a) Agencija izrađuje nacrt standardnih formata podataka ▌ za potrebe različitih postupaka odobravanja ▌ i relevantnih zahtjeva Europskog parlamenta, Komisije i država članica za znanstvene rezultate;
   (b) Komisija, uzimajući u obzir zahtjeve primjenjive u raznim postupcima odobravanja i drugim pravnim okvirima te nakon nužnih prilagodbi, putem provedbenih akata donosi standardne formate podataka. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom iz članka 58. stavka 2.;
   (c) Agencija na svojim internetskim stranicama objavljuje standardne formate podataka ▌ kako su doneseni;
   (d) ako su standardni formati podataka ▌ doneseni na temelju ovog članka, zahtjevi i zahtjevi Europskog parlamenta, Komisije i država članica za znanstvene rezultate, uključujući znanstvena mišljenja ▌ , podnose se isključivo u skladu s ▌ tim standardnim formatima podataka ▌ .

Članak 39.g

Informacijski sustavi

Informacijski sustavi koje Agencija upotrebljava za pohranu podataka, uključujući povjerljive i osobne podatke, moraju biti osmišljeni tako da se njima jamči da je svaki pristup moguće u potpunosti nadzirati i da su zadovoljeni najviši standardi sigurnosti primjereni sigurnosnim rizicima, uzimajući u obzir članke od 39. do 39.f.” ▌;

"

10.  u članku 40. stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Agencija objavljuje sve znanstvene rezultate, uključujući znanstvena mišljenja, koje je izdala te znanstvene podatke i druge informacije kojima su ti rezultati potkrijepljeni, u skladu s člancima od 38. do 39.e.”;

"

11.  članak 41. mijenja se kako slijedi: ▌:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Neovisno o pravilima o povjerljivosti predviđenima u člancima od 39. do 39.d ove Uredbe, Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća* primjenjuje se na dokumente u posjedu Agencije.

Ako se radi o informacijama o okolišu, primjenjuje se i ▌ Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća**. Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*** primjenjuje se na informacije o okolišu koje su u posjedu država članica, neovisno o pravilima o povjerljivosti predviđenima u člancima od 39. do 39.d ove Uredbe.

-------------------------------

* Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

** Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).

*** Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.).”;

"

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Upravno vijeće donosi praktične postupke za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 i članaka 6. i 7. Uredbe (EZ) br. 1367/2006 do … [šest mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni], pri čemu osigurava najširi mogući pristup dokumentima u svome posjedu.”;

"

12.  članak 61. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 61.

Klauzula o preispitivanju

1.  Komisija osigurava redovito preispitivanje primjene ove Uredbe.

2.  Komisija do … [pet godina od datuma početka primjene ove Uredbe o izmjeni] te svakih pet godina nakon toga provodi evaluaciju učinka Agencije s obzirom na njezine ciljeve, mandat, zadaće, postupke i lokaciju, u skladu sa smjernicama Komisije. Ta evaluacija obuhvaća i učinak članka 32.a na funkcioniranje Agencije s posebnim osvrtom na relevantno radno opterećenje i mobilizaciju osoblja te na sve promjene u raspodjeli resursa Agencije nauštrb aktivnosti od javnog interesa. Ta evaluacija usmjerena je na moguću potrebu za izmjenom mandata Agencije te na financijske učinke takve izmjene.

3.  U evaluaciji iz stavka 2. Komisija također ocjenjuje treba li dodatno ažurirati organizacijski okvir Agencije s obzirom na odluke o zahtjevima za povjerljivost i ponovne zahtjeve, to jest uspostavom posebnog odbora za žalbe ili drugim odgovarajućim sredstvima.

4.  Ako Komisija smatra da nastavak rada Agencije više nije opravdan s obzirom na ciljeve, mandat i zadaće koji su joj dodijeljeni, ona može predložiti da se relevantne odredbe ove Uredbe na odgovarajući način izmijene ili stave izvan snage.

5.  Komisija izvješćuje Europski parlament, Vijeće i Upravno vijeće o rezultatima svojih preispitivanja i evaluacije na temelju ovog članka. Ti se rezultati objavljuju.”;

"

13.  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 61.a

Misije za utvrđivanje činjenica

▌ Stručnjaci Komisije do … [četiri godine od datuma početka primjene ove Uredbe o izmjeni] provode misije za utvrđivanje činjenica u državama članicama kako bi ocijenili na koji način laboratoriji i drugi objekti za ispitivanje primjenjuju relevantne standarde za provedbu ispitivanja i studija koji se u sklopu zahtjeva podnose Agenciji, kao i usklađenost s obvezom obavješćivanja utvrđenom u članku 32.b stavku 3. Stručnjaci Komisije do tog datuma provode i misije za utvrđivanje činjenica kako bi ocijenili na koji način laboratoriji i drugi objekti za ispitivanje koji se nalaze u trećim zemljama primjenjuju te standarde u mjeri u kojoj je to utvrđeno u relevantnim sporazumima i dogovorima s tim trećim zemljama, među ostalim kako je navedeno u članku 49.

Na neusklađenost utvrđenu tijekom tih misija za utvrđivanje činjenica skreće se pozornost Komisiji, državama članicama, Agenciji te ocjenjivanim laboratorijima i drugim objektima za ispitivanje, . Komisija, Agencija i države članice osiguravaju odgovarajuće daljnje mjere kao odgovor na takvu utvrđenu neusklađenost.

Ishod tih misija za utvrđivanje činjenica iznosi se u sažetom izvješću. Na temelju tog izvješća Komisija prema potrebi podnosi zakonodavni prijedlog, posebice u pogledu svih potrebnih kontrolnih postupaka, uključujući revizije.”.

"

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1829/2003

Uredba (EZ) br. 1829/2003 mijenja se kako slijedi:

1.  u članku 5. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)  uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:"

„Zahtjev se podnosi u skladu sa standardnim formatima podataka, ako postoje na temelju članka 39.f Uredbe (EZ) br. 178/2002., i prilaže mu se sljedeće:”;

"

(b)  točka (l) zamjenjuje se sljedećim:"

„(l) identifikacija dijelova zahtjeva i svih ostalih dopunskih informacija za koje je podnositelj zahtjeva zatražio da se s njima postupa kao s povjerljivima, popraćeno provjerljivim obrazloženjem, na temelju članka 30. ove Uredbe i članka 39. Uredbe (EZ) br. 178/2002;”;

"

(c)  dodaje se sljedeća točka:"

„(m) sažetak dosjea u standardiziranom obliku.”;

"

2.  u članku 6. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:"

„7. Agencija, u skladu s člankom 38. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002, objavljuje svoje mišljenje nakon brisanja svih informacija u pogledu kojih je utvrđeno da su povjerljive u skladu s člancima od 39. do 39.e Uredbe (EZ) br. 178/2002 i člankom 30. ove Uredbe. Javnost Komisiji može uputiti svoje primjedbe u roku od 30 dana od takve objave.”;

"

3.  u članku 10. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Agencija na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Komisije ili države članice izdaje mišljenje o tome zadovoljava li odobrenje za proizvod iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe i dalje uvjete utvrđene ovom Uredbom. Ona odmah dostavlja to mišljenje Komisiji, državama članicama i nositelju odobrenja. Agencija, u skladu s člankom 38. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002, objavljuje svoje mišljenje nakon brisanja svih informacija u pogledu kojih je utvrđeno da su povjerljive u skladu s člancima od 39. do 39.e Uredbe (EZ) br. 178/2002 i člankom 30. ove Uredbe. Javnost Komisiji može uputiti svoje primjedbe u roku od 30 dana od takve objave.”;

"

4.  u članku 11. stavku 2. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:"

„2. „Zahtjev se podnosi u skladu sa standardnim formatima podataka, ako postoje na temelju članka 39.f Uredbe (EZ) br. 178/2002, i prilaže mu se sljedeće:”,

"

5.  u članku 17. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)  uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:"

„Zahtjev se podnosi u skladu sa standardnim formatima podataka, ako postoje na temelju članka 39.f Uredbe (EZ) br. 178/2002, i prilaže mu se sljedeće:”,

"

(b)  točka (l) zamjenjuje se sljedećim:"

„(l) identifikacija dijelova zahtjeva i svih ostalih dopunskih informacija za koje je podnositelj zahtjeva zatražio da se s njima postupa kao s povjerljivima, popraćeno provjerljivim obrazloženjem, na temelju članka 30. ove Uredbe i članaka od 39. do 39.e Uredbe (EZ) br. 178/2002;”;

"

(c)  dodaje se sljedeća točka:"

„(m) sažetak dosjea u standardiziranom obliku.”;

"

6.  u članku 18. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:"

„7. Agencija, u skladu s člankom 38. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002, objavljuje svoje mišljenje nakon brisanja svih informacija u pogledu kojih je utvrđeno da su povjerljive u skladu s člancima od 39. do 39.e Uredbe (EZ) br. 178/2002 i člankom 30. ove Uredbe. Javnost Komisiji može uputiti svoje primjedbe u roku od 30 dana od takve objave.”;

"

7.  u članku 22. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Agencija na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Komisije ili države članice izdaje mišljenje o tome zadovoljava li odobrenje za proizvod iz članka 15. stavka 1. i dalje uvjete utvrđene ovom Uredbom. Ona odmah dostavlja to mišljenje Komisiji, državama članicama i nositelju odobrenja. Agencija, u skladu s člankom 38. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002, objavljuje svoje mišljenje nakon brisanja svih informacija u pogledu kojih je utvrđeno da su povjerljive u skladu s člancima od 39. do 39.e Uredbe (EZ) br. 178/2002 i člankom 30. ove Uredbe. Javnost Komisiji može uputiti svoje primjedbe u roku od 30 dana od takve objave.”;

"

8.  u članku 23. stavku 2. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:"

„2. „Zahtjev se podnosi u skladu sa standardnim formatima podataka, ako postoje na temelju članka 39.f Uredbe (EZ) br. 178/2002, i prilaže mu se sljedeće:”,

"

9.  u članku 29. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:"

„1. Agencija objavljuje zahtjev za odobrenje, relevantne popratne informacije i sve dopunske informacije koje je podnio podnositelj zahtjeva, kao i svoja znanstvena mišljenja i mišljenja nadležnih tijela iz članka 4. Direktive 2001/18/EZ, u skladu s člancima od 38. do 39.e ▌ Uredbe (EZ) br. 178/2002 i uzimajući u obzir članak 30. ove Uredbe.

2.  Agencija primjenjuje Uredbu (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije* pri postupanju sa zahtjevima za pristup dokumentima u posjedu Agencije.

---------------------------------

* Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).”;

"

10.  članak 30. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 30.

Povjerljivost

1.  U skladu s uvjetima i postupcima utvrđenima u člancima od 39. do 39.e Uredbe (EZ) br. 178/2002 i ovom članku:

   (a) podnositelj zahtjeva može zatražiti da se s određenim dijelovima informacija podnesenih na temelju ove Uredbe postupa kao s povjerljivima, pri čemu zahtjev mora biti popraćen provjerljivim obrazloženjem; i
   (b) Agencija ocjenjuje zahtjev za povjerljivost koji je podnio podnositelj zahtjeva.

2.  Uz informacije iz članka 39. stavka 2. točaka 1., 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 178/2002 i na temelju njezina članka 39. stavka 3. Agencija može ujedno odobriti povjerljivo postupanje u odnosu na sljedeće informacije, ako je podnositelj zahtjeva dokazao da bi se objavljivanjem takvih informacija moglo u znatnoj mjeri naštetiti njegovim interesima:

   (a) informacije o slijedu DNK-a, uz iznimku sljedova koji se upotrebljavaju za otkrivanje, prepoznavanje i kvantifikaciju transformacije; i
   (b) uzgojne uzorke i strategije.

3.  Uporaba metoda detekcije i reprodukcija referentnih materijala, predviđena člankom 5. stavkom 3. i člankom 17. stavkom 3. u svrhu primjene ove Uredbe na genetski modificirane organizme, hranu ili hranu za životinje na koje se zahtjev odnosi, nije ograničena ostvarivanjem prava intelektualnog vlasništva ili na drugi način.

4.  Ovim se člankom ne dovodi u pitanje članak 41. Uredbe (EZ) br. 178/2002.”.

"

Članak 3.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1831/2003

Uredba (EZ) br. 1831/2003 mijenja se kako slijedi:

1.  članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Zahtjev za odobravanje dodatka predviđen člankom 4. ove Uredbe dostavlja se Komisiji u skladu sa standardnim formatima podataka, ako postoje na temelju članka 39.f Uredbe (EZ) br. 178/2002, koji se primjenjuje mutatis mutandis. Komisija bez odgode obavješćuje države članice i prosljeđuje zahtjev Europskoj agenciji za sigurnost hrane (dalje u tekstu „Agencija”).”;

"

(b)  u stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) objaviti ▌ zahtjev i sve informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva, u skladu s člankom 18.”;

"

2.  članak 18. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 18.

Transparentnost i povjerljivost

1.  Agencija objavljuje zahtjev za odobrenje dodatka, relevantne popratne informacije i sve dopunske informacije koje je podnositelj zahtjeva dostavio, kao i svoja znanstvena mišljenja, u skladu s člancima od 38. do 39.e ▌ Uredbe (EZ) br. 178/2002, koji se primjenjuju mutatis mutandis.

2.  U skladu s uvjetima i postupcima utvrđenima u člancima od 39. do 39.e Uredbe (EZ) br. 178/2002 i ovom članku, podnositelj zahtjeva može zatražiti da se s određenim dijelovima informacija podnesenih na temelju ove Uredbe postupa kao s povjerljivima, pri čemu zahtjev mora biti popraćen provjerljivim obrazloženjem. Agencija ocjenjuje zahtjev za povjerljivost koji je podnio podnositelj zahtjeva.

3.  Uz informacije iz članka 39. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 i na temelju njezina članka 39. stavka 3. Agencija može ujedno odobriti povjerljivo postupanje u odnosu na sljedeće informacije, ako je podnositelj zahtjeva dokazao da bi se objavljivanjem takvih informacija moglo u znatnoj mjeri naštetiti njegovim interesima:

   (a) plan studije za studije kojima se dokazuje učinkovitost dodatka hrani za životinje u smislu ciljeva njezine namjene kako je definirano u članku 6. stavku 1. i Prilogu I. ovoj Uredbi; i
   (b) specifikacije o nečistoćama u aktivnoj tvari te relevantne metode analize koje je podnositelj zahtjeva razvio interno, uz iznimku nečistoća koje mogu imati negativan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ili okoliš.”.

4.  Ovim se člankom ne dovodi u pitanje članak 41. Uredbe (EZ) br. 178/2002.”.

"

Članak 4.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 2065/2003

Uredba (EZ) br. 2065/2003 mijenja se kako slijedi:

1.  članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) Agencija:

   i. bez odgode obavješćuje Komisiju i ostale države članice o zahtjevu te im stavlja na raspolaganje taj zahtjev i sve dopunske informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva; i
   ii. objavljuje ▌ zahtjev, relevantne popratne informacije i sve dopunske informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva, u skladu s člancima 14. i 15.”;

"

(b)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. Agencija objavljuje detaljne smjernice, na temelju dogovora s Komisijom, u vezi s pripremom i podnošenjem zahtjeva, iz stavka 1. ovog članka, uzimajući u obzir standardne formate podataka, ako postoje u skladu s člankom 39.f Uredbe (EZ) br. 178/2002.”;

"

2.  u članku 14. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Agencija objavljuje zahtjev za odobrenje, relevantne popratne informacije i sve dopunske informacije koje je podnositelj zahtjeva dostavio, kao i svoja znanstvena mišljenja, u skladu s člancima od 38. do 39.e ▌ Uredbe (EZ) br. 178/2002.”;

"

3.  članak 15. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 15.

Povjerljivost

1.  U skladu s uvjetima i postupcima utvrđenima u člancima od 39. do 39.e Uredbe (EZ) br. 178/2002:

   (a) podnositelj zahtjeva može zatražiti da se s određenim dijelovima informacija podnesenih na temelju ove Uredbe postupa kao s povjerljivima, pri čemu zahtjev mora biti popraćen provjerljivim obrazloženjem; i
   (b) Agencija ocjenjuje zahtjev za povjerljivost koji je podnio podnositelj zahtjeva.

2.  Ovim se člankom ne dovodi u pitanje članak 41. Uredbe (EZ) br. 178/2002.”.

"

Članak 5.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1935/2004

Uredba (EZ) br. 1935/2004 mijenja se kako slijedi:

1.  članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) Agencija bez odgode:

   i. obavješćuje o zahtjevu Komisiju i ostale države članice i stavlja im na raspolaganje zahtjev i sve dopunske informacije koje je podnositelj zahtjeva dostavio; i
   ii. objavljuje ▌ zahtjev, relevantne popratne informacije i sve dopunske informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva, u skladu s člancima 19. i 20.”;

"

(b)  stavak 2 zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Agencija objavljuje detaljne smjernice, nakon sporazuma s Komisijom, u vezi s pripremom i podnošenjem zahtjeva, uzimajući u obzir standardne formate podataka, ako postoje u skladu s člankom 39.f Uredbe (EZ) br. 178/2002, koji se primjenjuje mutatis mutandis.”;

"

2.  u članku 19. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Agencija objavljuje zahtjev za odobrenje, relevantne popratne informacije i sve dopunske informacije koje je podnositelj zahtjeva dostavio, kao i svoja znanstvena mišljenja, u skladu s člancima od 38. do 39.e ▌ Uredbe (EZ) br. 178/2002, koji se primjenjuju mutatis mutandis, i člankom 20. ove Uredbe.”;

"

3.  članak 20. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 20.

Povjerljivost

1.  U skladu s uvjetima i postupcima utvrđenima u člancima od 39. do 39.e Uredbe (EZ) br. 178/2002 i ovom članku:

   (a) podnositelj zahtjeva može zatražiti da se s određenim dijelovima informacija podnesenih na temelju ove Uredbe postupa kao s povjerljivima, pri čemu zahtjev mora biti popraćen provjerljivim obrazloženjem; i
   (b) Agencija ocjenjuje zahtjev za povjerljivost koji je podnio podnositelj zahtjeva.

2.  Uz informacije iz članka 39. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 i na temelju njezina članka 39. stavka 3. Agencija može ujedno odobriti povjerljivo postupanje u odnosu na sljedeće informacije, ako je podnositelj zahtjeva dokazao da bi se objavljivanjem takvih informacija moglo u znatnoj mjeri naštetiti njegovim interesima:

   (a) sve informacije pružene u detaljnim opisima ishodišnih tvari i mješavina koje se upotrebljavaju za proizvodnju tvari koja podliježe odobrenju, sastava mješavina, materijala ili predmeta u kojima podnositelj zahtjeva namjerava iskoristiti tu tvar, metoda proizvodnje tih mješavina, materijala ili predmeta, nečistoća, i rezultata ispitivanja migracije, osim informacija relevantnih za procjenu sigurnosti;
   (b) žig pod kojim se ta tvar stavlja na tržište kao i trgovački naziv mješavina, materijala ili predmeta u kojima se koristi, ako je to primjenjivo; i
   (c) sve druge informacije koje se smatraju povjerljivima u skladu s posebnim pravilima postupanja iz članka 5. stavka 1. točke (n) ove Uredbe.

3.  Ovim se člankom ne dovodi u pitanje članak 41. Uredbe (EZ) br. 178/2002.”.

"

Članak 6.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1331/2008

Uredba (EZ) br. 1331/2008 mijenja se kako slijedi:

1.  u članku 6. dodaje se sljedeći stavak:"

„5. Agencija objavljuje ▌ dodatne informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva u skladu s člancima 11. i 12.”;

"

2.  članak 11. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 11.

Transparentnost

Ako Komisija zahtijeva mišljenje Agencije u skladu s člankom 3. stavkom 2. ove Uredbe, Agencija bez odgode objavljuje zahtjev za odobrenje, relevantne popratne informacije i sve dopunske informacije koje je podnositelj zahtjeva dostavio, kao i svoja znanstvena mišljenja, u skladu s člancima od 38. do 39.e ▌ Uredbe (EZ) br. 178/2002. Agencija također objavljuje svaki zahtjev za njezino mišljenje, kao i svako produljenje roka na temelju članka 6. stavka 1. ove Uredbe.”;

"

3.  članak 12. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 12.

Povjerljivost

1.  Podnositelj zahtjeva može zatražiti da se s određenim dijelovima informacija podnesenih na temelju ove Uredbe postupa kao s povjerljivima, pri čemu se nakon podnošenja zahtjeva dostavlja provjerljivo obrazloženje.

2.  Ako se zahtijeva mišljenje Agencije u skladu s člankom 3. stavkom 2. ove Uredbe, Agencija ocjenjuje zahtjev za povjerljivost koji je podnio podnositelj zahtjeva, u skladu s člancima od 39. do 39.e Uredbe (EZ) br. 178/2002.

3.  Uz informacije iz članka 39. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 i na temelju njezina članka 39. stavka 3. Agencija može ujedno odobriti povjerljivo postupanje u odnosu na sljedeće informacije, ako je podnositelj zahtjeva dokazao da bi se objavljivanjem takvih informacija moglo u znatnoj mjeri naštetiti njegovim interesima:

   (a) ako je to primjenjivo, informacije dostavljene u okviru detaljnih opisa ishodišnih tvari i pripravaka te način na koji se oni upotrebljavaju za proizvodnju tvari koja podliježe odobrenju, kao i detaljne informacije o naravi i sastavu materijala ili proizvoda u kojima podnositelj zahtjeva namjerava upotrebljavati tvar koja podliježe odobrenju, osim informacija relevantnih za procjenu sigurnosti;
   (b) ako je to primjenjivo, detaljne analitičke informacije o varijabilnosti i stabilnosti pojedinačnih proizvodnih serija tvari koja podliježe odobrenju, osim informacija relevantnih za procjenu sigurnosti.

4.  Ako se ne zahtijeva mišljenje Agencije u skladu s člankom 3. stavkom 2. ove Uredbe, Komisija ocjenjuje zahtjev za povjerljivost koji je podnio podnositelj zahtjeva. Članci 39., 39.a i 39.d Uredbe (EZ) br. 178/2002 i stavak 3. ovog članka primjenjuju se mutatis mutandis.

5.  Ovim se člankom ne dovodi u pitanje članak 41. Uredbe (EZ) br. 178/2002.”.

"

Članak 7.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1107/2009

Uredba (EZ) br. 1107/2009 mijenja se kako slijedi:

1.  članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„▌ Proizvođač aktivne tvari podnosi državi članici (državi članici izvjestiteljici) zahtjev za odobrenje aktivne tvari ili za izmjenu uvjeta odobrenja zajedno sa sažetkom i cjelokupnom dokumentacijom, kako je predviđeno u članku 8. stavcima 1. i 2. ove Uredbe, ili znanstveno utemeljeno obrazloženje o tome zašto nisu priloženi određeni dijelovi tih dokumentacija, te dokazuje da aktivna tvar ispunjava mjerila za odobravanje iz članka 4. ove Uredbe. Zahtjev se podnosi u skladu sa standardnim formatima podataka, ako postoje na temelju članka 39.f Uredbe (EZ) br. 178/2002, koji se primjenjuje mutatis mutandis.”;

"

(b)  stavak 3 zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Pri podnošenju zahtjeva, podnositelj zahtjeva može na temelju članka 63. zatražiti da se s određenim informacijama, uključujući neke dijelove dokumentacije, postupa kao s povjerljivima te fizički izdvaja takve informacije.

Države članice ocjenjuju zahtjeve za povjerljivost. Nakon savjetovanja s Agencijom država članica izvjestiteljica odlučuje s kojim će informacijama postupati kao s povjerljivima, u skladu s člankom 63.

Agencija, nakon savjetovanja s državama članicama, utvrđuje praktična rješenja kako bi se osigurala dosljednost tih procjena.”;

"

2.  članak 10. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 10.

Javni pristup dokumentaciji

Agencija bez odgode stavlja na raspolaganje javnosti dokumentaciju iz članka 8., uključujući sve dopunske informacije koje je podnositelj zahtjeva dostavio, uz iznimku onih informacija u pogledu kojih je država članica izvjestiteljica odobrila povjerljivo postupanje ▌ na temelju članka 63.”;

"

3.  u članku 15. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Proizvođač aktivne tvari dostavlja zahtjev predviđen u članku 14. ove Uredbe jednoj državi članici te dostavlja primjerak tog zahtjeva Komisiji, ostalim državama članicama i Agenciji, najkasnije tri godine prije isteka roka važenja odobrenja. Zahtjev se podnosi u skladu sa standardnim formatima podataka, ako postoje na temelju članka 39.f Uredbe (EZ) br. 178/2002, koji se primjenjuje mutatis mutandis.”;

"

4.  članak 16. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 16.

Javni pristup informacijama za produljenje

Agencija bez odgode ocjenjuje sve zahtjeve za povjerljivost i javnosti stavlja na raspolaganje informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva na temelju članka 15. kao i sve dopunske informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva, osim informacija u pogledu kojih je podnesen zahtjev za povjerljivo postupanje koji je Agencija odobrila na temelju članka 63.

Agencija, nakon savjetovanja s državama članicama, utvrđuje praktična rješenja kako bi se osigurala dosljednost tih procjena.”;

"

5.  u članku 63. stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:"

„1. Podnositelj zahtjeva može zatražiti da se s određenim dijelovima informacija podnesenih na temelju ove Uredbe postupa kao s povjerljivima, pri čemu zahtjev mora biti popraćen provjerljivim obrazloženjem.

2.  Povjerljivo postupanje može se odobriti samo u odnosu na ▌sljedeće informacije, ako je podnositelj zahtjeva dokazao da bi se objavljivanjem takvih informacija moglo u znatnoj mjeri naštetiti njegovim interesima:

   (a) informacije iz članka 39. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002;
   (b) specifikacije o nečistoći u aktivnoj tvari i srodne metode analize za nečistoće u proizvedenoj aktivnoj tvari, uz iznimku nečistoća za koje se smatra da su od toksikološkog, ekotoksikološkog ili okolišnog značaja i srodne metode analize za te nečistoće;
   (c) rezultate proizvodnih serija aktivne tvari, uključujući nečistoće; i
   (d) informacije o cjelokupnom sastavu sredstva za zaštitu bilja.

2.a  Pri ocjeni zahtjevâ za povjerljivost, koju na temelju ove Uredbe provodi Agencija, primjenjuju se uvjeti i postupci utvrđeni u člancima od 39. do 39.e Uredbe (EZ) br. 178/2002 i stavku 2. ovog članka.

2.b  Pri ocjeni zahtjevâ za povjerljivost, koju na temelju ove Uredbe provode države članice, primjenjuju se sljedeći zahtjevi i postupci:

   (a) povjerljivo postupanje može se odobriti samo u odnosu na informacije iz stavka 2.;
   (b) ako je država članica odredila s kojim informacijama treba postupati kao s povjerljivima, ona obavješćuje podnositelja zahtjeva o svojoj odluci;
   (c) države članice, Komisija i Agencija poduzimaju potrebne mjere kako informacije u pogledu kojih je odobren zahtjev za povjerljivo postupanje ne bi bile objavljene;
   (d) članak 39.e Uredbe (EZ) br. 178/2002 jednako tako se primjenjuje mutatis mutandis;
   (e) neovisno o stavku 2. i točkama (c) i (d) ovog stavka:
   i. ako je hitno djelovanje nužno kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš, primjerice u kriznim situacijama, država članica može objaviti informacije iz stavka 2.
   ii. ipak se objavljuju informacije koje su dio zaključaka u okviru znanstvenih rezultata koje je dostavila Agencija i koje se odnose na predvidive učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš. U tom slučaju primjenjuje se članak 39.c Uredbe (EZ) br. 178/2002;
   (f) ako podnositelj zahtjeva povlači ili je povukao zahtjev, države članice, Komisija i Agencija poštuju povjerljivost, kako je odobrena u skladu s ovim člankom. Ako je povlačenje zahtjeva nastupilo prije nego što država članica donese odluku o relevantnom zahtjevu za povjerljivost, države članice, Komisija i Agencija ne objavljuju informacije u pogledu kojih je zatražena povjerljivost.

3.  Ovim se člankom ne dovode u pitanje Direktiva 2003/4/EZ* ni uredbe (EZ) br. 1049/2001** i (EZ) br. 1367/2006*** Europskog parlamenta i Vijeća.

-------------------------------------

* Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.)

** Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

*** Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).”.

"

Članak 8.

Izmjene Uredbe (EU) 2015/2283

Uredba (EU) 2015/2283 mijenja se kako slijedi:

1.  članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Postupak odobravanja stavljanja nove hrane na tržište unutar Unije i ažuriranja popisa Unije, kako je predviđeno u članku 9. ove Uredbe, započinje ili na inicijativu Komisije ili na zahtjev podnositelja zahtjeva Komisiji, u skladu sa standardnim formatima podataka, ako postoje na temelju članka 39.f Uredbe (EZ) br. 178/2002. Komisija taj zahtjev bez odgode stavlja na raspolaganje državama članicama. Komisija objavljuje sažetak zahtjeva na temelju javno dostupnih informacija iz stavka 2. točaka (a), (b) i (e) ovog članka.

"

(b)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Ako Komisija zatraži mišljenje od Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”), Agencija objavljuje zahtjev u skladu s člankom 23. i daje svoje mišljenje o tome bi li ažuriranje moglo utjecati na zdravlje ljudi.”;

"

2.  ▌u članku 15. stavak 2. izmjenjuje se kako slijedi:"

„2. U roku od četiri mjeseca od datuma kada Komisija proslijedi valjanu obavijest u skladu sa stavkom 1. ovog članka, država članica ili Agencija može Komisiji podnijeti propisno obrazložene prigovore u pogledu sigurnosti u vezi sa stavljanjem predmetne tradicionalne hrane na tržište unutar Unije. Ako Agencija podnese propisno obrazložene prigovore u pogledu sigurnosti, bez odgode objavljuje obavijest, u skladu s člankom 23., koja se primjenjuje mutatis mutandis.”;

"

3.  članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)  u prvom stavku dodaje se sljedeća rečenica:"

„Zahtjev se podnosi u skladu sa standardnim formatima podataka, ako postoje na temelju članka 39.f Uredbe (EZ) br. 178/2002.”;

"

(b)  u drugom stavku dodaje se sljedeća rečenica:"

„Agencija objavljuje ▌ zahtjev, relevantne popratne informacije i sve dopunske informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva u skladu s člankom 23.”;

"

4.  članak 23. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 23.

Transparentnost i povjerljivost

1.  Ako Komisija zahtijeva mišljenje Agencije u skladu s člankom 10. stavkom 3. i člankom 16. ove Uredbe, Agencija objavljuje zahtjev za odobrenje, relevantne popratne informacije i sve dopunske informacije koje je podnositelj zahtjeva dostavio, kao i svoja znanstvena mišljenja, u skladu s člancima od 38. do 39.e ▌ Uredbe (EZ) br. 178/2002 i ovim člankom.

2.  Podnositelj zahtjeva može zatražiti da se s određenim dijelovima informacija podnesenih na temelju ove Uredbe postupa kao s povjerljivima, pri čemu se nakon podnošenja zahtjeva dostavlja provjerljivo obrazloženje.

3.  Ako Komisija zahtijeva mišljenje Agencije u skladu s člankom 10. stavkom 3. i člankom 16. ove Uredbe, Agencija ocjenjuje zahtjev za povjerljivost koji je podnio podnositelj zahtjeva, u skladu s člancima od 39. do 39.e Uredbe (EZ) br. 178/2002.

4.  Uz informacije iz članka 39. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 i na temelju njezina članka 39. stavka 3. Agencija može ujedno odobriti povjerljivo postupanje u odnosu na sljedeće informacije, ako je podnositelj zahtjeva dokazao da bi se objavljivanjem takvih informacija moglo u znatnoj mjeri naštetiti njegovim interesima:

   (a) ako je to primjenjivo, informacije dostavljene u okviru detaljnih opisa ishodišnih tvari i pripravaka te način na koji se oni upotrebljavaju za proizvodnju nove hrane koja podliježe odobrenju, kao i detaljne informacije o naravi i sastavu posebne hrane ili kategorija hrane u kojima podnositelj zahtjeva namjerava upotrebljavati tu novu hranu, osim informacija relevantnih za procjenu sigurnosti;
   (b) ako je to primjenjivo, detaljne analitičke informacije o varijabilnosti i stabilnosti pojedinačnih proizvodnih serija, osim informacija relevantnih za procjenu sigurnosti.

5.  Ako Komisija ne zahtijeva mišljenje Agencije na temelju članaka 10. i 16. ove Uredbe, Komisija ocjenjuje zahtjev za povjerljivost koji je podnio podnositelj zahtjeva. Članci 39., 39.a i 39.d Uredbe (EZ) br. 178/2002 i stavak 4. ovog članka primjenjuju se mutatis mutandis.

6.  Ovim se člankom ne dovodi u pitanje članak 41. Uredbe (EZ) br. 178/2002.”.

"

Članak 9.

Izmjene Direktive 2001/18/EZ

Direktiva 2001/18/EZ mijenja se kako slijedi:

1.  u članku 6. umeće se sljedeći stavak:"

„2.a Prijava iz stavka 1. podnosi se u skladu sa standardnim formatima podataka, ako postoje prema pravu Unije.”;

"

2.  u članku 13. umeće se sljedeći stavak:"

„2.a Prijava iz stavka 1. podnosi se u skladu sa standardnim formatima podataka, ako postoje prema pravu Unije.”;

"

3.  članak 25. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 25.

Povjerljivost

1.  Podnositelj prijave ▌ može podnijeti zahtjev nadležnom tijelu da se s određenim dijelovima informacija podnesenih na temelju ove Direktive postupa kao s povjerljivima, pri čemu zahtjev mora biti popraćen provjerljivim obrazloženjem, u skladu sa stavcima 3. i 6.

2.  Nadležno tijelo ocjenjuje zahtjev za povjerljivost koji je podnio podnositelj prijave ▌.

3.  Na zahtjev podnositelja prijave nadležno tijelo može odobriti povjerljivo postupanje samo za ▌sljedeće informacije i na temelju provjerljivog obrazloženja, ako je podnositelj prijave dokazao da bi se objavljivanjem takvih informacija moglo u znatnoj mjeri naštetiti njegovim interesima:

   (a) informacije iz članka 39. stavka 2. točaka (a), (b) i (c) Uredbe (EZ) br. 178/2002;
   (b) informacije o slijedu DNK-a, uz iznimku sljedova koji se upotrebljavaju za otkrivanje, prepoznavanje i kvantifikaciju transformacije; i
   (c) uzgojne uzorke i strategije.

4.  Nakon savjetovanja s podnositeljem prijave nadležno tijelo odlučuje s kojim informacijama treba postupati kao s povjerljivima te o svojoj odluci obavješćuje podnositelja prijave.

5.  Države članice, Komisija i relevantni znanstveni odbor odnosno odbori poduzimaju potrebne mjere kako bi se osiguralo da povjerljive informacije koje su prijavljene ili razmijenjene na temelju ove Direktive ne budu objavljene.

6.  Relevantne odredbe članaka 39.e i 41. Uredbe (EZ) br. 178/2002 jednako tako se primjenjuju mutatis mutandis.

7.  Neovisno o stavcima 3., 5. i 6. ovog članka:

   (a) ako je hitno djelovanje nužno kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš, primjerice u kriznim situacijama, nadležno tijelo može objaviti informacije iz stavka 3.; i
   (b) ipak se objavljuju informacije koje su dio zaključaka u okviru znanstvenih rezultata koje su dostavili relevantni znanstveni odbor odnosno odbori odnosno zaključaka iz izvješća o procjeni i koje se odnose na predvidive učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš. U tom slučaju primjenjuje se članak 39.c Uredbe (EZ) br. 178/2002.

8.  U slučaju da podnositelj prijave povuče prijavu, države članice, Komisija i relevantni znanstveni odbor odnosno odbori poštuju povjerljivost kako ju je odobrilo nadležno tijelo u skladu s ovim člankom. Ako je povlačenje prijave nastupilo prije nego što je nadležno tijelo donijelo odluku o relevantnom zahtjevu za povjerljivost, države članice, Komisija i relevantni znanstveni odbor odnosno odbori ne objavljuju informacije u pogledu kojih je zatražena povjerljivost.”;

"

(4)  u članku 28. dodaje se sljedeći stavak:"

„4. U slučaju savjetovanja s relevantnim znanstvenim odborom u skladu sa stavkom 1. ovog članka, on bez odgode objavljuje prijavu ▌, relevantne popratne informacije i sve dopunske informacije koje je dostavio podnositelj prijave ▌, kao i svoja znanstvena mišljenja, uz iznimku svih informacija u pogledu kojih je nadležno tijelo odobrilo povjerljivo postupanje u skladu s člankom ▌25..”.

"

Članak 10.

Prijelazne mjere

1.  Ova se Uredba ne primjenjuju se na zahtjeve ▌ prema pravu Unije ▌ kao ni na zahtjeve za znanstvene rezultate podnesene Agenciji prije … [18 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

2.  Mandat članova Upravnog vijeća Agencije („Upravno vijeće”) koji obavljaju tu dužnost 30. lipnja 2022. istječe na taj dan. Neovisno o datumima početka primjene iz članka 11., postupak predlaganja i imenovanja članova Upravnog vijeća koji je utvrđen u članku 1. točki 4. primjenjuje se kako bi se članovima imenovanima na temelju tih pravila omogućilo da svoj mandat započnu 1. srpnja 2022.

3.  Neovisno o datumima početka primjene iz članka 11., mandat članova Znanstvenog odbora i znanstvenih panela koji obavljaju tu dužnost 30. lipnja 2021. produljuje se do početka mandata članova tog Znanstvenog odbora i tih znanstvenih panela imenovanih u skladu s postupkom odabira i imenovanja utvrđenim u članka 1. točki 5.

Članak 11.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od … [18 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Međutim, članak 1. točke 4. i 5. primjenjuju se od 1. srpnja 2022.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 158.
(2) SL C 461, 21.12.2018., str. 225.
(3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 11. prosinca 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0489).
(4)SL C 440, 6.12.2018., str. 158.
(5)SL C 461, 21.12.2018., str. 225.
(6)Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.
(7)Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane ▌ (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).
(8) Direktiva 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (SL L 276, 20.10.2010., str. 33.).
(9)Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
(10)Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(11)Direktiva 2004/10/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o usklađivanju zakona i ostalih propisa u vezi s primjenom načela dobre laboratorijske prakse i provjeri njihove primjene u ispitivanju kemijskih tvari (SL L 50, 20.2.2004., str. 44.).
(12)Uredba (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL L 268, 18.10.2003., str. 1.).
(13)Uredba (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima hrani za životinje (SL L 268, 18.10.2003., str. 29.).
(14)Uredba (EZ) br. 2065/2003 Europskog Parlamenta i Vijeća od 10. studenoga 2003. o aromama dima koje se uporabljuju ili su namijenjene za uporabu u ili na hrani (SL L 309, 26.11.2003., str. 1.).
(15)Uredba (EZ) br. 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ (SL L 338, 13.11.2004., str. 4.).
(16)Uredba (EZ) br. 1331/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o uspostavi zajedničkog postupka odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma (SL L 354, 31.12.2008., str. 1.).
(17)Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).
(18)Uredba (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, o izmjeni Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EZ) br. 1852/2001 (SL L 327, 11.12.2015., str. 1.).
(19)Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1.).
(20)Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).
(21)Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).
(22)Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.)
(23)Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(24)Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
(25)Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(26)Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).


Svjedodžba o dodatnoj zaštiti za lijekove ***I
PDF 288kWORD 88k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 469/2009 o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove (COM(2018)0317 – C8-0217/2018 – 2018/0161(COD))
P8_TA-PROV(2019)0401A8-0039/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0317),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0217/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0039/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 469/2009 o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove

P8_TC1-COD(2018)0161


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Uredbom (EZ) br. 469/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(4) predviđa se da svaki proizvod zaštićen patentom na državnom području države članice i koji, prije stavljanja u promet kao lijek, podliježe administrativnom postupku dobivanja odobrenja kako je navedeno u Direktivi 2001/82/EZ(5) ili 2001/83/EZ(6) Europskog parlamenta i Vijeća može, pod uvjetima navedenima u toj uredbi (EZ) br. 469/2009, biti predmet svjedodžbe o dodatnoj zaštiti („svjedodžba”).

(2)  Propisivanjem razdoblja dodatne zaštite Uredbom (EZ) br. 469/2009 nastoji se promicati istraživanja i inovacije u Uniji potrebne za razvoj lijekova te pridonijeti sprječavanju premještanja farmaceutskih istraživanja izvan Unije u zemlje koje bi mogle ponuditi veću zaštitu.

(3)  Otkad je 1992. donesen akt koji je prethodio Uredbi (EZ) br. 469/2009 tržišta su se znatno razvila i došlo je do izuzetno velikog porasta u proizvodnji generičkih i posebno biosličnih lijekova i proizvodnji njihovih aktivnih sastojaka, osobito u ▌zemljama izvan Unije („treće zemlje”) u kojima zaštita ne postoji ili je istekla.

(4)  Nepostojanje bilo kakve iznimke od zaštite koja se dodjeljuje svjedodžbom o dodatnoj zaštiti u Uredbi (EZ) br. 469/2009 imalo je neželjenu posljedicu da je proizvođačima generičkih i biosličnih lijekova s poslovnim nastanom u Uniji onemogućena proizvodnja generičkih i biosličnih lijekova čak i ▌u svrhu izvoza na tržišta trećih zemalja na kojima ▌zaštita ne postoji ili je istekla. Isto tako, proizvođačima je onemogućena proizvodnja generičkih i biosličnih lijekova u svrhu njihova skladištenja tijekom ograničenog razdoblja prije isteka svjedodžbe. Te okolnosti tim proizvođačima otežavaju ulazak na tržište Unije odmah nakon isteka svjedodžbe jer, za razliku od proizvođača smještenih u trećim zemljama u kojima zaštita ne postoji ili je istekla, ne mogu izgraditi proizvodni kapacitet u svrhu izvoza i ulaska na tržište države članice sve dok ne istekne zaštita osigurana tom svjedodžbom.

(5)  Te okolnosti stavljaju proizvođače generičkih i biosličnih lijekova s poslovnim nastanom u Uniji u znatno nepovoljniji konkurentski položaj u usporedbi s proizvođačima s poslovnim nastanom u trećim zemljama koje pružaju manju ili nikakvu zaštitu. Unija bi trebala postići ravnotežu između ponovne uspostave ravnopravnih uvjeta među tim proizvođačima i osiguravanja da je bit isključivih prava nositelja svjedodžbe („nositelji svjedožbe”) zajamčena na tržištu Unije.

(6)  Bez intervencije, održivost proizvođača generičkih i biosličnih lijekova s poslovnim nastanom u Uniji mogla bi biti ugrožena, uz posljedice za bazu farmaceutske industrije Unije u cjelini. Ta bi situacija mogla utjecati na potpunu učinkovitost funkcioniranja unutarnjeg tržišta zbog gubitka mogućih novih poslovnih prilika za proizvođače generičkih i biosličnih lijekova, što bi dovelo do mogućeg smanjenja povezanih ulaganja i otežavanja otvaranja radnih mjesta u Uniji.

(7)  Pravodobni je ulazak generičkih i biosličnih lijekova na tržište Unije važan, osobito kako bi se povećalo tržišno natjecanje, smanjile cijene i osiguravalo da su nacionalni sustavi zdravstvene zaštite održivi i da pacijenti u Uniji imaju bolji pristup cjenovno pristupačnim lijekovima. Važnost takvog pravovremenog ulaska istaknulo je Vijeće u svojim zaključcima od 17. lipnja 2016. o jačanju ravnoteže u farmaceutskim sustavima u Uniji i njezinim državama članicama. Uredbu (EZ) br. 469/2009 stoga bi trebalo izmijeniti kako bi se omogućila proizvodnja generičkih i biosličnih lijekova za izvoz i skladištenje, imajući pritom na umu da prava intelektualnog vlasništva ostaju jedan od temelja inovacija, konkurentnosti i rasta na unutarnjem tržištu.

(8)  Cilj je ove Uredbe promicati konkurentnost Unije te tako potaknuti rast i otvaranje radnih mjesta na unutarnjem tržištu i doprinijeti široj opskrbi proizvoda pod ujednačenim uvjetima tako što će se proizvođačima generičkih i biosličnih lijekova s poslovnim nastanom u Uniji dozvoliti proizvodnja proizvoda, ili lijekova koji sadržavaju te proizvode, u svrhu izvoza na tržišta trećih zemalja na kojima zaštita ne postoji ili je istekla i time pomoći tim proizvođačima da se djelotvorno natječu na tim tržištima trećih zemalja. Ovom bi se Uredbom isto tako trebalo dopustiti takvim proizvođačima da proizvode i skladište proizvode, ili lijekove koji sadržavaju te proizvode, u nekoj državi članici tijekom određenog razdoblja do isteka svjedodžbe, u svrhu ulaska na tržište bilo koje države članice nakon isteka odgovarajuće svjedodžbe, pomažući time tim proizvođačima da se učinkovito natječu u Uniji odmah nakon isteka zaštite („ulazak u EU od prvog dana”). Ovom bi se Uredbom isto tako trebala dopuniti nastojanja trgovinske politike Unije da se osiguraju otvorena tržišta za proizvođače proizvoda, ili lijekova koji sadržavaju te proizvode, s poslovnim nastanom u Uniji. S vremenom će cijeli farmaceutski sektor Unije imati koristi od ove Uredbe jer će se svim sudionicima, uključujući nove sudionike, omogućiti da iskoriste nove prilike koje se otvaraju na svjetskom farmaceutskom tržištu koje se mijenja velikom brzinom. Nadalje, jačanjem lanaca opskrbe lijekovima smještenih u Uniji promicao bi se opći interes Unije te bi omogućavanjem skladištenja radi ulaska na tržište Unije nakon isteka svjedodžbe lijekovi postali pristupačniji pacijentima u Uniji nakon isteka svjedodžbe ▌.

(9)  U tim posebnim i ograničenim okolnostima te kako bi se stvorili ravnopravni uvjeti za proizvođače s poslovnim nastanom u Uniji i proizvođače iz trećih zemalja, primjereno je predvidjeti iznimku od zaštite koja se dodjeljuje svjedodžbom ▌kako bi se omogućila proizvodnja proizvoda ili lijekova koji sadržavaju te proizvode u svrhu izvoza u treće zemlje ili skladištenja, te sve povezane radnje u Uniji koje su strogo potrebne za tu proizvodnju ili za sam izvoz ili samo skladištenje, ako bi takve radnje inače zahtijevale suglasnost nositelja svjedodžbe („povezane radnje”). Takve bi povezane radnje mogle uključivati, na primjer: posjedovanje; nuđenje opskrbe; opskrbu; uvoz; korištenje ili sintetiziranje aktivnog sastojka u svrhu proizvodnje lijeka; ▌ili privremeno skladištenje ili oglašavanje isključivo u svrhu izvoza na odredišta u trećim zemljama. Ta bi se iznimka trebala primjenjivati i na povezane radnje trećih strana koje su u ugovornom odnosu s proizvođačem.

(10)  Iznimka bi se trebala primjenjivati na proizvod, ili lijek koji sadržava taj proizvod, zaštićen svjedodžbom. Trebala bi obuhvaćati proizvodnju proizvoda zaštićenog svjedodžbom na državnom području države članice i proizvodnju lijeka koji sadržava taj proizvod.

(11)  Iznimka ne bi smjela obuhvaćati stavljanje proizvoda, ili lijeka koji sadržava taj proizvod, proizvedenog isključivo u ▌svrhu izvoza u treće zemlje ili skladištenja, s namjerom ulaska u EU od prvog dana, na tržište države članice u kojoj je svjedodžba ▌na snazi, bilo izravno ili neizravno nakon izvoza, niti bi smjela obuhvaćati ponovni uvoz takvog proizvoda, ili lijeka koji sadržava taj proizvod, na tržište države članice u kojoj je svjedodžba na snazi. Osim toga, iznimka ne bi smjela obuhvaćati nijednu radnju ili aktivnost koja se obavlja u svrhu uvoza ▌proizvoda, ili ▌lijekova koji sadržavaju te proizvode, u Uniju isključivo radi prepakiranja i ponovnog izvoza. Osim toga, iznimkom ne bi trebalo obuhvatiti skladištenje proizvoda, ili lijekova koji sadržavaju te proizvode, u bilo koju svrhu osim u svrhe utvrđene u ovoj Uredbi.

(12)  Ograničavanjem područja primjene iznimke na proizvodnju u svrhu izvoza izvan Unije ili proizvodnje u svrhu skladištenja i na radnje koje su strogo potrebne za takvu proizvodnju ili sam izvoz ili samo skladištenje, iznimka koja se omogućuje ovom Uredbom ne bi smjela biti ▌u suprotnosti s uobičajenim iskorištavanjem proizvoda, ili lijeka koji sadržava taj proizvod, u državi članici u kojoj je svjedodžba na snazi, odnosno s temeljnim isključivim pravom nositelja svjedodžbe na proizvodnju tog proizvoda u svrhu njegova stavljanja na tržište Unije tijekom razdoblja trajanja svjedodžbe. Osim toga, iznimkom se ne bi smjelo neopravdano dovesti u pitanje legitimne interese nositelja svjedodžbe, istovremeno uzimajući u obzir legitimne interese trećih strana.

(13)  U odnosu na iznimku trebale bi se primjenjivati djelotvorne i proporcionalne zaštitne mjere kako bi se povećala transparentnost, pomoglo nositeljima ▌svjedodžbe ▌u provedbi njezine zaštite u Uniji i u provjeravanju usklađenosti s uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi, te smanjili rizici nezakonitog preusmjeravanja na tržište Unije tijekom trajanja svjedodžbe.

(14)  Ovom bi Uredbom trebalo nametnuti obvezu pružanja informacija proizvođaču, odnosno osobi s poslovnim nastanom u Uniji, u čije se ime obavlja proizvodnja proizvoda, ili lijeka koji sadržava taj proizvod, u svrhu ▌izvoza ili skladištenja. Moguće je da proizvođač izravno obavlja proizvodnju. Ta obveza pružanja informacija trebala bi se sastojati od zahtjeva proizvođaču da pruži određene informacije nadležnom uredu za industrijsko vlasništvo, ili drugom imenovanom tijelu, koje je dodijelio svjedodžbu („tijelo”) ▌u državi članici u kojoj se treba odvijati proizvodnja. U tu bi svrhu trebalo izraditi standardni obrazac za obavješćivanje. Informacije bi trebalo pružiti prije prvog početka proizvodnje proizvoda, ili lijeka koji sadržava taj proizvod, u toj državi članici ili prije svake povezane radnje prije te proizvodnje, što god je ranije. Informacije bi trebalo ažurirati prema potrebi. Proizvodnju proizvoda, ili lijeka koji sadržava taj proizvod, i povezane radnje, uključujući radnje koje se obavljaju u državama članicama koje nisu država članica proizvodnje u slučajevima u kojima je proizvod zaštićen svjedodžbom i u tim drugim državama članicama, trebalo bi obuhvatiti područjem primjene iznimke samo ako je proizvođač tu obavijest poslao tijelu države članice proizvodnje i ako je proizvođač obavijestio nositelja svjedodžbe dodijeljene u toj državi članici o proizvodnji. Ako se proizvodnja odvija u više od jedne države članice, obavijest bi trebalo zahtijevati u svakoj od tih država članica. U interesu transparentnosti, od tijela bi trebalo zahtijevati da, što je prije moguće, objavi primljene informacije, zajedno s datumom obavijesti o tim informacijama. Državama članicama trebalo bi dopustiti da zahtijevaju da obavijesti i ažuriranja obavijesti podliježu plaćanju jednokratne naknade. Iznos naknade trebalo bi utvrditi na razini koja ne prelazi administrativne troškove obrade obavijesti i ažuriranja.

(15)  Proizvođač bi isto tako odgovarajućim i dokumentiranim sredstvima trebao obavijestiti nositelja svjedodžbe o namjeri proizvodnje proizvoda, ili lijeka koji sadržava taj proizvod, u skladu s iznimkom, tako što će nositelju svjedodžbe pružiti iste informacije o kojima je obaviješteno nadležno tijelo. Te bi informacije trebale biti ograničene na ono što je potrebno i prikladno kako bi nositelj svjedodžbe ocijenio poštuju li se prava dodijeljena svjedodžbom te ne bi smjele uključivati povjerljive ili poslovno osjetljive informacije. Za obavještavanje nositelja svjedodžbe mogao bi se također upotrebljavati standardni obrazac za obavješćivanje koji se upotrebljava za obavješćivanje nadležnog tijela, a pružene informacije trebalo bi ažurirati prema potrebi.

(16)  U pogledu povezanih radnji, ako postoje, koje prethode proizvodnji proizvoda, ili lijeka koji sadržava taj proizvod, u obavijesti bi trebalo navesti ime države članice u kojoj se treba odvijati prva povezana radnja, za koji bi u suprotnom bila potrebna suglasnost nositelja svjedodžbe, s obzirom na to da su te informacije važne za vrijeme slanja obavijesti.

(17)  Ako je lokalno odobrenje za stavljanje u promet ili ekvivalent takvog odobrenja u određenoj trećoj zemlji za određeni lijek objavljeno nakon što je tijelo obaviješteno, obavijest bi trebalo odmah ažurirati kako bi uključivala referentni broj tog odobrenja za stavljanje u promet ili ekvivalenta takvog odobrenja, čim on postane javno dostupan. Ako je referentni broj tog odobrenja za stavljanje u promet ili ekvivalenta takvog odobrenja u postupku objave, od proizvođača bi trebalo zahtijevati da u obavijesti navede taj referentni broj čim bude javno dostupan.

(18)  Zbog proporcionalnosti, neispunjavanje zahtjeva u pogledu treće zemlje trebalo bi utjecati samo na izvoz u tu zemlju i stoga izvoz u tu zemlju ne bi imao koristi od iznimke predviđene ovom Uredbom. Trebala bi biti odgovornost proizvođača s poslovnim nastanom u Uniji da provjeri da zaštita ne postoji ili je istekla u zemlji izvoza ili podliježe li ta zaštita kakvim ograničenjima ili izuzećima u toj zemlji.

(19)  Obavijest tijelu i odgovarajuće informacije nositelju svjedodžbe mogli bi se pružati tijekom razdoblja između datuma stupanja na snagu ove Uredbe i datuma kada iznimka predviđena ovom Uredbom postane primjenjiva za relevantnu svjedodžbu.

(20)  Ovom Uredbom trebalo bi proizvođaču postaviti određene zahtjeve dužne pažnje kao uvjet za korištenje iznimke. Od proizvođača bi trebalo zahtijevati da odgovarajućim i dokumentiranim sredstvima, posebno ugovornim sredstvima, obavijesti osobe u svojem lancu opskrbe u Uniji, uključujući izvoznika i osobu koja skladišti, o tome da je proizvod, ili lijek koji sadržava taj proizvod, obuhvaćen iznimkom predviđenom u ovoj Uredbi te da je proizvodnja namijenjena ▌izvozu ili skladištenju. Proizvođač koji ne ispuni te zahtjeve dužne pažnje ne bi trebao imati koristi od iznimke, kao ni bilo koja treća strana koja obavlja povezanu radnju u državi članici proizvodnje ili u drugoj državi članici u kojoj je svjedodžba kojom se dodjeljuje zaštita za proizvod na snazi. Stoga bi nositelj relevantne svjedodžbe imao pravo ostvariti svoja prava na temelju svjedodžbe, posvećujući pritom dužnu pažnju općoj obvezi predviđenoj u Direktivi 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(7) da neće zloupotrebljavati sudske postupke.

(21)  Ovom Uredbom trebalo bi postaviti zahtjeve označivanja za proizvođača u pogledu proizvoda, ili lijekova koji sadržavaju te proizvode, koji se izvoze kako bi se s pomoću logotipa olakšala identifikacija takvih proizvoda ili takvih lijekova kao namijenjenih isključivo izvozu u treće zemlje. Proizvodnja u svrhu izvoza i povezane radnje trebale bi biti uključene u područje primjene iznimke ▌samo ako je proizvod, ili lijek koji sadržava taj proizvod, označen na način predviđen ovom Uredbom. Tom obvezom označivanja ne bi se trebali dovesti u pitanje zahtjevi označivanja trećih zemalja.

(22)  Svaka radnja koja nije obuhvaćena iznimkom predviđenom ovom Uredbom trebala bi ostati unutar područja primjene zaštite koja se dodjeljuje svjedodžbom ▌. Svako preusmjeravanje bilo kojeg proizvoda, ili lijeka koji sadržava taj proizvod, na tržište Unije tijekom trajanja svjedodžbe, a koji je proizveden na temelju iznimke, trebalo bi i dalje biti zabranjeno.

(23)  Ovom se Uredbom ne dovode se u pitanje druga prava intelektualnog vlasništva kojima bi mogla štititi druge aspekte proizvoda, ili lijeka koji sadržava takav proizvod. Ova Uredba ne utječe na primjenu akata Unije kojima je cilj sprječavanje povreda i olakšavanje provedbe prava intelektualnog vlasništva, uključujući Direktivu 2004/48/EZ i Uredbu (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(8).

(24)  Ova Uredba ne utječe na pravila o jedinstvenom identifikatoru propisana Direktivom 2001/83/EZ(9). Proizvođač bi trebao osigurati da nijedan lijek proizveden u svrhu izvoza, u skladu s ovom Uredbom, ne nosi aktivan jedinstveni identifikator u smislu Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/161(10). Međutim, na temelju te delegirane uredbe, zahtjev za stavljanje jedinstvenog identifikatora primjenjuje se na lijekove koji se namjeravaju staviti na tržište države članice po isteku odgovarajuće svjedodžbe.

(25)  Ova Uredba ne utječe na primjenu direktiva 2001/82/EZ i 2001/83/EZ, a posebno zahtjeva koji se odnose na odobrenje za proizvodnju lijekova koji se proizvode za izvoz. To uključuje usklađenost s načelima i smjernicama dobre proizvođačke prakse za lijekove i upotrebu isključivo djelatnih tvari proizvedenih u skladu s dobrim praksama za proizvodnju djelatnih tvari i distribuiranih u skladu s dobrim praksama za distribuciju djelatnih tvari.

(26)  ▌Kako bi se zaštitila prava nositelja svjedodžbi, iznimka predviđena u ovoj Uredbi ne bi se smjela primjenjivati na svjedodžbu koja je već počela proizvoditi učinke na dan stupanja na snagu ove Uredbe. Kako bi se osiguralo da se prava nositelja svjedodžbi ne ograničavaju prekomjerno, iznimka bi se trebala primjenjivati na svjedodžbe za koje je zahtjev za izdavanje podnesen na dan ili nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe. S obzirom na to da svjedodožba počinje proizvoditi učinke na kraju zakonitog roka trajanja temeljnog patenta što može biti relativno dugo vrijeme nakon datuma podnošenja zahtjeva za izdavanje svjedodžbe te kako bi se postigao cilj ove Uredbe, opravdano je da ova Uredba kroz određeno vremensko razdoblje obuhvati i svjedodžbu za čije je izdavanje zahtjev podnesen prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe, ali koja još nije počela proizvoditi učinke prije tog datuma i neovisno o tome je li ta svjedodžba dodijeljena prije tog datuma. Iznimka bi se stoga trebala primjenjivati od [1. srpnja 2022. ](11) na svjedodžbu koja počinje proizvoditi učinke od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Pojam „određeno vremensko razdoblje” za svaku pojedinačnu svjedodžbu koja počinje proizvoditi učinke nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe trebao bi osigurati progresivnu primjenu iznimke na takvu svjedodžbu, ovisno o datumu na koji počinje proizvoditi učinke i o njezinom trajanju. Takvom primjenom iznimke nositelju svjedodžbe koja je dodijeljena, ali koja još nije počela proizvoditi učinke do datuma stupanja na snagu ove Uredbe, omogućilo bi se razumno prijelazno razdoblje za prilagodbu promijenjenom pravnom kontekstu, a istodobno bi se osiguralo da proizvođači generičkih i biosličnih lijekova mogu, bez prekomjerne odgode, učinkovito imati koristi od iznimke.

(27)  Uobičajeno, podnositelj zahtjeva za izdavanje svjedodžbe podnosi zahtjev otprilike na isti datum u svakoj državi članici podnošenja. Međutim, zbog razlika u nacionalnim postupcima za ispitivanje zahtjeva, datum dodjeljivanja svjedodžbe može se znatno razlikovati od jedne države članice do druge, čime se stvaraju razlike u pravnom položaju podnositelja zahtjeva u državama članicama u kojima je podnesen zahtjev za izdavanje svjedodžbe. Primjenom iznimke na temelju datuma podnošenja zahtjeva za izdavanje svjedodžbe stoga bi se promicala ujednačenost i ograničio rizik od neujednačenosti.

(28)  Komisija bi trebala provoditi redovitu evaluaciju ove Uredbe. U skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(12), ta bi se evaluacija trebala temeljiti na pet kriterija učinkovitosti, djelotvornosti, važnosti, usklađenosti i dodane vrijednosti te bi trebala biti temelj za procjenu učinaka mogućih daljnjih mjera. U evaluaciji bi trebalo uzeti u obzir, s jedne strane, izvoz izvan Unije i, s druge, učinke skladištenja na brži ulazak generičkih lijekova i posebno biosličnih lijekova na tržišta Unije što je prije moguće nakon isteka svjedodžbe. Takvom bi se redovitom evaluacijom trebali obuhvatiti i učinci ove Uredbe na proizvodnju generičkih i biosličnih lijekova u Uniji od strane proizvođača generičkih i biosličnih lijekova s poslovnim nastanom u Uniji. U tom bi kontekstu bilo važno utvrditi bi li se proizvodnja koja se prethodno odvijala izvan Unije premjestila na područje Unije. U toj bi evaluaciji posebno trebalo preispitati djelotvornost iznimke s obzirom na cilj ponovne uspostave ravnopravnih uvjeta na globalnoj razini za proizvođače generičkih i biosličnih lijekova u Uniji▌. U njoj bi isto tako trebalo ispitati utjecaj iznimke na istraživanje i proizvodnju inovativnih lijekova u Uniji od strane nositelja svjedodžbi i nastojati postići ravnotežu među različitim interesima, osobito u pogledu javnog zdravlja, javnih rashoda i, u ovom kontekstu pristupa lijekovima unutar Unije. Također bi trebalo ispitati je li razdoblje predviđeno u pogledu proizvodnje generičkih i biosličnih lijekova u svrhu skladištenja dovoljno za ostvarenje cilja ulaska u EU od prvog dana, uključujući njegov učinak na javno zdravlje.

(29)  S obzirom na to da cilj ove Uredbe, , odnosno promicanje konkurentnosti Unije na način na koji se stvaraju ravnopravni uvjeti za proizvođače generičkih i biosličnih lijekova u odnosu na njihove konkurente na tržištima trećih zemalja na kojima zaštita ne postoji ili je istekla, utvrđivanjem pravila kojima se omogućuje proizvodnja ▌ proizvoda, ili lijeka koji sadržava taj proizvod, tijekom razdoblja trajanja odgovarajuće svjedodžbe te utvrđivanjem određenih obveza obavješćivanja, označivanja i dužne pažnje za proizvođače koji se koriste tim pravilima ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se on, zbog njegova razmjera i njegovih učinaka, na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(30)  Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Ovom se Uredbom posebno nastoji osigurati potpuno poštovanje prava na vlasništvo i prava na zdravstvenu zaštitu koji su utvrđeni člancima 17. i 35. Povelje. Ovom bi se Uredbom trebala zadržati temeljna prava iz svjedodžbe ▌ograničavanjem iznimke predviđene ovom Uredbom na proizvodnju proizvoda, ili lijeka koji sadržava taj proizvod, samo u svrhu izvoza izvan Unije ili u svrhu njegova skladištenja tijekom ograničenog razdoblja radi ulaska na tržište Unije po isteku zaštite i na radnje strogo potrebne za takvu proizvodnju ili sam izvoz ili samo skladištenje. Imajući u vidu ta temeljna prava i načela, iznimka predviđena ovom Uredbom ne prelazi ono što je potrebno i primjereno s obzirom na ukupni cilj ove Uredbe, a to je promicanje konkurentnosti Unije izbjegavanjem preseljenja i omogućivanjem proizvođačima generičkih i biosličnih lijekova s poslovnim nastanom u Uniji da se s jedne strane natječu na brzorastućim globalnim tržištima na kojima zaštita ne postoji ili je već istekla, a, s druge strane, na tržištu Unije nakon isteka svjedodžbe. Doista, potrebno je ostvariti korist od pozitivnih gospodarskih učinaka koji proizlaze iz iznimke jer bi u suprotnom Unija mogla znatno oslabiti svoj položaj središta za farmaceutski razvoj i proizvodnju. Stoga je primjereno uvesti tu iznimku kako bi se poboljšala konkurentnost proizvođača generičkih i biosličnih lijekova s poslovnim nastanom u Uniji na tržištima trećih zemalja, čija su tržišta u svakom slučaju otvorena za tržišno natjecanje istodobno zadržavajući područje primjene i trajanje zaštite koja se dodjeljuje svjedodžbom u Uniji. Primjerenost mjera nadalje se osigurava određivanjem odgovarajućih zaštitnih mjera kojima se uređuje korištenje iznimke. Ovom bi Uredbom javnim tijelima trebalo osigurati dovoljno vremena za uspostavu potrebnih mehanizama za zaprimanje i objavu obavijesti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjena Uredbe (EZ) br. 469/2009

Uredba (EZ) br. 469/2009 mijenja se kako slijedi:

1.   U članku 1. dodaje se sljedeća točka:"

„(f) „proizvođač” znači osoba s poslovnim nastanom u Uniji u čije se ime obavlja proizvodnja proizvoda, ili lijeka koji sadržava taj proizvod, radi izvoza u treće zemlje ili skladištenja;”

"

2.  ▌Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:"

Članak 5.

Učinci svjedodžbe

1.  Podložno odredbama članka 4., svjedodžba daje ista prava kao i temeljni patent i podliježe istim ograničenjima i istim obvezama.

2.  Odstupajući od stavka 1., svjedodžbom iz stavka 1. ne daje se zaštita u odnosu na određene radnje za koje bi inače bila potrebna suglasnost nositelja svjedodžbe („nositelj svjedodžbe”) ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

   (a) te radnje uključuju:
   i. proizvodnju proizvoda, ili lijeka koji sadržava taj proizvod, u svrhu izvoza u treće zemlje; ili
   ii. sve povezane radnje koje su nužno potrebne za proizvodnju u Uniji, navedenu u podtočki i., ili za sam izvoz; ili
   iii. proizvodnju, najranije 6 mjeseci prije isteka svjedodžbe, proizvoda ili lijeka koji sadržava taj proizvod, u svrhu njegova skladištenja u državi članici proizvodnje kako bi se taj proizvod, ili lijek koji sadržava taj proizvod, stavili na tržište države članice nakon isteka odgovarajuće svjedodžbe; ili
   iv. sve povezane radnje koje su strogo potrebne za proizvodnju, u Uniji, kako je navedena u točki iii., ili za samo skladištenje, pod uvjetom da se ta povezana radnja provodi najranije šest mjeseci prije isteka svjedodžbe;
   (b) proizvođač odgovarajućim i dokumentiranim sredstvima obavješćuje tijelo iz članka 9. stavka 1. u državi članici u kojoj se ta proizvodnja treba odvijati i pruža nositelju svjedodžbe informacije iz stavka 5. najkasnije tri mjeseca prije datuma početka proizvodnje u toj državi članici ili najkasnije tri mjeseca prije početka prve povezane radnje, koja bi inače bila zabranjena na temelju zaštite dobivene svjedodžbom, što god je ranije;
   (c) ako se informacije navedene u stavku 5. promijene, proizvođač obavješćuje tijelo iz članka 9. stavka 1. i obavješćuje nositelja svjedodžbe prije nego što te izmjene stupe na snagu;
   (d) u slučaju proizvoda, ili lijekova koji sadržavaju te proizvode, proizvedenih u svrhu izvoza u treće zemlje, proizvođač osigurava da se na vanjskom pakiranju proizvoda, ili lijeka koji sadržava taj proizvod, iz točke (a) podtočke i. ovog stavka i, ako je izvedivo, na njihovom unutarnjem pakiranju, nalazi logotip u standardnom obliku utvrđenom u Prilogu -I.;
   (e) proizvođač je usklađen sa stavkom 9. ovog članka i, ako je primjenjivo, člankom 12. stavkom 2.;

3.  Iznimka iz stavka 2. ne primjenjuje se na radnju ili aktivnost koja se provodi u svrhu uvoza proizvoda, ili lijekova koji sadržavaju te proizvode, u Uniju isključivo radi prepakiranja, ponovnog izvoza ili skladištenja.

4.  Informacije koje se dostavljaju nositelju svjedodžbe za potrebe stavka 2. točaka (b) i (c) upotrebljavaju se isključivo za potrebe provjeravanja jesu li ispunjeni zahtjevi iz ove Uredbe i, prema potrebi, pokretanja sudskih postupaka u slučaju nesukladnosti.

5.  Informacije koje proizvođač treba pružiti za potrebe stavka 2. točke (b) jesu sljedeće:

   (a) naziv i adresa proizvođača;
   (b) naznaka radi li se o proizvodnji u svrhu izvoza, u svrhu skladištenja ili u svrhu izvoza i skladištenja;
   (c) država članica u kojoj se proizvodnja i, ako je primjenjivo, skladištenje trebaju odvijati i država članica u kojoj se treba odvijati prva povezana radnja, ako postoji, prije početka proizvodnje;
   (d) broj svjedodžbe dodijeljene u ▌državi članici proizvodnje i broj svjedodžbe dodijeljene u državi članici prve povezane radnje, ako postoji, prije početka proizvodnje; i
   (e) za lijekove koji se izvoze u treće zemlje, referentni broj odobrenja za stavljanje u promet, ili ekvivalent takvom odobrenju, u svakoj trećoj zemlji u koju se izvozi, čim on bude javno dostupan;

6.  U svrhu obavješćivanja nadležnog tijela u skladu sa stavkom 2. točkama (b) i (c), proizvođač upotrebljava standardni obrazac za obavješćivanje iz Priloga -I.a.

7.  Neispunjavanje zahtjeva iz stavka 5. točke (e) u odnosu na treću zemlju utječe samo na izvoz u tu zemlju i na taj se izvoz stoga ne primjenjuje iznimka.

8.  Proizvođač osigurava da lijekovi proizvedeni u skladu sa stavkom 2. točkom (a) podtočkom i. ne nose aktivan jedinstveni identifikator u smislu Delegirane uredbe (EU) 2016/161*.

9.  Proizvođač primjerenim i dokumentiranim sredstvima osigurava da je svaka osoba koja je u ugovornom odnosu s proizvođačem koja obavlja radnje iz stavka 2. točke (a) u potpunosti obaviještena i upoznata sa sljedećim:

   (a) da te radnje podliježu stavku 2.;
   (b) da stavljanje na tržište, uvoz ili ponovni uvoz proizvoda, ili lijeka koji sadržava taj proizvod, iz stavka 2. točke (a) podtočke i. ili stavljanje na tržište proizvoda, ili lijeka koji sadržava taj proizvod, iz stavka 2. točke (a) podtočke iii. može dovesti do povrede svjedodžbe iz stavka 2. ako i sve dok se ta svjedodžba primjenjuje.

10.  Stavak 2. primjenjuje se na svjedodžbe za koje je zahtjev za izdavanje podnesen na dan … [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] ili nakon tog datuma.

Stavak 2. primjenjuje se i na svjedodžbe za koje je zahtjev za izdavanje podnesen prije … [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] i koje proizvode učinke na taj datum ili nakon njega. Stavak 2. primjenjuje se na takve svjedodžbe samo od [1. srpnja 2022.](13).

Stavak 2. ne primjenjuje se na svjedodžbe koje proizvode učinke prije … [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].

_______________

* Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/161 оd 2. listopada 2015. o dopuni Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova za humanu primjenu (SL L 32, 9.2.2016., str. 1.).”;

"

3.  u članku 11. dodaje se sljedeći stavak:"

„4. „▌Tijelo ▌iz članka 9. stavka 1. što je prije moguće objavljuje informacije iz članka 5. stavka 5., zajedno s datumom dostavljanja tih informacija. Isto tako što je prije moguće objavljuje sve promjene tih informacija koje su dostavljene u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (c).”;

"

4.  članak 12. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 12.

Pristojbe

1.  Države članice mogu zahtijevati da svjedodžba podliježe plaćanju godišnjih pristojbi.

2.  Države članice mogu zahtijevati da obavješćivanja iz članka 5. stavka 2. točaka (b) i (c) podliježu plaćanju godišnjih pristojbi.”;

"

5.  umeće se sljedeći članak:"

„Članak 21.a

Evaluacija

Najkasnije pet godina od datuma iz članka 5. stavka 10. i svakih pet godina nakon toga Komisija provodi evaluaciju članka 5. stavaka od 2. do 9. i članka 11. kako bi ocijenila jesu li postignuti ciljevi tih odredbi te podnosi izvješće o glavnim nalazima Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Uz evaluiranje utjecaja iznimke na proizvodnju u svrhu izvoza, posebno se uzimaju u obzir učinci proizvodnje u svrhu skladištenja kako bi se taj proizvod, ili lijek koji sadržava taj, proizvod stavio na tržište države članice nakon isteka odgovarajuće svjedodžbe, na pristup lijekovima i na rashode za javno zdravstvo, te je li odstupanje, a posebno razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 2. točki (a) podtočki iii. dostatno za postizanje ciljeva iz članka 5., uključujući javno zdravlje.”;

"

6.  umeću se Prilog -I. i -I.a ▌kako je utvrđeno u prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG

Umeću se sljedeći prilozi:

PRILOG -I.

Logotip

Logotip mora biti crne boje i dovoljno velik da bi bio vidljiv.

20190417-P8_TA-PROV(2019)0401_HR-p0000002.png

PRILOG -I.a

Standardni obrazac za obavješćivanje u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkama (b) i (c)

Označite odgovarajuću rubriku

Nova obavijest

Ažuriranje postojeće obavijesti

(a)   Naziv i adresa proizvođača

(b)  Svrha proizvodnje

Izvoz

Skladištenje

Izvoz i skladištenje

(c)  Država članica u kojoj se proizvodnja treba odvijati i država članica u kojoj se treba odvijati prva povezana radnja (ako postoji) prije početka proizvodnje

Država članica proizvodnje

(Država članica prve povezane radnje (ako postoji))

(d)  Broj svjedodžbe dodijeljene u državi članici proizvodnje i broj svjedodžbe dodijeljene u državi članici prve povezane radnje (ako postoji) prije početka proizvodnje

Svjedodžba države članice proizvodnje

(Svjedodžba države članice prve povezane radnje (ako postoji))

(e)  Za lijekove koji se izvoze u treće zemlje, referentni broj odobrenja za stavljanje u promet ili ekvivalent takvog odobrenja u svakoj trećoj zemlji u koju se izvozi

”.

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 100.
(2)SL C 440, 6.12.2018., str. 100.
(3)Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.
(4)Uredba (EZ) br. 469/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove (SL L 152, 16.6.2009., str. 1.).
(5)Direktiva 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o veterinarsko-medicinskim proizvodima (SL L 311, 28.11.2001., str. 1.). Direktiva 2001/82/EZ stavlja se izvan snage i zamjenjuje s učinkom od 28. siječnja 2022. Uredbom (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o veterinarsko-medicinskim proizvodima i stavljanju izvan snage Direktive 2001/82/EZ (SL L 4, 7.1.2019., str. 43.).
(6)Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.).
(7) Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva (SL L 157, 30.4.2004., str. 45.).
(8)Uredba (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1383/2003 (SL L 181, 29.6.2013., str. 15.).
(9) Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.).
(10) Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/161 оd 2. listopada 2015. o dopuni Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova za humanu primjenu (SL L 32, 9.2.2016., str. 1.).
(11)+ SL: datum zamijeniti datumom koji odgovara tri godine nakon datuma stupnja na snagu ove Uredbe o izmjeni.
(12)SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(13)+ SL: datum zamijeniti datumom koji odgovara tri godine nakon datuma stupnja na snagu ove Uredbe o izmjeni.


Svemirski program Unije i Agencija Europske unije za svemirski program ***I
PDF 520kWORD 181k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU (COM(2018)0447 – C8-0258/2018 – 2018/0236(COD))
P8_TA(2019)0402A8-0405/2018

U tijeku je obrada ovog teksta za objavu na vašem jeziku. Klikom na ikonu u gornjem desnom uglu već sada možete preuzeti pdf ili Word verziju.


Program Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027. ***I
PDF 337kWORD 111k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027. (COM(2018) 0434 – C8-0256/2018 – 2018/0227(COD))
P8_TA(2019)0403A8-0408/2018

U tijeku je obrada ovog teksta za objavu na vašem jeziku. Klikom na ikonu u gornjem desnom uglu već sada možete preuzeti pdf ili Word verziju.


Program „Fiscalis” za suradnju u području oporezivanja ***I
PDF 234kWORD 67k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Fiscalis” za suradnju u području oporezivanja (COM(2018)0443 – C8-0260/2018 – 2018/0233(COD))
P8_TA(2019)0404A8-0421/2018

U tijeku je obrada ovog teksta za objavu na vašem jeziku. Klikom na ikonu u gornjem desnom uglu već sada možete preuzeti pdf ili Word verziju.


Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) ***I
PDF 323kWORD 118k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1293/2013 (COM(2018)0385 - C8-0249/2018 – 2018/0209(COD))
P8_TA(2019)0405A8-0397/2018

U tijeku je obrada ovog teksta za objavu na vašem jeziku. Klikom na ikonu u gornjem desnom uglu već sada možete preuzeti pdf ili Word verziju.


Program Pravosuđe ***I
PDF 314kWORD 74k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Pravosuđe (COM(2018)0384 – C8-0235/2018 – 2018/0208(COD))
P8_TA(2019)0406A8-0068/2019

U tijeku je obrada ovog teksta za objavu na vašem jeziku. Klikom na ikonu u gornjem desnom uglu već sada možete preuzeti pdf ili Word verziju.


Program Prava i vrijednosti ***I
PDF 251kWORD 81k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Prava i vrijednosti (COM(2018)0383 – C8-0234/2018 – 2018/0207(COD))
P8_TA(2019)0407A8-0468/2018

U tijeku je obrada ovog teksta za objavu na vašem jeziku. Klikom na ikonu u gornjem desnom uglu već sada možete preuzeti pdf ili Word verziju.


Broj međuparlamentarnih izaslanstava, izaslanstava u zajedničkim međuparlamentarnim odborima i izaslanstava u odborima za parlamentarnu suradnju i multilateralnim parlamentarnim skupštinama
PDF 134kWORD 50k
Odluka Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o broju međuparlamentarnih izaslanstava, izaslanstava u zajedničkim parlamentarnim odborima i izaslanstava u odborima za parlamentarnu suradnju i u multilateralnim parlamentarnim skupštinama (2019/2698(RSO))
P8_TA-PROV(2019)0408B8-0240/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog odluke Konferencije predsjednika,

–  uzimajući u obzir sporazume o pridruživanju i suradnji te druge sporazume koje je Europska unija sklopila s trećim zemljama,

–  uzimajući u obzir članke 212. i 214. Poslovnika,

A.  budući da želi ojačati parlamentarnu demokraciju ostvarujući neprestani međuparlamentarni dijalog;

1.  odlučuje kako slijedi o broju međuparlamentarnih izaslanstava i njihovih regionalnih grupacija:

   (a) Europa, zapadni Balkan i Turska

Izaslanstva u:

   Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Sjeverne Makedonije
   Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Turske

Izaslanstvo za sjevernu suradnju i za odnose sa Švicarskom i Norveškom te u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Islanda i Zajedničkom parlamentarnom odboru Europskog gospodarskog prostora (EGP)

Izaslanstvo u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Srbije

Izaslanstvo u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Albanije

Izaslanstvo u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore

Izaslanstvo za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom

   (b) Rusija i države Istočnog partnerstva

Izaslanstvo u Odboru za parlamentarnu suradnju između EU-a i Rusije

Izaslanstvo u Parlamentarnom odboru za pridruživanje između EU-a i Ukrajine

Izaslanstvo u Parlamentarnom odboru za pridruživanje između EU-a i Moldove

Izaslanstvo za odnose s Bjelarusom

Izaslanstvo u Parlamentarnom odboru za partnerstvo EU-a i Armenije, Odboru za parlamentarnu suradnju EU-a i Azerbajdžana i Parlamentarnom odboru za pridruživanje između EU-a i Gruzije

   (c) Magreb, Mašrek, Izrael i Palestina

Izaslanstva za odnose s:

   Izraelom
   Palestinom
   državama Magreba i Unijom arapskog Magreba, uključujući Zajedničke parlamentarne odbore EU-a i Maroka, EU-a i Tunisa te EU-a i Alžira
   državama Mašreka
   (d) Arapski poluotok, Irak i Iran

Izaslanstva za odnose s:

   Arapskim poluotokom
   Irakom
   Iranom
   (e) Sjeverna, Srednja i Južna Amerika

Izaslanstva za odnose s/sa:

   Sjedinjenim Američkim Državama
   Kanadom
   Saveznom Republikom Brazilom
   državama Srednje Amerike
   državama Andske zajednice
   Mercosurom

Izaslanstvo u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Meksika

Izaslanstvo u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Čilea

Izaslanstvo u Parlamentarnom odboru Cariforuma i EU-a

   (f) Azija/Pacifik

Izaslanstva za odnose s:

   Japanom
   Narodnom Republikom Kinom
   Indijom
   Afganistanom
   državama Južne Azije
   državama jugoistočne Azije i Zajednicom naroda jugoistočne Azije (ASEAN)
   Korejskim poluotokom
   Australijom i Novim Zelandom

Izaslanstvo u odborima za parlamentarnu suradnju između EU-a i Kazahstana, EU-a i Kirgistana, EU-a i Uzbekistana, EU-a i Tadžikistana te za odnose s Turkmenistanom i Mongolijom

   (g) Afrika

Izaslanstva za odnose s:

   Južnom Afrikom
   Panafričkim parlamentom
   (h) Multilateralne skupštine

Izaslanstvo u Zajedničkoj parlamentarnoj skupštini AKP-a i EU-a

Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran

Izaslanstvo u Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini

Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Euronest

Izaslanstvo za odnose s Parlamentarnom skupštinom NATO-a;

2.  odlučuje da se u parlamentarne odbore osnovane na temelju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu (SGP) imenuju isključivo članovi Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za razvoj, čime se osigurava vodeća uloga Odbora za međunarodnu trgovinu kao nadležnog odbora, te da bi dotični članovi trebali aktivno koordinirati svoj rad sa Zajedničkom parlamentarnom skupštinom AKP-a i EU-a;

3.  odlučuje da se u Parlamentarnu skupštinu Unije za Mediteran, Europsko-latinskoameričku parlamentarnu skupštinu i Parlamentarnu skupštinu Euronest imenuju isključivo članovi bilateralnih ili subregionalnih izaslanstava koje obuhvaća svaka skupština;

4.  odlučuje da se u Izaslanstvo za odnose s Parlamentarnom skupštinom NATO-a mogu imenuju isključivo članovi Pododbora za sigurnost i obranu;

5.  odlučuje da bi Konferencija predsjednika izaslanstava trebala sastaviti nacrt šestomjesečnog kalendara aktivnosti nakon savjetovanja s Odborom za vanjske poslove, Odborom za razvoj i Odborom za međunarodnu trgovinu; trebalo bi ga sastaviti tako da bude komplementaran sa šestomjesečnim kalendarom izaslanstava odbora koji sastavlja Konferencija predsjednika odbora, uzimajući u obzir i godišnji program rada Skupine za podršku demokraciji i koordinaciju izbora (DEG) kako bi se osigurao dosljedan pristup; zajednički nacrt šestomjesečnog kalendara aktivnosti zatim se podnosi Konferenciji predsjednika radi usvajanja; Konferencija predsjednika može izmijeniti predloženi nacrt kalendara u skladu s političkim događanjima te kako bi se osigurala usklađenost svih vanjskih aktivnosti Parlamenta;

6.  podsjeća na to da je samo službenim izaslanstvima, koje je za to ovlastila Konferencija predsjednika, dopušteno provođenje aktivnosti u ime Europskog parlamenta i zastupanje njegova stajališta;

7.  odlučuje da klubovi zastupnika i nezavisni zastupnici imenuju stalne zamjenike koji djeluju u svakoj vrsti izaslanstva te da broj tih zamjenika ne smije prelaziti broj punopravnih članova koji predstavljaju klubove zastupnika ili nezavisne zastupnike;

8.  odlučuje da punopravni članovi stalnih međuparlamentarnih izaslanstava imaju pravo sudjelovati u međuparlamentarnim sjednicama izvan mjesta rada Parlamenta; ako punopravni član ne može putovati, može ga zamijeniti jedan od stalnih zamjenskih članova ili, ako zamjenski član nije dostupan, član međuparlamentarne skupštine koja obuhvaća to izaslanstvo, a kojeg je imenovao klub zastupnika kojem pripada punopravni član; ako član međuparlamentarne skupštine koja obuhvaća predmetno izaslanstvo nije dostupan, pravo sudjelovanja može se dodijeliti članovima Odbora za vanjske poslove , Odbora za razvoj i Odbora za međunarodnu trgovinu ;

9.  smatra da bi se prije međuparlamentarne sjednice s partnerom (parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje, zajednički parlamentarni odbor, parlamentarni odbor za pridruživanje, odbor za parlamentarnu suradnju, međuparlamentarna sjednica itd.) ili prije slanja izaslanstva trebalo održati blisko savjetovanje s relevantnim odborom ili odborima o mogućim političkim temama ili pitanjima koja se odnose na zakonodavnu kontrolu i o kojima bi izaslanstvo trebalo povesti raspravu na sjednicama s partnerima u dotičnoj zemlji;

10.  nastojat će u praksi osigurati da jedan ili više izvjestitelja ili predsjednika odbora također mogu sudjelovati u postupcima izaslanstava, zajedničkih međuparlamentarnih odbora, odbora za parlamentarnu suradnju i multilateralnih parlamentarnih skupština te odlučuje da predsjednik, na zajednički zahtjev izaslanstva i predmetnih predsjednika odbora, odobrava službena putovanja te vrste;

11.  odlučuje da će ova Odluka stupiti na snagu na prvoj sjednici devetog parlamentarnog saziva;

12.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje.


Prilagodba člancima 290. i 291. UFEU-a niza pravnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom – dio II. ***I
PDF 750kWORD 185k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prilagodbi člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije niza pravnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom (COM(2016)0799 – C8-0148/2019 – 2016/0400B(COD))
P8_TA-PROV(2019)0409A8-0190/2019

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0799),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 33., članak 43. stavak 2., članak 53. stavak 1., članak 62., članak 64. stavak 2., članak 91., članak 100. stavak 2., članak 114., članak 153. stavak 2. točku (b), članak 168. stavak 4. točke (a) i (b), članak 172., članak 192. stavak 1., članak 207., članak 214. stavak 3. i članak 338. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0148/2019),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. i članak 43. stavak 2., članak 53. stavak 1., članak 62., članak 91., članak 100. stavak 2., članak 114., članak 153. stavak 2. točku (b), članak 168. stavak 4. točke (a) i (b), članak 192. stavak 1. i članak 338. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 1. lipnja 2017.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 1. prosinca 2017.(2),

–  uzimajući u obzir pisma Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–  uzimajući u obzir odluku Konferencije predsjednika od 7. ožujka 2019. kojom se Odboru za pravna pitanja daje ovlast da razdijeli navedeni Prijedlog Komisije i na temelju njega sastavi dva zasebna zakonodavna izvješća,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0020/2018),

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja te mišljenja i stajalište u obliku amandmana Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam te Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0190/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Pozivanje 2.
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 33., članak 43. stavak 2., članak 53. stavak 1., članak 62., članak 64. stavak 2., članak 91., članak 100. stavak 2., članak 114., članak 153. stavak 2. točku (b), članak 168. stavak 4. točke (a) i (b), članak 172., članak 192. stavak 1., članak 207., članak 214. stavak 3. i članak 338. stavak 1.,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2., članak 53. stavak 1., članak 62., članak 91., članak 100. stavak 2., članak 114., članak 153. stavak 2. točku (b), članak 168. stavak 4. točke (a) i (b), članak 192. stavak 1. i članak 338. stavak 1.,
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)  Ugovorom iz Lisabona uvedena je razlika između ovlasti delegiranih Komisiji za donošenje nezakonodavnih akata opće primjene radi dopune ili izmjene određenih elemenata zakonodavnog akta koji nisu ključni (delegirani akti) i ovlasti dodijeljenih Komisiji za donošenje akata kojima se osiguravaju jedinstveni uvjeti za provedbu pravno obvezujućih akata Unije (provedbeni akti).
(1)  Ugovorom iz Lisabona znatno je izmijenjen pravni okvir kojim su uređene ovlasti koje zakonodavac dodjeljuje Komisiji tako što je uvedena jasna razlika između ovlasti delegiranih Komisiji za donošenje nezakonodavnih akata opće primjene radi dopune ili izmjene određenih elemenata zakonodavnog akta koji nisu ključni (delegirani akti) i ovlasti dodijeljenih Komisiji za donošenje akata kojima se osiguravaju jedinstveni uvjeti za provedbu pravno obvezujućih akata Unije (provedbeni akti).
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.a (nova)
(8.a)   Grupiranjem i predstavljanjem ovlasti koje nisu međusobno blisko povezane u jednom delegiranom aktu Komisije Parlament se ometa pri provođenju kontrole jer je prisiljen prihvatiti ili odbiti cijeli delegirani akt i stoga nema mogućnost izraziti mišljenje o svakoj ovlasti pojedinačno.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio I. – točka 1. – stavak 2. – točka 1.
Direktiva 2009/31/EZ
Članak 29. – stavak 1.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 29.a kojima se izmjenjuju prilozi.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29.a kojima se izmjenjuju prilozi ovoj Direktivi radi prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku.
Obrazloženje
Potrebno kako bi se osigurala dosljednost s formulacijom upotrijebljenom u Prijedlogu Komisije COM(2016)0789, posebno njegovim člankom 2. stavkom 2.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio I. – točka 1. – stavak 2. – točka 2.
Direktiva 2009/31/EZ
Članak 29.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 29. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 29. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio I. – točka 1. – stavak 2. – točka 3.
Direktiva 2009/31/EZ
Članak 30.
(3)   Članak 30. briše se.
(3)  Članak 30. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 30.
Postupak u odboru
1.  Komisiji pomaže Odbor za klimatske promjene osnovan člankom 26. Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća*. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća**.
2.  Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.”
___________________
* Uredba (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini Unije te stavljanju izvan snage Odluke br. 280/2004/EZ (SL L 165, 18.6.2013., str. 13.).
**Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
Obrazloženje
Potrebno kako bi se osigurala dosljednost s formulacijom upotrijebljenom u Prijedlogu Komisije COM(2016)0789, posebno s njegovim člankom 2. stavkom 4.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio I. – točka 2.
[...]
Briše se.
Obrazloženje
Budući da odluka o tome da se pri delegiranju ovlasti prijeđe s regulatornog postupka s kontrolom na delegirane/provedbene akte u pogledu Odluke o raspodjeli tereta nije nesporna i da će obveze iz te Odluke zamijeniti druga Uredba za razdoblje 2021. – 2030., bilo bi poželjno da se Odluka 406/2009/EZ ne uvrsti u ovaj Prijedlog skupne uredbe.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio I. – točka 3. – stavak 3. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 1005/2009
Članak 7. – stavak 2. – podstavak 2.
„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a u vezi s oblikom i sadržajem oznake koja će se upotrebljavati.”
„Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s oblikom i sadržajem oznake koja će se koristiti.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio I. – točka 3. – stavak 3. – točka 2. – podtočka a
Uredba (EZ) br. 1005/2009
Članak 8. – stavak 3. – podstavak 2.
„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a u vezi s oblikom i sadržajem oznake koja će se upotrebljavati.”
„Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s oblikom i sadržajem oznake koja će se koristiti.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio I. – točka 3. – stavak 3. – točka 3. – podtočka a
Uredba (EZ) br. 1005/2009
Članak 10. – stavak 3. – podstavak 2.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a u vezi s oblikom i sadržajem oznake koja će se koristiti.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s oblikom i sadržajem oznake koja će se koristiti.
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio I. – točka 3. – stavak 3. – točka 3. – podtočka a
Uredba (EZ) br. 1005/2009
Članak 10. – stavak 6. – podstavak 3.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a u vezi s mehanizmom za raspodjelu kvota proizvođačima i uvoznicima.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s mehanizmom za raspodjelu kvota proizvođačima i uvoznicima.
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio I. – točka 3. – stavak 3. – točka 6.
Uredba (EZ) br. 1005/2009
Članak 19. – stavak 1.
„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a u vezi s dodatnim mjerama za praćenje kontroliranih tvari ili novih tvari te proizvoda i opreme koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise, koji su pohranjeni u privremenom skladištu, carinskom skladištu ili slobodnoj zoni ili su u provozu kroz carinsko područje Unije te se kasnije ponovno izvoze, na temelju ocjene potencijalnog rizika nezakonite trgovine povezanog s takvim kretanjima, uzimajući u obzir korist za okoliš i društveno-gospodarski utjecaj tih mjera.”
„Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s dodatnim mjerama za praćenje kontroliranih tvari ili novih tvari te proizvoda i opreme koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise, koji su pohranjeni u privremenom skladištu, carinskom skladištu ili slobodnoj zoni ili su u provozu kroz carinsko područje Unije te se kasnije ponovno izvoze, na temelju ocjene potencijalnog rizika nezakonite trgovine povezanog s takvim kretanjima, uzimajući u obzir korist za okoliš i društveno-gospodarski utjecaj tih mjera.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio I. – točka 3. – stavak 3. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 1005/2009
Članak 20. – stavak 2.
„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a u vezi s pravilima, u skladu s odlukama koje donesu stranke, primjenjivima na puštanje u slobodan promet unutar Unije proizvoda i opreme uvezenih iz bilo koje države koja nije stranka Protokola i za čiju su proizvodnju korištene kontrolirane tvari, ali koji ne sadrže tvari koje se sa sigurnošću mogu identificirati kao kontrolirane tvari. Identifikacija takvih proizvoda i opreme mora biti u skladu s tehničkim preporukama koje stranke periodički dobivaju.”
„2. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila, u skladu s odlukama koje donesu stranke, koja se primjenjuju na puštanje u slobodan promet unutar Unije proizvoda i opreme uvezenih iz bilo koje države koja nije stranka Protokola i za čiju su proizvodnju korištene kontrolirane tvari, ali koji ne sadrže tvari koje se sa sigurnošću mogu identificirati kao kontrolirane tvari. Identifikacija takvih proizvoda i opreme mora biti u skladu s tehničkim preporukama koje stranke periodički dobivaju.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio I. – točka 3. – stavak 3. – točka 8. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 1005/2009
Članak 22. – stavak 4. – podstavak 2.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a u vezi s popisom proizvoda i opreme, u skladu s odlukama koje donesu stranke, za koje se prikupljanje kontroliranih tvari ili uništavanje proizvoda i opreme bez prethodnog prikupljanja kontroliranih tvari smatra tehnički i ekonomski izvedivima, u kojima prema potrebi navodi tehnologije koje pritom treba koristiti.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s popisom proizvoda i opreme, u skladu s odlukama koje donesu stranke, za koje se prikupljanje kontroliranih tvari ili uništavanje proizvoda i opreme bez prethodnog prikupljanja kontroliranih tvari smatra tehnički i ekonomski izvedivima, u kojima prema potrebi navodi tehnologije koje pritom treba koristiti.
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio I. – točka 3. – stavak 3. – točka 8. – podtočka c
Uredba (EZ) br. 1005/2009
Članak 22. – stavak 5. – podstavci 2. i 3.
„Komisija ocjenjuje mjere koje poduzimaju države članice i ovlaštena je donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a u vezi s minimalnim zahtjevima u pogledu kvalifikacija s obzirom na te ocjene i tehničke i druge relevantne informacije.”
„Komisija ocjenjuje mjere koje poduzimaju države članice i ovlaštena je za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s minimalnim zahtjevima u pogledu kvalifikacija s obzirom na te ocjene i tehničke i druge relevantne informacije.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio I. – točka 3. – stavak 3. – točka 9. – podtočka a – podtočka i
Uredba (EZ) br. 1005/2009
Članak 23. – stavak 4. – podstavak 1.
„Države članice utvrđuju minimalne zahtjeve u pogledu kvalifikacija za osoblje koje obavlja aktivnosti iz stavka 2. S obzirom na ocjenu tih mjera koje poduzimaju države članice te tehničke i druge relevantne informacije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a u vezi s usklađivanjem tih minimalnih zahtjeva u pogledu kvalifikacija.”
„Države članice utvrđuju minimalne zahtjeve u pogledu kvalifikacija za osoblje koje obavlja aktivnosti iz stavka 2. S obzirom na ocjenu tih mjera koje poduzimaju države članice te tehničke i druge relevantne informacije, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila u vezi s usklađivanjem tih minimalnih zahtjeva u pogledu kvalifikacija.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio I. – točka 3. – stavak 3. – točka 9. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 1005/2009
Članak 23. – stavak 7.
„7. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a kojima se uspostavlja popis tehnologija ili praksi koje poduzeća trebaju primjenjivati radi sprečavanja i što većeg smanjenja propuštanja i emisija kontroliranih tvari.”
„7. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Uredbe uspostavom popisa tehnologija ili praksi koje poduzeća trebaju primjenjivati radi sprečavanja i što većeg smanjenja propuštanja i emisija kontroliranih tvari.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio I. – točka 3. – stavak 3. – točka 11.
Uredba (EZ) br. 1005/2009
Članak 24.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 2., članka 8. stavaka 3. i 5., članka 10. stavaka 3. i 6., članka 13. stavka 2., članka 18. stavka 9., članka 19., članka 20. stavka 2., članka 22. stavaka 3., 4. i 5., članka 23. stavaka 4. i 7., članka 24. stavaka 2. i 3., članka 26. stavka 3. i članka 27. stavka 10. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 2., članka 8. stavaka 3. i 5., članka 10. stavaka 3. i 6., članka 13. stavka 2., članka 18. stavka 9., članka 19., članka 20. stavka 2., članka 22. stavaka 3., 4. i 5., članka 23. stavaka 4. i 7., članka 24. stavaka 2. i 3., članka 26. stavka 3. i članka 27. stavka 10. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio I. – točka 3. – stavak 3. – točka 14.
Uredba (EZ) br. 1005/2009
Članak 27. – stavak 10.
„10. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a u vezi s izmjenama zahtjeva za izvješćivanje utvrđenih u stavcima 1. do 7. ovog članka kako bi se ispunile obveze u okviru Protokola ili olakšala njihova primjena.”
„10. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi izmjene zahtjeva za izvješćivanje utvrđenih u stavcima od 1. do 7. ovog članka kako bi se ispunile obveze u okviru Protokola ili olakšala njihova primjena.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi izmjene).
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio II. – točka 4. – stavak 2. – točka 1.
Direktiva 2002/58/EZ
Članak 4. – stavak 5.
„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14.b u vezi s okolnostima, formatom i postupcima koji se primjenjuju na zahtjeve o podacima i obavijestima iz stavaka 2., 3. i 4. ovog članka nakon savjetovanja s Europskom agencijom za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA), Radnom skupinom za zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka koja je osnovana na temelju članka 29. Direktive 95/46/EZ i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.”
„5. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14.b radi dopune ove Uredbe u vezi s okolnostima, formatom i postupcima koji se primjenjuju na zahtjeve o podacima i obavijestima iz stavaka 2., 3. i 4. ovog članka nakon savjetovanja s Europskom agencijom za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA), Radnom skupinom za zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka koja je osnovana na temelju članka 29. Direktive 95/46/EZ i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio II. – točka 4. – stavak 2. – točka 3.
Direktiva 2002/58/EZ
Članak 14.b – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 5. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 5. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio IV. – točka 8. – stavak 2. – točka 3.
Direktiva 89/391/EZ
Članak 17.b – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 16.a dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 16.a dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio IV. – točka 16. – stavak 2. – točka 2.
Direktiva 92/91/EEZ
Članak 11.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio IV. – točka 17. – stavak 2. – točka 2.
Direktiva 92/104/EEZ
Članak 11.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio IV. – točka 18. – stavak 2. – točka 2.
Direktiva 93/103/EZ
Članak 12.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio IV. – točka 21. – stavak 2. – točka 2.
Direktiva 1999/92/EZ
Članak 10.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio IV. – točka 22. – stavak 2. – točka 2.
Direktiva 2000/54/EZ
Članak 19.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 19. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 19. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio IV. – točka 27. – stavak 2. – točka 2.
Direktiva 2009/104/EZ
Članak 11.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio V. – točka 29. – stavak 2. – točka 1.
Direktiva 2009/73/EZ
Članak 6. – stavak 4.
„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom  50.a kojima se utvrđuju smjernice za regionalnu suradnju u duhu solidarnosti.”
„4. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50.a radi dopune ove Direktive utvrđivanjem smjernica za regionalnu suradnju u duhu solidarnosti.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio V. – točka 29. – stavak 2. – točka 2.
Direktiva 2009/73/EZ
Članak 11. – stavak 10.
„10. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 50.a kojima se utvrđuju smjernice kojima se utvrđuju pojedinosti o postupku koji treba slijediti za primjenu ovog članka.”
„10. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50.a radi dopune ove Direktive uspostavom smjernica kojima se utvrđuju pojedinosti o postupku koji treba slijediti za primjenu ovog članka.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio V. – točka 29. – stavak 2. – točka 3.
Direktiva 2009/73/EZ
Članak 15. – stavak 3.
„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 50.a kojima se utvrđuju smjernice kojima bi se osigurala potpuna i djelotvorna usklađenost vlasnika transportnog sustava i operatora sustava skladišta plina sa stavkom 2. ovog članka.”
„3. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50.a radi dopune ove Direktive utvrđivanjem smjernica kojima bi se osigurala potpuna i djelotvorna usklađenost vlasnika transportnog sustava i operatora sustava skladišta sa stavkom 2. ovog članka.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio V. – točka 29. – stavak 2. – točka 4
Direktiva 2009/73/EZ
Članak 36. – stavak 10.
„10. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 50.a kojima se utvrđuju smjernice za primjenu uvjeta utvrđenih u stavku 1. ovog članka i kojima se određuje postupak koji treba slijediti za primjenu stavaka 3., 6., 8. i 9. ovog članka.”
„10. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50.a radi dopune ove Direktive utvrđivanjem smjernica za primjenu uvjeta utvrđenih u stavku 1. ovog članka i kojima se određuje postupak koji treba slijediti za primjenu stavaka 3., 6., 8. i 9. ovog članka.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio V. – točka 29. – stavak 2. – točka 5.
Direktiva 2009/73/EZ
Članak 42. – stavak 5.
„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 50.a kojima se utvrđuju smjernice o opsegu dužnosti regulatornih tijela da surađuju međusobno i s Agencijom.”
„5. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50.a radi dopune ove Direktive utvrđivanjem smjernica o opsegu dužnosti regulatornih tijela da surađuju međusobno i s Agencijom.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio V. – točka 29. – stavak 2. – točka 6.
Direktiva 2009/73/EZ
Članak 43. – stavak 9.
„9. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 50.a kojima se utvrđuju smjernice kojima se utvrđuju pojedinosti o postupku koji trebaju slijediti regulatorna tijela, Agencija i Komisija u pogledu usklađenosti odluka regulatornih tijela sa smjernicama iz ovog članka.”
„9. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50.a radi dopune ove Direktive uspostavom smjernica kojima se utvrđuju pojedinosti o postupku koji trebaju slijediti regulatorna tijela, Agencija i Komisija u pogledu usklađenosti odluka regulatornih tijela sa smjernicama iz ovog članka.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio V. – točka 29. – stavak 2. – točka 7.
Direktiva 2009/73/EZ
Članak 44. – stavak 4.
„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 50.a kojima se utvrđuju smjernice kojima se definiraju metode i modaliteti vođenja evidencije, kao i oblik i sadržaj podataka koji se trebaju čuvati.”
„4. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50.a radi dopune ove Direktive utvrđivanjem smjernica kojima se definiraju metode i modaliteti vođenja evidencije, kao i oblik i sadržaj podataka koji se trebaju čuvati.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio V. – točka 29. – stavak 2. – točka 8.
Direktiva 2009/73/EZ
Članak 50.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 4., članka 11. stavka 10., članka 15. stavka 3., članka 36. stavka 10., članka 42. stavka 5., članka 43. stavka 9. i članka 44. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 4., članka 11. stavka 10., članka 15. stavka 3., članka 36. stavka 10., članka 42. stavka 5., članka 43. stavka 9. i članka 44. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio V. – točka 30. – stavak 2. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 715/2009
Članak 3. – stavak 5.
„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 27.a kojima se utvrđuju smjernice kojima se utvrđuju pojedinosti o postupku koji treba slijediti za primjenu stavaka 1. i 2. ovog članka.”
„5. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 27.a radi dopune ove Uredbe uspostavom smjernica kojima se utvrđuju pojedinosti o postupku koji treba slijediti za primjenu stavaka 1. i 2. ovog članka.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio V. – točka 30. – stavak 2. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 715/2009
Članak 6. – stavak 11. – podstavak 2.
„Ako Komisija predloži donošenje mrežnog kodeksa na vlastitu inicijativu, ona se tijekom razdoblja koje nije kraće od dva mjeseca savjetuje s Agencijom, ENTSO-om za plin i svim zainteresiranim stranama u pogledu nacrta mrežnog kodeksa. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 27.a kojima se donose takvi mrežni kodeksi.”
„Ako Komisija predloži donošenje mrežnog kodeksa na vlastitu inicijativu, ona se tijekom razdoblja koje nije kraće od dva mjeseca savjetuje s Agencijom, ENTSO-om za plin i svim zainteresiranim stranama u pogledu nacrta mrežnog kodeksa. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 27.a radi dopune ove Uredbe donošenjem takvih mrežnih kodeksa.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio V. – točka 30. – stavak 2. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 715/2009
Članak 12. – stavak 3. – podstavak 1.
„Za potrebe ostvarivanja ciljeva iz stavaka 1. i 2. ovog članka, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 27.a kojima se definira zemljopisno područje na koje se odnosi pojedina regionalna struktura za suradnju, uzimajući u obzir postojeće regionalne strukture za suradnju. U tu se svrhu Komisija savjetuje s Agencijom i ENTSO-om za plin.”
„Za potrebe ostvarivanja ciljeva iz stavaka 1. i 2. ovog članka, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 27.a radi dopune ove Uredbe definiranjem zemljopisnog područja na koje se odnosi pojedina regionalna struktura za suradnju, uzimajući u obzir postojeće regionalne strukture za suradnju. U tu se svrhu Komisija savjetuje s Agencijom i ENTSO-om za plin.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio V. – točka 30. – stavak 2. – točka 5.
Uredba (EZ) br. 715/2009
Članak 23. – stavak 2. – podstavak 2.
„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 27.a kojima se utvrđuju smjernice o pitanjima iz stavka 1. ovog članka te izmjenjuju smjernice iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) ovog članka.”
„Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 27.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem smjernica o pitanjima iz stavka 1. ovog članka te izmjene smjernica iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) ovog članka.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune i izmjene).
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio V. – točka 30. – stavak 2. – točka 6.
Uredba (EZ) br. 715/2009
Članak 27.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 5., članka 6. stavka 11., članka 7. stavka 3., članka 12. stavka 3. i članka 23. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 5., članka 6. stavka 11., članka 7. stavka 3., članka 12. stavka 3. i članka 23. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 32. – stavak 2. – točka 6.
Direktiva 91/271/EEZ
Članak 17.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 2., članka 4. stavka 3., članka 5. stavka 3., članka 11. stavka 2. i članka 12. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 2., članka 4. stavka 3., članka 5. stavka 3., članka 11. stavka 2. i članka 12. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 33. – stavak 2. – točka 2.
Direktiva 91/676/EEZ
Članak 8.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 35. – stavak 2. – točka 1.
Direktiva 96/59/EZ
Članak 10. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.b:
2.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 10.b radi dopune ove Direktive u sljedeće svrhe:
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 35. – stavak 2. – točka 3.
Direktiva 96/59/EZ
Članak 10.b – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 36. – stavak 4. – točka 2.
Direktiva 98/83/EZ
Članak 11.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 37. – stavak 3. – točka 2.
Direktiva 2000/53/EZ
Članak 5. – stavak 5. – podstavak 2.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a u vezi s minimalnim zahtjevima za potvrdu o uništenju.;
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Direktive uspostavom minimalnih zahtjeva za potvrdu o uništenju.
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 37. – stavak 3. – točka 4.
Direktiva 2000/53/EZ
Članak 7. – stavak 2. – podstavak 3.
„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a u vezi s iscrpnim pravilima potrebnima kako bi se moglo nadzirati poštuju li države članice ciljeve utvrđene u prvom podstavku. Pri izradi tih pravila Komisija uzima u obzir sve relevantne faktore, među ostalim dostupnost podataka i pitanje izvoza i uvoza otpadnih vozila.”
„Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Direktive utvrđivanjem iscrpnih pravila potrebnih kako bi se moglo nadzirati poštuju li države članice ciljeve utvrđene u prvom podstavku. Pri izradi tih pravila Komisija u obzir uzima sve relevantne faktore, među ostalim dostupnost podataka i pitanje izvoza i uvoza otpadnih vozila.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 37. – stavak 3. – točka 5.
Direktiva 2000/53/EZ
Članak 8. – stavak 2.
„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a u vezi sa standardima iz stavka 1. U izradi tih standarda Komisija prema potrebi uzima u obzir rad relevantnih međunarodnih foruma u tom području i daje svoj doprinos njihovu radu.”
„2. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Direktive uspostavom standarda iz stavka 1. U izradi tih standarda Komisija prema potrebi u obzir uzima rad relevantnih međunarodnih foruma u tom području i daje svoj doprinos njihovu radu.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 37. – stavak 3. – točka 6.
Direktiva 2000/53/EZ
Članak 9.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 2. točke (b), članka 5. stavka 5., članka 6. stavka 6., članka 7. stavka 2. i članka 8. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 2. točke (b), članka 5. stavka 5., članka 6. stavka 6., članka 7. stavka 2. i članka 8. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 38. – stavak 3. – točka 1.
Direktiva 2000/60/EZ
Članak 8. – stavak 3.
„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 20.a kojima se utvrđuju tehničke specifikacije i standardizirane metode za provođenje analiza i praćenja stanja voda.”
„3. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20.a radi dopune ove Direktive utvrđivanjem tehničkih specifikacija i standardiziranih metoda za provođenje analiza i praćenja stanja voda.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 38. – stavak 3. – točka 3.
Direktiva 2000/60/EZ
Članak 20.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 3., članka 20. stavka 1. prvog podstavka i Priloga V. točke 1.4.1. podtočke ix. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 3., članka 20. stavka 1. prvog podstavka i Priloga V. točke 1.4.1. podtočke ix. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 38. – stavak 3. – točka 5.
Direktiva 2000/60/EZ
Prilog V. – stavak 1.4.1 – točka ix
„(ix) Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 20.a kojima se utvrđuju rezultati interkalibracije i vrijednosti za klasifikaciju po sustavima praćenja u državama članicama u skladu s točkama i. do viii. Oni se objavljuju u roku od šest mjeseci od dovršetka interkalibracije.”.
„(ix) Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20.a radi dopune ove Direktive utvrđivanjem rezultata interkalibracije i utvrđivanjem vrijednosti za klasifikaciju po sustavima praćenja u državama članicama u skladu s točkama od i. do viii. Oni se objavljuju u roku od šest mjeseci od dovršetka interkalibracije.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 41. – stavak 2. – točka 2.
Direktiva 2004/107/EZ
Članak 5.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 15. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 15. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 42. – stavak 3. – točka 1.
Direktiva 2006/7/EZ
Članak 15. – stavak 2. – točka a
(a)  kojima se određuju EN/ISO norme o ekvivalentnosti mikrobioloških metoda za potrebe članka 3. stavka 9.;
(a)  radi dopune ove Direktive određivanjem EN/ISO norme o ekvivalentnosti mikrobioloških metoda za potrebe članka 3. stavka 9.;
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 42. – stavak 3. – točka 1.
Direktiva 2006/7/EZ
Članak 15. – stavak 2. – točka b
(b)  kojima se izmjenjuje Prilog I., ako je to potrebno s obzirom na znanstveni i tehnički napredak, u vezi s metodama analize parametara utvrđenih tim Prilogom;
(b)  radi izmjene Priloga I., ako je to potrebno s obzirom na znanstveni i tehnički napredak, u vezi s metodama analize parametara utvrđenih tim Prilogom;
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi izmjene).
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 42. – stavak 3. – točka 1.
Direktiva 2006/7/EZ
Članak 15. – stavak 2. – točka c
(c)  kojima se izmjenjuje Prilog V. ako je to potrebno s obzirom na znanstveni i tehnički napredak.;
(c)  radi izmjene Priloga V. ako je to potrebno s obzirom na znanstveni i tehnički napredak.;
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi izmjene).
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 42. – stavak 3. – točka 2.
Direktiva 2006/7/EZ
Članak 15.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 43. – stavak 3. – točka 1.
Direktiva 2006/21/EZ
Članak 22. – stavak 2. – podstavak 1. – uvodni dio
2.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22.a koji su potrebni za sljedeće:
2.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 22.a radi dopune ove Direktive u sljedeće svrhe:
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 43. – stavak 3. – točka 1.
Direktiva 2006/21/EZ
Članak 22. – stavak 2. − podstavak 1. − točka a
(a)  izradu tehničkih zahtjeva za potrebe članka 13. stavka 6., uključujući tehničke zahtjeve koji su povezani s definicijom lako topiva cijanida i metodu njegova mjerenja;
(a)  radi izrade tehničkih zahtjeva za potrebe članka 13. stavka 6., uključujući tehničke zahtjeve koji su povezani s definicijom lako topiva cijanida i metodu njegova mjerenja;
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti.
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 43. – stavak 3. – točka 1.
Direktiva 2006/21/EZ
Članak 22. – stavak 2. – podstavak 1. – točka b
(b)  dopunu tehničkih zahtjeva za karakterizaciju otpada iz Priloga II.;
(b)  radi dopune tehničkih zahtjeva za karakterizaciju otpada iz Priloga II.;
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti.
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 43. – stavak 3. – točka 1.
Direktiva 2006/21/EZ
Članak 22. – stavak 2. – podstavak 1. – točka c.
(c)  tumačenje definicije iz članka 3. točke 3.;
(c)  radi tumačenja definicije iz članka 3. točke 3.;
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti.
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 43. – stavak 3. – točka 1.
Direktiva 2006/21/EZ
Članak 22. – stavak 2. – podstavak 1. – točka d
(d)  definiciju kriterija za klasifikaciju postrojenja za gospodarenje otpadom u skladu s Prilogom III.;
(d)  radi utvrđivanja kriterija za klasifikaciju postrojenja za gospodarenje otpadom u skladu s Prilogom III.;
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti.
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 43. – stavak 3. – točka 1.
Direktiva 2006/21/EZ
Članak 22. – stavak 2. – podstavak 1. – točka e
(e)  utvrđivanje usklađenih normi za metode uzorkovanja i analize koje su potrebne za tehničku provedbu ove Direktive.
(e)  radi utvrđivanja usklađenih normi za metode uzorkovanja i analize koje su potrebne za tehničku provedbu ove Direktive.
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti.
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 43. – stavak 3. – točka 2.
Direktiva 2006/21/EZ
Članak 22.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 22. stavaka 2. i 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 22. stavaka 2. i 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 66
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 44. – stavak 2. – točka 2.
Direktiva 2006/118/EZ
Članak 8.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 46. – stavak 3. – točka 2.
Direktiva 2007/2/EZ
Članak 7. – stavak 1.
„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 21.a kojima se utvrđuju tehnička rješenja za interoperabilnost i, ako je izvedivo, usklađivanje skupova i usluga prostornih podataka. Prilikom izrade takvih rješenja u obzir se uzimaju relevantni zahtjevi korisnika, postojeće inicijative i međunarodne norme za usklađivanje skupova prostornih podataka, kao i izvedivost i isplativost.”
„1. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 21.a radi dopune ove Direktive utvrđivanjem tehničkih rješenja za interoperabilnost i, ako je izvedivo, usklađivanje skupova i usluga prostornih podataka. Pri izradi takvih rješenja u obzir se uzimaju relevantni zahtjevi korisnika, postojeće inicijative i međunarodne norme za usklađivanje skupova prostornih podataka, kao i izvedivost i isplativost.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 68
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 46. – stavak 3. – točka 3.
Direktiva 2007/2/EZ
Članak 16. – stavak 1. – uvodni dio
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 21.a u vezi s pravilima, kojima se posebno utvrđuje sljedeće kako bi se dopunilo ovo poglavlje:
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 21.a radi dopune ove Direktive time što će posebno utvrditi sljedeće:
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 69
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 46. – stavak 3. – točka 4.
Direktiva 2007/2/EZ
Članak 17. – stavak 8. – podstavak 2.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 21.a kojima se utvrđuju pravila primjenjiva na te uvjete. Ta pravila moraju u potpunosti poštovati načela predviđena u stavcima 1., 2. i 3. ovog članka.;
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 21.a radi dopune ove Direktive utvrđivanjem pravila koja važe za te uvjete. Tim se pravilima u potpunosti poštuju načela predviđena u stavcima 1., 2. i 3. ovog članka.
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 70
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 46. – stavak 3. – točka 5.
Direktiva 2007/2/EZ
Članak 21.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 7., članka 7. stavka 1., članka 16. i članka 17. stavka 8. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 7., članka 7. stavka 1., članka 16. i članka 17. stavka 8. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 71
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 47. – stavak 2. – točka 2.
Direktiva 2007/60/EZ
Članak 11.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 72
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 48. – stavak 2. – točka 2.
Direktiva 2008/50/EZ
Članak 28.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 28. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 28. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 73
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 49. – stavak 2. – točka 1.
Direktiva 2008/56/EZ
Članak 9. – stavak 3. – podstavak 1.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a kojima se do 15. srpnja 2010. utvrđuju kriteriji i metodološki standardi koje bi države članice trebale primjenjivati na temelju priloga I. i III. tako da se osigura dosljednost između morskih regija ili podregija i omogući usporedba opsega u kojem je postignuto dobro stanje okoliša.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Direktive utvrđivanjem, do 15. srpnja 2010., kriterija i metodoloških standarda koje bi države članice trebale primjenjivati na temelju priloga I. i III. tako da se osigura dosljednost između morskih regija ili podregija i omogući usporedba opsega u kojem je postignuto dobro stanje okoliša.
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 74
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 49. – stavak 2. – točka 2.
Direktiva 2008/56/EZ
Članak 11. – stavak 4.
„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24.a kojima se utvrđuju specifikacije i standardizirane metode praćenja i procjene u kojima se uzimaju u obzir postojeće obveze i osigurava usporedivost rezultata praćenja i procjene.”
„4. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 24.a radi dopune ove Direktive utvrđivanjem specifikacija i standardiziranih metoda praćenja i procjene u kojima se u obzir uzimaju postojeće obveze i osigurava usporedivost rezultata praćenja i procjene.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 75
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 49. – stavak 2. – točka 4.
Direktiva 2008/56/EZ
Članak 24.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. stavka 3., članka 11. stavka 4. i članka 24. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. stavka 3., članka 11. stavka 4. i članka 24. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 76
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 52. – stavak 2. – točka 2.
Direktiva 2009/147/EZ
Članak 15.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datum stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 77
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 53. – stavak 1.
Kako bi se ažurirala Uredba (EZ) br. 1221/2009 i utvrdili postupci evaluacije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Uredbi i kako bi se ona dopunila postupcima za provedbu stručnih evaluacija nadležnih tijela u okviru EMAS-a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
Kako bi se ažurirala Uredba (EZ) br. 1221/2009 i utvrdili postupci evaluacije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenili prilozi toj Uredbi i kako bi se ona dopunila postupcima za provedbu stručnih evaluacija nadležnih tijela u okviru EMAS-a te kako bi se osigurali sektorski referentni dokumenti i dokumenti koji sadržavaju smjernice za registraciju organizacija i usklađivanje postupaka. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
Obrazloženje
U skladu s amandmanima na članke kojima se mjere prethodno podnesene o okviru regulatornog postupka s kontrolom usklađuju s delegiranim aktima.
Amandman 78
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 53. – stavak 2.
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 1221/2009, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s usklađivanjem određenih postupaka i u pogledu sektorskih referentnih dokumenata. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.
Briše se.
Obrazloženje
U skladu s amandmanima na članke kojima se mjere prethodno podnesene o okviru regulatornog postupka s kontrolom usklađuju s delegiranim aktima.
Amandman 79
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 53. – stavak 3. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 1221/2009
Članak 16. – stavak 4. – podstavak 1.
Dokumente koji sadržavaju smjernice, a odnose se na postupke usklađivanja koje je odobrio Forum nadležnih tijela, Komisija donosi provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 49. stavka 2.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 48.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem dokumenata koji sadrže smjernice o postupcima usklađivanja koje je odobrio Forum nadležnih tijela.
Obrazloženje
Izmjena kako bi se mjera prethodno podnesena u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom uskladila s delegiranim aktima.
Amandman 80
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 53. – stavak 3. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 1221/2009
Članak 17. – stavak 3.
„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 48.a u vezi s postupcima za provedbu stručne evaluacije nadležnih tijela u okviru EMAS-a , uključujući odgovarajuće postupke za podnošenje žalbe na odluke donesene kao rezultat stručne evaluacije.”
„3. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 48.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem postupaka za provedbu stručne evaluacije nadležnih tijela u okviru EMAS-a, uključujući odgovarajuće postupke za podnošenje žalbe na odluke donesene kao rezultat stručne evaluacije.”
Obrazloženje
Pojašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 81
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 53. – stavak 3. – točka 3.
Uredba (EZ) br. 1221/2009
Članak 30. – stavak 6. – podstavak 1.
Komisija provedbenim aktima donosi dokumente koji sadržavaju smjernice, a odnose se na postupke usklađivanja koje je odobrio Forum tijela za akreditaciju i izdavanje dozvola. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 49. stavka 2.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 48.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem dokumenata koji sadrže smjernice o postupcima usklađivanja koje je odobrio Forum tijela za akreditaciju i izdavanje dozvola.
Obrazloženje
Izmjena kako bi se mjera prethodno podnesena u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom uskladila s delegiranim aktima.
Amandman 82
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 53. – stavak 3. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 1221/2009
Članak 46. – stavak 6.
„6. U skladu s postupkom iz članka 49. stavka 2. Komisija provedbenim aktima donosi sektorske referentne dokumente iz stavka 1. i vodič iz stavka 4.”
„6. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 48.a radi dopune ove Uredbe donošenjem sektorskih referentnih dokumenata iz stavka 1. i vodiča iz stavka 4.”
Obrazloženje
Izmjena kako bi se mjera prethodno podnesena u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom uskladila s delegiranim aktima.
Amandman 83
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 53. – stavak 3. – točka 6.
Uredba (EZ) br. 1221/2009
Članak 48.a
„Članak 48.a
„Članak 48.a
Izvršavanje delegiranja ovlasti
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 17. stavka 3. i članka 48. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 16. stavka 4., članka 17. stavka 3., članka 30. stavka 6., članka 46. stavka 6. i članka 48. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 17. stavka 3. i članka 48. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 16. stavka 4., članka 17. stavka 3., članka 30. stavka 6., članka 46. stavka 6. i članka 48. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.*.
4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.*.
5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 17. stavka 3. i članka 48. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 16. stavka 4., članka 17. stavka 3., članka 30. stavka 6., članka 46. stavka 6. i članka 48. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
_______________
_______________
*SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”
*SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja dodjele ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.) i ažuriranje upućivanja u skladu s prethodnim amandmanima.
Amandman 84
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 54. – stavak 4. – točka 1. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 66/2010
Članak 6. – stavak 7. – podstavak 1.
Za posebne kategorije robe koja sadržava tvari iz stavka 6., ali samo u slučaju kada ih tehnički nije moguće zamijeniti drugim tvarima izravno ili kroz primjenu alternativnih materijala ili dizajna, ili kada je riječ o proizvodima koji imaju daleko višu razinu okolišne učinkovitosti od druge robe iste kategorije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15.a kojima se odobravaju odstupanja od stavka 6. ovog članka.
Za posebne kategorije robe koja sadržava tvari iz stavka 6., ali samo u slučaju kada ih tehnički nije moguće zamijeniti drugim tvarima izravno ili primjenom alternativnih materijala ili dizajna, ili kada je riječ o proizvodima koji imaju daleko višu razinu okolišne učinkovitosti od druge robe iste kategorije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem mjera kojima se odobravaju odstupanja od stavka 6. ovog članka.
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 85
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 54. – stavak 4. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 66/2010
Članak 8. – stavak 2. – podstavak 1.
Komisija je ovlaštena, najkasnije devet mjeseci nakon savjetovanja s EUEB-om, donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15.a kojima se određuju mjere za utvrđivanje posebnih mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za svaku skupinu proizvoda. Te se mjere objavljuju u Službenom listu Europske unije.
Komisija je ovlaštena, najkasnije devet mjeseci nakon savjetovanja s EUEB-om, donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15.a radi dopune ove Uredbe, kojima se određuju mjere za utvrđivanje posebnih mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za svaku skupinu proizvoda. Te se mjere objavljuju u Službenom listu Europske unije.
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 86
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VI. – točka 54. – stavak 4. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 66/2010
Članak 15.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 7., članka 8. stavka 2. i članka 15. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 7., članka 8. stavka 2. i članka 15. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 87
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 55. – stavak 3. – točka 1.
Uredba (EEZ) br. 3924/91
Članak 2. – stavak 6.
„6. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a kojima se ažurira popis Prodcom i informacije stvarno prikupljene za svaki naslov.”
„6. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe, kojima se ažurira popis Prodcom i informacije stvarno prikupljene za svaki naslov.”
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 88
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 55. – stavak 3. – točka 2.
Uredba (EEZ) br. 3924/91
Članak 3. – stavak 5.
„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a u vezi s detaljnim pravilima za primjenu stavka 3. ovog članka, uključujući prilagodbu tehničkom napretku.”;
„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe donošenjem detaljnih pravila za primjenu stavka 3. ovog članka, uključujući prilagodbu tehničkom napretku.”;
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 89
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 55. – stavak 3. – točka 3.
Uredba (EEZ) br. 3924/91
Članak 4. – stavak 2.
„Međutim, za određene naslove iz popisa Prodcom Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a kojima se predviđa provedba mjesečnih ili tromjesečnih istraživanja.”;
„Međutim, za određene naslove iz popisa Prodcom Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe, kojima se predviđa provedba mjesečnih ili tromjesečnih istraživanja.”;
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 90
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 55. – stavak 3. – točka 4.
Uredba (EEZ) br. 3924/91
Članak 5. – stavak 1.
„1. Potrebne informacije prikuplja država članica koja za istraživanje koristi upitnike čiji je sadržaj u skladu s modalitetima koje je definirala Komisija. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a u vezi s tim modalitetima.”
„1. Potrebne informacije prikuplja država članica koja za istraživanje koristi upitnike čiji je sadržaj u skladu s modalitetima koje je definirala Komisija. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a radi dopune ove Uredbe definiranjem tih modaliteta.”
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 91
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 55. – stavak 3. – točka 5.
Uredba (EEZ) br. 3924/91
Članak 6. – stavak 1.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a u vezi s detaljnim pravilima u skladu s kojima države članice obrađuju ispunjene upitnike iz članka 5. stavka 1. ili informacije iz drugih izvora iz članka 5. stavka 3.”;
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9.a u radi dopune ove Uredbe definiranjem detaljnih pravila u skladu s kojima države članice obrađuju ispunjene upitnike iz članka 5. stavka 1. ili informacije iz drugih izvora iz članka 5. stavka 3.”;
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 92
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 55. – stavak 3. – točka 6.
Uredba (EZ) br. 3924/91
Članak 9.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 6., članka 3. stavka 5., članka 4., članka 5. stavka 1. i članka 6. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 6., članka 3. stavka 5., članka 4., članka 5. stavka 1. i članka 6. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 93
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 56. – stavak 2. – točka 1.
Uredba (EEZ) br. 696/93
Članak 6. – stavak 1.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 6.a kojima se izmjenjuju konkretno statističke jedinice proizvodnog sustava, primijenjeni kriteriji i definicije utvrđene u Prilogu radi njihove prilagodbe ekonomskom i tehničkom napretku.”;
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 6.a kojima se izmjenjuju statističke jedinice proizvodnog sustava, primijenjeni kriteriji i definicije utvrđene u Prilogu radi njihove prilagodbe ekonomskom i tehničkom napretku.
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti.
Amandman 94
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 56. – stavak 2. – točka 2.
Uredba (EEZ) br. 696/93
Članak 6.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 95
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 1. – točka 4.
—  kako bi se ta Uredba dopunila kriterijima za mjerenje kakvoće;
—  kako bi se ta Uredba dopunila kriterijima za mjerenje kakvoće varijabli;
Obrazloženje
Usklađivanje uvodnog teksta (teksta uvodne izjave) s izmjenom predloženom za članak 10. stavak 5. Uredbe (EZ) br. 1165/98.
Amandman 96
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 2. – uvodni dio
(2)  u članku 4. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
(2)  u točki (d) prvog podstavka članka 4. stavka 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
Obrazloženje
Na temelju najnovije sudske prakse Suda Europske unije preporučljivo je da se pri dodjeli ovlasti jasno odredi dodjeljuje li se ovlast radi dopune ili izmjene pravnog akta. Ova izmjena provedena je dosljedno u cijelom tekstu.
Amandman 97
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 1165/98
Članak 4. – stavak 2. – podstavak 1. – točka d – podstavak 2.
„Pojedinosti programa iz prvog podstavka navedene su u prilozima. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s njihovim odobravanjem i provedbom.”;
„Pojedinosti programa iz prvog podstavka navedene su u prilozima. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a radi dopune ove Uredbe preciznijim utvrđivanjem njihova odobravanja i provedbe.”;
Obrazloženje
Na temelju najnovije sudske prakse Suda Europske unije preporučljivo je da se pri dodjeli ovlasti jasno odredi dodjeljuje li se ovlast radi dopune ili izmjene pravnog akta. Ova izmjena provedena je dosljedno u cijelom tekstu.
Amandman 98
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 3.
Uredba (EZ) br. 1165/98
Članak 10. – stavak 5.
„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s kriterijima za mjerenje kakvoće.”;
„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a radi dopune ove Uredbe preciznijim utvrđivanjem kriterija za mjerenje kakvoće varijabli.”;
Obrazloženje
Izmjenom se specificiraju dodjela ovlasti (radi dopune) i konkretan predmet delegiranog akta.
Amandman 99
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 4.a (nova)
Uredba (EZ) br. 1165/98
Članak 18. – stavak 3.
(4.a)  u članku 18. briše se stavak 3.;
Obrazloženje
Stavak 3. postupovna je odredba koja se odnosi na regulatorni postupak s kontrolom i koja je sad suvišna i zbog toga se briše.
Amandman 100
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 5.
Uredba (EZ) br. 1165/98
Članak 18.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 3., članka 4. stavka 2., članka 10., Priloga A, točke (a), točke (b) podtočke 3., točke (c) podtočaka 2. i 10., točke (d) podtočke 2., točke (f) podtočaka 8. i 9. Priloga B, točke (b) podtočke 4. i točke (d) podtočke 2. Priloga C, točke (b) podtočke 2., točke (d) podtočke 2. i točke (g) podtočke 2. te točke (b) podtočke 2. i točke (d) podtočke 2. Priloga D dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 3., drugog podstavka točke (d) prvog podstavka članka 4. stavka 2., članka 10. stavka 5., točke (a), točke (b) podtočke 3., točke (c) podtočaka 2. i 10., točke (d) podtočke 2., točke (f) podtočaka 8. i 9. Priloga A, točke (b) podtočke 4. i točke (d) podtočke 2. Priloga B, točke (b) podtočke 2., točke (d) podtočke 2. i točke (g) podtočke 2. Priloga C te točke (b) podtočke 2. i točke (d) podtočke 2. Priloga D dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Da bi se zajamčila pravna sigurnost, potrebno je posebno navesti sve odredbe kojima se odobravaju delegirane ovlasti. Trajanje delegiranja ovlasti promijenjeno je iz neodređenog razdoblja u razdoblje od pet godina u skladu s ustaljenom praksom u zakonodavstvu u području odgovornosti Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i s općenitim pristupom Parlamenta. Ova izmjena provedena je dosljedno u cijelom tekstu.
Amandman 101
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 5.
Uredba (EZ) br. 1165/98
Članak 18.a – stavak 3.
3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 3., članka 4. stavka 2., članka 10., točke (a), točke (b) podtočke 3., točke (c) podtočaka 2. i 10., točke (d) podtočke 2., točke (f) podtočaka 8. i 9. Priloga A, točke (b) podtočke 4. i točke (d) podtočke 2. Priloga B, točke (b) podtočke 2., točke (d) podtočke 2. i točke (g) podtočke 2. Priloga C te točke (b) podtočke 2. i točke (d) podtočke 2. Priloga D. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 3., drugog podstavka točke (d) prvog podstavka članka 4. stavka 2., članka 10. stavka 5., točke (a), točke (b) podtočke 3., točke (c) podtočaka 2. i 10., točke (d) podtočke 2., točke (f) podtočaka 8. i 9. Priloga A, točke (b) podtočke 4. i točke (d) podtočke 2. Priloga B, točke (b) podtočke 2., točke (d) podtočke 2. i točke (g) podtočke 2. Priloga C te točke (b) podtočke 2. i točke (d) podtočke 2. Priloga D. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
Obrazloženje
Da bi se zajamčila pravna sigurnost, potrebno je posebno navesti sve odredbe kojima se odobravaju delegirane ovlasti.
Amandman 102
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 5.
Uredba (EZ) br. 1165/98
Članak 18.a – stavak 6.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 3., članka 4. stavka 2., članka 10., točke (a), točke (b) podtočke 3., točke (c) podtočaka 2. i 10., točke (d) podtočke 2., točke (f) podtočaka 8. i 9. Priloga A, točke (b) podtočke 4. i točke (d) podtočke 2. Priloga B, točke (b) podtočke 2., točke (d) podtočke 2. i točke (g) podtočke 2. Priloga C te točke (b) podtočke 2. i točke (d) podtočke 2. Priloga D stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 3., drugog podstavka točke (d) prvog podstavka članka 4. stavka 2., članka 10. stavka 5., točke (a), točke (b) podtočke 3., točke (c) podtočaka 2. i 10., točke (d) podtočke 2., točke (f) podtočaka 8. i 9. Priloga A, točke (b) podtočke 4. i točke (d) podtočke 2. Priloga B, točke (b) podtočke 2., točke (d) podtočke 2. i točke (g) podtočke 2. Priloga C te točke (b) podtočke 2. i točke (d) podtočke 2. Priloga D stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Obrazloženje
Da bi se zajamčila pravna sigurnost, potrebno je posebno navesti sve odredbe kojima se odobravaju delegirane ovlasti. Razdoblje kontrole utvrđeno je na tri mjeseca, s mogućnošću produljenja za dodatna tri mjeseca u skladu s ustaljenom praksom u zakonodavstvu u području nadležnosti Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku. Ova izmjena provedena je dosljedno u cijelom tekstu.
Amandman 103
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 6. – podtočka ii
Uredba (EZ) br. 1165/98
Prilog A. – točka b – točka 3.
„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s upotrebom ostalih jedinica promatranja.”;
„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom18.a radi dopune ove Uredbe omogućavanjem upotrebe ostalih jedinica promatranja.”;
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (radi dopune) i njezina područja primjene.
Amandman 104
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 6. – podtočka iii
Uredba (EZ) br. 1165/98
Prilog A. – točka c – točka 2.
„2. Podaci o proizvodnim cijenama za inozemna tržišta (br. 312) i uvoznim cijenama (br. 340) mogu se prikupiti korištenjem jediničnih vrijednosti za proizvode podrijetlom iz vanjskotrgovinskih ili drugih izvora samo ako ne postoji znatan pad kvalitete u usporedbi s konkretnim podacima o cijeni. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s uvjetima kojima se osigurava potrebna kvaliteta podataka.”;
„2. Podaci o proizvodnim cijenama za inozemna tržišta (br. 312) i uvoznim cijenama (br. 340) mogu se prikupiti korištenjem jediničnih vrijednosti za proizvode podrijetlom iz vanjskotrgovinskih ili drugih izvora samo ako ne postoji znatan pad kvalitete u usporedbi s konkretnim podacima o cijeni. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom18.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem uvjeta kojima se osigurava potrebna kvaliteta podataka.”;
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (radi dopune).
Amandman 105
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 6. – podtočka vi
Uredba (EZ) br. 1165/98
Prilog A. – točka d – točka 2
„2. Nadalje, varijabla o proizvodnji (br. 110) i varijabla o odrađenim radnim satima (br. 220) šalju se u obliku prilagođenom radnim danima. Ako su iz drugih varijabli vidljivi učinci radnih dana, države članice mogu i te varijable poslati u obliku prilagođenom radnim danima. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s izmjenom popisa varijabli koje se šalju u obliku prilagođenom radnim danima.
„2. Nadalje, varijabla o proizvodnji (br. 110) i varijabla o odrađenim radnim satima (br. 220) šalju se u obliku prilagođenom radnim danima. Ako su iz drugih varijabli vidljivi učinci radnih dana, države članice mogu i te varijable poslati u obliku prilagođenom radnim danima. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se izmjenjuje popis varijabli koje se šalju u obliku prilagođenom radnim danima.”;
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi izmjene).
Amandman 106
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 6. – podtočka vii
Uredba (EZ) br. 1165/98
Prilog A. – točka f – točka 8.
„8. Za varijablu o uvoznoj cijeni (br. 340) Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s utvrđivanjem uvjeta za primjenu europskog programa uzorkovanja, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 2. prvom podstavku točki (d).”;
„8. Za varijablu o uvoznoj cijeni (br. 340) Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem uvjeta za primjenu europskog programa uzorkovanja, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 2. prvom podstavku točki (d).”;
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 107
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 6. – podtočka viii
Uredba (EZ) br. 1165/98
Prilog A. – točka f – točka 9.
„9. Varijable koje se odnose na inozemna tržišta (br. 122 i 312) dostavljaju se u skladu s podjelom na države unutar i izvan europodručja. Ta se podjela primjenjuje na čitavu industriju koja je utvrđena kao dijelovi B do E NACE-a Rev. 2, na glavne industrijske grupacije (MIG-ove), te na dio (1 slovo) i odjeljak (2 znamenke) NACE-a Rev. 2. Podaci za dijelove D i E NACE-a Rev. 2 nisu potrebni za varijablu 122. Nadalje, varijabla o uvoznoj cijeni (br. 340) šalje se prema podjeli na države unutar i izvan europodručja. Ta se podjela primjenjuje na čitavu industriju koja je utvrđena kao dijelovi B do E CPA-a, na glavne industrijske grupacije (MIG-ove), te na dio (1 slovo) i odjeljak (2 znamenke) CPA-a. Za podjelu na države unutar i izvan europodručja Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18. a u vezi s utvrđivanjem uvjeta za primjenu europskog programa uzorkovanja, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 2. prvom podstavku točki (d).; Europski program uzorkovanja može ograničiti područje primjene varijable o uvoznoj cijeni na uvoz proizvoda iz država koje nisu u europodručju. Države članice koje nisu uvele euro kao svoju valutu ne moraju dostaviti podjelu varijabli 122, 312 i 340 prema državama unutar i izvan europodručja.”;
„9. Varijable koje se odnose na inozemna tržišta (br. 122 i 312) dostavljaju se u skladu s podjelom na države unutar i izvan europodručja. Ta se podjela primjenjuje na čitavu industriju koja je utvrđena kao dijelovi B do E NACE-a Rev. 2, na glavne industrijske grupacije (MIG-ove), te na dio (1 slovo) i odjeljak (2 znamenke) NACE-a Rev. 2. Podaci za dijelove D i E NACE-a Rev. 2 nisu potrebni za varijablu 122. Nadalje, varijabla o uvoznoj cijeni (br. 340) šalje se prema podjeli na države unutar i izvan europodručja. Ta se podjela primjenjuje na čitavu industriju koja je utvrđena kao dijelovi B do E CPA-a, na glavne industrijske grupacije (MIG-ove), te na dio (1 slovo) i odjeljak (2 znamenke) CPA-a. Za podjelu na države unutar i izvan europodručja Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem uvjeta za primjenu europskog programa uzorkovanja, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 2. prvom podstavku točki (d).; Europski program uzorkovanja može ograničiti područje primjene varijable o uvoznoj cijeni na uvoz proizvoda iz država koje nisu u europodručju. Države članice koje nisu uvele euro kao svoju valutu ne moraju dostaviti podjelu varijabli 122, 312 i 340 prema državama unutar i izvan europodručja.”;
Obrazloženje
Pojam „europodručje” službeni je pojam za skupinu zemalja koje su uvele euro kao svoju jedinstvenu valutu. Objašnjenje dodjele ovlasti (radi dopune).
Amandman 108
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 7. – podtočka i
Uredba (EZ) br. 1165/98
Prilog B. – točka b – točka 4.
„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s upotrebom ostalih jedinica promatranja.”;
„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom18.a radi dopune ove Uredbe omogućavanjem upotrebe ostalih jedinica promatranja.”;
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (radi dopune) i njezina područja primjene.
Amandman 109
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 7. – podtočka vi
Uredba (EZ) br. 1165/98
Prilog B. – točka d – točka 2. – podstavak 2.
Ako su iz drugih varijabli vidljivi učinci radnih dana, države članice mogu i te varijable poslati u obliku prilagođenom radnim danima. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s izmjenom popisa varijabli koje se šalju u obliku prilagođenom radnim danima.
Ako su iz drugih varijabli vidljivi učinci radnih dana, države članice mogu i te varijable poslati u obliku prilagođenom radnim danima. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se izmjenjuje popis varijabli koje se šalju u obliku prilagođenom radnim danima.
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi izmjene).
Amandman 110
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 8. – podtočka i
Uredba (EZ) br. 1165/98
Prilog C. – točka b – točka 2.
„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s upotrebom ostalih jedinica promatranja.”;
„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom18.a radi dopune ove Uredbe omogućavanjem upotrebe ostalih jedinica promatranja.”;
(Upućivanje u zaglavlju koje se odnosi na Prilog („Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 8. – podtočka i.”) odgovara „Prilogu I. – dijelu VII. – točki 57. – stavku 4. – točki 9. – podtočki i.” u Prijedlogu Komisije. Ta je neusklađenost uzrokovana netočnim numeriranjem (Prilog I. dio VII., točka 57. stavak 4., točka 8. nedostaje) u prijedlogu Komisije.)
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (radi dopune) i njezina područja primjene.
Amandman 111
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 8. – podtočka iii
Uredba (EZ) br. 1165/98
Prilog C. – točka c – točka 4.
(iii)  u točki (c) podtočki 4. briše se zadnji stavak;
(iii)  u točki (c) podtočki 4. briše se treći podstavak;
(Upućivanje u zaglavlju koje se odnosi na Prilog („Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 8. – podtočka iii.”) odgovara „Prilogu I. – dijelu VII. – točki 57. – stavku 4. – točki 9. – podtočki iii.” u Prijedlogu Komisije. Ta je neusklađenost uzrokovana netočnim numeriranjem (Prilog I. dio VII., točka 57. stavak 4., točka 8. nedostaje) u prijedlogu Komisije.)
Obrazloženje
Usklađivanje teksta sa standardima izrade nacrta zakonodavstva Unije.
Amandman 112
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 8. – podtočka iv
Uredba (EZ) br. 1165/98
Prilog C. – točka d. – točka 2.
„2. Varijabla o prihodu (br. 120) i varijabla o vrijednosti prodaje (br. 123) također se šalju u obliku prilagođenom radnim danima. Ako su iz drugih varijabli vidljivi učinci radnih dana, države članice mogu i te varijable poslati u obliku prilagođenom radnim danima. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s izmjenom popisa varijabli koje se šalju u obliku prilagođenom radnim danima.
„2. Varijabla o prihodu (br. 120) i varijabla o vrijednosti prodaje (br. 123) također se šalju u obliku prilagođenom radnim danima. Ako su iz drugih varijabli vidljivi učinci radnih dana, države članice mogu i te varijable poslati u obliku prilagođenom radnim danima. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se izmjenjuje popis varijabli koje se šalju u obliku prilagođenom radnim danima.”;
(Upućivanje u zaglavlju koje se odnosi na Prilog („Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 8. – podtočka iv.”) odgovara „Prilogu I. – dijelu VII. – točki 57. – stavku 4. – točki 9. – podtočki iv.” u Prijedlogu Komisije. Ta je neusklađenost uzrokovana netočnim numeriranjem (Prilog I. dio VII., točka 57. stavak 4., točka 8. nedostaje) u prijedlogu Komisije.)
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi izmjene).
Amandman 113
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 8. – podtočka v
Uredba (EZ) br. 1165/98
Prilog C. – točka g – točka 2.
„2. Varijable o prihodu (br. 120) i deflatoru prodaje/vrijednosti prodaje (br. 330/123) šalju se u roku od mjesec dana za razinu detalja iz stavka 3. rubrike (f) ovog Priloga. Države članice mogu odlučiti da za varijablu br. 120 – prihod i varijablu br. 330/123 – deflator prodaje/vrijednost prodaje sudjeluju s doprinosima u skladu s raspodjelom europskog programa uzorkovanja, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 2. prvom podstavku točki (d). Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s uvjetima za raspodjelu europskog programa uzorkovanja.”;
„2. Varijable o prihodu (br. 120) i deflatoru prodaje/vrijednosti prodaje (br. 330/123) šalju se u roku od mjesec dana za razinu detalja iz stavka 3. rubrike (f) ovog Priloga. Države članice mogu odlučiti da za varijablu br. 120 – prihod i varijablu br. 330/123 – deflator prodaje/vrijednost prodaje sudjeluju s doprinosima u skladu s raspodjelom europskog programa uzorkovanja, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 2. prvom podstavku točki (d). Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem uvjeta za raspodjelu europskog programa uzorkovanja.”;
(Upućivanje u zaglavlju koje se odnosi na Prilog („Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 8. – podtočka v.”) odgovara „Prilogu I. – dijelu VII. – točki 57. – stavku 4. – točki 9. – podtočki v.” u Prijedlogu Komisije. Ta je neusklađenost uzrokovana netočnim numeriranjem (Prilog I. dio VII., točka 57. stavak 4., točka 8. nedostaje) u prijedlogu Komisije.)
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (radi dopune).
Amandman 114
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 9. – podtočka i
Uredba (EZ) br. 1165/98
Prilog D. – točka b – točka 2.
„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s upotrebom ostalih jedinica promatranja.”;
„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom18.a radi dopune ove Uredbe omogućavanjem upotrebe ostalih jedinica promatranja.”;
(Upućivanje u zaglavlju koje se odnosi na Prilog („Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 9. – podtočka i.”) odgovara „Prilogu I. – dijelu VII. – točki 57. – stavku 4. – točki 10. – podtočki i.” u Prijedlogu Komisije. Ta je neusklađenost uzrokovana netočnim numeriranjem (Prilog I. dio VII., točka 57. stavak 4., točka 8. nedostaje) u prijedlogu Komisije.)
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (radi dopune) i njezina područja primjene.
Amandman 115
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 9. – podtočka iv
Uredba (EZ) br. 1165/98
Prilog D. – točka d – točka 2.
„2. Varijabla o prihodu (br. 120) također se šalje u obliku prilagođenom radnim danima. Ako su iz drugih varijabli vidljivi učinci radnih dana, države članice mogu i te varijable poslati u obliku prilagođenom radnim danima. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a u vezi s izmjenom popisa varijabli koje se šalju u obliku prilagođenom radnim danima.”;
„2. Varijabla o prihodu (br. 120) također se šalje u obliku prilagođenom radnim danima. Ako su iz drugih varijabli vidljivi učinci radnih dana, države članice mogu i te varijable poslati u obliku prilagođenom radnim danima. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se izmjenjuje popis varijabli koje se šalju u obliku prilagođenom radnim danima.”;
(Upućivanje u zaglavlju koje se odnosi na Prilog („Prilog I. – dio VII. – točka 57. – stavak 4. – točka 9. – podtočka iv.”) odgovara „Prilogu I. – dijelu VII. – točki 57. – stavku 4. – točki 10. – podtočki iv.” u Prijedlogu Komisije. Ta je neusklađenost uzrokovana netočnim numeriranjem (Prilog I. dio VII., točka 57. stavak 4., točka 8. nedostaje) u prijedlogu Komisije.)
Amandman 116
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 58. – stavak 1.
Kako bi se Uredba (EZ) br. 530/1999 prilagodila ekonomskim i tehničkim promjenama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila definicijom i raščlanjivanjem informacija koje se moraju dostaviti i mjerilima za ocjenu kvalitete. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
Kako bi se Uredba (EZ) br. 530/1999 prilagodila ekonomskim i tehničkim promjenama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se ta Uredba dopunila definicijom i raščlanjivanjem informacija koje se moraju dostaviti i mjerilima za ocjenu kvalitete statističkih podataka. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
Obrazloženje
Usklađivanje s izmjenom predloženom za članak 10. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 530/1999.
Amandman 117
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 58. – stavak 3. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 530/1999
Članak 6. – stavak 3.
„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a u vezi s definicijom i raščlanjivanjem informacija koje se moraju dostaviti u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka. Ti se delegirani akti donose za svako referentno razdoblje barem devet mjeseci prije početka referentnog razdoblja.”;
„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem definicije i raščlanjivanja informacija koje se moraju dostaviti u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka. Ti se delegirani akti donose za svako referentno razdoblje barem devet mjeseci prije početka referentnog razdoblja.”;
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (radi dopune).
Amandman 118
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 58. – stavak 3. – točka 3.
Uredba (EZ) br. 530/1999
Članak 10. – stavak 3.
„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a u vezi s mjerilima za ocjenu kvalitete. Ti se delegirani akti donose za svako referentno razdoblje barem devet mjeseci prije početka referentnog razdoblja.”;
„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem mjerila za ocjenu kvalitete statističkih podataka. Ti se delegirani akti donose za svako referentno razdoblje barem devet mjeseci prije početka referentnog razdoblja.”;
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (radi dopune) i njezina područja primjene.
Amandman 119
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 58. – stavak 3. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 530/1999
Članak 10.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 3. i članka 10. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 3. i članka 10. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje trajanja ovlasti s ustaljenom praksom u zakonodavstvu u području nadležnosti Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i s općenitim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 120
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 58. – stavak 3. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 530/1999
Članak 10.a – stavak 6.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 3. i članka 10. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 3. i članka 10. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Obrazloženje
Usklađivanje trajanja razdoblja kontrole s ustaljenom praksom u zakonodavstvu u području nadležnosti Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku.
Amandman 121
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 59. – stavak 4.
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 2150/2002 Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s pripremom rezultata, odgovarajućim formatom za prijenos rezultata i sadržajem izvješća o kakvoći. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 2150/2002 Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s pripremom rezultata, odgovarajućim formatom za prijenos rezultata te strukturom i detaljnom organizacijom izvješća o kakvoći. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.
Obrazloženje
U skladu s izmjenom članka kojim se usklađuje tekst najnovijeg zakonodavstva u području statistike.
Amandman 122
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 59. – stavak 5. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 2150/2002
Članak 1. – stavak 5.
„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.b u vezi s utvrđivanjem tablice ekvivalenata između statističke nomenklature iz Priloga III. ovoj Uredbi i popisa otpada utvrđenog Odlukom Komisije 2000/532/EZ.*
„5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.b radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem tablice ekvivalenata između statističke nomenklature iz Priloga III. ovoj Uredbi i popisa otpada utvrđenog Odlukom Komisije 2000/532/EZ.*
____________________
____________________
* Odluka Komisije od 3. svibnja 2000. koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ o popisu otpada u skladu s člankom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijeća 94/904/EZ o utvrđivanju popisa opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (SL L 226, 6.9.2000., str. 3.).”;
* Odluka Komisije od 3. svibnja 2000. koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ o popisu otpada u skladu s člankom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijeća 94/904/EZ o utvrđivanju popisa opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (SL L 226, 6.9.2000., str. 3.).”;
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 123
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 59. – stavak 5. – točka 2. – podtočka a
Uredba (EZ) br. 2150/2002
Članak 3. – stavak 1. – podstavak 2.
„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.b u vezi s definiranjem uvjeta kakvoće i točnosti.”
„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.b radi dopune ove Uredbe definiranjem uvjeta kakvoće i točnosti.”
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (radi dopune).
Amandman 124
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 59. – stavak 5. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 2150/2002
Članak 5.a – stavak 1.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.b u vezi s prilagodbom ekonomskom i tehničkom napretku u sakupljanju i statističkoj obradi podataka te u vezi s obradom i prijenosom rezultata i prilagodbom specifikacija navedenih u prilozima.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 5.b radi izmjene ove Uredbe njezinom prilagodbom ekonomskom i tehničkom napretku u sakupljanju i statističkoj obradi podataka te obradi i prijenosu rezultata, kao i prilagodbom specifikacijama navedenima u prilozima.
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi izmjene).
Amandman 125
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 59. – stavak 5. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 2150/2002
Članak 5.b – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 1. stavka 5., članka 3. stavaka 1. i 4. i članka 5.a dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 1. stavka 5., članka 3. stavaka 1. i 4. i članka 5.a dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 126
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 59. – stavak 5. – točka 5.
Uredba (EZ) br. 2150/2002
Članak 6. – stavak 1. – točka c
(c)  sadržajem izvješća o kakvoći kako se navodi u odjeljku 7. Priloga I. i odjeljku 7. Priloga II.
(c)  strukturom i detaljnom organizacijom izvješća o kakvoći kako se navodi u odjeljku 7. Priloga I. i odjeljku 7. Priloga II.
Obrazloženje
Ova je izmjena u skladu s ostalim izmjenama u ovom Prijedlogu, kao i s novijim zakonodavstvom u području statistike. S obzirom da se čini da je prikladno područje primjene i namjera ovoga stavka definiranje strukture i modaliteta izvješća, to je objašnjeno u predloženoj izmjeni. U duhu dobre suradnje s ostalim institucijama ova izmjena također pokazuje napore Europskog parlamenta da postigne dogovor o tom predmetu prihvaćanjem predloženog postupka.
Amandman 127
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 60. – stavak 3. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 437/2003
Članak 5. – stavak 2.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a u vezi s utvrđivanjem drugih standarda točnosti.”;
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem drugih standarda točnosti.”;
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 128
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 60. – stavak 3. – točka 5.
Uredba (EZ) br. 437/2003
Članak 10.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 1. i članka 5. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 1. i članka 5. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 129
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 61. – stavak 1. – alineja 3.a (nova)
—  kako bi se ta Uredba dopunila donošenjem mjera u pogledu dostavljanja podataka u skladu s rezultatima studija izvedivosti.
Obrazloženje
Usklađivanje uvoda s izmjenama predloženima za članak 10. stavak 5. Uredbe (EZ) br. 450/2003.
Amandman 130
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 61. – stavak 3.
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 450/2003 Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi sa sadržajem izvješća o kvaliteti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 450/2003 Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi sa strukturom i detaljnom organizacijom izvješća o kvaliteti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.
Obrazloženje
Usklađivanje uvoda s izmjenama predloženima za članak 8. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 450/2003.
Amandman 131
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 61. – stavak 4. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 450/2003
Članak 2. – stavak 4.
„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a u vezi s izmjenama za ponovno utvrđivanje tehničke specifikacije indeksa i reviziju strukture ponderiranja.”;
„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se izmjenjuje Prilog radi ponovnog utvrđivanja tehničke specifikacije indeksa i revizije strukture ponderiranja.”;
Obrazloženje
Pojašnjenje ovlasti.
Amandman 132
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 61. – stavak 4. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 450/2003
Članak 3. – stavak 2.
„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a u vezi s izmjenama kako bi se ekonomske djelatnosti definirane u dijelovima O i S NACE-a Rev.2 uključile u područje primjene ove Uredbe, uzimajući u obzir studije izvedivosti definirane u članku 10.”;
„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a kojima se izmjenjuje ova Uredba u pogledu uključivanja ekonomskih djelatnosti definiranih u dijelovima O i S NACE-a Rev.2 u područje primjene ove Uredbe, uzimajući u obzir studije izvedivosti utvrđene u članku 10.”;
Obrazloženje
Pojašnjenje ovlasti. Člankom 10. Uredbe (EZ) br. 450/2003 utvrđuje se izrada studija izvedivosti, ali se one ne definiraju.
Amandman 133
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 61. – stavak 4. – točka 3.
Uredba (EZ) br. 450/2003
Članak 4. – stavak 1. – podstavak 1.
Uzimajući u obzir doprinose ukupnoj zaposlenosti i troškovima rada na razini Unije i na nacionalnoj razini, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a u vezi s određivanjem ekonomskih djelatnosti definiranih u dijelovima NACE-a Rev.2 i daljnjim podjelama, no ne ispod razina odjeljaka u okviru NACE-a Rev.2 (dvoznamenkasta razina) ili skupina odjeljaka u kojima se podaci raščlanjuju uzimajući u obzir ekonomski i društveni napredak.
Uzimajući u obzir doprinose ukupnoj zaposlenosti i troškovima rada na razini Unije i na nacionalnoj razini, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a radi dopune ove Uredbe u vezi s raščlambom po ekonomskim djelatnostima definiranima u dijelovima NACE-a Rev.2 i daljnjim podjelama, no ne ispod razina odjeljaka u okviru NACE-a Rev.2 (dvoznamenkasta razina) ili skupina odjeljaka u kojima se podaci raščlanjuju uzimajući u obzir ekonomski i društveni napredak.
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (radi dopune) i njezina područja primjene.
Amandman 134
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 61. – stavak 4. – točka 3.
Uredba (EZ) br. 450/2003
Članak 4. – stavak 2. – podstavak 2.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a u vezi s određivanjem tih ekonomskih djelatnosti uzimajući u obzir studije izvedivosti definirane u članku 10.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a radi dopune ove Uredbe određivanjem tih ekonomskih djelatnosti uzimajući u obzir studije izvedivosti iz članka 10.
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (radi dopune) i njezina područja primjene.
Amandman 135
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 61. – stavak 4. – točka 3.
Uredba (EZ) br. 450/2003
Članak 4. – stavak 3.
„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a u vezi s utvrđivanjem metodologije za lančano povezivanje indeksa.”
„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem metodologije za lančano povezivanje indeksa.”
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (radi dopune) i njezina područja primjene.
Amandman 136
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 61. – stavak 4. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 450/2003
Članak 8. – stavak 1.
„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a u vezi s definicijom zasebnih kriterija kvalitete. Dostavljeni tekući i povijesni podaci ispunjavaju te kriterije kvalitete.”
„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11.a radi dopune ove Uredbe definiranjem zasebnih kriterija kvalitete. Dostavljeni tekući i povijesni podaci ispunjavaju te kriterije kvalitete.”
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (radi dopune).
Amandman 137
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 61. – stavak 4. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 450/2003
Članak 8. – stavak 2.
„2. Države članice dostavljaju Komisiji godišnja izvješća o kvaliteti, počevši od 2003. Komisija provedbenim aktom utvrđuje sadržaj tih izvješća. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 12. stavka 2.;”;
„2. Države članice dostavljaju Komisiji godišnja izvješća o kvaliteti, počevši od 2003. Komisija provedbenim aktima utvrđuje strukturu i detaljne modalitete tih izvješća. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 12. stavka 2.;”;
Obrazloženje
Nije primjereno utvrđivati sadržaj takvih izvješća provedbenim aktom. S obzirom da se čini da je prikladno područje primjene i namjera ovoga stavka definiranje strukture i modaliteta izvješća, to je objašnjeno u predloženoj izmjeni. Ovo je ujedno u skladu s novijim zakonodavstvom u području statistike.
Amandman 138
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 61. – stavak 4. – točka 4.a (nova)
Uredba (EZ) br. 450/2003
Članak 9.
(4.a)  Članak 9. briše se.
Obrazloženje
Članak 9. odnosi se na razdoblja prijenosa zakonodavstva i odstupanja koja su u međuvremenu istekla. Stoga je taj članak suvišan i trebalo bi ga izbrisati.
Amandman 139
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 61. – stavak 4. – točka 5. – podtočka a
Uredba (EZ) br. 450/2003
Članak 10. – stavak 5.
„5. Komisija provedbenim aktom donosi mjere na temelju rezultata studija izvedivosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 12. stavka 2. Tim se mjerama poštuje načelo troškovne učinkovitosti, kako je definirano u članku 2. Uredbe (EZ) br. 322/97, uključujući smanjenje troškova za ispitanike na najmanju moguću mjeru.”
„5. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 11.a radi dopune ove Uredbe u pogledu pružanja podataka iz stavka 2. ovog članka u skladu s rezultatima studija izvedivosti iz ovog članka. Tim se delegiranim aktima poštuje načelo troškovne učinkovitosti, kako je definirano u članku 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009, uključujući smanjenje troškova za ispitanike na najmanju moguću mjeru.”
Obrazloženje
Nije primjereno da se takve mjere donose provedbenim aktima jer su ovlasti veće od uspostave „jedinstvenih uvjeta za provedbu pravno obvezujućih akata Unije”, kako je opisano u članku 291. UFEU‑a. Stoga te ovlasti moraju biti u obliku delegiranog akta.
Amandman 140
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 61. – stavak 4. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 450/2003
Članak 11.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 4., članka 3. stavka 2. i članka 4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 4., članka 3. stavka 2., članka 4. stavaka 1., 2. i 3., članka 8. stavka 1. i članka 10. stavka 5. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje upućivanja i razdoblja trajanja dodjele ovlasti (vidi Rezoluciju Parlamenta od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 141
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 61. – stavak 4. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 450/2003
Članak 11.a – stavak 3.
3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 4., članka 3. stavka 2. i članka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 4., članka 3. stavka 2., članka 4. stavaka 1., 2. i 3., članka 8. stavka 1. i članka 10. stavka 5. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
Obrazloženje
Usklađivanje upućivanja.
Amandman 142
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 61. – stavak 4. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 450/2003
Članak 11.a – stavak 6.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 4., članka 3. stavka 2. i članka 4. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 4., članka 3. stavka 2., članka 4. stavaka 1., 2. i 3., članka 8. stavka 1. i članka 10. stavka 5. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Obrazloženje
Usklađivanje upućivanja, razdoblja kontrole i njegova produljenja.
Amandman 143
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 62. – stavak 3. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 808/2004
Članak 8.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 144
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 63. – stavak 1. – alineja 1.
—  ta Uredba izmijenila radi prilagodbe omjera ukupnog iznosa za Uniju;
—  ta Uredba izmijenila radi usklađivanja omjera ukupnog iznosa za Uniju;
Obrazloženje
Usklađivanje s izmjenom predloženom za članak 3. stavak 3.
Amandman 145
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 63. – stavak 3. – točka 1. – podtočka a
Uredba (EZ) br. 1161/2005
Članak 2. – stavak 2.
„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a u vezi s rasporedom za dostavljanje stavki P.1, P.2, D.42, D.43, D.44, D.45 i B.4G i odluke o zahtjevima za raščlambu transakcija iz Priloga na suprotne sektore. Svaka se takva odluka donosi tek nakon što Komisija obavijesti Europski Parlament i Vijeće o provedbi ove Uredbe u skladu s člankom 9.”
„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem rasporeda za dostavljanje stavki P.1, P.2, D.42, D.43, D.44, D.45 i B.4G i zahtijevanjem raščlambe transakcija iz Priloga na suprotne sektore. Svaki se takav delegirani akt donosi tek nakon što Komisija obavijesti Europski parlament i Vijeće o provedbi ove Uredbe u skladu s člankom 9.”
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (radi dopune) i područja primjene.
Amandman 146
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 63. – stavak 3. – točka 1. – podtočka ba (nova)
Uredba (EZ) br. 1161/2005
Članak 2. – stavak 5.
(ba)  stavak 5. briše se;
Obrazloženje
Stavak 5. odnosi se na prijenos podataka 2004. i stoga je zastario; trebalo bi ga izbrisati.
Amandman 147
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 63. – stavak 3. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 1161/2005
Članak 3. – stavak 3.
„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a kojima se izmjenjuje stavak 1. ovog članka u vezi s omjerom ukupnog iznosa za Uniju.”
„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a kojima se izmjenjuje stavak 1. ovog članka radi usklađivanja omjera (1 %) ukupnog iznosa za Uniju.”
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (i njezina područja primjene).
Amandman 148
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 63. – stavak 3. – točka 3.
Uredba (EZ) br. 1161/2005
Članak 6. – stavak 1. – podstavak 1.
„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a u vezi s donošenjem zajedničkih standarda kvalitete.”
„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a radi dopune ove Uredbe uspostavom zajedničkih standarda kvalitete.”
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (radi dopune).
Amandman 149
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 63. – stavak 3. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 1161/2005
Članak 7.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavaka 2. i 4., članka 3. stavka 3. i članka 6. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavaka 2. i 4., članka 3. stavka 3. i članka 6. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 150
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 63. – stavak 3. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 1161/2005
Članak 7.a – stavak 6.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavaka 2. i 4., članka 3. stavka 3. i članka 6. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavaka 2. i 4., članka 3. stavka 3. i članka 6. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja kontrole i njegova produljenja.
Amandman 151
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 64. – stavak 4. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 1552/2005
Članak 5. – stavak 2. – podstavak 2.
Nadalje, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a u vezi s proširenjem te definicije ako bi se tim proširenjem znatno povećala reprezentativnost i kvaliteta rezultata ankete u dotičnim državama članicama;
Nadalje, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a radi dopune ove Uredbe usvajanjem proširenja te definicije ako bi se tim proširenjem znatno povećala reprezentativnost i kvaliteta rezultata ankete u dotičnim državama članicama.
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 152
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 64. – stavak 4. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 1552/2005
Članak 7. – stavak 3.
„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a kojima se određuju zahtjevi za uzorkovanje i preciznost, veličina uzorka koja je potrebna za ispunjavanje tih zahtjeva i detaljne specifikacije NACE-a Rev. 2 te kategorije veličine u koje se rezultati mogu svrstati.”
„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a radi dopune ove Uredbe određivanjem zahtjeva za uzorkovanje i preciznost, veličina uzorka potrebnih za ispunjavanje tih zahtjeva i detaljnih specifikacija NACE-a Rev. 2 te kategorija veličine u koje se rezultati mogu svrstati.”
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 153
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 64. – stavak 4. – točka 3.
Uredba (EZ) br. 1552/2005
Članak 8. – stavak 2.
„2.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a u vezi s određenim podacima koji se trebaju prikupljati o poduzećima koja provode i poduzećima koja ne provode strukovno osposobljavanje te o različitim oblicima strukovnog osposobljavanja.”
„2.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem određenih podataka koji se trebaju prikupljati o poduzećima koja provode i poduzećima koja ne provode strukovno osposobljavanje te o različitim oblicima strukovnog osposobljavanja.”
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 154
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 64. – stavak 4. – točka 4. – podtočka a
Uredba (EZ) br. 1552/2005
Članak 9. – stavak 4.
„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a u vezi sa zahtjevima o kvaliteti podataka koje treba prikupiti i dostaviti za izradu europske statistike o strukovnom osposobljavanju u poduzećima i svim potrebnim mjerama neophodnima za procjenu i poboljšanje kvalitete podataka.”
„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem zahtjeva o kvaliteti podataka koje treba prikupiti i dostaviti za izradu europske statistike o strukovnom osposobljavanju u poduzećima i usvajanjem svih potrebnih mjera neophodnih za procjenu i poboljšanje kvalitete podataka.”
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 155
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 64. – stavak 4. – točka 4. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 1552/2005
Članak 9. – stavak 5.
„5. Komisija provedbenim aktom utvrđuje strukturu izvješća o kvaliteti iz stavka 2. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 14. stavka 2.”;
„5. Pri sastavljanju izvješća o kvaliteti iz stavka 2. države članice ispunjavaju zahtjeve u pogledu kvalitete i sve druge mjere donesene u skladu sa stavkom 4. Kako bi se ocijenila kvaliteta dostavljenih podataka, one koriste format koji Komisija utvrđuje provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 14. stavka 2.”;
Obrazloženje
Ovom se izmjenom pojašnjava da se struktura izvješćâ o kvaliteti, donesenih provedbenim aktima, odnosi na format koji države članice koriste kada moraju ocijeniti kvalitetu prenesenih podataka i da se ta ocjena temelji na kriterijima kvalitete koji su već doneseni delegiranim aktima.
Amandman 156
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 64. – stavak 4. – točka 5.
Uredba (EZ) br. 1552/2005
Članak 10. – stavak 2.
„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a u vezi s utvrđivanjem prve referentne godine za koju je potrebno prikupiti podatke.”
„2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem prve referentne godine za koju je potrebno prikupiti podatke.”
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 157
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 64. – stavak 4. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 1552/2005
Članak 13.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 2., članka 7. stavka 3., članka 8. stavka 2., članka 9. stavka 4., članka 10. stavka 2. i članka 13. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 2., članka 7. stavka 3., članka 8. stavka 2., članka 9. stavka 4., članka 10. stavka 2. i članka 13. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 158
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 66. – stavak 2. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 458/2007
Članak 7. – stavak 3. – podstavak 1.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a kojima se utvrđuje prva godina za koju se prikupljaju cjeloviti podaci i donose mjere koje se odnose na detaljnu klasifikaciju obuhvaćenih podataka i definicije koje će se koristiti.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 7.a radi dopune ove Urede utvrđivanjem prve godine za koju se prikupljaju cjeloviti podaci i donošenjem mjera koje se odnose na detaljnu klasifikaciju obuhvaćenih podataka i definicija koje će se koristiti.
Obrazloženje
Objašnjenje dodjele ovlasti (tj. radi dopune).
Amandman 159
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 66. – stavak 2. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 458/2007
Članak 7.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 3. i Priloga I. točke 1.1.2.4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 3. i Priloga I. točke 1.1.2.4. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Obrazloženje
Usklađivanje razdoblja trajanja ovlasti s općim pristupom Parlamenta (vidi Rezoluciju od 25. veljače 2014., stavak 9.).
Amandman 160
Prijedlog uredbe
Prilog I. – dio VII. – točka 67. – stavak 1.
Kako bi se Uredba (EZ) br. 716/2007 prilagodila ekonomskom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi se izmijenile definicije iz priloga I. i II. i razina detaljnosti iz Priloga III. te kako bi se ta Uredba dopunila mjerama u vezi s internom i eksternom statistikom o stranim povezanim poduzećima.