Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/0330A(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0076/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0076/2019

Rasprave :

PV 17/04/2019 - 13
CRE 17/04/2019 - 13

Glasovanja :

PV 17/04/2019 - 16.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0415

Usvojeni tekstovi
PDF 909kWORD 242k
Srijeda, 17. travnja 2019. - Strasbourg Privremeno izdanje
Europska granična i obalna straža ***I
P8_TA-PROV(2019)0415A8-0076/2019
Rezolucija
 Pročišćeni tekst

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage Zajedničke akcije Vijeća 98/700/PUP, Uredbe (EU) br. 1052/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2018)0631 – C8-0406/2018 – 2018/0330A(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0631),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 77. stavak 2. točke (b) i (d) i članak 79. stavak 2. točku (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0406/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 6. veljače 2019.(2),

–  uzimajući u obzir odluku Konferencije predsjednika od 21. ožujka 2019. kojom se Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove daje ovlast da razdijeli navedeni prijedlog Komisije i na temelju njega sastavi dva zasebna zakonodavna izvješća,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 1. travnja 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za proračune (A8-0076/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  odobrava zajedničku izjavu Parlamenta, Vijeća i Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

4.  nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 62.
(2) Još nije objavljeno u Službenom listu.


Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage ▌Uredbe (EU) br. 1052/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća(1)

P8_TC1-COD(2018)0330A

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 77. stavak 2. točke (b) i (d) te članak 79. stavak 2. točku (c),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(2),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(3),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(4),

budući da:

(1)  Cilj je politike Unije u području upravljanja vanjskim granicama razvoj i provedba europskog integriranog upravljanja granicama na nacionalnoj razini i razini Unije, što je nužna posljedica slobodnog kretanja osoba unutar Unije i temeljna sastavnica područja slobode, sigurnosti i pravde. Europsko integrirano upravljanje granicama ključno je za unaprjeđenje upravljanja migracijama. Cilj je učinkovito upravljati prelascima vanjskih granica i rješavati izazove povezane s migracijama i mogućim budućim prijetnjama na tim granicama, te tako doprinijeti borbi protiv teških kaznenih djela s prekograničnim obilježjem i osigurati visoku razinu unutarnje sigurnosti u Uniji. Istodobno je nužno postupati uz puno poštovanje temeljnih prava i na način kojim se štiti slobodno kretanje osoba u Uniji.

(2)  Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije uspostavljena je Uredbom Vijeća (EZ) br. 2007/2004(5). Otkad je 1. svibnja 2005. preuzela svoje dužnosti, ta agencija uspješno pomaže državama članicama u provedbi operativnih aspekata upravljanja vanjskim granicama zajedničkim operacijama i brzim intervencijama na granicama, analizi rizika, razmjeni informacija, odnosima s trećim zemljama te vraćanju vraćenika.

(3)  Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije preimenovana je u Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu („Agencija”), koja se često naziva Frontex, te su njezine zadaće proširene uz puni kontinuitet svih njezinih aktivnosti i postupaka. Ključna uloga Agencije trebala bi biti uspostavljanje tehničke i operativne strategije kao dijela višegodišnjeg ciklusa strateške politike za provedbu europskog integriranog upravljanja granicama, praćenje učinkovitog funkcioniranja nadzora državne granice na vanjskim granicama, provedba analiza rizika i procjena osjetljivosti, pružanje veće tehničke i operativne pomoći državama članicama i trećim zemljama u obliku zajedničkih operacija i brzih intervencija na granicama, osiguravanje praktične provedbe mjera u situacijama u kojima se zahtijeva hitno djelovanje na vanjskim granicama, pružanje tehničke i operativne pomoći kroz potporu operacijama traženja i spašavanja osoba u nevolji na moru, te organizacija, koordinacija i provedba operacija i intervencija vraćanja ▌.

(4)  Od početka migracijske krize 2015. Komisija je poduzela važne inicijative te je predložila niz mjera radi jačanja zaštite granica Unije i ponovne uspostave normalnog funkcioniranja schengenskog područja. Prijedlog o znatnom širenju mandata Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama predstavljen je u prosincu 2015. te je oko njega 2016. brzo postignut dogovor. Uredba o Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu stupila je na snagu 6. listopada 2016.

(5)  Međutim, i dalje postoji potreba za poboljšanjem okvira Unije u području nadzora vanjskih granica, vraćanja, azila i borbe protiv prekograničnog kriminala. U cilju poboljšanja tog okvira i dodatne potpore postojećim i budućim operativnim postupcima europska granična i obalna straža trebala bi se reformirati tako da se proširi mandat Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i, posebice, osiguraju potrebni kapaciteti u obliku stalnih snaga europske granične i obalne straže, koja bi postupno ali brzo trebala dosegnuti strateški cilj od 10 000 pripadnika operativnog osoblja, kao što je navedeno u Prilogu I., s izvršnim ovlastima, ako je to primjenjivo, radi pružanja državama članicama djelotvorne potpore na terenu u aktivnostima zaštite vanjskih granica, borbe protiv prekograničnog kriminala i znatnog intenziviranja učinkovitog i održivog procesa vraćanja nezakonitih migranata. Riječ je o maksimalnom raspoloživom kapacitetu za učinkovito pokrivanje postojećih i budućih operativnih potreba u vezi s granicama i operacijama vraćanja u Uniji i trećim zemljama, uključujući kapacitete za brzo reagiranje na buduće krize.

(5a)  Komisija bi trebala provesti analizu ukupnog broja i sastava stalnih snaga europske granične i obalne straže, uključujući i veličinu doprinosa pojedinačnih država članica stalnim snagama, kao i njihova osposobljavanja, stručnosti i profesionalnosti. Komisija će do ožujka 2024., ako je to potrebno, predstaviti odgovarajuće prijedloge izmjena priloga I., III., IV. i V.a. U slučaju da ne predstavi prijedlog, Komisija će obrazložiti zašto.

(5b)  Provedba ove Uredbe, osobito uspostava stalnih snaga europske granične i obalne straže, i nakon spomenute analize podložna je okviru i ograničenjima višegodišnjeg financijskog okvira.

(6)  Europsko vijeće u zaključcima od 28. lipnja 2018. pozvalo je na jačanje uloge pružanja potpore koju ima Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, među ostalim u suradnji s trećim zemljama, s pomoću većih resursa i proširenog mandata kako bi se osigurao djelotvoran nadzor vanjskih granica i znatno intenziviralo učinkovito vraćanje nezakonitih migranata.

(7)  Potrebno je učinkovito praćenje prelaska vanjskih granica, rješavanje migracijskih izazova i mogućih budućih prijetnji na vanjskim granicama, osiguravanje visoke razine unutarnje sigurnosti u Uniji, zaštita funkcioniranja schengenskog područja te poštovanje sveobuhvatnog načela solidarnosti. Te bi se aktivnosti trebale popratiti proaktivnim upravljanjem migracijama, uključujući potrebne mjere u trećim zemljama. S obzirom na navedeno, potrebno je konsolidirati europsku graničnu i obalnu stražu i dodatno proširiti mandat Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu. ▌

(9)  Pri provedbi europskog integriranog upravljanja granicama trebalo bi osigurati koherentnost s ostalim ciljevima politike ▌.

(8a)  Europsko integrirano upravljanje granicama, koje se temelji na četverotračnom modelu za nadzor pristupa, obuhvaća mjere u trećim zemljama, kao što su one u okviru zajedničke vizne politike, mjere sa susjednim trećim zemljama, mjere nadzora državne granice na vanjskim granicama, analize rizika te mjere unutar schengenskog prostora i vraćanje.

(10)  Odgovornost za provedbu europskog integriranog upravljanja granicama trebali bi dijeliti Agencija i nacionalna tijela nadležna za upravljanje granicama, uključujući službenike obalne straže u mjeri u kojoj provode operacije zaštite državne granice na moru i druge zadaće zaštite državne granice, kao i tijela nadležna za vraćanje. Iako države članice zadržavaju primarnu odgovornost za upravljanje svojim vanjskim granicama u vlastitom interesu i u interesu svih država članica te su odgovorne za izdavanje odluka o vraćanju, Agencija bi trebala podupirati primjenu mjera Unije koje se odnose na upravljanje vanjskim granicama i vraćanje jačanjem, ocjenjivanjem i koordinacijom djelovanjâ država članica koje provode te mjere. Aktivnosti Agencije trebale bi biti komplementarne djelovanju država članica.

(11)  Radi osiguravanja djelotvorne provedbe europskog integriranog upravljanja granicama i povećanja učinkovitosti zajedničke politike vraćanja trebalo bi uspostaviti europsku graničnu i obalnu stražu te joj pružiti potrebne financijske, ljudske i materijalne resurse. Europska granična i obalna straža trebala bi se sastojati od Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i nacionalnih tijela nadležnih za upravljanje granicama, uključujući službenike obalne straže u mjeri u kojoj provode zadaće nadzora državne granice, kao i tijela nadležnih za vraćanje. Kao takva će se oslanjati na zajedničko korištenje informacija, kapaciteta i sustava na nacionalnoj razini te na reakciju Agencije na razini Unije.

(10a)  Tehnički standardi za informacijske sustave i softverske aplikacije trebali bi biti usklađeni sa standardima kojima se služi eu-LISA za druge informacijske sustave u području slobode, sigurnosti i pravde.

(12)  Europskim integriranim upravljanjem granicama ne mijenjaju se odgovarajuće nadležnosti Komisije i država članica u području carine, posebno u pogledu kontrola, upravljanja rizicima i razmjene informacija.

(13)  Razvoj politike i zakonodavstva o nadzoru vanjskih granica i vraćanju, uključujući razvoj strategije za europsko integrirano upravljanje granicama, i dalje je odgovornost institucija Unije. Trebalo bi zajamčiti blisku koordinaciju Agencije i tih institucija.

(14)  Djelotvornu provedbu europskog integriranog upravljanja granicama od strane europske granične i obalne straže trebalo bi osigurati višegodišnjim ciklusom strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama. U okviru višegodišnjeg ciklusa trebalo bi utvrditi integriran, jedinstven i kontinuiran proces pružanja strateških smjernica svim relevantnim dionicima na razini Unije i država članica u području upravljanja granicama i vraćanja kako bi ti dionici dosljedno provodili europsko integrirano upravljanje granicama. Tim bi ciklusom trebalo obuhvatiti i sve relevantne interakcije europske granične i obalne straže s Komisijom, drugim institucijama i tijelima, kao i suradnju s ostalim relevantnim partnerima, uključujući, prema potrebi, treće zemlje i treće strane.

(15)  Za europsko integrirano upravljanje granicama potrebno je da države članice i Agencija integrirano planiraju operacije povezane s granicama i vraćanjem, ▌pripremaju odgovore na izazove na vanjskim granicama, djelovanja u slučaju nepredviđenih događaja i koordinaciju dugoročnog razvoja kapaciteta u smislu zapošljavanja i osposobljavanja, ali i nabave i modernizacije opreme.

(14a)  Kako je predviđeno ovom Uredbom, Agencija bi trebala izraditi tehničke standarde za razmjenu informacija. Osim toga, u svrhu učinkovite provedbe Zakonika o schengenskim granicama i uz dužno poštovanje odgovornosti država članica, potrebno je donijeti zajedničke minimalne standarde za zaštitu vanjskih granica. Agencija tome može doprinijeti definiranjem zajedničkih minimalnih standarda u skladu s odgovornošću država članica i Komisije. Spomenute zajedničke minimalne standarde za zaštitu vanjskih granica treba definirati u skladu s vrstama granica, razinama učinka koje Agencija dodjeljuje svakom dijelu vanjske granice te drugim faktorima, primjerice geografskim specifičnostima. Pri njihovu donošenju trebalo bi voditi računa o mogućim ograničenjima koja proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva.

(16)  Provedba ove Uredbe ne utječe na podjelu nadležnosti između Unije i država članica ni na obveze država članica na temelju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru, Međunarodne konvencije o traganju i spašavanju na moru, Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i njezina Protokola protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i zrakom, Konvencije o statusu izbjeglica, Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Konvencije Ujedinjenih naroda o statusu osoba bez državljanstva i drugih mjerodavnih međunarodnih instrumenata.

(17)  Provedba ove Uredbe ne utječe na Uredbu (EU) br. 656/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(6). Operacije na moru treba provoditi tako da se u svim slučajevima jamči sigurnost osoba koje su presretene ili spašene, jedinica koje sudjeluju i trećih strana.

(18)  Agencija bi trebala obavljati svoje zadaće ne dovodeći u pitanje odgovornosti država članica u pogledu očuvanja javnog poretka i zaštite unutarnje sigurnosti te u skladu s načelom supsidijarnosti.

(19)  Agencija bi trebala obavljati svoje zadaće ne dovodeći u pitanje nadležnost država članica u pogledu obrane.

(20)  Proširene zadaće i nadležnosti Agencije trebale bi se uravnotežiti boljim mjerama zaštite temeljnih prava i većom odgovornošću, pogotovo u pogledu izvršavanja izvršnih ovlasti od strane statutarnog osoblja.

(21)  Kako bi mogla djelotvorno obavljati svoje zadaće, Agencija se oslanja na suradnju država članica. U tom je pogledu važno da Agencija i države članice postupaju u dobroj vjeri te da pravodobno razmjenjuju točne informacije. Ni jedna država članica ne bi smjela biti dužna dostaviti informacije ako smatra da bi njihovo objavljivanje bilo u suprotnosti s temeljnim interesima njezine sigurnosti.

(21)  Osim toga, države članice trebale bi u vlastitom interesu i u interesu drugih država članica dostavljati relevantne podatke potrebne za aktivnosti koje provodi Agencija, među ostalim u svrhu informiranosti o stanju, analize rizika, procjena osjetljivosti i integriranog planiranja. Isto bi tako trebale jamčiti da su ti podaci točni, ažurni te zakonito prikupljeni i uneseni. Ako se među tim podacima nalaze i osobni podaci, pravo Unije o zaštiti podataka trebalo bi se primjenjivati u potpunosti.

(22a)  Komunikacijska mreža predviđena ovom Uredbom trebala bi se temeljiti na komunikacijskoj mreži EUROSUR-a razvijenoj u okviru Uredbe (EU) br. 1052/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(7) te bi je trebala zamijeniti. Komunikacijska mreža trebala bi se upotrebljavati za sve sigurne razmjene informacija unutar europske granične i obalne straže. U cilju poboljšanja sigurnosti informacija između država članica i Agencije potrebno je povećati njezinu razinu akreditacije na razinu Confidentiel UE/EU Confidential.

(23)  Europski sustav nadzora granica (EUROSUR) nužan je za funkcioniranje europske granične i obalne straže kao okvir za razmjenu informacija i operativnu suradnju između nacionalnih tijela država članica te njihovu suradnju s Agencijom. EUROSUR tim tijelima i Agenciji pruža infrastrukturu i alate potrebne za poboljšanje informiranosti o stanju i povećanje sposobnosti reagiranja na vanjskim granicama u svrhu otkrivanja, sprečavanja i suzbijanja nezakonitog useljavanja i prekograničnog kriminala te doprinosa spašavanju i zaštiti života migranata.

(24)  Države članice trebale bi osnovati nacionalne koordinacijske centre kako bi poboljšale razmjenu informacija i suradnju među sobom i s Agencijom u području zaštite državne granice te radi provedbe kontrola na graničnim prijelazima. Za pravilno funkcioniranje EUROSUR-a ključno je da sva nacionalna tijela koja su na temelju nacionalnog zakonodavstva nadležna za zaštitu vanjskih granica surađuju posredstvom nacionalnih koordinacijskih centara.

(23a)  Uloga nacionalnog koordinacijskog centra u koordinaciji i razmjeni informacija među svim tijelima odgovornima za nadzor vanjskih granica na nacionalnoj razini ne dovodi u pitanje ovlasti utvrđene na nacionalnoj razini u vezi s planiranjem i provedbom aktivnosti nadzora granice.

(24)  Ova Uredba ne bi trebala sprečavati države članice u tome da svoje nacionalne koordinacijske centre učine nadležnima i za koordinaciju razmjene informacija te suradnju u pogledu drugih elemenata europskog integriranog upravljanja granicama ▌.

(26)  Kvaliteta informacija koje države članice razmjenjuju međusobno i s Agencijom i pravodobnost razmjene tih informacija preduvjeti su za pravilno funkcioniranje integriranog upravljanja granicama. Na temelju uspjeha EUROSUR-a ta bi se kvaliteta trebala osigurati standardizacijom, automatizacijom razmjene informacija diljem mreža i sustava, sigurnošću informacija te kontrolom kvalitete poslanih podataka i informacija.

(26)  Agencija bi trebala osigurati potrebnu pomoć za razvoj i rad EUROSUR-a, uključujući interoperabilnost sustavâ, posebice uspostavom, održavanjem i koordinacijom okvira EUROSUR-a.

(27)  EUROSUR bi trebao pružiti iscrpnu sliku stanja na vanjskim granicama, ali i unutar schengenskog područja te na predgraničnim područjima. Njime bi se trebala obuhvatiti zaštita kopnenih, morskih i zračnih državnih granica, ali i kontrole na graničnim prijelazima. Pružanje informacija o stanju na schengenskom području ne bi trebalo dovesti do operativnih aktivnosti Agencije na unutarnjim granicama država članica.

(28)  Zaštita zračne državne granice trebala bi biti sastavnica upravljanja granicama jer se za nezakonite aktivnosti povezane s imigracijom i prekograničnim kriminalom upotrebljavaju kako komercijalni tako i privatni letovi i daljinski upravljani zrakoplovni sustavi. Cilj je zaštite zračne državne granice otkriti i pratiti takve sumnjive letove koji prelaze ili namjeravaju prijeći vanjske granice EU-a te provoditi povezanu analizu rizika kako bi nadležna tijela EU-a i države članice iskoristile svoju sposobnost reagiranja. U tu bi svrhu trebalo poticati međuagencijsku suradnju na razini EU-a između Agencije, mrežnog upravitelja Europske mreže za upravljanje zračnim prometom (Eurocontrol) i Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA). Kada je to relevantno, države članice trebale bi moći dobiti informacije o sumnjivim vanjskim letovima i reagirati na odgovarajući način. Agencija bi u tom području trebala pratiti i podupirati aktivnosti u vezi s istraživanjem i inovacijama.

(28a)  Izvješćivanje o zbivanjima povezanima s neovlaštenim sekundarnim kretanjima u EUROSUR-u pomoći će Agenciji u praćenju migracijskih tokova prema Uniji i u njoj u svrhu analize rizika i informiranosti o stanju. Provedbeni akt iz članka 25. stavka 3. dodatno će definirati vrstu izvješćivanja kako bi se na najbolji način ispunio taj cilj.

(30)  EUROSUR-ove usluge spajanja koje pruža Agencija trebale bi se temeljiti na zajedničkoj primjeni sredstava nadzora i međuagencijskoj suradnji na razini Unije, uključujući pružanje sigurnosnih usluga programa Copernicus. Usluge spajanja trebale bi državama članicama i Agenciji omogućiti usluge informiranja s dodanom vrijednosti u području integriranog upravljanja granicama. EUROSUR-ove usluge spajanja trebale bi se proširiti i obuhvatiti potporu kontrolama na graničnim prijelazima, zaštiti zračnih državnih granica i praćenju migracijskih tokova.

(31)  Praksa putovanja u malim i neprimjerenim plovilima uzrokovala je drastično povećanje broja migranata koji se utapaju na južnim morskim vanjskim granicama. EUROSUR bi trebao znatno poboljšati operativne i tehničke mogućnosti Agencije i država članica za otkrivanje takvih malih plovila te unaprijediti sposobnost reagiranja država članica te tako doprinijeti smanjenju gubitka života migranata, među ostalim u okviru operacija traganja i spašavanja.

(32)  U ovoj se Uredbi prepoznaje činjenica da se migracijskim putovima kreću i osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita.

(33)  Agencija bi trebala na temelju zajedničkog integriranog modela analize rizika pripremati opće i posebno prilagođene analize rizika koje Agencija i države članice trebaju primjenjivati. Agencija bi, također na temelju informacija koje dostavljaju države članice, trebala pružati odgovarajuće informacije kojima su obuhvaćeni svi aspekti relevantni za europsko integrirano upravljanje granicama, posebno nadzor državne granice, vraćanje, pojava nezakonitih sekundarnih kretanja državljana trećih zemalja unutar Unije u pogledu trendova, ruta i obujma, sprečavanje prekograničnog kriminala, uključujući omogućavanje neovlaštenih prelazaka granica, trgovinu ljudima, terorizam i hibridne prijetnje, kao i stanje u relevantnim trećim zemljama, kako bi omogućila poduzimanje primjerenih mjera ili uklanjanje utvrđenih prijetnji i rizika s ciljem unapređenja integriranog upravljanja vanjskim granicama.

(33)  S obzirom na svoje aktivnosti na vanjskim granicama Agencija bi trebala doprinijeti sprečavanju i otkrivanju ▌prekograničnih kaznenih djela kao što su krijumčarenje migranata, trgovina ljudima i terorizam, ako je njezina intervencija prikladna i ako je Agencija svojim aktivnostima došla do relevantnih informacija. Agencija bi svoje aktivnosti trebala koordinirati s Europolom, kao agencijom zaduženom za podupiranje i jačanje djelovanja država članica i njihove suradnje u sprečavanju i suzbijanju teških kaznenih djela koja pogađaju dvije ili više država članica. Prekograničnu dimenziju karakteriziraju kaznena djela izravno povezana s neovlaštenim prelascima vanjske granice, uključujući trgovinu ljudima ili krijumčarenje migranata. U skladu s člankom 1. stavkom 2. Direktive Vijeća 2002/90/EZ(8) države članice mogu odlučiti ne izreći sankcije za postupanje kojemu je cilj pružanje humanitarne pomoći migrantima.

(35)  U kontekstu podjele odgovornosti uloga Agencije trebala bi biti redovito praćenje upravljanja vanjskim granicama, uključujući poštovanje temeljnih prava u upravljanju granicama i aktivnostima vraćanja koje provodi Agencija. Agencija bi trebala osigurati pravilno i djelotvorno praćenje na temelju ne samo informiranosti o stanju i analize rizika, nego i prisutnosti vlastitog stručnog osoblja u državama članicama. Stoga bi Agencija trebala moći rasporediti časnike za vezu u države članice tijekom razdoblja u kojem časnici za vezu podnose izvješće izvršnom direktoru. Izvješće časnika za vezu trebalo bi biti dio procjene osjetljivosti.

(36)  Agencija bi na temelju objektivnih kriterija trebala provoditi procjenu osjetljivosti kako bi procijenila kapacitet i pripravnost država članica za suočavanje s izazovima na njihovim vanjskim granicama te njihovo pridonošenje stalnim snagama i pričuvi tehničke opreme europske granične i obalne straže. Procjena osjetljivosti trebala bi uključivati procjenu opreme, infrastrukture, osoblja, proračuna i financijskih sredstava država članica te njihovih planova za nepredviđene događaje radi rješavanja mogućih kriza na vanjskim granicama. Države članice trebale bi poduzeti mjere radi uklanjanja svih nedostataka utvrđenih u okviru te procjene. Izvršni direktor trebao bi utvrditi mjere koje treba poduzeti i preporučiti ih dotičnoj državi članici. Izvršni direktor također bi trebao odrediti rok u kojem bi te mjere trebalo poduzeti i pomno pratiti poduzimaju li se pravodobno. Ako se potrebne mjere ne poduzmu u zadanom roku, predmet bi trebalo uputiti Upravnom odboru na daljnje odlučivanje.

(37)  Ako se Agenciji ne dostave točne i pravodobne informacije koje su joj potrebne za provođenje procjene osjetljivosti, ona bi tu činjenicu trebala moći uzeti u obzir pri provedbi procjene osjetljivosti, osim ako postoje opravdani razlozi za uskraćivanje podataka.

(38)  Procjena osjetljivosti i mehanizam za evaluaciju schengenske pravne stečevine uspostavljen Uredbom Vijeća (EU) br. 1053/2013(9) dva su komplementarna mehanizma za osiguravanje europske kontrole kvalitete i pravilnosti funkcioniranja schengenskog područja te stalne pripravnosti na razini Unije i država članica za odgovor na bilo koji izazov na vanjskim granicama. Iako je mehanizam za evaluaciju schengenske pravne stečevine primarna metoda za ocjenjivanje provedbe zakonodavstva Unije u državama članicama i usklađenosti s njime, sinergije između tih mehanizama trebale bi se što više povećati kako bi se dobila bolja slika stanja u pogledu funkcioniranja schengenskog područja, nastojeći pritom što uspješnije izbjeći dupliciranje napora država članica i osigurati bolju koordinaciju upotrebe relevantnih financijskih instrumenata Unije namijenjenih potpori upravljanju vanjskim granicama. U tu svrhu trebala bi se između Agencije i Komisije uspostaviti redovita razmjena informacija o rezultatima obaju mehanizama.

(38)  Budući da države članice utvrđuju dijelove granice, a Agencija tim dijelovima dodjeljuje razine učinka, te s obzirom na to da bi sposobnosti reagiranja država članica i Agencije trebale biti povezane s tim razinama učinaka, trebala bi se privremeno uspostaviti četvrta kritična razina učinka koja bi odgovarala stanju u kojem je schengensko područje ugroženo i u kojem je potrebna intervencija Agencije.

(39a)  Ako se dijelu morske granice dodijeli visoka ili kritična razina učinka zbog porasta nezakonitog useljavanja, dotične države članice uzimaju u obzir tu informaciju pri planiranju i provođenju operacija traganja i spašavanja, s obzirom da bi takva situacija mogla stvoriti povećanje potražnje za pomoći osobama u nevolji na moru.

(40)  Agencija bi trebala organizirati prikladnu tehničku i operativnu pomoć državama članicama radi jačanja njihova kapaciteta za ispunjavanje obveza u pogledu nadzora vanjskih granica i suočavanja s izazovima na vanjskim granicama koji su posljedica većeg broja dolazaka nezakonitih migranata ili prekograničnog kriminala. Ta pomoć ne bi smjela dovoditi u pitanje nadležnost relevantnih nacionalnih tijela za pokretanje kaznenih istraga. U tom pogledu Agencija bi na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, uz suglasnost dotične države članice, trebala organizirati i koordinirati zajedničke operacije za jednu državu članicu ili više njih, rasporediti timove stalnih snaga europske granične i obalne straže te osigurati potrebnu tehničku opremu.

(41)  U slučajevima posebnog i nerazmjernog izazova na vanjskim granicama Agencija bi na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, uz suglasnost dotične države članice, trebala organizirati i koordinirati brze intervencije na granicama te rasporediti i timove stalnih snaga europske granične i obalne straže i tehničku opremu, uključujući opremu iz pričuve opreme za brzu reakciju. Brzim intervencijama na granicama trebalo bi se osigurati pojačanje u ograničenom vremenskom razdoblju u situacijama u kojima se zahtijeva trenutačna reakcija i u kojima bi se takvom intervencijom osigurao djelotvoran odgovor. Kako bi se osigurala djelotvornost takvih intervencija, države članice trebale bi operativno osoblje stalnih snaga europske granične i obalne straže staviti na raspolaganje za sastavljanje relevantnih timova i osigurati potrebnu tehničku opremu. Ako osoblje raspoređeno s tehničkom opremom države članice potječe iz te države članice, ono bi se trebalo računati kao dio doprinosa te države članice stalnim snagama. Agencija i dotična država članica trebale bi se dogovoriti o operativnom planu.

(42)  Ako se neka država članica suočava s posebnim i nerazmjernim migracijskim izazovima u određenim područjima na svojim vanjskim granicama koji su obilježeni velikim priljevom mješovitih migracijskih tokova, države članice trebale bi moći računati na tehnička i operativna pojačanja. Ta pojačanja trebala bi se osigurati u žarišnim područjima u obliku timova za potporu upravljanju migracijama. Ti bi timovi trebali biti sastavljeni od operativnog osoblja koje će se rasporediti iz stalnih snaga europske granične i obalne straže i od stručnjaka iz država članica koje rasporede Europski potporni ured za azil, Europol ili druge relevantne agencije Unije. Agencija bi trebala pomagati Komisiji pri koordinaciji različitih agencija na terenu. Komisija bi u suradnji s državom članicom domaćinom i relevantnim agencijama Unije trebala utvrditi uvjete suradnje na žarišnom području i biti odgovorna za koordinaciju aktivnosti timova za potporu upravljanju migracijama.

(43)  Države članice trebale bi osigurati da sva tijela za koja je vjerojatno da će zaprimati zahtjeve za međunarodnu zaštitu, kao što su policija, granične straže, tijela nadležna za imigraciju i osoblje objekata za zadržavanje, raspolažu relevantnim informacijama. Također bi trebale osigurati da se osoblju tih tijela pruži potrebna razina osposobljavanja prilagođena njihovim zadaćama i obvezama te upute o tome kako obavješćivati podnositelje zahtjeva o mjestu i načinu podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, kao i smjernice o tome kako uputiti osobe u ranjivom položaju prikladnim mehanizmima.

(43a)  Osposobljavanje stalnih snaga trebalo bi se provoditi u bliskoj suradnji između Agencije i država članica, osobito njihovih akademija za osposobljavanje, pri čemu treba osigurati da su programi osposobljavanja usklađeni i da se njima potiču zajedničke vrijednosti utvrđene u Ugovorima. Nakon što dobije odobrenje Upravnog odbora, Agencija smije uspostaviti svoj centar za osposobljavanje kako bi se dodatno olakšalo uključivanje zajedničke europske kulture u ponuđeno osposobljavanje.

(44)  Europsko vijeće u lipnju 2018. ponovno je potvrdilo važnost oslanjanja na sveobuhvatan pristup migracijama i izjavilo da migracije nisu izazov samo za pojedinačne države članice, već za Europu kao cjelinu. U tom pogledu Europsko vijeće istaknulo je kako je važno da Unija pruži punu potporu osiguravanju urednog upravljanja migracijskim tokovima. ▌

(45)  Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i Europski potporni ured za azil trebali bi blisko surađivati kako bi djelotvorno odgovorili na migracijske izazove, posebice one na vanjskim granicama koji su obilježeni velikim priljevom mješovitih migracijskih tokova. Konkretnije, te dvije agencije trebale bi koordinirati svoje aktivnosti i podupirati države članice kako bi se olakšao postupak za međunarodnu zaštitu odnosno postupak vraćanja državljana trećih zemalja kojima je odbijen zahtjev za međunarodnu zaštitu. Agencija i Europski potporni ured za azil trebali bi surađivati i u drugim zajedničkim operativnim aktivnostima kao što su zajednička analiza rizika, prikupljanje statističkih podataka, osposobljavanje i potpora državama članicama u izradi planova za nepredviđene događaje.

(44a)  Nacionalna tijela koja obavljaju funkcije obalne straže nadležna su za širok raspon zadaća koje mogu obuhvaćati pomorsku sigurnost, zaštitu, traganje i spašavanje na moru, nadzor granice na moru, kontrolu ribarstva, carinsku provjeru na moru, opće izvršavanje zakonodavstva na moru i zaštitu morskog okoliša. Agencija, Europska agencija za kontrolu ribarstva osnovana Uredbom Vijeća (EZ) br. 768/2005 i Europska agencija za pomorsku sigurnost osnovana Uredbom (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća trebale bi stoga ojačati međusobnu suradnju i suradnju s nacionalnim tijelima koja obavljaju funkcije obalne straže radi poboljšanja informiranosti o stanju u pomorstvu te pružanja potpore koherentnom i ekonomičnom djelovanju. Sinergije među različitim akterima u pomorskom okružju trebale bi biti u skladu s europskim strategijama u području integriranog upravljanja granicama i pomorske sigurnosti.

(46)  Države članice trebale bi moći računati na veću operativnu i tehničku potporu timova za potporu upravljanju migracijama ▌u žarišnim područjima ▌. Timovi za potporu upravljanju migracijama trebali bi se sastojati od statutarnog stručnog osoblja Agencije i stručnjaka koje su uputile države članice te od stručnjaka koje rasporede Europski potporni ured za azil i Europol, kao i od relevantnih stručnjaka iz Agencije Europske unije za temeljna prava i drugih ▌agencija Unije. Komisija bi trebala osigurati potrebnu koordinaciju u procjeni potreba i suradnju relevantnih agencija u okviru njihovih mandata te uspostaviti uvjete suradnje za operacije na terenu s obzirom na sudjelovanje različitih agencija Unije.

(47)  U žarišnim područjima države članice trebale bi surađivati s odgovarajućim agencijama Unije, koje bi trebale djelovati u okviru svojih mandata i ovlasti i čije bi djelovanje trebala koordinirati Komisija. Komisija bi u suradnji s odgovarajućim agencijama Unije trebala osigurati da aktivnosti u žarišnim područjima budu u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije i temeljnim pravima.

(48)  Ako je to opravdano na temelju rezultata procjene osjetljivosti ili analize rizika ili ako se dijelu granice ili više dijelova granice privremeno dodijeli kritična razina učinka, izvršni direktor Agencije trebao bi preporučiti dotičnoj državi članici pokretanje i provedbu zajedničkih operacija ili brzih intervencija na granicama.

(50)  Ako nadzor vanjskih granica postane tako nedjelotvoran da postoji rizik od ugrožavanja funkcioniranja schengenskog područja, bilo zato što država članica ne poduzme potrebne mjere u skladu s procjenom osjetljivosti bilo zato što država članica koja je suočena s posebnim i nerazmjernim izazovima na vanjskim granicama nije zatražila dostatnu potporu Agencije ili ne provodi takvu potporu, trebalo bi osigurati jedinstven, brz i djelotvoran odgovor na razini Unije. Komisija bi u svrhu ublažavanja tih rizika i osiguravanja bolje koordinacije na razini Unije trebala predložiti Vijeću odluku kojom se određuju mjere koje treba provesti Agencija te se istodobno od dotične države članice zahtijeva suradnja s Agencijom u provedbi tih mjera. Provedbenu ovlast za donošenje takve odluke trebalo bi dodijeliti Vijeću zbog moguće politički osjetljive naravi mjera o kojima se treba odlučiti, a za koje je vjerojatno da će utjecati na nacionalne izvršne i provedbene ovlasti.

Agencija bi zatim trebala utvrditi djelovanja koja treba poduzeti za izvršenje mjera navedenih u odluci Vijeća u praksi. Agencija bi s dotičnom državom članicom trebala sastaviti operativni plan. Dotična država članica trebala bi olakšati provedbu odluke Vijeća i operativnog plana Vijeća, među ostalim provedbom svojih obveza utvrđenih u člancima 44., 83. i 84. Ako država članica u roku od 30 dana ne postupi u skladu s tom odlukom Vijeća i ne surađuje s Agencijom pri provedbi mjera sadržanih u toj odluci, Komisija bi trebala moći pokrenuti posebni postupak predviđen člankom 29. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća21 radi suočavanja s iznimnim okolnostima koje ugrožavaju sveukupno funkcioniranje područja bez nadzora unutarnjih granica.

(51)  Stalne snage europske granične i obalne straže trebale bi biti stalne snage ▌koje čine službenici graničnog nadzora, pratitelji za vraćanje, stručnjaci za vraćanje i drugo relevantno osoblje. Stalne snage trebale bi se sastojati od četiri kategorije operativnog osoblja, konkretno od statutarnog osoblja zaposlenog u Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu, osoblja dugoročno upućenog u Agenciju iz država članica, osoblja kratkoročno raspoređenog iz država članica i osoblja koje čini pričuvu za brzu reakciju za brze intervencije na granicama. Stalne snage europske granične i obalne straže trebale bi se raspoređivati u okviru timova za upravljanje granicama, timova za potporu upravljanju migracijama ili timova za vraćanje. Konkretan broj raspoređenog stalnog osoblja treba ovisiti o operativnim potrebama.

(52)  Operativno osoblje stalnih snaga europske granične i obalne straže raspoređeno kao članovi timova trebalo bi imati sve potrebne ovlasti za izvršavanje zadaća nadzora državne granice i vraćanja, uključujući zadaće za koje su nužne izvršne ovlasti i koje su utvrđene u mjerodavnom nacionalnom zakonodavstvu ili, za osoblje Agencije, u skladu s Prilogom V. Ako statutarno osoblje Agencije provodi izvršne ovlasti, Agencija bi trebala biti odgovorna za svu prouzročenu štetu.

(53)  Svaka država članica treba dati odgovarajući doprinos stalnim snagama europske granične i obalne straže u skladu s Prilogom III. za dugoročna upućivanja i Prilogom IV. za kratkoročna raspoređivanja. Pojedinačni doprinosi država članica utvrđeni su na temelju ključa raspodjele dogovorenog u pregovorima 2016. o snagama za brzu reakciju i utvrđenog u Prilogu I. Uredbi (EU) 2016/1624. Taj ključ raspodjele razmjerno je prilagođen veličini stalnih snaga europske granične i obalne straže. Ti su doprinosi utvrđeni razmjerno i za zemlje pridružene Schengenu.

(53a)  Pri odabiru brojeva i profila koje treba navesti u odluci upravnog odbora iz članka 55. stavka 4., izvršni direktor treba primjenjivati načelo jednakog postupanja i razmjernosti, posebno kad je riječ o nacionalnim kapacitetima država članica.

(53b)  Svaka država članica i Agencija trebaju tijekom godišnjih bilateralnih pregovora, uzimajući u obzir kapacitete i razmjernost, postići dogovor o točnom vremenu kratkotrajnog raspoređivanja stalnih snaga, kao i o stavljanju na raspolaganje tehničke opreme koja se sufinancira u okviru posebnih djelovanja Fonda za unutarnju sigurnost ili bilo kakvog drugog namjenskog financiranja Unije. Prilikom zatraživanja nacionalnih doprinosa izvršni direktor bi u pravilu trebao primjenjivati načela razmjernosti i jednakog postupanja prema državama članicama kako taj zahtjev za davanje godišnjeg doprinosa u određenom četveromjesečnom razdoblju ne bi bitno utjecao na obavljanje nacionalnih zadaća. Takvi modaliteti uključuju mogućnost da države članice ispune svoju obvezu raspoređivanja osoblja u diskontinuiranim razdobljima. Kad je riječ o kratkoročnom raspoređivanju stalnih snaga, države članice također mogu kumulativno ispuniti svoje obveze u pogledu raspoređivanja osoblja u okviru članka 58. raspoređivanjem većeg broja osoblja u kratkim razdobljima ili raspoređivanjem istih članova osoblja u razdoblju duljem od četiri mjeseca, u skladu s planom dogovorenim u okviru godišnjih bilateralnih pregovora.

(53c)  Ne dovodeći u pitanje pravodobno zaključenje operativnog plana u pogledu operacija na moru, Agencija bi državama članicama sudionicama trebala u što ranijoj fazi dostaviti konkretne informacije o primjeni relevantne nadležnosti i mjerodavnog prava, posebno kad je riječ o ovlastima zapovjednika brodova i zrakoplova te uvjetima uporabe sile i uvođenja restriktivnih mjera ili mjera zadržavanja.

(55)  Dugoročni razvoj ljudskih resursa kako bi se osigurali doprinosi država članica stalnim snagama europske granične i obalne straže trebao bi se podupirati sustavom financijske potpore. U tu je svrhu primjereno odobriti Agenciji upotrebu dodjele bespovratnih sredstava državama članicama bez poziva na podnošenje prijedloga u obliku „financiranja koje nije povezano s troškovima” u skladu s člankom 125. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046. Ta financijska potpora trebala bi omogućiti državama članicama zapošljavanje i osposobljavanje dodatnog osoblja kako bi im se osigurala nužna fleksibilnost za ispunjavanje obveznog doprinosa stalnim snagama europske granične i obalne straže. Pri tome bi se trebalo voditi računa o dovoljnom vremenu za zapošljavanje i osposobljavanje, zbog čega bi se trebalo temeljiti na pravilu n+2. Namjenskim sustavom financiranja trebala bi se postići ravnoteža između rizika od nepravilnosti i prijevare te troškova kontrole.

Uredbom se utvrđuju bitni uvjeti za pokretanje financijske potpore, odnosno zapošljavanje i osposobljavanje odgovarajućeg broja službenika graničnog nadzora ili drugih stručnjaka koji odgovara broju službenika dugoročno upućenih u Agenciju ili stvarnom raspoređivanju službenika tijekom operativnih aktivnosti Agencije u kontinuiranom ili diskontinuiranom razdoblju od najmanje četiri mjeseca ili na proporcionalnoj osnovi za raspoređivanja na kontinuirano ili diskontinuirano razdoblje kraće od četiri mjeseca. S obzirom na nedostatak relevantnih i usporedivih podataka o stvarnim troškovima u državama članicama izrada programa financiranja na temelju troškova bila bi presložena i njom se ne bi riješila potreba za jednostavnim, brzim, učinkovitim i djelotvornim programom financiranja. U tu je svrhu primjereno ovlastiti Agenciju da državama članicama dodjeljuje bespovratna sredstva bez poziva na podnošenje prijedloga u obliku „financiranja koje nije povezano s troškovima” ako su ispunjeni uvjeti iz članka 125. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046. U svrhu utvrđivanja iznosa tog financiranja za različite države članice primjereno je kao referentni iznos upotrijebiti godišnju plaću člana ugovornog osoblja europskih institucija funkcijske skupine III., razreda 8., 1. stupnja, usklađenu korekcijskim koeficijentom po državi članici u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i u duhu jednakog postupanja. Pri provedbi te financijske potpore Agencija i države članice trebaju osigurati poštovanje načela sufinanciranja i izbjegavanja dvostrukog financiranja.

(55a)  Kako bi se ublažio mogući učinak na nacionalne usluge povezan sa zapošljavanjem statutarnog osoblja Agencije kao stalnih snaga europske granične i obalne straže, trebalo bi pružiti potporu relevantnim službama država članica za financiranje ulaganja u osposobljavanje novog osoblja koje će zamijeniti takvo osoblje na odlasku.

(56)  U pogledu raspoređivanja stalnih snaga europske granične i obalne straže na državno područje trećih zemalja Agencija bi trebala razviti kapacitete za vlastite zapovjedne i nadzorne strukture te postupak kojim bi se osigurala građanska i kaznena odgovornost članova timova.

(57)  Kako bi se omogućilo djelotvorno raspoređivanje stalnih snaga europske granične i obalne straže od 1. siječnja 2021., trebalo bi što prije donijeti i provesti određene odluke i provedbene mjere. Stoga bi Agencija zajedno s državama članicama i Komisijom trebala sudjelovati u pripremi takvih provedbenih mjera i odluka koje će usvojiti upravni odbor . Tim naprednim pripremnim postupkom trebalo bi obuhvatiti relevantno zapošljavanje osoblja od strane Agencije i država članica iz članka 120. ove Uredbe.

(59)  Kako bi se osigurao kontinuitet potpore operativnim aktivnostima koje organizira Agencija istodobno bi trebalo isplanirati i provesti sva raspoređivanja do 31. prosinca 2020., uključujući raspoređivanja u okviru snaga za brzu reakciju, u skladu s člancima 20., 30. i 31. Uredbe (EU) 2016/1624 te u skladu s godišnjim bilateralnim pregovorima provedenima 2019. U tu bi svrhu te odredbe trebalo staviti izvan snage tek s učinkom od 1. siječnja 2021.

(60)  Radnu snagu Agencije činit će osoblje koje izvršava zadaće povezane s radom Agencije, u sjedištu ili u okviru stalnih snaga europske granične i obalne straže. Stalne snage europske granične i obalne straže mogu se sastojati od statutarnog osoblja te od osoblja koje dugoročno upute ili kratkoročno rasporede nacionalna tijela i snaga za brzu reakciju. Statutarno osoblje u stalnim snagama europske granične i obalne straže prvenstveno će se raspoređivati kao članovi timova; samo ograničen i jasno definiran dio tog osoblja može se zapošljavati za izvršavanje potpornih funkcija u uspostavi stalnih snaga, posebice u sjedištu.

(61)  Kako bi se izbjegli stalni problemi s dobrovoljnim udruživanjem tehničke opreme iz država članica, posebno u pogledu velike opreme, Agencija bi trebala imati vlastitu potrebnu opremu koju će upotrebljavati u zajedničkim operacijama ili brzim intervencijama na granicama ili bilo kojim drugim operativnim aktivnostima. Države članice trebale bi odobriti tu opremu kao dio državne usluge. Iako Agencija od 2011. ima zakonsku mogućnost nabave ili zakupa vlastite tehničke opreme, tu mogućnost znatno otežava nedostatak proračunskih sredstava.

(62)  Zbog toga je Komisija, kako bi ispunila razinu ambicije u temelju uspostave stalnih snaga europske granične i obalne straže, u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. odvojila znatnu omotnicu kako bi Agenciji omogućila nabavu, održavanje i upotrebu resursa za zračne, morske i kopnene aktivnosti u skladu s operativnim potrebama. Iako bi nabava potrebnih resursa mogla biti dugotrajna, posebno kad je riječ o velikoj opremi, vlastita oprema Agencije u konačnici bi trebala postati okosnica operativnih raspoređivanja, uz dodatne doprinose država članica koji bi se zatražili u iznimnim okolnostima. Opremom Agencije uglavnom bi trebalo upravljati tehničko osoblje Agencije koje je dio stalnih snaga europske granične i obalne straže. Kako bi se osigurala djelotvorna upotreba predloženih financijskih sredstava, taj bi se proces trebao temeljiti na višegodišnjoj strategiji o kojoj će Upravni odbor što prije donijeti odluku. Potrebno je osigurati održivost Agencije s pomoću budućih višegodišnjih financijskih okvira i održavati sveobuhvatno europsko integrirano upravljanje granicama.

(63)  Pri provedbi ove Uredbe Agencija i države članice trebale bi što bolje iskorištavati postojeće kapacitete u vidu ljudskih resursa i tehničke opreme na razini Unije i na nacionalnoj razini.

(64)  Dugoročni razvoj novih kapaciteta u okviru europske granične i obalne straže trebale bi zajedno koordinirati države članice i Agencija u skladu s višegodišnjim ciklusom strateške politike, uzimajući pritom u obzir dugo trajanje određenih postupaka. To uključuje zapošljavanje i osposobljavanje novih službenika graničnog nadzora (koji bi tijekom karijere mogli služiti u državama članicama ili kao dio stalnih snaga), te nabavu, održavanje i zbrinjavanje opreme (za što treba aktivno tražiti mogućnosti za interoperabilnost i ekonomiju razmjera), ali i razvoj nove opreme i povezanih tehnologija, uključujući istraživanja.

(65)  U planu izgradnje kapaciteta trebali bi se objediniti planovi država članica za razvoj kapaciteta i višegodišnje planiranje sredstava Agencije radi optimalnog dugoročnog ulaganja kako bi se što bolje zaštitile vanjske granice.

(66)  Uzimajući u obzir prošireni mandat Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, uspostavu stalnih snaga europske granične i obalne straže, njihovu povećanu prisutnost na terenu i vanjskim granicama te veći angažman u području vraćanja, Agencija bi trebala moći uspostaviti područne urede na lokacijama u blizini svojih važnih operativnih aktivnosti na razdoblje trajanja tih aktivnosti, koji bi djelovali kao sučelje između Agencije i države članice domaćina, izvršavali koordinacijske, logističke i potporne zadaće te olakšavali suradnju Agencije i države članice domaćina.

(66a)  U duhu suradnje među agencijama koja je dio integriranog upravljanja granicama, Agencija blisko surađuje sa svim relevantnim agencijama EU-a, posebno s Europolom i Europskim potpornim uredom za azil. Takva suradnja trebala bi se odvijati na razini sjedišta, u operativnim područjima i, prema potrebi, na razini područnih ureda.

(66b)  Agencija bi trebala dalje razvijati zajednički osnovni kurikulum i odgovarajuće alate za osposobljavanje za upravljanje granicama i vraćanje, uključujući posebno osposobljavanje za zaštitu ranjivih skupina, uključujući djecu. Također bi trebala nuditi dodatne tečajeve i seminare o zadaćama integriranog upravljanja granicama, među ostalim za službenike nadležnih nacionalnih tijela. Agencija bi pripadnicima stalnih snaga europske granične i obalne straže trebala pružiti specijalizirano osposobljavanje relevantno za njihove zadaće i ovlasti. Ono bi trebalo uključivati edukacije o relevantnom pravu Unije i međunarodnom pravu te o temeljnim pravima. Agencija bi trebala biti ovlaštena za organiziranje osposobljavanja u suradnji s državama članicama i trećim zemljama na njihovu državnom području.

(67)  Vraćanje državljana trećih zemalja koji ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uvjete za ulazak, boravak ili boravište u državama članicama, u skladu s Direktivom 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(10), bitan je dio sveobuhvatnog djelovanja za suzbijanje nezakonite imigracije te predstavlja važno pitanje od znatnog javnog interesa.

(68)  Agencija bi trebala povećati pomoć koju pruža državama članicama za vraćanje državljana trećih zemalja, pridržavajući se pritom politike Unije u pogledu vraćanja i Direktive 2008/115/EZ. Ona bi posebno trebala koordinirati i organizirati operacije vraćanja iz jedne države članice ili više njih te organizirati i provoditi intervencije vraćanja s ciljem jačanja sustavâ vraćanja država članica kojima je nužna veća tehnička i operativna pomoć za ispunjavanje obveze vraćanja državljana trećih zemalja u skladu s tom direktivom.

(69)  Agencija bi trebala, uz puno poštovanje temeljnih prava i ne dovodeći u pitanje odgovornost država članica za izdavanje odluka o vraćanju, osigurati tehničku i operativnu pomoć državama članicama u postupku vraćanja, uključujući ▌ identifikaciju državljana trećih zemalja i druge aktivnosti država članica povezane s fazom prije vraćanja i vraćanjem. Osim toga, Agencija bi u suradnji s vlastima relevantnih trećih zemalja trebala pomagati državama članicama u pribavljanju putnih isprava potrebnih za vraćanje.

(69a)  Agencija bi trebala dopustiti, podložno suglasnosti dotične države članice, Odboru Vijeća Europe za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja da posjećuje operacije vraćanja koje ona obavlja, kao dio mehanizma praćenja koji su utvrdili članovi Vijeća Europe u okviru Fakultativnog protokola uz Konvenciju protiv mučenja.

(70)  Pomoć državama članicama koje provode postupke vraćanja trebala bi obuhvaćati pružanje praktičnih informacija o trećim zemljama vraćanja koje su relevantne za provedbu ove Uredbe, kao što su podaci za kontakt ili druge logističke informacije potrebne za neometano i dostojanstveno odvijanje operacija vraćanja. Pomoć bi trebala uključivati i rad i održavanje platforme za razmjenu podataka i informacija ▌ koji su Agenciji potrebni za pružanje tehničke i operativne pomoći u skladu s Uredbom. Platforma bi trebala imati komunikacijsku infrastrukturu koja nacionalnim sustavima država članica za upravljanje vraćanjem omogućuje automatski prijenos podataka.

(72)  Moguće postojanje aranžmana između države članice i treće zemlje ne oslobađa Agenciju ni države članice od obveza koje proizlaze na temelju prava ili odgovornosti Unije ili međunarodnog prava, posebno u pogledu poštovanja načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, zabrane mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja.

(73)  Države članice trebale bi moći surađivati na operativnoj razini s drugim državama članicama i/ili trećim zemljama na vanjskim granicama, uključujući vojne operacije u svrhu kaznenopravnog progona, u mjeri u kojoj je ta suradnja kompatibilna s djelovanjem Agencije.

(74)  Agencija bi trebala poboljšati razmjenu informacija i suradnju s drugim tijelima, uredima i agencijama Unije, kao što su Europol, Europski potporni ured za azil, Europska agencija za pomorsku sigurnost i Satelitski centar Europske unije, Europska agencija za sigurnost zračnog prometa ili mrežni upravitelj Europske mreže za upravljanje zračnim prometom kako bi se na najbolji način iskoristili informacije, kapaciteti i sustavi koji su već dostupni na europskoj razini, kao što je Europski program za praćenje Zemlje Copernicus.

(75)  Suradnja s trećim zemljama važan je element ▌europskog integriranog upravljanja granicama. Ona bi trebala služiti promicanju standarda europskog upravljanja granicama i vraćanja, razmjeni informacija i analizi rizika i olakšavanju provedbe vraćanja radi povećanja njihove učinkovitosti te potpori trećim zemljama u području upravljanja granicama i migracija, uključujući raspoređivanje stalnih snaga europske granične i obalne straže kad je ta potpora potrebna za zaštitu vanjskih granica i djelotvorno upravljanje migracijskom politikom Unije.

(75.a)  Kada preporučuje Vijeću da joj odobri pregovaranje o sporazumu o statusu s trećom zemljom, Komisija treba ocijeniti stanje temeljnih prava relevantno za područja obuhvaćena sporazumom o statusu u toj trećoj zemlju te o tome obavijestiti Europski parlament.

(76)  Suradnja s trećim zemljama trebala bi se odvijati u okviru vanjskog djelovanja Unije te u skladu s načelima i ciljevima iz članka 21. Ugovora o Europskoj uniji. Komisija će osigurati dosljednost između europskog integriranog upravljanja granicama i drugih politika Unije u području vanjskog djelovanja Unije, a posebice zajedničke sigurnosne i obrambene politike. Komisiji bi trebao pomagati Visoki predstavnik Unije i njegove službe. Ta bi se suradnja posebno trebala primjenjivati na aktivnosti Agencije koje se odvijaju na državnom teritoriju trećih zemalja ili koje uključuju službenike trećih zemalja u područjima kao što su analiza rizika, planiranje i vođenje operacija, osposobljavanje, razmjena informacija i suradnja.

(77)  Kako bi se osiguralo da su informacije u EUROSUR-u što potpunije i ažurnije, posebno u pogledu stanja u trećim zemljama, Agencija bi trebala surađivati s tijelima trećih zemalja bilo u okviru bilateralnih i multilateralnih sporazuma između država članica i trećih zemalja, uključujući regionalne mreže, bilo u okviru radnog aranžmana koji uspostave Agencija i nadležna tijela trećih zemalja. U te svrhe Europska služba za vanjsko djelovanje te delegacije i uredi Unije trebali bi staviti na raspolaganje sve informacije koje bi mogle biti relevantne za EUROSUR.

(78)  Ova Uredba uključuje odredbe o suradnji s trećim zemljama jer su dobro strukturirana i trajna razmjena informacija i suradnja s tim zemljama, koje uključuju i susjedne treće zemlje, ključni čimbenici za postizanje ciljeva europskog integriranog upravljanja granicama. Nužno je da se svaka razmjena informacija i svaka suradnja država članica i trećih zemalja provodi uz potpuno poštovanje temeljnih prava.

(78a)  Potporu Agencije državama članicama u primjeni mjera Unije u vezi s provedbom europskog integriranog upravljanja granicama trebalo bi dopunjavati pružanjem pomoći trećim zemljama.

(78b)  Bilateralni i multilateralni sporazumi koje su države članice sklopile s trećim zemljama u područjima obuhvaćenima integriranim upravljanjem granicama mogu sadržavati osjetljive informacije u pogledu sigurnosti. Takve bi informacije, kada ih se proslijedi Komisiji, trebale biti obrađene u skladu s mjerodavnim sigurnosnim propisima.

(79)  Radi dobivanja sveobuhvatne slike stanja i provedbe analize rizika kojom je obuhvaćeno predgranično područje Agencija i nacionalni koordinacijski centri trebali bi prikupljati informacije i koordinirati se s časnicima za vezu zaduženima za imigraciju koje su u treće zemlje rasporedile države članice, Europska komisija, Agencija ili druge agencije Unije.

(80)  Internetska baza za krivotvorene i vjerodostojne isprave („sustav FADO”) uspostavljena je Zajedničkom akcijom 98/700/PUP u okviru glavnog tajništva Vijeća te tijelima država članica omogućuje da imaju na raspolaganju informacije o svim novim metodama krivotvorenja i o novim vjerodostojnim ispravama u optjecaju.

(81)  U Zaključcima od 27. ožujka 2017. Vijeće je izjavilo da je upravljanje sustavom FADO zastarjelo i da je potrebno promijeniti njegovu pravnu osnovu kako bi se i dalje ispunjavali zahtjevi politika u području pravosuđa i unutarnjih poslova. Vijeće je napomenulo i da bi se u tom pogledu mogle iskoristiti sinergije primjenom stručnog znanja Agencije u području krivotvorenja isprava te rada koji Agencija već obavlja u tom području. Agencija bi stoga, kad suzakonodavci usvoje relevantni zakonodavni akt o sustavu FADO kojim se nadomješta Zajednička akcija 98/700/PUP, trebala od Glavnog tajništva Vijeća Europske unije preuzeti administrativno te operativno i tehničko upravljanje sustavom FADO.

(83)  Tijekom prijelaznog razdoblja potrebno je osigurati potpunu operativnost sustava FADO sve dok se prijenos djelotvorno ne provede i postojeći podaci prebace u novi sustav. Vlasništvo nad postojećim podacima tada bi trebalo prebaciti Agenciji.

(84)  Države članice trebale bi svu obradu osobnih podataka u okviru ove Uredbe provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća ili Direktivom (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća(11), ako je to primjenjivo.

(85)  U kontekstu vraćanja često dolazi do situacija u kojima državljani trećih zemalja uz sebe nemaju nikakve osobne isprave te ne surađuju u utvrđivanju njihova identiteta tako što odbijaju pružiti informacije ili daju netočne osobne podatke. S obzirom na posebnu potrebu politike za brzinom postupaka vraćanja potrebno je da Agencija može ograničiti određena prava osoba čiji se podaci obrađuju kako bi se spriječila mogućnost da zlouporaba tih prava otežava državama članicama pravilnu provedbu postupaka vraćanja i uspješno izvršavanje odluka o vraćanju ili onemogućuje Agenciji učinkovito obavljanje svojih zadaća. Konkretno, izvršavanje prava na ograničavanje obrade može znatno odužiti i otežati provedbu operacija vraćanja. Nadalje, u nekim slučajevima pravo osobe čiji se podaci obrađuju na pristup podacima može ugroziti operaciju vraćanja tako što se povećava opasnost od bijega ako osoba čiji se podaci obrađuju dozna da Agencija obrađuje njezine podatke u kontekstu planirane operacije vraćanja. S druge strane, pravo na ispravak može povećati rizik od toga da dotični državljanin treće zemlje zavarava tijela davanjem netočnih podataka. U tu bi svrhu Agencija trebala moći donijeti interna pravila o takvim ograničenjima.

(86)  Kako bi pravilno obavljala svoje zadaće u području vraćanja, uključujući pomoć državama članicama u pravilnoj provedbi postupaka vraćanja i uspješnom izvršavanju odluka o vraćanju, te kako bi olakšala operacije vraćanja, moguće je da će Agencija trebati trećim zemljama prenijeti osobne podatke vraćenika. Na treće zemlje vraćanja često se ne primjenjuju odluke o primjerenosti koje Komisija donosi na temelju članka 45. Uredbe (EU) 2016/679 ili na temelju članka 36. Direktive (EU) 2016/680 i one često nisu sklopile ili ne namjeravaju sklopiti sporazum o ponovnom prihvatu s Unijom ili drukčije osigurati odgovarajuće zaštitne mjere u smislu članka 69. Uredbe (EU) 2018/1725 ili u smislu nacionalnih odredaba kojima se prenosi članak 37. Direktive (EU) 2016/680. Međutim, unatoč opsežnim nastojanjima Unije u suradnji s glavnim zemljama podrijetla državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom koji podliježu obvezi vraćanja, nije uvijek moguće osigurati da te treće zemlje sustavno poštuju obvezu ponovnog prihvata vlastitih državljana utvrđenu međunarodnim pravom. Sporazumima o ponovnom prihvatu, koje sklapaju ili o kojima pregovaraju Unija ili države članice i kojima se utvrđuju odgovarajuće mjere za zaštitu osobnih podataka, obuhvaćen je ograničen broj takvih trećih zemalja. Ako takvi sporazumi još ne postoje, Agencija bi trebala prenositi osobne podatke za potrebe olakšavanja Unijinih operacija vraćanja ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 50. stavku 1. točki (d) ▌Uredbe (EU) 2018/1725▌.

(86a)  Kada je riječ o državama članicama, prijenos osobnih podataka trećim zemljama treba provoditi u skladu s Uredbom 2016/679 i Direktivom 2016/680, prema potrebi. Isto kao i na Agenciju, na treće zemlje vraćanja često se ne primjenjuju odluke o primjerenosti koje Komisija donosi na temelju članka 45. Uredbe (EU) 2016/679 ili na temelju članka 36. Direktive (EU) 2016/680, prema potrebi. Nadalje, sporazumima o ponovnom prihvatu koje su sklopili Unija ili države članice ili o kojima pregovaraju, a kojima se pružaju odgovarajuće zaštitne mjere za prijenos podataka trećim zemljama na temelju članka 45. Uredbe (EU) 2016/679 i članka 37. Direktive 2016/680, prema potrebi, obuhvaćen je ograničen broj trećih zemalja. U tim okolnostima, te kao iznimku od zahtjeva u pogledu bilo koje odluke o primjerenosti ili odgovarajućih zaštitnih mjera, prijenos osobnih podataka tijelima treće zemlje trebalo bi dopustiti u svrhu provedbe politike vraćanja Unije. Trebalo bi biti moguće koristiti odstupanje iz članka 49. Uredbe 2016/679 i članka 38. Direktive 2016/680, prema potrebi, u skladu s uvjetima iznesenima u tim člancima.

(87)  Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava i načela koja su priznata člancima 2. i 6. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), a posebice poštovanje ljudskog dostojanstva, pravo na život, zabrana mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne, zabrana trgovine ljudima, pravo na slobodu i sigurnost, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na pristup dokumentima, pravo na azil i pravo na zaštitu protiv udaljavanja i protjerivanja, zabrana prisilnog udaljenja ili vraćanja, zabrana diskriminacije te prava djeteta.

(88)  Ovom bi se Uredbom za Agenciju, u suradnji sa službenikom za temeljna prava, trebao uspostaviti mehanizam za podnošenje pritužbi kako bi se zajamčilo poštovanje temeljnih prava u svim aktivnostima Agencije. To bi trebao biti administrativni mehanizam, pri čemu bi službenik za temeljna prava trebao biti odgovoran za postupanje s pritužbama koje Agencija zaprimi u skladu s pravom na dobru upravu. Službenik za temeljna prava trebao bi ispitati prihvatljivost pritužbe, evidentirati prihvatljive pritužbe, proslijediti sve evidentirane pritužbe izvršnom direktoru, proslijediti pritužbe u vezi s članovima timova matičnoj državi članici i evidentirati daljnje postupanje Agencije ili te države članice. Mehanizam bi trebao biti djelotvoran te osiguravati da se po pritužbama uredno postupa. Mehanizmom za podnošenje pritužbi ne bi se smio dovoditi u pitanje pristup pravnim sredstvima u upravnom postupku ili pred sudom te ne bi smio biti uvjet za uporabu takvih pravnih sredstava. Kaznene istrage trebale bi provoditi države članice. Radi veće transparentnosti i odgovornosti Agencija bi u svojem godišnjem izvješću trebala pružati informacije o mehanizmu za podnošenje pritužbi.

To bi izvješće posebno trebalo obuhvaćati informacije o broju primljenih pritužbi, vrstama kršenja temeljnih prava koje su u pitanju, dotičnim operacijama i, kada je to moguće, daljnjim mjerama koje su poduzele Agencija i države članice. Službenik za temeljna prava trebao bi imati pristup svim informacijama o poštovanju temeljnih prava u vezi sa svim aktivnostima Agencije. Službenik za temeljna prava trebao bi na raspolaganju imati resurse koji su mu potrebni kako bi mogao učinkovito obavljati sve zadaće u skladu s ovom Uredbom. Osoblje koje se stavlja na raspolaganje službeniku za temeljna prava trebalo bi posjedovati vještine i iskustvo potrebno za širenje aktivnosti i ovlasti Agencije.

(89)  Agencija bi trebala biti neovisna u tehničkim i operativnim pitanjima te imati pravnu, administrativnu i financijsku samostalnost. Radi toga je potrebno i prikladno da se Agencija uspostavi kao tijelo Unije s pravnom osobnošću i provedbenim ovlastima koje su joj dodijeljene ovom Uredbom.

(90)  Komisija i države članice trebale bi biti zastupljene u Upravnom odboru radi provedbe nadzora nad Agencijom. Ako je to moguće, Upravni odbor trebao bi se sastojati od operativnih voditelja nacionalnih službi nadležnih za upravljanje službom graničnog nadzora ili od njihovih predstavnika. Strane zastupljene u Upravnom odboru trebale bi radi osiguranja kontinuiteta rada Upravnog odbora nastojati ograničiti mijenjanje svojih predstavnika. Upravnom odboru trebalo bi dodijeliti ovlasti potrebne za utvrđivanje proračuna Agencije, provjeru njegove provedbe, donošenje odgovarajućih financijskih pravila, utvrđivanje transparentnih radnih postupaka za donošenje odluka Agencije te imenovanje izvršnog direktora i triju zamjenika izvršnog direktora, od kojih bi svaki imao odgovornosti u određenom području nadležnosti Agencije, kao što je upravljanje stalnim snagama europske granične i obalne straže, nadzor zadaća Agencije u pogledu vraćanja ili upravljanje korištenjem velikih IT sustava. Agencijom bi trebalo upravljati te bi ona trebala poslovati tako da se vodi računa o načelima zajedničkog pristupa u vezi s decentraliziranim agencijama Unije, koji su 19. srpnja 2012. donijeli Europski parlament, Vijeće i Komisija.

(90a)  S obzirom na to da Europski parlament sudjeluje u stvarima koje su uređene ovom Uredbom, predsjednik Upravnog odbora mogao bi pozvati stručnjaka iz Europskog parlamenta da prisustvuje sastancima Upravnog odbora.

(90b)  U pripremi konačnog programskog dokumenta, Upravni odbor trebao bi uzeti u obzir preporuke međuinstitucijske radne skupine za resurse agencija.

(91)  Kako bi se zajamčila samostalnost Agencije, trebalo bi joj odobriti autonomni proračun s prihodima koji pretežno potječu od doprinosa Unije. Proračun Agencije trebalo bi donijeti u skladu s načelom izrade proračuna zasnovanog na uspješnosti, pri čemu se uzimaju u obzir ciljevi Agencije i očekivani rezultati po izvršenju zadaća. Trebao bi se primjenjivati proračunski postupak Unije u pogledu doprinosa Unije i svih drugih subvencija koje se isplaćuju iz općeg proračuna Unije. Reviziju računa trebao bi obavljati Revizorski sud. U iznimnim situacijama, kada se raspoloživi proračun smatra nedovoljnim i ako proračunski postupak ne omogućuje odgovarajući odgovor na situacije koje se brzo razvijaju, Agencija bi za obavljanje svojih zadaća trebala imati mogućnost primiti bespovratna sredstva iz fondova Unije.

(91a)  Izvršni direktor, u funkciji dužnosnika za ovjeravanje, trebao bi redovito procjenjivati financijske rizike povezane s aktivnostima Agencije i poduzeti potrebne mjere ublažavanja u skladu s financijskim okvirom koji se primjenjuje na Agenciju i o tome obavijestiti Upravni odbor.

(92)  Očekuje se da će se Agencija idućih godina suočiti s izazovima u ispunjavanju izvanrednih potreba za zapošljavanjem i zadržavanjem kvalificiranog osoblja sa što šireg geografskog područja.

(92a)  S obzirom na podijeljenu odgovornost Agencija bi trebala zahtijevati da osoblje koje zapošljava, osobito stalne snage, uključujući statutarno osoblje raspoređeno u operativnim aktivnostima, posjeduje istu razinu osposobljenosti, stručnog znanja i profesionalnosti kao osoblje koje zapošljavaju države članice. Stoga bi Agencija s pomoću revizije i evaluacije trebala provjeriti da njezino statutarno osoblje pravilno postupa kad je riječ o operativnim aktivnostima u području nadzora granica i vraćanja.

(94)  Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(12) trebala bi se bez ograničenja primjenjivati na Agenciju, koja bi trebala pristupiti Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica u vezi s internim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)(13).

(95)  U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća.

(96)  Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća(14) trebala bi se primjenjivati na Agenciju. Agencija bi trebala biti što transparentnija u pogledu svojih aktivnosti, ne ugrožavajući pritom ostvarenje ciljeva svojih operacija. Informacije o svim svojim aktivnostima trebala bi učiniti javno dostupnima. Također bi trebala osigurati brzo pružanje informacija javnosti i svim zainteresiranim stranama u vezi sa svojim radom.

(97)  Agencija bi o svojim aktivnostima također trebala u najvećoj mogućoj mjeri izvješćivati Europski parlament, Vijeće i Komisiju.

(98)  Agencija bi trebala sve osobne podatke u okviru ove Uredbe obrađivati u skladu Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća(15).

(98a)  Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe. Evaluacijom se treba ocijeniti i privlačnost Agencije kao poslodavca za zapošljavanje statutarnog osoblja s ciljem osiguranja kvalitete kandidata i geografske ravnoteže.

(99)  Budući da ciljeve ove Uredbe, to jest razvoj i provedbu sustava integriranog upravljanja vanjskim granicama radi osiguravanja pravilnog funkcioniranja schengenskog područja, ne mogu dostatno ostvariti države članice nekoordiniranim djelovanjem, nego se zbog nepostojanja kontrola na unutarnjim granicama, znatnih izazova povezanih s migracijama na vanjskim granicama, potrebe učinkovitog praćenja prelaska tih granica i radi doprinosa visokoj razini unutarnje sigurnosti unutar Unije, oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti iz istog članka ova Uredba ne prelazi okvire onoga što je potrebno za postizanje tih ciljeva.

(100)  Vanjske granice na koje se upućuje u ovoj Uredbi one su granice na koje se primjenjuju odredbe iz glave II. Uredbe (EU) 2016/399, što uključuje vanjske granice država članica schengenskog područja u skladu s Protokolom br. 19 o schengenskoj pravnoj stečevini uključenoj u okvir Europske unije, koji je priložen UEU-u i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(102)  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu praktičnog priručnika za provedbu i upravljanje sustavom EUROSUR, pojedinosti u pogledu slojeva s informacijama u slikama stanja i pravila za utvrđivanje posebnih slika stanja, mjera za ublažavanje rizika na vanjskim granicama koje treba provesti Agencija i kojima se od država članica zahtijeva da s Agencijom surađuju u provedbi, pravila za plaćanje financijske potpore za razvoj stalnih snaga europske granične i obalne straže te praćenja uvjeta primjenjivih na financijsku potporu, praktičnog priručnika o europskoj suradnji u pogledu funkcija obalne straže te tehničkih specifikacija i postupaka sustava FADO. Te ovlasti trebale bi se izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(16).

(103)  U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(17), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ(18). Aranžmanom između Europske zajednice te Republike Islanda i Kraljevine Norveške o načinima sudjelovanja tih država u Europskoj agenciji za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije(19) predviđena su pravila sudjelovanja tih zemalja u radu Agencije, uključujući odredbe o financijskim doprinosima i osoblju.

(104)  U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(20), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ(21).

(105)  U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine(22), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU(23).

(106)  Aranžmanom između Europske zajednice, s jedne strane, te Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna, s druge strane, o načinima sudjelovanja tih država u Europskoj agenciji za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije(24) predviđena su pravila sudjelovanja tih zemalja u radu Agencije, uključujući odredbe o financijskim doprinosima i osoblju.

(107)  U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. Kako se ova Uredba temelji na schengenskoj pravnoj stečevini, Danska, u skladu s člankom 4. spomenutog Protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće donese odluku o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je prenijeti u svoje nacionalno pravo.

(108)  Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ(25); Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(109)  Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ(26); Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(110)  Agencija bi trebala olakšati organizaciju posebnih aktivnosti u kojima bi države članice mogle iskoristiti stručna znanja i sredstva koje bi Irska i Ujedinjena Kraljevina bile voljne ponuditi, pod uvjetima o kojima za svaki slučaj pojedinačno odlučuje Upravni odbor. Zbog toga se predstavnike Irske može pozvati da prisustvuju na sastancima Upravnog odbora kako bi mogli u potpunosti sudjelovati u pripremi takvih posebnih aktivnosti. Predstavnike Ujedinjene Kraljevine može se pozvati da prisustvuju na sastancima Upravnog odbora do [datuma povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije].

(111)  Iako Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje u ovoj Uredbi, [odobrena joj je] mogućnost suradnje s europskom graničnom i obalnom stražom zbog njezina položaja kao države članice Unije. S obzirom na obavijest Ujedinjene Kraljevine o njezinoj želji da se povuče iz Unije, posebni aranžmani koji se primjenjuju na operativnu suradnju s Ujedinjenom Kraljevinom na temelju ove Uredbe trebali bi se primjenjivati sve dok je Ujedinjena Kraljevina država članica ili, pod uvjetom da na snagu stupi sporazum između Unije i Ujedinjene Kraljevine na temelju članka 50. Ugovora, sve dok je Ujedinjena Kraljevina izjednačena s državom članicom na temelju takvog sporazuma.

(112)  Između Kraljevine Španjolske i Ujedinjene Kraljevine postoji spor oko određivanja granica Gibraltara.

(113)  Suspenzija primjenjivosti ove Uredbe na granice Gibraltara ne podrazumijeva nikakve promjene u stajalištima dotičnih država.

(114)  U skladu s člankom 45.d Uredbe (EZ) br. 45/2001 7. studenoga 2018. provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka i on je donio mišljenje 30. studenoga 2018.

(115)  Cilj je ove Uredbe izmijeniti i proširiti odredbe Uredbe (EU) 2016/1624 i Uredbe (EU) br. 1052/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te prilagoditi Zajedničku akciju Vijeća 98/700/PUP institucijskom okviru koji je utvrđen UFEU-om. Budući da su izmjene koje treba provesti bitne po broju i prirodi, navedene pravne akte trebalo bi radi jasnoće zamijeniti i staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

Europska granična i obalna straža

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja europska granična i obalna straža kako bi se osiguralo europsko integrirano upravljanje vanjskim granicama radi učinkovitog upravljanja ▌tim ▌granicama u potpunosti u skladu s temeljnim pravima te radi povećanja učinkovitosti zajedničke politike vraćanja▌.

Ova je Uredba usmjerena na suočavanje s migracijskim izazovima ▌i mogućim budućim izazovima i prijetnjama na vanjskim granicama. Njome se osigurava visoka razina unutarnje sigurnosti u Uniji uz puno poštovanje temeljnih prava i uz istodobnu zaštitu slobodnog kretanja osoba u Uniji. Ona doprinosi otkrivanju, sprečavanju i borbi protiv prekograničnog kriminala na vanjskim granicama.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)  „vanjske granice” znači vanjske granice kako su definirane člankom 2. točkom 2. Uredbe (EU) 2016/399▌;

(2)  „granični prijelaz” znači granični prijelaz kako je definiran člankom 2. točkom 8. Uredbe (EU) 2016/399;

(3)  „nadzor državne granice” znači nadzor državne granice kako je definiran člankom 2. točkom 10. Uredbe (EU) 2016/399;

(3.a)  „granična kontrola” znači granična kontrola kako je definirana člankom 2. točkom 11. Uredbe (EU) 2016/399;

(4)  „zaštita državne granice” znači zaštita državne granice kako je definirana člankom 2. točkom 12. Uredbe (EU) 2016/399;

(5)  „vanjski let” znači svaki let zrakoplova s posadom ili bespilotnog zrakoplova i njegovih putnika i/ili tereta na državno područje država članica ili s tog područja, a koji nije unutarnji let kako je definiran člankom 2. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/399;

(6)  „zaštita zračne državne granice” znači nadzor vanjskih letova;

(7)  „informiranost o stanju” znači sposobnost nadziranja, otkrivanja, prepoznavanja, praćenja i razumijevanja nezakonitih prekograničnih aktivnosti radi utvrđivanja opravdanih razloga za primjenu mjera odgovora kombiniranjem novih informacija s postojećim znanjem i radi smanjenja gubitaka života migranata na vanjskim granicama, duž njih ili u njihovoj blizini;

(8)  „sposobnost reagiranja” znači mogućnost poduzimanja radnji u cilju suzbijanja nezakonitih prekograničnih aktivnosti na vanjskim granicama, duž njih ili u njihovoj blizini, uključujući sredstva i rokove za primjerenu reakciju;

(9)  „EUROSUR” znači okvir za razmjenu informacija i suradnju između država članica i Agencije;

(10)  „slika stanja” znači skup georeferenciranih podataka i informacija u gotovo stvarnom vremenu primljenih od različitih tijela, senzora, platformi i drugih izvora, koji se prenose putem sigurnih komunikacijskih i informacijskih kanala te se mogu obrađivati, selektivno prikazivati i razmjenjivati s drugim relevantnim tijelima kako bi se postigla informiranost o stanju i ojačala sposobnost reagiranja na vanjskim granicama i predgraničnom području, duž njih ili u njihovoj blizini;

(11)  „dio vanjske granice” znači cijela vanjska granica države članice ili njezin dio, kako je definirana nacionalnim pravom ili kako je određuje nacionalni koordinacijski centar ili drugo nadležno nacionalno tijelo;

(12)  „prekogranični kriminal” znači svako teško kazneno djelo s prekograničnom dimenzijom počinjeno ili pokušano na vanjskim granicama, duž njih ili u njihovoj blizini;

(13)  „predgranično područje” znači zemljopisno područje izvan vanjskih granica koje je relevantno za upravljanje vanjskim granicama na temelju analize rizika i informiranosti o stanju;

(14)  „incident” znači situacija koja se odnosi na nezakonito useljavanje, prekogranični kriminal ili ugrozu života migranata na vanjskim granicama, duž njih ili u njihovoj blizini;

(15)  „statutarno osoblje” znači osoblje koje zapošljava Agencija u skladu s Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije („Pravilnik o osoblju”) i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske unije („CEOS”) utvrđenima Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68;

(16)  „operativno osoblje” znači službenici graničnog nadzora, pratitelji za vraćanje, stručnjaci za vraćanje i drugo relevantno osoblje od kojeg se sastoje „stalne snage europske granične i obalne straže” u skladu s četiri kategorije iz članka 55. stavka 1.; operativno osoblje zapošljava Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu kao statutarno osoblje (kategorija 1.) ili ga Agenciji upućuju države članice (kategorija 2.) ili ga države članice stavljaju na raspolaganje za kratkoročno raspoređivanje (kategorija 3.) ili ga čine pričuvne snage za brzu reakciju za brze intervencije na granicama (kategorija 4.). Operativno osoblje treba djelovati kao članovi timova za upravljanje granicama, timova za potporu upravljanju migracijama ili timova za vraćanje koji imaju izvršne ovlasti, ako je primjenjivo. Operativno osoblje uključuje i statutarno osoblje odgovorno za funkcioniranje središnje jedinice ETIAS-a koje se ne može rasporediti kao članovi tima;

(17)  „timovi za upravljanje granicama” znači timovi sastavljeni od stalnih snaga europske granične i obalne straže namijenjeni raspoređivanju tijekom zajedničkih operacija na vanjskim granicama i brzih intervencija na granicama u državama članicama i trećim zemljama;

(18)  „član timova” znači pripadnik stalnih snaga europske granične i obalne straže raspoređen u okviru timova za upravljanje granicama, timova za potporu upravljanju migracijama i timova za vraćanje;

(19)  „tim za potporu upravljanju migracijama” znači tim stručnjaka koji osiguravaju tehničko i operativno pojačanje državama članicama, uključujući pojačanje u žarišnim područjima▌, koji se sastoji od operativnog osoblja iz stalnih snaga europske granične i obalne straže, Agencije Europske unije za azil i stručnjaka iz Europola te po potrebi stručnjaka iz Agencije Europske unije za temeljna prava i drugih ▌agencija Unije te iz država članica;

(20)  „država članica domaćin” znači država članica u kojoj se odvija ili iz koje je pokrenuta zajednička operacija ili brza intervencija na granicama, operacija vraćanja ili intervencija vraćanja, ili u koju se raspoređuje tim za potporu upravljanju migracijama;

(21)  „matična država članica” znači država članica iz koje je član osoblja raspoređen ili upućen u operativno osoblje stalnih snaga europske granične i obalne straže;

(22)  „država članica sudionica” znači država članica koja sudjeluje u zajedničkoj operaciji, brzoj intervenciji na granicama, operaciji vraćanja, intervenciji vraćanja ili raspoređivanju tima za potporu upravljanju migracijama osiguravanjem tehničke opreme ili operativnog osoblja stalnih snaga europske granične i obalne straže, kao i država članica koja u operacijama vraćanja ili intervencijama vraćanja sudjeluje osiguravanjem tehničke opreme ili osoblja, ali koja nije država članica domaćin;

(23)  „žarišno područje” znači područje uspostavljeno na zahtjev države članice domaćina na kojem država članica domaćin, Komisija, relevantne agencije Unije i države članice sudionice surađuju, s ciljem upravljanja postojećim ili potencijalnim nerazmjernim migracijskim izazovom koji je obilježen znatnim povećanjem broja migranata koji pristižu na vanjske granice;

(25)  „vraćanje” znači vraćanje kako je definirano člankom 3. točkom 3. Direktive 2008/115/EZ;

(26)  „odluka o vraćanju” znači upravna ili sudska odluka ili akt u kojem se navodi ili određuje da je boravak državljanina treće zemlje nezakonit i kojim se određuje ili utvrđuje obveza vraćanja, u skladu s Direktivom 2008/115/EZ;

(27)  „vraćenik” znači državljanin treće zemlje s nezakonitim boravkom koji podliježe izvršivoj odluci o vraćanju ▌;

(28)  „operacija vraćanja” znači operacija koju organizira ili koordinira Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i koja uključuje pružanje tehničkog i operativnog pojačanja jednoj državi članici ili više njih ▌te u okviru koje se vraćenici iz jedne države članice ili više njih ▌vraćaju prisilno ili dobrovoljno, neovisno o upotrijebljenom prijevoznom sredstvu;

(29)  „intervencija vraćanja” znači aktivnost Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu koja državama članicama ▌pruža unaprijeđenu tehničku i operativnu pomoć koja se sastoji od raspoređivanja timova za vraćanje i od organizacije operacija vraćanja;

(30)  „timovi za vraćanje” znači timovi sastavljeni od stalnih snaga europske granične i obalne straže namijenjeni raspoređivanju tijekom operacija vraćanja, intervencija vraćanja u državama članicama ▌ili drugih operativnih aktivnosti povezanih s provedbom zadaća u području vraćanja;

(31)  „časnik za vezu zadužen za imigraciju” znači časnik za vezu zadužen za imigraciju kako je definiran u [novoj uredbi o časnicima za vezu zaduženima za imigraciju].

Članak 3.

Europsko integrirano upravljanje granicama

Europsko integrirano upravljanje granicama sastoji se od sljedećih elemenata:

(a)  nadzora državne granice, uključujući mjere olakšavanja zakonitog prelaska granica i, prema potrebi, mjere povezane sa sprečavanjem i otkrivanjem prekograničnog kriminala na vanjskim granicama usmjerene na krijumčarenje migranata, trgovinu ljudima i terorizam te mehanizme i postupke za mjere povezane s identificiranjem ranjivih osoba i maloljetnika bez pratnje, kao i za identificiranje osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita ili je žele zatražiti, njihovo upućivanje i pružanje informacija tim osobama;

(b)  operacija traganja i spašavanja osoba u nevolji na moru pokrenutih i provedenih u skladu s Uredbom (EU) br. 656/2014 i međunarodnim pravom, koje se odvijaju u situacijama koje mogu nastati tijekom operacija zaštite državne granice na moru;

(c)  analize rizika za unutarnju sigurnost i analize prijetnji koje mogu utjecati na funkcioniranje ili sigurnost vanjskih granica;

(d)  razmjene informacija i suradnje među državama članicama u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom, kao i između država članica i Agencije, uključujući potporu koju koordinira Agencija;

(e)  međuagencijske suradnje među nacionalnim tijelima u svakoj državi članici nadležnima za nadzor državne granice ili druge zadaće koje se izvršavaju na granici te među tijelima nadležnima za vraćanje u svakoj državi članici, uključujući redovitu razmjenu informacija putem postojećih alata za razmjenu informacija. Po potrebi se uključuje suradnja s nacionalnim tijelima nadležnima za zaštitu temeljnih prava.

(f)  suradnje među relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom, uključujući redovitu razmjenu informacija;

(g)  suradnje s trećim zemljama u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom, posebno usmjerene na susjedne treće zemlje i one treće zemlje koje su u analizi rizika prepoznate kao zemlje podrijetla i/ili tranzita za nezakonito useljavanje;

(h)  tehničkih i operativnih mjera unutar schengenskog područja koje su povezane s nadzorom državne granice i oblikovane tako da se njima bolje rješava pitanje nezakonite migracije i suzbija prekogranični kriminal;

(i)  vraćanja državljana trećih zemalja na koje se primjenjuju odluke o vraćanju koje je izdala država članica;

(j)  upotrebe najsuvremenije tehnologije, uključujući opsežne informacijske sustave;

(k)  mehanizma za kontrolu kvalitete, posebice mehanizma za evaluaciju schengenske pravne stečevine, osjetljivosti i mogućih nacionalnih mehanizama, kako bi se osigurala provedba zakonodavstva Unije u području upravljanja granicama;

(l)  mehanizama solidarnosti, posebice instrumenata Unije za financiranje.

2.  Temeljna prava, obrazovanje i osposobljavanje te istraživanje i inovacije sveobuhvatni su elementi u provedbi europskog integriranog upravljanja granicama.

Članak 4.

Europska granična i obalna straža

Europsku graničnu i obalnu stražu čine ▌nacionalna tijela država članica nadležna za upravljanje granicama, uključujući službenike obalne straže u mjeri u kojoj izvršavaju zadaće nadzora državne granice, te tijela nadležna za vraćanje i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu („Agencija”).

Članak 5.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu

1.   Agencija ▌izvorno uspostavljena Uredbom (EZ) br. 2007/2004, uređuje se ovom Uredbom.

2.  Agencija uključuje stalne snage europske granične i obalne straže utvrđene u članku 55. koje u skladu s Prilogom I. imaju kapacitet do 10 000 pripadnika operativnog osoblja.

3.   Kako bi osigurala koherentno europsko integrirano upravljanje granicama, Agencija olakšava i čini djelotvornijom primjenu ▌mjera Unije koje se odnose na upravljanje vanjskim granicama▌, posebno Zakonika o schengenskim granicama uspostavljenog Uredbom (EU) 2016/399, i na vraćanje.

4.   Agencija doprinosi stalnoj i ujednačenoj primjeni prava Unije na ▌vanjskim granicama, uključujući pravnu stečevinu Unije o temeljnim pravima, a posebno Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Njezin doprinos uključuje razmjenu najbolje prakse.

Članak 6.

Odgovornost

Agencija je odgovorna Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s ovom Uredbom.

Članak 7.

Podijeljena odgovornost

1.   Europska granična i obalna straža provodi europsko integrirano upravljanje granicama kao podijeljenu odgovornost Agencije te nacionalnih tijela nadležnih za upravljanje granicama, uključujući službenike obalne straže u mjeri u kojoj provode operacije zaštite državne granice na moru i sve druge zadaće nadzora državne granice. Države članice zadržavaju primarnu odgovornost za upravljanje svojim dijelovima vanjskih granica.

2.   Agencija pruža tehničku i operativnu pomoć u provedbi mjera povezanih s izvršavanjem odluka o vraćanjima iz članka 49. na zahtjev dotične države članice ili na inicijativu Agencije te u dogovoru s dotičnim državama članicama. Države članice zadržavaju isključivu odgovornost za izdavanje odluka o vraćanju i donošenje mjera povezanih sa zadržavanjem vraćenika u skladu s Direktivom 2008/115/EZ.

3.   Države članice osiguravaju upravljanje svojim vanjskim granicama i izvršavanje odluka o vraćanju u vlastitom interesu i u zajedničkom interesu svih država članica, u potpunosti u skladu s pravom Unije, uključujući poštovanje temeljnih prava, te u skladu s člankom 8. kojim se uspostavlja višegodišnji ciklus strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama ▌u bliskoj suradnji s Agencijom.

4.   Agencija podupire primjenu mjera Unije koje se odnose na upravljanje vanjskim granicama i izvršavanje odluka o vraćanju jačanjem, procjenjivanjem i koordinacijom djelovanja država članica, te pružanjem ▌tehničke i operativne pomoći, u provedbi tih mjera i u pitanjima vraćanja. Agencija ne podupire nikakve mjere niti sudjeluje u aktivnostima povezanima s kontrolama na unutarnjim granicama. Agencija je u potpunosti odgovorna za sve odluke koje donosi i sve aktivnosti za koje je skladu s ovom Uredbom ima isključivu odgovornost.

5.   Države članice mogu surađivati na operativnoj razini s drugim državama članicama i/ili trećim zemljama ako je ta suradnja spojiva sa zadaćama Agencije. Države članice suzdržavaju se od svake aktivnosti kojom bi mogle ugroziti funkcioniranje Agencije ili postizanje njezinih ciljeva. Države članice izvješćuju Agenciju o toj operativnoj suradnji s drugim državama članicama i/ili trećim zemljama na vanjskim granicama i u području vraćanja. Izvršni direktor redovito, a najmanje jednom godišnje obavješćuje Upravni odbor o tim pitanjima.

Članak 8.

Višegodišnji ciklus strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama

1.   Komisija i europska granična i obalna straža osiguravaju djelotvornost europskog integriranog upravljanja granicama u okviru višegodišnjeg ciklusa strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama koji se donosi u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 4.

2.   U višegodišnjoj strateškoj politici za europsko integrirano upravljanje granicama utvrđuju se načini za koherentno, integrirano i sustavno suočavanje s izazovima u području upravljanja granicama i vraćanja. Njome se utvrđuju prioriteti politike i pružaju strateške smjernice za razdoblje od pet godina u vezi s elementima utvrđenima u članku 3.

3.   Višegodišnji ciklus strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama sastoji se od četiri faze, kako je utvrđeno u stavcima od 4. do 7.

4.   Na temelju strateške analize rizika za europsko integrirano upravljanje granicama iz članka 30. stavka 2. Komisija izrađuje dokument politike kojim se razvija višegodišnja strateška politika za europsko integrirano upravljanje granicama. Komisija ga podnosi na razmatranje Europskom parlamentu i Vijeću. Nakon tog razmatranja Komisija donosi komunikaciju kojom se uspostavlja višegodišnja strateška politika za europsko integrirano upravljanje granicama.

5.   U svrhu provedbe višegodišnje strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama iz stavka 4. Agencija odlukom Upravnog odbora, a na temelju prijedloga izvršnog direktora, pripremljenog u bliskoj suradnji s državama članicama i Komisijom, utvrđuje tehničku i operativnu strategiju za europsko integrirano upravljanje granicama. Agencija, kada je to opravdano, uzima u obzir posebnu situaciju država članica, a osobito njihov geografski položaj. Ta strategija u skladu je s člankom 3. i višegodišnjom strateškom politikom za europsko integrirano upravljanje granicama. Njome se promiče i podupire provedba europskog integriranog upravljanja granicama u svim državama članicama.

6.   U svrhu provedbe višegodišnje strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama iz stavka 4. države članice uspostavljaju nacionalne strategije za europsko integrirano upravljanje granicama u bliskoj suradnji svih nacionalnih tijela nadležnih za upravljanje vanjskim granicama i vraćanje. Te su nacionalne strategije u skladu s člankom 3., višegodišnjom strateškom politikom za europsko integrirano upravljanje granicama iz stavka 4. te tehničkom i operativnom strategijom iz stavka 5.

7.  Četiri godine nakon donošenja višegodišnje strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama iz stavka 4. Komisija ▌provodi temeljitu evaluaciju njezine provedbe. Rezultati te evaluacije uzimaju se u obzir pri pripremi sljedećeg ciklusa. Države članice i Agencija pravodobno dostavljaju Komisiji potrebne informacije kako bi Komisija mogla izraditi sveobuhvatnu evaluaciju. Rezultate te evaluacije Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

8.   Ako je s obzirom na stanje na vanjskim granicama ili u području vraćanja nužna promjena prioriteta politike, Komisija izmjenjuje višegodišnju stratešku politiku za europsko integrirano upravljanje granicama ili njezine relevantne dijelove u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 4.

Tehnička i operativna strategija Agencije i nacionalne strategije država članica potom se prema potrebi prilagođavaju▌.

Članak 9.

Integrirano planiranje

1.   Na temelju višegodišnjeg ciklusa strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama navedenog u članku 8. europska granična i obalna straža uspostavlja integrirano planiranje za upravljanje granicama i vraćanje, uključujući operativno planiranje, izradu planova za nepredviđene događaje te planiranje razvoja kapaciteta te se uspostavlja u skladu sa stavcima 2., 3. i 4.

2.  Države članice i Agencija uspostavljaju operativne planove za upravljanje granicama i vraćanje. Operativni planovi država članica povezani s dijelovima granica kojima je pripisana visoka [i kritična razina učinka] koordiniraju se u suradnji sa susjednim državama članicama i s Agencijom radi uvođenja potrebnih prekograničnih mjera [6] i predviđanja potpore koju pruža Agencija. Za aktivnosti Agencije operativno planiranje za sljedeću godinu definira se u prilogu jedinstvenom programskom dokumentu iz članka 100. te za svaku posebnu operativnu aktivnost u okviru operativnog plana iz članka 39. i članka 75. stavka 3. Operativni planovi ili njihovi dijelovi mogu se po potrebi razvrstati u skladu s odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 i 2015/444.

3.  Države članice donose plan za nepredviđene događaje za upravljanje njihovim granicama i vraćanje. U skladu s nacionalnom strategijom za integrirano upravljanje granicama, u planovima za nepredviđene događaje opisuju se sve potrebne mjere i resursi za moguće jačanje kapaciteta, uključujući logistiku i potporu na nacionalnoj razini te od Agencije.

Dio planova za nepredviđene događaje za koje je potrebna dodatna potpora europske granične i obalne straže zajedno pripremaju svaka pojedinačna država članica i Agencija u bliskoj suradnji sa susjednim državama članicama.

4.  Države članice donose plan za razvoj kapaciteta za upravljanje granicama i vraćanje u skladu sa svojim nacionalnim strategijama za integrirano upravljanje granicama. U planu za razvoj kapaciteta opisuje se srednjoročni do dugoročni razvoj nacionalnih kapaciteta za upravljanje granicama i vraćanje.

Nacionalni plan za razvoj kapaciteta usmjeren je na razvoj svakog elementa europskog integriranog upravljanja granicama, a posebno na politiku zapošljavanja i osposobljavanja službenika graničnog nadzora i stručnjaka za vraćanje, nabavu i održavanje opreme te potrebne istraživačke i razvojne aktivnosti i odgovarajuće financijske aspekte.

4.a  Planovi iz stavaka 3. i 4. sadrže scenarij prema kojem se razvijaju. Scenariji se izvode iz analize rizika i odražavaju mogući razvoj stanja na vanjskim granicama te u području nezakonitog useljavanja i izazova utvrđenih u višegodišnjem ciklusu strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama.

4.b  Metodologiju i postupak utvrđivanja planova iz stavaka 3. i 4. donosi Upravni odbor Agencije na prijedlog izvršnog direktora nakon savjetovanja s državama članicama.

5.  Agencija izrađuje sažetak nacionalnih planova za razvoj kapaciteta i višegodišnju strategiju za nabavu opreme Agencije iz članka 63. te višegodišnje planiranje profila za stalne snage europske granične i obalne straže.

Agencija taj sažetak dostavlja državama članicama i Komisiji radi utvrđivanja mogućih sinergija i mogućnosti suradnje u različitim područjima obuhvaćenima planovima za razvoj kapaciteta, uključujući zajedničke nabave. Na temelju utvrđenih sinergija Agencija može pozvati države članice da sudjeluju u daljnjim aktivnostima suradnje.

6.  Upravni odbor Agencije sastaje se najmanje jednom godišnje radi rasprave o planu kapaciteta europske granične i obalne straže te odobravanja tog plana. Plan kapaciteta predlaže izvršni direktor na temelju sažetka nacionalnih planova za razvoj kapaciteta, uzimajući pritom u obzir, među ostalim, rezultate analize rizika i procjena osjetljivosti provedenih u skladu s člankom 33. te vlastite višegodišnje planove Agencije. Nakon što Upravni odbor odobri plan kapaciteta on se prilaže tehničkoj i operativnoj strategiji.

POGLAVLJE II.

Funkcioniranje europske granične i obalne straže

Odjeljak 1.

Zadaće Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu

Članak 10.

Zadaće Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu

(1)  Agencija obavlja sljedeće zadaće ▌:

1.  prati migracijske tokove i provodi analize rizika u pogledu svih aspekata integriranog upravljanja granicama;

2.  prati operativne potrebe država članica povezane s provedbom vraćanja, među ostalim prikupljanjem operativnih podataka,

3.  provodi procjenu osjetljivosti, uključujući procjenu kapaciteta i pripravnosti država članica za suočavanje s prijetnjama i izazovima na vanjskim granicama;

4.   prati upravljanje vanjskim granicama preko časnika za vezu Agencije u državama članicama;

4.a  nadzire poštovanje temeljnih prava u svim svojim aktivnostima na vanjskim granicama i u operacijama vraćanja;

5.  podupire razvoj i rad okvira EUROSUR-a;

6.  pomaže državama članicama u okolnostima u kojima se zahtijeva veća tehnička i operativna pomoć na vanjskim granicama koordinacijom i organizacijom zajedničkih operacija, uzimajući pritom u obzir da to u nekim situacijama može uključivati humanitarne krize i spašavanja na moru, u skladu s pravom Unije i međunarodnim pravom;

7.  pomaže državama članicama u okolnostima u kojima se zahtijeva veća tehnička i operativna pomoć na vanjskim granicama pokretanjem brzih intervencija na vanjskim granicama država članica koje se suočavaju s posebnim i nerazmjernim izazovima, uzimajući pritom u obzir da to u nekim situacijama može uključivati humanitarne krize i spašavanja na moru, u skladu s pravom Unije i međunarodnim pravom;

8.  pruža tehničku i operativnu pomoć državama članicama i trećim zemljama, u skladu s Uredbom (EU) br. 656/2014 i međunarodnim pravom, kao potporu u operacijama traganja i spašavanja osoba u nevolji na moru do kojih može doći tijekom operacija zaštite državne granice na moru;

9.  raspoređuje stalne snage europske granične i obalne straže uspostavljene ovom Uredbom u okviru timova za upravljanje granicama, timova za potporu upravljanju migracijama i timova za vraćanje tijekom zajedničkih operacija te brzih intervencija na granicama, operacija vraćanja i intervencija vraćanja;

10.  uspostavlja pričuvu tehničke opreme, uključujući pričuvu opreme za brzu reakciju, koja se upotrebljava u zajedničkim operacijama, brzim intervencijama na granicama i u okviru timova za potporu upravljanju migracijama, kao i u operacijama vraćanja i intervencijama vraćanja;

11.  uz potporu internog mehanizma za kontrolu kvalitete razvija vlastite ljudske i tehničke kapacitete te njima upravlja radi doprinosa stalnim snagama europske granične i obalne straže te pričuvi tehničke opreme, uključujući zapošljavanje i osposobljavanje vlastitih članova osoblja koji djeluju kao članovi timova;

12.  u okviru timova za potporu upravljanju migracijama u žarišnim područjima ▌raspoređuje operativno osoblje i tehničku opremu kako bi pružila pomoć u vezi s provjerom, ispitivanjem, identifikacijom i uzimanjem otisaka prstiju te uspostavlja postupak za upućivanje i pružanje početnih informacija osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita ili je žele zatražiti, uključujući postupak za utvrđivanje osjetljivih skupina, u suradnji s Europskim potpornim uredom za azil i nadležnim nacionalnim tijelima;

15.  pruža pomoć u svim fazama postupka vraćanja ne preispitujući utemeljenost odluka o vraćanju, koje su u isključivoj nadležnosti država članica, i pomaže pri koordinaciji i organizaciji operacija vraćanja te pruža tehničku i operativnu potporu za provedbu obveze vraćanja povratnika, kao i tehničku i operativnu potporu za operacije vraćanja i intervencije, među ostalim u okolnostima u kojima je potrebna veća pomoć.

17.  uspostavlja skupinu promatrača prisilnog vraćanja;

18.  raspoređuje timove za vraćanje tijekom intervencija vraćanja;

19.  u okviru ovlasti dotičnih agencija surađuje s Europolom i Eurojustom i daje potporu državama članicama u okolnostima u kojima se zahtijeva veća tehnička i operativna pomoć na vanjskim granicama u borbi protiv ▌prekograničnog kriminala i terorizma;

20.  surađuje s Europskim potpornim uredom za azil u okviru svojih mandata, posebno na olakšavanju mjera u slučajevima kad državljani trećih zemalja čiji je zahtjev za međunarodnu zaštitu odbijen konačnom odlukom podliježu vraćanju;

20.a   u okviru svojeg mandata surađuje s Agencijom Europske unije za temeljna prava kako bi se zajamčila stalna i jedinstvena primjena pravne stečevine Unije u području temeljnih prava;

21.  surađuje s Europskom agencijom za kontrolu ribarstva i Europskom agencijom za pomorsku sigurnost, u okviru njihovih mandata, kako bi pružila potporu nacionalnim tijelima koja obavljaju funkcije obalne straže iz članka 70., uključujući spašavanje života pružanjem usluga, informacija, opreme i osposobljavanja te koordiniranjem višenamjenskih operacija;

22.  surađuje s trećim zemljama u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom, uključujući suradnju u mogućem operativnom raspoređivanju timova za upravljanje granicama ▌u trećim zemljama;

24.  pomaže državama članicama i trećim zemljama u kontekstu njihove tehničke i operativne suradnje u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom;

25.  pomaže državama članicama i trećim zemljama u osposobljavanju nacionalnih službenika graničnog nadzora, drugog relevantnog osoblja i stručnjaka za vraćanje, među ostalim uspostavljanjem zajedničkih standarda i programa osposobljavanja, uključujući one o temeljnim pravima;

26.  sudjeluje u razvoju aktivnosti istraživanja i inovacija relevantnih za nadzor ▌vanjskih granica te u upravljanju tim aktivnostima, uključujući upotrebu napredne tehnologije nadzora, i razvija vlastite pilot-projekte kad su potrebni za provedbu aktivnosti predviđenih ovom Uredbom;

26.b  razvija tehničke standarde za razmjenu informacija;

27.  podupire razvoj tehničkih standarda za opremu u području nadzora državne granice i vraćanja, uključujući opremu za međusobno povezivanje sustava i mreža, te zajedničkih minimalnih standarda za nadzor vanjskih granica po potrebi u skladu s odgovornošću država članica i Komisije;

28.  uspostavlja i održava komunikacijsku mrežu iz članka 14.;

29.  u skladu s ▌Uredbom EU 2017/1725 i u bliskoj suradnji s Komisijom, tijelima, uredima i agencijama Unije te Europskom migracijskom mrežom uspostavljenom Odlukom 2008/381/EZ razvija informacijske sustave kojima se omogućuje brza i pouzdana razmjena informacija o novim rizicima povezanima s upravljanjem vanjskim granicama, nezakonitim useljavanjem i vraćanjem te upravlja tim informacijskim sustavima;

30.  pruža, ako je to primjereno, potrebnu pomoć za razvoj zajedničkog okruženja za razmjenu informacija, uključujući interoperabilnost sustava;

30.a   pridržava se visokih standarda upravljanja granicama, pri čemu omogućuje transparentnost i javni nadzor te u potpunosti poštuje primjenjivi pravni okvir kojim se jamči poštovanje, zaštita i promidžba temeljnih prava;

31.  upravlja i koristi se sustavom za krivotvorene i vjerodostojne isprave iz članka 80. te podupire države članice pružanjem potpore za lakše otkrivanje krivotvorenih isprava;

32.  izvršava zadaće i obveze povjerene Agenciji iz Uredbe (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća(27) [Uredba o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS)] i osigurava uspostavu i rad središnje jedinice ETIAS-a u skladu s člankom 7. te Uredbe;

32.b  pomaže državama članicama u olakšavanju prelaska vanjskih granica.

(2)  Agencija ▌komunicira o pitanjima u okviru svojeg mandata. Javnosti pruža točne, detaljne, pravodobne i sveobuhvatne informacije o svojim aktivnostima.

Komunikacijskim aktivnostima ne smiju se ugrožavati zadaće iz stavka 1. ovog članka, a to se posebno odnosi na otkrivanje operativnih informacija koje bi, da se objave, ugrozile ostvarivanje cilja operacija. Komunikacijske aktivnosti provode se ne dovodeći u pitanje članak 91. i u skladu s relevantnim komunikacijskim i promidžbenim planovima koje donosi Upravni odbor te, prema potrebi, u bliskoj suradnji s drugim agencijama.

Odjeljak 2.

Razmjena informacija i suradnja

Članak 11.

Dužnost suradnje u dobroj vjeri

Agencija i nacionalna tijela država članica nadležna za upravljanje granicama ▌, uključujući službenike obalne straže u mjeri u kojoj izvršavaju zadaće nadzora državne granice, kao i tijela država članica nadležna za vraćanje, podliježu dužnosti suradnje u dobroj vjeri i obvezi razmjene informacija.

Članak 12.

Obveza razmjene informacija

1.  Kako bi izvršili zadaće koje su im dodijeljene ovom Uredbom, ▌Agencija i nacionalna tijela nadležna za upravljanje granicama i vraćanje, uključujući službenike obalne straže u mjeri u kojoj provode zadaće nadzora državne granice, u skladu s ovom Uredbom i drugim mjerodavnim pravom Unije i nacionalnim pravom o razmjeni informacija pravodobno i pravilno razmjenjuju sve potrebne informacije.

2.  Agencija poduzima potrebne mjere kako bi olakšala razmjenu informacija relevantnih za njezine zadaće s Komisijom i državama članicama te ▌s relevantnim agencijama Unije.

Ako su informacije relevantne za obavljanje njezinih zadaća, Agencija te informacije razmjenjuje s ostalim relevantnim agencijama Unije za potrebe analiza rizika, prikupljanja statističkih podataka, procjene stanja u trećim zemljama, osposobljavanja i potpore državama članicama u izradi planova za nepredviđene događaje.

U svrhu razmjene informacija iz stavaka 1. i 2. agencije među sobom razvijaju potrebne alate i strukture.

4.  Agencija poduzima sve potrebne mjere kako bi olakšala razmjenu informacija relevantnih za svoje zadaće s Irskom i Ujedinjenom Kraljevinom ako se te informacije odnose na aktivnosti u kojima te države sudjeluju u skladu s člankom 71. i člankom 98. stavkom 5.

Članak 13.

Nacionalna kontaktna točka

1.  Države članice određuju nacionalnu kontaktnu točku za komunikaciju s Agencijom o svim pitanjima povezanima s aktivnostima Agencije ne dovodeći u pitanje ulogu nacionalnih koordinacijskih centara utvrđenu u članku 21. Nacionalna kontaktna točka mora biti dostupna u svakom trenutku i osiguravati da Agencija pravodobno distribuira sve informacije svim relevantnim tijelima u dotičnoj državi članici, posebice članovima Upravnog odbora i nacionalnom koordinacijskom centru.

2.  Države članice mogu odrediti do dva člana osoblja koji predstavljaju svoju nacionalnu kontaktnu točku i koji će se rasporediti u Agenciju kao časnici za vezu. Časnici za vezu mogu olakšati komunikaciju između nacionalne kontaktne točke i Agencije, uključujući, prema potrebi, sudjelovanje na relevantnim sastancima.

3.  Agencija časnicima za vezu osigurava potrebne prostorije u svojoj zgradi i odgovarajuću potporu kako bi mogli obavljati svoje dužnosti. Sve ostale troškove do kojih dođe u vezi s raspoređivanjem časnika za vezu snosi država članica. Upravni odbor određuje pravila i uvjete raspoređivanja te odgovarajuću potporu.

Članak 14.

Komunikacijska mreža

1.  Agencija uspostavlja i održava komunikacijsku mrežu kako bi osigurala komunikacijske i analitičke alate i omogućila sigurnu razmjenu osjetljivih neklasificiranih te klasificiranih podataka u gotovo stvarnom vremenu s nacionalnim koordinacijskim centrima i među njima.

Svi sustavi ili aplikacije koji se koriste komunikacijskom mrežom moraju biti usklađeni s cjelokupnim zakonodavstvom Unije o zaštiti podataka tijekom cijelog životnog ciklusa.

Mreža radi dvadeset i četiri sata dnevno, sedam dana u tjednu i omogućuje:

(a)  bilateralnu i multilateralnu razmjenu informacija u gotovo stvarnom vremenu;

(b)  audio i video konferencije;

(c)  sigurnu pohranu, prijenos, obradu i postupanje s osjetljivim neklasificiranim podacima;

(d)  sigurno pohranjivanje, prijenos, obradu i postupanje s klasificiranim podacima EU-a do razine CONFIDENTIEL UE / EU CONFIDENTIAL ili istovjetne razine u nacionalnoj klasifikaciji, osiguravajući da se s klasificiranim podacima postupa te da ih se pohranjuje, prenosi i obrađuje u odvojenom i ovlaštenom dijelu komunikacijske mreže.

2.  Agencija pruža tehničku podršku i osigurava da je komunikacijska mreža stalno dostupna te da može poduprijeti komunikacijski i informacijski sustav kojim upravlja Agencija.

Članak 15.

Sustavi za razmjenu informacija i aplikacije kojima upravlja Agencija

1.  Agencija može poduzeti sve potrebne mjere kako bi olakšala razmjenu informacija relevantnih za njezine zadaće s Europskim parlamentom, Komisijom i državama članicama te, prema potrebi, međunarodnim organizacijama, institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije iz članka 69. i trećim zemljama kako je navedeno u članku 72.

2.  Agencija razvija i primjenjuje informacijski sustav koji omogućuje razmjenu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka s tim dionicima te razmjenu osobnih podataka iz ▌članaka od 87. do 91. u skladu s Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444(28), Odlukom Komisije 2015/443(29) i ▌Uredbom EU 2018/1725 te upravlja tim informacijskim sustavom.

3.  Agencija prema potrebi primjenjuje informacijske sustave iz stavka 2. na komunikacijsku mrežu iz članka 14.

4.  U pogledu vraćanja Agencija upotrebljava i održava integriranu platformu za upravljanje vraćanjem u skladu s člankom 50. stavkom 1.

Članak 16.

Tehnički standardi za razmjenu informacija

Agencija u suradnji s državama članicama razvija tehničke standarde:

(a)  za međusobno povezivanje komunikacijske mreže s nacionalnim mrežama koje se upotrebljavaju za dobivanje nacionalnih slika stanja te s drugim relevantnim informacijskim sustavima za potrebe ove Uredbe;

(b)  za razvoj relevantnih sustava i softverskih aplikacija za razmjenu informacija te sučelja prema tim sustavima i aplikacijama Agencije i država članica za potrebe ove Uredbe;

(c)  za slanje slika stanja i, prema potrebi, posebnih slika stanja te za osiguravanje komunikacije relevantnih jedinica i centara nadležnih nacionalnih tijela država članica i komunikacije s timovima koje Agencija rasporedi s pomoću različitih sredstava komunikacije kao što su satelitske komunikacije i radijske mreže;

(d)  za izvješćivanje o položaju vlastitih resursa radi što bolje upotrebe tehnološkog razvoja satelitskog navigacijskog sustava uspostavljenog u okviru programa Galileo u skladu s Uredbom (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ▌.

Članak 17.

Sigurnost informacija

Države članice preko svojeg nacionalnog koordinacijskog centra i pod nadzorom nadležnih nacionalnih tijela osiguravaju da njihova nacionalna tijela, agencije i ostala tijela kad se koriste komunikacijskom mrežom i sustavima za razmjenu informacija Agencije:

(a)  imaju odgovarajući i stalni pristup relevantnim sustavima i mrežama Agencije ili onima povezanima s njom;

(b)  poštuju relevantne tehničke standarde iz članka 16.;

(c)  primjenjuju sigurnosna pravila i standarde jednakovrijedne onima koje primjenjuje Agencija pri postupanju s klasificiranim podacima:

(d)  razmjenjuju, obrađuju i pohranjuju osjetljive neklasificirane te klasificirane podatke u skladu s Odlukom Komisije 2015/44/EU.

Odjeljak 3.

EUROSUR

Članak 18.

EUROSUR

Ovom se Uredbom uspostavlja EUROSUR kao integrirani okvir za razmjenu informacija i za operativnu suradnju u okviru europske granične i obalne straže s ciljem poboljšanja informiranosti o stanju i povećanja sposobnosti reagiranja u svrhu upravljanja granicama Unije, uključujući otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje nezakonitog useljavanja i prekograničnog kriminala te doprinosa osiguravanju zaštite migranata i spašavanju njihovih života.

Članak 19.

Područje primjene EUROSUR-a

1.   EUROSUR se primjenjuje na granične kontrole na ovlaštenim graničnim prijelazima te na nadzor vanjskih kopnenih, morskih i zračnih granica, uključujući nadzor, otkrivanje, identifikaciju, praćenje, prevenciju i presretanje neovlaštenih prelazaka granice u svrhu otkrivanja, sprečavanja i suzbijanja nezakonitog useljavanja i prekograničnog kriminala te doprinosa osiguravanju zaštite migranata i spašavanju njihovih života.

2.   EUROSUR se ne primjenjuje ni na jednu od pravnih ili administrativnih mjera poduzetih nakon što su nadležna tijela države članice otkrila prekogranične kriminalne aktivnosti ili presrela osobe koje su neovlašteno prelazile vanjske granice.

Članak 20.

Dijelovi EUROSUR-a

1.  U svrhu razmjene informacija i u svrhu suradnje u području nadzora državne granice te uzimajući u obzir postojeće mehanizme razmjene informacija i suradnje, države članice i Agencija koriste se okvirom EUROSURA-a, koji se sastoji od sljedećih dijelova:

(a)  nacionalnih koordinacijskih centara;

(b)  nacionalnih slika stanja;

(c)  europske slike stanja koja uključuje dijelove vanjskih granica s odgovarajućim razinama učinka;

(d)  posebne slike stanja;

(e)  EUROSUR-ovih usluga spajanja kako je navedeno u članku 29.;

(f)  integriranog planiranja u skladu s člankom 9. ▌.

2.   Nacionalni koordinacijski centri putem komunikacijske mreže i relevantnih sustava Agenciji dostavljaju informacije iz svojih nacionalnih slika stanja i, prema potrebi, iz posebnih slika stanja koje su potrebne za uspostavu i održavanje europske slike stanja.

3.   Agencija putem komunikacijske mreže daje nacionalnim koordinacijskim centrima neograničen pristup posebnim slikama stanja i europskoj slici stanja 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu.

Članak 21.

Nacionalni koordinacijski centar

1.   Svaka država članica uspostavlja, vodi i održava nacionalni koordinacijski centar koji koordinira i razmjenjuje informacije između svih tijela odgovornih za nadzor vanjskih granica na nacionalnoj razini te drugih nacionalnih koordinacijskih centara i Agencije. Svaka država članica obavješćuje Komisiju o osnivanju svojeg nacionalnog koordinacijskog centra, koja odmah o tome obavješćuje druge države članice i Agenciju.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 13. i u okviru EUROSUR-a, nacionalni koordinacijski centar jedinstvena je kontaktna točka za razmjenu informacija i za suradnju s drugim nacionalnim koordinacijskim centrima i Agencijom.

3.   Nacionalni koordinacijski centar:

(a)  osigurava pravovremenu razmjenu informacija i pravovremenu suradnju između svih nacionalnih tijela odgovornih za nadzor vanjskih granica i drugih nacionalnih koordinacijskih centara i Agencije;

(b)  osigurava pravovremenu razmjenu informacija s tijelima nadležnima za traganje i spašavanje, kaznenopravni progon, azil i useljavanje te upravlja širenjem relevantnih informacija na nacionalnoj razini;

(c)  doprinosi djelotvornom i učinkovitom upravljanju resursima i osobljem;

(d)  uspostavlja i održava nacionalnu sliku stanja u skladu s člankom 26.;

(e)  podupire koordiniranje, planiranje i provedbu nacionalnih aktivnosti povezanih s nadzorom državne granice;

(f)  koordinira nacionalni sustav nadzora državne granice u skladu s nacionalnim pravom;

(g)  doprinosi redovitom mjerenju učinaka nacionalnih aktivnosti povezanih s nadzorom državne granice za potrebe ove Uredbe;

(h)  koordinira operativne mjere s drugim državama članicama i trećim zemljama, ne dovodeći u pitanje nadležnosti Agencije i drugih država članica;

(i)  razmjenjuje relevantne informacije s nacionalnim časnicima za vezu zaduženima za imigraciju, ako su imenovani, putem odgovarajućih struktura uspostavljenih na nacionalnoj razini, te tako doprinosi europskoj slici stanja i podržava operacije nadzora državne granice;

(j)  pod nadzorom nadležnih nacionalnih tijela doprinosi sigurnosti informacija za nacionalne informacijske sustave i informacijske sustave Agencije ▌.

4.   Države članice mogu ovlastiti regionalna, lokalna, funkcionalna ili druga tijela, koja mogu donositi operativne odluke, za osiguravanje informiranosti o stanju i sposobnosti reagiranja u njihovim odgovarajućim područjima nadležnosti, uključujući zadaće i nadležnosti iz članka 21. stavka 3. točaka (c), (e) i (f).

5.  Odluka država članica da dodijeli zadaće u skladu sa stavkom 1. ne utječe na sposobnost nacionalnog koordinacijskog centra za suradnju i razmjenu informacija s drugim nacionalnim koordinacijskim centrima i Agencijom.

6.   U unaprijed definiranim slučajevima utvrđenima na nacionalnoj razini, nacionalni koordinacijski centar može ovlastiti tijelo iz stavka 1. za komunikaciju i razmjenu informacija s regionalnim tijelima ili nacionalnim koordinacijskim centrom druge države članice ili nadležnim tijelima treće zemlje pod uvjetom da to tijelo redovito obavješćuje vlastiti nacionalni koordinacijski centar o takvoj komunikaciji i razmjeni informacija.

7.   Nacionalni koordinacijski centar radi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu.

Članak 23.

Priručnik EUROSUR-a

1.   Komisija, kojoj pomaže Odbor, u skladu s postupkom iz članka 117. stavka 2. te u bliskoj suradnji s Agencijom i bilo kojim drugim relevantnim tijelom, uredom ili agencijom Unije donosi i stavlja na raspolaganje praktični priručnik za provedbu i upravljanje sustavom EUROSUR („Priručnik”). Priručnik sadržava tehničke i operativne smjernice, preporuke i najbolju praksu, uključujući u pogledu suradnje s trećim zemljama. Komisija donosi priručnik u obliku preporuke.

2.   Nakon savjetovanja s državama članicama i Agencijom, Komisija može odlučiti klasificirati dijelove priručnika oznakom RESTREINT UE/EU RESTRICTED, u skladu s pravilima utvrđenima u Poslovniku Komisije.

Članak 24.

Praćenje EUROSUR-a

1.  Agencija i države članice osiguravaju da su uspostavljeni postupci za praćenje tehničkog i operativnog funkcioniranja EUROSUR-a u odnosu na ciljeve postizanja adekvatne informiranosti o stanju i sposobnosti reagiranja na vanjskim granicama.

2.  Agencija stalno i kontinuirano prati kvalitetu usluge koju nudi komunikacijska mreža i kvalitetu podataka koji se razmjenjuju u EUROSUR-ovoj slici stanja.

3.  Agencija dostavlja informacije o kontroli kvalitete nacionalnim koordinacijskim centrima i relevantnim zapovjednim i nadzornim strukturama koje se koriste za operacije Agencije kao dio EUROSUR-ovih usluga spajanja. Te informacije nose oznaku RESTREINT UE/EU RESTRICTED.

Odjeljak 4.

Informiranost o stanju

Članak 25.

Slike stanja

(1)  Nacionalne slike stanja, europska slika stanja i posebne slike stanja izrađuju se na temelju prikupljanja, procjene, razvrstavanja, analize, tumačenja, stvaranja, vizualizacije i širenja informacija.

Slike stanja iz stavka 1. imaju sljedeće slojeve informacija:

(a)   sloj s događajima koji uključuje ▌događaje i incidente koji se odnose na neovlašteno prelaženje granice, i prekogranični kriminal i, kada su dostupne, informacije o neovlaštenim sekundarnim kretanjima u svrhu razumijevanja trendova, obujma i ruta;

(b)  operativni sloj koji sadržava informacije o operacijama, uključujući plan raspoređivanja, područje djelovanja, ▌ te položaj, vrijeme, status i vrstu uključenih resursa kako je predviđeno u operativnom planu;

(c)  analitički sloj koji sadržava analizirane informacije relevantne za potrebe ove Uredbe i posebno za dodjelu razina učinka dijelovima vanjskih granica, uključujući slike i geopodatke, ključna kretanja i pokazatelje, analitička izvješća i druge relevantne popratne informacije.

2.   Slike stanja iz stavka 1. omogućuju identifikaciju i praćenje događaja, operacija i odgovarajuće analize koje se odnose na situacije u kojima su ugroženi ljudski životi.

4.   Pojedinosti u pogledu slojeva s informacijama u slikama stanja i pravila za utvrđivanje posebnih slika stanja utvrđuju se u provedbenom aktu koji donosi Komisija u skladu s postupkom iz članka 117. stavka 3.

U provedbenom aktu navode se vrste informacija koje se unose, subjekti odgovorni za prikupljanje, obradu, arhiviranje i dostavljanje određenih informacija, najveće dopuštene odgode izvješćivanja, pravila o sigurnosti i zaštiti podataka te povezani mehanizmi kontrole kvalitete.

Članak 26.

Nacionalna slika stanja

1.   Nacionalni koordinacijski centar uspostavlja i održava nacionalnu sliku stanja u svrhu pružanja djelotvornih, točnih i pravovremenih informacija svim tijelima nadležnima za nadzor državne granice.

2.   Nacionalna slika stanja sastoji se od informacija prikupljenih iz sljedećih izvora:

(a)  nacionalnog sustava zaštite državne granice u skladu s nacionalnim pravom;

(b)  statičnih i mobilnih senzora kojima upravljaju nacionalna tijela nadležna za zaštitu vanjskih granica;

(c)  ophodnji zaduženih za zaštitu državne granice i druge promatračke misije;

(d)  lokalnih, regionalnih i drugih koordinacijskih centara;

(e)  drugih relevantnih nacionalnih tijela i sustava, uključujući časnike za vezu zadužene za imigraciju, operativne centre i kontaktne točke;

(f)  graničnih kontrola;

(g)  Agencije;

(h)  nacionalnih koordinacijskih centara u drugim državama članicama;

(i)  tijela trećih zemalja, na temelju bilateralnih i multilateralnih sporazuma i regionalnih mreža iz članka 75.;

(j)  sustava prijavljivanja s brodova u skladu s odgovarajućim pravnim osnovama;

(k)  drugih relevantnih europskih i međunarodnih organizacija;

(l)  drugih izvora.

3.   Nacionalni koordinacijski centar svakom incidentu u sloju s događajima u nacionalnoj slici stanja dodjeljuje jedinstvenu okvirnu razinu učinka, koja može biti „niska”, „srednja”, „visoka” ili „vrlo visoka”. Svi se incidenti priopćuju Agenciji.

4.   Nacionalni koordinacijski centar može, na zahtjev nadležnog nacionalnog tijela, odlučiti ograničiti pristup informacijama povezanima s nacionalnom sigurnosti, uključujući vojnu imovinu, na temelju nužnosti pristupa.

5.   Nacionalni koordinacijski centri susjednih država članica mogu izravno i u gotovo stvarnom vremenu međusobno razmjenjivati sliku stanja susjednih dijelova vanjskih granica uključujući položaje, status i vrstu vlastitih resursa koji djeluju u susjednim dijelovima vanjskih granica.

Članak 27.

Europska slika stanja

1.   Agencija uspostavlja i održava europsku sliku stanja kako bi nacionalnim koordinacijskim centrima i Komisiji pružila djelotvorne, točne i pravovremene informacije i analize koje se odnose na vanjske granice, predgranično područje i neovlaštena sekundarna kretanja.

2.   Europska slika stanja sastoji se od informacija prikupljenih iz sljedećih izvora:

(a)  nacionalnih koordinacijskih centara i nacionalnih slika stanja, u mjeri u kojoj je to potrebno u skladu s ovim člankom, te informacija i izvješća primljenih od časnika za vezu zaduženih za imigraciju;

(b)  Agencije, odnosno informacija i izvješća koje dostavljaju njezini časnici za vezu u skladu s člancima 32. i 76.;

(c)  delegacija i misija Unije te operacija u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike kako je predviđeno člankom 69. stavkom 1. točkom (k);

(d)  drugih mjerodavnih tijela, ureda i agencija Unije te međunarodnih organizacija navedenih u članku 69.;

(e)  tijela trećih zemalja, na temelju bilateralnih ili multilateralnih sporazuma i regionalnih mreža iz članka 73., te radnih dogovora iz članka 74. stavka 1.;

(f)  drugih izvora.

3.   Sloj s događajima u europskoj slici stanja uključuje podatke u odnosu na:

(a)  incidente i druge događaje sadržane u sloju s događajima u nacionalnoj slici stanja;

(b)  incidente i druge događaje sadržane u posebnim slikama stanja kako je predviđeno člankom 28.;

(c)  incidente u operativnom području zajedničke operacije ili brze intervencije koju koordinira Agencija, ili u žarišnom području ▌.

4.   Operativni sloj europske slike stanja sadržava informacije o zajedničkim operacijama, brzim intervencijama koje koordinira Agencija te o žarišnim područjima ▌, uključujući izjavu o misiji, položaj, status, trajanje, podatke o državama članicama i drugim sudionicima, dnevna i tjedna izvješća o stanju, statističke podatke i informacije za medije.

5.   Informacije o vlastitim resursima u operativnom sloju europske slike stanja mogu se prema potrebi klasificirati oznakom RESTREINT UE/EU RESTRICTED.

6.   U okviru europske slike stanja Agencija uzima u obzir razinu učinka koju je nacionalni koordinacijski centar dodijelio određenom incidentu u nacionalnoj slici stanja. Za sve incidente u predgraničnom području Agencija dodjeljuje jedinstvenu okvirnu razinu učinka i o tome obavješćuje nacionalne koordinacijske centre.

Članak 28.

Posebne slike stanja

1.   Agencija i države članice mogu uspostavljati i održavati posebne slike stanja kako bi se poduprle posebne operativne aktivnosti na vanjskim granicama ili kako bi se razmijenile informacije s međunarodnim organizacijama, institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije iz članka 69. ili s trećim zemljama kako je predviđeno člankom 76. ▌.

2.   Posebne slike stanja sastoje se od podskupa informacija nacionalnih i europskih slika stanja.

3.   Načini utvrđivanja i razmjene posebnih slika stanja opisuju se u operativnom planu za dotične operativne aktivnosti i u bilateralnom ili multilateralnom sporazumu kada se posebna slika stanja utvrđuje u okviru bilateralne ili multilateralne suradnje s trećim zemljama. Primjenjuje se načelo suglasnosti onoga od koga podaci potječu.

Članak 29.

EUROSUR-ove usluge spajanja

1.   Agencija koordinira EUROSUR-ove usluge spajanja kako bi nacionalnim koordinacijskim centrima, Komisiji i sebi osigurala redovit, pouzdan i troškovno učinkovit dotok informacija o vanjskim granicama i o predgraničnom području.

2.   Agencija nacionalnom koordinacijskom centru, na njegov zahtjev, dostavlja informacije o vanjskim granicama države članice koja je uputila zahtjev i o predgraničnom području koje se mogu izvesti iz:

(a)  selektivnog praćenja određenih luka i obala trećih zemalja koje su na temelju analize rizika i informacija identificirane kao točke ukrcaja ili tranzitne točke za plovila ili druga prijevozna sredstva koja se koriste za nezakonito useljavanje ili prekogranični kriminal;

(b)  praćenja plovila ili drugih prijevoznih sredstava preko otvorenog mora i zrakoplova za koje se sumnja ili za koje je ustanovljeno da se upotrebljavaju za nezakonito useljavanje ili prekogranični kriminal, među ostalim i u slučaju osoba u nevolji na moru u cilju dostavljanja tih informacija relevantnim nadležnim tijelima za operacije traganja i spašavanja;

(c)  praćenja određenih područja u pomorskom dobru u svrhu otkrivanja, identificiranja i praćenja plovila i drugih prijevoznih sredstava koja se upotrebljavaju, ili za koja se sumnja da se upotrebljavaju, za nezakonito useljavanje ili prekogranični kriminal, među ostalim i u slučaju osoba u nevolji na moru u cilju dostavljanja tih informacija relevantnim nadležnim tijelima za operacije traganja i spašavanja;

(ca)  praćenja određenih područja uz zračne granice radi otkrivanja, identificiranja i praćenja zrakoplova i drugih oblika opreme koji se upotrebljavaju, ili za koje se sumnja da se upotrebljavaju, za nezakonito useljavanje ili prekogranični kriminal;

(d)  procjene okruženja određenih područja u pomorskom dobru i na vanjskim kopnenim i zračnim granicama kako bi se optimizirale aktivnosti praćenja i ophodnje;

(e)  selektivnog praćenja određenih predgraničnih područja na vanjskim granicama, koja su na temelju analize rizika i informacija identificirana kao potencijalna područja odlaska ili tranzitna područja za nezakonito useljavanje ili prekogranični kriminal;

(f)  praćenja trendova, obujma i ruta migracijskih tokova prema Uniji i unutar nje;

(g)  praćenja medija, obavještajnih podataka iz otvorenih izvora i analize internetskih aktivnosti u skladu s Direktivom (EU) 2016/680 ili Uredbom (EU) 2016/679, ovisno o slučaju, za sprečavanje nezakonitog useljavanja ili prekograničnog kriminala;

(h)  analize informacija dobivenih iz opsežnih informacijskih sustava u svrhu otkrivanja promjena ruta i metoda koje se koriste za nezakonito useljavanje i prekogranični kriminal.

3.   Agencija može odbiti zahtjev nacionalnog koordinacijskog centra iz tehničkih, financijskih ili operativnih razloga. Agencija nacionalni koordinacijski centar pravodobno obavješćuje o razlozima odbijanja zahtjeva.

4.   Agencija se može na vlastitu inicijativu koristiti sredstvima nadzora iz stavka 2. za prikupljanje informacija o predgraničnom području koje su relevantne za europsku sliku stanja.

Odjeljak 5.

ANALIZA RIZIKA

Članak 30.

Analiza rizika

1.  Agencija prati migracijske tokove prema Uniji i, u pogledu migracijskih trendova, obujma i ruta, unutar nje, kao i trendove i ostale moguće izazove na vanjskim granicama Unije te u pogledu vraćanja. U tu svrhu Agencija, odlukom Upravnog odbora, a na temelju prijedloga izvršnog direktora, razvija zajednički integrirani model analize rizika koji primjenjuju Agencija i države članice. Zajednički integrirani model analize rizika uspostavlja se i, po potrebi, ažurira na temelju rezultata evaluacije višegodišnjeg ciklusa strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama iz članka 8. stavka 7. ▌

2.  Agencija priprema opće godišnje analize rizika, koje dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji u skladu s člankom 91., te posebno prilagođene analize rizika za operativne aktivnosti. Svake dvije godine Agencija uz blisko savjetovanje s državama članicama priprema i podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji stratešku analizu rizika za europsko integrirano upravljanje granicama koja se uzima u obzir prilikom pripreme višegodišnjeg ciklusa strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama. U rezultatima tih analiza rizika osobni su podaci anonimizirani.

3.  Analize rizika iz stavka 2. koje na temelju informacija dobivenih i od država članica priprema Agencija obuhvaćaju sve aspekte relevantne za europsko integrirano upravljanje granicama s ciljem razvoja mehanizma ranog upozorenja.

3a.   Agencija objavljuje sveobuhvatne informacije o zajedničkom integriranom modelu analize rizika.

4.  Države članice Agenciji dostavljaju sve potrebne informacije o stanju, trendovima i mogućim prijetnjama na vanjskim granicama i u području vraćanja. Države članice redovito ili na zahtjev Agencije dostavljaju Agenciji sve relevantne informacije, kao što su statistički i operativni podaci prikupljeni u vezi s europskim integriranim upravljanjem granicama i u skladu s člankom 98. stavkom 2. točkom (e), kao i informacije proizišle iz analitičkog sloja nacionalne slike stanja kako je predviđeno u članku 26.

5.  Rezultati analize rizika pravodobno se i pravilno dostavljaju Upravnom odboru i dijele s nadležnim tijelima država članica.

6.  Države članice uzimaju u obzir rezultate analize rizika pri planiranju svojih operacija i aktivnosti na vanjskim granicama te aktivnosti povezanih s vraćanjem.

7.  Agencija rezultate zajedničkog integriranog modela analize rizika uključuje u izradu zajedničkog osnovnog izvedbenog programa za osposobljavanje ▌.

Odjeljak 6.

Prevencija i reakcija

Članak 31.

Određivanje dijelova vanjskih granica

Za potrebe ove Uredbe svaka država članica dijeli svoje vanjske kopnene, morske i, prema potrebi, zračne granice na dijelove granice te ih priopćuje Agenciji.

Države članice pravodobno obavješćuju Agencijom o svim promjenama dijelova granice kako bi se osigurao kontinuitet analize rizika od strane Agencije.

Članak 32.

Časnici za vezu Agencije u državama članicama

1.  Agencija osigurava redovito praćenje upravljanja vanjskim granicama i vraćanjem od strane svih država članica koje provode časnici za vezu Agencije.

Agencija može odlučiti da časnik za vezu bude nadležan za najviše četiri države članice koje su geografski blizu jedna drugoj.

2.  Izvršni direktor imenuje stručnjake iz statutarnog osoblja Agencije koji se raspoređuju kao časnici za vezu. Na temelju analize rizika i nakon savjetovanja s dotičnim državama članicama, izvršni direktor iznosi prijedlog o prirodi i uvjetima raspoređivanja, državi članici ili regiji u koju časnik za vezu može biti raspoređen i o mogućim zadaćama koje nisu obuhvaćene stavkom 3. Prijedlog izvršnog direktora podložan je odobrenju Upravnog odbora. Izvršni direktor obavješćuje dotičnu državu članicu o imenovanju i zajedno s državom članicom utvrđuje lokaciju raspoređivanja.

3.  Časnici za vezu djeluju u ime Agencije i njihova je uloga jačanje suradnje i dijaloga između Agencije i nacionalnih tijela nadležnih za upravljanje granicama i vraćanje, uključujući službenike obalne straže u mjeri u kojoj provode zadaće nadzora državne granice. Časnici za vezu konkretno:

(a)  djeluju kao poveznica između Agencije i nacionalnih tijela nadležnih za upravljanje granicama i vraćanje, uključujući službenike obalne straže u mjeri u kojoj provode zadaće nadzora državne granice;

(b)  doprinose prikupljanju informacija koje su Agenciji potrebne za praćenje nezakonitog useljavanja i analize rizika iz članka 30.;

(c)  doprinose prikupljanju informacija iz članka 33., a koje su Agenciji potrebne za provedbu procjene osjetljivosti, i sastavljaju izvješće u tu svrhu kako je navedeno u stavku 6.;

(d)  prate mjere koje poduzima država članica na dijelovima granice kojima je pripisana visoka ili kritična razina učinka u skladu s člankom 35.;

(e)  doprinose promicanju primjene pravne stečevine Unije u vezi s upravljanjem vanjskim granicama i vraćanjem, uključujući kad je riječ o poštovanju temeljnih prava;

(b)  surađuju sa službenikom za temeljna prava, prema potrebi, kako bi doprinijeli promicanju poštovanja temeljnih prava pri radu Agencije u skladu s podstavkom (e);

(f)  po mogućnosti pomažu državama članicama u izradi planova za nepredviđene događaje u vezi s upravljanjem granicama;

(g)  olakšavaju komunikaciju između države članice i Agencije, dijeleći s državom članicom relevantne informacije Agencije, uključujući informacije o operacijama u tijeku;

(h)  redovito i izravno izvješćuju izvršnog direktora o situaciji na vanjskim granicama i kapacitetu dotične države članice za djelotvorno rješavanje situacije na vanjskim granicama; također izvješćuju o provedbi operacija vraćanja u relevantne treće zemlje;

(i)  prate mjere koje je država članica poduzela u vezi sa situacijom u kojoj se zahtijeva hitno djelovanje na vanjskim granicama u skladu s člankom 43.;

(j)  prate mjere koje je država članica poduzela u vezi s vraćanjem te doprinose prikupljanju informacija koje su Agenciji potrebne za provedbu aktivnosti iz članka 49.

4.  Ako je izvješćivanje časnika za vezu iz stavka 3. točke (h) razlog za zabrinutost u vezi s jednim ili više aspekata relevantnih za dotičnu državu članicu, izvršni direktor će je o tome bez odgađanja obavijestiti.

5.  Za potrebe stavka 3. časnik za vezu, u skladu s nacionalnim pravilima i pravilima Unije o sigurnosti i zaštiti podataka:

(a)  prima informacije od nacionalnog koordinacijskog centra i nacionalnu sliku stanja utvrđenu u skladu s člankom 26.;

(b)  održava redovite kontakte s nacionalnim tijelima nadležnima za upravljanje granicama i vraćanje, uključujući službenike obalne straže u mjeri u kojoj provode zadaće nadzora državne granice, i istodobno obavješćuje nacionalnu kontaktnu točku iz članka 13.

6.  Izvješće časnika za vezu čini dio procjene osjetljivosti iz članka 33. Izvješće se dostavlja dotičnoj državi članici.

7.  U izvršavanju svojih dužnosti časnici za vezu primaju upute samo od Agencije.

Članak 33.

Procjena osjetljivosti

1.  Agencija, odlukom Upravnog odbora, a na temelju prijedloga izvršnog direktora pripremljenog u uskoj suradnji s državama članicama i Komisijom, utvrđuje zajedničku metodologiju za procjenu osjetljivosti. Ta metodologija uključuje objektivne kriterije prema kojima Agencija provodi procjenu osjetljivosti, učestalost takvih procjena, način provedbe uzastopnih procjena osjetljivosti te načine ostvarivanja djelotvornog sustava za praćenje provedbe preporuka.

2.  Agencija prati i ocjenjuje dostupnost tehničke opreme, sustava, sposobnosti, resursa, infrastrukture, odgovarajućeg stručnog i osposobljenog osoblja država članica potrebnih za nadzor državne granice kako je definiran u članku 3. stavku 1. točki (a). U tom kontekstu Agencija ocjenjuje planove za razvoj kapaciteta iz članka 9. stavka 4. u pogledu sposobnosti obavljanja aktivnosti nadzora državne granice uzimajući u obzir činjenicu da se neki nacionalni kapaciteti djelomično mogu koristiti i za druge ciljeve osim nadzora državne granice. Radi budućeg planiranja Agencija to poduzima kao preventivnu mjeru na osnovi analize rizika izrađene u skladu s člankom 30. stavkom 2. Agencija najmanje jednom godišnje provodi takvo praćenje i procjenu, osim ako izvršni direktor na osnovi procjena rizika ili prethodne procjene osjetljivosti odluči drukčije. U svakom slučaju, svaka država članica podliježe praćenju i procjeni najmanje jednom u tri godine.

3.  Ne dovodeći u pitanje članak 9. ▌ države članice na zahtjev Agencije dostavljaju informacije o tehničkoj opremi, osoblju i, u mjeri u kojoj je to moguće, financijskim resursima koji su na nacionalnoj razini na raspolaganju za provedbu nadzora državne granice. Na zahtjev Agencije, države članice također dostavljaju informacije o svojim planovima za nepredviđene događaje u vezi s upravljanjem granicama.

4.  Cilj je procjene osjetljivosti da Agencija procijeni kapacitete i pripravnost država članica za suočavanje sa sadašnjim i predstojećim izazovima ▌na vanjskim granicama; da utvrdi, posebno za one države članice koje su suočene s posebnim i nerazmjernim izazovima, moguće izravne posljedice na vanjskim granicama i naknadne posljedice za funkcioniranje schengenskog područja; te da procijeni koliko kapaciteta one mogu ustupiti stalnim snagama europske granične i obalne straže i pričuvi tehničke opreme, uključujući pričuvu opreme za brzu reakciju; i da procijeni sposobnost država članica da prime europsku potporu u skladu s člankom 9. stavkom 3. Tom se procjenom ne dovodi u pitanje mehanizam evaluacije schengenske pravne stečevine.

5.  U procjeni osjetljivosti Agencija procjenjuje sposobnost država članica, u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, za provođenje svih zadaća upravljanja granicama, uključujući njihovu sposobnost suočavanja s potencijalnim dolaskom velikog broja ljudi na njihovo državno područje.

6.  Preliminarni rezultati procjene osjetljivosti dostavljaju se dotičnim državama članicama. Dotične države članice mogu dati primjedbe na navedenu procjenu.

7.  Kad je to potrebno, izvršni direktor uz savjetovanje s dotičnom državom članicom donosi preporuku u kojoj se utvrđuju potrebne mjere koje treba poduzeti dotična država članica te rok za provođenje tih mjera. Izvršni direktor poziva dotične države članice da poduzmu potrebne mjere na temelju akcijskog plana koji je izradila država članica uz savjetovanje s izvršnim direktorom.

8.  Izvršni direktor preporučuje mjere dotičnim državama članicama na temelju rezultata procjene osjetljivosti, uzimajući u obzir analizu rizika Agencije, primjedbe dotične države članice i rezultate mehanizma evaluacije schengenske pravne stečevine.

Cilj tih mjera trebao bi biti uklanjanje osjetljivosti utvrđenih u procjeni kako bi države članice ojačale svoju pripravnost za suočavanje sa sadašnjim i predstojećim izazovima na vanjskim granicama i to jačanjem ili poboljšanjem svojih kapaciteta, tehničke opreme, sustava, resursa i planova za nepredviđene događaje. Izvršni direktor može državama članicama ponuditi tehničko znanje Agencije u cilju potpore provedbi dotičnih mjera.

9.  Izvršni direktor prati provedbu preporuka putem redovitih izvješća koje podnose države članice na temelju akcijskih planova iz stavka 7. ovog članka.

Ako postoji rizik da bi država članica mogla kasniti s provedbom preporuke u odnosu na utvrđeni rok, izvršni direktor o tome odmah obavješćuje člana Upravnog odbora iz dotične države članice i Komisiju. Uz savjetovanje s članom Upravnog odbora iz dotične države članice, izvršni direktor razgovara s relevantnim tijelima te države članice o razlozima kašnjenja i nudi pomoć Agencije kako bi se olakšala provedba mjere.

10.  Ako država članica ne provede potrebne mjere iz preporuke u roku iz stavka 7. ovog članka, izvršni direktor upućuje predmet Upravnom odboru i o tome obavješćuje Komisiju. Upravni odbor donosi odluku o prijedlogu izvršnog direktora u kojoj utvrđuje potrebne mjere koje treba poduzeti dotična država članica te rok za provođenje tih mjera. Odluka Upravnog odbora obvezujuća je za državu članicu. Ako država članica ne provede mjere u roku predviđenom u toj odluci, Upravni odbor obavješćuje Vijeće i Komisiju te se mogu poduzeti daljnji koraci u skladu s člankom 43.

11.  Rezultati procjene osjetljivosti, uključujući detaljan opis ishoda procjene osjetljivosti, mjera koje su poduzele države članice i stanja provedbe svih prethodnih preporuka, redovito se i barem jednom godišnje u skladu s člankom 91. dostavljaju Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Članak 34.

Sinergije između procjene osjetljivosti i mehanizma za evaluaciju schengenske pravne stečevine

1.  Sinergije između procjena osjetljivosti i mehanizma za evaluaciju schengenske pravne stečevine utvrđenog Uredbom (EU) br. 1053/2013 moraju se povećati kako bi se dobila bolja slika stanja u pogledu funkcioniranja schengenskog područja, nastojeći pritom što uspješnije izbjeći udvostručavanje djelovanja država članica i osigurati bolju koordinaciju upotrebe relevantnih financijskih instrumenata Unije namijenjenih potpori upravljanju vanjskim granicama.

2.  U svrhu navedenu u stavku 1. Komisija i Agencija uspostavljaju potrebne mehanizme za redovitu, sigurnu i pravovremenu međusobnu razmjenu svih informacija koje se odnose na rezultate procjena osjetljivosti i mehanizma za evaluaciju schengenske pravne stečevine u području upravljanja granicama. Mehanizam razmjene obuhvaća izvješća o procjenama osjetljivosti i posjetima radi schengenske evaluacije, naknadne preporuke, akcijske planove i sve novosti u provedbi akcijskih planova koje su dostavile države članice.

2a.  U svrhu mehanizma za evaluaciju schengenske pravne stečevine u vezi s upravljanjem vanjskim granicama, Komisija dostavlja rezultate procjena osjetljivosti svim članovima timova za evaluaciju schengenske pravne stečevine koji su sudjelovali u evaluaciji dotične države članice. Te se informacije smatraju osjetljivima u smislu Uredbe (EU) br. 1053/2013 te se s njima tako i postupa.

3.  Mehanizmi iz stavka 2. obuhvaćaju rezultate mehanizma za evaluaciju schengenske pravne stečevine u području vraćanja kako bi se osiguralo da je Agencija potpuno upoznata s utvrđenim nedostacima, što bi joj omogućilo da predloži odgovarajuće mjere za potporu dotičnim državama članicama u tom pogledu.

Članak 35.

Dodjeljivanje razina učinka dijelovima vanjske granice

1.  Na temelju analize rizika Agencije i procjene osjetljivosti te u dogovoru s dotičnom državom članicom, Agencija dodjeljuje ili mijenja sljedeće razine učinka za svaki od dijelova vanjskih kopnenih, morskih i, prema potrebi, zračnih granica država članica:

(a)  niska razina učinka ako incidenti povezani s nezakonitim migracijama ili prekograničnim kriminalom koji se dogode na relevantnom dijelu granice imaju neznatan učinak na sigurnost granice;

(b)  srednja razina učinka ako incidenti povezani s nezakonitim migracijama ili prekograničnim kriminalom koji se dogode na relevantnom dijelu granice imaju umjeren učinak na sigurnost granice;

(c)  visoka razina učinka ako incidenti povezani s nezakonitim useljavanjem ili prekograničnim kriminalom koji se dogode na relevantnom dijelu granice imaju znatan učinak na sigurnost granice;

1a.   U cilju brze reakcije na krizne situacije na određenom dijelu granice, ako incidenti povezani s nezakonitim useljavanjem ili prekograničnim kriminalom koji se dogode na relevantnom dijelu granice imaju odlučujući učinak na sigurnost granice u mjeri u kojoj bi mogli ugroziti funkcioniranje schengenskog područja, na temelju analize rizika koju je provela Agencija i u dogovoru s dotičnom državom članicom Agencija tom dijelu granice privremeno dodjeljuje „kritičnu” razinu učinka.

2.  Dodjeljivanje razina učinka temelji se na zajedničkom integriranom modelu analize rizika iz članka 30. stavka 1. Ako se dotična država članica i Agencija ne uspiju dogovoriti o dodjeli, razina učinka dodijeljena tom dijelu granice ostaje nepromijenjena.

▌Uzimajući u obzir informacije sadržane u nacionalnoj slici stanja nacionalni koordinacijski centar stalno u uskoj suradnji s drugim nadležnim nacionalnim tijelima procjenjuje je li potrebno promijeniti razinu učinka za bilo koji od dijelova granice te o tome izvješćuje Agenciju.

3.  Agencija slikovno prikazuje razine učinka dodijeljene vanjskim granicama u europskoj slici stanja.

Članak 36.

Reakcija u skladu s razinama učinka

1.  Države članice osiguravaju da aktivnosti nadzora državne granice koje se provode na dijelovima vanjske granice odgovaraju dodijeljenim razinama učinka na sljedeći način:

(a)  ako je dijelu vanjske granice dodijeljena niska razina učinka, nacionalna tijela odgovorna za nadzor vanjske granice na temelju analize rizika organiziraju redoviti nadzor i osiguravaju da je dovoljna količina osoblja i resursa na raspolaganju za taj dio granice;

(b)  ako je dijelu vanjske granice dodijeljena srednja razina učinka, nacionalna tijela odgovorna za nadzor vanjskih granica, pored mjera koje se poduzimaju u skladu s točkom (a), osiguravaju da se na tom dijelu granice poduzimaju odgovarajuće mjere nadzora. O poduzimanju tih mjera nadzora obavješćuje se nacionalni koordinacijski centar. Nacionalni koordinacijski centar koordinira svu potporu pruženu u skladu s člankom 21. stavkom 3.;

(c)  ako je dijelu vanjske granice dodijeljena visoka razina učinka, dotična država članica, pored mjera koje se poduzimaju u skladu s točkom (b), posredstvom nacionalnog koordinacijskog centra osigurava da nacionalna tijela koja djeluju na tom dijelu granice imaju dostatnu potporu i da se provode pojačane mjere nadzora. Ta država članica može od Agencije zatražiti potporu podložno uvjetima za pokretanje zajedničkih operacija ili brzih intervencija na granicama, kako je utvrđeno u članku 37.

1a.  Ako je dijelu vanjske granice pripisana kritična razina učinka, Agencija o tome obavješćuje Komisiju. Uzimajući u obzir aktualnu potporu Agencije, izvršni direktor, pored mjera koje se poduzimaju u skladu s točkom (c), izdaje preporuku ▌u skladu s člankom 42. stavkom 1. Dotična država članica odgovara na preporuku u skladu s člankom 42. stavkom 2.

2.  Nacionalni koordinacijski centar redovito obavješćuje Agenciju o mjerama poduzetima na nacionalnoj razini u skladu sa stavkom 1. točkom (c) i stavkom 1.a.

3.  Ako je srednja, visoka ili kritična razina učinka dodijeljena dijelu vanjske granice koji je susjedan dijelu granice druge države članice ili treće zemlje s kojom postoje sporazumi ili su uspostavljene regionalne mreže iz članaka 73. i 74., nacionalni koordinacijski centar kontaktira s nacionalnim koordinacijskim centrom susjedne države članice ili nadležnim tijelom susjedne treće zemlje i zajedno s Agencijom nastoji koordinirati potrebne prekogranične mjere.

4.  Agencija zajedno s dotičnom državom članicom evaluira dodjelu razina učinka i odgovarajuće mjere poduzete na nacionalnoj razini i razini Unije. Ta je evaluacija temelj za procjenu osjetljivosti koju provodi Agencija u skladu s člankom 33.

Odjeljak 7.

Djelovanje Agencije na vanjskim granicama

Članak 37.

Djelovanje Agencije na vanjskim granicama

1.  Država članica može od Agencije zatražiti pomoć u provedbi svojih obveza u pogledu nadzora vanjskih granica. Agencija provodi i mjere u skladu s člankom 42. i 43.

2.  Agencija organizira prikladnu tehničku i operativnu pomoć za državu članicu domaćina i može, u skladu s relevantnim pravom Unije i međunarodnim pravom, uključujući načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, poduzeti jednu ili više sljedećih mjera:

(a)  koordinaciju zajedničkih operacija za jednu državu članicu ili više njih i raspoređivanje stalnih snaga europske granične i obalne straže i tehničke opreme;

(b)  organizaciju brzih intervencija na granicama i raspoređivanje stalnih snaga europske granične i obalne straže i tehničke opreme;

(c)  koordinaciju aktivnosti za jednu državu članicu ili više njih i treće zemlje na vanjskim granicama, uključujući zajedničke operacije s trećim zemljama;

(d)  raspoređivanje stalnih snaga europske granične i obalne straže u okviru timova za potporu upravljanju migracijama, među ostalim u žarišnim područjima ▌, kako bi se prema potrebi pružila tehnička i operativna pomoć u aktivnostima vraćanja;

(e)  u okviru operacija iz točaka (a), (b) i (c) ovog stavka i u skladu s Uredbom (EU) br. 656/2014 i međunarodnim pravom, pružanje tehničke i operativne pomoći državama članicama i trećim zemljama u operacijama traganja i spašavanja osoba u nevolji na moru do kojih može doći tijekom operacija zaštite državne granice na moru;

(f)  davanje prednosti EUROSUR-ovim uslugama spajanja.

3.  Agencija financira ili sufinancira aktivnosti iz stavka 2. iz vlastitog proračuna u skladu s financijskim pravilima koja se primjenjuju na Agenciju.

4.  Ako Agencija zbog situacije na vanjskim granicama ima znatne dodatne financijske potrebe, ona o tome bez odgađanja obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju.

Članak 38.

Pokretanje zajedničkih operacija i brzih intervencija na vanjskim granicama

1.  Država članica može zatražiti da Agencija pokrene zajedničke operacije radi suočavanja s predstojećim izazovima, uključujući nezakonito useljavanje, sadašnje ili buduće prijetnje na njezinim vanjskim granicama ili prekogranični kriminal, ili radi pružanja veće tehničke i operativne pomoći, a može zatražiti i potrebne profile, uključujući one koji iziskuju izvršne ovlasti, ovisno o slučaju, pri provedbi njezinih obveza u vezi s nadzorom vanjskih granica.

2.  Na zahtjev države članice suočene sa situacijom posebnih i nerazmjernih izazova, osobito dolaskom velikog broja državljana trećih zemalja koji na točkama vanjskih granica pokušavaju neovlašteno ući na državno područje te države članice, Agencija može na državnom području te države članice domaćina u ograničenom razdoblju provesti brzu intervenciju na granicama.

3.  Izvršni direktor ocjenjuje, odobrava i koordinira prijedloge država članica za zajedničke operacije. Zajedničkim operacijama i brzim intervencijama na granicama prethodi temeljita, pouzdana i ažurirana analiza rizika, kojom se Agenciji omogućuje da odredi redoslijed prioriteta za predložene zajedničke operacije i brze intervencije na granicama, uzimajući pritom u obzir učinak na dijelove vanjske granice u skladu s člankom 35. i raspoloživost resursa.

4.  Ciljevi zajedničke operacije ili brze intervencije na granicama mogu se ostvariti u okviru višenamjenske operacije. Takve operacije mogu uključivati funkcije obalne straže i sprječavanje prekograničnog kriminala, s naglaskom na borbu protiv krijumčarenja migranata ili trgovinu ljudima, i upravljanje migracijama, s naglaskom na identifikaciju, registraciju, ispitivanje i vraćanje.

Članak 39.

Operativni plan za zajedničke operacije

1.  Pri pripremi zajedničke operacije izvršni direktor u suradnji s državom članicom domaćinom sastavlja popis potrebne tehničke opreme, osoblja i profila, uključujući primjenjive izvršne ovlasti koje se odobrava u skladu s člankom 83. stavkom 1.a, uzimajući pritom u obzir resurse kojima raspolaže država članica domaćin i njezin zahtjev iz članka 38. Agencija na temelju tih elemenata utvrđuje paket tehničkih i operativnih pojačanja te aktivnosti izgradnje kapaciteta koji se uključuju u operativni plan.

2.  Izvršni direktor sastavlja operativni plan za zajedničke operacije na vanjskim granicama. Uz blisko i pravovremeno savjetovanje s državama članicama sudionicama izvršni direktor i država članica domaćin usuglase operativni plan u kojem su detaljno razrađeni organizacijski i postupovni aspekti zajedničke operacije.

3.  Operativni plan obvezujući je za Agenciju, državu članicu domaćina i države članice sudionice. Njime su obuhvaćeni svi aspekti koji se smatraju potrebnima za provedbu zajedničke operacije, uključujući:

(a)  opis stanja, uz način djelovanja i ciljeve raspoređivanja, uključujući operativni cilj;

(b)  predviđeno trajanje zajedničke operacije potrebno za postizanje njezinih ciljeva;

(c)  geografsko područje na kojem će se odvijati zajednička operacija;

(d)  opis zadaća, među ostalim i onih koje zahtijevaju izvršne ovlasti, odgovornosti, uključujući one u vezi s poštovanjem temeljnih prava i zahtjeva za zaštitu podataka, te posebnih uputa za timove, uključujući dopušteni uvid u baze podataka i dopušteno službeno oružje, streljivo i opremu u državi članici domaćinu;

(e)  sastav timova kao i raspoređivanje drugog odgovarajućeg osoblja;

(f)  odredbe o zapovijedanju i nadzoru, uključujući imena i činove službenika graničnog nadzora države članice domaćina koji su nadležni za suradnju s članovima timova i Agencijom, posebno imena i činove onih službenika graničnog nadzora koji zapovijedaju tijekom raspoređivanja, te položaj članova timova u zapovjednom lancu;

(g)  tehničku opremu koja se raspoređuje tijekom zajedničke operacije, uključujući posebne zahtjeve kao što su uvjeti upotrebe, traženo osoblje, prijevoz i druga logistika te financijske odredbe;

(h)  detaljne odredbe o trenutačnom izvješćivanju Upravnog odbora i relevantnih nacionalnih tijela o izvanrednom događaju od strane Agencije;

(i)  plan izvješćivanja i evaluacije koji sadržava mjerila za izvješće o evaluaciji, uključujući u pogledu zaštite temeljnih prava, i konačni datum za podnošenje završnog izvješća o evaluaciji;

(j)  u pogledu operacija na moru, posebne informacije o primjeni relevantne nadležnosti i primjenjivog zakonodavstva na geografskom području na kojem se odvija zajednička operacija, uključujući upućivanja na nacionalno i međunarodno pravo te pravo Unije o presretanju, spašavanju na moru i iskrcavanju. U tom se pogledu operativni plan uspostavlja u skladu s Uredbom (EU) br. 656/2014;

(k)  uvjete suradnje s trećim zemljama, drugim tijelima, uredima i agencijama Unije ili međunarodnim organizacijama;

(l)  opće upute za jamčenje zaštite temeljnih prava tijekom operativnih aktivnosti Agencije i postupaka kojima se osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita, žrtve trgovine ljudima, maloljetnici bez pratnje i osobe u ranjivom položaju upućuju nadležnim nacionalnim tijelima koja im mogu pružiti prikladnu pomoć;

m)  postupke za uspostavu mehanizma zaprimanja i prijenosa Agenciji pritužbi protiv svih osoba koje sudjeluju u operativnim aktivnostima Agencije, uključujući službenike graničnog nadzora ili drugo relevantno osoblje države članice domaćina i članove timova u vezi s navodnim povredama temeljnih prava u okviru njihova sudjelovanja u operativnim aktivnostima Agencije;

(n)  logističku organizaciju, uključujući informacije o uvjetima rada i okruženju područja na kojima je predviđeno odvijanje zajedničke operacije.

4.  Za svaku izmjenu ili prilagodbu operativnog plana zahtijeva se suglasnost izvršnog direktora i države članice domaćina, nakon savjetovanja s državama članicama sudionicama. Agencija odmah šalje primjerak izmijenjenog ili prilagođenog operativnog plana državama članicama sudionicama.

5.  Odredbe utvrđene u ovom članku primjenjuje se mutatis mutandis na sve operacije Agencije.

Članak 40.

Postupak za pokretanje brze intervencije na granicama

1.  Zahtjev države članice za pokretanje brze intervencije na granicama uključuje opis stanja, moguće ciljeve, predviđene potrebe i potrebne profile, uključujući one koji zahtijevaju izvršne ovlasti ako je primjenjivo. Izvršni direktor prema potrebi može odmah poslati stručnjake iz Agencije koji procjenjuju stanje na vanjskim granicama dotične države članice.

2.  Izvršni direktor odmah obavješćuje Upravni odbor o zahtjevu države članice za pokretanje brze intervencije na granicama.

3.  Kada odlučuje o zahtjevu države članice, izvršni direktor uzima u obzir nalaze analize rizika koju je provela Agencija i analitički sloj europske slike stanja, kao i ishod procjene osjetljivosti iz članka 33. te sve druge relevantne informacije koje dostavi dotična država članica ili druga država članica.

3a.  Izvršni direktor odmah procjenjuje mogućnost preraspoređivanja dostupnih članova timova koji pripadaju stalnim snagama europske granične i obalne straže, posebice statutarnog osoblja Agencije i operativnog osoblja upućenog iz država članica, koji su prisutni u drugim operativnim područjima. On nadalje procjenjuje dodatne potrebe za preraspoređivanjem operativnog osoblja u skladu s člankom 58. i za aktiviranje pričuve za brzu reakciju u skladu s člankom 58.a kad ponestane osoblja s potrebnim profilima.

4.  Izvršni direktor donosi odluku o zahtjevu za pokretanje brze intervencije na granicama u roku od dva radna dana od datuma zaprimanja zahtjeva. Izvršni direktor istodobno u pisanom obliku obavješćuje dotičnu državu članicu i Upravni odbor o odluci. U odluci se navode glavni razlozi na kojima se temelji. ▌

4a.  Izvršni direktor istodobno obavještava države članice o mogućnosti zahtijevanja dodatnog operativnog osoblja u skladu s člankom 58. i, ako je primjenjivo, člankom 58.a uz navođenje mogućeg broja operativnog osoblja i profila koje treba osigurati svaka država članica.

5.  Ako izvršni direktor odluči pokrenuti brzu intervenciju na granicama, raspoređuje dostupne timove za upravljanje granicama iz stalnih snaga europske granične i obalne straže i opremu iz pričuve tehničke opreme u skladu s člankom 64. te prema potrebi odlučuje o trenutačnom jačanju kapaciteta raspoređivanjem jednog tima za upravljanje granicama ili više njih u skladu s člankom 58.

6.  Izvršni direktor zajedno s državom članicom domaćinom sastavlja i dogovara operativni plan iz članka 39. stavka 3. odmah, a u svakom slučaju najkasnije tri radna dana od datuma odluke.

7.  Čim se operativni plan usuglasi i dostavi državama članicama, izvršni direktor ▌odmah raspoređuje operativno osoblje koje je na raspolaganju preraspodjelom iz drugih operativnih područja ili s drugih dužnosti.

8.  Usporedo s raspoređivanjem iz stavka 7. i kako bi se, ako je to potrebno, osiguralo trenutačno jačanje timova za upravljanje granicama koji su preraspoređeni iz drugih područja ili s drugih dužnosti, izvršni direktor svakoj državi članici upućuje zahtjev s brojem i profilima osoblja koje treba dodatno rasporediti s njihovih nacionalnih popisa za kratkoročno raspoređivanje iz članka 58. Te se informacije dostavljaju u pisanom obliku nacionalnim kontaktnim točkama i uključuju datum raspoređivanja. Nacionalnim se kontaktnim točkama dostavlja i kopija operativnog plana.

8a.  Ako dođe do situacije u kojoj resursi opisani u stavcima 5. i 8. ovog članka nisu dovoljni, izvršni direktor može aktivirati pričuvu za brzu reakciju sa zahtjevom svakoj državi članici da rasporedi količinu i profile dodatnog osoblja kako je predviđeno člankom 58.a.

8b.  Informacije iz stavaka 8. i 8.a dostavljaju se u pisanom obliku nacionalnim kontaktnim točkama i uključuju predviđeni datum raspoređivanja iz svake od kategorija. Nacionalnim se kontaktnim točkama dostavlja i preslika operativnog plana.

9.  Države članice osiguravaju da broj i profili operativnog osoblja budu odmah stavljeni na raspolaganje Agenciji kako bi se zajamčilo potpuno raspoređivanje u skladu s člankom 58. i, ako je relevantno, stavkom 58.a.

10.  Prvi timovi za upravljanje granicama preraspoređeni iz drugih područja i s drugih dužnosti raspoređuju se najkasnije pet radnih dana od datuma na koji su izvršni direktor i država članica domaćin usuglasili operativni plan. Dodatni timovi za upravljanje granicama raspoređuju se prema potrebi najkasnije dvanaest radnih dana od datuma usuglašavanja operativnog plana.

11.  Ako se treba provesti brza intervencija na granicama, izvršni direktor uz savjetovanje s Upravnim odborom odmah razmatra prioritete u pogledu trenutačnih i predviđenih zajedničkih operacija Agencije na drugim vanjskim granicama kako bi se osigurala moguća preraspodjela resursa na područja vanjskih granica na kojima je raspoređivanje dodatnih snaga najpotrebnije.

Članak 41.

Timovi za potporu upravljanju migracijama

1.  Ako je država članica suočena s nerazmjernim migracijskim izazovima u određenim žarišnim područjima na vanjskim granicama koje obilježavaju veliki priljevi mješovitih migracijskih tokova, ona može zatražiti tehničko i operativno pojačanje u obliku timova za potporu upravljanju migracijama sastavljenih od stručnjaka iz relevantnih agencija Unije koji će djelovati u skladu sa svojim mandatima.

Ta država članica podnosi zahtjev za pojačanje timova za potporu upravljanju migracijama i procjenu svojih potreba. Na temelju procjene potreba te države članice Komisija prema potrebi prosljeđuje zahtjev Agenciji, Europskom potpornom uredu za azil, Europolu ili drugim relevantnim agencijama Unije.

2.  Relevantne agencije Unije ocjenjuju u skladu s njihovim odgovarajućim ovlastima zahtjev države članice za pojačanje i procjenu njezinih potreba kako bi utvrdile sveobuhvatan paket za pojačanje koji obuhvaća različite aktivnosti koje koordiniraju relevantne agencije Unije i koje se usuglašavaju s dotičnom državom članicom. Taj postupak odvija se pod koordinacijom Komisije.

3.  Komisija u suradnji s državom članicom domaćinom i relevantnim agencijama Unije, imajući na umu njihove odgovarajuće ovlasti, uspostavlja uvjete suradnje u žarišnom području i odgovorna je za koordinaciju aktivnosti timova za upravljanje migracijama.

4.  Tehničko i operativno pojačanje koje u skladu s člankom 83. i uz puno poštovanje temeljnih prava osigurava operativno osoblje iz stalnih snaga u okviru timova za potporu upravljanju migracijama može uključivati:

(a)  pružanje pomoći prilikom provjere državljana trećih zemalja pristiglih na vanjske granice uz puno poštovanje temeljnih prava, uključujući njihovu identifikaciju, registraciju i ispitivanje te na zahtjev države članice uzimanje otisaka prstiju državljana trećih zemalja ▌i pružanje informacija o svrsi tih postupaka;

(b)  pružanje osnovnih informacija osobama koje žele zatražiti međunarodnu zaštitu i njihovo upućivanje na nadležna nacionalna tijela dotične države članice ili stručnjake koje je rasporedio Europski potporni ured za azil;

(c)  tehničku i operativnu pomoć u području vraćanja u skladu s člankom 49., uključujući pripremu i organizaciju operacija vraćanja ▌;

(d)  potrebnu tehničku opremu.

6.  Timovi za potporu upravljanju migracijama prema potrebi uključuju osoblje stručno u području zaštite djece, trgovine ljudima, zaštite ▌od progona na rodnoj osnovi i/ili zaštite temeljnih prava.

Članak 42.

Predloženo djelovanje na vanjskim granicama

1.  Na temelju rezultata procjene osjetljivosti ili ako se dijelu granice ili više dijelova vanjske granice dodijeli kritična razina učinka te uzimajući u obzir relevantne elemente u planovima države članice za nepredviđene događaje, analizu rizika Agencije i analitički sloj europske slike stanja izvršni direktor dotičnoj državi članici preporučuje pokretanje, provedbu ili prilagodbu zajedničkih operacija ili brzih intervencija na granicama ili drugih relevantnih mjera Agencije kako je utvrđeno u članku 37.

2.  Dotična država članica odgovara na preporuku izvršnog direktora iz stavka 1.u roku od šest radnih dana. U slučaju negativnog odgovora u pogledu predloženih mjera država članica dostavlja i obrazloženja za takav odgovor. Izvršni direktor bez odlaganja obavješćuje Upravni odbor i Komisiju o predloženim mjerama i obrazloženjima za negativni odgovor kako bi se procijenilo je li potrebno hitno djelovanje u skladu s člankom 43.

Članak 43.

Situacija na vanjskim granicama u kojoj se zahtijeva hitno djelovanje

1.  Ako nadzor vanjskih granica postane neučinkovit u mjeri u kojoj se riskira ugrožavanje funkcioniranja schengenskog područja jer:

(a)  država članica ne poduzme potrebne mjere u skladu s odlukom Upravnog odbora iz članka 33. stavka 10.; ili

(b)  država članica koja je suočena s posebnim i nerazmjernim izazovima na vanjskim granicama nije tražila od Agencije dostatnu potporu na temelju članka 38., članka 40., članka 41. ili članka 42. ili ne poduzima korake potrebne za provedbu djelovanja u skladu s tim člancima,

Vijeće na temelju prijedloga Komisije ▌može bez odgađanja donijeti odluku u obliku provedbenog akta kojom se utvrđuju mjere za ublažavanje tih rizika, a koje treba provesti Agencija, i kojom se zahtijeva da dotična država članica surađuje s Agencijom u provedbi tih mjera.

Komisija se prije podnošenja prijedloga savjetuje s Agencijom.

2.  Ako situacija zahtijeva hitno djelovanje, Europski parlament ▌obavješćuje se bez odgađanja o toj situaciji te o svim naknadnim mjerama i odlukama donesenima s tim u vezi.

3.  Radi ublažavanja rizika od ugrožavanja schengenskog područja, odlukom Vijeća iz stavka 1. predviđa se da Agencija poduzima jednu ili više sljedećih mjera:

(a)  organizaciju i koordinaciju brzih intervencija na granicama i raspoređivanje stalnih snaga europske granične i obalne straže, uključujući timove iz pričuve za brzu reakciju;

(b)  raspoređivanje stalnih snaga europske granične i obalne straže u okviru timova za potporu upravljanju migracijama, osobito u žarišnim područjima;

(c)  koordinaciju aktivnosti za jednu državu članicu ili više njih i treće zemlje na vanjskim granicama, uključujući zajedničke operacije s trećim zemljama;

(d)  upotrebljavanje tehničke opreme;

(e)  organizaciju intervencija vraćanja.

4.  U roku od dva radna dana od datuma donošenja odluke Vijeća iz stavka 1. izvršni direktor:

(a)  utvrđuje djelovanja koja treba poduzeti radi praktične provedbe mjera utvrđenih u toj odluci, uključujući tehničku opremu te broj i profile operativnog osoblja potrebnog za ostvarivanje ciljeva te odluke;

(b)  sastavlja nacrt operativnog plana i podnosi ga dotičnim državama članicama.

5.  Izvršni direktor i dotična država članica usuglašavaju operativni plan u roku od tri radna dana od datuma njegova podnošenja.

6.  Agencija bez odgađanja, a u svakom slučaju u roku od pet radnih dana od uspostave operativnog plana, raspoređuje potrebno operativno osoblje iz stalnih snaga europske granične i obalne straže iz članka 55. za praktičnu provedbu mjera utvrđenih u odluci Vijeća iz stavka 1. ovog članka. Dodatni timovi raspoređuju se prema potrebi u drugoj fazi, a u svakom slučaju u roku od dvanaest radnih dana od utvrđivanja operativnog plana.

7.  Agencija i države članice bez odgađanja, a u svakom slučaju u roku od 10 radnih dana od utvrđivanja operativnog plana, šalju potrebnu tehničku opremu sa stručnim osobljem na destinaciju raspoređivanja za praktičnu provedbu mjera utvrđenih u odluci Vijeća iz stavka 1.

Dodatna tehnička oprema upotrebljava se prema potrebi u drugoj fazi u skladu s člankom 64.

8.  Dotična država članica mora poštovati odluku Vijeća iz stavka 1. U tu svrhu ona odmah surađuje s Agencijom te poduzima potrebno djelovanje, osobito izvršavanjem obveza iz članaka 44., 83. i 84., kako bi olakšala provedbu te odluke i praktičnu provedbu mjera utvrđenih u toj odluci i u operativnom planu koji je dogovoren s izvršnim direktorom.

9.  U skladu s člankom 58. i, kada je to relevantno, člankom 40. države članice stavljaju na raspolaganje operativno osoblje koje određuje izvršni direktor u skladu sa stavkom 4. ovog članka.

Komisija prati provedbu mjera utvrđenih u odluci Vijeća iz stavka 1. i djelovanja koja Agencija provodi u tu svrhu. Ako dotična država članica ne postupi u skladu s odlukom Vijeća iz stavka 1. u roku od 30 dana i ne surađuje s Agencijom u skladu sa stavkom 8. ovog članka, Komisija može pokrenuti postupak predviđen člankom 29. Uredbe (EU) 2016/399.

Članak 44.

Upute za timove

1.  Tijekom raspoređivanja timova za upravljanje granicama, timova za vraćanje i timova za potporu upravljanju migracijama država članica domaćin ili, u slučaju suradnje s trećom zemljom u skladu sa sporazumom o statusu, dotična treća zemlja izdaje upute u skladu s operativnim planom.

2.  Preko svojeg koordinatora Agencija može državi članici domaćinu prenijeti svoje stavove o uputama izdanima timovima. U tom slučaju država članica domaćin uzima te stavove u obzir i postupa u skladu s njima u mjeri u kojoj je to moguće.

3.  Ako upute izdane timovima nisu u skladu s operativnim planom, koordinator o tome odmah izvješćuje izvršnog direktora, koji prema potrebi može djelovati u skladu s člankom 47. stavkom 3.

4.  Pri obavljanju svojih zadaća i izvršavanju svojih ovlasti članovi timova potpuno poštuju temeljna prava, uključujući pristup postupcima azila i ljudsko dostojanstvo, te posebnu pozornost posvećuju ranjivim osobama. Sve mjere koje poduzmu pri obavljanju svojih zadaća i izvršavanju svojih ovlasti moraju biti proporcionalne ciljevima koji se tim mjerama nastoje ostvariti. Pri obavljanju svojih zadaća i izvršavanju svojih ovlasti ne smiju diskriminirati osobe ni po jednoj osnovi, kao što su spol, rasno ili etničko podrijetlo, vjera ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija u skladu s člankom 21. Povelje.

5.  Članovi timova koji nisu članovi statutarnog osoblja Agencije i dalje podliježu stegovnim mjerama svoje matične države članice. Matična država članica predviđa odgovarajuće stegovne ili druge mjere u skladu s nacionalnim pravom u slučaju povrede temeljnih prava ili obveza međunarodne zaštite tijekom odvijanja svih operativnih aktivnosti Agencije.

6.  Članovi timova koji su članovi statutarnog osoblja Agencije podliježu stegovnim mjerama u skladu s Pravilnikom o osoblju i mjerama utvrđenima nadzornim mehanizmom iz članka 56. stavka 3.a točke (a).

Članak 45.

Koordinator

1.  Agencija osigurava operativnu provedbu svih organizacijskih aspekata zajedničkih operacija, pilot-projekata ili brzih intervencija na granicama, uključujući prisutnost članova statutarnog osoblja Agencije.

2.  Ne dovodeći u pitanje članak 60., izvršni direktor imenuje jednog ili više stručnjaka iz statutarnog osoblja Agencije koji se raspoređuju kao koordinatori za svaku zajedničku operaciju ili brzu intervenciju na granicama. Izvršni direktor o imenovanju obavješćuje državu članicu domaćina.

3.  Koordinator djeluje u ime Agencije u pogledu svih aspekata raspoređivanja timova. Uloga je koordinatora poticanje suradnje i koordinacije među državama članicama domaćinima i državama članicama sudionicama. Koordinatoru pomaže i savjetuje ga barem jedan nadzornik za temeljna prava. Koordinator osobito:

(a)  djeluje kao poveznica između Agencije, države članice domaćina i članova timova europske granične i obalne straže te u ime Agencije pruža pomoć u vezi sa svim pitanjima koja se odnose na uvjete njihova raspoređivanja u timove;

(b)  prati pravilnost provedbe operativnog plana, među ostalim s obzirom na zaštitu temeljnih prava u suradnji s nadzornicima za temeljna prava, o čemu izvješćuje izvršnog direktora Agencije;

(c)  djeluje u ime Agencije u pogledu svih aspekata raspoređivanja njezinih timova i izvješćuje Agenciju o svim tim aspektima;

d)  izvješćuje izvršnog direktora ako upute koje je država članica domaćin izdala timovima nisu u skladu s operativnim planom, posebno u pogledu temeljnih prava, i, prema potrebi, predlaže izvršnom direktoru da razmotri donošenje odluke u skladu s člankom 47.

4.  U okviru zajedničkih operacija ili brzih intervencija na granicama izvršni direktor može ovlastiti koordinatora za pružanje pomoći u rješavanju svih nesuglasica povezanih s provedbom operativnog plana i raspoređivanjem timova.

Članak 46.

Troškovi

1.  Agencija u cijelosti pokriva sljedeće troškove koje države članice imaju zbog stavljanja na raspolaganje svojeg operativnog osoblja koje se kratkoročno raspoređuje kao članovi timova stalnih snaga europske granične i obalne straže u državama članicama i trećim zemljama iz članka 58. ili u državama članicama iz članka 58.a:

(a)  troškove putovanja iz matične države članice u državu članicu domaćina i iz države članice domaćina u matičnu državu članicu te unutar države članice domaćina u svrhu raspoređivanja ili preraspoređivanja unutar te države članice domaćina ili u neku drugu državu članicu. Isto se primjenjuje na raspoređivanja i preraspoređivanja unutar treće zemlje ili u treću zemlju.

(b)  troškove cijepljenja;

(c)  troškove posebnog osiguranja;

(d)  troškove zdravstvene zaštite, uključujući troškove povezane sa psihološkom pomoći;

(e)  dnevnice, uključujući troškove smještaja;

2.  ▌Upravni odbor usvaja i prema potrebi ažurira detaljna pravila o plaćanju troškova osoblja raspoređenog kratkoročno u skladu s člankom 58. Odluka Upravnog odbora zasniva se na prijedlogu izvršnog direktora. Kako bi se zajamčila usklađenost s primjenjivim pravnim okvirom, izvršni direktor daje prijedlog nakon pozitivnog mišljenja Komisije. Detaljna pravila temelje se na pojednostavnjenim mogućnostima financiranja u mjeri u kojoj je to moguće. Kad je to relevantno, Upravni odbor jamči usklađenost s pravilima koja se primjenjuju na ▌troškove službenih putovanja članova statutarnog osoblja.

Članak 47.

Suspenzija ili prekid ili nepokretanje aktivnosti

1.  Izvršni direktor prekida bilo koju aktivnost Agencije ako uvjeti za provedbu te aktivnosti više nisu ispunjeni. Izvršni direktor prije takvog prekida o tome obavješćuje dotičnu državu članicu.

2.  Države članice koje sudjeluju u operativnoj aktivnosti Agencije mogu zatražiti od izvršnog direktora da prekine tu operativnu aktivnost. Izvršni direktor obavješćuje Upravni odbor o takvoj odluci.

3.  Izvršni direktor, nakon što o tome obavijesti dotičnu državu članicu, može opozvati financiranje aktivnosti ili je može suspendirati ili prekinuti ako država članica domaćin ne poštuje operativni plan.

4.  Izvršni direktor, nakon što se savjetuje sa službenikom za temeljna prava i o tome obavijesti dotičnu državu članicu, opoziva financiranje ili suspendira ili prekida, u potpunosti ili djelomično, bilo koju aktivnost Agencije ako smatra da je došlo do kršenja temeljnih prava ili obveza međunarodne zaštite koje su po svojoj naravi ozbiljne ili će se vjerojatno nastaviti u odnosu na tu aktivnost.

4a.  Izvršni direktor ne pokreće nijednu aktivnost za koju od njezinog početka postoje ozbiljni razlozi da je se suspendira ili prekine ako smatra da bi moglo doći do kršenja temeljnih prava ili obveza međunarodne zaštite koje su po svojoj naravi ozbiljne.

4b.  Odluke iz stavaka 4. i 4.a donose se na temelju opravdanih razloga. Pri donošenju takvih odluka izvršni direktor, među ostalim, u obzir uzima relevantne informacije, poput broja i sadržaja registriranih pritužbi osim ako su ih riješila nadležna nacionalna tijela, izvješća o ozbiljnim incidentima, izvješća koordinatora, drugih relevantnih međunarodnih organizacija i institucija, tijela, ureda i agencija Unije u područjima obuhvaćenim ovom Uredbom. Izvršni direktor obavješćuje Upravni odbor o takvoj odluci i za nju pruža opravdane razloge.

5.  U slučaju da izvršni direktor odluči suspendirati ili prekinuti raspoređivanje tima za potporu upravljanju migracijama koje provodi Agencija, o toj odluci obavješćuje druge relevantne agencije koje su aktivne u tom žarišnom području▌.

Članak 48.

Evaluacija aktivnosti

Izvršni direktor ocjenjuje rezultate svih operativnih aktivnosti Agencije. On u roku od 60 dana od završetka tih aktivnosti Upravnom odboru dostavlja detaljna izvješća o evaluaciji zajedno s opažanjima službenika za temeljna prava. Izvršni direktor s ciljem povećanja kvalitete, koherentnosti i učinkovitosti budućih aktivnosti izrađuje sveobuhvatnu analizu tih rezultata te je uključuje u godišnje izvješće o aktivnostima Agencije i jamči da će ih Agencija uzeti u obzir u budućim operacijama.

Odjeljak 8.

Djelovanje Agencije u području vraćanja

Članak 49.

Vraćanje

1.  Ne preispitujući utemeljenost odluka o vraćanju koje su i dalje u isključivoj nadležnosti država članica, u pogledu vraćanja, Agencija, poštujući temeljna prava, opća načela prava Unije i međunarodno pravo, uključujući međunarodnu zaštitu, poštovanje načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja i prava djeteta:

(a)  pruža tehničku i operativnu pomoć državama članicama u vraćanju ▌, uključujući ▌:

i.   u prikupljanju potrebnih informacija za izdavanje odluka o vraćanju, identifikaciju državljana trećih zemalja uključenih u postupke vraćanja i druge aktivnosti država članica prije, tijekom i nakon vraćanja te nakon dolaska ▌, s ciljem postizanja integriranog sustava upravljanja vraćanjem među nadležnim tijelima država članica, uz sudjelovanje relevantnih tijela trećih zemalja i drugih relevantnih dionika;

ii.   u pribavljanju putnih isprava, uključujući u okviru konzularne suradnje, ne otkrivajući je li podnesen zahtjev za pružanje međunarodne zaštite ili bilo koju drugu informaciju koja nije važna za vraćanje;

iii.  u organizaciji i koordinaciji operacija vraćanja i pružanja potpore u dobrovoljnim vraćanjima u suradnji s državama članicama;

iv.   u potpomognutim dobrovoljnim vraćanjima iz država članica, pružanjem pomoći u fazi prije, tijekom i nakon vraćanja te nakon dolaska, uzimajući u obzir potrebe ugroženih migranta;

(b)  pruža tehničku i operativnu pomoć državama članicama koje se suočavaju s izazovima u pogledu njihovih sustava vraćanja;

(c)  razvija, uz savjetovanje sa službenikom za temeljna prava, neobvezujući referentni model nacionalnog IT sustava za upravljanje predmetima vraćanja s opisom strukture takvih sustava te državama članicama pruža tehničku i operativnu pomoć u razvoju takvih sustava koji su usklađeni s modelom;

(d)  ▌nastavlja razvijati integriranu platformu za upravljanje vraćanjem i komunikacijsku infrastrukturu koja omogućuje povezivanje nacionalnih sustava država članica za upravljanje vraćanjem s platformom, s ciljem razmjene podataka i informacija, uključujući automatiziranu razmjenu statističkih podataka, upravlja tom platformom i infrastrukturom te pruža tehničku i operativnu pomoć državama članicama u povezivanju s komunikacijskom strukturom;

(f)  organizira, promiče i koordinira aktivnosti kojima se omogućuju razmjena informacija te utvrđivanje i objedinjavanje najboljih praksi u pitanjima vraćanja između država članica;

(g)  financira ili sufinancira iz vlastitog proračuna operacije, intervencije i aktivnosti, uključujući troškove nastale zbog potrebne prilagodbe nacionalnih sustava za upravljanje vraćanjem u svrhu jamčenja sigurne komunikacije s platformom, iz ovog Poglavlja, u skladu s financijskim pravilima koja se primjenjuju na Agenciju.

2.  Tehnička i operativna pomoć iz stavka 1. točke (b) uključuje aktivnosti za pomoć državama članicama u pogledu postupaka vraćanja koje provode nadležna nacionalna tijela, posebno pružanjem:

(a)  usluga usmenog prevođenja;

(b)  praktičnih informacija, među ostalim svojih analiza i preporuka o trećim zemljama vraćanja relevantnih za provedbu ove Uredbe, u suradnji, kada je to prikladno, s drugim tijelima, uredima i agencijama Unije, posebno s Europskim potpornim uredom za azil;

(c)  savjeta ▌o provedbi i upravljanju postupcima vraćanja u skladu s Direktivom 2008/115/EZ ▌;

(d)  savjeta i pomoći u provedbi mjera koje su poduzele države članice, u skladu s Direktivom 2008/115/EZ i međunarodnim pravom, koje su potrebne kako bi se osiguralo da su vraćenici dostupni u svrhu vraćanja, da se spriječi njihov bijeg i da postoje alternative zadržavanju;

(e)  opreme, kapaciteta i stručnog znanja za provedbu odluka o vraćanju i za identifikaciju državljana trećih zemalja.

3.  Cilj je Agencije izgradnja sinergije i povezivanje mreža i programa koje financira Unija u području vraćanja u bliskoj suradnji s Komisijom te uz potporu relevantnih dionika, među ostalim Europske migracijske mreže.

Članak 50.

Sustavi za razmjenu informacija i upravljanje vraćanjem

1.   Agencija ▌upotrebljava i nastavlja razvijati integriranu platformu za upravljanje vraćanjem, u skladu s člankom 49. stavkom 1. točkom (d), za obradu ▌podataka, uključujući osobne podatke dostavljene putem nacionalnih sustava država članica za upravljanje vraćanjem, koji su potrebni Agenciji za pružanje tehničke i operativne pomoći ▌. Osobni podaci mogu obuhvaćati samo biografske podatke ili popise putnika ako je prijenos takvih podataka nužan kako bi Agencija pomogla u koordinaciji ili organizaciji operacija vraćanja u treće zemlje, neovisno o prijevoznom sredstvu. Takvi podaci prenose se na platformu samo kad je donesena odluka o pokretanju operacije vraćanja i brišu se čim operacija završi.

Biografski podaci dostavljaju se platformi kad im članovi timova ne mogu pristupiti u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2018/1860 o upotrebi Schengenskog informacijskog sustava za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom.

Agencija se može koristiti platformom i u svrhu sigurnog prijenosa biografskih i biometrijskih podataka, uključujući sve vrste dokumenta koji se mogu smatrati dokazima ili dokazom prima facie o državljanstvu državljana trećih zemalja koji podliježu rješenju o vraćanju, ako je prijenos takvih osobnih podataka nužan kako bi Agencija pomogla u potvrđivanju identiteta i državljanstva državljana trećih zemalja u pojedinačnim slučajevima i na zahtjev države članice. Takvi podaci ne pohranjuju se na platformi i brišu se odmah nakon potvrde o primitku.

2.  Agencija također razvija i primjenjuje informacijske sustave i softverske aplikacije te upravlja tim sustavima i aplikacijama koji u okviru europske granične i obalne straže omogućuju razmjenu informacija u svrhu vraćanja i razmjene osobnih podataka iz članaka od 87. do 89.

3.  Osobni podaci obrađuju su skladu s člancima 87., 88. i 89., ovisno o tome što je primjenjivo.

Članak 51.

Operacije vraćanja

1.  Ne preispitujući utemeljenost odluka o vraćanju, Agencija pruža tehničku i operativnu pomoć i osigurava koordinaciju ili organizaciju operacija vraćanja, među ostalim unajmljivanjem zrakoplova za potrebe takvih operacija ili organiziranjem vraćanja na redovnim letovima ili drugim oblicima prijevoza. Agencija može na vlastitu inicijativu uz suglasnost dotične države članice koordinati ili organizirati operacije vraćanja u skladu s člankom 7. stavkom 2.

2.  Države članice preko platforme iz članka 50. stavka 1. dostavljaju operativne podatke o vraćanju koji su Agenciji potrebni za procjenu potreba u području vraćanja te obavješćuju Agenciju o svojem indikativnom planiranju broja vraćenika i trećih zemalja vraćanja, u oba slučaja u vezi s relevantnim nacionalnim operacijama vraćanja, te o svojim potrebama za pomoći ili koordinacijom koje osigurava Agencija. Agencija sastavlja i održava mobilni operativni plan kako bi državama članicama koje to zatraže osigurala potrebnu operativnu pomoć i pojačanja, uključujući putem tehničke opreme. Agencija može na temelju procjene potreba i na vlastitu inicijativu uz suglasnost dotične države članice ili na zahtjev države članice u mobilni operativni plan uključiti datume i odredišta operacija vraćanja koje smatra potrebnima. Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora odlučuje o načinu djelovanja mobilnog operativnog plana. Agencija prima potvrdu od dotične države članice da su svi vraćenici obuhvaćeni operacijom vraćanja u organizaciji ili koordinaciji Agencije primili izvršnu odluku o vraćanju.

Ako se raspoređuju timovi iz članka 2. stavka 18., oni se, prije povratka bilo kojeg od vraćenika, savjetuju sa SIS-om kako bi provjerili je li suspendirana odluka o vraćanju ili odgođeno izvršenje odluke o vraćanju.

Mobilni operativni plan sadržava elemente potrebne za obavljanje operacije vraćanja, uključujući one povezane s temeljnim pravima, s upućivanjem na relevantne kodekse ponašanja i upućivanjima na, među ostalim, postupke za mehanizam nadzora, izvještavanja i podnošenja pritužbi.

3.  Agencija može pružiti tehničku i operativnu pomoć te može nadalje, bilo na zahtjev država članica sudionica bilo na vlastitu inicijativu uz suglasnost dotične države članice osigurati koordinaciju ili organizaciju operacija vraćanja, za što treće zemlje vraćanja osiguravaju prijevozna sredstva i pratitelje za prisilno vraćanje („operacije vraćanja preuzimanjem”). Države članice sudionice i Agencija jamče poštovanje temeljnih prava, načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, ▌proporcionalnu upotrebu mjera prisile i dostojanstvo vraćenika tijekom cjelokupne operacije vraćanja. Tijekom cjelokupne operacije vraćanja do dolaska u treću zemlju vraćanja prisutni su najmanje jedan predstavnik države članice i jedan promatrač prisilnog vraćanja iz skupine uspostavljene u skladu s člankom 52. ili iz nacionalnog sustava praćenja države članice sudionice.

4.  Izvršni direktor bez odgađanja sastavlja plan vraćanja za operacije vraćanja preuzimanjem. Izvršni direktor i države članice sudionice postižu dogovor o planu kojim se detaljno razrađuju organizacijski i postupovni aspekti operacije vraćanja preuzimanjem, pri čemu se uzimaju u obzir posljedice i rizici koje takve operacije mogu imati za temeljna prava. Svaka izmjena ili prilagodba tog plana zahtijeva suglasnost strana navedenih u stavku 3. i u ovom stavku.

▌Plan vraćanja operacija vraćanja preuzimanjem obvezujući je za Agenciju i sve države članice sudionice. Njime su obuhvaćeni koraci potrebni za provedbu operacije vraćanja preuzimanjem.

5.   Svaka operacija vraćanja koju organizira ili koordinira Agencija prati se u skladu s člankom 8. stavkom 6. Direktive 2008/115/EZ. Promatrač prisilnog vraćanja na temelju objektivnih i transparentnih kriterija provodi praćenje operacija prisilnog vraćanja koje obuhvaća cjelovitu operaciju vraćanja od faze prije polaska do predaje vraćenika u treću zemlju vraćanja. Promatrač prisilnog vraćanja podnosi izvješće o svakoj operaciji prisilnog vraćanja izvršnom direktoru, službeniku za temeljna prava te nadležnim nacionalnim tijelima svih država članica uključenih u predmetnu operaciju. U slučaju potrebe, odgovarajuće daljnje postupanje osigurava izvršni direktor odnosno nadležna nacionalna tijela.

5a.  Ako Agencija ima razloga za zabrinutost u vezi s poštovanjem temeljnih prava u bilo kojoj fazi operacije vraćanja, o tome obavješćuje države članice sudionice i Komisiju.

6.  Izvršni direktor ocjenjuje rezultate operacija vraćanja i svakih šest mjeseci Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Upravnom odboru dostavlja detaljno izvješće o evaluaciji koje obuhvaća sve operacije vraćanja izvršene u prethodnom semestru, zajedno s opažanjima službenika za temeljna prava. Izvršni direktor sastavlja sveobuhvatnu usporednu analizu tih rezultata kako bi povećao kvalitetu, koherentnost i djelotvornost budućih operacija vraćanja. Izvršni direktor tu analizu uključuje u godišnje izvješće o aktivnostima Agencije.

7.  Agencija financira ili sufinancira operacije vraćanja iz vlastitog proračuna u skladu s financijskim pravilima koja se primjenjuju na Agenciju, dajući prednost onim operacijama koje provodi više država članica ili koje se provode u žarišnim područjima▌.

Članak 52.

Skupina promatrača prisilnog vraćanja

1.  Agencija, nakon uzimanja u obzir mišljenja službenika za temeljna prava, iz nadležnih tijela država članica uspostavlja skupinu promatrača prisilnog vraćanja koji provode aktivnosti praćenja prisilnog vraćanja u skladu s člankom 8. stavkom 6. Direktive 2008/115/EZ i koji su osposobljeni u skladu s člankom 62. ove Uredbe.

2.  Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora utvrđuje profil i broj promatrača prisilnog vraćanja koji se stavljaju na raspolaganje toj skupini. Jednak se postupak primjenjuje i pri svim naknadnim promjenama profila i ukupnih brojeva.

Države članice dužne su doprinijeti skupini imenovanjem promatrača prisilnog vraćanja koji odgovaraju utvrđenom profilu, ne dovodeći u pitanje neovisnost, ako je to slučaj, tih promatrača u skladu s nacionalnim pravom. Agencija toj skupini također doprinosi u vidu promatrača za temeljna prava kao što je navedeno u članku 107.a. U skupinu se uključuju promatrači prisilnog vraćanja koji su posebno osposobljeni za zaštitu djece.

3.  Doprinos država članica operacijama vraćanja i intervencijama vraćanja za sljedeću godinu u vidu promatrača prisilnog vraćanja planira se na temelju godišnjih bilateralnih pregovora i sporazuma između Agencije i država članica. U skladu s tim sporazumima države članice na zahtjev Agencije stavljaju promatrače prisilnog vraćanja na raspolaganje za raspoređivanje, osim ako su suočene s izvanrednom situacijom koja znatno utječe na obavljanje nacionalnih zadaća. Takav se zahtjev podnosi najmanje 21 radni dan prije planiranog raspoređivanja ili pet radnih dana u slučaju brze intervencije vraćanja.

4.  Agencija na zahtjev stavlja na raspolaganje državama članicama sudionicama promatrače prisilnog vraćanja koji u njihovo ime prate pravilnu provedbu operacije vraćanja i intervencija vraćanja tijekom cjelokupnog trajanja. Za svaku operaciju vraćanja koja uključuje djecu na raspolaganje stavlja promatrače prisilnog vraćanja posebno osposobljene za zaštitu djece.

5.  Promatrači prisilnog vraćanja tijekom operacije vraćanja ili intervencije vraćanja i dalje podliježu stegovnim mjerama svoje matične države članice. U skladu s člankom 94. osoblje Agencije koje je raspoređeno na funkciju promatrača prisilnog vraćanja podliježe stegovnim mjerama predviđenima u Pravilniku o osoblju.

Članak 53.

Timovi za vraćanje

1.  Agencija može rasporediti timove za vraćanje, koji se po potrebi sastoje i od službenika posebno osposobljenih za zaštitu djece, bilo na zahtjev države članice bilo na vlastitu inicijativu uz suglasnost dotične države članice, tijekom intervencija vraćanja u okviru timova za upravljanje migracijama ili, ako je potrebno, za pružanje dodatne tehničke i operativne pomoći u području vraćanja▌.

2.  Članak 41. stavci 2., 3., 4. i 5., te članci 44., 45. i 46. primjenjuju se mutatis mutandis na ▌timove za vraćanje.

Članak 54.

Intervencije vraćanja

1.  U okolnostima u kojima je država članica suočena s opterećenjem pri provedbi obveze vraćanja vraćenika, Agencija, bilo na vlastitu inicijativu uz suglasnost dotične države članice bilo na zahtjev te države članice, pruža prikladnu tehničku i operativnu pomoć u obliku intervencije vraćanja. Takva se intervencija može sastojati od raspoređivanja timova za vraćanje u državu članicu domaćina koji pružaju pomoć u provedbi postupaka vraćanja i od organizacije operacija vraćanja iz države članice domaćina.

Odredbe članka 51. primjenjuju se i na operacije vraćanja koje organizira ili koordinira Agencija u okviru intervencija vraćanja.

3.  U okolnostima u kojima je država članica suočena s posebnim i nerazmjernim izazovima pri provedbi svoje obveze vraćanja vraćenika, Agencija, bilo na vlastitu inicijativu uz suglasnost dotične države članice bilo na zahtjev te države članice, pruža prikladnu tehničku i operativnu pomoć u obliku brze intervencije vraćanja. Brza intervencija vraćanja može se sastojati od brzog raspoređivanja timova za vraćanje u državu članicu domaćina koji pružaju pomoć pri provedbi postupaka vraćanja i od organizacije operacija vraćanja iz države članice domaćina.

4.  U kontekstu intervencije vraćanja izvršni direktor bez odgađanja sastavlja operativni plan u dogovoru s državom članicom domaćinom i državama članicama sudionicama. Primjenjuju se odgovarajuće odredbe članka 39.

5.  Izvršni direktor u najkraćem mogućem roku donosi odluku o operativnom planu, a u slučaju iz stavka 2. u roku od pet radnih dana. Dotične države članice i Upravni odbor odmah se u pisanom obliku obavješćuje o odluci.

6.  Agencija intervencije vraćanja financira ili sufinancira iz vlastitog proračuna u skladu s financijskim pravilima koja se primjenjuju na Agenciju.

Odjeljak 9.

Kapaciteti

Članak 55.

Stalne snage europske granične i obalne straže

1.  Stalne snage europske granične i obalne straže s kapacitetom kako je definiran u Prilogu dio su Agencije. Te su stalne snage sastavljene od sljedećih četiriju kategorija osoblja u skladu s godišnjim planom raspoloživosti utvrđenim u Prilogu I.:

(a)  kategorija 1.: operativni članovi osoblja Agencije zaposleni u skladu s člankom 94. stavkom 1. te raspoređeni kao članovi tima u operativna područja u skladu s člankom 56., kao i osoblje odgovorno za funkcioniranje središnje jedinice ETIAS-a;

(b)  kategorija 2.: operativno osoblje dugoročno upućeno iz država članica u Agenciju kao dio stalnih snaga u skladu s člankom 57.;

(c)  kategorija 3.: operativno osoblje iz država članica spremno da se Agenciji stavi na raspolaganje za kratkoročno raspoređivanje kao dio stalnih snaga u skladu s člankom 58.;

(ca)  kategorija 4.: pričuvne snage za brzu reakciju koje se sastoje od operativnog osoblja iz država članica spremnog da bude raspoređeno za potrebe brzih intervencija na granicama u skladu s člancima 40. i 58.a.

2.  Agencija raspoređuje pripadnike stalnih snaga europske granične i obalne straže kao članove timova za upravljanje granicama, timova za potporu upravljanju migracijama, timova za vraćanje u zajedničkim operacijama, brzim intervencijama na granicama ili intervencijama vraćanja ili drugim relevantnim operativnim aktivnostima u državama članicama ili u trećim zemljama. U skladu s člankom 83. takve se aktivnosti mogu provoditi samo uz odobrenje dotične države članice ili treće zemlje. Konkretan broj raspoređenog stalnog osoblja ovisi o operativnim potrebama.

Raspoređene stalne snage dopunjuju napore država članica.

3.  Kada pružaju podršku državama članicama u skladu s člankom 83., ▌pripadnici stalnih snaga europske granične i obalne straže raspoređeni kao članovi tima sposobni su izvršavati zadaće nadzora državne granice ili vraćanja, uključujući zadaće za koje su nužne izvršne ovlasti i koje su utvrđene mjerodavnim nacionalnim zakonodavstvom ili, kad je riječ o osoblju Agencije, u skladu s člankom 56. stavkom 5.

Pripadnici stalnih snaga, uključujući i statutarno osoblje, ispunjavaju zahtjeve za specijalizirano osposobljavanje i profesionalnost kako je predviđeno u članku 16. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/399 ili drugim relevantnim instrumentima.

4.  Na prijedlog izvršnog direktora u kojem se uzimaju u obzir analiza rizika Agencije, rezultati procjene osjetljivosti i višegodišnji ciklus strateške politike, te na temelju broja i profila koji su Agenciji na raspolaganju među njezinim statutarnim osobljem i trenutno upućenim osobljem, Upravni odbor do 31. ožujka svake godine odlučuje:

(-a)  o definiciji profila i zahtjevima za operativno osoblje među stalnim snagama europske granične i obalne straže;

(a)  na temelju očekivanih operativnih potreba za sljedeću godinu, o broju operativnog osoblja prema posebnim profilima u okviru ▌kategorija od 1. do 3. osoblja stalnih snaga europske granične i obalne straže od kojih će se sljedeće godine sastavljati timovi;

(b)  o definiciji kapaciteta utvrđenih u Prilogu III. i IV. određivanjem konkretnog broja i posebnih profila operativnog osoblja koje tijekom sljedeće godine treba biti upućeno Agenciji po državi članici u skladu s člankom 57. i imenovano u skladu s člankom 58. u redove stalnih snaga europske granične i obalne straže;

(ba)  o definiciji kapaciteta utvrđenih u Prilogu V.a određivanjem konkretnog broja i posebnih profila operativnog osoblja koje svaka država članica tijekom sljedeće godine treba uputiti u pričuvu za brzu reakciju koja će se koristiti u slučaju brzih intervencija na granicama u skladu s člancima 40. i 58.a u sklopu stalnih snaga europske granične i obalne straže;

(c)  o okvirnom višegodišnjem planiranju profila za naredne godine kako bi se olakšalo dugoročno planiranje doprinosa država članica i zapošljavanje statutarnog osoblja Agencije.

4a.  Osoblje za rukovanje tehničkom opremom stavljeno na raspolaganje u skladu s člankom 64. ubraja se u doprinose za kratkoročno raspoređivanje koje države članice ustupaju za sljedeću godinu u skladu s člankom 58. U cilju pripreme za odgovarajuću odluku Upravnog odbora iz stavka 4. dotična država članica do kraja siječnja svake godine obavješćuje Agenciju o namjeri upotrebe tehničke opreme s odgovarajućim osobljem.

5.  Za potrebe članka 74. Agencija razvija i osigurava zapovjedne i nadzorne strukture za djelotvorno raspoređivanje stalnih snaga europske granične i obalne straže na državna područja trećih zemalja.

6.  Agencija može zaposliti dovoljan broj zaposlenika iz kategorije 1. koji čine najviše 4% ukupnog broja pripadnika stalnih snaga europske granične i obalne straže, kako je definirano u Prilogu I., kao osoblje s potpornim ili promatračkim funkcijama u uspostavi stalnih snaga, planiranju njihovih operacija i upravljanju tim operacijama te u nabavi vlastite opreme Agencije.

7.  Osoblje iz stavka 6. i osoblje odgovorno za funkcioniranje središnje jedinice ETIAS-a ne raspoređuje se na funkciju članova tima, ali se ipak računa za potrebe Priloga I.

Članak 56.

Statutarno osoblje Agencije u stalnim snagama europske granične i obalne straže

1.  Agencija doprinosi stalnim snagama europske granične i obalne straže stavljanjem na raspolaganje svojeg statutarnog osoblja (kategorija 1.) za raspoređivanje u operativna područja kao članova timova sa ▌zadaćama i ovlastima u skladu s člankom 83., uključujući zadaću upotrebe vlastite opreme Agencije.

1a.  Pri zapošljavanju Agencija se brine da budu odabrani kandidati koji pokažu visoku razinu profesionalnosti, poštovanje visokih etičkih vrijednosti i odgovarajuće jezične vještine.

2.  U skladu s člankom 62. stavkom 2. ▌članovi osoblja koji će biti raspoređeni kao članovi tima prolaze nakon zapošljavanja potrebno osposobljavanje povezano s nadzorom državne granice ili vraćanjem, među ostalim o temeljnim pravima, prema potrebi u skladu s profilima koje je Upravni odbor utvrdio u skladu s člankom 55. stavkom 4., uzimajući u obzir prethodno stečene kvalifikacije i stručno iskustvo u relevantnim područjima.

Taj proces osposobljavanja provodi se u okviru namjenskih programa osposobljavanja koje osmišljava Agencija i koji se, na temelju sporazuma s odabranim državama članicama, provode u specijaliziranim institucijama za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući partnerske akademije Agencije u državama članicama. Odgovarajući planovi osposobljavanja osmislit će se za svakog člana osoblja nakon njegova zapošljavanja kako bi se osigurala njihova stalna stručna kvalifikacija za izvršavanje zadaća povezanih s nadzorom državne granice ili vraćanjem i ti se planovi osposobljavanja redovito ažuriraju. Trošak osposobljavanja u potpunosti pokriva Agencija.

Članovi osoblja koji kao tehničko osoblje rukuju opremom Agencije ne moraju proći puno osposobljavanje povezano s nadzorom državne granice ili vraćanjem.

3.  Agencija osigurava da članovi njezina statutarnog osoblja tijekom zaposlenja izvršavaju svoje dužnosti kao članovi timova u skladu s najvišim standardima te uz potpuno poštovanje temeljnih prava. Odgovarajući planovi osposobljavanja osmislit će se za svakog člana osoblja kako bi se osigurala njihova stalna stručna osposobljenost za izvršavanje zadaća povezanih s nadzorom državne granice ili vraćanjem.

3a.  Na prijedlog izvršnog direktora Upravni odbor:

(a)  uspostavlja odgovarajući nadzorni mehanizam kojim se prati kako statutarno osoblje Agencije primjenjuje odredbe o upotrebi sile, uključujući pravila o izvješćivanju i posebnim mjerama, pa i disciplinskim mjerama, u vezi s upotrebom sile dok je raspoređeno u operacije;

(b)  određuje pravila prema kojima izvršni direktor ovlašćuje statutarno osoblje da nosi i upotrebljava oružje u skladu s člankom 83. stavkom 5., uključujući obveznu suradnju s nadležnim nacionalnim tijelima, a osobito tijelima države članice državljanstva, države članice boravišta i države članice prvobitnog osposobljavanja. U tim se pravilima navodi i kako bi statutarno osoblje trebalo održavati te vještine, posebno za rukovanje oružjem, što uključuje redovito testiranje streljačkih sposobnosti;

(c)  određuje posebna pravila koja olakšavaju skladištenje oružja, streljiva i ostale opreme u osiguranim prostorijama i njihov prijevoz do operativnog područja.

Kada je riječ o pravilima iz točke (a), Komisija bi trebala u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju dati mišljenje o njihovoj usklađenosti s Pravilnikom o osoblju. U vezi s prijedlogom izvršnog direktora iz točke (a) provodi se savjetovanje sa službenikom za temeljna prava.

4.  Ostali članovi osoblja zaposlenog u Agenciji koji nisu kvalificirani za izvršavanje funkcija povezanih s nadzorom državne granice ili vraćanjem raspoređuju se samo tijekom zajedničkih operacija za izvršavanje koordinacijskih zadaća, praćenje poštovanja temeljnih prava i drugih povezanih zadaća. Oni nisu dio timova.

5.  Operativno osoblje Agencije raspoređeno na funkciju članova timova u skladu s člankom 83. sposobno je obavljati sljedeće zadaće za koje su nužne izvršne ovlasti, u skladu s profilima koje je utvrdila Agencija i relevantnim osposobljavanjem:

(a)  provjera identiteta i državljanstva osoba, uključujući uvid u relevantne baze podataka EU-a i nacionalne baze podataka;

(b)  odobrenje ulaska nakon provedene granične kontrole na graničnim prijelazima (ako su ispunjeni uvjeti ulaska iz članka 6. Zakonika o schengenskim granicama);

(c)  zabrana ulaska nakon provedene granične kontrole na graničnim prijelazima u skladu s člankom 14. Zakonika o schengenskim granicama;

(d)  otiskivanje pečata u putne isprave u skladu s člankom 11. Zakonika o schengenskim granicama;

(e)  izdavanje ili odbijanje viza na granici u skladu s člankom 35. Zakonika o vizama i unošenje odgovarajućih podataka u VIS;

(f)  zaštita državne granice, uključujući ophodnju između graničnih prijelaza radi sprečavanja neovlaštenih prelazaka granice, suzbijanja prekograničnog kriminala i poduzimanja mjera protiv osoba koje su nezakonito prešle granicu, uključujući presretanje/uhićenje;

(g)  registriranje otisaka prstiju osoba uhićenih u vezi s nezakonitim prelaskom vanjske granice u EURODAC (kategorija 2.) u skladu s poglavljem III. Uredbe o EURODAC-u;

(h)  povezivanje s trećim zemljama u cilju identificiranja državljana trećih zemalja u postupku vraćanja i pribavljanja putnih isprava za njih;

(i)  praćenje državljana trećih zemalja u postupku prisilnog vraćanja.

Članak 57.

Sudjelovanje država članica u stalnim snagama europske granične i obalne straže u okviru dugoročnog upućivanja

1.  Države članice doprinose stalnim snagama europske granične i obalne straže upućivanjem operativnog osoblja Agenciji kao članova timova (kategorija 2.). Trajanje pojedinačnih upućivanja je 24 mjeseca. Uz suglasnost matične države članice i Agencije pojedinačno upućivanje može se jednom produljiti za 12 mjeseci ili 24 mjeseca. Kako bi se olakšala provedba sustava financijske potpore iz članka 61., upućivanje u pravilu započinje na početku kalendarske godine.

2.  Svaka država članica odgovorna je za osiguravanje kontinuiranih doprinosa u smislu operativnog osoblja kao upućenih članova timova u skladu s Prilogom III. Plaćanje troškova osoblja raspoređenog u skladu s ovim člankom izvršava se u skladu s člankom 94. stavkom 7.

3.  Operativno osoblje upućeno Agenciji ima ▌zadaće i ovlasti kao članovi timova u skladu s člankom 83. Država članica koja je uputila to operativno osoblje smatra se njihovom matičnom državom članicom. Tijekom upućivanja o lokaciji/lokacijama i trajanju raspoređivanja upućenih članova timova odlučuje izvršni direktor u skladu s operativnim potrebama. Agencija se brine o stalnom osposobljavanju operativnog osoblja tijekom njihova upućivanja.

4.  Svaka država članica do 30. lipnja svake godine predlaže kandidate za upućivanje među svojim operativnim osobljem u skladu s konkretnim brojevima i posebnim profilima o kojima Upravni odbor donese odluku za sljedeću godinu kako je navedeno u članku 55. stavku 4. Agencija provjerava odgovara li operativno osoblje koje predlažu države članice definiranim profilima i ima li potrebne jezične vještine. Agencija do 15. rujna svake godine prihvaća predložene kandidate ili ih odbija u slučaju nesukladnosti s traženim profilima, nedostatne razine jezičnih vještina, protupravnog postupanja ili povrede važećih pravila tijekom prethodnih raspoređivanja te zahtijeva od države članice da predloži drugog kandidata za upućivanje.

5.  Ako zbog više sile pojedinačni član operativnog osoblja ne može biti upućen ili ne može nastaviti svoje upućenje, dotična država članica osigurava zamjenu drugim članom operativnog osoblja koji odgovara traženom profilu.

Članak 58.

Sudjelovanje država članica u stalnim snagama europske granične i obalne straže u okviru kratkoročnih raspoređivanja

1.  Uz upućivanja u skladu s člankom 57. države članice do 30. lipnja svake godine doprinose stalnim snagama europske granične i obalne straže imenovanjem službenika graničnog nadzora i ostalog relevantnog osoblja za uvrštavanje na nacionalni preliminarni popis raspoloživog operativnog osoblja za kratkoročna raspoređivanja (kategorija 3.) u skladu s kapacitetima navedenima u Prilogu IV. i u skladu s konkretnim brojevima i profilima o kojima Upravni odbor donese odluku za sljedeću godinu kako je navedeno u članku 55. stavku 4. Preliminarni nacionalni popisi imenovanog operativnog osoblja dostavljaju se Agenciji. Agenciji se potvrđuje konačni sastav godišnjeg popisa do 1. prosinca aktualne godine nakon završetka godišnjih bilateralnih pregovora.

2.  Svaka država članica odgovorna je osigurati da imenovano operativno osoblje bude dostupno na zahtjev Agencije u skladu s aranžmanima određenima u ovom članku. Svaki član operativnog osoblja mora biti na raspolaganju u razdoblju od najviše četiri mjeseca u jednoj kalendarskoj godini. Međutim, države članice mogu odlučiti rasporediti pojedinačnog člana osoblja i dulje od četiri mjeseca. Takvo produljenje broji se kao zaseban doprinos te države članice za isti profil ili drugi traženi profil ako član osoblja posjeduje potrebne vještine. Plaćanje troškova osoblja raspoređenog u skladu s ovim člankom izvršava se u skladu s člankom 46. stavkom 2.

2a.  Operativno osoblje raspoređeno temeljem ovog članka ima zadaće i ovlasti kao članovi timova u skladu s člankom 83.

3.  Agencija može provjeriti odgovara li operativno osoblje koje države članice imenuju za kratkoročno raspoređivanje definiranim profilima i ima li potrebne jezične vještine. Agencija odbija imenovanog člana operativnog osoblja ▌u slučaju ▌nedostatne razine jezičnih vještina, protupravnog postupanja ili povrede primjenjivih pravila tijekom prethodnih raspoređivanja. Agencija također odbija imenovanog člana operativnog osoblja u slučaju nesukladnosti s traženim profilima, osim ako dotični član osoblja ispunjava uvjete za drugi profil dodijeljen toj državi članici. Ako član bude odbijen, dotična država članica osigurava zamjenu drugim članom operativnog osoblja koji odgovara traženom profilu.

4.  Agencija do 31. srpnja svake godine zahtijeva doprinos država članica u smislu njihovih pojedinačnih članova operativnog osoblja za zajedničke operacije za sljedeću godinu u traženom broju članova i s traženim profilima. O razdobljima pojedinačnog raspoređivanja odlučuje se u godišnjim bilateralnim pregovorima i sporazumima između Agencije i država članica.

4a.   Međutim, kao konačni rezultat godišnjih bilateralnih pregovora države članice stavljaju na raspolaganje operativno osoblje s nacionalnih popisa iz stavka 1. raspoloživo za konkretno raspoređivanje u skladu s brojevima i profilima utvrđenima u zahtjevu Agencije.

5.  Ako zbog više sile pojedinačni član operativnog osoblja ne može biti raspoređen u skladu sa sporazumima, dotična država članica osigurava zamjenu članom operativnog osoblja s popisa koji odgovara traženom profilu.

6.  U slučaju povećanih potreba za pojačanjem za tekuću zajedničku operaciju, potrebe za pokretanjem brze intervencije na granicama ili nove zajedničke operacije koja nije utvrđena u godišnjem programu rada ni u odgovarajućem rezultatu godišnjih bilateralnih pregovora, raspoređivanje se provodi u skladu s kapacitetima navedenim u Prilogu IV. Izvršni direktor bez odgađanja obavješćuje države članice o dodatnim potrebama i navodi moguće brojeve operativnog osoblja i profila koje treba osigurati svaka država članica. Nakon što izvršni direktor i država članica domaćin postignu dogovor o izmijenjenom operativnom planu ili, prema potrebi, novom operativnom planu, izvršni direktor daje službeni zahtjev za broj i profile operativnog osoblja. Ne dovodeći u pitanje članak 40. odgovarajući članovi timova raspoređuju se iz svake države članice u roku od 20 radnih dana od tog službenog zahtjeva.

7.  Ako analiza rizika ili bilo koja dostupna procjena osjetljivosti pokaže da se država članica suočava sa situacijom koja bi znatno utjecala na izvršavanje nacionalnih zadaća, ta država članica daje doprinos u vidu operativnog osoblja u skladu sa zahtjevima Agencije iz stavaka 4. ili 6. ovog članka. Međutim, ti doprinosi ne smiju kumulativno premašivati polovinu njezinih kapaciteta utvrđenih za tu godinu ▌u Prilogu IV. Ako se država članica pozove na takvu iznimnu situaciju, Agenciji pisanim putem dostavlja sveobuhvatne razloge i informacije o stanju, čiji se sadržaj uključuje u izvješće iz članka 65.

8.  Trajanje raspoređivanja za konkretnu operaciju utvrđuje matična država članica, ali ono u svakom slučaju ne smije biti kraće od 30 dana, osim ako operacija čiji je raspoređivanje dio traje kraće od 30 dana.

9.  Tehničko osoblje uzeto u obzir za doprinose država članica u skladu s člankom 55. stavkom 4.a raspoređuje se samo u skladu sa sporazumima nakon godišnjih bilateralnih pregovora za odgovarajuće stavke tehničke opreme iz članka 64. stavka 9.

Odstupajući od prvog stavka države članice uvrštavaju na godišnji popis tehničko osoblje iz prethodnog stavka tek nakon završetka godišnjih bilateralnih pregovora. Ako u nekoj godini dođe do promjene tehničkog osoblja, države članice mogu prilagoditi određeni godišnji popis i o tome obavještavaju Agenciju.

Provjera iz stavka 3. ne odnosi se na vještine rukovanja tehničkom opremom.

Članovi osoblja koji imaju isključivo tehničke dužnosti naznačuju se na nacionalnom godišnjem popisu samo po funkcijama.

Trajanje raspoređivanja tehničkog osoblja određuje se u skladu s člankom 64.

Članak 58.a

Sudjelovanje država članica u stalnim snagama europske granične i obalne straže u okviru pričuve za brzu reakciju

1.  Države članice doprinose stalnim snagama europske granične i obalne straže u vidu pričuvnih snaga za brzu reakciju (kategorija 4.) koje se u skladu s člankom 38. stavkom 2. i člankom 40. aktiviraju za brze intervencije na granicama pod uvjetom da su kategorije osoblja od 1. do 3. već bile u potpunosti raspoređene za predmetnu brzu intervenciju na granicama.

2.  Svaka država članica dužna je osigurati da operativno osoblje bude dostupno na zahtjev Agencije na temelju konkretnog broja i profila o kojima je Upravni odbor donio odluku za sljedeću godinu, kako je navedeno u članku 55. stavku 4., u okviru kapaciteta utvrđenog u Prilogu V.a i u skladu s detaljima definiranima u ovom članku. Svaki član operativnog osoblja mora biti na raspolaganju u razdoblju od najviše četiri mjeseca u jednoj kalendarskoj godini.

3.  Konkretna raspoređivanja pričuve za brzu reakciju u okviru brzih intervencija na granicama odvijaju se u skladu s člankom 40. stavcima 8.a i 9.

Članak 59.

Preispitivanje ▌stalnih snaga europske granične i obalne straže ▌

1.  Komisija do 31. prosinca 2023. posebno na temelju izvješća iz članka 65. i članka 62. stavka 8.a predstavlja Europskom parlamentu i Vijeću analizu ▌ukupnog broja i sastava stalnih snaga europske granične i obalne straže, uključujući i veličinu doprinosa pojedinačnih država članica stalnim snagama, kao i njihova osposobljavanja, stručnosti i profesionalnosti. Preispitivanjem se također razmatra hoće li pričuva za brzu reakciju ostati dio stalnih snaga.

U preispitivanju se opisuju i u obzir uzimaju postojeće i potencijalne operativne potrebe za stalnim snagama koje obuhvaćaju kapacitete za brzu reakciju, kao i bitne okolnosti koje utječu na mogućnosti država članica da doprinesu stalnim snagama te razvoj statutarnog osoblja za doprinos Agenciji.

2.  Komisija do ožujka 2024. po potrebi podnosi odgovarajuće prijedloge za izmjenu priloga I., III., IV. i V.a. Ako ne podnese prijedlog, Komisija obrazlaže razloge za to.

Članak 60.

Područni uredi

1.  Agencija može uz suglasnost države članice domaćina ili na temelju izričitog uvrštenja te mogućnosti u sporazum o statusu s trećom zemljom domaćinom uspostaviti područne urede na državnom području te države članice ili treće zemlje kako bi se olakšala i poboljšala koordinacija operativnih aktivnosti, uključujući aktivnosti u području vraćanja, koje Agencija organizira u toj državi članici, susjednoj regiji ili trećoj zemlji te kako bi se osiguralo djelotvorno upravljanje ljudskim i tehničkim resursima Agencije. Područni uredi ▌uspostavljaju se u skladu s operativnim potrebama za razdoblje tijekom kojeg su potrebni Agenciji za izvršavanje znatnih operativnih aktivnosti u toj državi članici, dotičnoj susjednoj regiji ili trećoj zemlji. To se razdoblje može produljiti prema potrebi.

Prije uspostave područnog ureda pomno se izračunavaju i procjenjuju sve proračunske posljedice, a relevantni iznosi unaprijed se uključuju u proračun.

2.  Agencija i država članica domaćin ili treća zemlja domaćin u kojoj je uspostavljen područni ured poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale najbolje moguće uvjete potrebne za izvršavanje zadaća dodijeljenih područnom uredu. Mjesto zaposlenja osoblja koje radi u područnim uredima određuje se u skladu s člankom 94. stavkom 2.

3.  Područni uredi prema potrebi izvršavaju sljedeće zadaće:

(a)  pružaju operativnu i logističku potporu te osiguravaju koordinaciju aktivnosti Agencije u dotičnim operativnim područjima;

(b)  pružaju operativnu potporu državi članici ili trećoj zemlji u dotičnim operativnim područjima;

(c)  prate aktivnosti timova Agencije i podnose redovita izvješća sjedištu;

(d)  surađuju s državom članicom domaćinom ili više njih odnosno s trećom zemljom domaćinom u pogledu svih pitanja povezanih s praktičnom provedbom operativnih aktivnosti koje Agencija organizira u toj državi članici ili tim državama članicama odnosno u trećoj zemlji, uključujući sva dodatna pitanja koja su mogla nastati tijekom tih aktivnosti;

(e)  podupiru koordinatora iz članka 45. u njegovoj suradnji s državama članicama sudionicama na svim pitanjima povezanima s njihovim doprinosom operativnim aktivnostima koje organizira Agencija i, prema potrebi, povezuju se sa sjedištem;

(f)  podupiru koordinatora i promatrače za temeljna prava kojima je dodijeljeno praćenje operativne aktivnosti u olakšavanju, prema potrebi, koordinacije i komunikacije među timovima Agencije i relevantnim tijelima države članice domaćina ili treće zemlje domaćina, te svih relevantnih zadaća;

(g)  organiziraju logističku potporu povezanu s raspoređivanjem članova timova te raspoređivanjem i upotrebom tehničke opreme;

(h)  pružaju svu ostalu logističku potporu u operativnom području za koje su nadležni radi olakšavanja neometane provedbe operativnih aktivnosti koje organizira Agencija;

(i)  podupiru časnika Agencije za vezu, ne dovodeći u pitanje njegove zadatke i funkcije iz članka 32. kako bi se utvrdili svi postojeći ili budući izazovi za upravljanje granicama u području za koje su nadležni ili za provedbu pravne stečevine u području vraćanja te podnose redovita izvješća sjedištu;

(j)  osiguravaju djelotvorno upravljanje vlastitom opremom Agencije u područjima obuhvaćenima njezinim aktivnostima, uključujući moguću registraciju te opreme, njezino dugoročno održavanje i svu potrebnu logističku potporu.

4.  Svakim područnim uredom upravlja predstavnik Agencije kojeg imenuje izvršni direktor. Imenovani voditelj područnog ureda nadzire cjelokupni rad ureda i djeluje kao jedinstvena točka za kontakt sa sjedištem.

5.  Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora donosi odluku o uspostavi, sastavu, trajanju i, prema potrebi, mogućem produljenju trajanja područnog ureda uzimajući pritom u obzir mišljenje Komisije te suglasnost države članice na čijem se državnom području nalazi taj područni ured. Upravni odbor donosi odluku dvotrećinskom većinom svih članova s pravom glasa.

5a.  Država članica domaćin u kojoj je uspostavljen područni ured pruža Agenciji pomoć kako bi se osigurao operativni kapacitet.

6.  Izvršni direktor izvješćuje Upravni odbor na tromjesečnoj razini o aktivnostima područnih ureda. Aktivnosti područnih ureda opisuju se u zasebnom odjeljku godišnjeg izvješća o aktivnostima iz članka 98. stavka 2. točke (j).

Članak 61.

Financijska potpora razvoju stalnih snaga europske granične i obalne straže

1.  Države članice imaju pravo primati sredstva u obliku financiranja koje nije povezano s troškovima na godišnjoj osnovi radi potpore razvoju ljudskih resursa kako bi se osigurali njihovi doprinosi stalnim snagama europske granične i obalne straže u skladu s prilozima III. i IV., u skladu s člankom 125. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, a ta se sredstva isplaćuju nakon isteka dotične godine i podložno ispunjavanju uvjeta utvrđenih u skladu sa stavcima 3. i 4. To se financiranje temelji na referentnom iznosu kako je utvrđen u stavku 2. i iznosi:

(a)  100 % referentnog iznosa pomnoženog s brojem članova operativnog osoblja navedenih za godinu n+ za upućivanje u skladu s Prilogom III.;

(b)  37 % referentnog iznosa pomnoženog s brojem članova operativnog osoblja djelotvorno raspoređenih u skladu s člankom 58. unutar ograničenja određenog u Prilogu IV. i u skladu s člankom 58.a unutar ograničenja određenog u Prilogu V.a;

(c)  50 % referentnog iznosa pomnoženog s brojem članova operativnog osoblja koje Agencija zaposli kao statutarno osoblje. Ta jednokratna isplata primjenjuje se na osoblje koje odlazi iz nacionalnih službi i koje je do trenutka zapošljavanja u Agenciji aktivno služilo najviše 15 godina.

2.  Referentni iznos iz stavka 1. jednak je godišnjoj osnovnoj plaći člana ugovornog osoblja funkcijske skupine III., razreda 8., 1. stupnja kako je definirana u skladu s člankom 93. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije (CEOS) te podliježe korekcijskom koeficijentu primjenjivom na dotičnu državu članicu.

3.  Godišnje plaćanje iznosa iz stavka 1. točke (a) izvršava se uz uvjet da države članice na odgovarajući način povećavaju svoje ukupno nacionalno osoblje graničnih straža zapošljavanjem novog operativnog osoblja u dotičnom razdoblju. Relevantne informacije za potrebe izvješćivanja dostavljaju se Agenciji u okviru godišnjih bilateralnih pregovora te se provjeravaju u okviru procjene osjetljivosti sljedeće godine. Godišnje plaćanje iznosa iz stavka 1. točke (b) izvršava se u cijelosti u vezi s brojem članova operativnog osoblja koji su djelotvorno raspoređeni u razdoblju od uzastopna ili neuzastopna četiri mjeseca u skladu s člankom 58. unutar ograničenja određenog u Prilogu IV. i u skladu s člankom 58.a unutar ograničenja određenog u Prilogu V.a. Za djelotvorno raspoređivanje iz stavka 1. točke (b) plaćanja se izračunavaju razmjerno na temelju referentnog razdoblja od četiri mjeseca.

Predujam povezan s godišnjim plaćanjima iznosa iz stavka 1. točaka (a) i (b) odobrava se nakon što država članica koja daje doprinos podnese poseban i opravdan zahtjev.

4.  Komisija donosi detaljna pravila za načine godišnjeg plaćanja i praćenje primjenjivih uvjeta iz stavka 3. provedbenim aktom u skladu s postupkom iz članka 117. stavka 3. Ta pravila obuhvaćaju načine plaćanja predujma nakon što budu ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 3., kao i načine razmjernog obračuna, uključujući slučajeve u kojima bi korištenje tehničkog osoblja iznimno premašilo maksimalne nacionalne doprinose utvrđene u Prilogu IV.

4a.  Pri provedbi financijske potpore u skladu s ovim člankom Agencija i države članice osiguravaju da se poštuju načela sufinanciranja i izbjegavanja dvostrukog financiranja.

Članak 62.

Osposobljavanje

1.  Agencija, uzimajući u obzir plan kapaciteta naveden u članku 9. stavku 4., ako je dostupan, u suradnji s odgovarajućim subjektima za osposobljavanje država članica te, prema potrebi, Europskim potpornim uredom za azil, Agencijom Europske unije za temeljna prava, eu-LISA-om i CEPOL-om razvija posebne alate za osposobljavanje, uključujući posebno osposobljavanje za zaštitu djece i ostalih osoba u ranjivom položaju. Sadržajem osposobljavanja vodi se računa o relevantnim rezultatima istraživanja i dobroj praksi. Agencija službenicima graničnog nadzora, stručnjacima za vraćanje, pratiteljima za vraćanje i promatračima prisilnog vraćanja te drugom relevantnom osoblju koji su pripadnici stalnih snaga europske granične i obalne straže te promatračima prisilnog vraćanja i promatračima za temeljna prava osigurava specijalizirano osposobljavanje relevantno za njihove zadaće i ovlasti. Agencija s tim službenicima graničnog nadzora i ostalim članovima timova provodi redovite vježbe u skladu s rasporedom za specijalizirano osposobljavanje ▌navedenim u godišnjem programu rada Agencije.

2.  Agencija osigurava da svi članovi osoblja zaposleni u svojstvu operativnog osoblja stalnih snaga europske granične i obalne straže koji će biti raspoređeni kao članovi timova, pored osposobljavanja iz članka 56. stavaka 2. i 3., završe odgovarajuće osposobljavanje u području mjerodavnog prava Unije i međunarodnog prava, uključujući osposobljavanje o temeljnim pravima, pristupu međunarodnoj zaštiti, smjernicama za utvrđivanje identiteta osoba koje traže zaštitu i njihovu upućivanju na odgovarajuće postupke, smjernicama za ophođenje s posebnim potrebama djece, uključujući maloljetnike bez pratnje, žrtve trgovine ljudima, osobe kojima je potrebna hitna medicinska pomoć i druge osobe u posebno ranjivom položaju, te ako je predviđeno da sudjeluju u pomorskim operacijama, traganju i spašavanju, prije njihova raspoređivanja na operativne aktivnosti koje organizira Agencija. Osposobljavanje obuhvaća i upotrebu sile u skladu s Prilogom V. U tu svrhu Agencija na temelju sporazuma s odabranim državama članicama provodi potrebne programe osposobljavanja u njihovim specijaliziranim institucijama za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući partnerske akademije Agencije u državama članicama. Trošak osposobljavanja u potpunosti pokriva Agencija.

2a.  U tu svrhu opisanu u stavku 2. Agencija na temelju sporazuma s odabranim državama članicama provodi potrebne programe osposobljavanja u njihovim specijaliziranim institucijama za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući partnerske akademije Agencije u državama članicama. Agencija osigurava da se osposobljavanje odvija u skladu sa zajedničkim osnovnim izvedbenim programom, da je usklađeno i potiče međusobno razumijevanje i zajedničku kulturu utemeljenu na vrijednostima utvrđenim u Ugovorima. Trošak osposobljavanja u potpunosti pokriva Agencija.

Nakon što dobije odobrenje Upravnog odbora, Agencija smije uspostaviti svoj centar za osposobljavanje kako bi se dodatno olakšalo uključivanje zajedničke europske kulture u ponuđeno osposobljavanje.

3.  Agencija poduzima potrebne inicijative kako bi osigurala da sve operativno osoblje država članica koje sudjeluje u timovima stalnih snaga europske granične i obalne straže završi osposobljavanje u području mjerodavnog prava Unije i međunarodnog prava, uključujući osposobljavanje o temeljnim pravima, pristupu međunarodnoj zaštiti, smjernicama za utvrđivanje identiteta osoba koje traže zaštitu i njihovu upućivanju na odgovarajuće postupke, smjernicama za ophođenje s posebnim potrebama djece, uključujući i maloljetnike bez pratnje, žrtve trgovine ljudima, osobe kojima je potrebna hitna medicinska pomoć i druge osobe u posebno ranjivom položaju te, ako je predviđeno da sudjeluju u pomorskim operacijama, traganju i spašavanju, prije njihova sudjelovanja u operativnim aktivnostima koje organizira Agencija.

4.  Agencija poduzima potrebne inicijative kako bi osigurala osposobljavanje za osoblje koje je uključeno u zadaće povezane s vraćanjem i koje je dodijeljeno stalnim snagama europske granične i obalne straže i skupini iz članka 52. Agencija osigurava da njezino osoblje i cjelokupno osoblje koje sudjeluje u operacijama vraćanja i intervencijama vraćanja prije sudjelovanja u operativnim aktivnostima koje organizira Agencija završi osposobljavanje u području mjerodavnog prava Unije i međunarodnog prava, uključujući temeljna prava, pristup međunarodnoj zaštiti i upućivanje za ranjive osobe.

5.  Agencija utvrđuje i dalje razvija zajednički osnovni izvedbeni program za osposobljavanje službenika graničnog nadzora i osigurava osposobljavanje na europskoj razini za instruktore nacionalnih službenika graničnog nadzora država članica, uključujući u vezi s temeljnim pravima, pristupom međunarodnoj zaštiti i mjerodavnim pomorskim pravom, kao i zajednički program osposobljavanja osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem. Svrha zajedničkog osnovnog izvedbenog programa promicanje je najviših standarda i najboljih praksi pri provedbi zakonodavstva Unije o upravljanju granicama i vraćanju. Agencija sastavlja zajednički osnovni izvedbeni program za osposobljavanje nakon savjetovanja sa savjetodavnim forumom i službenikom za temeljna prava. Države članice uključuju zajednički osnovni izvedbeni program za osposobljavanje u osposobljavanje koje pružaju svojim nacionalnim službenicima graničnog nadzora i osoblju uključenom u zadaće povezane s vraćanjem.

6.  Agencija službenicima nadležnih nacionalnih službi država članica i, prema potrebi, trećih zemalja nudi i dodatne tečajeve i seminare o pitanjima koja se odnose na nadzor vanjskih granica i vraćanje državljana trećih zemalja.

7.  Agencija može organizirati aktivnosti osposobljavanja u suradnji s državama članicama i trećim zemljama na njihovu državnom području.

8.  Agencija uspostavlja program razmjene kojim se službenicima graničnog nadzora koji sudjeluju u njezinim timovima te osoblju koje sudjeluje u europskim timovima za intervencije vraćanja omogućuje da, radom sa službenicima graničnog nadzora i osobljem uključenim u zadaće povezane s vraćanjem u državi članici koja nije njihova, iz iskustava i najbolje prakse u inozemstvu steknu potrebna stručna znanja i iskustva.

8a.  Agencija uspostavlja i dalje razvija interni mehanizam za kontrolu kvalitete radi jamčenja visoke razine osposobljenosti, stručnog znanja i profesionalnosti cjelokupnog statutarnog osoblja, a osobito operativnog osoblja koje sudjeluje u operativnim aktivnostima Agencije. Na temelju provedbe mehanizma za kontrolu kvalitete Agencija priprema godišnje izvješće o evaluaciji kao prilog godišnjem izvješću o aktivnostima koje se dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Članak 63.

Nabava ili zakup tehničke opreme

1.  Agencija može nabaviti, samostalno ili u suvlasništvu s državom članicom, ili zakupiti tehničku opremu koja se raspoređuje tijekom zajedničkih operacija, pilot-projekata, brzih intervencija na granicama, aktivnosti u području vraćanja, uključujući operacije vraćanja, intervencije vraćanja, u okviru raspoređivanja timova za potporu upravljanju migracijama ili projekata tehničke pomoći u skladu s financijskim pravilima koja se primjenjuju na Agenciju.

2.  ▌Upravni odbor utvrđuje sveobuhvatnu višegodišnju strategiju razvoja vlastitih tehničkih kapaciteta uzimajući u obzir višegodišnji ciklus strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama, uključujući plan kapaciteta naveden u članku 9. stavku 4. ovisno o dostupnosti te proračunska sredstva stavljena na raspolaganje za te potrebe u višegodišnjem financijskom okviru. Odluka Upravnog odbora temelji se na prijedlogu izvršnog direktora. Kako bi se osigurala usklađenost s primjenjivim pravnim, financijskim i političkim okvirima, izvršni direktor donosi taj prijedlog nakon što primi pozitivno mišljenje Komisije.

Strategija je popraćena detaljnim planom provedbe u kojem je utvrđen vremenski raspored za nabavu ili zakup, planiranje nabave i ublažavanje rizika. Ako strategija i plan nisu u skladu s mišljenjem Komisije, Agencija Komisiji šalje opravdanje svojih odluka. Nakon donošenja strategije plan provedbe postaje dio višegodišnje programske komponente programskog dokumenta iz članka 98. stavka 2. točke (k).

3.  Agencija može nabaviti tehničku opremu odlukom izvršnog direktora uz savjetovanje s Upravnim odborom te u skladu s primjenjivim pravilima o javnoj nabavi. Prije svake nabave ili zakupa opreme koji uključuju znatne troškove za Agenciju provodi se temeljita analiza potreba te analiza troškova i koristi. Svaki takav izdatak predviđa se u proračunu Agencije koji donosi Upravni odbor.

4.  Ako Agencija nabavlja ili uzima u zakup veću tehničku opremu kao što su zrakoplovi, helikopteri, službena vozila ili plovila, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

(a)  u slučaju nabave od strane Agencije ili suvlasništva, Agencija dogovara s jednom državom članicom da ta država članica registrira opremu kao opremu u državnoj službi u skladu sa zakonodavstvom koje se primjenjuje u toj državi članici, uključujući ovlaštenja i imunitete za takvu tehničku opremu u okviru međunarodnog prava;

(b)  u slučaju zakupa, oprema se registrira u državi članici.

5.  Na temelju standardnog sporazuma koji sastavlja Agencija, a odobrava Upravni odbor, država članica u kojoj se oprema registrira i Agencija usuglašavaju uvjete kojima se osigurava operabilnost opreme. U slučaju suvlasništva nad resursima ti se uvjeti primjenjuju i na razdoblja potpune dostupnosti resursa za Agenciju te se njima određuje upotreba opreme, uključujući posebne odredbe o brzom raspoređivanju tijekom brzih intervencija na granicama i financiranju tih resursa.

6.  Ako Agencija ne raspolaže potrebnim kvalificiranim statutarnim osobljem, država članica u kojoj se oprema registrira ili dobavljač tehničke opreme osiguravaju potrebne stručnjake i tehničko osoblje koji tehničkom opremom upravljaju na zakonski ispravan i siguran način, u skladu s predloškom sporazuma o kojem je riječ u stavku 5. i koji se planira na temelju godišnjih bilateralnih pregovora iz članka 64. stavka 9. U tom slučaju, tehnička oprema koja je u isključivom vlasništvu Agencije stavlja se na raspolaganje Agenciji na njezin zahtjev i država članica u kojoj se oprema registrira ne može se pozvati na izvanrednu situaciju iz članka 64. stavka 8.

Kad od države članice traži da osigura tehničku opremu i operativno osoblje, Agencija u obzir uzima posebne operativne izazove s kojima se ta država članica suočava u vrijeme podnošenja zahtjeva.

Članak 64.

Pričuva tehničke opreme

1.  Agencija za potrebe svojih operativnih aktivnosti uspostavlja i vodi središnju evidenciju opreme u pričuvi tehničke opreme koja se sastoji od opreme koja je u vlasništvu država članica ili Agencije i opreme koja je u suvlasništvu država članica i Agencije.

2.  Oprema u isključivom vlasništvu Agencije u potpunosti je dostupna za raspoređivanje u bilo kojem trenutku, kao što je navedeno u članku 63. stavku 5.

3.  Oprema u suvlasništvu Agencije u udjelu većem od 50 % također je dostupna za raspoređivanje u skladu sa sporazumom između države članice i Agencije navedenom u članku 63. stavku 5.

4.  Agencija osigurava kompatibilnost i interoperabilnost opreme navedene u pričuvi tehničke opreme.

5.  U tu svrhu Agencija u bliskoj suradnju s državama članicama i Komisijom definira tehničke standarde koje oprema mora ispunjavati kako bi se prema potrebi raspoređivala u aktivnostima Agencije. Oprema koju Agencija treba nabaviti, samostalno ili kao suvlasnik, i oprema u vlasništvu država članica navedena u pričuvi tehničke opreme, mora ispunjavati navedene tehničke standarde.

6.  Na prijedlog izvršnog direktora uzimajući u obzir analizu rizika i rezultate procjena osjetljivosti Agencije Upravni odbor do 31. ožujka utvrđuje minimalnu količinu tehničke opreme potrebnu za ispunjavanje potreba Agencije tijekom sljedeće godine, posebno u vezi s provedbom zajedničkih operacija, raspoređivanjem timova za potporu upravljanju migracijama, brzim intervencijama na granicama te aktivnostima u području vraćanja, uključujući operacije vraćanja i intervencije vraćanja. Vlastita oprema Agencije uključena je u minimalnu količinu tehničke opreme. Istom se odlukom utvrđuju pravila za raspoređivanje tehničke opreme u operativnim aktivnostima.

Ako se pokaže da je minimalna količina tehničke opreme nedostatna za provedbu operativnog plana dogovorenog za takve aktivnosti, Agencija ga revidira u skladu s opravdanim potrebama i sporazumom s državama članicama.

7.  Pričuva tehničke opreme sadržava minimalnu količinu opreme za koju je Agencija utvrdila da joj je potrebna prema vrsti tehničke opreme. Oprema navedena u pričuvi tehničke opreme raspoređuje se tijekom zajedničkih operacija, raspoređivanja timova za potporu upravljanju migracijama, pilot-projekata, brzih intervencija na granicama, operacija vraćanja ili intervencija vraćanja.

8.  Pričuva tehničke opreme uključuje pričuvu opreme za brzu reakciju koja sadržava ograničenu količinu opreme potrebne za moguće brze intervencije na granicama. Doprinosi država članica pričuvi opreme za brzu reakciju planiraju se u skladu s godišnjim bilateralnim pregovorima i sporazumima navedenima u stavku 9. Kada je riječ o opremi s popisa iz te pričuve, države članice ne mogu se pozvati na izvanrednu situaciju iz stavka 9.

Opremu s tog popisa sa stručnim osobljem dotična država članica šalje na destinaciju za raspoređivanje što je prije moguće, a svakako najkasnije deset dana nakon datuma na koji je dogovoren operativni plan.

Agencija toj pričuvi doprinosi opremom koju ima na raspolaganju kao što je navedeno u članku 63. stavku 1.

9.  Države članice doprinose pričuvi tehničke opreme. Doprinos država članica pričuvi i raspored tehničke opreme za posebne operacije planiraju se na temelju godišnjih bilateralnih pregovora i sporazuma između Agencije i država članica. U skladu s tim sporazumima i u mjeri u kojoj ona čini dio minimalne količine tehničke opreme za predmetnu godinu, države članice na zahtjev Agencije stavljaju svoju tehničku opremu na raspolaganje za raspoređivanje, osim ako su suočene s izvanrednom situacijom koja znatno utječe na obavljanje nacionalnih zadaća. Ako se država članica pozove na takvu izvanrednu situaciju, Agenciji u pisanom obliku dostavlja sveobuhvatno obrazloženje i informacije o situaciji, čiji se sadržaj prilaže izvješću iz stavka 13. Takav zahtjev Agencije podnosi se najmanje 45 dana prije planiranog raspoređivanja glavne tehničke opreme i 30 dana prije planiranog raspoređivanja druge opreme. Doprinosi pričuvi tehničke opreme preispituju se svake godine.

10.  Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora svake godine odlučuje o pravilima u vezi s tehničkom opremom, uključujući potrebne ukupne minimalne količine prema vrsti tehničke opreme, uvjete raspoređivanja i povrat troškova, kao i o ograničenoj količini tehničke opreme za pričuvu opreme za brzu reakciju. Za potrebe proračuna Upravni odbor mora tu odluku donijeti do 31. ožujka svake godine.

11.  U slučaju brze intervencije na granicama na odgovarajući način primjenjuje se članak 40. stavak 11.

12.  Ako nakon utvrđivanja minimalne količine tehničke opreme dođe do neočekivane potrebe za tehničkom opremom za zajedničku operaciju ili brzu intervenciju na granicama, a tu potrebu nije moguće zadovoljiti iz pričuve tehničke opreme ili pričuve opreme za brzu reakciju, države članice, kada je to moguće, na ad hoc osnovi Agenciji na njezin zahtjev stavljaju tehničku opremu na raspolaganje za raspoređivanje.

13.  Izvršni direktor redovito izvješćuje Upravni odbor o sastavu i rasporedu opreme koja je dio pričuve tehničke opreme. Ako se ne dosegne minimalna količina tehničke opreme potrebne u pričuvi, izvršni direktor o tome bez odgađanja obavješćuje Upravni odbor. Upravni odbor hitno donosi odluku o prioritetnom raspoređivanju tehničke opreme i poduzima odgovarajuće mjere za uklanjanje nedostatka. Upravni odbor obavješćuje Komisiju o nedostatku i o mjerama koje je poduzeo. Komisija o tome i o svojoj ocjeni zatim obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

14.  Države članice registriraju u pričuvi tehničke opreme sva prijevozna sredstva i operativnu opremu kupljene u okviru posebnih mjera Fonda za unutarnju sigurnost u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(30) ili, ako je to relevantno, iz drugih budućih namjenskih sredstava Unije koja su stavljena na raspolaganje državama članicama s jasnim ciljem povećanja operativnog kapaciteta Agencije. Ta tehnička oprema čini dio minimalne količine tehničke opreme za predmetnu godinu.

Države članice tehničku opremu sufinanciranu u okviru posebnih djelovanja Fonda za unutarnju sigurnost ili bilo kojih drugih budućih namjenskih sredstava Unije dostupnih u skladu s prvim podstavkom stavljaju Agenciji na raspolaganje za raspoređivanje na njezin zahtjev u okviru godišnjih bilateralnih pregovora. Svaki pojedini dio opreme stavlja se na raspolaganje na razdoblje od najviše četiri mjeseca, kako je planirano u okviru godišnjih bilateralnih pregovora. Država članica može odlučiti rasporediti odgovarajuću opremu i nakon četiri mjeseca. U slučaju operacije iz članka 40. ili članka 43. ove Uredbe one se ne mogu pozvati na izvanrednu situaciju iz stavka 9. ovog članka.

15.  Agencija vodi evidenciju o pričuvi tehničke opreme kako slijedi:

(a)  razvrstavanje prema vrsti opreme i vrsti operacije;

(b)  razvrstavanje s obzirom na vlasnika (država članica, agencija, ostalo);

(c)  ukupna potrebna količina opreme;

(d)  zahtjevi u vezi s osobljem, ako je to primjenjivo;

(e)  druge informacije, kao što su pojedinosti o registraciji, zahtjevi u vezi s prijevozom i održavanjem, primjenjivi nacionalni izvozni režimi, tehničke upute ili druge informacije relevantne za pravilnu uporabu opreme;

(f)  informacija o tome je li pojedini dio opreme financiran sredstvima Unije.

16.  Agencija u cijelosti financira raspoređivanje tehničke opreme koja je dio minimalne količine tehničke opreme koju osigurava predmetna država članica za predmetnu godinu. Raspoređivanje tehničke opreme koja nije dio minimalne količine tehničke opreme Agencija sufinancira do najviše 100 % prihvatljivih troškova, uzimajući pritom u obzir posebne okolnosti država članica koje raspoređuju takvu tehničku opremu.

Članak 65.

Izvješćivanje o kapacitetima Agencije

1.  Na prijedlog izvršnog direktora Upravni odbor donosi i dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Europskoj komisiji godišnje izvješće o provedbi članaka 52., 56., 57., 58., 63. i 64.

2.  To izvješće posebno uključuje:

(a)  broj pripadnika operativnog osoblja koje je svaka država članica dodijelila stalnim snagama europske granične i obalne straže, među ostalim uz pomoć pričuve za brzu reakciju i skupine promatrača prisilnog vraćanja;

(b)  broj pripadnika operativnog osoblja koje je stalnim snagama europske granične i obalne straže dodijelila Agencija;

(c)  broj pripadnika operativnog osoblja koje su svaka država članica i Agencija stvarno rasporedile iz stalnih snaga europske granične i obalne straže prema profilu tijekom prethodne godine;

(d)  količinu tehničke opreme koju su svaka država članica i Agencija dodijelile pričuvi tehničke opreme;

(e)  količinu tehničke opreme koju su svaka država članica i Agencija rasporedile tijekom prethodne godine iz pričuve tehničke opreme▌;

(f)  obveze u pogledu pričuve opreme za brzu reakciju i raspoređivanje iz te pričuve;

(g)  razvoj vlastitih ljudskih i tehničkih kapaciteta Agencije.

3.  U tom se izvješću navodi popis država članica koje su se u prethodnoj godini pozvale na izvanrednu situaciju iz članka 58. stavka 7. i članka 64. stavka 8. te razlozi i informacije koje su dotične države iznijele.

4.  Radi osiguranja transparentnosti Upravni odbor obavješćuje se svaka tri mjeseca o elementima navedenima u stavku 2. u pogledu tekuće godine.

Članak 66.

Istraživanja i inovacije

1.  Agencija proaktivno prati aktivnosti istraživanja i inovacija koje su relevantne za europsko integrirano upravljanje granicama, uključujući upotrebu napredne tehnologije nadzora državne granice, te doprinosi tim aktivnostima, uzimajući u obzir plan kapaciteta iz članka 9. stavka 4. Agencija dostavlja rezultate tih istraživanja Europskom parlamentu, državama članicama i Komisiji u skladu s člankom 50. Ona može te rezultate prema potrebi upotrijebiti u zajedničkim operacijama, brzim intervencijama na granicama, operacijama vraćanja i intervencijama vraćanja.

2.  Agencija, uzimajući u obzir plan kapaciteta iz članka 9. stavka 6., pomaže državama članicama i Komisiji u utvrđivanju ključnih tema istraživanja. Agencija pomaže državama članicama i Komisiji u sastavljanju i provedbi relevantnih okvirnih programa Unije za aktivnosti istraživanja i inovacija.

3.  Agencija provodi dijelove Okvirnog programa za istraživanja i inovacije koji se odnose na sigurnost granica. U tu svrhu, i ako joj je Komisija delegirala odgovarajuće ovlasti, Agencija ima sljedeće zadaće:

(a)  upravljanje pojedinim fazama provedbe programa i pojedinim fazama posebnih projekata na temelju relevantnih programa rada koje je donijela Komisija;

(b)  donošenje instrumenata izvršenja proračuna za prihode i rashode te provođenje svih operacija koje su potrebne za upravljanje programom;

(c)  pružanje potpore pri provedbi programa.

4.  Agencija može planirati i provoditi pilot-projekte koji se odnose na pitanja obuhvaćena ovom Uredbom.

5.   Agencija javno objavljuje informacije o svojim istraživačkim projektima, uključujući pokazne projekte, partnere koji sudjeluju u projektima i proračun projekata.

Odjeljak 10.

Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS)

Članak 68.

Uspostava središnje jedinice ETIAS-a

1.  Osniva se središnja jedinica ETIAS-a.

2.  Agencija osigurava uspostavu i rad središnje jedinice ETIAS-a iz članka 7. Uredbe (EU) 2018/1240 o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS).

Odjeljak 11.

Suradnja

Članak 69.

Suradnja Agencije s institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije te međunarodnim organizacijama

1.  Agencija surađuje s institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije te međunarodnim organizacijama unutar njihovih pravnih okvira i upotrebljava postojeće informacije, kapacitete i sustave dostupne u okviru EUROSUR-a.

U skladu sa stavkom 1. Agencija posebno surađuje sa sljedećim subjektima:

(a)  Komisijom i Europskom službom za vanjsko djelovanje;

(b)  Europskim policijskim uredom (Europol);

(c)  Europskim potpornim uredom za azil;

(d)  Agencijom Europske unije za temeljna prava;

(e)  Europskom jedinicom za pravosudnu suradnju (Eurojust);

(f)  Satelitskim centrom Europske unije;

(g)  Europskom agencijom za pomorsku sigurnost i Europskom agencijom za kontrolu ribarstva;

(h)  Europskom agencijom za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde;

(i)  Europskom agencijom za sigurnost zračnog prometa i mrežnim upraviteljem uspostavljenima na temelju Uredbe (EU) br. 677/2011 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu mrežnih funkcija za upravljanje zračnim prometom (ATM);

(k)  misijama i operacijama u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike, u skladu s njihovim mandatima i u cilju jamčenja sljedećeg:

i.  promicanja standarda europskog integriranog upravljanja granicama,

ii.  informiranosti o stanju i analize rizika.

Agencija može surađivati i sa sljedećim međunarodnim organizacijama koje su relevantne za njezine zadaće, unutar njihovih pravnih okvira:

(a)  Ujedinjenim narodima preko njihovih relevantnih ureda, agencija, organizacija i drugih subjekata, posebno Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Ureda visokog povjerenika za ljudska prava, Međunarodne organizacije za migracije, Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal te Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva;

(b)  Međunarodnom organizacijom kriminalističke policije (INTERPOL);

(c)  Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju;

(d)  Vijećem Europe i povjerenikom Vijeća Europe za ljudska prava.

(e)  Centrom za pomorske analize i operacije u vezi s opojnim drogama (MAOC-N).

2.  Suradnja iz stavka 1. odvija se u okviru radnih dogovora sklopljenih sa subjektima iz stavka 1. Komisija mora prethodno odobriti te dogovore. U svakom slučaju, Agencija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svakom takvom dogovoru.

3.  U pogledu postupanja s klasificiranim podacima, u tim se sporazumima predviđa da dotično tijelo, ured ili agencija Unije ili međunarodna organizacija poštuju sigurnosna pravila i standarde istovjetne onima koje primjenjuje Agencija. Posjet radi ocjene provest će se prije sklapanja dogovora te će Komisija biti obaviještena o ishodu posjeta radi ocjene.

4.  Pri provedbi aktivnosti u skladu s ovom Uredbom Agencija surađuje s Komisijom i, ako je to relevantno, s državama članicama i Europskom službom za vanjsko djelovanje. Iako je to izvan područja primjene ove Uredbe, ona se uključuje u takvu suradnju i u aktivnostima koje se odnose na područje carine, uključujući upravljanje rizicima, ako se te aktivnosti mogu međusobno podupirati. Tom se suradnjom ne dovode u pitanje postojeće nadležnosti Komisije, Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te država članica.

5.  Institucije, tijela, uredi i agencije Unije te međunarodne organizacije iz stavka 1. informacije koje su primili od Agencije upotrebljavaju isključivo u okviru granica svoje nadležnosti i u mjeri u kojoj poštuju temeljna prava, uključujući zahtjeve u vezi sa zaštitom podataka.

Svako prosljeđivanje ▌osobnih podataka, koje je obradila Agencija, drugim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije iz članka 88. stavka 1. točaka (c) i (d) podliježe posebnim radnim dogovorima u vezi s razmjenom osobnih podataka▌.

Takvi dogovori uključuju odredbu kojom se osigurava da se osobni podaci koje Agencija prosljeđuje tijelima, uredima i agencijama Unije mogu obrađivati u druge svrhe samo ako Agencija to odobri i ako je to u skladu s prvotnom svrhom u koju je Agencija prikupila i proslijedila podatke. Tijela, uredi i agencije Unije vode pismenu evidenciju procjene usklađenosti svakog pojedinačnog slučaja.

Svako prosljeđivanje osobnih podataka koji Agencija provodi međunarodnim organizacijama iz članka 88. stavka 1. točke (c) mora biti u skladu s odredbama o zaštiti podataka utvrđenima u člancima od 87. do 90.a.

Agencija posebno osigurava da su svi radni dogovori sklopljeni s takvim međunarodnim organizacijama u pogledu razmjene osobnih podataka u skladu s poglavljem V. Uredbe (EU) 2018/1725 te da podliježu odobrenju Europskog nadzornika za zaštitu podataka, ako je tako predviđeno tom Uredbom.

Agencija jamči da se osobni podaci preneseni međunarodnim organizacijama obrađuju samo u svrhe za koje su preneseni.

U pogledu postupanja s klasificiranim podacima, u tim se dogovorima predviđa da dotična institucija, tijelo, ured i agencija Unije ili međunarodna organizacija poštuju sigurnosna pravila i norme jednakovrijedne onima koje primjenjuje Agencija.

6.  Razmjena podataka između Agencije i tijela, ureda i agencija Unije te međunarodnih organizacija iz stavka 2. provodi se putem komunikacijske mreže iz članka 14. ili drugih ovlaštenih sustava za razmjenu informacija koji zadovoljavaju kriterije dostupnosti, povjerljivosti i integriteta.

Članak 70.

Europska suradnja u pogledu funkcija obalne straže

1.  Ne dovodeći u pitanje EUROSUR, Agencija u suradnji s Europskom agencijom za kontrolu ribarstva i Europskom agencijom za pomorsku sigurnost pruža potporu nacionalnim tijelima koja obavljaju funkcije obalne straže na nacionalnoj razini i razini Unije te, prema potrebi, na međunarodnoj razini:

(a)  dijeljenjem, objedinjavanjem i analiziranjem informacija dostupnih u sustavima izvješćivanja s brodova i drugim informacijskim sustavima kojima te agencije upravljaju ili im mogu pristupiti, u skladu sa svojim pravnim osnovama i ne dovodeći u pitanje vlasništvo država članica nad podacima;

(b)  pružanjem usluga nadzora i komunikacije na temelju najsuvremenije tehnologije, uključujući infrastrukturu u svemiru i zemaljsku infrastrukturu te senzore postavljene na bilo koju vrstu platforme;

(c)  izgradnjom kapaciteta izradom smjernica i preporuka te uspostavom najboljih praksi, kao i pružanjem osposobljavanja i razmjenom osoblja;

(d)  unaprjeđenjem razmjene informacija i suradnje u pogledu funkcija obalne straže, među ostalim analiziranjem operativnih izazova i novih rizika u području pomorstva;

(e)  dijeljenjem kapaciteta planiranjem i provedbom višenamjenskih operacija te dijeljenjem sredstava i drugih kapaciteta u mjeri u kojoj te agencije koordiniraju te aktivnosti i u kojoj su s njima suglasna nadležna tijela dotičnih država članica.

2.  Precizni oblici suradnje u pogledu funkcija obalne straže između Agencije, Europske agencije za kontrolu ribarstva i Europske agencije za pomorsku sigurnost utvrđuju se radnim dogovorom, u skladu s njihovim ovlastima i financijskim pravilima koja se primjenjuju na te agencije. Takav dogovor odobravaju Upravni odbor Agencije te Upravni odbor Europske agencije za pomorsku sigurnost i Upravni odbor Europske agencije za kontrolu ribarstva. Agencije upotrebljavaju informacije primljene u okviru svoje suradnje isključivo u skladu s ograničenjima svojih pravnih okvira i uz poštovanje temeljnih prava, uključujući zahtjeve u vezi sa zaštitom podataka.

3.  Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama, Agencijom, Europskom agencijom za pomorsku sigurnost i Europskom agencijom za kontrolu ribarstva stavlja na raspolaganje praktični priručnik o europskoj suradnji u pogledu funkcija obalne straže. Taj priručnik sadržava smjernice, preporuke i najbolje prakse za razmjenu informacija. Komisija donosi taj priručnik u obliku preporuke u skladu s postupkom iz članka 117. stavka 3.

Članak 71.

Suradnja s Irskom i Ujedinjenom Kraljevinom

1.  Agencija olakšava operativnu suradnju država članica s Irskom i Ujedinjenom Kraljevinom u određenim aktivnostima.

2.  Za potrebe EUROSUR-a razmjena podataka i suradnja s Irskom i Ujedinjenom Kraljevinom može se odvijati na temelju bilateralnih ili multilateralnih sporazuma između Irske odnosno Ujedinjene Kraljevine i jedne ili više susjednih država članica ili preko regionalnih mreža utemeljenih na tim sporazumima. Nacionalni koordinacijski centri država članica kontaktna su tučka za razmjenu informacija s odgovarajućim tijelima Irske i Ujedinjene Kraljevine u sklopu EUROSUR-a.

3.  Sporazumi iz stavka 2. ograničeni su na sljedeću razmjenu informacija između nacionalnog koordinacijskog centra države članice i odgovarajućeg tijela Irske ili Ujedinjene Kraljevine:

(a)  informacije sadržane u nacionalnoj slici stanja države članice u mjeri u kojoj su dostavljeni Agenciji za potrebe europske slike stanja;

(b)  informacije koje prikupe Irska i Ujedinjena Kraljevina, a koje su relevantne za potrebe europske slike stanja;

(c)  informacije iz članka 26. stavka 5.

4.  Informacije koje je u kontekstu EUROSUR-a pružila Agencija ili država članica koja nije stranka sporazuma iz stavka 2. ne dijele se s Irskom ili Ujedinjenom Kraljevinom bez prethodnog pristanka Agencije ili te države članice. Države članice i Agencija obvezane su odbijanjem dijeljenja tih informacija s Irskom ili Ujedinjenom Kraljevinom.

5.  Zabranjeno je daljnje prosljeđivanje ili drugo priopćivanje informacija razmijenjenih u skladu s ovim člankom trećim zemljama ili trećim stranama.

6.  Sporazumi iz stavka 2. uključuju odredbe o financijskim troškovima koji proizlaze iz sudjelovanja Irske i Ujedinjene Kraljevine u provedbi tih sporazuma.

7.  Potpora koju Agencija pruža na temelju članka 10. stavka 1. točaka 12., 13. i 15. obuhvaća organizaciju operacija vraćanja država članica u kojima također sudjeluje Irska ili Ujedinjena Kraljevina.

8.  Primjena ove Uredbe na granice Gibraltara suspendira se do datuma kada bude postignut sporazum o području primjene mjera koje se odnose na prelazak osoba preko vanjskih granica.

Članak 72.

Suradnja s trećim zemljama

1.  U skladu s člankom 3. točkom (g) države članice i Agencija surađuju s trećim zemljama u svrhu europske politike integriranog upravljanja granicama i migracijske politike ▌.

2.  Na temelju prioriteta politike utvrđenih u skladu s člankom 8. stavkom 4. Agencija pruža tehničku i operativnu pomoć trećim zemljama u okviru politike vanjskog djelovanja Unije, među ostalim u pogledu zaštite temeljnih prava i osobnih podataka te načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.

3.  Agencija i države članice poštuju pravo Unije, uključujući norme i standarde koji su sastavni dio pravne stečevine Unije, i kada se suradnja s trećim zemljama odvija na državnom području tih zemalja.

4.   Uspostava suradnje s trećim zemljama služi promicanju standarda europskog integriranog upravljanja granicama.

Članak 73.

Suradnja država članica s trećim zemljama

1.  ▌Države članice mogu surađivati ▌s jednom ili više trećih zemalja na operativnoj razini u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom. Takva suradnja može obuhvaćati razmjenu informacija i može se odvijati na temelju bilateralnih ili multilateralnih sporazuma, drugih oblika sporazuma ili putem regionalnih mreža uspostavljenih na temelju tih sporazuma.

2.  Pri sklapanju bilateralnih i multilateralnih sporazuma iz stavka 1. države članice mogu uvrstiti odredbe o razmjeni informacija i suradnji za potrebe EUROSUR-a u skladu s člankom 76 i člankom 90.

3.  Sporazumi iz stavka 1. moraju biti usklađeni s pravom Unije i međunarodnim pravom o temeljnim pravima i međunarodnoj zaštiti, uključujući s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Konvencijom o statusu izbjeglica, a posebno načelom zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja. Pri provedbi tih sporazuma, uzimajući u obzir i članak 8., države članice ▌redovito ocjenjuju i uzimaju u obzir opće stanje u trećoj zemlji.

Članak 74.

Suradnja Agencije i trećih zemalja

1.  Agencija može surađivati s tijelima trećih zemalja nadležnima za pitanja obuhvaćena ovom Uredbom i u mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje njezinih zadaća.

2.  Agencija pritom djeluje u okviru politike vanjskog djelovanja Unije, među ostalim u pogledu zaštite temeljnih prava i načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, zabrane proizvoljnog pritvaranja i zabrane mučenja, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, uz potporu delegacija Unije i, ako je primjenjivo, misija i operacija ZSOP-a te u koordinaciji s njima, u skladu s člankom 69.

3.  U okolnostima zbog kojih se zahtijeva raspoređivanje timova stalnih snaga europske granične i obalne straže za upravljanje granicama ▌u treću zemlju u kojoj će članovi timova izvršavati izvršne ovlasti, Unija na temelju članka 218. UFEU-a sklapa s dotičnom trećom zemljom sporazum o statusu izrađen na osnovi predloška sporazuma o statusu iz članka 77. stavka 1.a. Sporazumom o statusu obuhvaćaju se svi aspekti koji su potrebni za provedbu tih djelovanja. Posebno se određuju opseg operacije, građanska i kaznena odgovornost, zadaće i ovlasti članova timova, mjere povezane s uspostavom područnog ureda te praktične mjere povezane s poštovanjem temeljnih prava. Sporazumom o statusu osigurava se puno poštovanje temeljnih prava tijekom tih operacija i predviđa mehanizam za podnošenje pritužbi. S Europskim nadzornikom za zaštitu podataka savjetuje se o odredbama sporazuma o statusu koje se odnose na prijenos podataka u slučaju da se te odredbe znatno razlikuju od predloška sporazuma o statusu.

4.  Ako je moguće, Agencija također djeluje u okviru radnih dogovora sklopljenih s tim tijelima u skladu s pravom i politikom Unije, u skladu s člankom 77. stavkom 5.

U tim radnim dogovorima utvrđuju se opseg, priroda i svrha suradnje te su oni povezani s upravljanjem operativnom suradnjom i mogu uključivati odredbe o razmjeni osjetljivih neklasificiranih podataka i suradnji u okviru EUROSUR-a u skladu s člankom 75. stavkom 3.

Agencija jamči da se podaci preneseni trećim zemljama obrađuju samo u svrhe za koje su preneseni. Svi radni dogovori o razmjeni klasificiranih podataka sklapaju se u skladu s člankom 77. stavkom 6. Agencija poštuje pravo Unije, uključujući norme i standarde koji su sastavni dio pravne stečevine Unije. Ako se tim radnim dogovorima predviđa prijenos osobnih podataka i ako je tako predviđeno Uredbom 2018/1725, Agencija traži prethodno odobrenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

5.   Agencija doprinosi provedbi vanjske politike Unije u području vraćanja i ponovnog prihvata u okviru politike vanjskog djelovanja Unije te u pogledu pitanja obuhvaćenih ovom Uredbom.

6.  Agencija može dobiti sredstva Unije u skladu s odredbama odgovarajućih instrumenata kojima se podupiru treće zemlje i koji su povezani s trećim zemljama. Agencija može pokrenuti i financirati projekte tehničke pomoći u trećim zemljama u pogledu pitanja obuhvaćenih ovom Uredbom te u skladu s financijskim pravilima koja se primjenjuju na Agenciju. Takvi se projekti uključuju u jedinstveni programski dokument iz članka 100.

7.  Agencija obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o aktivnostima provedenima na temelju ovog članka i, posebno, o aktivnostima koje se odnose na tehničku i operativnu pomoć u području upravljanja granicama i vraćanja u treće zemlje i raspoređivanje časnika za vezu te u obavijest uvrštava detaljne informacije o poštovanju temeljnih prava. Agencija javno objavljuje sporazume, radne dogovore, pilot-projekte i projekte tehničke pomoći s trećim zemljama, u potpunosti u skladu s člankom 110. stavkom 2.

8.  Agencija u svoja godišnja izvješća uvrštava ocjenu o suradnji s trećim zemljama.

Članak 75.

Tehnička i operativna pomoć koju Agencija pruža trećim zemljama

1.  ▌Agencija može koordinirati operativnu suradnju država članica i trećih zemalja te pružati takvu pomoć trećim zemljama u kontekstu europskog integriranog upravljanja granicama.

2.  Agencija ima mogućnost izvršavanja djelovanja povezanih s europskim integriranim upravljanjem granicama na državnom području treće zemlje ▌uz suglasnost te treće zemlje▌.

3.  Operacije na državnom području treće zemlje uključene su u godišnji radni program koji usvaja Upravni odbor u skladu s člankom 100. stavcima 1. i 7. te se provode na temelju operativnog plana koji su dogovorile Agencija i dotična treća zemlja uz savjetovanje s državama članicama sudionicama. U slučaju da država članica ili države članice graniče s trećom zemljom ili operativnim područjem treće zemlje, država članica ili države članice usuglašavaju se s operativnim planom, kao i sa svim izmjenama tog plana. Članci 39., 44., 47. i 48. te članci od 55. do 58. primjenjuju se mutatis mutandis na raspoređivanje u trećim zemljama.

3.a  Izvršni direktor osigurava sigurnost osoblja raspoređenog u trećim zemljama.

U tu svrhu, država članica obavješćuje izvršnog direktora o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost njezinih državljana ako su raspoređeni na državnom području određenih trećih zemalja.

Kada se sigurnost osoblja koje je raspoređeno u trećim zemljama ne može zajamčiti, izvršni direktor poduzima odgovarajuće mjere obustavom ili prekidom odgovarajućih aspekata tehničke i operativne pomoći koju Agencija pruža toj trećoj zemlji.

3.b  Ne dovodeći u pitanje raspoređivanje pripadnika stalnih snaga europske granične i obalne straže u skladu s člancima od 55. do 58., države članice sudjeluju u zajedničkim operacijama na državnom području trećih zemalja na dobrovoljnoj osnovi.

Osim relevantnog mehanizma iz članka 58. stavka 7. i stavka 3.a, država članica može povući svoj doprinos operaciji u trećoj zemlji ako se sigurnost osoblja koje sudjeluje ne može zajamčiti na način koji je za dotičnu državu članicu zadovoljavajući. Ako se država članica pozove na takvu iznimnu situaciju, Agenciji pisanim putem dostavlja sveobuhvatne razloge i informacije o situaciji tijekom godišnjih bilateralnih pregovora ili najkasnije 21 dan prije raspoređivanja, a sadržaj se uvrštava u izvješće iz članka 65. Raspoređivanje operativnog osoblja upućenog u skladu s člankom 57. podliježe suglasnosti matične države članice nakon što je Agencija o tome obavijesti i najkasnije 21 dan prije raspoređivanja.

3.c  Operativni planovi iz stavka 3. mogu uključivati odredbe o razmjeni informacija i suradnji za potrebe EUROSUR-a u skladu s člankom 76 stavkom 2. i člankom 90.

Članak 76.

Razmjena informacija s trećim zemljama u okviru EUROSUR-a

1.  Nacionalni koordinacijski centri država članica iz članka 21. i, ako je relevantno, Agencija kontaktne su točke za razmjenu informacija i suradnju s trećim zemljama za potrebe EUROSUR-a.

2.  Odredbe o razmjeni informacija za potrebe EUROSUR-a iz članka 73. stavka 2. odnose se na:

(a)  posebne slike stanja koje se razmjenjuju s trećim zemljama;

(b)  podatke podrijetlom iz trećih zemalja koji se mogu razmjenjivati u okviru europske slike stanja i postupke za razmjenu tih podataka;

(c)  postupke i uvjete pod kojima se EUROSUR-ove usluge spajanja mogu pružati tijelima trećih zemalja;

(d)  načine suradnje i razmjene informacija s promatračima iz trećih zemalja za potrebe EUROSUR-a.

3.  Informacije koje je u kontekstu EUROSUR-a pružila Agencija ili država članica koja nije stranka sporazuma iz članka 73. stavka 1. ne dijele se s trećom zemljom u okviru tog sporazuma bez prethodnog pristanka Agencije ili te države članice. Države članice i Agencija obvezane su odbijanjem dijeljenja tih informacija s dotičnom trećom zemljom.

Članak 77.

Uloga Komisije u pogledu suradnje s trećim zemljama

1.a  Nakon savjetovanja s državama članicama, Agencijom, Agencijom za temeljna prava i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, Komisija sastavlja predložak sporazuma o statusu za djelovanja koja se provode na državnom području trećih zemalja.

2.  Komisija u suradnji s državama članicama i Agencijom sastavlja ogledne odredbe ▌za razmjenu informacija u okviru EUROSUR-a u skladu s člankom 71. stavkom 2. i člankom 73. stavkom 2.

Komisija nakon savjetovanja s Agencijom i drugim relevantnim tijelima ili agencijama, uključujući Agenciju Europske unije za temeljna prava i Europskog nadzornika za zaštitu podataka, sastavlja predložak za radne dogovore iz članka 74. Takav model uključuje odredbe povezane s temeljnim pravima i mjerama za zaštitu podataka koje se odnose na praktične mjere.

3.  Prije sklapanja novog bilateralnog ili multilateralnog sporazuma iz članka 73. stavka 1. dotična država članica ili dotične države članice dostavljaju Komisiji svoje nacrte odredbi u vezi s upravljanjem granicama i vraćanjem▌.

Dotična država članica obavješćuje Komisiju o odredbama postojećih i novih bilateralnih i multilateralnih sporazuma iz članka 73. stavka 1. u vezi s upravljanjem granicama i vraćanjem, koja o njima obavješćuje Vijeće i Agenciju.

5.  Prije nego što Upravni odbor odobri bilo kakve radne dogovore između Agencije i nadležnih tijela trećih zemalja, Agencija te dogovore dostavlja Komisiji. Prije sklapanja radnog dogovora Agencija obavješćuje Europski parlament dostavljanjem detaljnih informacija o strankama radnog dogovora i predviđenom sadržaju.

6.  Agencija Komisiji dostavlja operativne planove iz članka 75. stavka 3. Odluka o raspoređivanju časnika za vezu u treće zemlje u skladu s člankom 78. podliježe prethodnom mišljenju Komisije. Europski parlament se o tim aktivnostima u potpunosti obavješćuje bez odgađanja.

Članak 78.

Časnici za vezu Agencije u trećim zemljama

1.  Agencija može u trećim zemljama rasporediti stručnjake iz vlastitog statutarnog osoblja i druge stručnjake kao časnike za vezu, kojima pri izvršavanju njihovih zadaća mora biti osigurana najviša razina zaštite. Oni su dio lokalnih i regionalnih mreža za suradnju časnika za vezu zaduženih za imigraciju i stručnjaka za sigurnost Unije i država članica, uključujući mrežu uspostavljenu na temelju [Uredbe Vijeća (EZ) br. 377/2004]. Odlukom Upravnog odbora Agencija može utvrditi posebne profile časnika za vezu,▌ ovisno o operativnim potrebama s obzirom na dotičnu treću zemlju.

2.  U okviru politike vanjskog djelovanja Unije, prioritet pri raspoređivanju časnika za vezu daje se onim trećim zemljama koje, na temelju analize rizika, predstavljaju zemlju podrijetla ili tranzita kad je riječ o nezakonitom useljavanju. Agencija može prihvatiti časnike za vezu koje upute te treće zemlje na temelju uzajamnosti. Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora svake godine donosi popis prioriteta. Raspoređivanje časnika za vezu odobrava Upravni odbor na temelju mišljenja Komisije.

3.  Zadaće časnika za vezu Agencije uključuju, u skladu s pravom Unije i poštujući temeljna prava, uspostavu i održavanje kontakata s nadležnim tijelima treće zemlje kojoj su dodijeljeni, kako bi doprinijeli sprečavanju i borbi protiv nezakonitog useljavanja i vraćanju vraćenika, uključujući pružanje tehničke pomoći u identifikaciji državljana trećih zemalja i pribavljanju putnih isprava. Ti časnici za vezu u bliskoj su koordinaciji s delegacijama Unije, državama članicama u skladu s [Uredbom (EZ) br. 377/2004] i, ako je to relevantno, misijama i operacijama ZSOP-a iz članka 69. Ako je to moguće, njihovi uredi bit će u istim prostorima kao i uredi izaslanstava Unije.

4.  Ako u trećim zemljama časnike za vezu zadužene za vraćanje ne raspoređuje Agencija, Agencija može potpomoći državu članicu u raspoređivanju časnika za vezu zaduženih za vraćanje u cilju pružanja potpore državama članicama kao i aktivnostima Agencije, u skladu s člankom 49.

Članak 79.

Promatrači koji sudjeluju u aktivnostima Agencije

1.  U skladu s člankom 69. Agencija može, uz suglasnost dotičnih država članica, pozvati promatrače iz institucija, tijela, ureda i agencija Unije ili međunarodnih organizacija te misija i operacija ZSOP-a da sudjeluju u njezinim aktivnostima, a posebno u zajedničkim operacijama i pilot-projektima, analizi rizika i osposobljavanju, u mjeri u kojoj je njihova prisutnost u skladu s ciljevima tih aktivnosti, može doprinijeti poboljšanju suradnje i razmjeni najboljih praksi te pritom ne utječe na opću sigurnost tih aktivnosti. Ti promatrači mogu sudjelovati u analizi rizika i osposobljavanju samo uz suglasnost dotičnih država članica. U pogledu zajedničkih operacija i pilot-projekata sudjelovanje promatrača podliježe suglasnosti države članice domaćina. Detaljna pravila o sudjelovanju promatrača uključuju se u operativni plan. Agencija tim promatračima prije njihova sudjelovanja pruža odgovarajuće osposobljavanje.

2.  Agencija može, uz suglasnost dotičnih država članica, pozvati promatrače iz trećih zemalja da sudjeluju u njezinim aktivnostima na vanjskim granicama iz članka 37., operacijama vraćanja iz članka 51., intervencijama vraćanja iz članka 54. i osposobljavanju iz članka 62., u mjeri u kojoj je njihova prisutnost u skladu s ciljevima tih aktivnosti, u kojoj može doprinijeti poboljšanju suradnje i razmjeni najboljih praksi te pritom ne utječe na opću sigurnost tih aktivnosti ili sigurnost državljana trećih zemalja. Promatrači mogu sudjelovati samo uz suglasnost dotičnih država članica ▌. Detaljna pravila o sudjelovanju promatrača uključuju se u operativni plan. Agencija tim promatračima prije njihova sudjelovanja pruža odgovarajuće osposobljavanje. Od njih se zahtijeva da se pri sudjelovanju u aktivnostima Agencije pridržavaju kodeksa ponašanja Agencije.

3.  Agencija jamči da prisutnost promatrača ne predstavlja nikakav rizik u vezi s poštovanjem temeljnih prava.

POGLAVLJE III.

Internetska baza za krivotvorene i vjerodostojne isprave (sustav FADO)

Članak 80.

Agencija preuzima i upotrebljava internetski sustav za krivotvorene i vjerodostojne isprave („FADO”) uspostavljen u skladu sa Zajedničkom akcijom 98/700/PUP.

POGLAVLJE IV.

Opće odredbe

Odjeljak 1.

Opća pravila

Članak 81.

Zaštita temeljnih prava i strategija o temeljnim pravima

1.  Europska granična i obalna straža jamči zaštitu temeljnih prava pri obavljanju svojih zadaća na temelju ove Uredbe u skladu s mjerodavnim pravom Unije, posebno Poveljom i mjerodavnim međunarodnim pravom, uključujući Konvenciju o statusu izbjeglica iz 1951., njezin Protokol iz 1967., Konvenciju o pravima djeteta i obveze povezane s pristupom međunarodnoj zaštiti, posebno načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.

Agencija u tu svrhu, uz doprinos službenika za temeljna prava i ako on to odobri, sastavlja, razrađuje i provodi strategiju o temeljnim pravima i akcijski plan, uključujući djelotvoran mehanizam za praćenje poštovanja temeljnih prava u svim aktivnostima Agencije.

Sa Savjetodavnim forumom savjetuje se o strategiji o temeljnim pravima u skladu s člankom 106. stavkom 3.

2.  U obavljanju svojih zadaća europska granična i obalna straža osigurava da se ni jedna osoba ne iskrcava, prisiljava na ulazak, privodi ili na neki drugi način predaje ili vraća tijelima zemlje u kojoj, među ostalim, postoji ozbiljan rizik da bi takva osoba bila podvrgnuta smrtnoj kazni, mučenju, progonu ili nekom drugom nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kazni, ili u kojoj bi život ili sloboda te osobe bili ugroženi zbog njezine rase, vjere, nacionalnosti, seksualne orijentacije, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog uvjerenja, koja krši načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja ili u kojoj postoji opasnost protjerivanja, premještanja, izručenja ili vraćanja u drugu zemlju koja krši navedeno načelo.

3.  U obavljanju svojih zadaća europska granična i obalna straža uzima u obzir i u okviru svoga mandata rješava posebne potrebe djece, maloljetnih osoba bez pratnje, osoba s invaliditetom, žrtava trgovine ljudima, osoba kojima je potrebna zdravstvena pomoć, osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, osoba u nevolji na moru i drugih osoba u osobito ranjivom položaju. Europska granična i obalna straža u okviru svih svojih aktivnosti posebnu pozornost posvećuje pravima djeteta te osigurava da se poštuju najbolji interesi djeteta.

4.  U obavljanju svih svojih zadaća, u odnosima s državama članicama i u suradnji s trećim zemljama Agencija uzima u obzir izvješća savjetodavnog foruma iz članka 70. i službenika za temeljna prava.

Članak 82.

Kodeks ponašanja

1.  Agencija u suradnji sa savjetodavnim forumom sastavlja i dalje razvija kodeks ponašanja koji se primjenjuje na sve operacije nadzora državne granice koje koordinira Agencija i na sve osobe koje sudjeluju u aktivnostima Agencije. Kodeksom ponašanja utvrđuju se postupci koji su namijenjeni osiguranju načela vladavine prava i poštovanja temeljnih prava, s posebnim naglaskom na ranjive osobe, uključujući djecu, maloljetne osobe bez pratnje i ostale osobe u ranjivom položaju, kao i na osobe koje traže međunarodnu zaštitu.

2.  Agencija u suradnji sa savjetodavnim forumom sastavlja i dalje razvija i redovito ažurira kodeks ponašanja za operacije vraćanja, koji se primjenjuje tijekom svih operacija vraćanja i intervencija vraćanja koje koordinira ili organizira Agencija. U tom se kodeksu ponašanja opisuju zajednički standardizirani postupci za pojednostavnjenje organizacije operacija vraćanja i intervencija vraćanja te za osiguranje vraćanja na human način i uz potpuno poštovanje temeljnih prava, posebno načela ljudskog dostojanstva, zabrane mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne, prava na slobodu i sigurnost te prava na zaštitu osobnih podataka i nediskriminaciju.

3.  U kodeksu ponašanja za vraćanje posebna se pozornost posvećuje obvezi država članica da osiguraju djelotvoran sustav nadzora prisilnog vraćanja kako je utvrđeno člankom 8. stavkom 6. Direktive 2008/115/EZ i strategiji o temeljnim pravima.

Članak 83.

Zadaće i ovlasti članova timova

1.  Članovi timova raspoređeni iz stalnih snaga europske granične i obalne straže osposobljeni su za obavljanje ▌zadaća i izvršavanje ▌ ovlasti u vezi s nadzorom državne granice i vraćanjem, uključujući zadaće i ovlasti koje su potrebne za ostvarivanje ciljeva uredbi (EU) br. 656/2014 i (EU) 2016/399, kao i Direktive 2008/115/EZ.

1a.  Izvršavanje zadaća i ovlasti, posebno onih koje zahtijevaju izvršne ovlasti, podliježe odobrenju države članice domaćina na njezinu državnom području te primjenjivom pravu Unije, nacionalnom ili međunarodnom pravu, posebno Uredbi (EU) br. 656/2014 , kako je opisana u operativnom planu iz članka 39.

2.  Pri obavljanju svojih zadaća i izvršavanju svojih ovlasti članovi timova u potpunosti jamče poštovanje temeljnih prava i pridržavaju se prava Unije i međunarodnog prava kao i nacionalnog prava države članice domaćina.

3.  Ne dovodeći u pitanje članak 94. stavak 1. u pogledu statutarnog osoblja Agencije, članovi timova mogu obavljati zadaće i izvršavati ovlasti samo na temelju uputa i, u pravilu, u prisutnosti službenika graničnog nadzora ili osoblja uključenog u zadaće države članice domaćina koje su povezane s vraćanjem. Država članica domaćin može ovlastiti članove timova da djeluju u njezino ime.

3a.  Država članica domaćin može izvijestiti Agenciju putem koordinatora o incidentima za koje je odgovoran član tima, a koji su povezani s nepridržavanjem operativnog plana, među ostalim u vezi s temeljnim pravima, kako bi se eventualno poduzeli daljnji koraci, uključujući stegovne mjere.

4.  Članovi timova raspoređeni iz statutarnog osoblja Agencije ▌za vrijeme obavljanja svojih zadaća i izvršavanja svojih ovlasti nose ▌odoru stalnih snaga europske granične i obalne straže. Članovi timova dugoročno upućeni ili kratkoročno raspoređeni iz država članica nose ▌svoju odoru za vrijeme obavljanja svojih zadaća i izvršavanja svojih ovlasti.

Odstupajući od ovog pravila, odluka upravnog odbora iz članka 55. stavka 4. točke (-a) upućuje na profile na koje se obveza nošenja uniforme ne može primijeniti zbog posebne prirode operativne aktivnosti.

Svi članovi timova na odorama također nose vidljivu oznaku za osobnu identifikaciju i plavu vrpcu na rukavu s oznakama Unije i Agencije, kojima se označava njihovo sudjelovanje u zajedničkoj operaciji, raspoređivanju timova za potporu upravljanju migracijama, pilot-projektu, brzoj intervenciji na granicama, operaciji vraćanja ili intervenciji vraćanja. Kako bi se mogli identificirati pred nacionalnim tijelima države članice domaćina, članovi timova u svako doba nose akreditacijsku ispravu koju na zahtjev pokazuju.

Dizajn i pojedinosti odora statutarnog osoblja utvrđuju se odlukom Upravnog odbora na temelju prijedloga izvršnog direktora nakon primitka mišljenja Komisije.

5.  ▌Za osoblje kratkoročno upućeno Agenciji ili raspoređeno iz države članice,mogućnost nošenja i upotrebe službenog oružja, streljiva i opreme podliježe nacionalnom zakonodavstvu matične države članice.

Mogućnost nošenja i upotrebe službenog oružja, streljiva i opreme statutarnog ▌osoblja Agencije raspoređenog kao članovi tima podliježe okviru i detaljnim pravilima utvrđenima u ovom članku i Prilogu V.

Za potrebe provedbe ovog stavka izvršni direktor može članovima statutarnog osoblja dati pravo na nošenje i upotrebu oružja u skladu s pravilima koja je donio Upravni odbor u skladu s člankom 56. stavkom 3.a točkom (b).

6.  Za relevantne profile država članica domaćin odobrava izvršavanje zadaća od strane članova tima, uključujući članove statutarnog osoblja, tijekom raspoređivanja na dužnosti koje iziskuju primjenu sile, uključujući nošenje i upotrebu službenog oružja, streljiva i opreme. To odobrenje podliježe i suglasnosti ili matične države članice ili, u slučaju statutarnog osoblja, Agencije. Primjena sile, uključujući nošenje i upotrebu službenog oružja, streljiva i opreme izvršava se u skladu s nacionalnim pravom države članice domaćina i u prisutnosti službenika graničnog nadzora države članice domaćina. Država članica domaćin može uz suglasnost matične države članice, ili Agencije ako je to primjereno, ovlastiti članove timova za primjenu sile na njezinom državnom području u odsutnosti službenika graničnog nadzora države članice domaćina.

Država članica domaćin može zabraniti nošenje određenog službenog oružja, streljiva i opreme ako se na temelju njezina zakonodavstva jednaka zabrana primjenjuje na njezine službenike graničnog nadzora ili na njezino osoblje uključeno u zadaće povezane s vraćanjem. Država članica domaćin prije raspoređivanja članova timova obavješćuje Agenciju o dopuštenom službenom oružju, streljivu i opremi te o uvjetima njihove upotrebe. Agencija te informacije stavlja na raspolaganje državama članicama.

7.  Službeno oružje, streljivo i oprema mogu se upotrijebiti u skladu s nacionalnim pravom države članice domaćina, u skladu s relevantnim načelima međunarodnog prava o ljudskim pravima i Poveljom o temeljnim pravima u slučaju legitimne samoobrane i legitimne obrane članova timova ili drugih osoba.

8.  Za potrebe ove Uredbe država članica domaćin ovlašćuje članove timova za uvid u europske baze podataka koji je potreban za ispunjenje operativnih ciljeva utvrđenih u operativnom planu za provedbu graničnih kontrola, zaštite državne granice i vraćanja, s pomoću njihovih nacionalnih sučelja ili drugih oblika pristupa predviđenih u zakonodavnim instrumentima za uspostavu tih baza podataka, kada je to primjenjivo. Država članica domaćin može ih također ovlastiti za uvid u svoje nacionalne baze podataka kada je to potrebno u istu svrhu. Države članice vode računa o tome da na učinkovit i djelotvoran način omoguće pristup tim bazama podataka. Članovi timova ostvaruju uvid samo u one podatke koji su strogo potrebni za obavljanje njihovih zadaća i izvršavanje njihovih ovlasti. Država članica domaćin prije raspoređivanja članova timova obavješćuje Agenciju o nacionalnim i europskim bazama podataka u koje se može ostvariti uvid. Agencija te informacije stavlja na raspolaganje svim državama članicama koje sudjeluju u raspoređivanju.

Navedeni uvid provodi se u skladu s pravom Unije o zaštiti podataka i nacionalnim pravom države članice domaćina o zaštiti podataka.

9.  Odluke o zabrani ulaska u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2016/399 i odluke o odbijanju viza na granici u skladu s člankom 35. Zakonika o vizama, Uredba (EZ) 810/2009, donose samo službenici graničnog nadzora države članice domaćina ili članovi timova ako ih je država članica domaćin ovlastila da postupaju u njezino ime.

Članak 84.

Akreditacijska isprava

1.  Agencija u suradnji s državom članicom domaćinom članovima timova izdaje ispravu na službenom jeziku države članice domaćina te još jednom službenom jeziku institucija Unije radi njihove identifikacije i kao dokaz prava nositelja da obavlja zadaće i izvršava ovlasti iz članka 83. Ta isprava uključuje sljedeće informacije o svakom članu timova:

(a)  ime i državljanstvo;

(b)  čin ili naziv radnog mjesta;

(c)  noviju digitalnu fotografiju; i

(d)  zadaće koje je ovlašten obavljati dok je raspoređen na dužnost.

2.  Isprava se vraća Agenciji nakon završetka zajedničke operacije, raspoređivanja timova za potporu upravljanju migracijama, pilot-projekta, brze intervencije na granicama, operacije vraćanja ili intervencije vraćanja.

Članak 85.

Građanska odgovornost članova tima

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 94., ako članovi timova djeluju u državi članici domaćinu, ta je država članica odgovorna u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom za svu štetu koju oni prouzroče tijekom operacija.

2.  Ako je takva šteta izazvana krajnjom nepažnjom ili namjernim protupravnim postupanjem članova tima upućenih ili raspoređenih iz država članica, država članica domaćin može od matične države članice zatražiti povrat svih iznosa koje je platila žrtvama ili osobama ovlaštenima u njihovo ime.

Slično tome, ako je takva šteta izazvana krajnjom nepažnjom ili namjernim protupravnim postupanjem statutarnog osoblja Agencije, država članica domaćin može od Agencije zatražiti povrat svih iznosa koje je platila žrtvama ili osobama ovlaštenima u njihovo ime. Time se ne dovodi u pitanje mogućnost pokretanja bilo kojeg postupka pred Sudom Europske unije protiv Agencije u skladu s člankom 96.a.

3.  Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje prava prema trećim stranama, svaka država članica odriče se svih svojih zahtjeva od države članice domaćina ili bilo koje druge države članice za štetu koju je pretrpjela, osim u slučaju krajnje nepažnje ili namjernog protupravnog postupanja.

4.  Sve sporove između država članica ili između države članice i Agencije povezane s primjenom stavaka 2. i 3. ovog članka koji se ne mogu riješiti međusobnim pregovorima države članice upućuju Sudu Europske unije u skladu s člankom 273. UFEU-a.

5.  Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje prava prema trećim stranama, Agencija podmiruje troškove štete nastale na opremi Agencije tijekom raspoređivanja, osim u slučaju krajnje nepažnje ili namjernog protupravnog postupanja.

Članak 86.

Kaznena odgovornost članova tima

Ne dovodeći u pitanje članak 94., tijekom zajedničke operacije, pilot-projekta, raspoređivanja tima za potporu upravljanju migracijama, brze intervencije na granicama, operacije vraćanja ili intervencije vraćanja prema članovima timova, uključujući statutarno osoblje Agencije, na državnom području države članice domaćina postupa se jednako kao i prema službenicima države članice domaćina u pogledu svih kaznenih djela koja bi mogla biti počinjena protiv njih ili koja bi oni mogli počiniti.

Odjeljak 2.

Obrada osobnih podataka koju provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (EBCG)

Članak 87.

Opća pravila o obradi osobnih podataka koju provodi Agencija

1.  Agencija pri obradi osobnih podataka primjenjuje ▌Uredbu (EU) 2018/1725.

2.  Upravni odbor donosi unutarnja pravila na temelju kojih Agencija primjenjuje Uredbu (EU) br. 2018/1725, uključujući ▌u vezi sa službenikom za zaštitu podataka Agencije.

Agencija može, u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) 2018/1725, donijeti unutarnja pravila o ograničavanju primjene prava iz članaka 14. do 22., 35. i 36. Uredbe (EU) 2018/1725. Konkretno, Agencija radi izvršavanja svojih zadaća u području aktivnosti vraćanja predviđa unutarnja pravila o ograničavanju primjene tih prava na pojedinačnoj osnovi sve dok bi izvršavanje tog prava moglo ugroziti postupak vraćanja. Takvim se ograničenjima poštuje bit temeljnih prava i sloboda, ona su potrebna i razmjerna željenim ciljevima te, kada je to relevantno, sadrže posebne odredbe, kako je navedeno u članku 25. stavku 2. Uredbe (EU) br. 2018/1725.

3.  Agencija može prenijeti osobne podatke iz članaka 50., 89. i 90. trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji u skladu s odredbama Poglavlja V. Uredbe (EU) br. 2018/1725 u mjeri u kojoj je taj prijenos potreban za izvršavanje zadaća Agencije. Agencija vodi računa o tome da se osobni podaci preneseni trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji obrađuju samo u svrhu za koju su predviđeni. Agencija u trenutku prijenosa osobnih podataka trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji naznačuje sva ograničenja pristupa tim podacima ili upotrebe tih podataka, navodeći opće ili posebne uvjete, među ostalim u pogledu prijenosa, brisanja ili uništavanja. Ako se potreba za takvim ograničenjima pojavi tek nakon prijenosa osobnih podataka, Agencija na odgovarajući način obavješćuje treću zemlju ili međunarodnu organizaciju. One se pridržavaju tih ograničenja.

4.  Prijenosima osobnih podataka trećim zemljama ne dovode se u pitanje prava podnositeljâ zahtjeva za međunarodnu zaštitu i korisnikâ međunarodne zaštite, osobito u pogledu zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja i zabrane otkrivanja ili dobivanja informacija utvrđene u članku 30. Direktive 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća.

5.   Države članice i Agencija, prema potrebi, osiguravaju da se informacije prenesene ili otkrivene trećim zemljama u skladu s ovom Uredbom ne prenose dalje ostalim trećim zemljama ni ostalim trećim stranama. Odredbe o tome uvrštavaju se u svaki sporazum i dogovor sklopljen s trećom zemljom kojim se omogućuje razmjena informacija.

Članak 88.

Svrhe obrade osobnih podataka

1.  Agencija može obrađivati osobne podatke samo u sljedeće svrhe:

(a)  obavljanje svojih zadaća organizacije i koordinacije zajedničkih operacija, pilot-projekata, brzih intervencija na granicama i u okviru timova za potporu upravljanju migracijama kako je navedeno u člancima od 38. do 41.;

(b)  obavljanje svojih zadaća pružanja potpore državama članicama i trećim zemljama u aktivnostima prije vraćanja i aktivnostima vraćanja, upotrebe sustava za upravljanje vraćanjem, koordinacije ili organizacije operacija vraćanja te pružanja tehničke i operativne pomoći državama članicama i trećim zemljama u skladu s člankom 49.;

(c)  olakšavanje razmjene informacija s državama članicama, Komisijom, ESVD-om te sljedećim agencijama Unije i međunarodnim organizacijama: Europski potporni ured za azil, Satelitski centar Europske unije, EMSA, EFCA, Europska agencija za sigurnost zračnog prometa i mrežni upravitelj za mrežne funkcije ATM-a, u skladu s člankom 89.;

(d)  olakšavanje razmjene informacija s državama članicama, tijelima kaznenog progona, Europolom ili Eurojustom u skladu s člankom 90.a;

(e)   analiza rizika koju Agencija provodi u skladu s člankom 30.;

(f)   izvršavanje svojih zadaća u okviru EUROSUR-a u skladu s člankom 90.;

(g)  upravljanje FADO-om u skladu s člankom 80.;

(h)   administrativne zadaće.

2.  Država članica ili druga agencija Unije koja pruža osobne podatke Agenciji određuje svrhu ili svrhe u koju ili koje se ti podaci obrađuju kako je navedeno u stavku 1. Agencija može odlučiti da će obrađivati takve osobne podatke u drugu svrhu, također obuhvaćenu stavkom 1., na pojedinačnoj osnovi i samo nakon što procijeni da je obrađivanje u drugu svrhu u skladu s početnom svrhom za koju su podaci prikupljeni i ako to odobri pružatelj osobnih podataka. Agencija vodi pismenu evidenciju procjene usklađenosti svakog pojedinačnog slučaja.

3.  Agencija, države članice i druge agencije Unije mogu u trenutku prijenosa osobnih podataka naznačiti sva ograničenja pristupa tim podacima ili upotrebe tih podataka, navodeći opće ili posebne uvjete, među ostalim u pogledu njihova prijenosa, brisanja ili uništavanja. Ako se potreba za takvim ograničenjima javi nakon prijenosa osobnih podataka, one o tome na odgovarajući način obavješćuju primatelje. Primatelji poštuju takva ograničenja.

Članak 89.

Obrada osobnih podataka koji su prikupljeni tijekom zajedničkih operacija, operacija vraćanja, pilot-projekata i brzih intervencija na granicama i koje su prikupili timovi za potporu upravljanju migracijama

1.  Prije svake zajedničke operacije, operacije vraćanja, pilot-projekta, brze intervencije na granicama ili intervencije tima za potporu upravljanju migracijama, Agencija i država članica domaćin na transparentan način utvrđuju odgovornosti za poštovanje obveza zaštite podataka. Kada Agencija i država članica domaćin zajednički odrede svrhu i način obrade, one su u okviru dogovora koji sklope istodobno i zajednički voditelji obrade.

Za potrebe iz članka 88. stavka 1. točaka (a), (b), (c), (e) i (f) Agencija obrađuje samo sljedeće kategorije osobnih podataka koje su prikupile ▌države članice, članovi tima, njezino vlastito osoblje ili EASO te su joj ih poslale u okviru zajedničkih operacija, operacija vraćanja, pilot-projekata i brzih intervencija na granicama te timovi za potporu upravljanju migracijama:

(a)   osobne podatke osoba koje neovlašteno prelaze vanjske granice ▌;

(b)  osobne podatke potrebne za potvrđivanje identiteta i državljanstva državljana trećih zemalja za okvir aktivnosti vraćanja, uključujući popise putnika;

(c)  brojeve registarskih pločica, identifikacijske brojeve vozila, telefonske brojeve ili identifikacijske brojeve brodova i zrakoplova koji su povezani s osobama iz točke (a) ▌, a koji su potrebni za ▌analizu pravaca i metoda koji se koriste za nezakonito useljavanje ▌.

2.  Agencija može obrađivati osobne podatke iz stavka 1. u sljedećim slučajevima:

a)   ako podatke treba poslati tijelima relevantnih država članica koja su nadležna za nadzor državne granice, migracije, azil, i vraćanje ili relevantnim agencijama EU-a kako bi ▌mogli izvršavati svoje zadaće u skladu sa zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom;

(b)   ako podatke treba poslati tijelima relevantnih država članica, relevantnim agencijama EU-a, tijelima trećih zemalja vraćanja ili međunarodnim organizacijama u svrhu identifikacije državljana trećih zemalja, pribavljanja putnih isprava, omogućivanja vraćanja ili potpore vraćanju;

(c)   ako je to potrebno za pripremu analiza rizika;

Članak 90.

Obrada osobnih podataka u okviru EUROSUR-a

1.  Ako je za nacionalnu sliku stanja potrebna obrada osobnih podataka, ti se podaci obrađuju u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i, kada je to primjenjivo, Direktivom 2016/680. Svaka država članica imenuje tijelo koje se smatra voditeljem obrade u skladu s člankom 4. stavkom 7. Uredbe (EU) 2016/679 ili člankom 3. stavkom 8. Direktive 2016/680 i koje ima glavnu odgovornost za obradu osobnih podataka u toj državi članici. Svaka država članica Komisiji priopćuje pojedinosti o tom tijelu.

2.  Identifikacijski brojevi brodova i zrakoplova jedini su osobni podaci koji se smiju ocjenjivati u europskoj slici stanja i posebnoj slici stanja te EUROSUR-ovim uslugama spajanja.

2a.  Obrada informacija u EUROSUR-u može iznimno zahtijevati obradu osobnih podataka koji nisu identifikacijski brojevi brodova i zrakoplova. Svaka obrada takvih osobnih podataka u okviru EUROSUR-a strogo je ograničena na ono što je nužno za potrebe EUROSUR-a u skladu s člankom 18.

3.  Svaka razmjena osobnih podataka s trećim zemljama u okviru EUROSUR-a strogo je ograničena na ono što je apsolutno nužno za potrebe ove Uredbe. Izvršava se u skladu s poglavljem V. Uredbe 2018/1725 od strane Agencije te u skladu s poglavljem V. Uredbe (EU) 2016/679, kao i poglavljem V. Direktive (EU) 2016/680, ovisno o slučaju, uključujući relevantne nacionalne odredbe o zaštiti podataka od strane država članica.

4.  Zabranjena je svaka razmjena informacija u skladu s člankom 73. stavkom 2., člankom 74. stavkom 3. i člankom 75. stavkom 3. kojom se trećoj zemlji dostavljaju podaci koji bi se mogli koristiti za identifikaciju osoba ili skupina osoba čiji je zahtjev za pristup međunarodnoj zaštiti predmet ispitivanja ili koje su izložene ozbiljnom riziku od mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne ili bilo kojeg drugog kršenja temeljnih prava.

4a.  Države članice i Agencija vode evidenciju o aktivnostima obrade u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) 2018/1725, člankom 30. Uredbe (EU) 2016/679 i člankom 24. Direktive (EU) 2016/680, kako je primjenjivo.

Članak 90.a

Obrada operativnih osobnih podataka

1.  Ako Agencija pri obavljanju svoje zadaće u skladu s člankom 10. stavkom 19. obrađuje osobne podatke koje je prikupila tijekom praćenja migracijskih tokova, provedbe analiza rizika ili tijekom svojih operacija u svrhu utvrđivanja osumnjičenika za prekogranični kriminal, Agencija takve osobne podatke obrađuje u skladu s poglavljem IX. Uredbe (EU) 2018/1725. Osobni podaci koji se obrađuju u tu svrhu odnose se na fizičke osobe, uključujući brojeve registarskih pločica, identifikacijske brojeve vozila, telefonske brojeve, identifikacijske brojeve brodova ili zrakoplova povezane s takvim osobama koje nadležna tijela država članica, Europol ili Eurojust ili Agencija na temelju opravdanih razloga sumnjiče za uključenost u prekogranični kriminal, kao i osobne podatke o žrtvama ili svjedocima kojima se dopunjuju operativni osobni podaci o osumnjičenicima koje je obradila Agencija u skladu s ovim člankom.

2.  Agencija razmjenjuje takve osobne podatke:

a)  s Europolom ili Eurojustom ako je prijenos takvih osobnih podataka prijeko potreban za izvršenje njihovih odgovarajućih ovlasti i u skladu s člankom 69.;

b)  s nadležnim tijelima kaznenog progona država članica ako je to prijeko potrebno tim tijelima u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona teških kaznenih djela prekograničnog kriminala.

Članak 90.b

Čuvanje podataka

1.  Agencija briše osobne podatke čim se oni dostave nadležnim tijelima država članica, drugim agencijama Unije, a posebno Europskom potpornom uredu za azil, ili prenose u treće zemlje ili međunarodnim organizacijama ili se koristi za pripremu analiza rizika. Razdoblje pohrane podataka ni u kojem slučaju ne smije prelaziti 90 dana od datuma prikupljanja tih podataka. U rezultatima analiza rizika podaci moraju biti anonimizirani.

2.  Osobni podaci obrađeni u svrhu izvršenja zadaća u vezi s vraćanjem brišu se čim se ispuni svrha u koju su prikupljeni, a najkasnije 30 dana od završetka zadaća u vezi s vraćanjem.

3.  Operativni osobni podaci obrađeni u svrhu članka 90.a brišu se čim Agencija ispuni svrhu u koju su prikupljeni. Agencija neprestano preispituje potrebu za pohranom takvih podataka, posebno kad je riječ o osobnim podacima o žrtvama i svjedocima. Agencija u svakom slučaju preispituje potrebu za pohranom takvih podataka najkasnije tri mjeseca nakon početka obrade takvih podataka, a nakon toga svakih šest mjeseci. Agencija odlučuje o trajnoj pohrani osobnih podataka, posebno osobnih podataka žrtava i svjedoka, do sljedeće revizije samo ako je takvo pohranjivanje i dalje potrebno za obavljanje zadaća Agencije u skladu s člankom 90.a.

4.  Navedene odredbe ne primjenjuju se na osobne podatke prikupljene u kontekstu FADO-a.

Članak 91.

Sigurnosna pravila za zaštitu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka

1.  Agencija donosi svoja sigurnosna pravila na temelju načela i pravila utvrđenih u sigurnosnim pravilima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, uključujući među ostalim odredbe o razmjeni s trećim zemljama, obradi i pohrani takvih podataka, kako je utvrđeno u odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 i 2015/444. Svaki administrativni dogovor o razmjeni klasificiranih podataka s relevantnim tijelima treće zemlje ili, ako takav dogovor ne postoji, bilo kakvo izvanredno ad hoc objavljivanje klasificiranih podataka EU-a tim tijelima mora prethodno odobriti Komisija.

2.  Sigurnosna pravila donosi Upravni odbor nakon odobrenja Komisije kako bi se osigurala usklađenost s odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 i 2015/444.

3.  Klasifikacija podataka ne sprječava da se oni stave na raspolaganje Europskom parlamentu. Slanje podataka i dokumenata te postupanje s podacima i dokumentima poslanima Europskom parlamentu u skladu s ovom Uredbom mora biti u skladu s pravilima o prosljeđivanju klasificiranih podataka i postupanju s njima, koja se primjenjuju između Europskog parlamenta i Komisije.

Odjeljak 3.

Opći okvir i organizacija Agencije

Članak 92.

Pravni status i lokacija

1.  Agencija je tijelo Unije. Ima pravnu osobnost.

2.  Agencija u svim državama članicama ima najširu pravnu i poslovnu sposobnost koja se nacionalnim pravnim propisima priznaje pravnim osobama. Posebno može stjecati pokretnu i nepokretnu imovinu i raspolagati njome te biti stranka u sudskom postupku.

3.  Agencija je neovisna pri provedbi svog operativnog i tehničkog mandata.

4.  Agenciju zastupa njezin izvršni direktor.

5.  Sjedište je Agencije u Varšavi, Poljska.

Članak 93.

Sporazum o sjedištu

1.  Potrebni dogovori koji se odnose na smještaj Agencije u državi članici u kojoj Agencija ima sjedište, kao i oprema koju ta država članica stavlja na raspolaganje, te posebna pravila koja se primjenjuju na izvršnog direktora, zamjenika izvršnog direktora, članove Upravnog odbora, osoblje Agencije i članove njihovih obitelji u toj državi članici utvrđuju se sporazumom o sjedištu između Agencije i države članice u kojoj Agencija ima sjedište.

2.  Sporazum o sjedištu sklapa se nakon dobivena odobrenja Upravnog odbora.

3.  Država članica u kojoj Agencija ima sjedište osigurava najbolje moguće uvjete kako bi omogućila pravilno funkcioniranje Agencije, uključujući višejezično, europski usmjereno školovanje i odgovarajuću prometnu povezanost.

Članak 94.

Osoblje

1.  Na statutarno osoblje primjenjuju se Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europske unije („Pravilnik o osoblju”) i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Unije („Uvjeti zaposlenja”), utvrđeni u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68(31) te pravila donesena uz suglasnost institucija Unije za primjenu tog Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja.

2.  Mjesto zaposlenja u načelu se utvrđuje u državi članici u kojoj se nalazi sjedište Agencije.

3.  Članovi osoblja koji podliježu Uvjetima zaposlenja u načelu se prvotno zapošljavaju na određeno vrijeme od pet godina. Njihovi se ugovori u načelu mogu obnoviti samo jednom, i to na razdoblje od najviše pet godina. Svako je sljedeće produženje na neodređeno vrijeme.

4.   Za potrebe provedbe članka 32. i članka 45. ▌samo član osoblja Agencije na kojeg se primjenjuje Pravilnik o osoblju ili glava II. Uvjeta zaposlenja može biti imenovan koordinatorom ili časnikom za vezu. Za potrebe provedbe članka 56. samo član osoblja Agencije na kojeg se primjenjuje Pravilnik o osoblju ili Uvjeti zaposlenja može biti raspoređen kao član timova.

5.  Upravni odbor donosi provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja u dogovoru s Komisijom na temelju članka 110. stavka 2. Pravilnika o osoblju.

6.  Nakon prethodnog odobrenja Komisije Upravni odbor donosi pravila koja se odnose na operativno osoblje iz država članica koje se upućuje Agenciji u skladu s člankom 57. te ih prema potrebi ažurira. Ta pravila posebno uključuju financijske aranžmane koji se odnose na ta upućivanja, uključujući osiguranje i osposobljavanje. Tim se odredbama uzima u obzir činjenica da je operativno osoblje upućeno kako bi bilo raspoređeno kao članovi timova te da imaju zadaće i ovlasti predviđene člankom 83. One uključuju odredbe o uvjetima raspoređivanja. Kad je to relevantno, Upravni odbor nastoji osigurati usklađenost s pravilima koja se primjenjuju na naknadu troškova službenih putovanja statutarnog osoblja.

Članak 95.

Povlastice i imuniteti

Na Agenciju i njezino statutarno osoblje primjenjuje se Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije.

Članak 96.

Odgovornost

-1.  Ne dovodeći u pitanje članke 85. i 86. Agencija je odgovorna za sve aktivnosti koje provodi u skladu s ovom Uredbom.

1.  Ugovorna odgovornost Agencije uređena je pravom koje se primjenjuje na dotični ugovor.

2.  Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju bilo koje arbitražne klauzule sadržane u ugovoru koji je sklopila Agencija.

3.  U slučaju izvanugovorne odgovornosti Agencija u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica nadoknađuje svu štetu koju u obavljanju svojih dužnosti prouzroče njezine službe ili osoblje, uključujući dužnosti povezane s uporabom izvršnih ovlasti.

4.  Sud Europske unije nadležan je za sporove koji se odnose na naknadu štete iz stavka 3.

5.  Osobna odgovornost osoblja Agencije prema njoj uređuje se odredbama utvrđenima u Pravilniku o osoblju i Uvjetima zaposlenja koje se na njih primjenjuju.

Članak 96.a

Tužbe Sudu Europske unije

1.  Postupci pred Sudom mogu se pokrenuti radi poništenja akata Agencije čija je svrha da proizvode pravne učinke u odnosu na treće strane, u skladu s člankom 263. UFEU-a, radi propuštanja djelovanja, u skladu s člankom 265. UFEU-a, radi izvanugovorne odgovornosti za štetu koju je prouzročila Agencija te, na temelju klauzule o arbitraži, radi ugovorne odgovornosti za štetu prouzročenu djelovanjem Agencije, u skladu s člankom 340. UFEU-a.

2.  Agencija poduzima potrebne mjere kako bi postupila u skladu s presudama Suda Europske unije.

Članak 97.

Administrativna i upravljačka struktura Agencije

Agencija se sastoji od:

(a)  Upravnog odbora;

(b)  izvršnog direktora;

(c)  zamjenika izvršnog direktora;

(d)  službenika za temeljna prava;

(e)  savjetodavnog foruma kao savjetodavnog tijela;

Članak 98.

Funkcije Upravnog odbora

1.  Upravni odbor odgovoran je za donošenje strateških odluka Agencije u skladu s ovom Uredbom.

2.  Upravni odbor:

(a)  imenuje izvršnog direktora na prijedlog Komisije u skladu s člankom 105.;

(b)  imenuje zamjenike izvršnog direktora na prijedlog Komisije u skladu s člankom 105.;

(c)  donosi odluku o uspostavi područnog ureda ili o produljenju njegova trajanja u skladu s člankom 60. stavkom 6.;

(d)  donosi odluke o provođenju procjene osjetljivosti u skladu s člankom 33. stavcima 1. i 9., pri čemu se odluke kojima se utvrđuju mjere donesene na temelju članka 33. stavka 10. donose dvotrećinskom većinom članova s pravom glasa;

(e)  donosi odluke o popisima obveznih informacija i podatcima koje s Agencijom razmjenjuju nacionalna tijela nadležna za upravljanje granicama i vraćanje kako bi Agencija mogla obavljati svoje zadaće, ne dovodeći u pitanje obveze uspostavljene ovom Uredbom, posebno u članku 50., članku 87., članku 88., članku 89. i članku 90.;

(f)  donosi odluke o uspostavi zajedničkog integriranog modela analize rizika u skladu s člankom 30. stavkom 1.; donosi odluke o prirodi i uvjetima raspoređivanja časnika za vezu u državama članicama u skladu s člankom 32. stavkom 2.;

(g)  donosi tehničku i operativnu strategiju za europsko integrirano upravljanje granicama u skladu s člankom 8. stavkom 5.;

(h)  donosi tehničku i operativnu strategiju za europsko integrirano upravljanje granicama u skladu s člankom 8. stavkom 5.;

(i)  donosi odluku o profilima i broju operativnog osoblja za upravljanje granicama i migracijama u okviru stalnih snaga europske granične i obalne straže, u skladu s člankom 55. stavkom 4.;

(j)  donosi godišnje izvješće o aktivnostima Agencije za proteklu godinu i do 1. srpnja prosljeđuje ga Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu;

(k)  do 30. studenoga svake godine te nakon uzimanja u obzir mišljenja Komisije, dvotrećinskom većinom članova s pravom glasa donosi jedinstveni programski dokument koji, među ostalim, sadržava višegodišnje programiranje Agencije i njezin program rada za sljedeću godinu te ga prosljeđuje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji;

(l)  utvrđuje postupke za donošenje odluka izvršnog direktora povezanih s tehničkim i operativnim zadaćama Agencije;

(m)  dvotrećinskom većinom članova s pravom glasa donosi godišnji proračun Agencije i izvršava ostale funkcije u odnosu na proračun Agencije na temelju odjeljka 5. ovog poglavlja;

(n)  izvršava stegovne ovlasti nad izvršnim direktorom i, u dogovoru s izvršnim direktorom, nad zamjenicima izvršnog direktora;

(o)  donosi svoj poslovnik;

(p)  utvrđuje organizacijsku strukturu Agencije i donosi politiku Agencije koja se odnosi na osoblje;

(q)  donosi strategiju borbe protiv prijevara razmjernu riziku od prijevare uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje treba provesti;

(r)  donosi unutarnja pravila za sprečavanje sukoba interesa i upravljanje sukobima interesa u odnosu na svoje članove;

(s)  u skladu sa stavkom 8., u odnosu na osoblje Agencije izvršava ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju dodijeljene tijelu za imenovanje i ovlasti koje su Uvjetima zaposlenja dodijeljene tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovora o radu („ovlasti tijela za imenovanje”);

(t)  donosi provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja u skladu s člankom 110. stavkom 2. Pravilnika o osoblju;

(u)  osigurava odgovarajuće postupanje na temelju nalaza i preporuka koji proizlaze iz izvješća i evaluacija unutarnje i vanjske revizije te iz istraga OLAF-a;

(v)  donosi i redovito ažurira komunikacijske i promidžbene planove iz članka 10. stavka 2. drugog podstavka;

(w)  imenuje računovodstvenog službenika, na temelju Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja, koji je u potpunosti neovisan u obavljanju svojih dužnosti;

(x)  odlučuje o zajedničkoj metodologiji za procjenu osjetljivosti, među ostalim i o objektivnim kriterijima na osnovi kojih Agencija provodi procjenu osjetljivosti, učestalosti takvih procjena i o tome na koji način treba provoditi uzastopne procjene osjetljivosti;

(y)  odlučuje o pojačanoj procjeni i praćenju države članice kako je navedeno u članku 33. stavku 2.;

(z)  imenuje službenika za temeljna prava i njegova zamjenika u skladu s člankom 107. ▌;

(za)  utvrđuju posebna pravila kako bi se zajamčila neovisnost službenika za temeljna prava pri obavljanju njegovih dužnosti;

(zb)  odlučuje o bilo kojem drugom pitanju predviđenom ovom Uredbom;

(aa)  odobrava radne dogovore s trećim zemljama;

(bb)  nakon prethodnog odobrenja Komisije donosi sigurnosna pravila Agencije za zaštitu klasificiranih podataka EU-a i osjetljivih neklasificiranih podataka kako je navedeno u članku 91.;

(cc)  imenuje službenika za sigurnost, na temelju Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja, koji je odgovoran za sigurnost unutar Agencije, uključujući zaštitu osjetljivih i klasificiranih podataka.

Godišnje izvješće o aktivnostima iz točke (j) objavljuje se.

3.  Za prijedloge odluka Upravnog odbora iz stavka 2. o određenim aktivnostima Agencije koje se trebaju provoditi na vanjskim granicama određene države članice ili u njezinoj neposrednoj blizini ili radne dogovore s trećim zemljama kako je navedeno u članku 74. stavku 4. potreban je glas člana Upravnoga odbora predstavnika te države članice, odnosno države članice koja graniči s tom trećom zemljom kojim se podržava njihovo donošenje.

4.  Upravni odbor može savjetovati izvršnog direktora o bilo kojem pitanju koje je povezano s razvojem operativnog upravljanja vanjskim granicama i osposobljavanjem, uključujući aktivnosti povezane s istraživanjima.

5.  Ako Irska i/ili Ujedinjena Kraljevina zatraže da sudjeluju u određenim aktivnostima, o tome odlučuje Upravni odbor.

Upravni odbor odlučuje o svakom slučaju pojedinačno, apsolutnom većinom svojih članova s pravom glasa. Pri donošenju odluke Upravni odbor razmatra hoće li sudjelovanje Irske i/ili Ujedinjene Kraljevine doprinijeti realizaciji dotične aktivnosti. Odlukom se utvrđuje financijski doprinos Irske i/ili Ujedinjene Kraljevine aktivnosti za koju je podnesen zahtjev za sudjelovanje.

6.  Upravni odbor svake godine Europskom parlamentu i Vijeću („proračunsko tijelo”) prosljeđuje sve informacije bitne za ishod postupaka evaluacije koje provodi Agencija.

7.  Upravni odbor može uspostaviti izvršni odbor koji se sastoji od najviše četiri predstavnika Upravnog odbora, uključujući predsjednika Upravnog odbora i predstavnika Komisije, kako bi njemu i izvršnom direktoru pomagao u pripremi odluka, programa i aktivnosti koje Upravni odbor treba donijeti te kako bi prema potrebi donosio određene privremene hitne odluke u ime Upravnog odbora. Izvršni odbor ne donosi odluke za koje je potrebna dvotrećinska ili tročetvrtinska većina glasova u Upravnom odboru. Upravni odbor može izvršnom odboru delegirati određene jasno utvrđene zadaće, osobito u slučajevima u kojima bi se time poboljšala učinkovitost Agencije. Izvršnom odboru ne može delegirati zadaće povezane s odlukama za koje je potrebna dvotrećinska ili tročetvrtinska većina glasova u Upravnom odboru.

8.  Upravni odbor u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja kojom se odgovarajuće ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru i utvrđuju uvjeti pod kojima se to delegiranje ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati te ovlasti.

Upravni odbor može, kada iznimne okolnosti to zahtijevaju, odlukom privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje izvršnom direktoru kao i ovlasti koje je izvršni direktor delegirao dalje. Može ih u tom slučaju izvršavati sam ili ih može delegirati jednom od svojih članova ili članu osoblja koji nije izvršni direktor.

Članak 99.

Sastav Upravnog odbora

1.  Ne dovodeći u pitanje stavak 3., Upravni odbor sastavljen je od po jednog predstavnika svake države članice i dvaju predstavnika Komisije, koji svi imaju pravo glasa. U tu svrhu svaka država članica imenuje po jednog člana Upravnog odbora i njegova zamjenika koji će predstavljati tog člana u njegovoj odsutnosti. Komisija imenuje dva člana i njihove zamjenike. Njihov mandat traje četiri godine. Mandat se može produljiti.

2.  Članovi Upravnog odbora imenuju se na temelju visoke razine odgovarajućeg iskustva i stručnosti u području operativne suradnje u pogledu upravljanja granicama i vraćanja, te svojih upravljačkih, administrativnih i proračunskih vještina. Države članice i Komisija nastoje postići uravnoteženu zastupljenost spolova u Upravnom odboru.

3.  Zemlje pridružene provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine sudjeluju u radu Agencije. Svaka ima svojeg predstavnika i njegova zamjenika u Upravnom odboru. Primjenjuju se aranžmani sastavljeni u skladu s relevantnim odredbama njihovih sporazuma o pridruživanju, kojima se određuju priroda, opseg i detaljna pravila za sudjelovanje tih zemalja u radu Agencije, uključujući odredbe o financijskim doprinosima i osoblju.

Članak 100.

Višegodišnje programiranje i godišnji programi rada

1.  Upravni odbor do 30. studenoga svake godine donosi konačni programski dokument koji, među ostalim, sadržava višegodišnje programiranje Agencije i godišnje programiranje za sljedeću godinu, koji se temelji na nacrtu koji je predložio izvršni direktor i podržao Upravni odbor. Konačni programski dokument donosi se nakon pozitivnog mišljenja Komisije, koja se u pogledu višegodišnjeg programiranja savjetuje s Europskim parlamentom i Vijećem. Ako Agencija odluči da neće uzeti u obzir neke elemente mišljenja Komisije, dostavlja o tome detaljno obrazloženje. Obveza pružanja detaljnog obrazloženje primjenjuje se i na elemente na koje su ukazali Europski parlament i Vijeće tijekom savjetovanja. Upravni odbor prosljeđuje taj dokument Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji bez odgode.

2.  Dokument iz stavka 1. postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna. Prema potrebi se prilagođava na odgovarajući način.

3.  U skladu s višegodišnjim ciklusom strateške politike u višegodišnjem programiranju navodi se opći srednjoročni i dugoročni strateški program, uključujući ciljeve, očekivane rezultate, pokazatelje uspješnosti i planiranje resursa, uključujući višegodišnji proračun, osoblje i razvoj kapaciteta Agencije te višegodišnje indikativno planiranje profila za stalne snage. U višegodišnjem programiranju određuju se strateška područja intervencije i objašnjava što je potrebno učiniti kako bi se ostvarili ciljevi. Ono uključuje strateška djelovanja za provedbu strategije o temeljnim pravima iz članka 81. stavka 1. i strategiju praćenja i poštovanja temeljnih prava i odnosa s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama te djelovanja povezana s tom strategijom.

4.  Višegodišnje programiranje provodi se putem godišnjih programa rada i prema potrebi ažurira se u skladu s ishodom evaluacije provedene na temelju članka 116. Zaključak tih evaluacija isto se tako prema potrebi odražava u godišnjem programu rada za sljedeću godinu.

5.  Godišnji program rada sadržava opis aktivnosti koje treba financirati te su njime obuhvaćeni detaljni ciljevi i očekivani rezultati, uključujući pokazatelje uspješnosti. Sadržava i naznaku financijskih i ljudskih resursa dodijeljenih svakoj aktivnosti, u skladu s načelima donošenja proračuna i upravljanja na temelju aktivnosti. Godišnji program rada mora biti usklađen s višegodišnjim programiranjem. U njemu se jasno naznačuju zadaće koje su dodane, izmijenjene ili izbrisane u odnosu na prethodnu financijsku godinu.

6.  Godišnji program rada donosi se u skladu sa zakonodavnim programom Unije u odgovarajućim područjima upravljanja vanjskim granicama i vraćanja.

7.  Ako se nakon donošenja godišnjeg programa rada Agenciji dodijeli nova zadaća, Upravni odbor mijenja godišnji program rada.

8.  Svaka znatna izmjena godišnjeg programa rada, osobito izmjena čija bi posljedica bila preraspodjela proračunskih sredstava za više od 2 % godišnjeg proračuna, donosi se prema istom postupku koji se primjenjuje za donošenje početnog godišnjeg programa rada. Upravni odbor može izvršnom direktoru delegirati ovlast za donošenje izmjena godišnjeg programa rada koje nisu znatne.

Članak 101.

Predsjedanje Upravnim odborom

1.  Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika među svojim članovima s pravom glasa. Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se dvotrećinskom većinom glasova članova Upravnog odbora s pravom glasa. Zamjenik predsjednika po službenoj dužnosti zamjenjuje predsjednika kada je on spriječen u obavljanju svoje dužnosti.

2.  Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika istječe prestankom njihova članstva u Upravnom odboru. Podložno toj odredbi, mandat predsjednika ili zamjenika predsjednika traje četiri godine. Mandat se može jednom produljiti.

Članak 102.

Sastanci Upravnog odbora

1.  Sastanke Upravnog odbora saziva njegov predsjednik.

2.  Izvršni direktor sudjeluje u raspravama, ali bez prava glasa.

3.  Upravni odbor održava najmanje dva redovna sastanka godišnje. Osim toga, sastaje se na inicijativu predsjednika, na zahtjev Komisije ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova. Ako je potrebno, Upravni odbor može održavati zajedničke sastanke s upravnim odborima Europskog potpornog ureda za azil i EUROPOL-a.

4.  Irska se poziva da prisustvuje sastancima Upravnog odbora.

5.  Ujedinjena Kraljevina poziva se da prisustvuje sastancima Upravnog odbora do datuma povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

6.  Predstavnici Europskog potpornog ureda za azil i EUROPOL-a pozivaju se da prisustvuju sastancima Upravnog odbora. Predstavnik Agencije Europske unije za temeljna prava poziva se na točke dnevnog reda relevantne za zaštitu temeljnih prava na dnevnom redu sastanaka Upravnog odbora. Predsjednik upravnog odbora također može pozvati stručnjaka Europskog parlamenta da prisustvuje sastancima Upravnog odbora. Upravni odbor može pozvati predstavnika ostalih relevantnih institucija, tijela, ureda i agencija Unije.

7.  Upravni odbor može na sastanke, u skladu sa svojim poslovnikom, kao promatrača pozvati bilo koju drugu osobu čije mišljenje može biti od značaja.

8.  Članovima Upravnog odbora mogu, podložno odredbama njegova poslovnika, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

9.  Tajništvo Upravnog odbora osigurava Agencija.

Članak 103.

Glasovanje

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 55. stavak 4., članak 98. stavak 2. točke (d), (i), (k) i (m), članak 100. stavke 1. i 8. te članak 105. stavke 2. i 4., Upravni odbor odluke donosi apsolutnom većinom svojih članova s pravom glasa.

2.  Svaki član ima jedan glas. U odsutnosti člana njegov zamjenik ima pravo iskoristiti njegovo pravo glasa. Izvršni direktor ne glasuje.

3.  Poslovnikom se detaljnije utvrđuju pravila glasovanja. Ta pravila uključuju uvjete pod kojima jedan član može djelovati u ime drugoga i sve zahtjeve u pogledu kvoruma.

4.  Predstavnici zemalja pridruženih provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine imaju ograničena prava glasa koja odgovaraju njihovim pojedinačnim aranžmanima. Kako bi se pridruženim zemljama omogućilo da ostvare svoje pravo glasa, Agencija detaljno utvrđuje plan u kojem se navode točke za koje je dodijeljeno ograničeno pravo glasa.

Članak 104.

Funkcije i ovlasti izvršnog direktora

1.  Agencijom upravlja njezin izvršni direktor koji je potpuno neovisan u obavljanju svojih dužnosti. Ne dovodeći u pitanje nadležnosti institucija Unije i Upravnog odbora, izvršni direktor ne traži niti prima upute od bilo koje vlade ili bilo kojeg drugog tijela.

2.  Europski parlament ili Vijeće mogu pozvati izvršnog direktora da izvijesti o izvršenju svojih zadaća. To uključuje izvješćivanje o aktivnostima Agencije, provedbi i praćenju strategije za temeljna prava, godišnje izvješće o aktivnostima Agencije za prethodnu godinu, program rada za sljedeću godinu i višegodišnje programiranje Agencije ili bilo koju drugu temu povezanu s aktivnostima Agencije. Izvršni direktor također daje izjavu pred Europskim parlamentom, ako ovaj to od njega zatraži, te odgovara na sva pitanja koja su zastupnici u Europskom parlamentu postavili u pisanom obliku u roku od 15 kalendarskih dana. Izvršni direktor redovito izvješćuje odgovarajuća tijela i odbore Europskog parlamenta.

2a.   Osim ako su u ovoj Uredbi već predviđeni posebni rokovi, izvršni direktor osigurava da se izvješća dostavljaju Europskom parlamentu, Vijeću ili Komisiji što je prije moguće, ali najkasnije u roku od šest mjeseci nakon završetka razdoblja izvješćivanja, osim ako je kašnjenje opravdano u pisanom obliku.

3.  Izvršni direktor odgovoran je za pripremu i provedbu strateških odluka koje donosi Upravni odbor te za donošenje odluka povezanih s operativnim aktivnostima Agencije u skladu s ovom Uredbom. Izvršni direktor ima sljedeće funkcije i ovlasti:

(a)  predlaže, priprema i provodi strateške odluke i programe te aktivnosti koje donosi Upravni odbor u okviru ograničenja utvrđenih u ovoj Uredbi, njezinim provedbenim pravilima i svim primjenjivim pravnim propisima;

(b)  poduzima sve potrebne korake, uključujući donošenje unutarnjih administrativnih uputa i objavu obavijesti, kako bi se osiguralo svakodnevno upravljanje Agencijom i njezino funkcioniranje u skladu s ovom Uredbom;

(c)  svake godine priprema nacrt jedinstvenog programskog dokumenta i podnosi ga Upravnom odboru na odobrenje prije nego što se pošalje institucijama do 31. siječnja;

(d)  svake godine priprema godišnje izvješće o aktivnostima Agencije i podnosi ga Upravnom odboru;

(e)  sastavlja nacrt izjave o procjenama prihoda i rashoda Agencije kao dio jedinstvenog programskog dokumenta na temelju članka 111. i izvršava proračun na temelju članka 112.;

(f)  delegira svoje ovlasti drugim članovima osoblja Agencije, podložno pravilima koja treba donijeti u skladu s postupkom iz članka 98. stavka 2. točke 15;

(g)  donosi preporuku o mjerama u skladu s člankom 33. stavkom 9., uključujući odluke kojima se državama članicama predlaže da pokrenu i provedu zajedničke operacije, brze intervencije na granicama ili drugo djelovanje iz članka 37. stavka 2.;

(h)  ocjenjuje, odobrava i koordinira prijedloge država članica za zajedničke operacije ili brze intervencije na granicama u skladu s člankom 38. stavkom 3.;

(i)  ocjenjuje, odobrava i koordinira zahtjeve država članica za zajedničke operacije vraćanja ili intervencije vraćanja u skladu s člancima 51. i 54.;

(j)  osigurava provedbu operativnih planova iz članaka 39. i 43. te članka 54. stavka 4.;

(k)  ocjenjuje zahtjev države članice za pomoć timova za potporu upravljanju migracijama i procjenu njezinih potreba, u koordinaciji s relevantnim agencijama Unije u skladu s člankom 41. stavkom 3.;

(l)  osigurava provedbu odluke Vijeća iz članka 43. stavka 1.;

(m)  opoziva financiranje aktivnosti u skladu s člankom 47.;

(ma)  ocjenjuje prije svake aktivnosti je li došlo do kršenja temeljnih prava ili obveza međunarodne zaštite koja su po svojoj naravi ozbiljna ili za koje je vjerojatno da će se nastaviti, u skladu s člankom 47. stavcima 4.a i 4.b;

(n)  ocjenjuje rezultate aktivnosti u skladu s člankom 48.;

(o)  utvrđuje minimalnu količinu tehničke opreme potrebnu za ispunjavanje potreba Agencije, posebno u vezi s provedbom zajedničkih operacija, raspoređivanjem timova za potporu upravljanju migracijama te provedbom brzih intervencija na granicama, operacija vraćanja i intervencija vraćanja u skladu s člankom 64. stavkom 5.;

(p)  predlaže uspostavu područnog ureda ili produljenje njegova trajanja u skladu s člankom 60. stavkom 6.;

(q)  imenuje voditelje područnih ureda u skladu s člankom 60. stavkom 4.;

(r)  priprema akcijski plan na temelju zaključaka iz izvješća i evaluacija unutarnje ili vanjske revizije, kao i istraga OLAF-a, te o napretku izvješćuje Komisiju dva puta godišnje, a redovito Upravni odbor;

(s)  štiti financijske interese Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, učinkovitim provjerama i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno isplaćenih iznosa te, prema potrebi, izricanjem djelotvornih, proporcionalnih i odvraćajućih administrativnih i financijskih sankcija;

(t)  priprema strategiju Agencije za borbu protiv prijevara i podnosi je Upravnom odboru na odobrenje.

4.  Izvršni direktor za svoje aktivnosti odgovara Upravnom odboru.

5.  Izvršni direktor pravni je zastupnik Agencije.

Članak 105.

Imenovanje izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora

1.  Komisija predlaže najmanje tri kandidata za mjesto izvršnog direktora i za mjesta svakog od zamjenika izvršnog direktora na temelju popisa sastavljenog nakon objave tog mjesta u Službenom listu Europske unije i, prema potrebi, u drugim tiskovnim medijima ili na internetskim stranicama.

2.  Izvršnog direktora Agencije imenuje Upravni odbor na temelju zasluga i dokazane visoke razine administrativnih i upravljačkih sposobnosti, uključujući relevantno stručno iskustvo stečeno na visokom položaju u području upravljanja vanjskim granicama i vraćanja, na prijedlog Komisije kako je navedeno u stavku 1. Prije imenovanja, kandidati koje predloži Komisija pozivaju se da pred nadležnim odborom ili odborima Europskog parlamenta daju izjavu te da odgovore na pitanja koja im postave članovi tih odbora.

Nakon te izjave Europski parlament donosi mišljenje u kojem izražava svoja stajališta i u kojem može napomenuti kojem kandidatu daje prednost.

Upravni odbor imenuje izvršnog direktora uzimajući u obzir ta stajališta. Upravni odbor donosi odluku dvotrećinskom većinom svih članova s pravom glasa.

Odluči li Upravni odbor imenovati kandidata koji nije onaj kojemu je Europski parlament dao prednost, Upravni odbor u pisanom obliku obavješćuje Europski parlament i Vijeće o načinu na koji je uzeo u obzir mišljenje Europskog parlamenta.

Upravni odbor ovlašten je razriješiti izvršnog direktora dužnosti, djelujući na prijedlog Komisije.

3.  Izvršnom direktoru pomažu tri zamjenika izvršnog direktora. Svakom zamjeniku izvršnog direktora dodjeljuje se posebno područje nadležnosti. Ako je izvršni direktor odsutan ili spriječen, zamjenjuje ga jedan od njegovih zamjenika.

4.  Zamjenike izvršnog direktora, na prijedlog Komisije kako je navedeno u stavku 1. ▌, imenuje Upravni odbor na temelju zasluga i odgovarajućih administrativnih i upravljačkih sposobnosti, uključujući relevantno stručno iskustvo u području upravljanja vanjskim granicama i vraćanja. Izvršni direktor sudjeluje u postupku odabira. Upravni odbor donosi odluku dvotrećinskom većinom svih članova s pravom glasa.

Upravni odbor ovlašten je razriješiti zamjenike izvršnog direktora dužnosti u skladu s postupkom utvrđenim u prvom podstavku.

5.  Mandat izvršnog direktora traje pet godina. Prije kraja tog razdoblja Komisija obavlja procjenu u kojoj uzima u obzir evaluaciju uspješnosti izvršnog direktora te buduće zadaće i izazove Agencije.

6.  Upravni odbor, odlučujući na prijedlog Komisije kojim se uzima u obzir procjena iz stavka 5., može jednom produljiti mandat izvršnog direktora za dodatno razdoblje od najviše pet godina.

7.  Mandat zamjenika izvršnog direktora traje pet godina. Upravni odbor može ga produljiti jednom za dodatno razdoblje od najviše pet godina.

8.  Izvršni direktor i zamjenici izvršnog direktora zapošljavaju se kao članovi privremenog osoblja Agencije na temelju članka 2. točke (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

Članak 106.

Savjetodavni forum

1.  Agencija osniva savjetodavni forum koji joj neovisnim savjetovanjem pomaže u pitanjima koja se odnose na temeljna prava. Izvršni direktor i Upravni odbor u koordinaciji s dužnosnikom za temeljna prava mogu se savjetovati sa savjetodavnim forumom o svim pitanjima koja se odnose na temeljna prava.

2.  Agencija poziva Europski potporni ured za azil, Agenciju Europske unije za temeljna prava, Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice i druge relevantne organizacije da sudjeluju u Savjetodavnom forumu. Upravni odbor na prijedlog službenika za temeljna prava nakon savjetovanja s izvršnim direktorom odlučuje o sastavu savjetodavnog foruma i uvjetima prijenosa informacija savjetodavnom forumu. Savjetodavni forum nakon savjetovanja s Upravnim odborom i izvršnim direktorom definira svoje metode rada i uspostavlja svoj program rada.

3.  Sa savjetodavnim forumom konzultira se o daljnjem razvoju i provedbi strategije o temeljnim pravima, funkcioniranju mehanizma za podnošenje pritužbi, kodeksu ponašanja i zajedničkom osnovnom izvedbenom programu. Agencija obavješćuje savjetodavni forum o daljnjem postupanju na temelju njegovih preporuka.

4.  Savjetodavni forum priprema godišnje izvješće o svojim aktivnostima. To je izvješće dostupno javnosti.

5.  Savjetodavni forum, ne dovodeći u pitanje zadaće službenika za temeljna prava, ima stvaran pristup svim informacijama koje se odnose na poštovanje temeljnih prava na pravodoban i djelotvoran način, među ostalim obavljanjem terenskih posjeta zajedničkim operacijama ili brzim intervencijama na granicama, uz suglasnost države članice domaćina ili, ako je primjenjivo, treće zemlje, ▌žarišnim područjima te operacijama vraćanja i intervencijama vraćanja, također i u trećim zemljama. Ako se država članica domaćin ne slaže s terenskim posjetom savjetodavnog foruma zajedničkoj operaciji ili brzoj intervenciji na granicama koja se provodi na njezinu državnom području, ona u dopisu Agenciji dostavlja propisno utemeljene razloge.

Članak 107.

Službenik za temeljna prava

1.  Upravni odbor imenuje službenika za temeljna prava na temelju popisa triju kandidata nakon savjetovanja sa savjetodavnim forumom. ▌Službenik za temeljna prava mora imati potrebne kvalifikacije, stručno znanje i radno iskustvo u području temeljnih prava.

1a.   Službenik za temeljna prava obavlja sljedeće zadaće:

i.  doprinošenje strategiji Agencije o temeljnim pravima i odgovarajućem akcijskom planu, uključujući izdavanjem preporuka za njezino poboljšanje;

ii.  praćenje usklađenosti Agencije s temeljnim pravima, među ostalim provođenjem istraga o bilo kojoj od njezinih aktivnosti;

iii.  promicanje poštovanja temeljnih prava u djelovanju Agencije;

iv.  savjetovanje Agencije, ako to smatra potrebnim ili ako je to zatraženo, o bilo kojoj od aktivnosti Agencije, a da pritom ne dođe do odgađanja tih aktivnosti;

v.  pružanje mišljenja o operativnim planovima sastavljenima u skladu s člancima 39., 40., 41., 43., 51., 54. i 75. te o pilot-projektima i projektima tehničke pomoći u trećim zemljama.

vi.   pružanje mišljenja o radnim dogovorima;

vii.  provedbu terenskih posjeta bilo kakvim zajedničkim operacijama, brzim intervencijama na granicama, pilot-projektima, timovima za potporu upravljanju migracijama, operacijama vraćanja ili intervencijama vraćanja, uključujući u trećim zemljama;

viii.  osiguravanje tajništva savjetodavnog foruma. Tajništvo prima upute izravno od supredsjedateljâ savjetodavnog foruma;

ix.  obavješćivanje izvršnog direktora o mogućim povredama temeljnih prava tijekom aktivnosti Agencije;

x.  bilo koje zadaće ako su predviđene ovom Uredbom;

xi.  odabir i vođenje promatrača za temeljna prava.

U tom pogledu službenik za temeljna prava posebno:

–  imenuje promatrače za temeljna prava,

–  predlaže promatrače za temeljna prava u skladu s člankom 107. stavkom 2.a,

–  predlaže promatrače za temeljna prava kao promatrače prisilnog vraćanja za skupinu iz članka 52.,

–  osigurava prikladnu obuku promatrača za temeljna prava,

–  izvješćuje izvršnog direktora o mogućim kršenjima temeljnih prava o kojima su ga izvijestili promatrači za temeljna prava kada smatra da je to potrebno. Izvršni direktor odgovara službeniku za temeljna prava o tome kako se odgovorilo na te razloge za zabrinutost.

Službenik za temeljna prava može povjeriti bilo koju od posebnih zadaća iz stavka 1.a točaka (i) do (x) jednom od promatrača za temeljna prava.

2.  Upravni odbor utvrđuje posebna pravila koja se primjenjuju na službenika za temeljna prava kako bi se zajamčilo da je službenik za temeljna prava, te stoga i njegovo osoblje, neovisan u obavljanju svojih zadaća. Izravno izvješćuje Upravni odbor i surađuje sa savjetodavnim forumom. Upravni odbor osigurava da se na temelju preporuka službenika za temeljna prava poduzimaju mjere. Osim toga, službenik za temeljna prava objavljuje godišnje izvješće o svojim aktivnostima i poštovanju temeljnih prava u svim aktivnostima Agencije. To izvješće uključuje informacije o mehanizmu za podnošenje pritužbi i provedbi strategije za temeljna prava.

2a.  Agencija osigurava da službenik za temeljna prava može djelovati samostalno i neovisno u obavljanju svojih dužnosti. Službenik za temeljna prava raspolaže dovoljnim i odgovarajućim ljudskim i financijskim resursima potrebnima za ispunjavanje njegovih zadaća.

Službenik za temeljna prava odabire svoje osoblje koje izvješćuje jedino njega.

2b.   Službeniku za temeljna prava pomaže zamjenik službenika za temeljna prava. Upravni odbor imenuje zamjenika službenika za temeljna prava s popisa najmanje triju kandidata koje preporuči službenik za temeljna prava. Zamjenik službenika za temeljna prava mora imati potrebne kvalifikacije i iskustvo u području temeljnih prava te biti neovisan u obavljanju svojih dužnosti. Ako je službenik za temeljna prava odsutan ili spriječen, njegov zamjenik preuzima njegove dužnosti i odgovornosti.

3.  ▌Službenik za temeljna prava ima pristup svim informacijama o poštovanju temeljnih prava u vezi sa svim aktivnostima Agencije.

Članak 107.a

Promatrači za temeljna prava

1a.  Osoblje Agencije djeluje kao promatrači za temeljna prava čija je uloga stalno procjenjivati usklađenost operativnih aktivnosti s temeljnim pravima, pružati savjete i pomoć u tom pogledu te doprinositi promicanju temeljnih prava u okviru europskog integriranog upravljanja granicama.

1.  Promatrači za temeljna prava imaju sljedeće zadaće:

(a)  praćenje poštovanja temeljnih prava te pružanje savjeta i pomoći u pogledu temeljnih prava pri pripremi, provedbi i ocjenjivanju operativnih aktivnosti Agencije koje nadzire po nalogu službenika za temeljna prava;

U tom pogledu oni osobito:

i.  prate pripreme operativnih planova i izvješćuju službenika za temeljna prava kako bi on obavio svoju zadaću iz članka 107. stavka 1.a točke (v);

ii.  vrše posjete mjesta na kojima se odvija operativna aktivnost, uključujući na dugoročnoj osnovi;

iii.  surađuju i povezuju se s koordinatorom kako je predviđeno u članku 45. te mu pružaju pomoć i savjete;

iv.  obavješćuju koordinatora i izvješćuju službenika za temeljna prava o svim pitanjima koja se odnose na moguće kršenje temeljnih prava u okviru operativnih aktivnosti Agencije;

v.  pridonose ocjenjivanju aktivnosti iz članka 48.;

(b)  djelovanje kao promatrači prisilnog vraćanja;

(c)  sudjelovanje u aktivnostima osposobljavanja Agencije na području temeljnih prava kako je predviđeno u članku 62., među ostalim pružanjem osposobljavanja u pogledu temeljnih prava.

2a.  Ne dovodeći u pitanje stavak 3., službenik za temeljna prava predlaže najmanje jednog promatrača za temeljna prava po operaciji. Službenik za temeljna prava odlučuje i o imenovanju promatrača za temeljna prava radi nadzora bilo kojih drugih operativnih aktivnosti koje smatra relevantnima.

Promatrač ima pristup svim područjima u kojima se obavlja operativna aktivnost Agencije i svim njezinim dokumentima relevantnima za provedbu te aktivnosti.

3.  Službenik za temeljna prava može imenovati promatrače za temeljna prava kao promatrače prisilnog vraćanja za skupinu iz članka 52. Kada promatrači za temeljna prava djeluju kao promatrači prisilnog vraćanja, na njih se, mutatis mutandis, primjenjuju odredbe iz članka 51. stavka 5. i članka 52.

4.  Promatrače za temeljna prava imenuje službenik za temeljna prava te se oni nalaze pod njegovim hijerarhijskim nadzorom. Oni su neovisni u obavljanju svojih dužnosti. Kad se nalaze u operativnom području nose oznake koje jasno omogućuju njihovu identifikaciju kao promatrača za temeljna prava.

5.  Agencija osigurava zapošljavanje najmanje 40 promatrača za temeljna prava u roku od jedne godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe. Izvršni direktor, uz savjetovanje sa službenikom za temeljna prava, svake godine ocjenjuje potrebu za povećanjem njihova broja. Nakon procjene izvršni direktor prema potrebi Upravnom odboru predlaže povećanje broja promatrača za sljedeću godinu na temelju operativnih potreba.

6.  Nakon zapošljavanja promatrači za temeljna prava prolaze unaprijeđenu obuku u pogledu temeljnih prava kojom se uzimaju u obzir prethodno stečene kvalifikacije i profesionalno iskustvo u relevantnim područjima. Agencija osigurava da promatrači za temeljna prava tijekom njihova zaposlenja izvršavaju svoje dužnosti u skladu s najvišim standardima. Za svakog promatrača za temeljna prava osmišljavaju se odgovarajući planovi osposobljavanja kako bi se osigurala stalna stručna kvalificiranost za izvršavanje njihovih zadaća.

Članak 108.

Mehanizam za podnošenje pritužbi

1.  Agencija u suradnji sa službenikom za temeljna prava poduzima potrebne mjere za uspostavu i daljnji razvoj neovisnog i učinkovitog mehanizma za podnošenje pritužbi u skladu s ovim člankom kako bi se pratilo i osiguralo poštovanje temeljnih prava u svim aktivnostima Agencije.

2.  Svaka osoba na koju izravno utječu djelovanja ili propusti osoblja uključenog u zajedničku operaciju, pilot-projekt, brzu intervenciju na granici, raspoređivanje timova za potporu upravljanju migracijama, zajedničku operaciju vraćanja, intervenciju vraćanja ili bilo koje drugo operativno djelovanje Agencije u trećoj zemlji i koja smatra da su joj zbog tih djelovanja ili propusta povrijeđena temeljna prava, ili bilo koja strana koja zastupa takvu osobu, može Agenciji podnijeti pritužbu u pisanom obliku.

3.  Prihvatljive su samo pritužbe koje su obrazložene i koje se odnose na konkretna kršenja temeljnih prava.

4.  Službenik za temeljna prava odgovoran je za postupanje s pritužbama koje je primila Agencija u skladu s pravom na dobru upravu. U tu svrhu službenik za temeljna prava u određenom roku preispituje prihvatljivost pritužbe, registrira prihvatljive pritužbe, prosljeđuje sve registrirane pritužbe izvršnom direktoru i pritužbe u vezi s članovima timova matičnoj državi članici, među ostalim mjerodavnom tijelu ili tijelu nadležnom za temeljna prava u državi članici, radi daljnjeg djelovanja u skladu s njihovim mandatom. Službenik za temeljna prava također registrira i osigurava daljnje postupanje Agencije ili te države članice.

5.  U skladu s pravom na dobru upravu, ako je pritužba prihvatljiva, podnositelji pritužbe obavješćuju se da je pritužba registrirana, da je pokrenuta procjena te da se odgovor može očekivati čim bude dostupan. Ako je pritužba proslijeđena nacionalnim vlastima ili tijelima, podnositelj pritužbe obavješćuje se o njihovim podacima za kontakt. Ako je pritužba proglašena nedopuštenom, podnositelji pritužbe obavješćuju se o razlozima te im se, ako je to moguće, navode daljnje mogućnosti za rješavanje njihovih pitanja.

Agencija osigurava odgovarajući postupak za žalbe koje su proglašene nedopuštenima ili neutemeljenima.

Svaka se odluka izrađuje u pisanom obliku i obrazlaže. Službenik za temeljna prava ponovno otvara predmet ako podnositelj pritužbe podnese nove dokaze u slučajevima u kojima je predmet bio proglašen nedopuštenim.

6.  U slučaju registrirane pritužbe koja se odnosi na člana osoblja Agencije, službenik za temeljna prava predlaže izvršnom direktoru odgovarajuće daljnje postupanje, uključujući ▌stegovne mjere i, po potrebi, upućivanje na građanske ili kaznene postupke u skladu s ovom Uredbom i nacionalnim zakonodavstvom. Izvršni direktor u utvrđenom roku osigurava odgovarajuće daljnje postupanje i povratno izvješćuje službenika za temeljna prava o nalazima i daljnjem postupanju Agencije po pritužbi, uključujući prema potrebi stegovne mjere te, ako je potrebno, u redovitim intervalima nakon toga o provedbi stegovnih mjera.

Ako se pritužba odnosi na pitanja u vezi sa zaštitom podataka, izvršni direktor se prije donošenja odluke o pritužbi savjetuje sa službenikom Agencije za zaštitu podataka. Službenik za temeljna prava i službenik za zaštitu podataka uspostavljaju u pisanom obliku memorandum o razumijevanju u kojemu se navodi podjela njihovih zadaća i suradnja u pogledu zaprimljenih pritužbi.

U slučaju registrirane pritužbe koja se odnosi na člana tima države članice domaćina ili člana tima iz druge države članice sudionice, uključujući upućene članove timova ili upućene nacionalne stručnjake, matična država članica osigurava odgovarajuće daljnje postupanje, uključujući, prema potrebi, stegovne mjere i upućivanje na građanske ili kaznene postupke ili druge mjere u skladu s nacionalnim pravom. Dotična država članica povratno izvješćuje službenika za temeljna prava o nalazima i daljnjem postupanju po pritužbi u utvrđenom roku te prema potrebi u redovitim intervalima nakon toga. Ako ne zaprimi izvješće od dotične države članice, Agencija provodi daljnje postupke u vezi s tim pitanjem.

Ako relevantna država članica u određenom roku ne podnese izvješće ili dostavi samo nejasan odgovor, službenik za temeljna prava obavješćuje o tome izvršnog direktora i Upravni odbor.

8.  Ako se otkrije da je član tima povrijedio temeljna prava ili obveze u pogledu međunarodne zaštite, Agencija zahtijeva od države članice da odmah ukloni tog člana iz aktivnosti Agencije ili stalnih snaga europske granične i obalne straže.

9.  U skladu s člankom 107. stavkom 2. službenik za temeljna prava u svoje godišnje izvješće o radu uvrštava informacije o mehanizmu za podnošenje pritužbi, uključujući posebna upućivanja na nalaze i daljnja postupanja Agencije i država članica po pritužbama. ▌

10.  Službenik za temeljna prava, u skladu s odredbama iz stavaka od 1. do 9. i nakon savjetovanja sa savjetodavnim forumom, sastavlja standardizirani obrazac pritužbe kojim se zahtijevaju detaljne i specifične informacije o navodnoj povredi temeljnih prava. Službenik za temeljna prava prema potrebi sastavlja i sva dodatna detaljna pravila. Službenik za temeljna prava podnosi taj obrazac i takva dodatna detaljna pravila izvršnom direktoru i Upravnom odboru.

Agencija osigurava da su informacije o mogućnosti i postupku za podnošenje pritužbe lako dostupne, među ostalim i ranjivim osobama. Standardizirani obrazac pritužbe stavlja se na raspolaganje te mora biti lako dostupan, uključujući na mobilnim uređajima, na internetskim stranicama Agencije te u tiskanom obliku tijekom svih aktivnosti Agencije, na jezicima koje državljani trećih zemalja razumiju ili za koje se može razumno pretpostaviti da ih razumiju. Agencija osigurava da su podnositeljima pritužbe osigurane daljnje smjernica i pomoć u vezi s postupkom podnošenja pritužbi. Službenik za temeljna prava razmatra pritužbe čak i ako nisu podnesene na standardiziranom obrascu pritužbe.

11.  Agencija, uključujući službenika za temeljna prava, sa svim osobnim podacima sadržanima u pritužbi postupa te ih obrađuju u skladu s Uredbom (EU) br. 2018/1725, a države članice u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom (EU) 2016/680.

Smatra se da je podnošenjem pritužbe podnositelj pritužbe dao suglasnost u smislu članka 5. točke (d) Uredbe (EU) br. 2018/1725 da Agencija i službenik za temeljna prava obrađuju njegove osobne podatke.

Kako bi se zaštitili interesi podnositelja pritužbe, službenik za temeljna prava s pritužbama postupa kao s povjerljivima, u skladu s nacionalnim pravom i pravom Unije, osim ako se podnositelj pritužbe izričito odrekne svojeg prava na povjerljivost. Smatra se da su podnositelji pritužbe odricanjem od svojeg prava na povjerljivost dali suglasnost da službenik za temeljna prava ili Agencija prema potrebi otkriju njihov identitet nadležnim vlastima ili tijelima u vezi s predmetom iz pritužbe.

Članak 108.a

Međuparlamentarna suradnja

1.  Kako bi se odgovorilo na pitanje specifične prirode europske granične i obalne straže koju sačinjavaju nacionalna tijela i Agencija te kako bi se osiguralo da Europski parlament učinkovito nadzire Agenciju, tj. da to isto čine i nacionalni parlamenti kada je riječ o nadležnim nacionalnim tijelima na temelju funkcija koje su im dodijeljene Ugovorima i nacionalnim ustavnim sustavima država članica, Europski parlament i nacionalni parlamenti mogu surađivati u okviru članka 9. Protokola 1.

2.  Kada su pozvani na sastanak Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata koji se održava u tom kontekstu, izvršni direktor i predsjednik Upravnog odbora moraju prisustvovati.

3.  Agencija svoje godišnje izvješće o aktivnostima prosljeđuje nacionalnim parlamentima.

Članak 109.

Pravila o jezicima

1.  Na Agenciju se primjenjuju odredbe utvrđene u Uredbi br. 1 ▌.

2.  Ne dovodeći u pitanje odluke donesene na temelju članka 342. UFEU-a, godišnje izvješće o aktivnostima i program rada iz članka 98. stavka 2. točaka (j) i (k) sastavljaju se na svim službenim jezicima Unije.

3.  Prevoditeljske usluge potrebne za funkcioniranje Agencije osigurava Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

Članak 110.

Transparentnost i komunikacija

1.  Pri obradi zahtjeva za pristup dokumentima koje ona čuva, Agencija podliježe Uredbi (EZ) br. 1049/2001.

2.  Agencija o pitanjima koja ulaze u opseg njezinih zadaća uspostavlja komunikaciju na vlastitu inicijativu. Objavljuje relevantne informacije, uključujući godišnje izvješće o aktivnostima iz članka 98. stavka 2. točke (j), godišnji program rada, kodeks ponašanja, stratešku analizu rizika, sveobuhvatne informacije o prošlim i aktualnim zajedničkim operacijama, brzim intervencijama na granici, pilot-projektima, projektima tehničke pomoći s trećim zemljama, timovima za potporu upravljanju migracijama, operacijama ili intervencijama vraćanja, među ostalim i u trećim zemljama, te radnim dogovorima s trećim zemljama, i posebno osigurava, ne dovodeći u pitanje članak 91., da se javnosti i svim zainteresiranim stranama brzo pruže objektivne, detaljne, opsežne, pouzdane i lako razumljive informacije u pogledu njezina rada. Pritom ne otkriva operativne informacije čijim bi se objavljivanjem ugrozilo ostvarivanje cilja operacija.

3.  Upravni odbor utvrđuje praktične aranžmane za primjenu stavaka 1. i 2.

4.  Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo obratiti se Agenciji u pisanom obliku na bilo kojem od službenih jezika Unije. Ta osoba ima pravo na odgovor na tom jeziku.

5.  Protiv odluka koje Agencija donese na temelju članka 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 može se podnijeti pritužba Europskom ombudsmanu ili pokrenuti postupak pred Sudom Europske unije pod uvjetima utvrđenima u članku 228. odnosno članku 263. UFEU-a.

Odjeljak 5.

Financijski zahtjevi

Članak 111.

Proračun

1.  Ne dovodeći u pitanje ostale vrste dohotka, prihodi Agencije sastoje se od:

(a)  doprinosa Unije uvrštenog u opći proračun Europske unije (odjeljak o Komisiji);

(b)  doprinosa zemalja pridruženih provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, kako su utvrđeni u aranžmanima kojima se određuje njihov financijski doprinos;

(c)  financiranja Unije u obliku sporazuma o doprinosu ili ad hoc bespovratnih sredstava u skladu s financijskim pravilima Agencije iz članka 115. i u skladu s odredbama odgovarajućih instrumenata kojima se podupiru politike Unije;

(d)  naknada za izvršene usluge;

(e)  svih dobrovoljnih doprinosa država članica.

2.  Rashodi Agencije uključuju administrativne i infrastrukturne troškove te troškove poslovanja i troškove povezane s osobljem.

3.  Izvršni direktor svake godine sastavlja nacrt izjave o procjenama prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu, uključujući plan radnih mjesta, i prosljeđuje ga Upravnom odboru.

4.  Prihodi i rashodi moraju biti uravnoteženi.

5.  Upravni odbor na temelju nacrta izjave o procjenama koji je sastavio izvršni direktor donosi prednacrt procjene prihoda i rashoda Agencije, uključujući privremeni plan radnih mjesta. Upravni odbor ih do 31. siječnja svake godine prosljeđuje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji kao dio nacrta jedinstvenog programskog dokumenta.

6.  Upravni odbor do 31. ožujka svake godine Komisiji šalje završni nacrt procjena prihoda i rashoda Agencije, uključujući nacrt plana radnih mjesta kojemu je priložen privremeni program rada.

7.  Komisija prosljeđuje procjenu zajedno s nacrtom proračuna Europske unije proračunskom tijelu.

8.  Komisija na temelju procjene u nacrt općeg proračuna Europske unije uvrštava procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i iznos doprinosa na teret općeg proračuna te ga podnosi proračunskom tijelu u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.

9.  Proračunsko tijelo odobrava proračunska sredstva za doprinos Agenciji.

10.  Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta za Agenciju.

11.  Upravni odbor donosi proračun Agencije. On postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Europske unije. Proračun se prema potrebi prilagođava na odgovarajući način.

12.  Sve izmjene proračuna, uključujući plan radnih mjesta, donose se u skladu s istim postupkom.

13.  Na svaki projekt povezan s nekretninama koji bi mogao imati znatan utjecaj na proračun Agencije primjenjuju se odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/20133(32).

14.  Za financiranje raspoređivanja brzih intervencija na granicama i intervencija vraćanja u proračun Agencije koji je donio Upravni odbor uključena je financijska operativna pričuva u iznosu od najmanje 2 % sredstava dodijeljenih zajednički za zajedničke operacije na vanjskim granicama i operativne aktivnosti u području vraćanja. Na kraju svakog mjeseca izvršni direktor može odlučiti da se iznos koji odgovara jednoj dvanaestini odobrenih sredstava iz pričuve preraspodijeli za ostale operativne aktivnosti Agencije. U tom slučaju izvršni direktor o tome obavješćuje Upravni odbor.

15.  Proračunske obveze za djelovanja koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke.

Članak 112.

Izvršenje i kontrola proračuna

1.  Proračun Agencije izvršava izvršni direktor.

2.  Računovodstveni službenik Agencije do 1. ožujka financijske godine N + 1 dostavlja privremenu računovodstvenu dokumentaciju za financijsku godinu N računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu. Računovodstveni službenik Komisije konsolidira privremenu računovodstvenu dokumentaciju institucija i decentraliziranih tijela u skladu s člankom 147. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća.

3.  Agencija šalje izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za godinu N Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu do 31. ožujka godine N + 1.

4.  Računovodstveni službenik Komisije do 31. ožujka godine N + 1 šalje Revizorskom sudu privremenu računovodstvenu dokumentaciju Agencije za godinu N, konsolidiranu s računovodstvenom dokumentacijom Komisije.

5.  Nakon primitka primjedbi Revizorskog suda u pogledu privremene računovodstvene dokumentacije Agencije za godinu N na temelju članka 148. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 izvršni direktor sastavlja završnu računovodstvenu dokumentaciju Agencije na svoju odgovornost i prosljeđuje je Upravnom odboru kako bi dobio njegovo mišljenje.

6.  Upravni odbor daje mišljenje o završnoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za godinu N.

7.  Izvršni direktor do 1. srpnja godine N + 1 šalje završnu računovodstvenu dokumentaciju zajedno s mišljenjem Upravnog odbora Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

8.  Završna računovodstvena dokumentacija za godinu N objavljuje se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga godine N + 1.

9.  Izvršni direktor šalje Revizorskom sudu odgovor na njegove primjedbe do 30. rujna godine N + 1. Taj odgovor šalje i Upravnom odboru.

10.  Izvršni direktor Europskom parlamentu na njegov zahtjev podnosi sve podatke potrebne za nesmetanu primjenu postupka davanja razrješnice za godinu N, u skladu s člankom 165. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

11.  Na temelju preporuke Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom Europski parlament prije 15. svibnja godine N + 2 daje razrješnicu izvršnom direktoru za izvršenje proračuna za godinu N.

Članak 113.

Borba protiv prijevare

1.  Radi borbe protiv prijevare, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti odredbe Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 primjenjuju se bez ograničenja. Agencija pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. o unutarnjim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i bez odgađanja donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na sve zaposlenike Agencije na temelju predloška iz Priloga tom sporazumu.

2.  Revizorski sud ovlašten je provoditi reviziju, na temelju dokumenata i inspekcija na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, izvoditelja i podizvoditelja koji su od Agencije primali sredstva Unije.

3.  OLAF može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 ▌kako bi se utvrdilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije, u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koje je financirala Agencija.

4.  U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća.

5.  Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2., 3. i 4., radni dogovori s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava Agencije sadržavaju odredbe kojima se izričito ovlašćuju Revizorski sud, Ured europskog javnog tužitelja i OLAF za provedbu takvih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

Članak 114.

Sprečavanje sukoba interesa

Agencija donosi interna pravila kojima se od članova njezinih tijela i članova njezinog osoblja zahtijeva da tijekom svojeg zaposlenja ili mandata izbjegavaju svaku situaciju koja bi mogla dovesti do sukoba interesa te da takve situacije prijavljuju.

Agencija uz pomoć registra transparentnosti osigurava transparentnost lobiranja tako što objavljuje sve svoje sastanke sa zainteresiranim trećim stranama. Registar transparentnosti obuhvaća sve sastanke i kontakte izvršnog direktora, zamjenika izvršnog direktora i voditelja odjela o pitanjima koja se odnose na javnu nabavu i natječaje za usluge, opremu ili projekte i studije koje provode vanjski izvršitelji. Agencija vodi evidenciju o svim sastancima svojeg osoblja sa zainteresiranim trećim stranama u pitanjima koja se odnose na javnu nabavu i natječaje za usluge, opremu ili projekte i studije koje provode vanjski izvršitelji.

Članak 114.a

Administrativne istrage

Aktivnosti Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu podliježu istragama Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. UFEU-a.

Članak 115.

Financijska odredba

Financijska pravila koja se primjenjuju na Agenciju donosi Upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ona ne smiju odstupati od Delegirane uredbe (EU) br. 1271/2013, osim ako je to odstupanje posebno potrebno za rad Agencije i ako je Komisija prethodno dala svoju suglasnost. U tom okviru Upravni odbor donosi posebna financijska pravila koja se primjenjuju na aktivnosti Agencije u pogledu suradnje s trećim zemljama u području vraćanja.

Članak 116.

Evaluacija

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 59., četiri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe te svake četiri godine nakon toga Komisija provodi evaluaciju ove Uredbe. Evaluacijom će se posebno ocijeniti:

(a)  rezultate koje je s obzirom na svoje ciljeve, ovlasti, resurse i zadaće Agencija ostvarila;

(b)  učinak, djelotvornost i učinkovitost djelovanja Agencije i njezinih načina rada u vezi s njezinim ciljevima, ovlastima i zadaćama;

(c)  međuagencijsku suradnju na europskoj razini, uključujući provedbu europske suradnje u pogledu funkcija obalne straže;

(d)  moguću potrebu izmjene ovlasti Agencije;

(e)  financijske implikacije takvih izmjena;

(f)  funkcioniranje stalnih snaga europske granične i obalne straže, a od druge evaluacije i njihov ukupni broj i sastav.

(fa)  razinu osposobljenosti, specijalizirano stručno znanje i profesionalnost osoblja stalnih snaga europske granične i obalne straže.

Evaluacija obuhvaća posebnu analizu načina na koji je pri primjeni ove Uredbe poštovana Povelja te ostalo relevantno pravo Unije.

1a.  Evaluacijom se ocjenjuje i privlačnost Agencije kao poslodavca za zapošljavanje statutarnog osoblja s ciljem osiguranja kvalitete kandidata i geografske ravnoteže.

1b.  Pri evaluaciji Komisija od relevantnih dionika zahtijeva informacije, uključujući od savjetodavnog foruma i Agencije Europske unije za temeljna prava.

2.  Komisija Europskom parlamentu, Vijeću i Upravnom odboru šalje izvješće o evaluaciji zajedno sa svojim zaključcima o izvješću. Upravni odbor može izdati preporuke Komisiji u pogledu promjena ove Uredbe. Izvješće o evaluaciji i zaključci o izvješću objavljuju se. Države članice i Agencija dostavljaju Komisiji informacije potrebne za izradu tog izvješća. Nakon tog izvješća se, prema potrebi, podnosi zakonodavni prijedlog.

3.  Agencija do 1. prosinca 2021. te nakon toga svake dvije godine podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o funkcioniranju EUROSUR-a.

Države članice dostavljaju Agenciji informacije potrebne za izradu tog izvješća.

4.  Kao dio evaluacije iz stavka 1. Komisija izrađuje sveobuhvatnu ocjenu EUROSUR-a, prema potrebi zajedno s odgovarajućim prijedlozima za poboljšanje njegova funkcioniranja.

Države članice i Agencija dostavljaju Komisiji informacije potrebne za izradu evaluacije iz stavka 3.

Pri evaluaciji Komisija od relevantnih dionika zahtijeva informacije, uključujući od savjetodavnog foruma i Agencije Europske unije za temeljna prava.

POGLAVLJE IV.

Završne odredbe

Članak 117.

Postupak Odbora

1.  Komisiji pomaže odbor („Odbor europske granične i obalne straže”). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 119.

Stavljanje izvan snage i prijelazne odredbe

1.  Uredba (EU) br. 1052/2013. stavlja se izvan snage uz iznimku članka 9. stavaka 3., 5. i 7. – 10. te članka 10. stavaka 5. i 7., koji se nastavljaju primjenjivati do stupanja na snagu provedbenog akta iz članka 25. stavka 4. ove Uredbe.

2.  Uredba (EU) 2016/1624 stavlja se izvan snage uz iznimku članaka 20., 30. i 31. koji se stavljaju izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

3.  Upućivanja na akte stavljene izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga VI. ovoj Uredbi.

4.  Članak 80. počinje se primjenjivati od datuma stvarnog prijenosa sustava iz članka 80.

Članak 120.

Stupanje na snagu i primjena

1.  Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.  Članak 12. stavak 4., članak 71. i članak 98. stavak 5., u mjeri u kojoj se odnose na suradnju s Ujedinjenom Kraljevinom, primjenjuju se do datuma povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije ili, ako sporazum između Unije i Ujedinjene Kraljevine na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji stupi na snagu, do kraja prijelaznog razdoblja utvrđenog u tom Ugovoru.

3.  Odstupajući od navedenog, države članice mogu na dobrovoljnoj osnovi i dalje primjenjivati odredbe iz članka 19. te odgovarajuće odredbe o EUROSUR-u u pogledu graničnih kontrola i nadzora zračnih državnih granica do dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

4.  Raspoređivanje u skladu s člancima od 55. do 58. provodi se od 1. siječnja 2021.

5.  U vezi s raspoređivanjima tijekom 2021. godine odluke iz članka 55. stavka 4. i članka 64. stavka 6. do dana 31. ožujka 2020. donosi Upravni odbor.

6.  Kako bi se podupro razvoj ljudskih resursa i tako osigurao doprinos država članica stalnim snagama europske granične i obalne straže, države članice imaju pravo na financiranje 2020. godine u skladu s člankom 61. stavkom 1. točkom (a). Brojke u Prilogu III. koje se odnose na 2022. godinu koriste se kao referenca za odgovarajuće financiranje 2020. godine.

7.  Kako bi potrebnim kapacitetima u pogledu osoblja iz kategorije 1. učinkovito doprinijela prvom raspoređivanju stalnih snaga Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu te uspostavi središnje jedinice ETIAS-a, Agencija započinje s potrebnim pripremama, uključujući zapošljavanje i osposobljavanje, od datuma stupanja na snagu ove Uredbe i u skladu s proračunskim pravilima.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u ...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

Sastav stalnih snaga europske granične i obalne straže za svaku godinu i kategoriju u skladu s člankom XX.

Kategorija

Godina

Kategorija 1.

Osoblje Agencije

Kategorija 2.

Operativno osoblje za dugoročna upućivanja

Kategorija 3.

Operativno osoblje za kratkoročna raspoređivanja

Ukupno za stalne snage europske granične i obalne straže

Kategorija 4.

 

2021.

1000

400

3600

5000

1500

2022.

1000

500

3500

5000

1500

2023.

1500

500

4000

6000

1500

2024.

1500

750

4250

6500

1500

2025.

000

1000

5000

8000

0

2026.

2500

1250

5250

9000

0

2027.

3000

1500

5500

10000

0

PRILOG III.

Tablica s godišnjim kapacitetima koje države članice trebaju osigurati stalnim snagama europske granične i obalne straže dugoročnim upućivanjem operativnog osoblja u skladu s člankom 57.

Zemlja / godina

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Belgija

8

10

10

15

20

25

30

Bugarska

11

13

13

20

27

33

40

Češka

5

7

7

10

13

17

20

Danska

8

10

10

15

19

24

29

Njemačka

61

73

73

110

152

187

225

Estonija

5

6

6

9

12

15

18

Grčka

13

17

17

25

33

42

50

Španjolska

30

37

37

56

74

93

11

Francuska

46

56

56

83

114

141

170

Hrvatska

17

22

22

33

43

54

65

Italija

33

42

42

63

83

104

125

Cipar

2

3

3

4

5

7

8

Latvija

8

10

10

15

20

25

30

Litva

10

13

13

20

26

33

39

Luksemburg

2

3

3

4

5

7

8

Mađarska

17

22

22

33

43

54

65

Malta

2

2

2

3

4

5

6

Nizozemska

13

17

17

25

33

42

50

Austrija

9

11

11

17

23

28

34

Poljska

27

33

33

50

67

83

100

Portugal

8

10

10

15

20

25

30

Rumunjska

20

25

25

38

50

63

75

Slovenija

9

12

12

18

23

29

35

Slovačka

9

12

12

18

23

29

35

Finska

8

10

10

15

20

25

30

Švedska

9

11

11

17

23

28

34

[Švicarska]

4

5

5

8

11

13

16

[Island]

1

1

1

1

1

2

2

[Lihtenštajn]*

0

0

0

0

0

0

0

0

[Norveška]

5

7

7

10

13

17

20

UKUPNO

400

500

500

750

1000

1250

1500

PRILOG IV.

Godišnji kapaciteti država članica za stalne snage EBCG-a za kratkoročna raspoređivanja operativnog osoblja u skladu s člankom 58.

Zemlja / godina

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Belgija

72

70

80

85

100

105

110

Bugarska

96

93

107

113

133

140

147

Češka

48

47

53

57

67

70

73

Danska

70

68

77

82

97

102

106

Njemačka

540

523

602

637

748

785

827

Estonija

43

42

48

51

60

63

66

Grčka

120

117

133

142

167

175

183

Španjolska

266

259

296

315

370

389

407

Francuska

408

396

454

481

566

593

624

Hrvatska

156

152

173

184

217

228

238

Italija

300

292

333

354

417

438

458

Cipar

19

19

21

23

27

28

29

Latvija

72

70

80

85

100

105

110

Litva

94

91

104

111

130

137

143

Luksemburg

19

19

21

23

27

28

29

Mađarska

156

152

173

184

217

228

238

Malta

14

14

16

17

20

21

22

Nizozemska

120

117

133

142

167

175

183

Austrija

82

79

91

96

113

119

125

Poljska

240

233

267

283

333

350

367

Portugal

72

0

80

85

100

105

110

Rumunjska

180

175

200

213

250

263

275

Slovenija

84

82

93

99

117

123

128

Slovačka

84

82

93

99

117

123

128

Finska

72

70

80

85

100

105

110

Švedska

82

79

91

96

113

119

125

[Švicarska]

38

37

43

45

53

56

59

[Island]

5

5

5

6

7

7

7

[Lihtenštajn]*

0

0

0

0

0

0

0

[Norveška]

48

47

53

57

67

70

73

UKUPNO

3600

3500

4000

4250

5000

5250

5500

PRILOG V.

Pravila o upotrebi sile, uključujući pribavljanje službenog vatrenog oružja i neubojite opreme, osposobljavanje o njima te njihovu kontrolu i upotrebu, koja se primjenjuju na statutarno osoblje Agencije kada djeluje kao članovi tima raspoređeni iz stalnih snaga europske granične i obalne straže

1.  Opća načela kojima se uređuje upotreba sile i oružja

Za potrebe ove Uredbe „upotreba sile” odnosi se na upotrebu fizičkih sredstava od strane statutarnog operativnog osoblja Agencije radi obavljanja svojih funkcija ili samoobrane, što uključuje upotrebu ruku i tijela te upotrebu bilo kakvih naprava, oružja ili opreme i vatrenog oružja.

Oružje, streljivo i oprema mogu se nositi i upotrebljavati samo tijekom operacija. Nije ih dopušteno nositi i upotrebljavati izvan razdoblja dužnosti.

U skladu s člankom 83. stavkom 6. statutarno operativno osoblje upotrebljava silu i oružje u skladu s nacionalnim pravom države članice domaćina i u prisustvu službenika graničnog nadzora države članice domaćina.

Ne dovodeći u pitanje odobrenje države članice domaćina ni mjerodavnost njezina nacionalnog prava kada je u pitanju upotreba sile tijekom operacija, članovi timova raspoređeni iz statutarnog operativnog osoblja Agencije pri upotrebi sile i oružja postupaju u skladu s načelima nužnosti, proporcionalnosti i predostrožnosti (dalje u tekstu „temeljna načela”) kako je navedeno u nastavku.

Operativnim planom koji su dogovorili izvršni direktor i država članica domaćin utvrđuju se uvjeti za nošenje i upotrebu vatrenog oružja u skladu s nacionalnim pravom ili operativnim postupcima tijekom operacija.

Načelo nužnosti

Upotreba sile, izravnim fizičkim kontaktom ili korištenjem oružja ili opreme, dopuštena je samo u iznimnim slučajevima te samo kada je to strogo nužno kako bi Agencija mogla obavljati svoje dužnosti ili radi samoobrane. Sila se može upotrebljavati samo kao krajnja mjera nakon poduzimanja svih razumnih napora kako bi se situacija riješila nenasilno, među ostalim uvjeravanjem, pregovaranjem ili mirenjem. Sila ili prisilne mjere nikad se ne smiju upotrebljavati proizvoljno ili zloupotrebljavati.

Načelo proporcionalnosti

U situacijama u kojima nije moguće izbjeći zakonitu upotrebu sile ili vatrenog oružja statutarno operativno osoblje Agencije djeluje razmjerno težini kaznenog djela i legitimnom cilju koji treba ostvariti. Pri obavljanju operativnih aktivnosti trebalo bi se voditi načelom proporcionalnosti i u odabiru vrste upotrijebljene sile (npr. nužnost upotrebe oružja) i u opsegu primijenjene sile. Statutarno operativno osoblje Agencije ne smije upotrebljavati veću silu nego što je apsolutno nužno za postizanje legitimnog cilja kaznenog progona. Ako se upotrebljava vatreno oružje, statutarno operativno osoblje Agencije mora osigurati da se takvom upotrebom uzrokuje što manje ozljeda te da se ozljede ili šteta svedu na najmanju moguću mjeru. Ako je rezultat mjera neprihvatljiv, operativno osoblje mjeru može ne primijeniti. Agencija mora u skladu s tim načelom svojem statutarnom osoblju osigurati opremu i alate za samoobranu koji su potrebni kako bi se omogućila primjena odgovarajuće razine sile.

Obveza predostrožnosti

Pri obavljanju operativnih aktivnosti statutarno operativno osoblje mora u potpunosti poštovati ljudski život i ljudsko dostojanstvo te imati za cilj njihovo očuvanje. Moraju se poduzeti svi nužni koraci kako bi se smanjio rizik od ozljeda i štete za vrijeme operacija. Ta obveza uključuje opću obvezu da statutarno operativno osoblje Agencije jasno upozori na namjeru upotrebe sile, osim ako bi se takvim upozorenjem neopravdano ugrozilo članove timova ili bi se druge dovelo u opasnost od smrti ili teške ozljede ili bi to upozorenje u konkretnim okolnostima bilo očito neprimjereno ili neučinkovito.

Posebna ▌pravila za najčešća sredstva sile ▌(▌oprema statutarnog operativnog osoblja Agencije)

U skladu s temeljnim načelima upotreba sile dopuštena je samo u mjeri u kojoj je to potrebno radi postizanja neposrednog cilja kaznenog progona te samo nakon:

–  što su pokušaji rješavanja potencijalno nasilnog sukoba uvjeravanjem, pregovaranjem ili mirenjem bili neuspješni,

–  što je dano upozorenje o namjeri upotrebe sile.

Ako je potrebno pooštriti razinu intervencije (na primjer, upotrebom oružja ili drukčijih oblika oružja), trebalo bi na to jasno upozoriti osim ako bi se takvim upozorenjem neopravdano ugrozilo članove tima ili bi se druge dovelo u opasnost od smrti ili teške ozljede ili bi to upozorenje u konkretnim okolnostima bilo očito neprimjereno ili neučinkovito.

Vatreno oružje

Statutarno operativno osoblje Agencije smije upotrebljavati vatreno oružje protiv osoba isključivo u sljedećim okolnostima te samo ako blaža sredstava nisu dovoljna za postizanje potrebnih ciljeva:

–  statutarno operativno osoblje Agencije može upotrebljavati vatreno oružje samo kao krajnju mjeru, u krajnje hitnim slučajevima, osobito ako postoji opasnost za prisutne osobe,

–  za vlastitu obranu i obranu drugih od neposredne opasnosti od smrti ili teške ozljede,

–  radi sprečavanja neposredne opasnosti od smrti ili teške ozljede,

–  radi sprečavanja stvarnog napada ili prijetnje od opasnog napada na osnovne institucije, službe ili objekte.

Prije upotrebe vatrenog oružja operativno osoblje Agencije mora jasno upozoriti o namjeri upotrebe oružja. Upozorenja se mogu dati usmeno ili se mogu ispaliti hici upozorenja.

Neubojito oružje

Palice

Odobrene palice mogu se upotrebljavati kao ▌sredstvo obrane ili, prema potrebi, kao oružje u skladu s temeljnim načelima u sljedećim okolnostima:

–  ako bi blaža sredstva sile bila očito neprikladna za tu svrhu,

–  kako bi se spriječio stvarni napad ili prijetnja od napada na imovinu.

Prije upotrebe palica operativno osoblje Agencije mora jasno upozoriti da ih namjerava upotrijebiti. Pri upotrebi palica raspoređeno operativno osoblje mora uvijek nastojati smanjiti rizik od ozljede te izbjegavati udarce u glavu.

Suzavci (npr. sprejevi za samoobranu)

Odobreni suzavci mogu se upotrebljavati, u skladu s temeljnim načelima, kao sredstvo obrane ili, prema potrebi, kao oružje u sljedećim okolnostima:

–  ako bi blaža sredstva sile bila očito neprikladna za tu svrhu,

–  kako bi se spriječio stvarni napad ili prijetnja od napada.

Ostala oprema

Lisice

–  Upotrebljavaju se samo za osobe za koje se smatra da predstavljaju opasnost za sebe ili za druge kako bi se osigurao njihov pritvor ili prijevoz te radi sigurnosti statutarnog operativnog osoblja Agencije i drugih članova timova. Mogu se koristiti samo u najkraćem mogućem razdoblju i isključivo ako je to prijeko potrebno.

3.  Praktična pravila za upotrebu sile, službenog oružja, streljiva i opreme za vrijeme operacija

Opća praktična pravila za upotrebu sile, oružja i druge opreme za vrijeme operacija

U skladu s člankom 83. stavkom 6. statutarno operativno osoblje Agencije provodi svoje izvršne ovlasti, među ostalim upotrebu sile, pod zapovjedništvom i nadzorom države članice domaćina te može upotrijebiti silu, uključujući oružje, streljivo i opremu, isključivo nakon odobrenja nadležnih tijela države članice domaćina te u prisutnosti službenika graničnog nadzora države članice domaćina. Međutim, nadležna tijela države članice domaćina mogu uz suglasnost Agencije odobriti upotrebu sile njezinu statutarnom operativnom osoblju u odsutnosti službenika države članice domaćina.

Država članica domaćin može zabraniti nošenje određenog službenog oružja, streljiva i opreme u skladu s člankom 83. stavkom 6. drugom alinejom.

Ne dovodeći u pitanje odobrenje države članice domaćina ni mjerodavnost njezina nacionalnog prava kada je u pitanju upotreba sile tijekom operacija, statutarno operativno osoblje Agencije pri upotrebi sile i oružja postupa kako je navedeno u nastavku, tj.:

(a)  postupa u skladu s temeljnim načelima iz dijela I. i posebnim pravilima iz dijela II.;

(b)  poštuje temeljna prava zajamčena međunarodnim pravom i pravom Unije, uključujući Poveljom o temeljnim pravima, Europskom konvencijom o ljudskim pravima, Temeljnim načelima UN-a o upotrebi sile i vatrenog oružja od strane službenika kaznenog progona (1990.) i UN-ovim Kodeksom ponašanja službenika kaznenog progona (1979.);

(c)  postupa u skladu s kodeksom ponašanja Agencije;

4.   Mehanizam nadzora

Agencija pruža sljedeće zaštitne mjere povezane s upotrebom sile, oružja, streljiva i opreme te osigurava pregled stanja tih mjera u svojem godišnjem izvješću.

Osposobljavanje

Osposobljavanje koje se pruža u skladu s člankom 62. stavkom 2. obuhvaća teoretske i praktične aspekte u vezi sa sprečavanjem i upotrebom sile. Teorijsko osposobljavanje uključuje psihološko osposobljavanje (među ostalim i osposobljavanje u pogledu otpornosti i rada u kritičnim situacijama) te tehnike za sprečavanje upotrebe sile, kao što su pregovori i mirenje. Nakon teoretskog osposobljavanja slijedi obvezno i primjereno teorijsko i praktično osposobljavanje o upotrebi sile, oružja, streljiva i opreme te o važećim mjerama za zaštitu temeljnih prava. Kako bi se osiguralo zajedničko praktično razumijevanje i pristup, praktično osposobljavanje završava simulacijom relevantnom za aktivnosti koje će se provoditi tijekom raspoređivanja te uključuje praktičnu simulaciju koja obuhvaća operacionalizaciju mjera za zaštitu temeljnih prava.

Agencija statutarnom osoblju osigurava trajno osposobljavanje o upotrebi sile. To se osposobljavanje provodi u sklopu osposobljavanja iz članka 62. stavka 2. Kako bi statutarno osoblje moglo dobiti odobrenje za nošenje službenog oružja i upotrebu sile, od njega se zahtijeva da uspješno završi kontinuirano godišnje osposobljavanje. Kontinuirano godišnje osposobljavanje obuhvaća teorijske i praktične aspekte, kako je prethodno opisano. Kontinuirano godišnje osposobljavanje ukupno traje najmanje 24 sata, pri čemu teorijsko osposobljavanje traje barem 8 sati, a praktično osposobljavanje barem 16 sati. Praktično osposobljavanje sastoji se od najmanje 8 sati fizičkog osposobljavanja uz uporabu tehnika fizičke prisile i od najmanje 8 sati obuke o upotrebi vatrenog oružja.

Uzimanje narkotika i lijekova te konzumiranje alkohola

Statutarno operativno osoblje Agencije ne smije konzumirati alkohol na dužnosti ▌niti tada smije biti pod utjecajem alkohola,

a ne smije ni posjedovati ni uzimati narkotike ili lijekove ako to nije propisao liječnik. Osoblje koje uzima lijekove u medicinske svrhe mora o tome odmah obavijestiti nadređenu osobu. Sposobnost sudjelovanja u operativnim aktivnostima može se preispitati uzimajući u obzir moguće učinke i nuspojave povezane s uzimanjem tvari.

Agencija uspostavlja mehanizam nadzora kako bi osigurala da njezino statutarno operativno osoblje obavlja svoje dužnosti bez utjecaja narkotika, lijekova ili alkohola. Taj se mehanizam temelji na redovitom liječničkom pregledu osoblja radi otkrivanja mogućeg uzimanja narkotika, lijekova ili alkohola. Svi pozitivni rezultati dobiveni na tim pregledima odmah se prijavljuju izvršnom direktoru Agencije.

Prijavljivanje

Svi se incidenti koji uključuju upotrebu sile odmah prijavljuju preko zapovjednog lanca koordinacijskoj strukturi nadležnoj za pojedinu operaciju te službeniku za temeljna prava i izvršnom direktoru Agencije. U prijavi se navode sve pojedinosti o okolnostima u kojima je došlo do upotrebe sile.

Dužnost suradnje i obavješćivanja

Statutarno operativno osoblje Agencije i svi drugi sudionici u operacijama surađuju u prikupljanju činjenica o svakom incidentu prijavljenom tijekom operativne aktivnosti.

Nadzorni mehanizam

Agencija uspostavlja nadzorni mehanizam kako je navedeno u članku 56. stavku 3. točki (a).

Mehanizam za podnošenje pritužbi

Svatko može prijaviti sumnju na povrede pravila o upotrebi sile, koja se primjenjuju na temelju ovog Priloga, od strane statutarnog operativnog osoblja primjenom mehanizma za podnošenje pritužbi iz članka 108.

Sankcije

Ne dovodeći u pitanje članak 86., ako Agencija utvrdi da je član njezina statutarnog operativnog osoblja obavljao aktivnosti kojima se krše pravila primjenjiva na temelju ove Uredbe, uključujući temeljna prava zaštićena Poveljom, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i međunarodnim pravom, izvršni direktor poduzima odgovarajuće mjere koje mogu uključivati neposredno povlačenje člana osoblja iz operativne aktivnosti te stegovne mjere u skladu s Pravilnikom o osoblju, među ostalim, i razrješenje dužnosti člana osoblja Agencije.

Uloga službenika za temeljna prava

Službenik za temeljna prava provjerava i pruža povratne informacije o sadržaju početnog osposobljavanja i osposobljavanja za obnovu znanja vodeći posebice računa o aspektima temeljnih prava i njihovoj primjeni u situacijama u kojima je upotreba sile nužna te osigurava primjenu odgovarajućih preventivnih tehnika.

Službenik za temeljna prava izvješćuje o poštovanju temeljnih prava pri kaznenom progonu u državi članici domaćinu ili trećoj zemlji domaćinu. To se izvješće dostavlja izvršnom direktoru te se uzima u obzir pri izradi operativnog plana.

Službenik za temeljna prava osigurava da se incidenti povezani s upotrebom sile, oružja, streljiva i opreme temeljito istražuju i bez odgađanja prijavljuju izvršnom direktoru. Zaključci takve istrage prosljeđuju se savjetodavnom odboru.

Službenik za temeljna prava redovito prati sve aktivnosti povezane s upotrebom sile, oružja, streljiva i opreme te se svi incidenti navode u izvješćima službenika za temeljna prava i u godišnjem izvješću Agencije.

5.   Osiguravanje službenog oružja

Odobravanje oružja

Kako bi se točno utvrdilo koje će službeno oružje, streljivo i ostalu opremu upotrebljavati statutarno operativno osoblje Agencije, Agencija sastavlja iscrpan popis predmeta koje treba uključiti u komplet osobne opreme.

Komplet osobne opreme upotrebljava cjelokupno statutarno operativno osoblje Agencije raspoređeno kao članovi triju vrsta timova iz stalnih snaga europske granične i obalne straže. Agencija može i dopuniti komplet osobne opreme dodatnim oružjem, streljivom ili drugom opremom namijenjenom obavljanju posebnih zadaća unutar jedne ili dviju vrsta timova.

Agencija osigurava da je sva oprema njezinog statutarnog operativnog osoblja, uključujući vatreno oružje, u skladu sa svim potrebnim tehničkim standardima.

Oružje, streljivo i oprema koji su odobreni za upotrebu navode se u operativnom planu u skladu sa zahtjevima o dopuštenom i zabranjenom oružju države članice domaćina.

Upute za razdoblje dužnosti

Oružje, streljivo i oprema mogu se nositi ▌tijekom operacija i smiju se upotrebljavati samo kao krajnje sredstvo. Nije ih dopušteno nositi i upotrebljavati izvan razdoblja dužnosti. Agencija utvrđuje posebna pravila i mjere za olakšavanje skladištenja oružja, streljiva i ostale opreme statutarnog operativnog osoblja Agencije izvan razdoblja dužnosti u sigurnim objektima, kako je navedeno u članku 56. stavku 3. točki (a).

PRILOG V.a

Kapaciteti koje države članice trebaju osigurati stalnim snagama europske granične i obalne straže u okviru pričuve za brzu reakciju u skladu s člankom 58.a

Zemlja / godina

 

Belgija

30

Bugarska

40

Češka

20

Danska

29

Njemačka

225

Estonija

18

Grčka

50

Španjolska

111

Francuska

170

Hrvatska

65

Italija

125

Cipar

8

Latvija

30

Litva

39

Luksemburg

8

Mađarska

65

Malta

6

Nizozemska

50

Austrija

34

Poljska

100

Portugal

30

Rumunjska

75

Slovenija

35

Slovačka

35

Finska

30

Švedska

34

[Švicarska]

16

[Island]

2

[Lihtenštajn]*

0

[Norveška]

20

UKUPNO

1500

(*) (*) Lihtenštajn će doprinijeti proporcionalnom financijskom potporom.

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća o mogućim mehanizmima za osiguranje privlačnosti Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu

Očekuje se da će se Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu idućih godina suočiti s izazovima u ispunjavanju izvanrednih potreba za zapošljavanjem, osposobljavanjem i zadržavanjem kvalificiranog osoblja sa što šireg geografskog područja. S obzirom na mandat Agencije i na velik broj njezinih zaposlenika, ključno je istražiti mehanizme koji bi omogućili da Agencija postane privlačniji poslodavac na temelju prilagodbe plaća osoblja Agencije u Varšavi, u skladu s mjerodavnim pravom Unije.

Europski parlament i Vijeće stoga pozivaju Komisiju da procijeni osnovu i modalitete svih takvih odgovarajućih mehanizma, posebno pri predstavljanju prijedloga za reviziju Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjete zaposlenja ostalih službenika Europske unije, utvrđene u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/683(33). Svi takvi mehanizmi moraju biti proporcionalni s važnošću postavljenih ciljeva i ne smiju dovesti do nejednakog postupanja među osobljem institucija, tijela, ureda i agencija Unije ako se te institucije, tijela, uredi i agencije nalaze u sličnoj situaciji.

(1)* TEKST JOŠ NIJE PROŠAO PRAVNO-JEZIČNU DORADU.
(2)SL C , , str. .
(3)SL C , , str. .
(4) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.
(5) Uredba Vijeća (EZ) br. 2007/2004 od 26. listopada 2004. o osnivanju Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (SL L 349, 25.11.2004., str. 1.).
(6)Uredba (EU) br. 656/2014 Europskog parlamenta Vijeća od 15. svibnja 2014. o utvrđivanju pravila za nadzor vanjskih morskih granica u kontekstu operativne suradnje koju koordinira Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (SL L 189, 27.6.2014., str. 93.).
(7)Uredba (EU) br. 1052/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog sustava nadzora granica (EUROSUR) (SL L 295, 6.11.2013., str. 11.).
(8)Direktiva Vijeća 2002/90/EZ od 28. studenoga 2002. o definiranju olakšavanja neovlaštenog ulaska, tranzita i boravka (SL L 328, 5.12.2002., str. 17.).
(9) Uredba Vijeća (EU) br. 1053/2013 od 7. listopada 2013. o uspostavi mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Odluke Izvršnog odbora od 16. rujna 1998. o uspostavi Stalnog odbora za ocjenu i provedbu Schengena (SL L 295, 6.11.2013., str. 27.).
(10) Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).
(11)Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).
(12) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(13) SL L 136, 31.5.1999., str. 15.
(14) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).
(15) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
(16) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(17) SL L 176, 10.7.1999., str. 36.
(18) Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).
(19) SL L 188, 20.7.2007., str. 19.
(20) SL L 53, 27.2.2008., str. 52.
(21) Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).
(22) SL L 160, 18.6.2011., str. 21.
(23) Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).
(24) SL L 243, 16.9.2010., str. 4.
(25) Odluka Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 131, 1.6.2000., str. 43.).
(26) Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).
(27)Uredba (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 1077/2011, (EU) br. 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/1624 i (EU) 2017/2226 (SL L 236, 19.9.2018., str. 1.).
(28)Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).
(29)Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41.).
(30)Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza i stavljanju izvan snage Odluke br. 574/2007/EZ (SL L 150, 20.5.2014., str. 143.).
(31)SL L 56, 4.3.1968, str. 1., kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU, Euratom) br. 1023/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. (SL L 287, 29.10.2013., str. 15.).
(32)3 Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.).
(33)3 SL L 56, 4.3.1968., str. 1.

Posljednje ažuriranje: 29. listopada 2019.Pravna napomena