Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/0229(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0482/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0482/2018

Rasprave :

PV 15/01/2019 - 16
CRE 15/01/2019 - 16
PV 17/04/2019 - 26
CRE 17/04/2019 - 26

Glasovanja :

PV 16/01/2019 - 21.3
CRE 16/01/2019 - 21.3
Objašnjenja glasovanja
PV 18/04/2019 - 10.13
CRE 18/04/2019 - 10.13

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0026
P8_TA(2019)0433

Usvojeni tekstovi
PDF 453kWORD 132k
Četvrtak, 18. travnja 2019. - Strasbourg Završno izdanje
InvestEU ***I
P8_TA(2019)0433A8-0482/2018
Rezolucija
 Pročišćeni tekst

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa InvestEU (COM(2018)0439 – C8-0257/2018 – 2018/0229(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0439),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 173. i članak 175. treći stavak Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0257/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018.(2),

–  uzimajući u obzir pismo svojeg predsjednika Konferenciji predsjednika odbora od 25. siječnja 2019. u kojem se iznosi pristup Parlamenta sektorskim programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2020.,

–  uzimajući u obzir pismo od 1. travnja 2019. koje je Vijeće uputilo Predsjedniku Europskog parlamenta u kojem se potvrđuje zajedničko razumijevanje postignuto između suzakonodavaca tijekom pregovora,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku te mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za promet i turizam, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0482/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(3);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 131.
(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 310.
(3)Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 16. siječnja 2019. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0026).


Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa InvestEU
P8_TC1-COD(2018)0229

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 173. i članak 175. stavak treći,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Aktivnosti ulaganja u infrastrukturu u Uniji 2016. bile su oko 20 % niže od stopa ulaganja prije globalne financijske krize, tj. iznosile su 1,8 % BDP-a EU-a u odnosu na 2,2 % 2009. Stoga, iako se udio ulaganja u BDP-u zamjetno oporavio, još je ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljan da nadoknadi godine nedovoljne razine ulaganja. Štoviše, u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti postojeće razine i predviđanja ulaganja ne mogu zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima za održivi dugoročni rast, među ostalim u inovacije, vještine, infrastrukturu, mala i srednja poduzeća („MSP”), niti omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Stoga je potrebna kontinuirana potpora za uklanjanje tržišnih nedostataka i rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja kako bi se smanjio nedostatak ulaganja u ciljne sektore i ostvarili ciljevi politika Unije.

(2)  U evaluacijama je istaknuto da je raznolikost financijskih instrumenata provedenih na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. uzrokovala određena preklapanja. Ta je raznolikost uzrokovala složenost posrednicima i krajnjim primateljima koji su se suočavali s različitim pravilima o prihvatljivosti i izvješćivanju. Nepostojanje usklađenih pravila otežalo je kombiniranje sredstava iz nekoliko fondova Unije, iako bi takvo kombiniranje koristilo projektima kojima su potrebne razne vrste financiranja. Stoga bi trebalo, između ostalog i na temelju iskustva s Europskim fondom za strateška ulaganja koji je uspostavljen u okviru Plana ulaganja za Europu, osnovati jedinstveni fond InvestEU kako bi se krajnjim primateljima pružila učinkovitija potpora integriranjem i pojednostavnjivanjem financijske ponude u okviru jedinstvenog sustava proračunskih jamstava, čime bi se poboljšao učinak intervencija Unije i istodobno smanjio trošak za proračun Unije.

(3)  Posljednjih godina Unija je donijela ambiciozne strategije za dovršetak jedinstvenog tržišta i poticanje održivog i uključivog rasta i zapošljavanja kao što su strategija Europa 2020., unija tržišta kapitala, strategija jedinstvenog digitalnog tržišta, Europska agenda za kulturu, paket „Čista energija za sve Europljane”, akcijski plan Unije za kružno gospodarstvo, strategija za mobilnost s niskom razinom emisije, ambicije EU-a u pogledu sigurnosti i obrane te ▌svemirska strategija za Europu i Europski stup socijalnih prava. U okviru fonda InvestEU trebalo bi iskoristiti i ojačati sinergije međusobno poticajnih strategija pružanjem potpore ulaganjima i pristupu financiranju.

(4)  Na razini Unije, europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika predstavlja okvir za određivanje prioriteta nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice, po potrebi u suradnji s lokalnim i regionalnim nadležnim tijelima izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja kojima se ti prioriteti reformi podupiru. Strategije bi trebale biti predstavljene zajedno s godišnjim nacionalnim programima reformi kako bi se okvirno definirali i koordinirali prioritetni projekti ulaganja kojima će se pružiti potpora u obliku nacionalnog financiranja ili financiranja Unije, ili oboje. Trebale bi poslužiti i za dosljedno korištenje sredstava EU-a i kako bi se povećala dodana vrijednost financijske potpore, posebno iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, ovisno o slučaju.

(5)  Fond InvestEU trebao bi pridonijeti poboljšanju konkurentnosti i socioekonomskoj konvergenciji Unije, među ostalim u području inovacija▌, digitalizacije, učinkovite uporabe resursa u skladu s kružnim gospodarstvom, održivosti i uključivosti gospodarskog rasta Unije i socijalne otpornosti ▌te integracije Unijinih tržišta kapitala te uključivati rješenja kojima će se riješiti problem njihove rascjepkanosti te diversificirati izvori financiranja za poduzeća Unije.. U tu bi svrhu fondom InvestEU trebalo podupirati projekte koji su tehnički i ekonomski održivi uspostavom okvira za uporabu dužničkih i vlasničkih instrumenata te instrumenata podjele rizika osiguranih jamstvom iz proračuna Unije i po potrebi financijskim doprinosima partnera u provedbi. Trebao bi se temeljiti na potražnji te bi potpora u okviru fonda InvestEU trebala istovremeno biti usmjerena na ostvarivanje strateških, dugoročnih koristi u ključnim područjima politike Unije koja se inače ne bi financirala ili bi bila nedostatno financirana te time pridonijeti ostvarivanju ciljeva politika Unije. Potporom u okviru Fonda trebalo bi obuhvatiti širok raspon sektora i regija, uz istodobno izbjegavanje prekomjerne sektorske ili geografske koncentracije.

(5a)  Kulturni i kreativni sektori nalaze se među otpornim i brzo rastućim gospodarskim sektorima u Uniji koji od intelektualnog vlasništva i kreativnosti pojedinca stvaraju i gospodarsku i kulturnu vrijednost. Međutim, zbog nematerijalne prirode njihove imovine ograničen im je pristup privatnom financiranju, što je ključno za ulaganja, rast i konkurentnost na međunarodnoj razini. U okviru programa InvestEU trebalo bi nastaviti olakšavati pristup financiranju MSP-ovima iz kulturnih i kreativnih sektora.

(6)  Fond InvestEU trebao bi biti potpora ulaganjima u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući kulturno nasljeđe, u cilju poticanja održivog i uključivog rasta, ulaganja i zapošljavanja i tako pridonijeti poboljšanju blagostanja i ravnopravnijoj raspodjeli dohotka te većoj ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u Uniji. Projekti financirani u okviru fonda InvestEU trebaju zadovoljiti okolišne i socijalne standarde Unije, uključujući prava radnika. Intervencije u okviru fonda InvestEU trebale bi nadopunjavati potporu Unije koja se pruža u obliku bespovratnih sredstava.

(7)  Unija je podržala ciljeve utvrđene u Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja te Pariški sporazum iz 2015., kao i Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. – 2030. Kako bi se ostvarili dogovoreni ciljevi, uključujući one koji su dio politika okoliša Unije, djelovanje u cilju održivog razvoja treba znatno povećati. Stoga bi načela održivog razvoja trebala imati istaknutu ulogu u uspostavi fonda InvestEU.

(8)  Program InvestEU trebao bi pridonijeti izgradnji održivog sustava financiranja u Uniji kojim se podupire preusmjeravanje privatnog kapitala u održiva ulaganja u skladu s ciljevima navedenima u Akcijskom planu Komisije o financiranju održivog rasta(4).

(9)  Kako bi se uzela u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, program InvestEU pridonijet će uključivanju mjera u području klime i ostvarivanju ukupne ciljne vrijednosti od 25 % za rashode iz proračuna Unije namijenjene klimatskim ciljevima tijekom VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. te godišnjeg cilja od 30 % što je ranije moguće, a najkasnije do 2027. godine. Djelovanjima u okviru programa InvestEU kojima se pridonosi ostvarivanju klimatskih ciljeva trebalo bi biti namijenjeno najmanje 40 % cjelokupne financijske omotnice programa InvestEU. Relevantno djelovanje utvrdit će se tijekom izrade i provedbe programa InvestEU te ponovno ocijeniti u kontekstu odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja.

(10)  Doprinos fonda InvestEU ostvarenju ciljne vrijednosti u području klime pratit će se s pomoću sustava EU-a za praćenje klimatske politike koji je Komisija izradila u suradnji s potencijalnim partnerima u provedbi i odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja(5)] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva. Programom InvestEU također se treba pridonijeti provedbi drugih dimenzija ciljeva održivog razvoja (SDG).

(11)  Prema Izvješću o globalnim rizicima 2018. Svjetskog ekonomskog foruma, pola od deset najkritičnijih rizika koji prijete globalnom gospodarstvu tiču se okoliša. Ti rizici obuhvaćaju zagađenje zraka, tla, unutarnjih voda i oceana, ekstremne vremenske uvjete, gubitke u bioraznolikosti i neuspjehe u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima. Načela zaštite okoliša sastavni su dio Ugovora i mnogih politika Unije. Stoga bi se uključivanje okolišnih ciljeva trebalo poticati u operacijama povezanima s fondom InvestEU. Trebalo bi u pripremu i provedbu ulaganja integrirati zaštitu okoliša te povezano sprečavanje rizika i upravljanje njime. Osim toga, EU bi trebao pratiti svoje rashode koji se odnose na bioraznolikost i kontrolu onečišćenja zraka kako bi ispunio obveze izvješćivanja na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti i Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća(6). Ulaganja namijenjena ostvarivanju ciljeva u pogledu okolišne održivosti trebala bi se stoga pratiti primjenom zajedničkih metodologija usklađenih s metodologijom koja je izrađena u okviru drugih programa Unije koji se odnose na upravljanje klimom, bioraznolikošću i onečišćenjem zraka kako bi se omogućilo ocjenjivanje pojedinačnog i kombiniranog učinka ulaganja na ključne sastavnice prirodnog kapitala, uključujući zrak, vodu, tlo i bioraznolikost.

(12)  Projekti ulaganja koji primaju znatnu potporu Unije, posebno u području infrastrukture, trebali bi biti pod nadzorom partnera u provedbi kako bi se odredilo imaju li okolišni, klimatski ili socijalni učinak, a ako imaju trebali bi podlijegati provjeri održivosti u skladu sa smjernicama koje bi Komisija trebala izraditi u uskoj suradnji s potencijalnim partnerima u provedbi u okviru programa InvestEU i odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva i usklađena sa smjernicama izrađenima za druge programe Unije. U skladu s načelom proporcionalnosti, te bi smjernice trebale sadržavati odgovarajuće odredbe kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje, a projekti ispod određene veličine utvrđene u smjernicama trebali bi se isključiti iz provjere održivosti. Ako partner u provedbi zaključi da nije potrebno provesti provjeru održivosti, trebao bi podastrijeti obrazloženje Odboru za ulaganja. Operacije koje nisu u skladu s postizanjem klimatskih ciljeva ne bi trebale biti prihvatljive za potporu na temelju ove Uredbe.

(13)  Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Znatna ulaganja u europsku infrastrukturu, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti i stvaranja jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje ciljeva održivosti Unije, uključujući obveze Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetske i klimatske ciljeve do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost i obnovljive te druge sigurne i održive izvore energije s niskim emisijama, mjere u području okoliša i klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s investicijskim deficitom i u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati jednostavnije postupke ulaganja koji omogućuju vidljivost portfelja projekata i maksimalno povećavaju sinergije relevantnih programa Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti, u projektima ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi obuhvatiti otpornost infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost te uzeti u obzir načela zaštite građana na javnim mjestima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije, kao što je Europski fond za regionalni razvoj kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javna mjesta, promet, energetiku i drugu ključnu infrastrukturu.

(13a)  Program InvestEU prema potrebi trebao bi doprinijeti ciljevima [revidirane Direktive o obnovljivim izvorima energije] i [Uredbe o upravljanju] te promicati energetsku učinkovitost u okviru odluka o ulaganju.

(13b)   Istinska multimodalnost prilika je za stvaranje učinkovite prometne mreže povoljne za okoliš koja koristi najveći mogući potencijal svih prijevoznih sredstava i među njima stvara sinergiju. Programom InvestEU mogla bi se podupirati ulaganja u multimodalna prometna čvorišta koja unatoč svojim znatnim gospodarskim potencijalima i poslovnim modelima sadrže brojne rizike za privatne ulagače. Program bi mogao pridonijeti razvoju i uvođenju inteligentnih prometnih sustava (ITS). Programom InvestEU trebalo bi pojačati napore za stvaranje i primjenu tehnologija koje pomažu u poboljšanju sigurnosti vozila i prometne infrastrukture.

(13c)  Razvojem projekata i poduzeća u području plavog gospodarstva i svojih financijskih načela program InvestEU trebao bi pridonijeti politikama EU-a koje se odnose na mora i oceane. To može uključivati intervencije u području pomorskog poduzetništva i pomorske industrije, inovativan i konkurentan pomorski sektor, kao i pomorsku energiju iz obnovljivih izvora te kružno gospodarstvo.

(14)  Dok se razina ukupnih ulaganja u Uniji povećava, ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanje inovacije i dalje su nedovoljna. Nedovoljna ulaganja u istraživanje i inovacije štete industrijskoj i gospodarskoj konkurentnosti Unije te kvaliteti života njezinih građana. Fond InvestEU trebao bi pružiti odgovarajuće financijske proizvode za različite faze inovacijskog ciklusa i širok raspon dionika, posebno kako bi se omogućio razvoj i primjena rješenja na komercijalnoj razini u Uniji i povećala konkurentnost tih rješenja na svjetskim tržištima te promicala izvrsnost Unije u održivim tehnologijama na globalnoj razini, u sinergiji s programom Obzor Europa, uključujući Europsko vijeće za inovacije. U tom bi pogledu iskustvo stečeno u vezi s financijskim instrumentima u okviru programa Obzor 2020., kao što je InnovFin za lakši i brži pristup novčanim sredstvima za inovativna poduzeća, trebalo biti snažna osnova za pružanje ove ciljane potpore.

(14 a)  Turizam je važno područje u gospodarstvu Unije, a programom InvestEU treba pridonijeti jačanju dugoročne konkurentnosti sektora podupiranjem radnji kojima je cilj promicanje održivog, inovativnog i digitalnog turizma.

(15)  Hitno je potrebno uložiti znatan napor u ulaganja u digitalnu transformaciju i njezino poticanje te njezine koristi proširiti na sve građane i poduzeća u Uniji. Čvrst politički okvir strategije jedinstvenog digitalnog tržišta sada bi trebao biti popraćen ulaganjima sličnih ambicija, uključujući u umjetnu inteligenciju u skladu s programom Digitalna Europa.

(16)  Mala i srednja poduzeća ▌predstavljaju više od 99 % poduzeća u Uniji i njihova je gospodarska vrijednost značajna i ključna. Ona se, međutim, suočavaju s problemima u pristupu financiranju zbog toga što ih se smatra visokorizičnima ili zbog nedovoljnog kolaterala. Dodatni izazovi proizlaze iz potrebe MSP-ova i poduzeća socijalnog gospodarstva da ostanu konkurentni aktivnostima digitalizacije, internacionalizacije, transformacije u smislu kružnog gospodarstva, inoviranja te dodatnim osposobljavanjem svojih radnika. Nadalje, u odnosu na veća poduzeća, MSP-ovi imaju ograničeniji pristup izvorima financiranja: obično ne izdaju obveznice, imaju tek ograničen pristup burzama ili velikim institucionalnim ulagateljima. Inovativna rješenja, kao što su kupovina poduzeća ili preuzimanje udjela u poduzeću od strane zaposlenika, također su sve uobičajenija za MSP-ove i poduzeća socijalnog gospodarstva. Problem u vezi s pristupom financiranju još je veći za MSP-ove čije su djelatnosti usmjerene na nematerijalnu imovinu. MSP-ovi u Uniji u velikoj mjeri ovise o bankama i financiranju zaduživanjem u obliku bankovnih prekoračenja, zajmova ili leasinga. Podrška MSP-ovima koji se susreću s tim izazovima pojednostavljenjem njihova pristupa financiranju i pružanjem diversificiranih izvora financiranja potrebna je za povećanje sposobnosti MSP-ova za financiranje osnivanja, rasta, inovacija i održivog razvoja tih poduzeća, jamčenje njihove konkurentnosti, suočavanje s gospodarskim krizama te za jačanje otpornosti gospodarstva i financijskog sustava tijekom gospodarske krize ili šokova kao i sposobnosti za otvaranje radnih mjesta i stvaranje socijalne dobrobiti. Time se ujedno nadopunjuju inicijative koje su već uvedene u kontekstu unije tržišta kapitala. Fond InvestEU trebao bi se stoga nadovezivati na uspješne programe kao što je COSME i osigurati obrtni kapital i ulaganja tijekom cijelog životnog ciklusa poduzeća te omogućiti financiranje za transakcije leasinga i priliku za stavljanje naglaska na specifične, usmjerenije financijske proizvode.

(17)  Na temelju dokumenta za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe(7) i europskog stupa socijalnih prava(8) te okvira Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, izgradnja uključivije i pravednije Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost prilika posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i socijalnim uslugama. Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, uključujući ponovno osposobljavanje i dodatno osposobljavanje radnika, među ostalim u regijama koje ovise o ugljično intenzivnom gospodarstvu i pogođene su strukturnim prijelazom na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika, povećanje zaposlenosti, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, poboljšanje stanja ravnopravnosti spolova, jednakih prilika, međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenih i socijalnih usluga, socijalnog stanovanja, rješavanje problema beskućništva, poboljšanje digitalne uključivosti, razvoj zajednice, jačanje uloge i pripadnosti mladih u društvu te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU trebao bi pridonijeti i poticanju europske kulture i kreativnosti. Radi stvaranja protuteže dubokim društvenim transformacijama koje će se dogoditi u Uniji i na tržištu rada u sljedećem desetljeću, potrebno je ulagati u ljudski kapital, socijalnu infrastrukturu, mikrofinanciranje, etičko financiranje i financiranje socijalnog poduzetništva te nove poslovne modele socijalne ekonomije, uključujući ulaganja i javno ugovaranje s društvenim učinkom. Program InvestEU trebao bi ojačati ekosustav socijalnog tržišta u nastajanju povećanjem financiranja i pristupa financiranju za mikropoduzeća i socijalna poduzeća te institucije socijalne solidarnosti kako bi se pružila potpora onima kojima je najpotrebnija. U izvješću radne skupine na visokoj razini o ulaganju u socijalnu infrastrukturu u Europi(9) utvrđen je ukupni nedostatak ulaganja od najmanje 1,5 bilijuna EUR za razdoblje između 2018. i 2030. u socijalnu infrastrukturu i usluge, uključujući obrazovanje, osposobljavanje, zdravstvo i stanovanje, kojima je potrebna potpora i na razini Unije. Stoga bi se trebala iskoristiti zajednička snaga javnog, poslovnog i dobrotvornog kapitala te potpora alternativnih izvora financiranja, kao što su etički, socijalni i održivi akteri, kao i potpora zaklada za poticanje razvoja vrijednosnog lanca socijalnog tržišta i jačanje otpornosti Unije.

(18)  Fond InvestEU trebao bi se provoditi u okviru četiri sastavnica politika i odražavati ključne prioritete politike Unije za održivu infrastrukturu, istraživanja, inovacije i digitalizaciju, MSP-ovi i socijalna ulaganja i vještine.

(18a)  Iako bi sastavnica politika koja se odnosi na MSP-ove prvenstveno trebala biti usmjerena na korist malih i srednjih poduzeća, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije također su prihvatljiva u okviru te sastavnice. Mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije trebala bi biti prihvatljiva za potporu u okviru preostale tri sastavnice.

(19)  Svaka od tih sastavnica politike trebala bi se sastojati od dva odjeljka: odjeljka „EU” i odjeljka „države članice”. Odjeljak „EU” trebao bi biti namijenjen uklanjanju tržišnih nedostataka ili rješavanju problema neoptimalne razine ulaganja na razini Unije ili država članica na proporcionalan način, pri čemu bi podržane mjere trebale imati jasnu europsku dodanu vrijednost. Odjeljak „države članice” trebao bi državama članicama kao i regionalnim vlastima preko njihovih država članica omogućiti da određenim dijelom svojih sredstava iz fondova pod podijeljenim upravljanjem pridonesu izdvajanju rezervacija za jamstvo EU-a kako bi se ono upotrijebilo za operacije financiranja ili operacije ulaganja u cilju uklanjanja specifičnih tržišnih nedostataka ili rješavanju problema neoptimalne razine ulaganja na njihovu državnom području, kako je navedeno u sporazumu o doprinosu, uključujući u ugroženim i udaljenim područjima, kao što su najudaljenije regije Unije, u svrhu ostvarivanja ciljeva fonda u okviru podijeljenog upravljanja. Djelovanje koje se podupire iz fonda InvestEU preko odjeljka „EU” ili odjeljka „države članice” ne bi trebalo duplicirati ili istiskivati privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(20)  Odjeljak „države članice” trebao bi biti posebno osmišljen tako da omogući upotrebu sredstava iz fondova pod podijeljenim upravljanjem za izdvajanje rezervacija za jamstvo koje izdaje Unija. Tom bi se mogućnošću povećala dodana vrijednost proračunskog jamstva Unije njegovim pružanjem većem broju financijskih korisnika i projekata te diversifikacijom sredstava za postizanje ciljeva u okviru fondova pod podijeljenim upravljanjem, uz istodobno osiguravanje dosljednog upravljanja rizikom nepredviđenih obveza uporabom jamstva koje odobrava Komisija u okviru neizravnog upravljanja. Unija bi trebala jamčiti za operacije financiranja i operacije ulaganja predviđene sporazumima o jamstvu sklopljenima između Komisije i partnera u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, fondovi pod podijeljenim upravljanjem trebali bi osigurati rezervacije za jamstvo prema stopi rezervacija koje Komisija odredi i kako je navedeno u sporazumu o doprinosu koji je potpisan s državom članicom na temelju vrste operacija i očekivanih gubitaka koji iz nje proizlaze, a država članica preuzela bi odgovornost za gubitke koji premašuju očekivane gubitke izdavanjem uzajamnog jamstva u korist Unije. Takvi bi se aranžmani trebali sklapati u obliku jedinstvenog sporazuma o doprinosu sa svakom državom članicom koja dobrovoljno odabere tu opciju. Sporazum o doprinosu trebao bi obuhvaćati jedan ili više posebnih sporazuma o doprinosu koji se primjenjuje u dotičnoj državi članici, kao i sve vrste namjenskih izdvajanja za regije na temelju pravila fonda InvestEU. Na određivanje stope rezervacija na pojedinačnoj osnovi potrebno je primijeniti odstupanje od članka 211. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046(10) („Financijska uredba”). Takvim se aranžmanom osigurava i jedinstven skup pravila za proračunska jamstva koja se financiraju iz centralizirano upravljanih fondova ili fondova pod podijeljenim upravljanjem, što olakšava njihovo kombiniranje.

(20a)  Trebalo bi uspostaviti partnerstvo između Komisije i Grupe EIB-a oslanjajući se na relativne prednosti svakog partnera kako bi se osigurao najveći mogući učinak politika, učinkovita uporaba, odgovarajući proračunski nadzor i nadzor nad upravljanjem rizikom. Tim bi se partnerstvom trebao podupirati učinkovit i uključiv izravan pristup.

(20b)  Komisija bi, uz stajalište Grupe EIB-a, po potrebi trebala zatražiti stajališta drugih potencijalnih partnera u provedbi u vezi s investicijskim smjernicama, dokumentima za praćenje klime i smjernicama o održivosti te zajedničkim metodologijama, u cilju osiguravanja uključivosti i operativnosti, sve do uspostave upravljačkih tijela, nakon čega bi trebalo doći do sudjelovanja partnera u provedbi u okviru savjetodavnog i upravnog odbora.

(21)  Fond InvestEU trebao bi biti otvoren za doprinose trećih zemalja koje su članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, zemalja obuhvaćenih politikom susjedstva i drugih zemalja, u skladu s uvjetima utvrđenima između Unije i tih zemalja. To bi trebalo omogućiti nastavak suradnje s relevantnim zemljama, ako je moguće, posebno u području istraživanja i inovacija te MSP-ova.

(22)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za druge mjere programa InvestEU osim izdvajanja rezervacija za jamstvo EU-a koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(11)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(23)  Očekuje se da će jamstvo EU-a u iznosu od 40 817 500 000 EUR (u tekućim cijenama) na razini Unije mobilizirati dodatna ulaganja u vrijednosti većoj od 698 194 079 000 EUR u cijeloj Uniji i trebalo bi se▌ rasporediti među sastavnicama politike.

(23a)   Dana [datum] Komisija je izjavila da „[n]Ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, jednokratne doprinose država članica, bilo da je riječ o doprinosima država članica ili nacionalnih razvojnih banaka iz sektora opće države ili koje djeluju u ime države članice, u tematske ili višedržavne platforme za ulaganja, trebalo bi u načelu smatrati jednokratnim mjerama u smislu članka 5. stavka 1. i članka 9. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 i članka 3. stavka 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97. Osim toga, ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, Komisija će razmotriti u kojoj se mjeri isti tretman kao za EFSU u kontekstu Komunikacije Komisije o fleksibilnosti može primijeniti na InvestEU kao instrument koji će naslijediti EFSU u vezi s jednokratnim doprinosima država članica u gotovini kako bi se financirao dodatni iznos jamstva EU-a za potrebe odjeljka „države članice”.”.

(24)  Jamstvo EU-a na kojem se temelji fond InvestEU trebala bi neizravno provoditi Komisija uz pomoć partnera u provedbi tako da mu mogu pristupiti krajnji posrednici, prema potrebi, i krajnji primatelji. Odabir partnera u provedbi trebao bi biti transparentan i lišen bilo kakvog sukoba interesa. Komisija bi trebala sa svakim partnerom u provedbi sklopiti sporazum o jamstvu kojim se raspodjeljuje jamstveni kapacitet fonda InvestEU radi pružanja potpore operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje ispunjavaju ciljeve i kriterije prihvatljivosti fonda InvestEU. Upravljanjem rizikom jamstva ne bi se trebao ugroziti izravan pristup jamstvu partnera u provedbi. Nakon što se partnerima u provedbi odobri jamstvo u okviru odjeljka „EU”, oni bi trebali biti u potpunosti odgovorni za cijeli postupak ulaganja i dubinsku analizu operacija financiranja ili ulaganja. Fondom InvestEU trebali bi se podržati projekti koji obično imaju viši profil rizičnosti od projekata koji primaju potporu u okviru uobičajenih operacija partnera u provedbi i koji se tijekom razdoblja u kojem se može koristiti jamstvo EU-a bez potpore fonda InvestEU ne bi mogli provesti, ili barem ne u istoj mjeri, iz drugih javnih ili privatnih izvora.

(24a)  Fond InvestEU trebao bi imati upravljačku strukturu čija bi funkcija trebala biti razmjerna njegovu isključivom cilju osiguravanja odgovarajuće uporabe jamstva EU-a, u skladu s osiguravanjem političke neovisnosti odluka o ulaganju. Tu upravljačku strukturu trebali bi činiti Savjetodavni odbor, Upravljački odbor i potpuno neovisan Odbor za ulaganja. Ukupnim sastavom upravljačke strukture trebalo bi težiti ostvarivanju rodne ravnoteže. Upravljačka struktura ne bi smjela zadirati niti se miješati u odlučivanje Grupe EIB-a ili drugih partnera u provedbi niti biti zamjena za njihova odgovarajuća upravljačka tijela.

(25)  Trebalo bi uspostaviti Savjetodavni odbor koji se sastoji od predstavnika partnera u provedbi i predstavnika država članica, jednog stručnjaka kojeg imenuje Europski gospodarski i socijalni odbor te jednog stručnjaka kojeg imenuje Odbor regija radi razmjene informacija i razmjena u pogledu uporabe financijskih proizvoda dostupnih u okviru fonda InvestEU te kako bi se raspravilo o razvoju potreba i novim proizvodima, uključujući tržišne nedostatke na određenim područjima.

(25a)  Upravljački odbor sastavljen od predstavnikâ Komisije, provedbenih partnera i jednog stručnjaka bez prava glasa kojeg imenuje Europski parlament trebao bi odrediti strateške i operativne smjernice za InvestEU.

(26)  Komisija bi trebala ocijeniti usklađenost operacija ulaganja i financiranja koje su dostavili partneri u provedbi s pravom i politikama Unije, a odluke o operacijama financiranja i operacijama ulaganja trebao bi u konačnici donijeti partner u provedbi.

(27)  Odboru za ulaganja trebalo bi pomagati neovisno tajništvo koje djeluje u okviru Komisije i koje odgovara predsjedniku Odbora za ulaganja.

(28)  Odbor za ulaganja sastavljen od neovisnih stručnjaka trebao bi donijeti odluku o odobrenju potpore iz jamstva EU-a za operacije financiranja i operacije ulaganja koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, čime se osigurava pružanje vanjskog stručnog znanja u ocjenjivanju projekata s obzirom na ulaganja. Odbor za ulaganja trebao bi imati različite sastave kako bi se što bolje obuhvatila različita područja politike i sektori.

(29)  Pri odabiru partnera u provedbi za provedbu fonda InvestEU Komisija bi trebala razmotriti njihovu sposobnost ispunjavanja ciljeva fonda InvestEU i davanja doprinosa iz vlastitih sredstava kako bi se zajamčila odgovarajuća geografska pokrivenost i diversifikacija, privukli strani ulagači te osigurala dovoljna diversifikacija rizika i pružila ▌rješenja za uklanjanje tržišnih nedostataka i neoptimalnih investicijskih okolnosti. S obzirom na svoju ulogu na temelju Ugovora sposobnost da djeluje u svim državama članicama i postojeće iskustvo u okviru sadašnjih financijskih instrumenata i EFSU-a, Grupa Europske investicijske banke („EIB”) trebala bi i dalje biti privilegirani partner u provedbi za odjeljak „EU” u okviru fonda InvestEU. Osim Grupe EIB, nacionalne razvojne banke ili institucije trebale bi moći ponuditi niz dodatnih financijskih proizvoda s obzirom na to bi njihovo iskustvo i mogućnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini mogli pridonijeti maksimalnom učinku javnih sredstava na cijelom području Unije i osigurati pravednu geografsku ravnotežu projekata. Program InvestEU trebao bi se provoditi tako da se pritom promiču jednaki uvjeti za manje i novije razvojne banke ili institucije. Nadalje, trebalo bi biti moguće imati na raspolaganju druge međunarodne financijske institucije kao partnere u provedbi, posebno ako imaju komparativnu prednost u smislu specifičnog stručnog znanja i iskustva u određenim državama članicama te ako većinski udio u njima imaju dioničari iz EU-a. Trebalo bi također omogućiti da drugi subjekti koji ispunjavaju kriterije utvrđene Financijskom uredbom djeluju kao partneri u provedbi.

(30)  U svrhu poticanja veće geografske diversifikacije mogu se uspostaviti platforme za ulaganje u okviru kojih se kombiniraju napori i stručnost partnera u provedbi s drugim nacionalnim razvojnim bankama s ograničenim iskustvom u uporabi financijskih instrumenata. Takve strukture treba poticati, među ostalim, i u vidu potpore dostupne u okviru savjetodavnog centra InvestEU. Kako bi se promicala upotreba platformi za ulaganje u relevantnim sektorima primjereno je udruživati suulagače, javna tijela, stručnjake, obrazovne i istraživačke institucije te institucije koje se bave osposobljavanjem, relevantne socijalne partnere i predstavnike civilnog društva kao i sve druge relevantne aktere iz Unije, i na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(31)  Jamstvo EU-a u okviru odjeljka „države članice” trebalo bi se dodjeljivati svim partnerima u provedbi koji su prihvatljivi u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (c)] [Financijske uredbe], uključujući nacionalne ili regionalne razvojne banke ili institucije, EIB, Europski investicijski fond i druge međunarodne financijske institucije. Pri odabiru partnera u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, Komisija bi trebala uzeti u obzir prijedloge svake države članice, kako su navedeni i u sporazumu o doprinosu. U skladu s člankom 154. Financijske uredbe Komisija mora ocijeniti pravila i postupke partnera u provedbi kako bi utvrdila da pružaju stupanj zaštite financijskih interesa Unije istovrijedan onome koji pruža Komisija.

(32)  O operacijama financiranja i operacijama ulaganja u konačnici bi trebao odlučiti partner u provedbi u vlastito ime, provoditi ih u skladu sa svojim internim pravilima, politikama i postupcima i prikazati u svojim financijskim izvještajima ili, ako je primjenjivo, objaviti u bilješkama uz financijske izvještaje. Komisija bi stoga trebala preuzeti isključivo financijske obveze koje proizlaze iz jamstva EU-a i objaviti najveći iznos jamstva, uključujući sve relevantne informacije o pruženom jamstvu.

(33)  Fond InvestEU trebao bi prema potrebi omogućiti nesmetano, konzistentno i učinkovito kombiniranje bespovratnih sredstava ili financijskih instrumenata, ili oboje, koji se financiraju iz proračuna Unije ili iz drugih fondova kao što je Fond za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) s tim jamstvom u situacijama u kojima je to potrebno radi pružanja što bolje potpore ulaganjima za uklanjanje određenih tržišnih nedostataka ili neoptimalne investicijske okolnosti.

(34)  Projekti koje dostavljaju partneri u provedbi radi dobivanja potpore u okviru programa InvestEU i koji obuhvaćaju kombiniranje s potporom iz drugih programa Unije trebali bi u cjelini biti usklađeni s ciljevima i kriterijima prihvatljivosti sadržanima u pravilima relevantnih programa Unije. O uporabi jamstva EU-a trebalo bi odlučivati u skladu s pravilima programa InvestEU.

(35)  Savjetodavni centar InvestEU trebao bi podupirati razvoj stabilnog portfelja projekata ulaganja u svakoj sastavnici politike u obliku savjetodavnih inicijativa koje će provoditi Grupa EIB-a, drugi savjetodavni partneri ili izravno Komisija. Savjetodavni centar InvestEU trebao bi promicati geografsku diversifikaciju radi pridonošenja cilju Unije u pogledu gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije i smanjenja regionalnih nejednakosti. U okviru savjetodavnog centra InvestEU posebnu pozornost trebalo bi obratiti na grupiranje malih projekata u veće portfelje. Komisija, Grupa EIB-a i drugi savjetodavni partneri trebali bi blisko surađivati kako bi se zajamčila učinkovitost, sinergije i stvarna geografska pokrivenost potpore diljem Unije, uzimajući pritom u obzir stručno znanje i lokalne kapacitete lokalnih partnera u provedbi kao i Europski savjetodavni centar za ulaganja. Osim toga ▌, savjetodavni centar InvestEU trebao bi pružati središnju ulaznu točku za pomoć pri razvoju projekata koji se provode u okviru savjetodavnog centra InvestEU za tijela i za promotore projekata.

(35a)  Komisija bi zajedno s Grupom EIB-a kao glavnim partnerom trebala uspostaviti savjetodavni centar InvestEU, u prvom redu na temelju iskustva stečenog u okviru Europskog savjetodavnog centra za ulaganja. Komisija bi trebala biti odgovorna za usmjeravanje politika u okviru savjetodavnog centra InvestEU i upravljanje središnjom ulaznom točkom. Grupa EIB-a trebala bi se pobrinuti za savjetodavne inicijative u okviru sastavnica politika. Osim toga, Grupa EIB-a trebala bi pružati operativne usluge Komisiji, među ostalim, u vidu doprinosa strateškim i političkim smjernicama, evidentiranja postojećih i novih savjetodavnih inicijativa, procjene potreba za savjetovanjem i savjetovanja Komisije o najboljim načinima zadovoljavanja tih potreba u obliku postojećih ili novih savjetodavnih inicijativa.

(36)  Kako bi se osigurala široka zemljopisna pokrivenost savjetodavnim uslugama u Uniji i uspješno iskoristilo lokalno znanje o fondu InvestEU, trebalo bi prema potrebi osigurati prisutnost savjetodavnog centra InvestEU na lokalnoj razini, uzimajući u obzir postojeće programe potpore i prisutnost lokalnih partnera, u cilju pružanja konkretne, proaktivne i prilagođene pomoći na terenu. Kako bi se olakšala savjetodavna potpora na lokalnoj razini i osigurali učinkovitost, sinergije i učinkovita geografska pokrivenost potpore diljem Unije, savjetodavni centar InvestEU trebao bi surađivati s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama te koristiti i iskorištavati njihovu stručnost.

(36a)  Savjetodavni centar InvestEU trebao bi pružati savjetodavnu potporu za male projekte i projekte za novoosnovana poduzeća, osobito kada novoosnovana poduzeća žele zaštititi svoja ulaganja u istraživanje i inovacije stjecanjem prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti, uzimajući u obzir postojeće sinergije i pokušaje postizanja novih sinergija s drugim službama koje su sposobne pokriti takve aktivnosti.

(37)  U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti razvoja tržišta koji su potrebni za stvaranje kvalitetnih projekata. Nadalje, cilj je stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta u nastajanju, posebno ako se zbog male vrijednosti pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, npr. u slučaju ekosustava socijalnog financiranja, uključujući filantropske organizacije i potporu kulturnim i kreativnim sektorima. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi ▌biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također treba uložiti napore kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela.

(38)  Trebalo bi uspostaviti portal InvestEU kako bi se osigurala lako dostupna baza podataka o projektima prilagođena korisnicima kojom će se povećati vidljivost ulagačkih projekata za koje se traže financijska sredstva, pri čemu bi dodatni naglasak trebalo staviti na pružanje mogućeg portfelja ulagačkih projekata partnerima u provedbi, usklađenih s pravom i politikama Unije.

(39)  U skladu s točkama 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(12), program InvestEU treba evaluirati na temelju informacija prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva za praćenje i pritom izbjegavati prekomjerno reguliranje i administrativno opterećenje, posebno za države članice. Ti zahtjevi mogu prema potrebi obuhvaćati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka programa InvestEU na terenu.

(40)  Trebalo bi primjenjivati čvrst okvir za praćenje utemeljen na pokazateljima ostvarenja, ishoda i učinka kako bi se pratio napredak prema ostvarenju ciljeva Unije. Kako bi se jamčila odgovornost prema europskim građanima, Komisija bi trebala Europskom parlamentu i Vijeću podnositi godišnja izvješća o napretku, učinku i operacijama programa InvestEU.

(41)  Na ovu Uredbu primjenjuju se horizontalna financijska pravila koja su donijeli Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice utvrđuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja, te predviđaju provjere u pogledu odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranja sredstvima EU-a.

(42)  Uredba (EU, Euratom) br. [nova FU] primjenjuje se na program InvestEU. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, uključujući pravila o proračunskim jamstvima.

(43)  U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(13) („Financijska uredba”), Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(14), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(15), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(16) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(17), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti, uključujući prijevare, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, po potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i progon za ▌kaznena djela protiv financijskih interesa Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(18). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristupu pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939 te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(44)  Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene na temelju Sporazuma o EGP-u, kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene u skladu s tim Sporazumom. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi se Uredbu trebala uključiti posebna odredba kojom se dodjeljuju nužna prava i pristup nadležnom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara i Europskom revizorskom sudu kako bi u potpunosti mogli izvršavati svoje ovlasti.

(45)  U skladu s [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: članak 88. Odluke Vijeća 2013/755/EU] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(46)  Kako bi se elementi ove Uredbe koji nisu ključni dopunili smjernicama o ulaganjima i tablicom pokazatelja s kojima bi operacije financiranja i operacije ulaganja trebale biti usklađene, olakšala brza i fleksibilna prilagodba pokazatelja uspješnosti i prilagodila stopa rezervacija, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izradom smjernica o ulaganjima za operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru različitih sastavnica politike, tablicom pokazatelja i izmjenom Priloga III. ovoj Uredbi radi revizije ili dopune pokazatelja i prilagodbe stope rezervacija. U skladu s načelom proporcionalnosti te smjernice za ulaganja trebale bi uključivati odgovarajuće odredbe za izbjegavanje nepotrebnog administrativnog opterećenja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica, a njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(47)  Programom InvestEU trebali bi se uklanjati tržišni nedostaci i neoptimalne investicijske okolnosti na razini Unije i/ili u određenim državama članicama, a za složene tržišne nedostatke omogućiti testiranje inovativnih financijskih proizvoda i sustava za njihovo širenje na cijelom tržištu Unije. Stoga je opravdano djelovanje na razini Unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom osniva se fond InvestEU kojim se pruža jamstvo EU-a kojim se podupiru operacije financiranja i ulaganja koje provode partneri u provedbi radi potpore unutarnjim politikama Unije.

Ovom se Uredbom uspostavlja i mehanizam za savjetodavnu potporu kako bi se pružila potpora razvoju projekata za ulaganja i pristupu financiranju te omogućila s time povezana izgradnja kapaciteta („savjetodavni centar InvestEU”). Njome se uspostavlja i baza podataka koja omogućuje vidljivost projekata za koje promotori projekata prikupljaju financijska sredstva i u okviru koje se ulagačima pružaju informacije o mogućnostima ulaganja („portal InvestEU)”.

Njome se određuju ciljevi programa InvestEU, proračun i iznos jamstva EU-a za razdoblje 2021. – 2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)  „operacije mješovitog financiranja” znači operacije financirane iz proračuna Unije u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore ili povratna potpora ili i jedno i drugo iz proračuna Unije s povratnim oblicima potpore razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagača; za potrebe ove definicije programi Unije koji se financiraju iz izvora različitih od proračuna Unije, kao što je Fond za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS), mogu se izjednačiti s programima Unije koji se financiraju iz proračuna Unije;

(1a)  „EIB” znači Europska investicijska banka;

(1b)  „Grupa EIB-a” znači Europska investicijska banka i njezina društva kćeri ili drugi subjekti kako su definirani u članku 28. stavku 1. Statuta EIB-a;

(1c)  „financijski doprinos” znači doprinos partnera u provedbi u obliku vlastitog kapaciteta za preuzimanje rizika koji se pruža na ravnopravnoj osnovi s jamstvom EU-a ili u drugim oblicima koji omogućuju učinkovitu provedbu programa InvestEU i istodobno osiguravaju odgovarajuću usklađenost interesa;

(1d)  „sporazum o doprinosu” znači pravni instrument kojim Komisija i jedna ili više država članica utvrđuju uvjete jamstva EU-a u okviru odjeljka „države članice” utvrđenog u članku 9.

(2)  „jamstvo EU-a” znači opće neopozivo i bezuvjetno jamstvo proračuna Unije koje se pruža na zahtjev u okviru kojega proračunska jamstva u skladu s [člankom 219. stavkom 1. [Financijske uredbe] proizvode učinke potpisivanjem pojedinačnih sporazuma o jamstvu s partnerima u provedbi;

(3)  „financijski proizvod” znači financijski mehanizam ili aranžman ▌prema čijim uvjetima partner u provedbi osigurava izravno ili posredno financiranje krajnjim primateljima u bilo kojem obliku iz članka 13.;

(4)  „operacije financiranja i/ili operacije ulaganja” znači operacije kojima se osiguravaju financijska sredstva krajnjim primateljima izravno ili neizravno u obliku financijskih proizvoda, koje provodi partner u provedbi u vlastito ime i koji ih osigurava u skladu s internim pravilima, politikama i postupcima i prikazuje u vlastitim financijskim izvještajima, ili, ako je primjenljivo, objavljuje u bilješkama uz financijske izvještaje;

(5)  „fondovi pod podijeljenim upravljanjem” znači fondovi u okviru kojih je predviđena mogućnost dodjele određenog iznosa na ime rezervacija za proračunsko jamstvo u odjeljku fonda InvestEU koji se odnosi na države članice, to jest Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond+ (ESF+), Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR);

(6)  „sporazum o jamstvu” znači pravni instrument u okviru kojega Komisija i partner u provedbi utvrđuju uvjete za predlaganje operacija financiranja ili operacija ulaganja kojima će se pružiti jamstvo EU-a, za pružanje proračunskog jamstva za te operacije te za njihovu provedbu u skladu s odredbama ove Uredbe;

(7)  „partner u provedbi” znači prihvatljivi partner, kao što je financijska institucija ili drugi posrednik, s kojim Komisija potpisuje sporazum o jamstvu ▌;

(8)  „savjetodavni centar InvestEU” znači tehnička pomoć definirana u članku 20.;

(8a)  „savjetodavni sporazum” znači pravni instrument kojim Komisija i savjetodavni partner utvrđuju uvjete za provedbu savjetodavnog centra InvestEU;

(8b)  „savjetodavna inicijativa” znači tehnička pomoć i savjetodavne usluge kojima se podupiru ulaganja, uključujući aktivnosti izgradnje kapaciteta, kako su definirane u članku 20. stavcima 1. i 2., koje provode savjetodavni partneri, vanjski pružatelji usluga s kojima je ugovor sklopila Komisija ili izvršna agencija;

(8c)  „savjetodavni partner” znači prihvatljivi subjekt, kao što je financijska institucija ili neki drugi subjekt s kojim Komisija potpiše sporazum o provedbi jedne ili više savjetodavnih inicijativa, osim u slučaju savjetodavnih inicijativa koje provode vanjski pružatelji usluga na osnovi ugovora sklopljenog s Komisijom ili izvršnom agencijom;

(9)  „portal InvestEU” znači baza podataka definirana u članku 21.;

(10)  „program InvestEU” znači fond InvestEU, savjetodavni centar InvestEU, portal InvestEU i operacije mješovitog financiranja zajedno;

(10b)  „platforma za ulaganja” znači subjekt posebne namjene, upravljani računi, ugovorno sufinanciranje ili aranžman za podjelu rizika ili aranžman uspostavljen na bilo koji drugi način u okviru kojeg subjekti usmjeravaju financijski doprinos s ciljem financiranja niza projekata ulaganja, a može obuhvaćati:

(a)  nacionalne ili podnacionalne platforme, koje grupiraju nekoliko ulagačkih projekata na teritoriju određene države članice;

(b)  prekogranične, višedržavne, regionalne ili makroregionalne platforme, koje grupiraju partnere iz nekoliko država članica, regija ili trećih zemalja zainteresiranih za projekte na određenom zemljopisnom području;

(c)  tematske platforme, koje grupiraju projekte ulaganja u određenom sektoru.

(11)  „mikrofinanciranje” znači mikrofinanciranje kako je definirano u Uredbi [[ESF+] broj];

(13)  „nacionalna razvojna banka ili institucija” (NPBIs) znači pravni subjekt koji na profesionalnoj osnovi obavlja financijske djelatnosti i kojem su država članica ili subjekt države članice na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini povjerili provedbu aktivnosti razvoja ili promicanja razvoja;

(14)  „mala i srednja poduzeća (MSP-ovi)” znači mikro, mala i srednja poduzeća kako su definirana u Prilogu Preporuci Komisije 2003/361/EZ(19);

(15)  „malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači subjekt koji ima do 499 zaposlenika i koji nije MSP;

(16)  „socijalno poduzeće” znači socijalno poduzeće kako je definirano u Uredbi [[EFS+]broj];

(17)  „treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Unije.

Članak 3.

Ciljevi programa InvestEU

1.  Opći je cilj programa InvestEU pružiti potporu ciljevima politika Unije s pomoću operacija financiranja i operacija ulaganja kojima se pridonosi:

(a)  konkurentnosti Unije, uključujući istraživanje, inovacije, i digitalizaciju;

(b)  rastu i zapošljavanju u okviru gospodarstva Unije, ▌njegovoj održivosti te ekološkoj i klimatskoj dimenziji koja pomaže u postizanju ciljeva održivog razvoja te ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma o klimi kao i stvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta;

(c)  socijalnoj otpornosti ▌, uključivosti i inovativnosti Unije;

(ca)  promicanju znanstvenog i tehnološkog napretka, kulture, obrazovanja i osposobljavanja;

(d)  integraciji Unijinih tržišta kapitala i jačanju jedinstvenog tržišta, uključujući rješenja kojima se rješava problem rascjepkanosti Unijinih tržišta kapitala, diversificiraju izvori financiranja za poduzeća u Uniji i promiče održivo financiranje.

(da)   promicanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.

2.  Posebni su ciljevi programa InvestEU sljedeći:

(a)  potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja u održivu infrastrukturu u područjima iz članka 7. stavka 1. točke (a);

(b)  potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja u istraživanje, inovacije i digitalizaciju, uključujući potporu za unapređenje inovativnih poduzeća i uvođenje tehnologija na tržište;

(c)  poboljšanje pristupa financiranju i povećanje mogućnosti financiranja za MSP-ove i ▌mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te povećanje njihove globalne konkurentnosti;

(d)  poboljšanje pristupa mikrofinanciranju i povećanje mogućnosti mikrofinanciranja za socijalna poduzeća, potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja povezanima sa socijalnim ulaganjima, kompetencijama i vještinama te razvoj i konsolidacija tržišta socijalnih ulaganja u područjima iz članka 7. stavka 1. točke (d).

Članak 4.

Proračun i iznos jamstva EU-a

1.  Jamstvo EU-a za potrebe odjeljka „EU” iz članka 8. stavka 1. točke (a) iznosi 40 817 500 000 EUR (u tekućim cijenama). Stopa rezervacija iznosi 40 %.

Za potrebe odjeljka „države članice” iz članka 8. stavka 1. točke (b) može se osigurati dodatni iznos jamstva EU-a, uz uvjet da države članice dodijele odgovarajuće iznose u skladu s [člankom 10. stavkom 1.] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj](20) i člankom [75. stavkom 1.] Uredba [[plan ZPP-a] broj](21).

Za potrebe odjeljka „države članice” može se osigurati dodatni iznos jamstva EU-a u vidu gotovine država članica.

Jamstvo EU-a iz prvog podstavka povećava se i doprinosima trećih zemalja iz članka 5., uz uvjet da su u cijelosti pokriveni rezervacijama u obliku gotovine u skladu s [člankom 218. stavkom 2.] [Financijske uredbe].

2.  Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 1. prvog podstavka navedena je u Prilogu I. ovoj Uredbi. Komisija može prema potrebi iznose iz prethodno navedenog Priloga I. izmijeniti do 15 % za svaki cilj. Komisija o tim izmjenama obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

3.  Financijska omotnica za provedbu mjera predviđenih u poglavljima V. i VI. iznosi 525 000 000 EUR (u tekućim cijenama).

4.  Iznos naveden u stavku 3. može se upotrijebiti i za tehničku i administrativnu pomoć u provedbi programa InvestEU, primjerice aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.

Članak 5.

Treće zemlje pridružene fondu InvestEU

Odjeljak „EU” fonda InvestEU iz članka 8. stavka 1. točke (a) i sve sastavnice politika iz članka 7. stavka 1. mogu primati doprinose iz sljedećih trećih zemalja za sudjelovanje u određenim financijskim proizvodima iz [članka 218. stavka 2.] [Financijske uredbe]:

(a)  članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP), u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)  zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati, u skladu s općim načelima i općim uvjetima njihova sudjelovanja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim sporazumima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i njih;

(c)  zemlje na koje se odnosi europska politika susjedstva, u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim sporazumima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(d)  treće zemlje, u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem Unijinu programu ako se tim sporazumom:

i.  jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;

ii.  utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom [21. stavkom 5.] [Financijske uredbe];

iii.  trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o programu;

iv.  jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

Članak 6.

Provedba i oblici Unijina financiranja

1.  Jamstvo EU-a provodi se u okviru neizravnog upravljanja s tijelima iz članka 62. stavka 1. točke (c) podtočaka ii., iii., v. i vi. Financijske uredbe. Drugi oblici financiranja EU-a na temelju ove Uredbe provode se u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom, uključujući bespovratna sredstva koja se provode u skladu s njezinom glavom VIII. i operacije mješovitog financiranja u skladu s ovim člankom, na što jednostavniji način i uz osiguravanje učinkovite i usklađene potpore politikama Unije.

2.  Operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene jamstvom EU-a koje su dio operacije mješovitog financiranja kojom se potpora na temelju ove Uredbe kombinira s potporom koja se pruža u okviru jednog ili više drugih programa Unije ili Fonda za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS):

(a)  usklađene su s ciljevima politika i ispunjavaju kriterije prihvatljivosti navedene u pravilima o programu Unije na temelju kojih se odlučuje o potpori;

(b)  u skladu su s odredbama ove Uredbe.

3.  Operacije mješovitog financiranja, uključujući financijske instrumente koji se u cijelosti financiraju u okviru drugih programa Unije ili Fonda za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama bez uporabe jamstva EU-a na temelju ove Uredbe, u skladu su s ciljevima politika i kriterijima prihvatljivosti navedenima u pravilima o programu Unije na temelju kojih se potpora dodjeljuje.

4.  U skladu s člankom 6. stavkom 2., o bespovratnim oblicima potpore i/ili financijskim instrumentima iz proračuna Unije koji su dio operacije mješovitog financiranja iz stavaka 2. i 3. odlučuje se na temelju pravila o relevantnom programu Unije, a provode se okviru operacije mješovitog financiranja u skladu s ovom Uredbom i [glavom X.] [Financijske uredbe].

Izvješćivanje se primjenjuje i na elemente koji se odnose na usklađenost s ciljevima politika i kriterijima prihvatljivosti navedenima u pravilima o programu Unije na temelju kojih se odlučuje o potpori te na usklađenost s ovom Uredbom.

POGLAVLJE II.

Fond InvestEU

Članak 7.

Sastavnice politika

1.  Fond InvestEU djeluje u okviru sljedeće četiri sastavnice politika u okviru kojih će se uklanjati tržišni nedostaci ili rješavati problem neoptimalne razine ulaganja u području primjene svake od njih:

(a)  sastavnica politika koja se odnosi na održivu infrastrukturu: uključuje održiva ulaganja u području prometa, uključujući u multimodalni promet, sigurnost na cestama, također u skladu s ciljem EU-a da više ne bude nesreća na prometnicama sa smrtnim i teškom posljedicama od 2050., renoviranje i održavanje željezničke i cestovne infrastrukture, energetike, osobito razvoja obnovljive energije, energetske učinkovitosti u skladu s energetskim okvirom do 2030., projekata renoviranja zgrada usmjerenih na uštedu energije i integraciju zgrada u povezani energetski, skladišni, digitalni i prijevozni sustav, poboljšavanja razina međusobne povezanosti, digitalne povezivosti i pristupa, uključujući u ruralnim područjima, opskrbe i prerade sirovina, svemira, oceana, voda, uključujući unutarnje plovne putove, upravljanja otpadom te kružnog gospodarstva, prirodne i druge okolišne infrastrukture, kulturnog naslijeđa, turizma, opreme, mobilne imovine i uvođenja inovativnih tehnologija koje pridonose Unijinim ciljevima okolišne klimatske otpornosti i/ili socijalne održivosti i ispunjavaju Unijinih standarda okolišne ili socijalne održivosti;

(b)  sastavnica politika koja se odnosi na istraživanje, inovacije i digitalizaciju: uključuje aktivnosti istraživanja, razvoja proizvoda i inovacija, prijenos tehnologija i istraživačkih rezultata na tržište, potporu čimbenicima kojima se potiče razvoj tržišta i suradnji između poduzeća, demonstraciju i uvođenje inovativnih rješenja te potporu širenju poslovanja inovativnih poduzeća ▌ kao i digitalizaciji Unijine industrije;

(c)  sastavnica politika koja se odnosi na MSP-ove: pristup financiranju i mogućnosti financiranja u prvom redu za MSP-ove, uključujući inovativne MSP-ove i one koji posluju u kulturnom i kreativnom sektoru, kao i za mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

(d)  sastavnica politika koja se odnosi na socijalna ulaganja i vještine: uključuje mikrofinanciranje, financiranje socijalnih poduzeća i socijalnog gospodarstvo te mjere za promicanje vještina rodne ravnopravnosti, obrazovanja, osposobljavanja i povezanih usluga; socijalnu infrastrukturu (uključujući zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu i socijalno i studentsko stanovanje); socijalne inovacije; zdravstvenu i dugotrajnu skrb; uključivost i pristupačnost; kulturne i kreativne aktivnosti sa socijalnim ciljem; integraciju ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja.

2.  Ako operacija financiranja ili operacija ulaganja predložena Odboru za ulaganja iz članka 19. potpada pod više sastavnica politika, ona se pripisuje sastavnici kojoj pripada njezin glavni cilj ili glavni cilj većine njezinih potprojekata, osim ako je u smjernicama o ulaganju određeno drukčije.

3.  Nad operacijama financiranja i operacijama ulaganja provode se provjere kako bi se odredilo imaju li ekološki, klimatski ili socijalni učinak u kojem slučaju podliježu provjeri klimatske, okolišne i socijalne održivosti u cilju smanjenja štetnih utjecaja i povećanja koristi za klimu, okoliš i socijalnu dimenziju. Stoga će promotori koji traže financiranje dostaviti odgovarajuće informacije na temelju smjernica koje će izraditi Komisija. Projekti ispod određene veličine utvrđene u smjernicama isključuju se iz provjere. Projekti koji nisu u skladu s postizanjem klimatskih ciljeva nisu prihvatljivi za potporu na temelju ove Uredbe.

Na temelju Komisijinih smjernica, u skladu s ekološkim ciljevima i standardima Unije, omogućuje se sljedeće:

(a)  kada je riječ o prilagodbi, jamčenje otpornosti na moguće štetne utjecaje klimatskih promjena na temelju ocjenjivanja izloženosti klimatskim promjenama i rizicima, uključujući relevantne mjere prilagodbe, a kada je riječ o ublažavanju, uključivanje cijene emisija stakleničkih plinova i pozitivnih učinaka mjera za ublažavanje klimatskih promjena u analizu troškova i koristi;

(b)  uzimanje u obzir ukupnog utjecaja projekta u smislu glavnih sastavnica prirodnog kapitala povezanih sa zrakom, vodom, zemljištem i bioraznolikošću;

(c)  procjena društvenog utjecaja, uključujući na rodnu jednakost, socijalnu uključenost određenih područja ili dijelova stanovništva i ekonomski razvoj područja i sektora pogođenih strukturnim promjenama poput potreba dekarbonizacije gospodarstva;

(ca)  utvrđivanje projekata koji nisu u skladu s postizanjem klimatskih ciljeva;

(cb)  dostavljanje smjernica partnerima u provedbi za potrebe provjere predviđene u skladu sa stavkom 3. podstavkom 1. U slučaju da partner u provedbi zaključi da nije potrebno provesti provjeru održivosti, treba priložiti obrazloženje Odboru za ulaganja.

4.  Partneri u provedbi dostavljaju informacije potrebne da se omogući praćenje ulaganja kojima se pridonosi ispunjavanju ciljeva Unije u pogledu klime i okoliša na temelju smjernica koje će izraditi Komisija.

5.  Partneri u provedbi nastoje da barem 55 % ulaganja u sastavnici politika održive infrastrukture pridonosi ispunjavanju ciljeva Unije u pogledu klime i okoliša.

Komisija zajedno s partnerima u provedbi osigurava da se dio proračunskog jamstva koji se koristi za sastavnicu za održiva ulaganja distribuira u cilju postizanja ravnoteže između različitih područja.

6.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. kojima se utvrđuju smjernice o ulaganjima u svakoj sastavnici politika. Smjernice o ulaganjima pripremaju se u bliskoj suradnji s Grupom EIB-a i drugim potencijalnim partnerima u provedbi.

6a.  Komisija stavlja informacije o primjeni ili tumačenju smjernica o ulaganjima na raspolaganje partnerima u provedbi, Odboru za ulaganja i savjetodavnim partnerima.

Članak 8.

Odjeljci

1.  Sastavnice politika iz članka 7. stavka 1. sastoje se od po dva odjeljka koji su usmjereni na uklanjanje ▌tržišnih nedostataka ili rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja, i to:

(a)  odjeljak „EU” usmjeren je na sljedeće situacije:

i.  tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja koji su povezani s prioritetima politika Unije ▌;

ii.  tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja u cijeloj Uniji i/ili specifične za pojedinu državu članicu; or

iii.  ▌tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja, posebice nove ili složene za koje je potrebno razviti inovativna financijska rješenja i tržišne strukture;

(b)  odjeljak „države članice” usmjeren je na specifične tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja u jednoj ili više regija ili država članica u cilju ostvarivanja ciljeva politikasudjelujućih fondova pod podijeljenim upravljanjem, posebice kako bi se ojačala ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u Europskoj uniji tako što će se rješavati neravnoteže među njezinim regijama.

2.  Odjeljci iz stavka 1. međusobno se, prema potrebi, nadopunjuju, u cilju potpore operacijama financiranja ili operacijama ulaganja, među ostalim i kombiniranjem potpore iz oba odjeljka.

Članak 9.

Posebne odredbe koje se primjenjuju na odjeljak „države članice”

1.  Iznosi koje dodjeljuje država članica na dobrovoljnoj osnovi u skladu s člankom [10. stavkom 1.] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] ili člankom [75. stavkom 1.] Uredbe [[plan ZPP-a] broj] upotrebljavaju se kao rezervacije za dio jamstva EU-a u okviru odjeljka „države članice” kojim su obuhvaćene operacije financiranja i operacije ulaganja u dotičnoj državi članici ili za moguće doprinose iz fondova pod podijeljenim upravljanjem za savjetodavni centar InvestEU. Tim se iznosima doprinosi ostvarivanju ciljeva politike odabranih u sporazumu o partnerstvu i u programima koji doprinose programu InvestEU.

Iznosi dodijeljeni u skladu s člankom 4. stavkom 1. trećim podstavkom rezerviraju se za jamstvo.

2.  Utvrđivanje tog dijela jamstva EU-a u okviru odjeljka „države članice” ovisi o sklapanju sporazuma o doprinosu između države članice i Komisije.

Članak 9. stavak 2. četvrti podstavak i članak 9. stavak 5. ne primjenjuju se na dodatni iznos koji je dala država članica na temelju članka 4. stavka 1. trećeg podstavka.

Odredbe ovog članka koje se odnose na iznose dodijeljene u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] ili člankom 75. stavkom 1. Uredbe [plan ZPP-a] nisu primjenjive na sporazum o doprinosu koji se odnosi na dodatni iznos države članice iz trećeg podstavku članka 4. stavka 1.

Država članica i Komisija sklapaju sporazum o doprinosu ili izmjenu tog sporazuma u roku od četiri mjeseca od odluke Komisije o donošenju sporazuma o partnerstvu ili plana za zajedničku poljoprivrednu politiku ili istodobno s odlukom Komisije o izmjeni programa ili plana za zajedničku poljoprivrednu politiku.

Dvije ili više država članica mogu s Komisijom sklopiti sporazum o zajedničkom doprinosu.

Odstupajući od [članka 211. stavka 1.] [Financijske uredbe], stopa rezervacija za jamstvo EU-a u odjeljku „države članice” iznosi 40 % i može se prilagoditi naviše ili naniže u svakom sporazumu o doprinosu kako bi se uzeli u obzir rizici povezani s financijskim proizvodima koje se namjerava upotrijebiti.

3.  Sporazum o doprinosu sadržava barem sljedeće elemente:

(a)  ukupni iznos dijela jamstva EU-a u odjeljku „države članice”, njegovu stopu rezervacija, iznos doprinosa iz fondova pod podijeljenim upravljanjem, fazu uspostave izdvajanja rezervacija u skladu s godišnjim financijskim planom te iznos nepredviđene obveze koji iz toga proizlazi i koji će se pokriti uzajamnim jamstvom koje pruža dotična država članica;

(b)  strategiju države članice koja uključuje financijske proizvode i njihovu minimalnu financijsku polugu, geografsku pokrivenost, uključujući, po potrebi, regionalnu pokrivenost, tipove projekata, razdoblje ulaganja te, prema potrebi, kategorije krajnjih primatelja i prihvatljivih posrednika;

(c)  jednog ili više potencijalnih partnera u provedbi predloženih u skladu s člankom 12. koji su iskazali interes te obvezu Komisije da obavijesti državu članicu o odabranom partneru ili partnerima u provedbi;

(d)  mogući doprinos iz fondova pod podijeljenim upravljanjem za savjetodavni centar InvestEU;

(e)  obvezu godišnjeg izvješćivanja države članice, uključujući izvješćivanje u skladu s relevantnim pokazateljima povezanima s ciljevima politike obuhvaćenima partnerskim sporazumom ili programom i pokazateljimaiz sporazuma o doprinosu;

(f)  rezervacije za naknadu dijela jamstva EU-a iz odjeljka „države članice”;

(g)  moguće kombiniranje sa sredstvima iz odjeljka „EU”, uključujući slojevitu strukturu kojom se postiže bolje pokriće rizika u skladu s člankom 8. stavkom 2.

4.  Komisija sporazume o doprinosu izvršava u okviru sporazuma o jamstvu koje potpisuje s partnerima u provedbi u skladu s člankom 14. i savjetodavnim sporazumima potpisanima sa savjetodavnim partnerima.

Ako se u roku od devet mjeseci od potpisivanja sporazuma o doprinosu ne sklopi sporazum o jamstvu ili za iznos iz sporazuma o doprinosu nije u cijelosti preuzeta obveza u okviru jednog ili više sporazuma o jamstvu, sporazum o doprinosu u prvom se slučaju sporazumno otkazuje ili produljuje, a u drugom se slučaju na odgovarajući način izmjenjuje ▌. Neiskorišteni dio rezervacija iz iznosa koje su dodijelile države članice u skladu s člankom [10. stavkom 1. Uredbe [[o zajedničkim odredbama]] ili člankom [75. stavkom 1.] Uredbe [[plan ZPP-a]] ponovno se koristi u skladu s [člankom 10. stavkom 5.] Uredbe [[o zajedničkim odredbama] broj] i člankom [75. stavkom 5.] Uredbe [[plan ZPP-a] broj]. Neiskorišteni dio rezervacija iz iznosa koje su dodijelile države članice na temelju članka 4. stavka 1. trećeg podstavka vraćaju se državi članici.

Ako sporazum o jamstvu nije propisno izvršen u roku iz članka [10. stavka 6.)] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] ili članka [75. stavka 6.] Uredbe [[plan ZPP-a] broj], sporazum o doprinosu izmjenjuje se ▌. Neiskorišteni dio rezervacija iz iznosa koje su dodijelile države članice u skladu s člankom [10. stavkom 1. Uredbe [[o zajedničkim odredbama]] ili člankom [75. stavkom 1.] Uredbe [[plan ZPP-a]] ponovno se koristi u skladu s [člankom 10. stavkom 5.] Uredbe [[o zajedničkim odredbama] broj] i člankom [75. stavkom 5.] Uredbe [[plan ZPP-a] broj]. Neiskorišteni dio rezervacija iz iznosa koje su dodijelile države članice na temelju članka 4. stavka 1. trećeg podstavka vraćaju se državi članici.

5.  Na izdvajanje rezervacija za dio jamstva EU-a u odjeljku „države članice” utvrđen sporazumom o doprinosu primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)  nakon faze uspostave iz stavka 3. točke (a) ovog članka svi godišnji viškovi rezervacija izračunani usporedbom iznosa rezervacija propisanog na temelju stope rezervacija i stvarnih rezervacija ponovno se koriste u skladu s [člankom 10. stavkom 7.] [Uredbe o zajedničkim odredbama] i člankom [75. stavkom 7.] [[plan ZPP-a] broj];

(b)  odstupajući od [članka 213. stavka 4.] [Financijske uredbe], nakon faze uspostave iz stavka 3. točke (a) ovog članka rezervacije ne podliježu godišnjoj nadopuni tijekom raspoloživosti tog dijela jamstva EU-a u odjeljku „države članice”;

(c)  Komisija bez odgode obavješćuje državu članicu ako zbog aktiviranja tog dijela jamstva EU-a u odjeljku „države članice” razina rezervacija za taj dio jamstva EU-a padne ispod 20 % početnih rezervacija;

(d)  ako razina rezervacija za taj dio jamstva EU-a u odjeljku „države članice” dosegne 10 % početnih rezervacija, dotična država članica na zahtjev Komisije u zajednički fond za rezervacije izdvaja do 5 % početnih rezervacija.

POGLAVLJE II.A

PARTNERSTVO IZMEĐU KOMISIJE I SKUPINE EIB-A

Članak 9.a

Područje primjene partnerstva

1.  Komisija i Grupa EIB-a sklapaju partnerstvo na temelju ove Uredbe u cilju podupiranja provedbe i dosljednosti programa, uključivosti, dodatnosti i učinkovitosti pokretanja programa. U skladu s uvjetima iz ove Uredbe i kako je dalje navedeno u sporazumima iz stavka 2., Grupa EIB-a:

(a)  provodi dio jamstva EU-a iz članka 10. stavka 1.b;

(b)  podupire provedbu odjeljka „EU” i, gdje je to primjenjivo, u skladu s člankom 12. stavkom 1., odjeljka „države članice” u okviru fonda InvestEU, a posebno:

i.  doprinosi, zajedno s potencijalnim partnerima u provedbi, smjernicama za ulaganje u skladu s člankom 7. stavkom 6. i izradi tablice rezultata u skladu s člankom 19. stavkom 1.a i drugim dokumentima u kojima su utvrđene operativne smjernice za fond InvestEU,

ii.  određuje, zajedno s Komisijom i potencijalnim partnerima u provedbi, metodologiju rizika i sustav mapiranja rizika koji se odnose na operacije financiranja i ulaganja partnera u provedbi kako bi se omogućilo ocjenjivanje takvih operacija pomoću zajedničke ljestvice rejtinga,

iii.  na zahtjev Komisije i u dogovoru s potencijalnim partnerima u provedbi, provodi ocjenjivanja i pruža ciljane tehničke savjete o sustavima tog potencijalnog partnera u provedbi, ako je to potrebno i u mjeri u kojoj je to potrebno na temelju zaključaka procjene na temelju stupova s obzirom na provedbu financijskih proizvoda koje je predvidio taj potencijalni partner u provedbi,

iv.  daje neobvezujuće mišljenje o bankarskim aspektima, posebno o financijskom riziku i financijskim uvjetima povezanima s dijelom jamstva EU-a koje se dodjeljuje provedbenom partneru kako je definiran u sporazumima o jamstvu koji se sklapaju s provedbenim partnerima koji nisu Grupa EIB-a. Komisija, prema potrebi, na temelju zaključaka mišljenja surađuje s partnerom u provedbi . Komisija o svojoj odluci obavješćuje Grupu EIB-a.

v.  provodi simulacije i projekcije financijskog rizika i naknada za agregirani portfelj na temelju pretpostavki koje su dogovorene s Komisijom,

vi.  provodi mjerenja financijskog rizika i daje financijske izvještaje o agregiranom portfelju te

vii.  pruža usluge restrukturiranja i povrata navedene u sporazumu iz članka 9.a stavka 2. točke (b) Komisiji, na zahtjev Komisije i u dogovoru s provedbenim partnerom, u skladu s člankom 14. stavkom 2. točkom (g) ako provedbeni partner više nije odgovoran za nastavak aktivnosti restrukturiranja i povrata iz relevantnog sporazuma o jamstvu;

(c)  može na zahtjev nacionalne razvojne banke ili institucije osigurati izgradnju kapaciteta iz članka 20. stavka 2. točke (f) za tu nacionalnu razvojnu banku ili instituciju i/ili druge usluge povezane s provedbom financijskih proizvoda poduprtih jamstvom EU-a;

(d)  u vezi sa savjetodavnim centrom InvestEU:

i.  dobiva iznos od najviše [375] milijuna EUR iz financijske omotnice iz članka 4. stavka 3. za savjetodavne inicijative i operativne zadaće iz točke ii.;

ii.  savjetuje Komisiju i obavlja operativne zadaće koje se utvrđuju u sporazumu iz članka 9.a stavka 2. točke (c) tako što:

1.  daje potporu Komisiji u oblikovanju, uspostavi i funkcioniranju savjetodavnog centra InvestEU;

2.  izrađuje procjene zahtjeva za savjetodavne usluge koje Komisija ne smatra uslugama koje spadaju pod postojeće savjetodavne inicijative u cilju podupiranja odluke Komisije o dodjeli sredstava;

3.  podupire nacionalne razvojne banke ili institucije osiguravanjem izgradnje kapaciteta iz članka 20. stavka 2. točke (f), na njihov zahtjev, u vezi s razvojem njihovih savjetodavnih sposobnosti za sudjelovanje u savjetodavnim inicijativama;

4.  na zahtjev Komisije i potencijalnog savjetodavnog partnera te uz suglasnost Grupe EIB-a, sklapa ugovore o provedbi savjetodavnih inicijativa sa savjetodavnim partnerima u ime Komisije.

Grupa EIB-a osigurava da se njezine zadaće iz stavka 1. točke (d) podtočke ii. u cijelosti provode neovisno o njezinoj ulozi savjetodavnog partnera.

2.  Bankarske informacije koje je Komisija u skladu s člankom 1. točkom (b) podtočkama ii., iv., v. i vi. dostavila Grupi EIB-a ograničene su na informacije koje su strogo potrebne kako bi Grupa EIB-a izvršila svoje obveze u skladu s tim točkama. Komisija u bliskom dijalogu s Grupom EIB-a i potencijalnim partnerima u provedbi definira prirodu i opseg prethodno navedenih informacija, uzimajući u obzir zahtjeve za dobro financijsko upravljanje jamstvom EU-a, legitimne interese partnera u provedbi u pogledu komercijalno osjetljivih informacija i potrebe Grupe EIB-a da ispuni svoje obveze na temelju tih točaka.

3.  Modaliteti partnerstva utvrđuju se u sporazumima, uključujući:

(a)  o odobravanju i provedbi dijela jamstva EU-a utvrđenog u članku 10. stavku 1.b:

i.  sporazum o jamstvu između Komisije i Grupe EIB-a ili

ii.  odvojeni sporazumi o jamstvu između Komisije i Grupe EIB-a i/ili društva kćeri ili drugog subjekta kako su definirani u članku 28. stavku 1. Statuta EIB-a;

(b)  sporazum između Komisije i Grupe EIB-a u vezi sa stavkom 1. točkama (b) i (c);

(c)  sporazum između Komisije i Grupe EIB-a u vezi sa savjetodavnim centrom InvestEU;

(d)  sporazumi o uslugama između Grupe EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka i institucija o izgradnji kapaciteta i drugim uslugama u skladu sa stavkom 1. točkom (c).

4.  Ne dovodeći u pitanje članak 15. stavak 3. i članak 20. stavak 4., troškovi Grupe EIB-a za obavljanje zadaća iz stavka 1. točaka (b) i (c) moraju biti u skladu s uvjetima dogovorenima u sporazumu iz stavka 2. točke (b) i mogu se pokriti iz vraćanja ili prihoda koji se mogu pripisati jamstvu EU-a doprinesenom rezervacijama, u skladu s člankom 211. stavkom 4. i stavkom 5. Financijske uredbe ili se isplatiti iz omotnice iz članka 4. stavka 3., nakon što Grupa EIB-a obrazloži te troškove i do iznosa od ukupno [7 000 000 EUR].

5.  Troškovi Grupe EIB-a za obavljanje operativnih zadaća iz točke (d) podtočke ii. u cijelosti se pokrivaju i isplaćuju iz iznosa iz stavka 1. točke (d) podtočke i., nakon što Grupa EIB-a obrazloži te troškove i do iznosa od ukupno [10 000 000 EUR].

Članak 9.b

Sukob interesa

U okviru partnerstva Grupa EIB-a poduzima sve potrebne mjere i mjere opreza kako bi se izbjegli sukobi interesa s drugim partnerima u provedbi, uključujući uspostavom posebnog i neovisnog tima za zadaće iz članka 9.a stavka 1. točke (b) podtočaka iii., iv., v. i vi., koje podliježu strogim pravilima o povjerljivosti, koja se nastavljaju primjenjivati na članove koje su napustile tim. Grupa EIB-a ili drugi partneri u provedbi bez odlaganja obavješćuju Komisiju o svakoj situaciji koja predstavlja ili bi mogla dovesti do takvog sukoba. U slučaju sumnje Komisija odlučuje postoji li sukob interesa i o tome obavješćuje Grupu EIB-a. U slučaju sukoba interesa Grupa EIB-a poduzima odgovarajuće mjere. O poduzetim mjerama i njihovim rezultatima obavješćuje se upravljački odbor.

Grupa EIB-a poduzima potrebne mjere opreza kako bi se izbjegle situacije sukoba interesa u provedbi savjetodavnog centra InvestEU, posebno u vezi s operativnim zadaćama povezanima s njegovom ulogom podupiranja Komisije iz članka 9.a stavka 1. točke (d) podtočke ii. U slučaju sukoba interesa Grupa EIB-a poduzima odgovarajuće mjere.

POGLAVLJE III.

Jamstvo EU-a

Članak 10.

Jamstvo EU-a

1.  Jamstvo EU-a daje se partnerima na zahtjev kao neopozivo, bezuvjetno jamstvo u provedbi u skladu s [člankom 219. stavkom 1.] [Financijske uredbe] te se njime neizravno upravlja u skladu s [glavom X.] [Financijske uredbe].

1a.  Naknada za jamstvo EU-a povezana je sa značajkama i profilom rizika financijskih proizvoda, uzimajući u obzir prirodu temeljnih financijskih operacija i operacija ulaganja te ostvarenje ciljanih ciljeva politike. To može uključivati, u propisno obrazloženim slučajevima koji se odnose na prirodu ciljeva politike koji se žele ostvariti financijskim proizvodom i cjenovnu dostupnost za krajnje primatelje, smanjenje troškova ili poboljšanje uvjeta financiranja za krajnjeg korisnika tako što će se modulirati naknada za jamstvo EU-a ili, prema potrebi, tako što će se kroz proračun EU-a pokriti nepodmireni administrativni troškovi koje snosi partner u provedbi, a posebno:

(a)  u situacijama u kojima bi stresni uvjeti financijskog tržišta spriječili realiziranje operacije po tržišnim cijenama ili

(b)  prema potrebi, kako bi se katalizirale operacije financiranja i ulaganja u sektorima ili područjima sa značajnim tržišnim nedostacima ili neoptimalnim situacijama za ulaganja i kako bi se olakšalo uspostavljanje platformi za ulaganja,

u mjeri u kojoj smanjenje naknade za jamstvo EU-a ili pokrivanje nepodmirenih administrativnih troškova koje snosi partner u provedbi ne utječu značajno na izdvajanja za rezervacije jamstva InvestEU.

Smanjenje naknade za jamstvo EU-a u potpunosti je namijenjeno krajnjim korisnicima.

1b.  Uvjeti iz članka 219. stavka 4. Financijske uredbe primjenjuju se na svakog partnera u provedbi na temelju portfelja.

1c.  75 % jamstva EU-a u okviru odjeljka „EU”, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. prvom podstavku, u iznosu od [30 613 125 000] EUR, dodjeljuje se Grupi EIB-a. Grupa EIB-a osigurava ukupni financijski doprinos u iznosu od [7 653 281 250] EUR. Taj se doprinos pruža na način i u obliku kojim se olakšava provedba fonda InvestEU i postizanje ciljeva iz članka 12. stavka 2.

1d.  Preostalih 25 % jamstva EU-a u okviru odjeljka „EU” dodjeljuje se drugim partnerima u provedbi koji također trebaju osigurati financijski doprinos koji će se utvrditi u sporazumima o jamstvu.

1e.  Treba uložiti najveće napore da na kraju razdoblja ulaganja bude obuhvaćen velik broj sektora i regija te treba izbjegavati prekomjernu sektorsku ili zemljopisnu koncentraciju. Ti napori uključuju poticaje za manje ili manje sofisticirane nacionalne razvojne banke koje imaju komparativnu prednost zbog svoje lokalne prisutnosti, znanja i sposobnosti za ulaganja. Komisija podupire te napore razvojem usklađenog pristupa.

2.  Potpora u okviru jamstva EU-a može se dodijeliti za operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene ovom Uredbom za razdoblje ulaganja koje završava 31. prosinca 2027. Ugovori između partnera u provedbi i krajnjeg primatelja ili financijskog posrednika ili drugog subjekta iz članka 13. stavka 1. potpisuju se do 31. prosinca 2028.

Članak 11.

Prihvatljive operacije financiranja i operacije ulaganja

1.  U okviru fonda InvestEU podupiru se samo operacije financiranja i operacije ulaganja koje:

(a)  ispunjavaju uvjete iz članka 209. stavka 2. točaka od (a) do (e) Financijske uredbe, a posebno zahtjeve ▌u pogledu tržišnih nedostataka, neoptimalnih investicijskih okolnosti i dodatnosti iz članka 209. stavka 2. točaka (a) i (b) Financijske uredbe te Priloga V. ovoj Uredbi i, ako je to primjereno, zahtjev maksimiziranja privatnih ulaganja u skladu s člankom 209. stavkom 2. točkom (e) Financijske uredbe;

(b)  pridonose ciljevima politika Unije i obuhvaćene su opsegom područja prihvatljivih za operacije financiranja i operacije ulaganja unutar odgovarajuće sastavnice politika u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi; ▌

(ba)  ne pružaju financijsku potporu isključenim aktivnostima definiranima u točki (B) Priloga V. ovoj Uredbi; i

(c)  usklađene su sa smjernicama o ulaganjima.

2.  Iz fonda InvestEU mogu se osim projekata smještenih u Uniji podupirati i sljedeći projekti i operacije u obliku operacija financiranja i operacija ulaganja:

(a)  ▌projekti između subjekata koji su nalaze ili imaju poslovni nastan u jednoj ili više država članica i kojima su obuhvaćene jedna ili više trećih zemalja, uključujući zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate, zemlje koje su obuhvaćene područjem primjene europske politike susjedstva, Europskog gospodarskog prostora ili Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, ili prekomorska zemlja ili područje iz Priloga II. UFEU-u ili pridružena treća zemlja, neovisno o tome postoji li partner u tim trećim zemljama ili prekomorskim zemljama ili područjima;

(b)  operacije financiranja i operacije ulaganja u zemljama iz članka 5. kojima se doprinosi određenom financijskom proizvodu.

3.  Iz fonda InvestEU mogu se podupirati operacije financiranja i operacije ulaganja kojima se osigurava financiranje za primatelje koji su pravni subjekti s poslovnim nastanom u nekoj od sljedećih zemalja:

(a)  državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koje je s njome povezano;

(b)  trećoj zemlji ili području pridruženima programu InvestEU u skladu s člankom 5.;

(c)  trećoj zemlji iz stavka 2. točke (a), ako je primjenjivo;

(d)  drugim zemljama ako je to potrebno za financiranje projekta u zemlji ili području iz točaka od (a) do (c).

Članak 12.

Odabir partnera u provedbi osim Grupe EIB-a

1.  Komisija u skladu s člankom 154. Financijske uredbe odabire partnere u provedbi, osim Grupe EIB-a.

Partneri u provedbi mogu formirati skupinu. Partner u provedbi može biti član jedne ili više skupina.

Za odjeljak „EU” prihvatljivi partneri su oni koji su iskazali interes u pogledu dijela jamstva EU-a iz članka 10. stavka 1.c.▌

Kada je riječ o odjeljku „države članice”, dotična država članica može za partnere u provedbi predložiti jednog ili više ▌partnera među onima koji su iskazali interes▌. Dotična država članica također može predložiti Grupu EIB-a kao partnera u provedbi i može, na vlastiti trošak, sklopiti ugovor s Grupom EIB-a za pružanje usluga navedenih u članku 9.a.

Ako dotična država članica ne predloži partnera u provedbi, Komisija postupa u skladu s drugim podstavkom ovog stavka te odabire među partnerima u provedbi one koji mogu pokriti operacije financiranja i operacije ulaganja u predmetnom geografskom području.

2.  Pri odabiru partnera u provedbi Komisija osigurava da se portfeljem financijskih proizvoda u okviru fonda InvestEU ostvaruju sljedeći ciljevi:

(a)  obuhvaćanje što više ciljeva utvrđenih u članku 3.;

(b)  maksimalno povećanje učinka jamstva EU-a s pomoću vlastitih sredstava koje osigurava partner u provedbi;

(c)  maksimalno povećanje privatnih ulaganja, ako je to primjereno;

(ca)  promicanje inovativnih financijskih rješenja i rješenja za rizike kako bi se uklonili tržišni nedostaci i riješio problem neoptimalnih investicijskih okolnosti;

(d)  ostvarenje geografske diversifikacije uz pomoć postupne dodjele jamstva EU-a i omogućavanje financiranja manjih projekata;

(e)  jamčenje dostatne diversifikacije rizika;

3.  Pri odabiru partnera u provedbi Komisija uzima u obzir i sljedeće:

(a)  mogući trošak i naknadu za proračun Unije;

(b)  kapacitete partnera u provedbi da temeljito primijeni zahtjeve iz članka 155. stavka 2. i članka 155. stavka 3. Financijske uredbe u pogledu izbjegavanja plaćanja poreza, poreznih prijevara, utaje poreza, pranja novca, financiranja terorizma i nekooperativnih jurisdikcija.

4.  Kao partneri u provedbi mogu se odabrati nacionalne razvojne banke ili institucije ako ispune zahtjeve utvrđene u ovom članku i u članku 14. stavku 1. drugom podstavku.

Članak 13.

Prihvatljive vrste financiranja

1.  Jamstvo EU-a može se upotrijebiti za pokriće rizika za sljedeće vrste financiranja koje osiguravaju partneri u provedbi:

(a)  krediti, jamstva, protujamstva, instrumenti tržišta kapitala, bilo koji drugi oblik financiranja ili poboljšanja kreditne kvalitete, uključujući podređeni dug ili vlasničke ili kvazivlasničke udjele, koji se osiguravaju izravno ili neizravno preko financijskih posrednika, fondova, platformi za ulaganje ili drugih instrumenata kako bi se zatim prenijeli krajnjim primateljima;

(b)  financiranje ili jamstva partnera u provedbi dana drugoj financijskoj instituciji koja toj instituciji omogućuju da provodi aktivnosti financiranja iz točke (a).

Financiranje iz prvog podstavka točaka (a) i (b) ovog stavka može biti obuhvaćeno jamstvom EU-a samo ako je odobreno, stečeno ili izdano u korist operacija financiranja ili operacija ulaganja iz članka 11. stavka 1. i ako je financiranje partnera u provedbi odobreno u skladu sa sporazumom o financiranju koji je partner u provedbi potpisao ili transakcijom financiranja koju je sklopio nakon potpisivanja sporazuma o jamstvu između Komisije i njega, a koji nisu istekli ni otkazani.

2.  Operacije financiranja i operacije ulaganja preko fondova ili drugih posredničkih struktura poduprte su jamstvom EU-a u skladu s odredbama utvrđenima u smjernicama o ulaganjima čak i ako ta struktura ulaže manji dio svojih uloženih iznosa izvan Unije i u zemlje iz članka 11. stavka 2. ili u imovinu koja nije prihvatljiva imovina na temelju ove Uredbe.

Članak 14.

Sporazumi o jamstvu

1.  Komisija sklapa sporazum o jamstvu sa svakim partnerom u provedbi kojim se utvrđuje davanje jamstva EU-a u skladu sa zahtjevima ove Uredbe u iznosu koji određuje Komisija.

Ako partneri u provedbi formiraju skupinu ▌, sporazum o jamstvu sklapa se između Komisije i svakog partnera u provedbi unutar skupine ili jednog partnera u provedbi u ime skupine.

2.  Sporazumi o jamstvu sadržavaju konkretno odredbe u pogledu:

(a)  iznosa i uvjeta financijskog doprinosa koji osigurava partner u provedbi;

(b)  uvjeta financiranja ili jamstava koje partner u provedbi daje drugom pravnom subjektu koji sudjeluje u provedbi, ako je to slučaj;

(c)  detaljnih pravila o davanju jamstva EU-a, u skladu s člankom 16., uključujući pokriće portfelja određenih vrsta instrumenata te odgovarajuće događaje koji mogu dovesti do aktiviranja jamstva EU-a;

(d)  naknade za preuzimanje rizika koja se dodjeljuje razmjerno udjelu preuzimanja rizika Unije i partnera u provedbi ili kako je prilagođena u valjano opravdanim slučajevima u skladu s člankom 16. stavkom 1.;

(e)  uvjeta plaćanja;

(f)  obveze partnera u provedbi da prihvati odluke Komisije i Odbora za ulaganja o uporabi jamstva EU-a u korist predložene operacije financiranja ili operacije ulaganja, ne dovodeći u pitanje odlučivanje partnera u provedbi o predloženoj operaciji bez jamstva EU-a;

(g)  odredaba i postupaka u vezi s naplatom potraživanja koja se povjerava partneru u provedbi;

(h)  financijskog i operativnog izvješćivanja i praćenja operacija u okviru jamstva EU-a;

(i)  ključnih pokazatelja uspješnosti, posebice u pogledu uporabe jamstva EU-a, ispunjavanja ciljeva i kriterija utvrđenih u člancima 3., 7. i 11. te mobiliziranja privatnog kapitala;

(j)  ako je primjenjivo, odredaba i postupaka u vezi s operacijama mješovitog financiranja;

(k)  ostalih relevantnih odredaba u skladu sa zahtjevima članka 155. stavka 2. i glave X. Financijske uredbe.

(l)  postojanja odgovarajućih mehanizama za rješavanje mogućih problema privatnih ulagača.

3.  Sporazumom o jamstvu propisuje se i da se naknada koju plaća Unija za operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene ovom Uredbom isplaćuje nakon odbitka nepodmirenih plaćanja povezanih s aktiviranjem jamstva EU-a.

4.  Osim toga, sporazumom o jamstvu propisuje se i da se iznosi koji se duguju partneru u provedbi u vezi s jamstvom EU-a odbijaju od ukupnog iznosa naknade, prihoda i vraćanja koje partner u provedbi duguje Uniji na temelju operacija financiranja i operacija ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom. Ako taj iznos nije dovoljan za pokriće iznosa koji se duguje partneru u provedbi u skladu s člankom 15. stavkom 3., preostali se iznos naplaćuje iz rezervacija za jamstvo EU-a.

5.  Ako se sporazum o jamstvu sklapa u okviru odjeljka „države članice”, njime se može predvidjeti sudjelovanje predstavnika dotične države članice ili dotičnih regija u praćenju provedbe sporazuma o jamstvu.

Članak 15.

Uvjeti uporabe jamstva EU-a

1.  Davanje jamstva EU-a ovisi o stupanju na snagu sporazuma o jamstvu s odgovarajućim partnerom u provedbi.

2.  Operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene su jamstvom EU-a samo ako ispunjavaju kriterije utvrđene u ovoj Uredbi i relevantnim smjernicama o ulaganjima i ako je Odbor za ulaganja zaključio da ispunjavaju zahtjeve za potporu u okviru jamstva EU-a. Partneri u provedbi odgovorni su za jamčenje usklađenosti operacija financiranja i operacija ulaganja s ovom Uredbom i relevantnim smjernicama o ulaganjima.

3.  Komisija partneru u provedbi nije dužna platiti nikakve administrativne troškove i pristojbe u vezi s provedbom operacija financiranja i operacija ulaganja, osim ako priroda ciljeva politika koji se žele ostvariti financijskim proizvodom koji se provodi te cjenovna dostupnost za krajnje primatelje ili vrsta pruženog financiranja omogućuju partneru u provedbi da valjano dokaže Komisiji da je potrebno napraviti iznimku. Pokriće tih troškova iz proračuna EU-a ograničava se na iznos koji je strogo potreban za provedbu relevantnih operacija financiranja i ulaganja te se pruža samo u mjeri u kojoj troškovi nisu pokriveni prihodima koje primaju partneri u provedbi u vezi s predmetnim operacijama financiranja i ulaganja. Aranžmani u pogledu naknade propisuju se u sporazumu o jamstvu i u skladu su s modalitetima utvrđenima člankom 14. stavkom 4. te člankom 209. stavkom 2. točkom (g) Financijske uredbe.

4.  Osim toga, partner u provedbi može upotrijebiti jamstvo EU-a za plaćanje odgovarajućeg dijela troškova naplate, osim ako su oni odbijeni od naplaćenih iznosa u skladu s člankom 14. stavkom 4.

Članak 16.

Pokriće i uvjeti jamstva EU-a

1.  Naknada za preuzimanje rizika raspodjeljuje se između Unije i partnera u provedbi razmjerno njihovu udjelu u preuzimanju rizika u portfelju operacija financiranja i operacija ulaganja ili, ovisno o slučaju, pojedinačnih operacija. Naknada za jamstvo EU-a može se smanjiti u opravdanim slučajevima iz drugog podstavka članka 10. stavka 1.

Partner u provedbi preuzima na vlastiti rizik odgovarajuću izloženost prema operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje se podupiru jamstvom EU-a, osim u iznimnim slučajevima kada su ciljevi politika koji se žele ostvariti financijskim proizvodom takvi da im partner u provedbi realno ne bi mogao doprinijeti vlastitom kapacitetom za preuzimanje rizika.

2.  Jamstvo EU-a pokriva:

(a)  za dužničke proizvode iz članka 13. stavka 1. točke (a):

i.  glavnicu i sve kamate i iznose koji se duguju partneru u provedbi, a koje partner u provedbi nije primio, u skladu s uvjetima operacija financiranja do trenutka prestanka ispunjavanja obveza; za podređeni dug odgođeno plaćanje, smanjeno plaćanje ili zahtjev za izlazak smatraju se prestankom ispunjavanja obveza;

ii.  restrukturiranje gubitaka;

iii.  gubitke nastale zbog fluktuacija tečaja valuta koje nisu euro na tržištima s ograničenim mogućnostima dugoročne zaštite od rizika;

(b)  za vlasnička ili kvazivlasnička ulaganja iz članka 13. stavka 1. točke (a) uložene iznose i s njima povezane troškove financiranja i gubitke nastale zbog fluktuacija tečaja valuta koje nisu euro;

(c)  za financiranje ili jamstva partnera u provedbi dana drugom pravnom subjektu iz članka 13. stavka 1. točke (b) iskorištene iznose i povezane troškove financiranja.

3.  Ako Unija izvrši plaćanje partneru u provedbi nakon aktiviranja jamstva EU-a, na nju se prenose pripadajuća prava partnera u provedbi povezana s njegovim operacijama financiranja i operacijama ulaganja obuhvaćenima jamstvom EU-a u mjeri u kojoj ta prava i dalje postoje.

Partner u provedbi u ime Unije izvršava naplatu potraživanja za subrogirane iznose i isplaćuje Uniji naplaćene iznose.

POGLAVLJE IV.

UPRAVLJANJE

Članak 17.

Savjetodavni odbor

1.  Komisiju i Upravljački odbor savjetuje savjetodavni odbor ▌.

1a.  Savjetodavni odbor nastoji osigurati rodnu ravnotežu i obuhvaća:

(a)  jednog predstavnika svakog partnera u provedbi;

(b)  jednog predstavnika svake države članice;

(c)  jednog stručnjaka kojeg imenuje Europski gospodarski i socijalni odbor;

(d)  jednog stručnjaka kojeg imenuje Odbor regija.

4.  Savjetodavnim odborom ▌predsjeda predstavnik Komisije. Potpredsjednik je predstavnik kojeg imenuje Grupa EIB-a.

Savjetodavni odbor redovito se sastaje, a najmanje dvaput godišnje na zahtjev predsjednika. ▌

5.  Savjetodavni odbor

(a)  ▌savjetuje Komisiju i Upravljački odbor o koncepciji financijskih proizvoda koji se provode u skladu s ovom Uredbom;

(b)  savjetuje Komisiju i Upravljački odbor o kretanjima na tržištu, tržišnim nedostacima, neoptimalnim investicijskim okolnostima i tržišnim uvjetima;

(c)  razmjenjuje mišljenja o kretanjima na tržištu i najbolje prakse.

5a.  Sastanci predstavnika država članica u zasebnom sastavu organiziraju se najmanje dva puta godišnje i njima predsjeda Komisija.

5b.  Savjetodavni odbor i njegov sastav od predstavnika država članica mogu izdavati preporuke o provedbi i funkcioniranju programa InvestEU koje Upravni odbor uzima u obzir.

5c.  Detaljan zapisnik sa sastanaka Savjetodavnog odbora objavljuje se što prije, čim ga Savjetodavni odbor odobri.

Komisija utvrđuje operativna pravila i postupke i vodi tajništvo Savjetodavnog odbora. Sva relevantna dokumentacija i informacije stavljaju se na raspolaganje Savjetodavnom odboru kako bi mogao izvršavati svoje zadaće.

5d.  Nacionalne razvojne banke i institucije zastupljene u Savjetodavnom odboru biraju među sobom predstavnike drugih partnera u provedbi osim Grupe EIB-a u Upravljačkom odboru iz članka 17.a stavka 1. Cilj je nacionalnih razvojnih banaka i institucija uravnotežena zastupljenost u Upravljačkom odboru u smislu njihove veličine i geografskog položaja. Odabrani predstavnici zastupaju dogovoreno zajedničko stajalište svih partnera u provedbi osim Grupe EIB-a.

Članak 17.a

Upravljački odbor

1.  Osniva se Upravljački odbor za program InvestEU. Sastoji se od četiri predstavnika Komisije, tri predstavnika Grupe EIB-a i dva predstavnika drugih partnera u provedbi osim Grupe EIB-a te jednog stručnjaka kojeg Europski parlament imenuje kao člana bez prava glasa. Taj stručnjak ne traži niti prima naputke od institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, vlada država članica ili nekog drugog javnog ili privatnog tijela te djeluje potpuno neovisno. Stručnjak svoje dužnosti obavlja nepristrano i u interesu fonda InvestEU.

Članovi se imenuju na razdoblje od četiri godine koje se može jednom obnoviti, uz iznimku predstavnika drugih partnera u provedbi, osim Grupe EIB-a, koji se imenuju na razdoblje od dvije godine.

2.  Upravljački odbor bira predsjednika među predstavnicima Komisije na mandat od četiri godine koji se može jednom obnoviti. Predsjednik dva puta godišnje izvješćuje predstavnike država članica u Savjetodavnom odboru o provedbi i funkcioniranju programa InvestEU.

Detaljan zapisnik sa sastanaka Upravljačkog odbora objavljuje se čim ga Upravljački odbor odobri.

3.  Upravljački odbor:

(a)  utvrđuje strateške i operativne smjernice za partnere u provedbi, uključujući smjernice za izradu financijskih proizvoda i druge operativne politike i postupke potrebne za funkcioniranje fonda InvestEU;

(b)  donosi metodološki okvir za rizike koji je razvila Komisija u suradnji s Grupom EIB-a i drugim partnerima u provedbi;

(c)  nadzire provedbu programa InvestEU;

(d)  savjetuje, odražavajući stajališta svih svojih članova, u pogledu užeg izbora kandidata za Odbor za ulaganja prije odabira u skladu s člankom 19. stavkom 2.;

(e)  donosi poslovnik tajništva za Odbor za ulaganja iz članka 19. stavka 2.;

(f)  donosi pravila koja se primjenjuju na operacije s platformama za ulaganja.

4.  Upravljački odbor primjenjuje sporazumni pristup u svojim raspravama, čime se omogućuje da se u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju u obzir stajališta svih članova. Ako se članovi ne mogu usuglasiti oko svojih stajališta, Upravljački odbor odluke donosi kvalificiranom većinom svojih članova s pravom glasa, koja se sastoji od najmanje sedam glasova.

Članak 17.b

Tablica pokazatelja

1.  Utvrđuje se tablica pokazatelja kako bi se osigurala neovisna, transparentna i usklađena procjena Odbora za ulaganja u pogledu zahtjeva partnera u provedbi za korištenje jamstva EU-a za predloženu operaciju financiranja ili ulaganja.

2.  Partneri u provedbi ispunjavaju tablicu pokazatelja za svoje predložene operacije financiranja i ulaganja.

3.  Tablica pokazatelja posebno obuhvaća sljedeće elemente:

(a)  opis operacije financiranja i ulaganja;

(b)  doprinos ciljevima politike EU-a;

(c)  dodatnost, opis tržišnog nedostatka ili neoptimalne investicijske okolnosti te financijski i tehnički doprinos partnera u provedbi;

(d)  učinak na ulaganja;

(e)  financijski profil operacije financiranja i ulaganja;

(f)  dopunske pokazatelje.

4.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 26. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem dodatnih elemenata tablice pokazatelja, uključujući detaljna pravila za tablicu pokazatelja koju trebaju upotrebljavati partneri u provedbi.

Članak 18.

Pregled politike

3.  Komisija potvrđuje jesu li operacije financiranja i operacije ulaganja koje su predložili partneri u provedbi osim Grupe EIB-a usklađene s pravom i politikama Unije.

3.a  U slučaju EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja u okviru područja primjene ove Uredbe, takve operacije ne pokrivaju se jamstvom EU-a ako Komisija da nepovoljno mišljenje u okviru postupka predviđenog u članku 19. Protokola br. 5.

Članak 19.

Odbor za ulaganja

1.  Osniva se u cijelosti neovisan Odbor za ulaganja za fond InvestEU. Odbor za ulaganja:

(a)  ispituje prijedloge operacija financiranja i operacija ulaganja koje partneri u provedbi podnose radi stjecanja pokrića jamstvom EU-a, koje su prošle provjeru usklađenosti s pravom i politikama Unije koju je provela Komisija u skladu s člankom 18. stavkom 3., ili koje su dobile pozitivno mišljenje u okviru postupka iz članka 19. Protokola br. 5;

(b)  provjerava njihovu usklađenost s ovom Uredbom i relevantnim smjernicama o ulaganjima;

(ba)  posebnu pozornost posvećuju zahtjevu dodatnosti iz članka 209. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe te Priloga V. ovoj Uredbi i zahtjevu maksimiziranja privatnih ulaganja iz članka 209. stavka 2. točke (d) Financijske uredbe; i

(c)  provjerava ispunjavaju li operacije financiranja i operacije ulaganja sve relevantne zahtjeve za potporu u okviru jamstva EU-a.

2.  Odbor za ulaganja sastaje se u četiri različita sastava koji odgovaraju sastavnicama politika iz članka 7. stavka 1.

Svaki sastav Odbora za ulaganja čini šest plaćenih vanjskih stručnjaka. Stručnjaci se biraju u skladu s člankom 237. Financijske uredbe, a imenuje ih Komisija na preporuku Upravljačkog odbora na ▌mandat od najviše četiri godine koji se može jednom obnoviti. Naknadu im isplaćuje Unija. Komisija na preporuku Upravljačkog odbora članu Odbora za ulaganja koji već obnaša tu dužnost može obnoviti mandat bez provedbe postupka utvrđenog u ovom stavku.

Stručnjaci moraju imati visoku razinu relevantnog tržišnog iskustva u strukturiranju i financiranju projekata ili u financiranju MSP-ova ili korporacija.

Sastavom Odbora za ulaganja osigurava se da Odbor raspolaže temeljitim znanjem o sektorima koji su obuhvaćeni sastavnicama politika iz članka 7. stavka 1. i geografskim tržištima u Uniji te da je u cjelini rodno uravnotežen.

Četiri člana stalni su članovi svih četiriju sastava Odbora za ulaganja. Osim toga, u svakom od četiri sastava dva su stručnjaka s iskustvom ulaganja u sektorima koji su obuhvaćeni predmetnom sastavnicom politika. Najmanje jedan od stalnih članova ima iskustvo u području održivih ulaganja. Upravljački odbor imenuje članove Odbora za ulaganja u odgovarajući sastav ili sastave Odbora. Odbor za ulaganja bira predsjednika među svojim stalnim članovima.

3.  Pri sudjelovanju u aktivnostima Odbora za ulaganja njegovi članovi izvršavaju svoje dužnosti nepristrano i u isključivom interesu fonda InvestEU. Oni ne traže niti slijede upute partnera u provedbi, institucija Unije, država članica ni bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Životopisi i izjave o nepostojanju sukoba interesa svih članova Odbora za ulaganja objavljuju se i redovno ažuriraju. Svaki član Odbora za ulaganja bez odgode Komisiji i Upravljačkom odboru dostavlja sve informacije potrebne za kontinuiranu provjeru nepostojanja sukoba interesa.

Upravljački odbor može preporučiti Komisiji da člana Odbora razriješi s dužnosti ako on ne ispunjava zahtjeve utvrđene u ovom stavku ili iz drugih propisno opravdanih razloga.

4.  Kada djeluje u skladu s ovim člankom, Odboru za ulaganja potporu pruža tajništvo. Tajništvo je neovisno i odgovorno predsjedniku Odbora za ulaganja. Administrativno sjedište tajništva je u Komisiji. Poslovnikom tajništva osigurava se povjerljivost razmjene informacija i dokumenata između partnera u provedbi i relevantnih upravljačkih tijela. Grupa EIB-a može podnijeti svoje prijedloge za operacije financiranja i ulaganja izravno Odboru za ulaganja te o njima obavještava tajništvo.

Dokumentacija koju dostavljaju partneri u provedbi sastoji se od standardiziranog obrasca zahtjeva, tablice pokazatelja iz članka 17.b i svih ostalih dokumenata koje Odbor za ulaganja smatra relevantnima, posebno opisa prirode tržišnog nedostatka ili neoptimalnih investicijskih okolnosti i načina na koji će se to ublažiti operacijom financiranja ili ulaganja te pouzdane procjene kojom se dokazuje dodatnost operacije financiranja ili ulaganja. Tajništvo provjerava potpunost dokumentacije koju su dostavili partneri u provedbi osim Grupe EIB-a. Odbor za ulaganja može od dotičnog provedbenog partnera zatražiti obrazloženja u pogledu prijedloga operacije ulaganja ili financirana, uključujući svojim izravnim prisustvom na raspravi o navedenoj operaciji. Procjena projekta koju je proveo partner u provedbi nije obvezujuća za Odbor za ulaganja za potrebe pokrivanja operacije financiranja ili ulaganja jamstvom EU-a.

Odbor za ulaganja u svojem se postupku ocjenjivanja i provjere prijedloga koristi tablicom pokazatelja iz članka 17.b.

5.  Odbor za ulaganja zaključke donosi običnom većinom svih svojih članova, pod uvjetom da takva obična većina uključuje najmanje jednog nestalnog stručnjaka za sastavnicu politike u okviru koje se prijedlog donosi. Ako je ishod neodlučan, predsjednik Odbora za ulaganja ima odlučujući glas.

Zaključci Odbora za ulaganja kojima se za operaciju financiranja ili operaciju ulaganja odobrava potpora u okviru jamstva EU-a javno su dostupni te sadržavaju obrazloženje odluke o odobrenju i informacije o operaciji, posebno njezin opis, identitet promicatelja ili financijskih posrednika te ciljeve operacije. U zaključcima se osvrće i na opću procjenu koja proizlazi iz tablice pokazatelja.

Nakon potpisivanja ugovora o operaciji financiranja ili operaciji ulaganja odnosno potprojektu tablica pokazatelja javno je dostupna, ako je to primjenjivo.

Objave iz drugog i trećeg podstavka ne smiju sadržavati poslovno osjetljive informacije ili osobne podatke koji se u skladu s pravilima Unije o zaštiti podataka ne smiju otkriti. Komercijalno osjetljivi dijelovi zaključaka Odbora za ulaganja Komisija na zahtjev šalje Europskom parlamentu i Vijeću u skladu sa strogim zahtjevima o povjerljivosti.

▌Odbor za ulaganja ▌dvaput godišnje Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja popis svih zaključaka, kao i s tim povezane objavljene tablice pokazatelja. U sklopu toga šalje i odluke kojima se odbija upotreba jamstva EU-a, što također podliježe strogim zahtjevima povjerljivosti.

Zaključci Odbora za ulaganja pravodobno se stavljaju na raspolaganje dotičnom partneru u provedbi.

Tajništvo Odbora za ulaganja u središnju bazu podataka unosi sve informacije povezane s prijedlozima operacija financiranja i ulaganja koje se dostavljaju Odboru za ulaganja, kao i zaključke koje Odbor za ulaganja donosi o njima.

6.  Ako Odbor za ulaganja zaprimi zahtjev za odobrenje uporabe jamstva EU-a za operaciju financiranja ili operaciju ulaganja koja uključuje instrument, program ili strukturu koja obuhvaća potprojekte, to odobrenje odnosi se i na potprojekte, osim ako Odbor za ulaganja zadrži pravo da svaki potprojekt odobri zasebno. Ako se odobrenje odnosi na potprojekte manje od 3 000 000 EUR, Odbor za ulaganja ne zadržava to pravo.

6.a  Odbor za ulaganja može, ako to smatra potrebnim, podnijeti Komisiji sva operativna pitanja povezana s primjenom ili tumačenjem ulagačkih smjernica.

POGLAVLJE V.

Savjetodavni centar InvestEU

Članak 20.

Savjetodavni centar InvestEU

1.  Savjetodavni centar InvestEU pruža savjetodavnu potporu u pronalaženju, pripremi, razvoju, strukturiranju, javnoj nabavi i provedbi projekata ulaganja ili pridonosi kapacitetima promotora i financijskih posrednika za provedbu operacija financiranja i operacija ulaganja. Njegova potpora može se prema potrebi odnositi na bilo koju fazu projektnog ciklusa ili financiranja financiranih subjekata.

Komisija potpisuje savjetodavne sporazume s Grupom EIB-a i drugim potencijalnim savjetodavnim partnerima te im daje zadaću da pruže savjetodavnu potporu, kako je navedeno u prethodnom podstavku, i usluge iz stavka 2. Komisija također treba moći provesti savjetodavne inicijative, uključujući putem ugovaranja vanjskih pružatelja usluga. Komisija uspostavlja središnju ulaznu točku u Savjetodavni centar InvestEU i dodjeljuje zahtjeve za savjetodavnu potporu odgovarajućoj savjetodavnoj inicijativi. Komisija, Grupa EIB-a i drugi savjetodavni partneri usko surađuju u cilju jamčenja učinkovitosti, sinergija i djelotvorne geografske pokrivenosti potpore diljem Unije, uzimajući pritom na odgovarajući način u obzir postojeće strukture i rad.

Savjetodavne ▌inicijative dostupne su kao komponenta u okviru svake sastavnice politika iz članka 7. stavka 1. i obuhvaćaju ▌sektore u okviru te sastavnice politika. Dostupne su i ▌savjetodavne inicijative u okviru međusektorske sastavnice.

2.  Savjetodavni centar InvestEU konkretno pruža sljedeće usluge:

(a)  pružanje središnje ulazne točke, kojom upravlja Komisija, u okviru koje je i smještena, za pomoć u razvoju projekata u okviru Savjetodavnog centra InvestEU za tijela i za promotore projekata ▌;

(aa)  distribuiranje tijelima i promotorima projekata svih dostupnih dodatnih informacija u vezi sa smjernicama za ulaganja, uključujući informacije o primjeni ili tumačenju tih smjernica za ulaganja;

(b)  pružanje pomoći promotorima projekata, prema potrebi, pri razvoju projekata kako bi ispunili ciljeve i kriterije prihvatljivosti iz članaka 3., 7. i 11. te potpora uspostavi mehanizama za objedinjavanje malih projekata, uključujući preko platformi za ulaganje iz točke (e); međutim, ta potpora ne dovodi u pitanje zaključke Odbora za ulaganja o pokriću tih projekata jamstvom EU-a;

(c)  potpora aktivnostima i iskorištavanje lokalnog znanja kako bi se olakšala uporaba potpore fonda InvestEU u cijeloj Uniji te aktivan doprinos, ako je to moguće, cilju sektorske i geografske raznolikosti fonda InvestEU potporom partnerima u provedbi pri pokretanju i razvoju mogućih operacija financiranja i operacija ulaganja;

(d)  potpora uspostavi platformi za suradnju namijenjenih za uzajamnu razmjenu podataka, stručnog znanja i najboljih praksi za podupiranje portfelja projekata i sektorskog razvoja;

(e)  pružanje proaktivne savjetodavne potpore o uspostavi platformi za ulaganje, uključujući prekogranične i makroregionalne platforme za ulaganje kojima je obuhvaćeno više država članica, kao i platformi za ulaganje koje objedinjuju male i srednje projekte u jednoj ili više država članica po tematskom ili regionalnom ključu;

(ea)   promicanje mogućnosti spajanja s bespovratnim sredstvima ili financijskim instrumentima financiranima iz proračuna Unije ili iz drugih izvora, kako bi se ojačale sinergije i usklađenost između instrumenata Unije te maksimizirao učinak poluge i utjecaj programa InvestEU;

(f)  potpora aktivnostima izgradnje kapaciteta za razvoj organizacijskih kapaciteta, vještina i postupaka te povećanje spremnosti na ulaganje organizacija kako bi promotori i tijela vlasti mogli izgraditi portfelje projekata, razviti financijske mehanizme i platforme za ulaganja te upravljati projektima, a financijski posrednici proveli operacije financiranja i operacije ulaganja u korist subjekata koji su suočeni s otežanim pristupom financiranju, među ostalim i potporom izgradnji kapaciteta za procjenu rizika ili specifičnog sektorskog znanja.

(fa)  pružanje savjetodavne potpore za novoosnovana poduzeća, osobito kada novoosnovana poduzeća žele zaštititi svoja ulaganja u istraživanje i inovacije dobivanjem prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti.

3.  Savjetodavni centar InvestEU dostupan je promotorima projekata iz javnog i privatnog sektora, uključujući MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima, javnim tijelima i nacionalnim razvojnim bankama, financijskim i drugim posrednicima.

4.  Komisija sklapa savjetodavni sporazum sa svakim savjetodavnim partnerom o provedbi jedne savjetodavne inicijative ili više njih. Za usluge iz stavka 2. moguća je naplata naknada kako bi se djelomično pokrili troškovi pružanja tih usluga, osim za usluge koje se pružaju promotorima projekata iz javnog sektora i neprofitnim ustanovama koje se ne naplaćuju kad je to opravdano. Naknade koje se naplaćuju MSP-ovima za usluge iz stavka 2. ograničavaju se na jednu trećinu troškova pružanja tih usluga.

5.  Kako bi se ostvarili ciljevi iz stavka 1. i olakšalo pružanje savjetodavne potpore, savjetodavni centar InvestEU koristi se stručnim znanjem Komisije, Grupe EIB-a i drugih savjetodavnih partnera u provedbi.

5a.  Svaka bi se savjetodavna inicijativa trebala uspostaviti na temelju mehanizma za podjelu troškova između Komisije i savjetodavnog partnera, osim ako Komisija prihvati snositi sve troškove savjetodavne inicijative u propisno opravdanim slučajevima u kojima je to potrebno radi specifičnosti savjetodavne inicijative i pod uvjetom da se zajamči dosljedno i jednako postupanje sa svim savjetodavnim partnerima.

6.  Savjetodavni centar InvestEU prema potrebi dostupan je na lokalnoj razini. Osniva se posebice u državama članicama ili regijama koje su suočene s teškoćama u razvoju projekata u okviru fonda InvestEU. Savjetodavni centar InvestEU pomaže u prijenosu znanja na regionalnu i lokalnu razinu u cilju izgradnje regionalnih i lokalnih kapaciteta i stručnosti za potrebe potpore iz stavka 1., uključujući potporu provedbi i prihvatu malih projekata.

6a.  Radi pružanja savjetodavne potpore iz stavka 1. i olakšavanja pružanja te savjetodavne potpore na lokalnoj razini, savjetodavni centar InvestEU surađuje kad je to moguće s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama i koristi njihovo stručno znanje. Sporazumi o suradnji s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama sklapaju se u okviru savjetodavnog centra InvestEU, po potrebi, s barem jednom nacionalnom razvojnom bankom ili institucijom po državi članici.

7.  Partneri u provedbi po potrebi predlažu promotorima projekata koji podnose zahtjev za financiranje, osobito malih projekata, da za svoje projekte zatraže potporu savjetodavnog centra InvestEU kako bi se prema potrebi poboljšala priprema njihovih projekata i omogućila procjena mogućnosti objedinjavanja projekata.

Partneri u provedbi i savjetodavni partneri prema potrebi obavješćuju promotore o mogućnosti uvrštavanja njihovih projekata na portal InvestEU kako se navodi u članku 21.

POGLAVLJE VI.

Članak 21.

Portal InvestEU

1.  Komisija uspostavlja portal InvestEU. Riječ je o lako dostupnoj bazi projekata prilagođenoj korisnicima u kojoj su sadržane relevantne informacije za svaki projekt.

2.  Portal InvestEU Portal promotorima projekata omogućuje da povećaju vidljivost svojih projekata za koje traže financiranje i istovremeno ulagačima pruže informacije o tim projektima. Uvrštavanjem projekata na portal InvestEU ne dovode se u pitanje odluke o konačnim projektima koji se odabiru za potporu u okviru ove Uredbe, u okviru bilo kojeg drugog instrumenta EU-a ili za javno financiranje.

3.  Na portal se uvrštavaju samo projekti koji su u skladu s pravom i politikama Unije.

4.  Komisija projekte koji ispunjavaju uvjete iz stavka 3. dostavlja odgovarajućim partnerima u provedbi i, po potrebi, Savjetodavnom centru InvestEU.

5.  Partneri u provedbi pregledavaju projekte koji potpadaju pod njihovo geografsko područje i područje poslovanja.

POGLAVLJE VII.

ODGOVORNOST, praćenje i izvješćivanje, evaluacija i kontrola

Članak 21.a

Odgovornost

1.  Na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća predsjednik Upravljačkog odbora izvješćuje instituciju koja je to zahtijevala o uspješnosti fonda InvestEU, među ostalim sudjelovanjem na saslušanju u Europskom parlamentu.

2.  Predsjednik Upravljačkog odbora usmenim ili pisanim putem odgovara na pitanja koja su fondu InvestEU uputili Europski parlament ili Vijeće, u svakom slučaju u roku od pet tjedana od dana primitka pitanja.

Članak 22.

Praćenje i izvješćivanje

1.  Pokazatelji za izvješćivanje o napretku provedbe Programa InvestEU prema ostvarivanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu III. ovoj Uredbi.

2.  Kako bi osigurala učinkovitu procjenu napretka u ostvarenju ciljeva programa InvestEU, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. radi izmjene Priloga III. ovoj Uredbi kako bi preispitala ili dopunila pokazatelje, po potrebi, i odredbe o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.

3.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti trebalo bi se osigurati da se podaci za praćenje provedbe i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno, i omogućiti odgovarajuće praćenje portfelja rizika i jamstva. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za partnere u provedbi, savjetodavne partnere i druge korisnike sredstava Unije.

4.  Komisija izvješćuje o provedbi programa InvestEU u skladu s člancima 241. i 250. Financijske uredbe. U skladu s člankom 41. stavkom 5. Financijske uredbe godišnje izvješće pruža informacije o razini provedbe Programa u odnosu na ciljeve i pokazatelje uspješnosti. U tu svrhu partneri u provedbi Komisiji jednom godišnje dostavljaju informacije, uključujući o funkcioniranju jamstva, koje su joj potrebne da ispuni svoje obveze izvješćivanja.

5.  Osim toga, partneri u provedbi svakih šest mjeseci Komisiji dostavljaju izvješće o operacijama financiranja i operacijama ulaganja obuhvaćenima ovom Uredbom, razvrstanima prema potrebi u odjeljak „EU” i odjeljak „država članica” ▌. Partner u provedbi također podnosi informacije o odjeljku „država članica” državi članici čiji odjeljak provodi. U izvješće je uključena procjena usklađenosti sa zahtjevima za uporabu jamstva EU-a i s ključnim pokazateljima uspješnosti utvrđenima u Prilogu III. ovoj Uredbi. Izvješće uključuje i operativne, statističke, financijske i računovodstvene podatke te procjenu očekivanih novčanih tokova za svaku operaciju financiranja i operaciju ulaganja na razini odjeljka i sastavnice politike te na razini fonda InvestEU. Jednom godišnje izvješće Grupe EIB-a a, kad je to prikladno, i drugih partnera u provedbi, uključuje i informacije o preprekama ulaganjima koje su uočene pri provođenju operacija financiranja i ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom. Jedno od navedenih izvješća sadržava informacije koje partneri u provedbi dostavljaju u skladu s člankom 155. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe.

Članak 23.

Evaluacija

1.  Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2.  Komisija [do 30. rujna 2024.], Europskom parlamentu i Vijeću podnosi neovisnu privremenu evaluaciju programa InvestEU, a posebno u pogledu uporabe jamstva EU-a, o funkcioniranju modaliteta uspostavljenih u skladu s člankom 9.a stavkom 1. točkama (b) i (c), o dodjeli jamstva EU-a iz članka 10. stavaka 1.b i 1.c, o provedbi savjetodavnog centra InvestEU, o proračunskim sredstvima iz točke (d) podtočke (i.) članka 9.a stavka 1. i o članku 7. Evaluacija posebice pokazuje kako je uključivanje partnera u provedbi i savjetodavnih partnera pridonijelo postizanju ciljeva programa InvestEU, kao i ciljeva politike EU-a, osobito s obzirom na dodanu vrijednost te geografsku i sektorsku ravnotežu operacija financiranja i ulaganja za koje se pružila potpora. Evaluacijom se također ocjenjuje primjena provjere održivosti i fokus na MSP-ove postignut u okviru sastavnice politika koja se odnosi na MSP-ove.

3.  Na kraju provedbe Programa InvestEU, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi neovisnu završnu evaluaciju Programa InvestEU, a posebno u pogledu uporabe jamstva EU-a.

4.  Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

5.  Partneri u provedbi i savjetodavni partneri dostavljaju Komisiji informacije potrebne za provedbu evaluacija iz stavaka 1. i 2.

6.  Komisija u skladu s [člankom 211. stavkom 1.] [Financijske uredbe] svake tri godine u godišnje izvješće iz [članka 250.] [Financijske uredbe] uključuje preispitivanje primjerenosti stope rezervacija iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe u odnosu na stvarni profil rizičnosti operacija financiranja i operacija ulaganja pokrivenih jamstvom EU-a. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. kako bi na temelju tog preispitivanja prilagodila stopu rezervacije iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe za najviše 15 %.

Članak 24.

Revizije

Revizije uporabe financiranja Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom 127. Financijske uredbe.

Članak 25.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u programu InvestEU na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja mora osigurati nužna prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. U slučaju OLAF-a takva prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, predviđene Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

Članak 26.

Postupak delegiranja

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku. Delegirani akti koji se odnose na aktivnosti koje provode ili u kojima sudjeluju Grupa EIB-a ili drugi partneri u provedbi pripremaju se nakon savjetovanja s Grupom EIB-a i potencijalnim partnerima u provedbi.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 6., članka 17.b, članka 22. stavka 2. i članka 23. stavka 6. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja tog razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 6., članka 17.b, članka 22. stavka 2. i članka 23. stavka 6. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u toj odluci navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavka 6., članka 17.b, članka 22. stavka 2. i članka 23. stavka 6. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

POGLAVLJE VIII.

Transparentnost i vidljivost

Članak 27.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.  Partneri u provedbi i savjetodavni partneri priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

1.a   Partneri u provedbi i savjetodavni partneri obavješćuju krajnje korisnike, uključujući MSP-ove, o postojanju potpore InvestEU, ili obvezuju financijske posrednike da ih o tome obavijeste, tako što te informacije čine jasno vidljivima, osobito u slučaju MSP-ova, u relevantnom sporazumu o pružanju potpore InvestEU, povećavajući na taj način javnu osviještenost i poboljšavajući vidljivost.

2.  Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Programa InvestEU, njegovih djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Programu InvestEU također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

POGLAVLJE IX.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Prijelazne odredbe

1.  Prihodi, vraćanja i povrati od financijskih instrumenata uspostavljenih programima iz Priloga IV. ovoj Uredbi mogu se upotrijebiti za rezervacije za jamstvo EU-a na temelju ove Uredbe.

2.  Prihodi, vraćanja i povrati od jamstva EU-a uspostavljenog Uredbom (EU) 2015/1017 mogu se upotrijebiti za rezervacije za jamstvo EU-a na temelju ove Uredbe, osim ako se upotrijebe u svrhe iz članaka 4., 9. i 12. Uredbe (EU) 2015/1017.

Članak 29.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

▌Iznosi po pojedinim ciljevima

Indikativna raspodjela iz članka 4. stavka 2. za operacije financiranja i operacije ulaganja:

(a)  ▌11 500 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (a); (b) ▌11 250 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (b); (c) 12 500 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (c); (d) 5 567 500 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (d).

PRILOG II.

Prihvatljiva područja za operacije financiranja i operacije ulaganja

Operacije financiranja i operacije ulaganja mogu pripadati jednom ili više sljedećih područja:

1.  Razvoj energetskog sektora u skladu s prioritetima energetske unije, uključujući sigurnost opskrbe energijom, prijelaz na čistu energiju i obveze preuzete na temelju Programa za održiv razvoj do 2030. i Pariškog sporazuma, posebice:

(a)  širenjem proizvodnje, opskrbe i uporabe čiste i održive obnovljive energije te drugih sigurnih i održivih izvora energije i energetskih rješenja s nultim ili niskim emisijama;

(b)  energetskom učinkovitošću i štednjom energije (s naglaskom na smanjenju potražnje putem upravljanja potražnjom i obnovom zgrada);

(c)  razvojem, unapređenjem i modernizacijom održive energetske infrastrukture, među ostalim posebno na razini prijenosa i distribucije, tehnologije pohrane, elektroenergetske međupovezanosti država članica, pametnih mreža;

(ca)  razvojem inovativnih sustava za prijenos topline i kombiniranu proizvodnju električne i toplinske energije s nultim ili niskim emisijama;

(d)  proizvodnjom i opskrbom održivim sintetičkim gorivima iz obnovljivih/ugljično neutralnih izvora i drugih sigurnih i održivih izvora s nultim ili niskim emisijama; biogorivima, biomasom i alternativnim gorivima, uključujući za sve načine prijevoza, u skladu s ciljevima Direktive 2018/2001;

(e)  infrastrukturom za hvatanje i skladištenje ugljika u industrijskim procesima, bioenergetskim postrojenjima i proizvodnim postrojenjima prema energetskoj tranziciji;

2.  Razvoj održivih i sigurnih prometnih infrastruktura i rješenja za mobilnost te opreme i inovativnih tehnologija u skladu s prometnim prioritetima Unije i obvezama preuzetima na temelju Pariškog sporazuma, posebice:

(a)  projektima kojima se podupire razvoj infrastrukture mreže TEN-T, uključujući održavanje i sigurnost infrastrukture te njezina gradska čvorišta, morske i riječne luke, zračne luke, multimodalne terminale i njihovo povezivanje s glavnim mrežama i telematskim aplikacijama utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1315/2013;

(aa)  projektima infrastrukture TEN-T koji sadrže odredbe o upotrebi najmanje dva načina prijevoza, posebno multimodalnim teretnim terminalima i putničkim prometnim čvorištima;

(b)  pametnim i održivim projektima za gradsku mobilnost, uključujući unutarnje plovne putove i inovativna rješenja mobilnosti (usmjerenima na načine gradskog prijevoza s niskom razinom emisija, pristupačnost bez diskriminacije, smanjeno onečišćenje zraka i buku, potrošnju energije, pametne gradove, mreže, održavanje ili povećanje razine sigurnosti i smanjenje nezgoda, uključujući za bicikliste i pješake);

(c)  podupiranjem obnavljanja i naknadnog opremanja mobilne prometne imovine u cilju uvođenja rješenja za mobilnost s niskom i nultom razinom emisija, uključujući upotrebu alternativnih goriva u vozilima svih načina prijevoza;

(d)  s pomoću željezničke infrastrukture, drugih željezničkih projekata, infrastrukture za unutarnje plovne putove, projekata za masovni tranzit i morskih luka te pomorskih puteva;

(e)  s pomoću infrastrukture za alternativna goriva za sve načine prijevoza, uključujući infrastrukturu za električno punjenje;

(ea)  drugim pametnim i održivim projektima za mobilnost usmjerenima na:

i.  sigurnost na cestama;

ii.  pristupačnost;

iii.  smanjenje emisija,

iv.  razvoj i primjenu novih prometnih tehnologija i usluga, kao na primjer u vezi s povezanim i autonomnim načinima prijevoza ili integriranim sustavima izdavanja karata;

(eb)  projektima za održavanje ili nadogradnju postojeće prometne infrastrukture, uključujući autoceste mreže TEN-T ako je potrebno nadograditi, održati ili poboljšati sigurnost na cestama, razviti usluge ITS-a ili zajamčiti integritet i standarde infrastrukture, osobito sigurna parkirališta i parkirališne objekte, stanice i mjesta za punjenje za alternativna goriva;

3.  Okoliš i resursi, posebice:

(a)  s pomoću vodne infrastrukture, uključujući opskrbu pitkom vodom i odvodnju, te mrežne učinkovitosti, smanjenja istjecanja, infrastrukture za prikupljanje i obradu otpadnih voda, obalne infrastrukture i druge zelene infrastrukture povezane s vodom;

(b)  s pomoću infrastrukture za gospodarenje otpadom;

(c)  s pomoću projekata i poduzeća u području upravljanja okolišnim resursima i održivih tehnologija;

(d)  poboljšanjem i obnovom ekosustava i njihovih usluga, uključujući poboljšanjem prirode i bioraznolikosti s pomoću projekata zelene i plave infrastrukture;

(e)  održivim urbanim, ruralnim i obalnim razvojem;

(f)  mjerama u području klimatskih promjena, prilagođavanju tim promjenama i njihovu ublažavanju, uključujući smanjenje rizika od prirodnih katastrofa;

(g)  s pomoću projekata i poduzeća u kojima se primjenjuju načela kružnog gospodarstva ugradnjom aspekata resursne učinkovitosti u proizvodni ciklus i životni ciklus proizvoda, uključujući održivu opskrbu primarnim i sekundarnim sirovinama;

(h)  dekarbonizacijom i održivim smanjenjem emisija energetski intenzivnih sektora, uključujući ▌demonstracijske projekte i uvođenje inovativnih tehnologija s niskom razinom emisija;

(ha)  dekarbonizacijom proizvodnje energije i lanca distribucije postupnim ukidanjem uporabe ugljena i nafte;

(hb)  projektima koji promiču održivu kulturnu baštinu.

4.  Razvoj infrastrukture za digitalnu povezivost, posebice s pomoću projekata kojima se podupire uvođenje digitalnih mreža vrlo visokog kapaciteta, povezivost preko mreže 5G i poboljšanje digitalnih veza i pristupa, osobito u ruralnim područjima i perifernim regijama.

5.  Istraživanje, razvoj i inovacije, posebice:

(a)  istraživačkim, uključujući istraživačku infrastrukturu i potporu akademskoj zajednici, i inovacijskim projektima kojima se pridonosi ciljevima Obzora Europa;

(b)  korporativnim projektima, što uključuje stručno osposobljavanje te promicanje stvaranja klastera i poslovnih mreža;

(c)  demonstracijskim projektima i programima te uvođenjem povezane infrastrukture, tehnologija i procesa;

(d)  suradničkim istraživačkim i inovacijskim projektima ▌između akademske zajednice, istraživačkih i inovacijskih organizacija i industrije; javno-privatnim partnerstvima i organizacijama civilnog društva;

(e)  prijenosom znanja i tehnologije;

(ea)  istraživanjem u području ključnih razvojnih tehnologija i njihovih industrijskih primjena, uključujući nove i napredne materijale;

(f)  s pomoću novih djelotvornih i pristupačnih zdravstvenih proizvoda, uključujući lijekove, medicinske proizvode, dijagnostiku i lijekove za naprednu terapiju, nove antimikrobne lijekove i inovativne razvojne procese u kojima se izbjegava testiranje na životinjama.

6.  Razvoj, uvođenje i rast digitalnih tehnologija i usluga kojima se doprinosi ciljevima programa Digitalna Europa, posebice s pomoću:

(a)  umjetne inteligencije;

(aa)  kvantne tehnologije;

(b)  infrastrukture kibersigurnosti i mrežne zaštite;

(c)  interneta stvari;

(d)  tehnologije lanaca blokova i drugih tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija;

(e)  naprednih digitalnih vještina;

(ea)  robotike i automatizacije;

(eb)  fotonike;

(f)  drugih naprednih digitalnih tehnologija i usluga koje pridonose digitalizaciji industrije Unije i integraciji digitalnih tehnologija, usluga i vještina u prometni sektor Unije.

7.  Financijska potpora subjektima koji zapošljavaju do 499 zaposlenika, s posebnim naglaskom na MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, posebice osiguravanjem:

(a)  obrtnog kapitala i ulaganja;

(b)  rizičnog financiranja u fazi od osnivanja do širenja poduzeća kako bi se osiguralo tehnološko vodstvo u inovativnim i održivim sektorima, uključujući poticanje njihova kapaciteta za digitalizaciju i inovaciju te osiguravanje njihove globalne konkurentnosti.

(ba)  pružanja financiranja za preuzimanje poduzeća ili preuzimanje udjela u poduzeću od strane zaposlenika.

8.  Kulturni i kreativni sektori, kulturna baština, mediji, audiovizualni sektor, novinarstvo i tisak, među ostalim posebno razvoj novih tehnologija, upotreba digitalnih tehnologija i tehnološko upravljanje pravima intelektualnog vlasništva.

9.  Turizam.

9a.  Rehabilitacija industrijskih lokacija (uključujući zagađene lokacije) i obnova za održivu uporabu.

10.  Održiva poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, akvakultura i drugi elementi šireg održivog biogospodarstva.

11.  Socijalna ulaganja, uključujući ona kojima se podupire provedba načela Europskog stupa socijalnih prava, posebice:

(a)  mikrofinanciranjem, financiranjem etičnih i socijalnih poduzeća te socijalnim gospodarstvom;

(b)  potražnjom i ponudom vještina;

(c)  obrazovanjem, osposobljavanjem i povezanim uslugama, među ostalim i za odrasle;

(d)  s pomoću socijalne infrastrukture, a posebice:

i.  uključivog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući rani i predškolski odgoj i obrazovanje te povezanu obrazovnu infrastrukturu i ustanove, alternativne skrbi za djecu, studentskog stanovanja i digitalne opreme, koji su dostupni svima;

ii.  socijalnog stanovanja;

iii.  zdravstvene i dugotrajne skrbi, uključujući klinike, bolnice, primarnu skrb, kućnu njegu i skrb u zajednici;

(e)  socijalnim inovacijama, uključujući inovativna socijalna rješenja i programe u cilju promicanja socijalnih učinaka i rezultata u područjima iz ove točke;

(f)  kulturnim aktivnostima sa socijalnim ciljem;

(fa)  mjerama za promicanje rodne jednakosti;

(g)  integracijom ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja;

(h)  inovativnim zdravstvenim rješenjima, uključujući e-zdravstvo, zdravstvene usluge i nove modele skrbi;

(i)  uključivanjem osoba s invaliditetom i pristupačnošću za njih.

12.  Razvoj obrambene industrije i s time povezani doprinos strateškoj autonomiji Unije, posebice potporom:

(a)  lancu opskrbe Unijine obrambene industrije, posebno putem financijske potpore MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije;

(b)  poduzećima koja sudjeluju u projektima za disruptivne inovacije u obrambenom sektoru i usko povezanim tehnologijama s dvojnom namjenom;

(c)  lancu opskrbe u obrambenom sektoru pri sudjelovanju u projektima suradnje u području istraživanja i razvoja u obrambene svrhe, uključujući one kojima se pruža potpora iz Europskog fonda za obranu;

(d)  infrastrukturi za istraživanje i osposobljavanje u obrambene svrhe.

13.  Svemir, posebice razvojem svemirskog sektora u skladu s ciljevima svemirske strategije:

(a)  kako bi se ostvarile maksimalne koristi za društvo i gospodarstvo Unije;

(b)  kako bi se potaknula konkurentnost svemirskih sustava i tehnologija, s posebnim naglaskom na nedostatke lanaca opskrbe;

(c)  kako bi se poduprlo svemirsko poduzetništvo, uključujući daljnji razvoj;

(d)  kako bi se potaknula autonomije Unije za siguran pristup svemiru, uključujući aspekte dvojne namjene.

13.a  Mora i oceani, razvojem projekata i poduzeća iz područja plavog gospodarstva te njegovih financijskih načela, posebno u okviru pomorskog poduzetništva i industrije, morskih obnovljivih izvora energije i kružnog gospodarstva.

Prilog III.

Ključni pokazatelji uspješnosti

1.  Obujam financiranja programa InvestEU (raščlanjeno po sastavnicama politika)

1.1  Obujam potpisanih operacija

1.2  Mobilizirana ulaganja

1.3  Iznos mobiliziranih privatnih ulaganja

1.4  Postignuti učinak poluge i multiplikacijski učinak

2.  Geografska pokrivenost financiranja programa InvestEU (raščlanjeno po sastavnicama politika, zemalja i regija na razini NUTS-a 2)

2.1  Broj zemalja obuhvaćenih projektima

2.1.a  Broj regija obuhvaćenih operacijama

2.1.b  Obujam operacija po državi članici i po regiji

3.  Utjecaj financiranja programa InvestEU

3.1  Broj otvorenih radnih mjesta ili radnih mjesta kojima je pružena potpora

3.2  Ulaganja kojima se podupiru klimatski ciljevi uz, prema potrebi, detalje za svaku sastavnicu politika

3.3  Ulaganja kojima se podupire digitalizacija

3.3.a  Ulaganja kojima se podupire industrijska tranzicija

4.  Održiva infrastruktura

4.1  Energetska: dodatni instalirani kapacitet proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i drugih sigurnih i održivih izvora s niskom razinom emisija (MW)

4.2  Energetska: broj kućanstava i javnih i komercijalnih prostora s poboljšanom klasifikacijom potrošnje energije

4.2.a  Energetska: Procijenjena ušteda energije u okviru projekata u kilovatsatima

4.2.b  Energetska: Smanjene/izbjegnute godišnje emisije staklenih plinova u tonama ekvivalenta CO2

4.2.c  Energetska Obujam investicija u razvoj, unapređenje i modernizaciju održive energetske infrastrukture

4.3  Digitalna: dodatni broj kućanstava, poduzeća ili javnih zgrada sa širokopojasnim pristupom brzine od najmanje 100 Mbps s mogućnošću nadogradnje na gigabitnu brzinu ili broj stvorenih točaka s bežičnim internetom

4.4  Prometna: mobilizirana ulaganja, posebno u mrežu TEN-T

–  broj prekograničnih projekata i projekata koji se bave nedostatkom prometnih veza (uključujući projekte koji se odnose na gradska čvorišta, regionalne prekogranične željezničke veze, multimodalne platforme, morske luke, luke unutarnjih voda, veze do zračne luke i željezničko-cestovne terminale osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T-a)

–  broj projekata kojima se doprinosi digitalizaciji prometa, osobito uvođenjem ERTMS-a, RIS-a, ITS-a, VTMIS-a / e-pomorskog servisa i SESAR-a

–  broj izgrađenih ili moderniziranih postaja za opskrbu alternativnim gorivom

–  broj projekata kojima se pridonosi sigurnosti prometa

4.5  Okolišna: ulaganja koja pridonose provedbi planova i programa predviđenih pravnom stečevinom Unije u području okoliša u pogledu kvalitete zraka, vode, otpada i prirode

5.  Istraživanje, inovacije i digitalizacija

5.1  Doprinos cilju ulaganja u vrijednosti od 3 % BDP-a Unije u istraživanje, razvoj i inovacije

5.2  Broj poduzeća kojima se pruža potpora koja provode istraživačke i inovacijske projekte, prema njihovoj veličini

6.  MSP-ovi

6.1  Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema veličini (mikro, mala i srednja poduzeća te mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije)

6.2  Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema fazi razvoja (rana faza, faza rasta/širenja)

6.2.a  Broj poduzeća kojima potporu pružaju države članice i regije na razini NUTS-a 2

6.2.b.  Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema sektoru i šifri djelatnosti NACE

6.2.c  Postotak obujma ulaganja usmjerenih prema MSP-ovima u okviru sastavnice politika koja se odnosi na MSP-ove

7.  Socijalna ulaganja i vještine

7.1  Socijalna infrastruktura: kapacitet i pristup socijalnoj infrastrukturi kojoj se pruža potpora po sektorima: stanovanje, obrazovanje, zdravstvo, ostalo

7.2  Mikrofinanciranje i financiranje socijalnih poduzeća: broj korisnika mikrofinanciranja i poduzeća socijalnog gospodarstva kojima se pruža potpora

7.5  Vještine: broj osoba koje su stekle nove vještine ili su im potvrđene njihove vještine i o njima posjeduju certifikat: kvalifikacije formalnog obrazovanja i osposobljavanja

PRILOG IV.

Program InvestEU – prethodni instrumenti

A.  Vlasnički instrumenti:

—  Instrument Europskog tehnološkog mehanizma (ETF98): Odluka Vijeća br. 98/347/EZ od 19. svibnja 1998. o mjerama financijske pomoći malim i srednjim poduzećima (MSP) koja su inovativna i pridonose otvaranju radnih mjesta – inicijativa za rast i zapošljavanje (SL L 155, 29.5.1998., str. 43.).

—  TTP: Odluka Komisije o donošenju odluke o dopunskom financiranju u vezi s financiranjem djelovanja u okviru aktivnosti „Unutarnje tržište robe i sektorske politike” Glavne uprave za poduzetništvo i industriju za 2007. i donošenju okvirne odluke o financiranju pripremnog djelovanja „Uloga EU-a u globaliziranom svijetu” i četiriju pilot-projekata „Erasmus za mlade poduzetnike”, „Mjere za promicanje suradnje i partnerstva među mikropoduzećima i MSP-ovima”, „Tehnološki prijenos” i „Europske destinacije izvrsnosti” Glavne uprave za poduzetništvo i industriju za 2007. (C(2007)531).

—  Instrument Europskog tehnološkog mehanizma (ETF01): Odluka Vijeća br. 2000/819/EZ od 20. prosinca 2000. o višegodišnjem programu za poduzeća i poduzetništvo, a posebno za mala i srednja poduzeća (MSP) (2001. – 2005.) (SL L 333, 29.12.2000., str. 84.).

—  GIF: Odluka br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.) (SL L 310, 9.11.2006., str. 15.).

—  Instrument za povezivanje Europe (CEF): Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.) kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).

—  COSME EFG: Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 33.).

—  Vlasnički instrument u okviru InnovFin-a:

–  Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

–  Uredba (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i širenje njegovih rezultata te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 81.);

–  Odluka Vijeća br. 2013/743/EU od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka 2006/971/EZ, 2006/972/EZ, 2006/973/EZ, 2006/974/EZ i 2006/975/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 965.).

—  Sastavnica „ulaganja u jačanje kapaciteta” u okviru programa EaSI: Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.).

B.  Jamstveni instrumenti:

—  Instrument za davanje jamstava MSP-ovima 1998. (SMEG98): Odluka Vijeća br. 98/347/EZ od 19. svibnja 1998. o mjerama financijske pomoći malim i srednjim poduzećima (MSP) koja su inovativna i pridonose otvaranju radnih mjesta – inicijativa za rast i zapošljavanje (SL L 155, 29.5.1998., str. 43.).

—  Instrument za davanje jamstava MSP-ovima 2001. (SMEG01): Odluka Vijeća br. 2000/819/EZ od 20. prosinca 2000. o višegodišnjem programu za poduzeća i poduzetništvo, a posebno za mala i srednja poduzeća (MSP) (2001. – 2005.) (SL L 333, 29.12.2000., str. 84.).

—  Instrument za davanje jamstava MSP-ovima 2007. (SMEG07): Odluka br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.) (SL L 310, 9.11.2006., str. 15.).

—  Europski mikrofinancijski instrument Progress – jamstvo (EPMF-G): Odluka br. 283/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. ožujka 2010. o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 87, 7.4.2010., str. 1.).

—  Instrument za podjelu rizika:

–  Odluka br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, Izjave Komisije (2007. – 2013.) (SL L 412, 30.12.2006., str. 1.);

–  Odluka Vijeća 2006/971/EZ od 19. prosinca 2006. o posebnom programu „Suradnja” za provedbu Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za aktivnosti u području istraživanja i tehnološkog razvoja te za demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.) (SL L 400, 30.12.2006., str. 86.);

–  Odluka Vijeća br. 2006/974/EZ od 19. prosinca 2006. o posebnom programu: „Kapaciteti” za provedbu Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za aktivnosti u području istraživanja i tehnološkog razvoja te za demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.) (SL L 400, 30.12.2006., str. 299.).

—  Jamstvo u okviru EaSI-ja: Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.).

—  Instrument kreditnog jamstva COSME (COSME LGF): Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 33.).

—  Dužnički instrument u okviru InnovFin-a:

–  Uredba (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i širenje njegovih rezultata te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 81.);

–  Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

–  Odluka Vijeća 2013/743/EU od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka 2006/971/EZ, 2006/972/EZ, 2006/973/EZ, 2006/974/EZ i 2006/975/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 965.).

—  Instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore (CCS GF): Uredba (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 221.).

—  Instrument jamstva za studentske zajmove (SLGF): Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 50.).

—  Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE): Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).

C.  Instrumenti za podjelu rizika:

—  Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF): Odluka br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, Izjave Komisije (2007. – 2013.) (SL L 412, 30.12.2006., str. 1.).

—  InnovFin:

–  Uredba (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i širenje njegovih rezultata te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 81.);

–  Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

—  Dužnički instrument u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF DI): Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).

—  Instrument za financiranje prirodnog kapitala (NCFF): Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).

D.  Namjenski ulagački instrumenti:

—  Europski mikrofinancijski instrument Progress – Fonds commun de placementsfonds d'investissements spécialisés (EPMF FCP-FIS): Odluka br. 283/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. ožujka 2010. o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 87, 7.4.2010., str. 1.)

—  Marguerite:

–  Uredba (EZ) br. 680/2007 Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o utvrđivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža (SL L 162, 22.6.2007., str. 1.).

–  Odluka Komisije od 25. veljače 2010. o sudjelovanju Europske unije u Europskom fondu za energetiku, klimatske promjene i infrastrukturu 2020. (fond Marguerite) (C(2010)941).

—  Europski fond za energetsku učinkovitost (EEEF): Uredba (EU) br. 1233/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 663/2009 o uspostavljanju programa za potporu gospodarskom oporavku dodjelom financijske pomoći Zajednice projektima u području energetike (SL L 346, 30.12.2010., str. 5.).

PRILOG V.

Tržišni nedostatci, neoptimalne investicijske okolnosti, dodatnost i isključene aktivnosti

A.  Tržišni nedostatci, neoptimalne investicijske okolnosti i dodatnost

U skladu s člankom 209. Financijske uredbe jamstvima EU-a rješavaju se nedostaci na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne (članak 209. stavak 2. točka (a)) i postiže se dodatnost time što se sprečava nadomještanje potencijalne potpore i ulaganja iz drugih javnih ili privatnih izvora (članak 209. stavak 2. točka (b)).

U svrhu usklađivanja s točkama (a) i (b) članka 209. stavka 2. Financijske uredbe, operacije financiranja i ulaganja za koje se pruža jamstvo EU-a ispunjavaju sljedeće zahtjeve utvrđene u točkama 1. i 2.:

1.  Nedostaci na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne

Kako bi se uhvatilo ukoštac s nedostacima na tržištu ili investicijskim okolnostima koje nisu optimalne iz članka 209. stavka 2. točke (a) Financijske uredbe, ulaganja na koja su usmjerene operacije financiranja i ulaganja sadrže jednu od sljedećih karakteristika:

(a)  doprinos javnom dobru (na primjer obrazovanje i vještine, zdravstvo i dostupnost, sigurnost i obrana te infrastruktura dostupna bez troškova ili uz zanemarive troškove) za koji subjekt ili poduzeće ne može steći dostatnu financijsku potporu

(b)  vanjske čimbenike koje subjekt ili poduzeće općenito nisu uspjeli ostvariti interno, poput ulaganja u istraživanje i razvoj, energetske učinkovitosti, zaštite klime ili okoliša

(c)  neravnotežu u pogledu informacija, posebno kod MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, uključujući veće razine rizika povezanog s poduzećima u ranoj fazi, poduzećima s pretežito nematerijalnom imovinom ili nedostatnim kolateralom ili poduzećima usredotočenima na aktivnosti većeg rizika

(d)  prekogranične infrastrukturne projekte i povezane usluge ili fondove koji investiraju na prekograničnoj osnovi u svrhu rješavanja usitnjavanja i poboljšanja koordinacije unutarnjeg tržišta EU-a

(e)  izloženost većim razinama rizika u određenim sektorima, zemljama ili regijama, iznad razine koju financijski izvršitelji mogu ili žele prihvatiti. To uključuje slučajeve u kojima ulaganje ne bi bilo izvršeno ili ne bi bilo izvršeno u istoj mjeri zbog svoje novine ili rizika povezanih s inovacijama ili nedokazanošću tehnologije.

(f)  nove i/ili složene nedostatke na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (a) podtočkom iii. ove Uredbe.

2.  Dodatnost

Operacijama financiranja i ulaganja ispunjavaju se oba aspekta dodatnosti iz članka 209. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe. To znači da operacije ne bi bile izvršene ili ne bi bile izvršene u jednakoj mjeri ulaganjima iz drugih javnih ili privatnih izvora bez podrške fonda InvestEU. Za potrebe ove Uredbe njima se smatraju operacije financiranja i ulaganja kojima se ispunjavaju sljedeća dva kriterija:

(1)  Kako bi se smatrale dodatnima uz ulaganja iz privatnih izvora iz članka 209. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe, fondom InvestEU podupiru se operacije financiranja i ulaganja partnera u provedbi koje su usredotočene na ulaganja kojima se, zbog njihovih karakteristika (doprinos javnom dobru, vanjski čimbenici, neravnoteža u pogledu informacija, pitanja socioekonomske kohezije ili drugo), ne može ostvariti dostatna financijska isplativost na tržišnoj razini ili ih se smatra prerizičnima (s obzirom na razine rizika koje su relevantni privatni subjekti voljni prihvatiti). Stoga se u okviru takvih operacija financiranja i ulaganja ne može pristupiti tržišnom financiranju pod razumnim uvjetima u pogledu cijena, zahtjeva za kolateral, vrste financiranja, dospijeća na otplatu primljenih financijskih sredstava ili drugih uvjeta te se one bez javnih potpora uopće ne bi izvršile ili se ne bi izvršile u jednakoj mjeri.

(2)  Kako bi se smatrale dodatnima uz postojeće potpore iz drugih javnih izvora iz članka 209. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe, fond InvestEU dodjeljuje potpore samo operacijama financiranja i ulaganja koje ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)  operacije financiranja i ulaganja partnera u provedbi ne bi se izvršile ili se ne bi izvršile u jednakoj mjeri bez potpora iz fonda InvestEU i

(b)  operacije financiranja i ulaganja partnera u provedbi ne bi se izvršile ili se ne bi izvršile u jednakoj mjeri u okviru drugih postojećih javnih instrumenata, poput financijskih instrumenata pod podijeljenim upravljanjem koji su aktivni na regionalnoj i nacionalnoj razini. Međutim, moguće je dopunsko korištenje fonda InvestEU i drugih javnih sredstava, posebno kad je moguće ostvariti dodanu vrijednost EU-a i optimizirati korištenje javnih sredstava za učinkovito postizanje ciljeva politika.

Kako bi dokazali dodatnost operacija financiranja i ulaganja koje koriste jamstvo EU-a uz postojeća tržišne i druge javne potpore, partneri u provedbi pružaju informacije kojima se dokazuje bar jedna od sljedećih karakteristika:

(a)  potpora pružena u podređenoj poziciji u odnosu na druge javne ili privatne zajmodavce ili unutar strukture financiranja

(b)  potpora pružena kroz vlasnički ili kvazivlasnički kapital ili dug s dugim dospijećem, cijenama, zahtjevima za kolateral ili drugim uvjetima koji nisu dostatno raspoloživi na tržištu ili iz drugih javnih izvora; potpora operacijama koje imaju veći profil rizika od rizika koji se obično prihvaća u okviru standardnih aktivnosti partnera u provedbi ili potpora partnerima u provedbi u nadmašivanju vlastitih kapaciteta za potporu takvim operacijama.

(c)  sudjelovanje u mehanizmima podjele rizika usmjerenima na područja politika u kojima je partner u provedbi izložen većim razinama rizika u usporedbi s razinama koje obično prihvaća ili koje privatni financijski akteri mogu ili žele prihvatiti

(d)  potpora kojom se potiče/privlači priljev dodatnog privatnog ili javnog financiranja te dopunjava druge privatne i komercijalne izvore, posebno one od grupa ulagača ili institucionalnih ulagača koji tradicionalno izbjegavaju rizik, kao posljedica pozitivnog signala danog potporom u okviru fonda InvestEU

(e)  potpora pružena u okviru financijskih proizvoda koji nisu dostupni ili se ne nude u dovoljnoj mjeri u ciljanim zemljama ili regijama zbog nepostojećih, slabo razvijenih ili nepotpunih tržišta.

Za operacije financiranja i ulaganja, posebno za potporu MSP-ovima, dodatnost se provjerava na razini posrednika umjesto na razini krajnjeg primatelja. Smatra se da dodatnost postoji kad se fondom InvestEU pruža potpora financijskom posredniku u uspostavljanju novog portfelja s većom razinom rizika ili povećanju opsega aktivnosti koje su već visokorizične u odnosu na razine rizika koje privatni i javni financijski akteri trenutačno mogu ili žele prihvatiti u ciljanim državama članicama ili regijama.

Jamstvo EU-a ne odobrava se za podupiranje operacija refinanciranja (poput zamjene postojećih ugovora o zajmu ili drugih oblika financijske potpore za projekte koji su već djelomično ili u potpunosti ostvareni), osim u određenim iznimnim i dobro opravdanim okolnostima kad se dokaže da će se operacijom u okviru jamstva omogućiti novo ulaganje određenog iznosa u prihvatljivo područje politike, koji je dodatan uz uobičajeni opseg djelatnosti partnera u provedbi ili financijskog posrednika i bar jednak iznosu operacije kojom se ispunjavaju kriteriji prihvatljivosti utvrđeni u ovoj Uredbi. Spomenuti kriteriji za tržišne nedostatke, neoptimalne investicijske okolnosti i dodatnost primjenjuju se i na slične operacije refinanciranja.

B.  Izuzete aktivnosti

Zabranjeno je pružanje potpore iz fonda InvestEU za:

(1)  aktivnosti kojima se ograničavaju prava i slobode pojedinca ili krše ljudska prava

(2)  u području obrambenih aktivnosti, korištenje, razvoj ili proizvodnju proizvoda i tehnologije koja je zabranjena međunarodnim pravom

(3)  proizvode ili aktivnosti povezane s duhanom (proizvodnju, distribuciju, obradu i trgovinu)

(4)  izuzete aktivnosti iz članka [X] Uredbe [o Obzoru Europa]: istraživanje kloniranja ljudskih stanica u reproduktivne svrhe aktivnosti kojima se želi izmijeniti genetičko nasljeđe ljudskih bića i u okviru kojih bi takve izmjene mogle postati nasljedne, aktivnosti za stvaranje ljudskih embrija isključivo u svrhu istraživanja ili dobivanja matičnih stanica, uključujući prijenos jezgre somatskih stanica

(5)  kockanje (aktivnosti koje se odnose na proizvodnju, izgradnju, distribuciju, obradu, trgovinu i softver)

(6)  prostituciju i povezanu infrastrukturu, usluge i medije

(7)  aktivnosti koje uključuju korištenje živih životinja u eksperimentalne i znanstvene svrhe ukoliko se ne može zajamčiti usklađenost s Konvencijom Vijeća Europe o zaštiti kralježnjaka koji se koriste u pokusne i druge znanstvene svrhe

(8)  aktivnosti razvoja nekretnina, tj. aktivnosti čija je isključiva svrhe preuređenje i ponovo davanje u zakup ili preprodaja postojećih zgrada, kao i gradnja novih projekata međutim, prihvatljive su aktivnosti u sektoru nekretnina povezane s posebnim ciljevima fonda InvestEU kako je navedeno u članku 3. stavku 2. ove Uredbe i/ili s prihvatljivim područjima za operacije financiranja i ulaganja iz Priloga II. ove Uredbe, poput ulaganja u projekte energetske učinkovitosti ili socijalno stanovanje

(9)  financijske aktivnosti poput kupovine ili trgovine financijskim instrumentima. Posebno se isključuju intervencije usmjerene na otkup u svrhu razdvajanja imovine ili zamjenski kapital namijenjen razdvajanju imovine.

(10)  aktivnosti zabranjene primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom

(11)  razgradnju, rad, prilagodbu ili izgradnju nuklearnih elektrana

(12)  ulaganja povezana s rudarstvom/vađenjem, obradom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem krutih fosilnih goriva i nafte, kao i ulaganja povezana s vađenjem plina. Ovo izuzeće ne primjenjuje se na:

i.  projekte za koje ne postoji održiva alternativna tehnologija

ii.  projekte povezane sa sprečavanjem i kontrolom onečišćenja

iii.  projekte u okviru kojih postoje instalacije za hvatanje, skladištenje i korištenje ugljika industrijske ili istraživačke projekte kojima se značajno smanjuju emisije stakleničkih plinova s obzirom na referentne vrijednosti Sustava za trgovanje emisijama

(13)  ulaganja u postrojenja za zbrinjavanje otpada na odlagališta. Ovo izuzeće ne primjenjuje se na ulaganja u:

i.  postrojenja za odlaganje otpada na licu mjesta koja su pomoćni element industrijskog ili rudarskog ulagačkog projekta i za koje je dokazano da je odlaganje otpada jedina održiva opcija za obradu industrijskog ili rudarskog otpada nastalog iz predmetne aktivnosti

ii.  postojeća postrojenja za odlaganje otpada kojima se osigurava iskorištavanje plina dobivenog od otpada i promicanje otkapanja na odlagalištu i ponovne obrade rudarskog otpada.

(14)  ulaganja u postrojenja za mehaničko-biološku obradu. Ovo izuzeće ne primjenjuje se na ulaganja u ponovno opremanje postojećih postrojenja za mehaničko-biološku obradu u svrhu pretvorbe otpada u energiju ili aktivnosti recikliranja odvojenog otpada poput kompostiranja i anaerobne izgradnje.

(15)  ulaganja u spalionice za obradu otpada. Ovo izuzeće ne primjenjuje se na ulaganja u:

i.  postrojenja isključivo namijenjena obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati

ii.  postojeća postrojenja u svrhu povećanja energetske učinkovitosti, hvatanja ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabu materijala iz pepela od spaljivanja pod uvjetom da se takvim ulaganjima ne povećava kapacitet obrade otpada u postrojenju.

Partneri u provedbi odgovorni su za jamčenje usklađenosti kod potpisivanja, nadzor usklađenosti operacija financiranja i ulaganja s kriterijima za izuzeće tijekom provedbe projekta i poduzimanje prikladnih popravnih radnji prema potrebi.

(1)SL C […], […], str. […].
(2)SL C […], […], str. […].
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. Tekst koji nije dogovoren u okviru međuinstitucijskih pregovora istaknut je u sivoj boji.
(4)COM(2018)0097 final.
(5)COM(2018)0353.
(6)Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).
(7)COM(2017)0206.
(8)COM(2017)0250.
(9)Objavljeno pod naslovom European Economy Discussion Paper (Dokument za raspravu o europskom gospodarstvu), br. 74, siječanj 2018.
(10)
(11)Upućivanje treba ažurirati: SL C 373, 20.12.2013., str. 1. Sporazum je dostupan na sljedećoj poveznici: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013Q1220(01)&from=EN
(12)Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).
(13) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1).
(14)Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.)
(15)Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(16)Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(17)Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(18)Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(19)Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).
(20)
(21)

Posljednje ažuriranje: 17. srpnja 2019.Pravna napomena