Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/0136(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0190/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0190/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 18/04/2019 - 10.18

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0438

Usvojeni tekstovi
PDF 411kWORD 118k
Četvrtak, 18. travnja 2019. - Strasbourg Privremeno izdanje
Izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja ***I
P8_TA-PROV(2019)0438A8-0190/2018
Rezolucija
 Pročišćeni tekst

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja (COM(2017)0331 – C8-0191/2017 – 2017/0136(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0331),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0191/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 4. listopada 2017.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 20. rujna 2017.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0190/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 385, 15.11.2017., str. 3.
(2) SL C 434, 15.12.2017., str. 63.


Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 18. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o ▌o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja(1)
P8_TC1-COD(2017)0136

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke(2),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(4),

budući da:

(1)  Uredbom (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(5) propisuje se da se poravnanje standardiziranih ugovora o OTC izvedenicama obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane u skladu sa sličnim zahtjevima u drugim zemljama skupine G20. Tom su Uredbom uvedeni i strogi bonitetni i organizacijski zahtjevi te zahtjevi povezani s vođenjem poslovanja za središnje druge ugovorne strane i utvrđeni aranžmani za njihov bonitetni nadzor kako bi se rizici za korisnike središnje druge ugovorne strane sveli na najmanju moguću razinu i poduprla financijska stabilnost.

(2)  Od donošenja Uredbe (EU) br. 648/2012 obujam aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana u Uniji i svijetu u pogledu razmjera i opsega brzo se povećao. Očekuje se nastavak širenja aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana u narednim godinama zbog uvođenja dodatnih obveza poravnanja i povećanja dobrovoljnog poravnanja koje obavljaju druge ugovorne strane na koje se ne primjenjuje obveza poravnanja. Prijedlogom Komisije od 4. svibnja 2017. o ciljanoj izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 kako bi se poboljšala njezina djelotvornost i proporcionalnost stvorit će se dodatni poticaji za središnje druge ugovorne strane da drugim ugovornim stranama nude usluge središnjeg poravnanja izvedenica te da malim financijskim i nefinancijskim drugim ugovornim stranama olakšaju pristup poravnanju. Jača i integriranija tržišta kapitala koja će proizaći iz unije tržišta kapitala dodatno će povećati potrebu za prekograničnim poravnanjem u Uniji, zbog čega će se dodatno povećati važnost i međusobna povezanost središnjih drugih ugovornih strana unutar financijskog sustava.

(3)  Broj središnjih drugih ugovornih strana koje trenutačno imaju poslovni nastan u Uniji i odobrenje na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 i dalje je relativno ograničen te je u kolovozu 2018. iznosio 16. 32 središnje druge ugovorne strane trećih zemalja priznate su na temelju odredaba o istovrijednosti iz te Uredbe, čime im je dopušteno i da svoje usluge pružaju članovima sustava poravnanja i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji. Tržišta poravnanja dobro su integrirana u cijeloj Uniji, ali su izrazito koncentrirana u određenim razredima imovine i izrazito međusobno povezana. Zbog koncentracije rizika propast središnje druge ugovorne strane malo je vjerojatna, ali bi mogla imati izrazito velike učinke. U skladu s dogovorom postignutim u okviru skupine G20 Komisija je u studenome 2016. donijela Prijedlog uredbe o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana kojim se osigurava odgovarajuća spremnost tijelâ za rješavanje problema propadajuće središnje druge ugovorne strane, štiteći pritom financijsku stabilnost i ograničavajući troškove poreznih obveznika.

(4)  Neovisno o tom zakonodavnom prijedlogu i s obzirom na sve veći opseg, složenost i prekograničnu dimenziju poravnanja u Uniji i svijetu, trebalo bi preispitati nadzorne sustave za središnje druge ugovorne strane iz Unije i trećih zemalja. Rješavanjem utvrđenih problema u ranoj fazi i utvrđivanjem jasnih i dosljednih nadzornih sustava za središnje druge ugovorne strane iz Unije i trećih zemalja ojačala bi se opća stabilnost financijskog sustava Unije i dodatno bi se smanjio mogući rizik od propasti središnje druge ugovorne strane.

(5)  S obzirom na ta razmatranja Komisija je 4. svibnja 2017. donijela komunikaciju „Izazovi najvažnijih infrastruktura financijskog tržišta i daljnji razvoj unije tržišta kapitala”, u kojoj se navodi da su daljnje izmjene Uredbe (EU) br. 648/2012 potrebne radi poboljšanja postojećeg okvira kojim se jamči financijska stabilnost i potiče daljnji razvoj i produbljivanje unije tržišta kapitala.

(6)  Nadzorni sustavi na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 uglavnom se oslanjaju na tijelo matične države. Središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u Uniji trenutačno izdaju odobrenje i nadziru ih kolegiji nacionalnih nadzornih tijela, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), relevantni članovi Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i druga relevantna tijela. Kolegiji se oslanjaju na koordinaciju i razmjenu informacija s nacionalnim nadležnim tijelom koje je odgovorno za provedbu odredaba utvrđenih Uredbom (EU) br. 648/2012. Zbog neujednačenih praksi nadzora središnjih drugih ugovornih strana diljem Unije mogu nastati rizici od regulatorne i nadzorne arbitraže, čime se ugrožava financijska stabilnost i omogućuje nezdravo tržišno natjecanje. Komisija je na te nove rizike i potrebu za usklađenijim postupcima nadzora upozorila u svojoj Komunikaciji o uniji tržišta kapitala od 14. rujna 2016. i tijekom javnog savjetovanja o postupanju europskih nadzornih tijela. U okviru već postojeće opće uloge ESMA-e da ima ulogu koordinacije među nadležnim tijelima i kolegijima radi izgradnje zajedničke nadzorne kulture i dosljednih nadzornih praksi, osiguranja jedinstvenih postupaka i dosljednih pristupa te jačanja dosljednosti u rezultatima nadzora, ESMA bi se stoga posebice trebala usmjeriti na područja nadzora koja imaju prekograničnu dimenziju ili mogući prekogranični učinak. ESMA bi trebala odrediti područja nadzora koja imaju prekograničnu dimenziju ili mogući prekogranični učinak na temelju svoje stručnosti i iskustva u primjeni te Uredbe.

(7)  Funkcioniranje kolegija uspostavljenih za središnje druge ugovorne strane Unije ključno je za učinkovit nadzor središnjih drugih ugovornih strana. Kako bi se osigurala usklađenost na razini Unije postupaka u okviru kolegija, pisani sporazumi kojima se određuju praktični aranžmani za funkcioniranje tih kolegija trebali bi biti precizni i standardiziraniji. Kako bi se dodatno promicala uloga članova kolegija, oni bi trebali imati pravo doprinositi utvrđivanju dnevnog reda za sastanke kolegija. Kako bi se povećala transparentnost kolegija, njihov sastav trebao bi biti javan. Kako bi se izbjegao bilo kakav sukob interesa, Uredbom (EU) br. 1024/2013 određuje se da bi se nadzorne zadaće koje izvršava ESB i zadaće u vezi s monetarnom politikom te sve druge njegove zadaće trebale provoditi potpuno odvojeno. To specifično odvajanje odgovornosti ESB-a trebalo bi prepoznati. U skladu s time, ako je ESB član kolegija uspostavljenoga za središnju drugu ugovornu stranu Unije zbog svoje funkcije nadležnog tijela nekog člana sustava poravnanja u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma i zbog svoje funkcije središnje banke izdanja kao predstavnika Eurosustava, ESB-u bi trebalo dodijeliti dva glasa u kolegiju.

(8)  Broj središnjih banaka izdanja i nadležnih tijela odgovornih za nadzor članova sustava poravnanja država članica koji su zastupljeni u kolegijima uspostavljenima za središnje druge ugovorne strane Unije trenutačno je ograničen. Kako bi se većem broju središnjih banaka izdanja i nadležnih tijela dodatnih država članica na čiju bi financijsku stabilnost mogle utjecati financijske teškoće središnje druge ugovorne strane olakšao pristup informacijama, dodatne središnje banke izdanja i nadležna tijela trebali bi moći na zahtjev sudjelovati u kolegijima. Kako bi se promicala dosljednost nadzora središnjih drugih ugovornih strana u cijeloj Uniji, predsjednik, ili neovisni član, Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebao bi također sudjelovati u kolegijima. Kako bi se osigurao prikladan, učinkovit i brz postupak donošenja odluka, te središnje banke izdanja i nadležna tijela, koji sudjeluju na temelju zahtjeva, kao i predsjednik, ili neovisni član, Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane ne bi trebali imati pravo glasa.

(9)  Kako bi se ojačala uloga kolegija, oni bi trebali moći dati mišljenja o dodatnim područjima nadzora koja imaju ključan utjecaj na poslovne operacije središnje druge ugovorne strane, među ostalim o procjenama dioničara i članova s kvalificiranim udjelima u središnjim drugim ugovornim stranama i izdvajanju operativnih funkcija, usluga ili aktivnosti. Osim toga, nakon zahtjeva bilo kojeg člana kolegija, kolegij bi trebao moći u svoja mišljenja uključiti preporuke namijenjene rješavanju nedostataka u upravljanju rizikom središnje druge ugovorne strane i povećanju njezine otpornosti, pod uvjetom da kolegij o tome donese većinsku odluku. Glasovanje kolegija o uključivanju takvih preporuka trebalo bi se odvijati odvojeno od glasovanja kolegija o mišljenju. Kako bi se ojačao učinak mišljenja i preporuka kolegija, nadležna tijela trebala bi ih propisno razmotriti i dostaviti obrazloženje u slučajevima znatnog odstupanja od tih mišljenja i preporuka.

(10)  Kako bi se dodatno promicala konvergencija nadzornih odluka, ESMA bi trebala dobiti nove mandate za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda o proširenju aktivnosti i usluga te kako bi se odredili uvjeti u vezi s preispitivanjem modela, ispitivanjem otpornosti na test i retroaktivnim ispitivanjem. Nadalje, ESMA bi trebala imati pravo izdavati potrebne smjernice za daljnje određivanje zajedničkih postupaka za postupak nadzorne provjere i ocjene u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama.

(11)  S obzirom na globalnu prirodu financijskih tržišta i potrebu da se uklone nedosljednosti u nadzoru središnjih drugih ugovornih strana iz Unije i trećih zemalja, trebalo bi ojačati kapacitete ESMA-e za promicanje usklađenosti nadzora središnjih drugih ugovornih strana. U tu svrhu, trebalo bi osnovati stalni unutarnji odbor za središnje druge ugovorne strane („Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane”) koji bi obavljao zadaće povezane sa središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje u Uniji i središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja. Uspostava, funkcije i sastav Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane uspostavljenog u okviru ESMA-e trebali bi biti jedinstveno rješenje kako bi se objedinila stručna znanja u području nadzora središnjih drugih ugovornih strana i ne bi trebali predstavljati presedan za europska nadzorna tijela.

(12)  Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi biti odgovoran za određene zadaće koje su mu dodijeljene u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i financijska stabilnost Unije i njezinih država članica.

(13)  Kako bi se uključio cjelokupni raspon praktičnog iskustva i operativne stručnosti u vezi s nadzorom središnjih drugih ugovornih strana, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane sastoji se od predsjednika, neovisnih članova i nadležnih tijela država članica u kojima se nalazi središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje. Ako se Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane sastaje u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje, središnje banke koje izdaju valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavljaju središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje mogu, na dobrovoljnoj osnovi, sudjelovati u njemu u vezi s područjima procjena otpornosti središnjih drugih ugovornih strana na nepovoljna tržišna kretanja i relevantna tržišna kretanja u cijeloj Uniji, kako bi se olakšao pristup informacijama koje bi mogle biti relevantne za obavljanje njihovih zadaća. Ako se Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane sastaje u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja, središnje banke koje izdaju sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavlja ili će obavljati odgovarajuća središnja druga ugovorna strana treće zemlje može, na dobrovoljnoj osnovi, sudjelovati u njemu radi pripreme odluka u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika. Središnje banke izdanja trebale bi biti članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane bez prava glasa. Predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebao bi imati pravo pozivati članove kolegija nadzornih tijela kao promatrače kako bi se osiguralo da Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane uzima u obzir stajališta drugih relevantnih tijela.

(14)  Kako bi se osigurala odgovarajuća razina stručnosti i odgovornosti, predsjednika i neovisne članove Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebao bi imenovati Odbor supervizora na temelju postignuća, ▌ znanja iz područja poravnanja, aktivnosti nakon trgovanja, bonitetnog nadzora i financijskih pitanja te iskustva relevantnoga za nadzor i regulaciju središnjih drugih ugovornih strana, nakon otvorenog postupka odabira koji organizira i kojim upravlja Odbor supervizora, uz pomoć Komisije, uz poštovanje načela rodne ravnoteže. Prije imenovanja, a najkasnije mjesec dana nakon što ih je Odbor supervizora odabrao, Europski parlament trebao bi, nakon saslušanja odabranih osoba, odobriti ili odbiti njihovo imenovanje. Odbor supervizora može imenovati samo odabrane kandidate koje je odobrio Europski parlament.

(15)  Kako bi se osigurala transparentnost i demokratska kontrola te zaštitila prava institucija Unije, predsjednik i neovisni članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebali bi za sve odluke koje donesu na temelju ove Uredbe odgovarati Europskom parlamentu i Vijeću.

(16)  Predsjednik i neovisni članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebali bi postupati neovisno i objektivno u interesu Unije. Trebali bi osigurati da se na odgovarajući način vodi računa o pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i financijskoj stabilnosti u svakoj državi članici, neovisno o tome postoje li u njoj središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje, i u Uniji.

(17)  Kako bi se osigurao prikladan, djelotvoran i brz postupak donošenja odluka u Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane, predsjednik, neovisni članovi i nadležno tijelo države članice u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan trebali bi imati pravo glasa. Predstavnici središnje banke ili banaka te promatrači ne bi trebali imati pravo glasa. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi svoje odluke donositi običnom većinom svojih članova, svaki član s pravom glasa trebao bi imati jedan glas, dok bi predsjednik trebao imati odlučujući glas u slučaju neodlučenog rezultata glasovanja. Konačnu ovlast za donošenje odluka i dalje bi trebao zadržati Odbor supervizora ESMA-e.

(18)  Kako bi se osigurao usklađen i dosljedan nadzorni pristup u Uniji, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi biti odgovoran za pripremu određenih posebnih odluka i obavljanje određenih zadaća povjerenih ESMA-i. Takvim odgovornostima jača se uloga koordinacije među nadležnim tijelima i kolegijima koju ima ESMA radi izgradnje zajedničke nadzorne kulture i dosljednih nadzornih praksi, posebice u pogledu područja nadzora koja imaju prekograničnu dimenziju ili mogući prekogranični učinak. U tom pogledu, takve relevantne nadzorne aktivnosti i odluke mogle bi uključivati posebice područja nadzora u kojima neujednačene prakse nadzora mogu dovesti do rizika od regulatorne i nadzorne arbitraže ili ugroziti financijsku stabilnost. ESMA-u bi trebalo obavijestiti i o svim mišljenjima koja su donijeli kolegiji utvrđenima u ovoj Uredbi, uključujući temelj za donošenje odluka na koji se mišljenje kolegija odnosi i sve preporuke kojih se kolegij možda pridržavao u tim mišljenjima.

(19)  Osim toga, u okviru Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebala bi se odvijati obvezna ex ante razmjena i rasprava u vezi s nacrtima odluka nadležnih tijela središnjih drugih ugovornih strana o određenim područjima nadzora od posebne važnosti. Nadalje, na dobrovoljnoj osnovi i na inicijativu nadležnih tijela središnjih drugih ugovornih strana, svi nacrti odluka mogu podlijegati razmjeni na ex ante osnovi. ESMA ne bi trebala pružiti mišljenje ako, kao rezultat ishoda rasprave u okviru Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, nisu utvrđena drugačija mišljenja. Ovlašću ESMA-a za pružanje mišljenja trebalo bi osigurati da nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane primi dodatni odgovor u vezi s nacrtom odluka od skupine nadzornika specijaliziranih za nadzor središnjih drugih ugovornih strana i s iskustvom u takvom nadzoru. Takva mišljenja ESMA-e ne bi imala nikakve posljedice za odgovornost nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane da donese konačnu odluku, što znači da bi konačni sadržaj dotične odluke i dalje u potpunosti bio diskrecijsko pravo nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane. Ako se nadležno tijelo ne slaže s mišljenjem ESMA-e, trebalo bi ESMA-i dostaviti komentare o svim važnim odstupanjima od tog mišljenja. Nadležno tijelo komentare bi trebalo dostaviti prije ili nakon donošenja odluke ili istodobno s donošenjem odluke. No ako nadležno tijelo dostavi komentare nakon donošenja odluke, trebalo bi to učiniti bez nepotrebne odgode. Mišljenje ESMA-e ne bi utjecalo na ovlast kolegija da utvrde sadržaj svojeg mišljenja po vlastitom nahođenju, ako je to primjenjivo.

(20)  Ako se u okviru aktivnosti u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje ukaže na nedostatak konvergencije i usklađenosti u primjeni ove Uredbe, među ostalim na temelju obveznog i dobrovoljnog savjetovanja nadležnih tijela s ESMA-om i rasprava u okviru Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, ESMA bi trebala promicati potreban stupanj konvergencije i usklađenosti, među ostalim izdavanjem smjernica, preporuka ili mišljenja. Kako bi se olakšao taj proces, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi moći preporučiti da Odbor supervizora razmotri donošenje smjernica, preporuka i mišljenja ESMA-e. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi imati i pravo podnositi mišljenja Odboru supervizora u vezi s odlukama koje treba donijeti ESMA a koje se odnose na zadaće i aktivnosti nadležnih tijela središnjih drugih ugovornih strana. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi na primjer pružiti mišljenja o nacrtima tehničkih standarda ili nacrtima smjernica koje je razvila ESMA u području izdavanja odobrenja i nadzora središnjih drugih ugovornih strana.

(21)  Kako bi se pružio učinkovit nadzor u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi pripremiti cjelovite nacrte odluka kako bi ih odobrio Odbor supervizora ESMA-e i obavljati zadaće povjerene ESMA-i u pogledu odredaba koje se odnose na priznavanje i nadzor središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja koje su utvrđene u ovoj Uredbi. S obzirom na to da su suradnja i informacije ključni, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi, kad se sastaje u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja, dijeliti relevantne informacije s kolegijem za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja, uključujući cjelovite nacrte odluka koje podnosi Odboru supervizora, konačne odluke koje je donio Odbor supervizora, dnevne redove i zapisnike sa sastanaka Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane i zahtjeve za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u trećoj zemlji.

(22)  Kako bi se osiguralo učinkovito obavljanje njegovih zadaća, osoblje iz ESMA-e trebalo bi podupirati Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane kako bi se pripremili njegovi sastanci, pripremile analize potrebne za obavljanje njegovih zadaća i pružila mu se potpora u njegovoj međunarodnoj suradnji.

(23)  Središnje banke izdanja trebale bi biti uključene u pripremu odluka Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane u vezi s klasifikacijom središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja prema njihovoj sistemskoj važnosti i nadzorom središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika kako bi se osiguralo pravilno izvršavanje njihovih zadaća u vezi s monetarnom politikom i neometano funkcioniranje platnih sustava. S obzirom na to da bi odluke ESMA-e u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika u pogledu zahtjeva za nadoknadu, kontrole likvidnosnog rizika, kolaterala, namire i odobrenja ugovora o međudjelovanju mogle biti od posebne važnosti za zadaće središnjih banaka, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi se savjetovati sa središnjim bankama koje izdaju sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavljaju ili će obavljati središnje druge ugovorne strane trećih zemalja na temelju mehanizma „poštuj ili objasni”.

(24)  Odbor supervizora ESMA-e trebao bi donijeti nacrte odluka koje je podnio Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane, u skladu s postupkom donošenja odluka iz Uredbe (EU) br. 1095/2010. Kako bi se osigurao učinkovit i brz postupak donošenja odluka, Odbor supervizora trebao bi u roku od tri radna dana donijeti određene odluke koje se ne odnose na priznavanje, klasifikaciju središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja, posebne zahtjeve uvedene za središnje druge ugovorne strane druge razine rizika, preispitivanje ili povlačenje odluke o priznavanju ili na ključne elemente nadzora središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja koji je u tijeku, ako je potrebno savjetovanje sa središnjim bankama izdanja.

(25)  Potrebno je revidirati i nadzorne sustave u ovoj Uredbi za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja koje u Uniji nude usluge poravnanja. Kako bi se izbjegle bitne posljedice za financijsku stabilnost subjekata iz Unije, potrebno je poboljšati pristup informacijama, kapacitet za provedbu izravnog nadzora i istraga te mogućnost razmjene informacija o središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja među relevantnim tijelima Unije i tijelima država članica, kao i mogućnost provedbe odluka ESMA-e nad središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja. Prisutan je i rizik od toga da promjene ▌ pravila središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja ili regulatornog okvira treće zemlje nije moguće uzeti u obzir i one bi mogle negativno utjecati na regulatorne ili nadzorne rezultate ▌ , što bi moglo dovesti do nejednakih uvjeta za središnje druge ugovorne strane iz Unije i središnje druge ugovorne strane trećih zemalja.

(26)  Poravnanje znatnog broja financijskih instrumenata iskazanih u valutama država članica provode središnje druge ugovorne strane trećih zemalja. To podrazumijeva znatne izazove za tijela Unije i država članica u zaštiti financijske stabilnosti.

(27)  U okviru svoje predanosti integriranim financijskim tržištima, Komisija bi trebala i dalje na temelju odluka o istovjetnosti utvrđivati ispunjavaju li pravni i nadzorni okviri trećih zemalja zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 648/2012. Kako bi se poboljšala provedba postojećih pravila o istovrijednosti u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama, Komisija bi trebala moći po potrebi dodatno odrediti kriterije za procjenu istovrijednosti sustava središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja. Potrebno je ESMA-i dodijeliti ovlast praćenja regulatornih i nadzornih kretanja u tim sustavima središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja čiju je istovrijednost Komisija utvrdila. Time bi se trebalo osigurati da treće zemlje i dalje ispunjavaju kriterije o istovrijednosti i sve ostale posebne uvjete. ESMA bi o svojim nalazima na povjerljivoj osnovi trebala izvješćivati Europski parlament, Vijeće, Komisiju i kolegij za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja.

(28)  Komisija trenutačno može u svakom trenutku izmijeniti, suspendirati, preispitati ili opozvati bilo koju odluku o istovrijednosti, osobito ako u trećoj zemlji dođe do promjena koje bitno utječu na elemente koji su ocijenjeni u skladu sa zahtjevima o istovrijednosti iz ove Uredbe. Ako relevantna tijela treće zemlje više ne surađuju u dobroj vjeri s ESMA-om ili drugim nadzornim tijelima Unije ili prestanu na kontinuiranoj osnovi ispunjavati primjenjive zahtjeve o istovrijednosti, Komisija može, među ostalim, upozoriti tijelo treće zemlje ili objaviti posebnu preporuku. Ako u bilo kojem trenutku odluči opozvati odluku o istovrijednosti treće zemlje, Komisija može odgoditi datum primjene te odluke kako bi otklonila rizike za financijsku stabilnost ili rizike poremećaja na tržištu. Osim tih ovlasti koje trenutačno ima, Komisija bi trebala moći utvrditi posebne uvjete kojima bi se osiguralo da treća zemlja na koju se odnosi odluka o istovrijednosti i dalje na kontinuiranoj osnovi ispunjava kriterije o istovrijednosti. Komisija bi trebala moći utvrditi i uvjete kojima se osigurava da ESMA može djelotvorno izvršavati svoje dužnosti u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja priznatima u skladu s ovom Uredbom ili u vezi s praćenjem regulatornih i nadzornih kretanja u trećim zemljama koja su relevantna za donesene odluke o istovrijednosti.

(29)  S obzirom na sve veću prekograničnu dimenziju središnjih drugih ugovornih strana i međusobnu povezanost unutar financijskog sustava Unije, potrebno je poboljšati sposobnost Unije za utvrđivanje, praćenje i smanjivanje mogućih rizika povezanih sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja. Stoga bi trebalo poboljšati ulogu ESMA-e kako bi mogla djelotvorno nadzirati središnje druge ugovorne strane trećih zemalja koje podnose zahtjev za priznavanje za pružanje usluga poravnanja u Uniji. Trebalo bi poboljšati i sudjelovanje središnjih banaka izdanja iz Unije u priznavanju ▌, nadzoru, preispitivanju priznavanja i povlačenju priznavanja središnjih drugih ugovornih strana trećih ▌ zemalja koje posluju s valutom koju one izdaju. Stoga bi se sa središnjim bankama izdanja iz Unije trebalo savjetovati o određenim aspektima koji utječu na njihove odgovornosti monetarne politike u vezi s financijskim instrumentima iskazanima u valutama Unije koji se poravnavaju ili trebaju poravnavati posredstvom središnjih drugih ugovornih strana koje se nalaze izvan Unije.

(30)  Nakon što Komisija utvrdi da je pravni i nadzorni okvir određene treće zemlje istovrijedan okviru Unije, u postupku priznavanja središnjih drugih ugovornih strana te treće zemlje trebalo bi uzeti u obzir rizike koje te središnje druge ugovorne strane predstavljaju za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica.

(31)  ESMA bi pri razmatranju zahtjeva za priznavanje središnje druge ugovorne strane treće zemlje trebala procijeniti razinu sistemskog rizika koji središnja druga ugovorna strana predstavlja za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica na temelju objektivnih i transparentnih kriterija utvrđenih ovom Uredbom. Tim kriterijima trebalo bi se doprinijeti ukupnoj procjeni. Pojedinačne kriterije same po sebi ne bi trebalo smatrati određujućima. Pri procjeni profila rizičnosti središnje druge ugovorne strane treće zemlje, ESMA bi trebala razmotriti sve rizike, uključujući operativne rizike kao što su prijevare, kriminalne aktivnosti te rizici povezani s informatičkom tehnologijom i kiberrizici. Komisija bi delegiranim aktom trebala dodatno utvrditi te kriterije. Pri utvrđivanju tih kriterija trebalo bi uzeti u obzir narav transakcija čije je poravnanje obavila središnja druga ugovorna strana, uključujući njihovu složenost, nestabilnost cijena i prosječni rok dospijeća, kao i transparentnost i likvidnost dotičnih tržišta te mjeru u kojoj su aktivnosti poravnanja te središnje druge ugovorne strane iskazane u eurima ili u drugim valutama Unije. U tom pogledu posebna obilježja određenih ugovora o poljoprivrednim robnim izvedenicama koji su uvršteni na uređena tržišta trećih zemalja i koji se na njima izvršavaju, a koji se odnose na tržišta koja u velikoj mjeri služe domaćim nefinancijskim drugim ugovornim stranama u toj trećoj zemlji koje putem tih ugovora upravljaju svojim komercijalnim rizicima, mogu predstavljati neznatan rizik za članove sustava poravnanja i mjesta trgovanja u Uniji zbog niske razine sistemske međupovezanosti s ostatkom financijskog sustava. Ako je u trećoj zemlji na snazi okvir za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana, ESMA bi to također trebala uzeti u obzir u svojoj analizi stupnja sistemskog rizika koji središnja druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u toj trećoj zemlji koja podnosi zahtjev predstavlja za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica.

(32)  Središnje druge ugovorne strane koje nisu sistemski važne za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica trebale bi se smatrati središnjim drugim ugovornim stranama prve razine rizika. Središnje druge ugovorne strane koje su sistemski važne ili će vjerojatno postati sistemske važne za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica trebale bi se smatrati središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika. Ako ESMA utvrdi da središnja druga ugovorna strana treće zemlje nije sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, na tu središnju drugu ugovornu stranu trebalo bi primjenjivati postojeće uvjete o priznavanju na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012. Ako ESMA utvrdi da je središnja druga ugovorna strana treće zemlje sistemski važna, toj središnjoj drugoj ugovornoj strani trebalo bi uvesti posebne zahtjeve ▌. ESMA bi takvu središnju drugu ugovornu stranu trebala priznati samo ako ta središnja druga ugovorna strana ispunjava te zahtjeve. Ti zahtjevi trebali bi uključivati određene bonitetne zahtjeve utvrđene Uredbom (EU) br. 648/2012 kojima se nastoji povećati sigurnost i djelotvornost središnje druge ugovorne strane. ESMA bi trebala biti izravno odgovorna za osiguravanje toga da sistemski ▌ važne središnje druge ugovorne strane trećih zemalja ispunjavaju te zahtjeve. Povezani zahtjevi trebali bi ESMA-i omogućiti provedbu cjelovitog i djelotvornog nadzora te središnje druge ugovorne strane u skladu s ovom Uredbom.

(33)  Kako bi se osigurala odgovarajuća uključenost središnje banke ili banaka koje izdaju sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavljaju ili će obavljati središnje druge ugovorne strane trećih zemalja u priznavanje središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika, ESMA bi pri priznavanju takvih središnjih drugih ugovornih strana u obzir trebala uzeti njihovo ispunjavanje posebnih zahtjeva koje su te središnje banke izdanja možda uvele pri obavljanju svojih zadaća monetarne politike. Ti zahtjevi trebali bi se odnositi na dostavu informacija središnjoj banci izdanja na njezin obrazložen zahtjev, suradnju središnjih drugih ugovornih strana sa središnjim bankama izdanja u kontekstu testiranja otpornosti na stres koji provodi ESMA, otvaranje prekonoćnog depozitnog računa u središnjoj banci izdanja i na zahtjeve u izvanrednim situacijama, koje središnja banka (ili banke) izdanja smatra potrebnima. Kriteriji pristupa i zahtjevi središnje banke (ili banaka) izdanja za otvaranje prekonoćnog depozitnog računa ne bi trebali rezultirati obvezom preseljenja svih ili dijela usluga poravnanja središnje druge ugovorne strane.

(34)  Što se tiče zahtjeva koje središnje banke izdanja mogu uvesti u izvanrednim situacijama, kretanja na tržištima čije se poravnanje obavlja središnje mogu utjecati na prijenos monetarne politike ili neometan rad platnih sustava u situacijama kao što su stresovi na tržištima (osobito na tržištu novca i repo tržištu) na koja se središnja druga ugovorna strana oslanja kako bi osigurala likvidnost, situacije u kojima se operacijama središnjih drugih ugovornih strana doprinosi smanjenju likvidnosti na tržištu i ozbiljne smetnje u aranžmanima za plaćanje ili namiru zbog kojih središnje druge ugovorne strane ne mogu ispuniti svoje obveze plaćanja ili povećati svoje potrebe za likvidnošću. Određivanje takvih izvanrednih situacija ovisi isključivo o razmatranjima monetarne politike i ne treba se podudarati s bilo kojom hitnom situacijom u vezi sa središnjom drugom ugovornom stranom. U takvim situacijama bonitetnim okvirom stoga se možda ne ublažavaju u potpunosti rizici koji proizlaze iz toga, i u tom bi slučaju moglo biti potrebno izravno djelovanje središnjih banaka izdanja kako bi se osigurao prijenos monetarne politike ili neometan rad platnih sustava.

(35)  U takvim izvanrednim situacijama možda je potrebno da središnje banke izdanja, u mjeri u kojoj je to dopušteno odgovarajućim institucijskim okvirima, uvedu privremene zahtjeve u vezi s likvidnosnim rizicima, aranžmanima za namiru, zahtjevima za iznos nadoknade, kolateralima ili ugovorima o međudjelovanju. Neispunjavanje takvih privremenih zahtjeva moglo bi potaknuti ESMA-u da povuče priznavanje središnje druge ugovorne strane druge razine rizika. Ti zahtjevi mogli bi posebno obuhvaćati privremena poboljšanja upravljanja likvidnosnim rizikom središnje druge ugovorne strane druge razine rizika, kao što su povećanje zaštitnog sloja likvidnosti, povećanje učestalosti prikupljanja unutardnevnih iznosa nadoknade i ograničenja međuvalutnih izloženosti, ili posebne modalitete za depozite u gotovini i namiru plaćanja u valuti središnje banke. Te zahtjeve ne bi trebalo proširiti na druga područja bonitetnog nadzora ili oni ne bi trebali automatski dovesti do povlačenja odobrenja. Nadalje, primjena tih zahtjeva trebala bi biti uvjet za priznavanje samo tijekom ograničenog razdoblja od najdulje šest mjeseci koje je moguće jednom produljiti za dodatno razdoblje koje nije dulje od šest mjeseci. Nakon isteka tog dodatnog razdoblja primjena tih zahtjeva trebala bi prestati biti uvjet za priznavanje središnje druge ugovorne strane druge razine rizika. Ipak, u kontekstu nove ili drukčije izvanredne situacije središnje banke izdanja ne bi trebalo sprječavati u uvođenju primjerenih zahtjeva, čija bi primjena bila uvjet za priznavanje središnje druge ugovorne strane druge razine rizika u skladu s ovom Uredbom.

(36)  Prije primjene zahtjeva ili prije njihova mogućeg produljenja središnja banka izdanja trebala bi ESMA-i, drugim središnjim bankama koje izdaju sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije se poravnanje obavlja ili će se obavljati te članovima kolegija za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja dostaviti objašnjenje učinaka koje će zahtjevi koje namjerava uvesti imati na učinkovitost, stabilnost i otpornost središnjih drugih ugovornih strana te obrazloženje toga zašto su zahtjevi potrebni i razmjerni kako bi se osigurao prijenos monetarne politike ili neometan rad platnih sustava, a da se pritom odgovarajuće poštuje potreba za zaštitom povjerljivih ili osjetljivih informacija. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje, središnja banka izdanja trebala bi na trajnoj osnovi surađivati i razmjenjivati informacije s ESMA-om i drugim središnjim bankama koje izdaju sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije se poravnanje obavlja ili će se obavljati u vezi s privremenim zahtjevima primjenjivima u izvanrednim situacijama.

(37)  Središnje banke izdanja trebale bi ESMA-i čim prije, a u svakom slučaju u roku od 30 radnih dana od datuma utvrđivanja toga da središnja druga ugovorna strana treće zemlje nije središnja druga ugovorna strana prve razine rizika u skladu s člankom 25. stavkom 2.a trećim podstavkom ili, ako su nakon priznavanja uvedeni dodatni zahtjevi, u roku od 90 radnih dana od njihova uvođenja, dostaviti potvrdu o tome ispunjava li središnja druga ugovorna strana druge razine rizika bilo koji od dodatnih zahtjeva.

(38)  Razlikuje se razina rizika koju sistemski važne središnje druge ugovorne strane predstavljaju za financijski sustav i stabilnost Unije. Zahtjevi za sistemski važne središnje druge ugovorne strane trebali bi se stoga primjenjivati na način koji je razmjeran rizicima koje središnja druga ugovorna strana može predstavljati za Uniju. Ako nakon savjetovanja s ESRB-om i u dogovoru sa ▌ središnjom bankom ili bankama koje izdaju sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana treće zemlje ESMA, na temelju detaljno obrazložene procjene, uključujući kvantitativnu tehničku procjenu troškova i koristi, zaključi da središnja druga ugovorna strana treće zemlje ili neke od njezinih usluga poravnanja imaju takvu sistemsku važnost da se poštovanjem posebnih zahtjeva utvrđenih ovom Uredbom pitanje rizika za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica ne bi dostatno riješilo i u slučaju da se ostale mjere smatraju nedostatnima za rješavanje rizika za financijsku stabilnost, ESMA bi trebala moći preporučiti Komisiji da tu središnju drugu ugovornu stranu ili neke njezine usluge poravnanja ne bi trebalo priznati. ESMA u skladu s tim postupkom može preporučiti da se središnja druga ugovorna strana ne prizna, neovisno o tome je li ta središnja druga ugovorna strana, ili neke njezine usluge, prethodno klasificirana kao subjekt druge razine rizika.

Na temelju te preporuke Komisija bi kao krajnju mjeru trebala moći donijeti provedbeni akt u kojem se određuje da dotična središnja druga ugovorna strana treće ▌ zemlje ne bi trebala moći pružati sve ili neke svoje usluge poravnanja članovima sustava poravnanja i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji osim ako ta središnja druga ugovorna strana ima odobrenje za to u bilo kojoj državi članici u skladu s ovom Uredbom. Tim provedbenim aktom trebalo bi utvrditi i odgovarajuće razdoblje prilagodbe od najdulje dvije godine, koje bi se moglo produljiti jednom za dodatnih šest mjeseci, te bi u njemu trebalo navesti uvjete pod kojima ta središnja druga ugovorna strana može nastaviti pružati određene usluge ili aktivnosti poravnanja tijekom razdoblja prilagodbe i sve mjere koje bi trebalo poduzeti tijekom tog razdoblja kako bi se ograničili potencijalni troškovi članova sustava poravnanja i njihovih klijenata, osobito onih s poslovnim nastanom u Uniji.

(39)  Važno je da se ESMA pojedinačno savjetuje sa središnjim bankama izdanja i da one izraze suglasnost u vezi s bilo kojom potencijalnom preporukom za odbijanje priznanja središnje druge ugovorne strane treće zemlje s obzirom na učinak koji bi takva odluka mogla imati na valutu koju one izdaju te u vezi s izvješćem ESMA-e o primjeni potencijalnog provedbenog akta Komisije donesenog slijedom takve preporuke. Međutim, u slučaju takve preporuke ili izvješća, suglasnost ili zabrinutost koju neka središnja banka izdanja može izraziti trebale bi se odnositi smo na valutu koju ta banka izdaje, a ne na preporuku u cjelini ili izvješće u cjelini.

(40)  ESMA bi trebala redovito preispitivati priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja, kao i njihovu klasifikaciju kao središnje druge ugovorne strane prve ili druge razine rizika. U tom bi pogledu ESMA trebala, među ostalim, razmotriti promjene vrste, veličine i složenosti poslovanja središnje druge ugovorne strane. Ta bi se preispitivanja trebala provoditi barem svakih pet godina i uvijek kad priznata središnja druga ugovorna strana treće zemlje proširi ili smanji raspon svojih aktivnosti i usluga u Uniji. Ako nakon tog preispitivanja ESMA utvrdi da bi središnju drugu ugovornu stranu prve razine rizika trebalo klasificirati kao središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika, ESMA bi trebala utvrditi odgovarajuće razdoblje prilagodbe od najdulje 18 mjeseci, tijekom kojega bi središnja druga ugovorna strana trebala ispuniti zahtjeve primjenjive na središnje druge ugovorne strane druge razine rizika.

(41)  Na zahtjev središnje druge ugovorne strane druge razine rizika ESMA bi trebala moći uzeti u obzir i u kojoj se mjeri može usporediti način na koji sistemski važna središnja druga ugovorna strana treće zemlje ispunjava zahtjeve primjenjive u toj trećoj zemlji s načinom na koji ta središnja druga ugovorna strana ispunjava zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 648/2012. ESMA bi pri provedbi te procjene trebala u obzir uzeti provedbeni akt koji je donijela Komisija i kojim se utvrđuje da su pravni i nadzorni sustavi treće zemlje u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan istovrijedni onima iz ove Uredbe i bilo kojim uvjetima kojima primjena tog provedbenog akta može podlijegati. ESMA bi radi osiguranja proporcionalnosti pri provedbi te procjene trebala također uzeti u obzir u kojoj su mjeri financijski instrumenti čije je poravnanje obavila središnja druga ugovorna strana iskazani u valutama Unije. Komisija bi trebala donijeti delegirani akt kojim se dodatno određuju načini i uvjeti ocjenjivanja takvih usporedivih načina ispunjavanja zahtjeva.

(42)  ESMA bi trebala imati sve ovlasti potrebne za nadzor priznatih središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja kako bi se osiguralo da one kontinuirano ispunjavaju zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 648/2012. ▌

(43)  Kako bi se olakšala razmjena informacija i suradnja među ESMA-om, nadležnim tijelima država članica odgovornima za nadzor središnjih drugih ugovornih strana i nadležnim tijelima odgovornima za nadzor subjekata na koje bi aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja mogle imati utjecaja, ESMA bi trebala uspostaviti kolegij za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja. Članovi kolegija također bi trebali moći zahtijevati da Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane raspravlja o bilo kojem posebnom pitanju u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja.

(44)  Kako bi se ESMA-i omogućilo djelotvorno obavljanje njezinih zadaća u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja, središnje druge ugovorne strane trećih zemalja trebale bi plaćati naknade za nadzor za nadzorne i administrativne zadaće ESMA-e. Naknade bi trebale obuhvaćati troškove povezane sa zahtjevima za priznavanje i nadzorom središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja. Komisija bi delegiranim aktom trebala dodatno odrediti vrste naknada, predmete za koje se plaćaju naknade, iznose naknada i način na koji se plaćaju.

(45)  ESMA bi trebala moći provoditi istrage i izravne nadzore središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika i povezanih trećih strana kojima su te središnje druge ugovorne strane izdvojile poslovne funkcije, usluge ili aktivnosti. Prema potrebi, nadležna tijela odgovorna za nadzor članova sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji trebalo bi obavijestiti o nalazima takvih istraga i izravnih nadzora. Ako je to relevantno za obavljanje njihovih zadaća monetarne politike, središnje banke izdanja financijskih instrumenata čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana trebale bi moći zatražiti sudjelovanje u takvom izravnom nadzoru.

(46)  ESMA bi trebala moći izreći periodične novčane kazne kako bi prisilila središnje druge ugovorne strane trećih zemalja da prestanu kršiti odredbe, da dostavljaju potpune i točne informacije koje ESMA zahtijeva ili da pristanu na istragu ili izravni nadzor.

(47)  ESMA bi trebala moći izreći globe središnjim drugim ugovornim stranama prve i druge razine rizika ako ustanovi da su s namjerom ili iz nemara prekršile odredbe ove Uredbe tako što su ESMA-i dostavile netočne ili obmanjujuće informacije. Nadalje, ESMA bi trebala moći izreći globe središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika ako ustanovi da su s namjerom ili iz nemara prekršile dodatne zahtjeve koji se na njih primjenjuju na temelju ove Uredbe. Ako je ESMA u skladu s člankom 25.a stavkom 1. ocijenila da se za središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika zbog njezine usklađenosti s primjenjivim pravnim okvirom treće zemlje može smatrati da ispunjava zahtjeve iz članka 25. stavka 2.b točke (a) i navedene u članku 16. i glavama IV. i V., djelovanja te središnje druge ugovorne strane ne bi trebalo smatrati povredom ove Uredbe u mjeri u kojoj se ispunjavaju ti usporedivi zahtjevi.

(48)  Globe bi trebalo izricati u skladu s razinom ozbiljnosti povrede odredaba. Povrede odredaba trebalo bi raspodijeliti u različite skupine za koje bi trebalo izreći konkretne globe. U izračunavanju globe za određenu povredu odredaba, ESMA bi trebala primjenjivati metodologiju koja se sastoji od dva koraka, odnosno određivanja osnovnog iznosa i usklađivanja tog osnovnog iznosa, prema potrebi, s pomoću različitih koeficijenata. Osnovni iznos trebao bi se odrediti uzimanjem u obzir godišnjeg prometa dotične središnje druge ugovorne strane treće zemlje, dok bi se usklađenja trebala provoditi povećavanjem ili smanjenjem osnovnog iznosa primjenom relevantnih koeficijenata u skladu s ovom Uredbom.

(49)  Ovom Uredbom trebalo bi odrediti koeficijente za otežavajuće i olakšavajuće okolnosti kako bi se ESMA-i osigurali potrebni instrumenti za odlučivanje o globi koja je razmjerna ozbiljnosti povrede odredbi koju je počinila središnja druga ugovorna strana treće zemlje, uzimajući u obzir okolnosti u kojima su odredbe prekršene.

(50)  Odluka o izricanju globe ili periodičnih novčanih kazni trebala bi se temeljiti na neovisnoj istrazi.

(51)  Prije donošenja odluke o izricanju globe ili periodičnih novčanih kazni ESMA bi trebala omogućiti osobama u postupku da budu saslušane radi poštovanja njihovih prava na obranu.

(52)  ESMA bi se trebala suzdržati od izricanja globe ili periodičnih novčanih kazni u slučaju prethodne pravomoćne oslobađajuće ili osuđujuće presude na temelju identičnih ili u suštini jednakih činjenica u kaznenim postupcima koja prema nacionalnom pravu ima snagu presuđene stvari.

(53)  Odluke ESMA-e o izricanju globe ili periodičnih novčanih kazni trebale bi biti izvršive i njihovo izvršenje trebalo bi podlijegati pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi na čijem se području ona provodi. Pravila građanskog postupka ne bi trebala uključivati kaznena postupovna pravila, ali mogla bi uključivati administrativna postupovna pravila.

(54)  Ako središnja druga ugovorna strana druge razine rizika počini povredu, ESMA bi trebala biti ovlaštena primijeniti niz nadzornih mjera, što uključuje i to da od središnje druge ugovorne strane druge razine rizika zatraži da prestane s povredama ▌ i, kao krajnju mjeru, da povuče priznanje u slučaju kada središnja druga ugovorna strana druge razine rizika ozbiljno ili opetovano krši ovu Uredbu. ESMA bi trebala primjenjivati nadzorne mjere uzimajući u obzir prirodu i ozbiljnost povrede i trebala bi poštovati načelo proporcionalnosti. Prije donošenja odluke o nadzornim mjerama ESMA bi trebala omogućiti osobama u postupku da budu saslušane radi poštovanja njihovih prava na obranu. Ako ESMA odluči povući odluku o priznavanju, ESMA bi trebala ograničiti potencijalne poremećaje na tržištu utvrđivanjem odgovarajućeg razdoblja prilagodbe koje nije dulje od dvije godine.

(55)  U vezi s potvrdom znatnih izmjena modela i parametara donesenih za izračun zahtjeva za iznos nadoknade, doprinosa u jamstveni fond, zahtjeva za kolateral i drugih mehanizama za kontrolu rizika središnje druge ugovorne strane koju provode nadležna tijela i ESMA, trebalo bi pojasniti postupovne aspekte i međudjelovanje te potvrde i odluke kolegija. Preliminarno donošenje znatne izmjene modela ili parametara trebalo bi biti moguće ako je to potrebno, osobito ako je njihova brza izmjena potrebna da bi se osigurala stabilnost upravljanja rizikom središnje druge ugovorne strane.

(56)  Uspješan nadzor središnjih drugih ugovornih strana temelji se na razvoju kompetencija, stručnog znanja i sposobnosti, kao i na izgradnji suradničkih odnosa i razmjenama među institucijama. Budući da su to sve procesi koji se razvijaju s vremenom i u skladu s vlastitom dinamikom, pri oblikovanju funkcionalnog, učinkovitog i djelotvornog nadzornog sustava za središnje druge ugovorne strane trebalo bi uzeti u obzir njegov mogući dugoročni razvoj. Stoga se očekuje da će se podjela odgovornosti uvedena ovom Uredbom mijenjati kako se uloge i kapaciteti ESMA-e, uz potporu Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, budu razvijali. Kako bi se razvio učinkovit i otporan nadzorni pristup u pogledu središnjih drugih ugovornih strana, Komisija bi trebala preispitati učinkovitost zadaća ESMA-e, a posebno zadaća Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, u poticanju konvergentne i usklađene primjene Uredbe (EU) br. 648/2012 u Uniji te učinkovitost podjele odgovornosti među institucijama i tijelima Unije i država članica. Komisija bi trebala i izvješćivati o utjecaju Uredbe na osiguravanje jednakih uvjeta za središnje druge ugovorne strane te ocijeniti okvir za priznavanje i nadzor središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja. Komisija bi trebala podnijeti izvješće i sve odgovarajuće prijedloge Europskom parlamentu i Vijeću u roku od 36 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

(57)  Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s dodatnim određivanjem vrsta naknada, predmeta za koje se plaćaju naknade, iznosa naknada i načina njihova plaćanja; u vezi s utvrđivanjem ▌ kriterija kojima se određuje je li središnja druga ugovorna strana treće zemlje sistemski važna ili će vjerojatno postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica; u vezi s dodatnim određivanjem kriterija koje treba primjenjivati za procjenu istovrijednosti sustava trećih zemalja; u vezi s određivanjem načina i uvjeta na temelju kojih središnje druge ugovorne strane trećih zemalja ispunjavaju određene zahtjeve; u vezi s dodatnim pravilima postupanja koja se odnose na izricanje globa ili periodičnih novčanih kazni, uključujući odredbe o pravu na obranu, rokove, naplatu globe ili periodičnih novčanih kazni i zastare za izricanje i izvršenje novčanih kazni ili globa te u vezi s mjerama za izmjenu Priloga IV. radi uzimanja u obzir kretanja na financijskim tržištima.

(58)  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, osobito u vezi s priznavanjem središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja i istovrijednosti pravnih sustava trećih zemalja, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti.

(59)  S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest povećanje sigurnosti i djelotvornosti središnjih drugih ugovornih strana na način da se utvrde jedinstveni zahtjevi za njihove aktivnosti, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njihova opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi okvire onoga što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(60)  Primjenu ovlasti ESMA-e da prizna središnju drugu ugovornu stranu treće zemlje kao središnju drugu ugovornu stranu prve ili druge razine rizika trebalo bi odgoditi dok se dodatno ne odrede kriteriji na temelju kojih se može procijeniti i. je li središnja druga ugovorna strana treće zemlje sistemski važna ili će vjerojatno postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica i ii. usporediva usklađenost.

(61)  Uredbu (EU) ▌ br. 648/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 648/2012 mijenja se kako slijedi:

1.  U članku 6. stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:"

„(b) središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje u skladu s člankom 17. ili su priznate u skladu s člankom 25. te datum odobrenja ili priznanja, uz navođenje središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje ili su priznate za potrebe obveze poravnanja”;

"

2.  U članku 15. dodaje se sljedeći stavak:"

„3. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA u suradnji s ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju uvjeti pod kojima dodatne usluge ili aktivnosti na koje središnja druga ugovorna strana želi proširiti svoje poslovanje nisu obuhvaćene prvobitnim odobrenjem, te se stoga iziskuje proširenje odobrenja u skladu sa stavkom 1. i postupak savjetovanja s kolegijem osnovanim na temelju članka 18. o ispunjavanju ili neispunjavanju tih uvjeta.

ESMA Komisiji podnosi nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do … [12 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

"

3.  U članku 17. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Nadležno tijelo u roku 30 radnih dana od primitka zahtjeva ▌ ocjenjuje je li zahtjev potpun. Ako zahtjev nije potpun, nadležno tijelo određuje rok do kojeg središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev treba dostaviti dodatne informacije. Nakon primitka tih dodatnih informacija nadležno ih tijelo odmah prosljeđuje ESMA-i i kolegiju osnovanom u skladu s člankom 18. stavkom 1. Nakon što se ocijeni ▌ da je zahtjev potpun, nadležno tijelo o tome obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev, članove kolegija i ESMA-u.”;

"

4.   Članak 18. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. U roku od 30 kalendarskih dana od podnošenja potpunog zahtjeva u skladu s člankom 17., nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane osniva kolegij te upravlja i predsjeda njime kako bi se olakšalo obavljanje zadaća iz članaka 15., 17., 30., 31., 32., 35., 49., 51. i 54.”;

"

(b)  u stavku 2., točka (a) zamjenjuje se sljedećim:"

„(a) predsjednika ili bilo kojeg od neovisnih članova Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane iz članka 24.a stavka 2. točaka (a) i (b);”;

"

(c)  u stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:"

„(c) nadležnih tijela odgovornih za nadzor članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trima državama članicama koje na zbirnoj osnovi tijekom razdoblja od godinu dana najviše doprinose u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane iz članka 42., uključujući, po potrebi, ESB kada obavlja zadaće koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma a koje su mu dodijeljene u skladu Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013(6).”;

"

(1)  ▌

(d)  u stavak 2. umeće se točka (ca):"

„(ca) nadležnih tijela članova sustava poravnanja koji nisu navedeni u točki (c), podložno suglasnosti nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane. Ta nadležna tijela za sudjelovanje u kolegiju traže pristanak nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane, pri čemu obrazloženje zahtjeva temelje na svojoj procjeni učinka koji bi financijske teškoće središnje druge ugovorne strane mogle imati na financijsku stabilnost njihovih država članica. Ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ne odobri taj zahtjev, ono mora pružiti potpune i detaljne razloge u pisanom obliku.”;

"

(e)  u stavku 2. dodaje se sljedeća točka:"

„(i) središnjih banaka koje izdaju najvažnije valute Unije u kojim su financijski instrumenti čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana, osim onih navedenih u točki (h), podložno suglasnosti nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane. Te središnje banke izdanja za sudjelovanje u kolegiju traže pristanak nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane, pri čemu obrazloženje zahtjeva temelje na svojoj procjeni učinka koji bi financijske teškoće središnje druge ugovorne strane mogle imati na njihovu odgovarajuću valutu izdanja. Ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ne odobri taj zahtjev, ono mora pružiti potpune i detaljne razloge u pisanom obliku.”;

"

(f)  u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:"

„Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane objavljuje na svojim internetskim stranicama i priopćava ESMA-i popis članova kolegija u roku od 30 kalendarskih dana od dana osnivanja kolegija. Nakon bilo kakve izmjene sastava kolegija nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane bez nepotrebne odgode ažurira popis. ESMA na svojim internetskim stranicama bez nepotrebne odgode objavljuje popise članova svakog od osnovanih kolegija nakon primitka obavijesti od nadležnih tijela središnjih drugih ugovornih strana.”;

"

(g)  u stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:"

„Kako bi se olakšalo obavljanje zadaća dodijeljenih kolegijima na temelju prvog podstavka, članovi kolegija iz stavka 2. imaju pravo doprinositi utvrđivanju dnevnog reda za sastanke kolegija, posebno dodavanjem točaka na dnevni red nekog sastanka”;

"

(h)  u stavku 5. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:"

„Tim sporazumom utvrđuju se praktični aranžmani za funkcioniranje kolegija, uključujući detaljna pravila o:

   i) postupcima glasovanja iz članka 19. stavka 3.;
   ii) postupcima za utvrđivanje dnevnog reda za sastanke kolegija;
   iii) učestalosti sastanaka kolegija;
   iv) obliku i opsegu informacija koje nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane treba pružiti članovima kolegija, posebno u pogledu informacija koje treba pružiti u skladu s člankom 21. stavkom 4.;
   v) odgovarajućim minimalnim rokovima u kojima članovi kolegija procjenjuju relevantnu dokumentaciju;
   vi) modalitetima komunikacije među članovima kolegija.

Sporazumom se mogu utvrđivati i zadaće koje se trebaju povjeriti nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane ili drugom članu kolegija.”;

"

(i)  stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:"

„6. Kako bi se osiguralo dosljedno i usklađeno funkcioniranje kolegijâ u cijeloj Uniji, ESMA u suradnji s ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju uvjeti po kojima se valute Unije iz stavka 2. točke (h) trebaju smatrati najrelevantnijima i pojedinosti praktičnih aranžmana iz stavka 5.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do …[12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

"

5.  Članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a)  umeće se sljedeći stavak:"

„1.a Ako kolegij dostavi mišljenje na temelju ove Uredbe, na zahtjev bilo kojeg člana kolegija i nakon što ga usvoji većina kolegija u skladu sa stavkom 3., mišljenje koje je donio kolegij može, osim određivanja toga ispunjava li središnja druga ugovorna strana zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi, sadržavati preporuke namijenjene rješavanju nedostataka u upravljanju rizikom središnje druge ugovorne strane i povećanju njezine otpornosti.

Ako kolegij može dostaviti mišljenje, svaka središnja banka izdanja koja je članica kolegija u skladu s točkama (h) i (i) može donijeti preporuke u vezi s valutom koju izdaje.”;

"

(b)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Većinsko mišljenje kolegija donosi se na temelju obične većine njegovih članova.

U kolegijima koji imaju najviše 12 članova, najviše dva člana kolegija iz iste države članice imaju pravo glasa, a svaki član koji ima pravo glasa ima jedan glas. U kolegijima koji imaju više od 12 članova, najviše tri člana kolegija iz iste države članice imaju pravo glasa, a svaki član koji ima pravo glasa ima jedan glas.

Ako je ESB član kolegija na temelju članka 18. stavka 2. točaka ▌ (c) i (h), on raspolaže dvama glasovima u kolegiju.

Članovi kolegija iz članka 18. stavka 2. točaka (a), (ca) i (i) nemaju pravo glasa u vezi s mišljenjima kolegija.”;

"

(c)  dodaje se sljedeći stavak:"

„4. Ne dovodeći u pitanje postupak propisan u članku 17., nadležno tijelo primjereno uzima u obzir mišljenje kolegija postignuto u skladu sa stavkom 1., uključujući sve moguće preporuke namijenjene rješavanju nedostataka u upravljanju rizikom središnje druge ugovorne strane i povećanju njezine otpornosti. Ako se nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ne slaže s mišljenjem kolegija, uključujući sve preporuke sadržane u njemu namijenjene rješavanju nedostataka u postupcima upravljanja rizikom središnje druge ugovorne strane i povećanju njezine otpornosti, ono u svojoj odluci navodi detaljne razloge i objašnjenje svakog važnog odstupanja od tog mišljenja ili preporuka.”;

"

6.  Članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Ne dovodeći u pitanje ulogu kolegija, nadležna tijela iz članka 22. ▌ preispituju aranžmane, strategije, postupke i mehanizme koje primjenjuju središnje druge ugovorne strane radi usklađivanja s ovom Uredbom i ocjenjuju rizike kojima su izložene ili bi mogle biti izložene središnje druge ugovorne strane, a koji uključuju barem financijske i operativne rizike.”;

"

(b)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Nadležna tijela određuju učestalost i dubinu preispitivanja i ocjene iz stavka 1., uzimajući posebno u obzir veličinu, sistemsku važnost, prirodu, razmjer ▌, složenost aktivnosti i međupovezanost s ostalim infrastrukturama financijskog tržišta dotičnih središnjih drugih ugovornih strana. Preispitivanje i ocjena ažuriraju se najmanje jednom godišnje.

▌Središnje druge ugovorne strane podliježu izravnim nadzorima. Nadležna tijela na zahtjev ESMA-e mogu pozvati osoblje ESMA-e ▌ da sudjeluje u tim izravnim nadzorima.

Nadležno tijelo može proslijediti ESMA-i sve informacije koje je dobilo od središnjih drugih ugovornih strana tijekom izravnih nadzora ili u vezi s njima.”;

"

(c)  stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:"

„6. Do … [12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe], kako bi se osigurala dosljednost u pogledu formata, učestalosti i dubine preispitivanja koju provode nacionalna nadležna tijela u skladu s ovim člankom, ESMA izdaje smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 kako bi se dodatno utvrdili, na način koji odgovara veličini, strukturi i unutarnjoj organizaciji središnjih drugih ugovornih strana te prirodi, opsegu i složenosti njihovih aktivnosti, zajednički postupci i metodologije za postupak nadzorne provjere i ocjene iz stavaka 1. i 2. te stavka 3. prvog podstavka ovog članka.”;

"

7.  U glavi III. poglavlju 3. umeće se sljedeći članak:"

„Članak 23.a

Suradnja u području nadzora između nadležnih tijela i ESMA-e u pogledu središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje

1.  ESMA-a ima ulogu koordinacije među nadležnim tijelima i kolegijima radi izgradnje zajedničke nadzorne kulture i dosljednih nadzornih praksi, osiguranja jedinstvenih postupaka i dosljednih pristupa te jačanja dosljednosti u rezultatima nadzora, posebice u pogledu područja nadzora koja imaju prekograničnu dimenziju ili mogući prekogranični učinak.

2.  Nadležna tijela ▌ podnose svoje nacrte odluka ESMA-i prije donošenja bilo kojeg akta ili mjere na temelju članaka 7., 8., 14., 15., 29., 30., 31., 32., 33., 35., 36. i 54.

▌Nadležna tijela mogu također podnositi nacrte odluka ESMA-i prije donošenja bilo kojeg drugog akta ili mjere u skladu sa svojim dužnostima iz članka 22. stavka 1.

3.  ESMA u roku od 20 radnih dana od primitka nacrta odluke podnesenog u skladu sa stavkom 2. u odnosu na određeni članak nadležnom tijelu dostavlja mišljenje o tom nacrtu odluke ako je to potrebno u svrhu promicanja dosljedne i usklađene primjene tog članka.

Ako se u nacrtu odluke podnesene ESMA-i u skladu sa stavkom 2. vidi nedostatak konvergencije i usklađenosti u primjeni ove Uredbe, ESMA izdaje smjernice ili preporuke u svrhu promicanja potrebne dosljednosti ili usklađenosti u primjeni ove Uredbe u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

4.  Ako ESMA donese mišljenje u skladu sa stavkom 3., nadležno tijelo propisno razmatra to mišljenje i izvješćuje ESMA-u o svakom naknadnom djelovanju ili nedjelovanju. Ako se nadležno tijelo ne slaže s mišljenjem ESMA-e, ESMA-i dostavlja komentare o svim važnim odstupanjima od tog mišljenja.”;

"

8.  Članak 24. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 24.

Hitne situacije

Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ili drugo relevantno tijelo obavješćuje bez nepotrebne odgode ESMA-u, kolegij, relevantne članove ESSB-a i ostala relevantna tijela o svakoj hitnoj situaciji koja se odnosi na središnju drugu ugovornu stranu, kao i o kretanjima na financijskim tržištima, koji mogu imati nepovoljan učinak na likvidnost tržišta, prijenos monetarne politike, neometan rad platnih sustava i stabilnost financijskog sustava u državi članici u kojoj središnja druga ugovorna strana ili jedan od njezinih članova sustava poravnanja imaju poslovni nastan.”;

"

9.  Umeće se sljedeće poglavlje:"

„POGLAVLJE 3.A

Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane

Članak 24.a

Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane

1.  ESMA uspostavlja trajni interni odbor na temelju članka 41. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u svrhu pripreme nacrta odluka za donošenje u okviru Odbora supervizora i obavljanja zadaća utvrđenih u stavcima 5. i 7. (Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane).

2.  Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane sastoji se od:

   (a) predsjednika, koji ima pravo glasa;
   (b) dvaju neovisnih članova, koji imaju pravo glasa;
   (c) nadležnih tijela država članica iz članka 22. ove Uredbe u kojima se nalazi središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje za rad, koja imaju pravo glasa; ako je država članica imenovala nekoliko nadležnih tijela, svako od imenovanih nadležnih tijela te države članice može odlučiti imenovati jednog predstavnika u svrhu sudjelovanja na temelju ove točke, međutim, u postupcima glasovanja iz članka 24.c predstavnici određene države članice zajedno se smatraju jednim članom s pravom glasa.
   (d) Ako se Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane sastaje:
   i) u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja, u pogledu pripreme svih odluka koje se odnose na članke navedene u stavku 7. u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika i na članak 25. stavak 2.a, za koje se saziva Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane, središnjih banaka izdanja iz članka 25. stavka 3. točke (f) koje su zatražile članstvo u Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane, koje nemaju pravo glasa;
   ii) u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14., u kontekstu rasprava koje se odnose na stavak 5. točku (b) i točku (c) podtočku iv., središnjih banaka koje izdaju valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavljaju središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje koje su zatražile članstvo u Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane, koje nemaju pravo glasa.

Članstvo za potrebe točaka i. i ii. odobrava se automatski nakon jednokratnog pisanog zahtjeva poslanog predsjedniku.

Ako je to primjereno i potrebno, predsjednik na sastanke Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane može u svojstvu promatrača pozvati članove kolegijâ iz članka 18.

Sastanke Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane saziva njegov predsjednik na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog od njegovih članova s pravom glasa. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane sastaje se najmanje pet puta godišnje.

3.  Predsjednik i neovisni članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane neovisni su stručnjaci zaposleni na puno radno vrijeme. Imenuje ih Odbor supervizora na temelju postignuća, vještina, znanja iz područja poravnanja, aktivnosti nakon trgovanja, bonitetnog nadzora i financijskih pitanja te iskustva relevantnog za nadzor i regulaciju središnjih drugih ugovornih strana, nakon provedbe otvorenog postupka odabira.

Prije imenovanja, a najkasnije mjesec dana nakon što ih je odabrao Odbor supervizora, koji Europskom parlamentu dostavlja popis kandidata koji su u užem izboru poštujući načelo rodne ravnoteže, Europski parlament, nakon saslušanja odabranih kandidata, odobrava ih ili odbija.

Ako predsjednik ili bilo koji od neovisnih članova više ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje svojih dužnosti ili je utvrđeno da je kriv za tešku povredu dužnosti, Vijeće na prijedlog Komisije koji je odobrio Europski parlament može donijeti provedbenu odluku kojom ga razrješuje dužnosti. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

Europski parlament ili Vijeće mogu obavijestiti Komisiju da smatraju da su ispunjeni uvjeti za razrješenje predsjednika ili jednog od neovisnih članova Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, na što Komisija šalje svoj odgovor.

Mandat predsjednika i neovisnih članova Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane traje pet godina i može se produljiti jednom.

4.  Predsjednik i neovisni članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane ne obnašaju nikakvu drugu dužnost na nacionalnoj razini, na razini Unije ni na međunarodnoj razini. Oni djeluju neovisno i objektivno u isključivom interesu Unije kao cjeline, i ne traže niti primaju upute od institucija ili tijela Unije, bilo koje vlade države članice ili bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Ni države članice, institucije ili tijela Unije ni bilo koje drugo javno ili privatno tijelo ne smiju utjecati na predsjednika i neovisne članove Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane u obavljanju njihovih zadaća.

U skladu s Pravilnikom o osoblju iz članka 68. Uredbe (EU) br. 1095/2010, predsjednik i neovisni članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane nakon napuštanja službe i dalje su dužni ponašati se časno i diskretno u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili pogodnosti.

5.  U odnosu na središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje ili podnose zahtjev za odobrenjem u skladu s člankom 14., Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane za potrebe članka 23.a stavka 1. priprema odluke i obavlja zadaće povjerene ESMA-i u članku 23.a stavku 2. i u sljedećim točkama:

   (a) najmanje jednom godišnje provodi analizu istorazinske ocjene nadzornih aktivnosti svih nadležnih tijela u vezi s izdavanjem odobrenja i nadzorom središnjih drugih ugovornih strana u skladu s člankom 30. Uredbe (EU) br. 1095/2010;
   (b) najmanje jednom godišnje pokreće i koordinira procjene otpornosti središnjih drugih ugovornih strana na nepovoljna tržišna kretanja u cijeloj Uniji u skladu s člankom 32. stavkom 2. Uredbe EU br. 1095/2010;
   (c) promiče redovitu razmjenu i raspravu među nadležnim tijelima imenovanima u skladu s člankom 22. stavkom 1. u vezi s:
   i) relevantnim nadzornim aktivnostima i odlukama koje su donijela nadležna tijela iz članka 22. pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom u pogledu izdavanja odobrenja i nadzora središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom na njihovu državnom području;
   ii) nacrtima odluka koje je nadležno tijelo podnijelo ESMA-i u skladu s člankom 23.a stavkom 2. prvim podstavkom;
   iii) nacrtima odluka koje je nadležno tijelo podnijelo ESMA-i na dobrovoljnoj osnovi u skladu s člankom 23.a stavkom 2. drugim podstavkom;
   iv) relevantnim tržišnim kretanjima, uključujući situacije ili događaje koji utječu ili će vjerojatno utjecati na bonitetnu ili financijsku stabilnost ili otpornost središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14. ili njihovih članova sustava poravnanja;
   (d) obavješćuje se i raspravlja o svim mišljenjima i preporukama koje su donijeli kolegiji na temelju članka 19., kako bi se doprinijelo dosljednom i usklađenom funkcioniranju svih kolegija i poticala usklađenost primjene ove Uredbe među njima.

Za potrebe točaka od (a) do (d) prvog podstavka nadležna tijela bez nepotrebne odgode pružaju ESMA-i sve relevantne informacije i dokumentaciju.

Ako se tijekom aktivnosti iz točaka (a) i (b) ili razmjenom iz točaka (c) i (d) prvog podstavka razotkrije nedostatak konvergencije i usklađenosti u primjeni ove Uredbe, ESMA izdaje potrebne smjernice ili preporuke na temelju članka  16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 ili mišljenja na temelju članka 29. Uredbe (EU) br. 1095/2010. Ako procjena iz prvog podstavka točke (b) ukaže na nedostatke u otpornosti jedne ili više središnjih drugih ugovornih strana, ESMA izdaje potrebne preporuke na temelju članka 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

6.  Osim toga, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane može:

   (a) na temelju svojih aktivnosti u skladu sa stavkom 5. točkama (a), (b), (c) i (d), zatražiti od Odbora supervizora da razmotri je li donošenje smjernica, preporuka i mišljenja ESMA-e potrebno za uklanjanje nedosljednosti u primjeni ove Uredbe među nadležnim tijelima i kolegijima. Odbor supervizora propisno razmatra te zahtjeve i daje primjeren odgovor;
   (b) podnijeti Odboru supervizora mišljenja o odlukama koje treba donijeti u skladu s člankom 44. Uredbe (EU) br. 1095/2010, osim odluka iz članaka 17. i 19. te uredbe, u vezi sa zadaćama koje su povjerene nadležnim tijelima iz članka 22. Uredbe (EU) br. 648/2012.

7.  Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane priprema nacrte odluka u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja koje treba donijeti Odbor supervizora i obavlja zadaće povjerene ESMA-i u člancima 25., 25.a, 25.b, 25.c, 25.d, 25.e, 25.f, 25.g, 25.h, 25.i, 25.j, 25.m, 25.n i članku 85. stavku 6.

8.  Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane, u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja, s kolegijem za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja dijeli dnevne redove svojih sastanaka prije njihova održavanja, zapisnike sa svojih sastanaka, cjelovite nacrte odluka koje podnosi Odboru supervizora i konačne odluke koje je donio Odbor supervizora.

9.  Osoblje ESMA-e, koje posjeduje dostatno znanje, vještine i iskustva, podupire Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane u radu kako bi se:

   (a) pripremili sastanci Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane;
   (b) pripremile analize potrebne za obavljanje zadaća Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane;
   (c) pružila potpora Nadzornom odboru ESMA-e za središnje druge ugovorne strane u međunarodnoj suradnji na administrativnoj razini.

10.  Za potrebe ove Uredbe ESMA osigurava strukturnu podjelu između Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane i drugih funkcija navedenih u Uredbi (EU) br. 1095/2010.

Članak 24.b

Savjetovanje sa središnjim bankama izdanja

1.  U pogledu odluka koje treba donijet na temelju članaka 41., 44., 46., 50. i 54. u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane savjetuje se sa središnjim bankama izdanja iz članka 25. stavka 3. točke (f). Svaka središnja banka izdanja može odgovoriti. Svi odgovori primaju se u roku od deset radnih dana od dana prijenosa nacrta odluke. U hitnim situacijama to razdoblje ne iznosi više od 24 sata. Ako središnja banka izdanja predloži izmjene ili uloži prigovor na nacrte odluka na temelju članaka 41., 44., 46., 50. i 54., o tome dostavlja cjelovito i detaljno obrazloženje u pisanom obliku. Nakon završetka razdoblja za savjetovanje Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane primjereno razmatra izmjene koje su predložile središnje banke izdanja.

2.  Ako se u nacrtu odluke Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane ne odražavaju izmjene koje je predložila središnja banka izdanja, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane pismeno obavješćuje tu središnju banku izdanja navodeći potpune razloge zašto nisu uzete u obzir izmjene koje je predložila središnja banka izdanja, pružajući objašnjenje za odstupanja od tih izmjena. Nadzorni odbor za središnje duge ugovorne strane Odboru supervizora zajedno sa svojim nacrtom odluke podnosi i izmjene koje su predložile središnje banke izdanja i svoja objašnjenja zašto nisu uzete u obzir.

3.  U pogledu odluka koje treba donijeti na temelju članka 25. stavka 2.c i članka 85. stavka 6. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane traži suglasnost središnjih banaka izdanja iz članka 25. stavka 3. točke (f) o pitanjima koja se odnose na valute koje one izdaju. Smatra se da je svaka središnja banka izdanja dala suglasnost, osim ako središnja banka izdanja predloži izmjene ili uloži prigovor u roku od deset radnih dana od dana prijenosa nacrta odluke. Ako središnja banka izdanja predloži izmjene ili uloži prigovor na nacrt odluke, o tome dostavlja cjelovito i detaljno obrazloženje u pisanom obliku. Ako središnja banka izdanja predloži izmjene u pogledu pitanja koja se odnose na valutu koju ona izdaje, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane Odboru supervizora može podnijeti samo nacrt odluke kako je izmijenjen u pogledu tih pitanja. Ako središnja banka izdanja uloži prigovor u pogledu pitanja u vezi s valutom koju ona izdaje, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane ne uključuje ta pitanja u nacrt odluke koji podnosi Odboru supervizora na donošenje.

Članak 24.c

Donošenje odluka u Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane

Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane odluke donosi običnom većinom glasova svojih članova s pravom glasa. Ako je ishod neodlučan, predsjednik ima odlučujući glas.

Članak 24.d

Donošenje odluka u Odboru supervizora

Ako Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane podnosi nacrte odluka Odboru supervizora na temelju članka 25. stavaka 2., 2.a, 2.b, 2.c i 5., članka 25.m, članka 85. stavka 6. i članka 89. stavka 3.b i dodatno samo za središnje druge ugovorne strane druge razine rizika u skladu s člancima 41., 44., 46., 50. i 54., Odbor supervizora odlučuje u skladu s člankom 44. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u roku od deset radnih dana.

Ako Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane podnosi nacrte odluka Odboru supervizora na temelju članaka osim onih iz prvog podstavka, Odbor supervizora odlučuje o tim nacrtima odluka u skladu s člankom 44. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u roku od tri radna dana.

Članak 24.e

Odgovornost

1.  Europski parlament ili Vijeće mogu pozvati predsjednika i neovisne članove Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane da daju izjavu, pritom u potpunosti poštujući njihovu neovisnost. Oni daju izjavu pred Europskim parlamentom i odgovaraju na sva pitanja koja im postave njegovi članovi, kad god se to traži.

2.  Predsjednik i neovisni članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane u pisanom obliku izvješćuju Europski parlament i Vijeće o glavnim aktivnostima Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane kad se to zatraži i najmanje 15 dana prije davanja izjave iz stavka 1.

3.  Predsjednik i neovisni članovi dostavljaju sve relevantne informacije koje Europski parlament zatraži na ad hoc i povjerljivoj osnovi. To ne obuhvaća povjerljive informacije pojedinačnih središnjih drugih ugovornih strana.”;

"

10.  Članak 25. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Središnja druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u trećoj zemlji može pružati usluge poravnanja članovima sustava poravnanja ili mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji samo ako je tu središnju drugu ugovornu stranu priznala ESMA.”;

"

(b)  u stavku 2. dodaje se sljedeća točka:"

„(e) nije utvrđeno da je središnja druga ugovorna strana ▌ sistemski važna ili će ▌ vjerojatno postati sistemski važna ▌ u skladu sa stavkom 2.a i stoga se smatra središnjom drugom ugovornom stranom prve razine rizika.”;

"

(c)  umeću se sljedeći stavci:"

„2.a ESMA, nakon savjetovanja s ESRB-om i središnjim bankama izdanja iz stavka 3. točke (f), utvrđuje je li središnja druga ugovorna strana sistemski važna ili će vjerojatno postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica ▌ uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije:

   (a) prirodu, veličinu i složenost poslovanja središnje druge ugovorne strane u Uniji, te izvan Unije u mjeri u kojoj njezino poslovanje može imati sistemski učinak na Uniju ili jednu ili više njezinih država članica, uključujući: i. ukupnu vrijednost transakcija čije je poravnanje obavila središnja druga ugovorna strana razvrstanih prema svakoj valuti Unije ili ukupnu izloženost središnje druge ugovorne strane koja obavlja poravnanje prema njezinim članovima sustava poravnanja i, u mjeri u kojoj su informacije dostupne, prema klijentima i neizravnim klijentima s poslovnim nastanom u Uniji, među ostalim ako su ih države članice navele kao ostale sistemski važne institucije (OSV institucije) u skladu s člankom 131. stavkom 3. Direktive 2013/36/EU i ii. profil rizičnosti središnje druge ugovorne strane u pogledu, među ostalim, pravnog, operativnog i poslovnog rizika;
   (b) učinak koji bi propast ili poremećaj rada središnje druge ugovorne strane imao na: i. financijska tržišta, uključujući likvidnost tržišta kojima pruža usluge; ii. financijske institucije; iii. opći financijski sustav; ili iv. financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica;
   (c) strukturu članstva u sustavu poravnanja središnje druge ugovorne strane uključujući, u mjeri u kojoj su informacije dostupne, strukturu mreže klijenata i neizravnih klijenata njezinih članova sustava poravnanja, s poslovnim nastanom u Uniji;
   (d) u kojoj mjeri alternativne usluge poravnanja koje pružaju druge središnje druge ugovorne strane postoje u financijskim instrumentima iskazanima u valutama Unije za članove sustava poravnanja, i u mjeri u kojoj su informacije dostupne, njihove klijente i indirektne klijente s poslovnim nastanom u Uniji;
   (e) odnos, međuovisnost ili druge oblike međudjelovanja središnje druge ugovorne strane s drugim infrastrukturama financijskog tržišta, drugim financijskim institucijama i općim financijskim sustavom u mjeri u kojoj to može utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica.

Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 82. radi dodatnog određivanja kriterija iz prvog podstavka u roku od …[12 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Ne dovodeći u pitanje ishod postupka priznavanja, ESMA nakon provedbe procjene iz prvog podstavka izvješćuje središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev smatra li je se središnjom drugom ugovornom stanom prve razine rizika u roku od 30 radnih dana od utvrđivanja da je zahtjev te središnje druge ugovorne strane potpun u skladu sa stavkom 4. prvim podstavkom.

2.b  Ako ESMA utvrdi da je središnja druga ugovorna strana sistemski važna ili će vjerojatno postati sistemski važna (središnja druga ugovorna strana druge razine rizika) u skladu sa stavkom 2.a, ona tu središnju drugu ugovornu stranu priznaje za pružanje određenih usluga ili aktivnosti poravnanja samo ako su, osim uvjeta iz članka 25. stavka 2. točaka (a), (b), (c) i (d), ispunjeni i sljedeći uvjeti:

   (a) središnja druga ugovorna strana u trenutku priznavanja, a nakon toga na stalnoj osnovi, ispunjava zahtjeve iz članka 16. i glava IV. i V. U pogledu sukladnosti središnje druge ugovorne strane s člancima 41., 44., 46., 50. i 54., ESMA se savjetuje sa središnjim bankama izdanja iz stavka 3. točke (f) u skladu s postupkom navedenim u članku 24.b stavku 1. drugom podstavku. ESMA u skladu s člankom 25.a stavkom 2. uzima u obzir u kojoj mjeri središnja druga ugovorna strana ispunjava te zahtjeve time što ispunjava usporedive zahtjeve koji se primjenjuju u trećoj zemlji;
   (b) središnje banke izdanja iz stavka 3. točke (f) dostavile su ESMA-i u roku od 30 radnih dana od utvrđivanja toga da središnja druga ugovorna strana treće zemlje nije središnja druga ugovorna strana prve razine rizika u skladu s člankom 25 stavkom 2.a trećim podstavkom ili nakon preispitivanja u skladu sa stavkom 5. pisanu potvrdu da središnja druga ugovorna strana ispunjava sljedeće zahtjeve koje su te središnje banke izdanja možda uvele pri obavljanju svojih zadaća monetarne politike:
   i) dostavlja sve informacije koje središnja banka izdanja može zahtijevati, na njezin obrazložen zahtjev, ako ESMA nije na drugi način pribavila te informacije;
   ii) u potpunosti i uredno surađuje sa središnjom bankom izdanja u kontekstu procjene otpornosti središnje druge ugovorne strane na nepovoljne tržišne uvjete provedene u skladu s člankom 25.b stavkom (3);
   iii) otvara ili obavješćuje o namjeri da otvori, u skladu s relevantnim kriterijima pristupa i zahtjevima, prekonoćni depozitni račun u središnjoj banci izdanja;
   iv) ispunjava zahtjeve koje središnje banke izdanja primjenjuju u izvanrednim situacijama, u okviru svojih nadležnosti za rješavanje privremenih sistemskih likvidnosnih rizika koji utječu na prijenos monetarne politike ili neometan rad platnih sustava i zahtjeve u vezi s kontrolom likvidnosnog rizika, zahtjevima za nadoknadu, kolateralom, aranžmanima za namiru ili ugovorima o međudjelovanju.

Zahtjevima iz točke iv. osigurava se učinkovitost, stabilnost i otpornost središnjih drugih ugovornih strana te su oni usklađeni sa zahtjevima iz članka 16. i glava IV. i V. ove Uredbe.

Primjena zahtjeva iz točke iv. uvjet je za priznavanje tijekom ograničenog razdoblja od najdulje šest mjeseci. Ako na kraju tog razdoblja središnja banka izdanja smatra da izvanredna situacija i dalje traje, primjena zahtjeva u svrhu priznavanja može se produljiti jednom na dodatno razdoblje koje nije dulje od šest mjeseci.

Prije uvođenja ili produljenja zahtjeva iz točke iv., središnja banka izdanja obavješćuje ESMA-u, druge središnje banke izdanja iz stavka 3. točke (f) i članove kolegija ESMA-e za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja i pruža im objašnjenje o tome kako će zahtjevi koje namjerava uvesti utjecati na učinkovitost, stabilnost i otpornost središnjih drugih ugovornih strana te obrazloženje toga zašto su zahtjevi potrebni i razmjerni kako bi se osigurao prijenos monetarne politike ili neometan rad platnih sustava u vezi s valutom koju izdaje. ESMA središnjoj banci izdanja podnosi mišljenje u roku od deset radnih dana od prijenosa nacrta zahtjeva ili nacrta produljenja. U hitnim situacijama to razdoblje ne iznosi više od 24 sati. U svojem mišljenju ESMA posebice razmatra učinke uvedenih zahtjeva na učinkovitost, stabilnost i otpornost središnje druge ugovorne strane. Druge središnje banke izdanja iz stavka 3. točke (f) mogu podnijeti mišljenje u istom roku. Nakon završetka razdoblja za savjetovanje, središnja banka izdanja primjereno razmatra izmjene predložene u mišljenjima ESMA-e ili središnjih banaka izdanja iz stavka 3. točke (f). Središnja banka izdanja također obavješćuje Europski parlament i Vijeće prije produljenja primjene zahtjeva iz točke iv.

Središnja banka izdanja na trajnoj osnovi surađuje i razmjenjuje informacije s ESMA-om i drugim središnjim bankama izdanja iz stavka 3. točke (f) u vezi sa zahtjevima iz točke iv., posebno u vezi s procjenom sistemskih likvidnosnih rizika i učinaka uvedenih zahtjeva na učinkovitost, stabilnost i otpornost središnjih drugih ugovornih strana.

Ako središnja banka izdanja uvede bilo koji od zahtjeva iz prvog podstavka točke (b) nakon što je središnja druga ugovorna stana druge razine rizika priznata, ispunjavanje svakog takvog zahtjeva smatra se uvjetom za priznavanje i središnje banke izdanja dostavljaju ESMA-i pisanu potvrdu, u roku od 90 radnih dana, da središnja druga ugovorna strana ispunjava zahtjev.

Ako središnja banka izdanja ESMA-i nije dostavila u roku potvrdu u pisanom obliku, ESMA može smatrati da je taj zahtjev ispunjen;

   (c) središnja druga ugovorna strana dostavila je ESMA-i pisanu izjavu koju je potpisao njezin pravni zastupnik, u kojoj se daje bezuvjetna suglasnost središnje druge ugovorne strane ▌ da se:
   i) u roku od tri radna dana od primitka zahtjeva ESMA-e dostave svi dokumenti, evidencije, informacije i podaci kojima je ta središnja druga ugovorna strana raspolagala u trenutku kada je primila zahtjev i
   ii) ESMA-i omogući pristup u sve poslovne prostore središnje druge ugovorne strane, kao i obrazloženo pravno mišljenje neovisnog pravnog stručnjaka kojim se potvrđuje da je dana suglasnost valjana i izvršiva u skladu s primjenjivim propisima;
   (d) središnja druga ugovorna strana provela je sve potrebne mjere i uspostavila sve potrebne postupke kako bi se osigurala učinkovita usklađenost sa zahtjevima iz točaka (a) i (c);
   (e) Komisija nije donijela provedbeni akt u skladu sa stavkom 2.c.

2.c  Nakon savjetovanja s ESRB-om i u dogovoru sa ▌ središnjim bankama izdanja iz stavka 3. točke (f) u skladu s člankom 24.b stavkom 3. te razmjerno razini sistemske važnosti središnje druge ugovorne strane u skladu sa stavkom 2.a, ESMA na temelju detaljno obrazložene procjene može zaključiti da su središnja druga ugovorna strana ili neke njezine usluge poravnanja toliko sistemski važne da se ona ne bi trebala priznati za pružanje određenih usluga ili aktivnosti poravnanja. Suglasnost središnje banke izdanja odnosi se samo na valutu koju izdaje, a ne na preporuku iz sljedećeg stavka u cjelini. ESMA u svojoj procjeni također:

   (a) objašnjava kako se ispunjavanjem uvjetâ iz stavka 2.b ne bi u dovoljnoj mjeri riješilo pitanje rizika za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica ▌;
   (b) opisuje značajke usluga poravnanja koje pruža središnja druga ugovorna strana, uključujući likvidnosne zahtjeve i zahtjeve u pogledu fizičke namire povezane s pružanjem tih usluga;
   (c) pruža kvantitativnu tehničku procjenu troškova, koristi i posljedica odluke o nepriznavanju središnje druge ugovorne strane za pružanje određenih usluga ili aktivnosti poravnanja, uzimajući u obzir sljedeće:
   i) postojanje potencijalnih alternativnih zamjena za pružanje dotičnih usluga poravnanja u dotičnim valutama članovima sustava poravnanja i, u mjeri u kojoj su informacije dostupne, njihovim klijentima i neizravnim klijentima s poslovnim nastanom u Uniji;
   ii) moguće posljedice uključivanja važećih ugovora koje drži središnja druga ugovorna strana u područje primjene provedbenog akta;

ESMA na temelju svoje procjene preporučuje da Komisija donese provedbeni akt kojim se potvrđuje da se ta središnja druga ugovorna strana ne bi trebala priznati za pružanje određenih usluga ili aktivnosti poravnanja.

Komisija ima najmanje 30 radnih dana za procjenu preporuke ESMA-e.

Nakon podnošenja preporuke iz drugog podstavka Komisija kao krajnju mjeru može donijeti provedbeni akt u kojem se određuje sljedeće:

   (a) da nakon razdoblja prilagodbe koje određuje Komisija u skladu s točkom (b) središnja druga ugovorna strana treće zemlje može pružati neke ili sve svoje usluge poravnanja samo članovima sustava poravnanja i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji, nakon što je za to dobila odobrenje u skladu s člankom 14.;
   (b) odgovarajuće razdoblje prilagodbe za središnju drugu ugovornu stranu, njezine članove sustava poravnanja i njihove klijente. Razdoblje prilagodbe nije dulje od dvije godine i može se produljiti samo jedanput za dodatnih šest mjeseci ako i dalje postoje razlozi za odobravanje razdoblja prilagodbe;
   (c) uvjeti pod kojima ta središnja druga ugovorna strana može nastaviti pružati određene usluge ili aktivnosti poravnanja tijekom razdoblja prilagodbe iz točke (b);
   (d) sve mjere koje se poduzimaju tijekom razdoblja prilagodbe kako bi se ograničili potencijalni troškovi članova sustava poravnanja i njihovih klijenata, osobito onih s poslovnim nastanom u Uniji.

Komisija pri određivanju usluga i razdoblja prilagodbe iz trećeg podstavka točaka (a) i (b) uzima u obzir sljedeće:

   (a) značajke usluga koje druga ugovorna strana nudi i njihovu zamjenjivost;
   (b) hoće li se i u kojoj mjeri područjem primjene provedbenog akta obuhvatiti nepodmirene poravnane transakcije, uzimajući u obzir pravne i ekonomske posljedice tog obuhvaćanja;
   (c) potencijalne troškovne posljedice za članove sustava poravnanja i, ako su te informacije dostupne, njihove klijente, osobito one s poslovnim nastanom u Uniji.

Provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 86. stavka 2.”;

"

(d)  stavak 3. mijenja se kako slijedi:

i.  i. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Pri ocjeni ispunjenja uvjeta iz stavka 2. točaka (a), (b), (c) i (d), ESMA se savjetuje s:”;

"

ii.  ii. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:"

„(f) središnjim bankama koje izdaju sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana.”;

"

(e)  u stavku 4. drugi, treći i četvrti podstavci zamjenjuju se sljedećim:"

„Središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev pruža ESMA-i sve informacije potrebne za njezino priznavanje. ESMA u roku od 30 radnih dana od primitka ocjenjuje je li zahtjev potpun. Ako zahtjev nije potpun, ESMA određuje rok do kojeg središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev treba dostaviti dodatne informacije. Sve informacije koje primi od središnje druge ugovorne strane koja podnosi zahtjev ESMA odmah prenosi kolegiju ESMA-e za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja.

Odluka o priznavanju temelji se na uvjetima utvrđenima u stavku 2. za središnje druge ugovorne strane prve razine rizika odnosno u stavku 2. točkama (a), (b), (c) i (d) te stavku 2.b za središnje druge ugovorne strane druge razine rizika. Neovisna je o bilo kakvim procjenama koje služe kao temelj za odluku o istovrijednosti iz članka 13. stavka 3.

U roku od 180 radnih dana od utvrđivanja da je zahtjev potpun u skladu s prvim podstavkom ESMA, uz navođenje detaljnog obrazloženja, pisanim putem obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev je li priznavanje odobreno ili odbijeno.”;

"

(f)  u stavku 4. podstavak 6. zamjenjuje se sljedećim:"

„ESMA na svojim internetskim stranicama objavljuje popis središnjih drugih ugovornih strana priznatih u skladu s ovom Uredbom, pri čemu navodi jesu li klasificirane kao središnje druge ugovorne strane prve razine rizika ili druge razine rizika.”;

"

(g)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:"

„5. ESMA nakon savjetovanja s tijelima i subjektima iz stavka 3. preispituje priznavanje središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trećoj zemlji:

   (a) ako ta središnja druga ugovorna strana namjerava proširiti ili smanjiti opseg svojih aktivnosti i usluga u Uniji, pri čemu o tome obavješćuje ESMA-u i dostavlja joj sve potrebne informacije i
   (b) u svakom slučaju najmanje svakih pet godina.

To se preispitivanje provodi u skladu sa stavcima 2., 2.a, 2.b, 2.c, 3. i 4.

Ako nakon preispitivanja iz prvog podstavka ESMA utvrdi da bi središnju drugu ugovornu stranu treće zemlje koja je klasificirana kao središnja druga ugovorna strana prve razine rizika trebalo klasificirati kao središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika, ESMA utvrđuje odgovarajuće razdoblje prilagodbe od najviše 18 mjeseci, tijekom kojeg središnja druga ugovorna strana mora ispuniti zahtjeve iz stavka 2.b. ESMA može produljiti to razdoblje prilagodbe za još najviše šest mjeseci na obrazložen zahtjev središnje druge ugovorne strane ili nadležnog tijela odgovornoga za nadzor članova sustava poravnanja ako je takvo produljenje opravdano iznimnim okolnostima i posljedicama za članove sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji.

"

(h)  stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:"

„6. Komisija donosi provedbeni akt u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 kojim se utvrđuje sljedeće:

   (a) da se pravnim i nadzornim sustavima treće zemlje osigurava da središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje u toj trećoj zemlji kontinuirano ispunjavaju pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi IV. ove Uredbe;
   (b) da te središnje druge ugovorne strane kontinuirano podliježu učinkovitom nadzoru i izvršenju u toj trećoj zemlji;
   (c) da se pravnim okvirom te treće zemlje predviđa učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana kojima je izdano odobrenje u skladu s pravnim sustavima trećih zemalja;

Komisija može uvjetovati primjenu provedbenog akta iz prvog podstavka time da treća zemlja učinkovito i kontinuirano ispunjava sve u njemu utvrđene zahtjeve te time da ESMA može učinkovito izvršavati svoje obveze u pogledu središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja priznatih u skladu sa stavcima 2 i 2.b ili u pogledu praćenja iz stavka 6.b, među ostalim sklapanjem i primjenom dogovora o suradnji iz stavka 7.”;

"

i.  umeću se sljedeći stavci:"

„6.a Komisija može donijeti delegirani akt u skladu s člankom 82. radi dodatnog određivanja kriterija iz stavka 6. točaka (a), (b) i (c).

6.b  ESMA prati regulatorna i nadzorna kretanja u trećim zemljama za koje su doneseni provedbeni akti u skladu sa stavkom 6.

Ako ESMA utvrdi da u tim trećim zemljama postoje regulatorna ili nadzorna kretanja koja bi mogla utjecati na financijsku stabilnost Unije ili neke ▌ njezine države članice, o tome bez odgode obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju ▌ i članove kolegija ESMA-e za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja iz članka 25.ba. Sa svim takvim informacijama postupa se kao s povjerljivim informacijama.

ESMA jedanput godišnje Komisiji i članovima kolegija ESMA-e za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja iz članka 25.ba podnosi povjerljivo izvješće o regulatornim i nadzornim kretanjima u trećim zemljama iz prvog podstavka.”;

"

(j)  ▌stavak 7. mijenja se kako slijedi:

i.  uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:"

„7. ESMA uspostavlja učinkovite dogovore o suradnji s relevantnim nadležnim tijelima trećih zemalja čiji su pravni i nadzorni okviri priznati kao istovrijedni ovoj Uredbi u skladu sa stavkom 6. Takvim dogovorima određuje se barem sljedeće:”;

"

ii.  točka (a) zamjenjuje se sljedećim ▌:"

„(a) mehanizam za razmjenu informacija između ESMA-e, središnjih banaka izdanja iz stavka 3. točke (f) i nadležnih tijela dotičnih trećih zemalja, uključujući pristup svim informacijama koje zahtijeva ESMA u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje u trećim zemljama, kao što su znatne izmjene modela i parametara rizika, proširenje aktivnosti i usluga središnje druge ugovorne strane, izmjene u strukturi računa klijenata te uporabi platnih sustava sa znatnim učinkom na Uniju;”;

"

iii.  točka (d) zamjenjuje se sljedećim:"

„(d) postupci koji se odnose na koordinaciju nadzornih aktivnosti, uključujući suglasnost tijela trećih zemalja da dopuste istrage i izravne nadzore u skladu s člankom 25.d odnosno 25.e.”;

"

iv.  dodaju se sljedeće točke:"

„(e) postupci potrebni za učinkovito praćenje regulatornih i nadzornih kretanja u trećim zemljama;

   (f) postupci potrebni kako bi tijela trećih zemalja osigurala učinkovito izvršenje odluka koje ESMA donese u skladu s člancima 25.b, 25.c, 25.d, 25.e, 25.f, 25.g, 25.h, 25.i, 25.j, 25.m i 25.n.
   (g) postupci potrebni kako bi tijela trećih zemalja bez nepotrebne odgode obavijestila ESMA-u, kolegij za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja iz članka 25.ba i središnje banke izdanja iz stavka 3. točke (f) o svim hitnim situacijama povezanima sa središnjom drugom ugovornom stranom, uključujući kretanja na financijskim tržištima koja bi mogla nepovoljno utjecati na tržišnu likvidnost i stabilnost financijskog sustava Unije ili neke njezine države članice te o postupcima i planovima za nepredvidive situacije kojima bi se na njih odgovorilo.
   (h) suglasnost tijelâ treće zemlje u pogledu daljnje razmjene svih informacija koje su dostavila ESMA-i u okviru dogovora o suradnji s tijelima iz stavka 3. i članovima kolegija za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja, podložno zahtjevima poslovne tajne utvrđenima člankom 83.;”;

"

v.  dodaje se sljedeći posljednji podstavak:"

„Ako ESMA smatra da nadležno tijelo treće zemlje ne primjenjuje odredbe utvrđene dogovorom o suradnji zaključenim u skladu s ovim stavkom, ona o tome bez odgode i na povjerljivoj osnovi obavješćuje Komisiju. Komisija u tom slučaju može odlučiti preispitati provedbeni akt donesen u skladu sa stavkom 6.”;

"

11.  Umeću se sljedeći članci:"

„Članak 25.a

Usporediva usklađenost

1.  Središnja druga ugovorna strana iz članka 25. stavka 2.b točke (a) može podnijeti obrazloženi zahtjev da ESMA procijeni može li se smatrati da ta središnja druga ugovorna strana usklađenošću s primjenjivim okvirom treće zemlje, uzimajući u obzir odredbe provedbenog akta donesenoga u skladu s člankom 25. stavkom 6., ispunjava uvjete i za usklađenost sa zahtjevima iz članka 25. stavka 2.b točke (a) i zahtjevima utvrđenima u članku 16. i glavama IV. i V.ESMA taj zahtjev odmah prenosi kolegiju za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja.

2.  U zahtjevu iz stavka 1. navodi se činjenično stanje za utvrđivanje usporedivosti te se obrazlaže zašto su usklađenošću sa zahtjevima koji se primjenjuju u trećoj zemlji ispunjeni zahtjevi iz članka 16. i glava IV. i V.

3.  Kako bi se osiguralo da procjena iz stavka 1. stvarno odražava regulatorne ciljeve koji se žele postići zahtjevima iz članka 16. i glava IV. i V. te interese Unije u cjelini, Komisija donosi delegirani akt kojim se utvrđuju:

   (a) minimalni elementi koje treba ocijeniti za potrebe stavka 1.;
   (b) modaliteti i uvjeti provedbe procjene.

Komisija donosi delegirani akt iz prvog podstavka u skladu s člankom 82. u roku od … [dvanaest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Članak 25.b

Kontinuirano ispunjavanje uvjeta za priznavanje

1.  ESMA je odgovorna za izvršenje zadaća koje proizlaze iz ove Uredbe i odnose se na kontinuirani nadzor usklađenosti priznatih središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika sa zahtjevima iz članka 25. stavka 2.b točke (a). Kad je riječ o odlukama na temelju članaka 41., 44., 46., 50. i 54., ESMA se savjetuje sa središnjim bankama izdanja iz članka 25. stavka 3. točke (f) u skladu s člankom 24.b stavkom 1.

ESMA od svake središnje ugovorne strane druge razine rizika najmanje jedanput godišnje zahtijeva potvrdu da su zahtjevi iz članka 25. stavka 2.b točaka (a), ▌ (c) i (d) ▌ i dalje ispunjeni.

Ako neka središnja banka izdanja iz članka 25. stavka 3. točke (f) smatra da je središnja druga ugovorna strana druge razine rizika prestala ispunjavati uvjet iz članka 25. stavka 2.b točke (b), o tome odmah obavješćuje ESMA-u.

2.  Ako ESMA primi obavijest na temelju stavka 1. trećeg podstavka ili ako središnja druga ugovorna strana druge razine rizika ESMA-i ne dostavi potvrdu iz stavka 1. drugog podstavka, smatra se da središnja druga ugovorna strana više ne ispunjava uvjete za priznavanje u skladu s člankom 25. stavkom 2.b i stoga se primjenjuje postupak utvrđen člankom 25.m stavcima  2., 3. i 4.

3.   ESMA u suradnji s ESRB-om procjenjuje otpornost priznatih središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika na nepovoljna tržišna kretanja u skladu s člankom 32. stavkom 2. Uredbe EU br. 1095/2010, u koordinaciji s procjenama iz članka 24.a stavka 5. točke (b). Središnje banke izdanja iz članka 25. stavka 3. točke (f) mogu doprinijeti takvoj procjeni pri obavljanju svojih zadaća monetarne politike. ESMA pri provođenju tih procjena obuhvaća barem financijske i operativne rizike te osigurava dosljednost s procjenama otpornosti središnjih drugih ugovornih strana Unije provedenih u skladu s člankom 21. stavkom 6. točkom (b) ove Uredbe.

Članak 25.ba

Kolegij za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja

1.  ESMA uspostavlja kolegij za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja radi olakšavanja razmjene informacija.

2.  Kolegij se sastoji od:

   (a) predsjednika Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, koji predsjeda kolegijem;
   (b) dvoje neovisnih članova Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane;
   (c) nadležnih tijela odgovornih za nadzor središnjih drugih ugovornih strana koja su države članice imenovale u skladu s člankom 22. U državama članicama u kojima je više tijela imenovano nadležnima u skladu s člankom 22., ta se tijela dogovaraju o zajedničkom predstavniku;
   (d) nadležnih tijela odgovornih za nadzor članova sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji;
   (e) nadležnih tijela odgovornih za nadzor mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji kojima središnja druga ugovorna strana pruža usluge ili će pružati usluge;
   (f) nadležnih tijela koja provode nadzor središnjih depozitorija vrijednosnih papira s poslovnim nastanom u Uniji s kojima su središnje druge ugovorne strane povezane ili se namjeravaju povezati;
   (g) članova ESSB-a.

3.  Članovi kolegija mogu od Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane zahtijevati da raspravi o određenim pitanjima povezanima s nekom središnjom drugom ugovornom stranom s poslovnim nastanom u trećoj zemlji. Takav zahtjev sastavlja se u pisanom obliku i sadržava detaljno obrazloženje zahtjeva. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane propisno razmatra te zahtjeve i daje primjeren odgovor.

4.  Osnivanje i funkcioniranje kolegija temelji se na pisanom sporazumu među svim njegovim članovima. Na sve članove kolegija primjenjuje se obveza čuvanja profesionalne tajne u skladu s člankom 83.

Članak 25.bb

Naknade

1.  ESMA središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u trećoj zemlji naplaćuje sljedeće naknade u skladu s delegiranim aktom donesenim na temelju stavka 3.:

   (a) naknade povezane sa zahtjevima za priznavanje iz članka 25.;
   (b) godišnje naknade povezane sa zadaćama ESMA-e u skladu s ovom Uredbom u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama priznatima u skladu s člankom 25.

2.  Naknade iz stavka 1. razmjerne su prometu dotične središnje druge ugovorne strane i pokrivaju sve troškove ESMA-e koji se odnose na priznavanje i na izvršavanje njezinih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

3.  Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 82. radi daljnjeg određivanja sljedećih elemenata:

   (a) vrsta naknada;
   (b) aktivnosti za koje se plaćaju naknade;
   (c) iznosa naknada;
   (d) načina na koji sljedeći subjekti plaćaju naknade:
   i) središnja druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja podnosi zahtjev za priznavanjem;
   ii) priznata središnja druga ugovorna strana klasificirana kao središnja druga ugovorna strana prve razine rizika u skladu s člankom 25. stavkom 2.;
   iii) priznata središnja druga ugovorna strana klasificirana kao središnja druga ugovorna strana druge razine rizika u skladu s člankom 25. stavkom 2.b.

Članak 25.bc

Izvršavanje ovlasti iz članaka od 25.c do 25.e

Ovlasti dodijeljene ESMA-i ili bilo kojem njezinu dužnosniku ili bilo kojoj drugoj osobi koju je ona ovlastila u skladu s člancima od 25.c do 25e. ne upotrebljavaju se za zahtijevanje otkrivanja informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.

Članak 25.c

Zahtjevi za informacijama

1.  ESMA može na temelju običnog zahtjeva ili odluke zahtijevati od priznatih središnjih drugih ugovornih strana i povezanih trećih strana kojima su te središnje druge ugovorne strane izdvojile poslovne funkcije ili aktivnosti da dostave sve informacije koje su ESMA-i potrebne za obavljanje zadaća u skladu s ovom Uredbom.

2.  Pri slanju običnog zahtjeva za informacijama u skladu sa stavkom 1. ESMA navodi sve sljedeće informacije:

   (a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za zahtjev;
   (b) svrhu zahtjeva;
   (c) informacije koje se traže;
   (d) rok za dostavu informacija;
   (e) obavijest osobi od koje se zahtijevaju informacije da nije obvezna dostaviti informacije, ali da u slučaju dobrovoljnog odgovora na zahtjev dostavljene informacije ne smiju biti netočne ili obmanjujuće;
   (f) globu predviđenu člankom 25.g u vezi s točkom (a) odjeljka V. Priloga III. ako su odgovori na postavljana pitanja netočni ili obmanjujući.

3.  Pri zahtijevanju informacija na temelju odluke u skladu sa stavkom 1. ESMA navodi sve sljedeće informacije:

   (a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za zahtjev;
   (b) svrhu zahtjeva;
   (c) informacije koje se traže;
   (d) rok za dostavu informacija;
   (e) periodične novčane kazne predviđene člankom 25.h ako dostavljene zatražene informacije nisu potpune;
   (f) globu predviđenu člankom 25.g u vezi s točkom (a) odjeljka V. Priloga III. ako su odgovori na postavljana pitanja netočni ili obmanjujući i
   (g) pravo na podnošenje žalbe protiv odluke Odboru ESMA-e za žalbe i pravo na pokretanje postupka za preispitivanje odluke pred Sudom Europske unije („Sud”) u skladu s člancima 60. i 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

4.  Osobe iz stavka 1. ili njihovi predstavnici i, u slučaju osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe ovlaštene zakonom ili njihovim statutom za njihovo zastupanje, dostavljaju tražene informacije. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu dostaviti informacije u ime svojih klijenata. Potonji su i dalje u potpunosti odgovorni za nepotpunost, netočnost ili obmanjujuću prirodu dostavljenih informacija.

5.  ESMA bez odgode šalje presliku običnog zahtjeva ili svoje odluke relevantnom nadležnom tijelu treće zemlje u kojoj osobe iz stavka 1. na koje se odnosi zahtjev za informacijama imaju boravište ili poslovni nastan.

Članak 25.d

Opće istrage

1.  Kako bi mogla obavljati zadaće iz ove Uredbe, ESMA može provoditi potrebne istrage središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika i povezanih trećih strana kojima su te središnje druge ugovorne strane izdvojile poslovne funkcije, usluge ili aktivnosti. U tu svrhu dužnosnici i ostale osobe koje ESMA ovlasti mogu:

   (a) pregledavati svu evidenciju, podatke, postupke i sve ostale materijale relevantne za obavljanje njezinih zadaća, bez obzira na kojem su mediju pohranjeni;
   (b) izraditi ili pribaviti ovjerene preslike te evidencije, podataka, postupaka i ostalih materijala ili izvatke iz njih;
   (c) pozvati središnje druge ugovorne strane druge razine rizika ili njihove predstavnike ili osoblje i zatražiti od njih usmena ili pisana objašnjenja činjenica ili dokumenata koji se odnose na predmet i svrhu nadzora te evidentirati odgovore;
   (d) razgovarati sa svim ostalim fizičkim ili pravnim osobama koje pristanu na razgovor u cilju prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;
   (e) zatražiti evidenciju telefonskih razgovora i prometa podataka.

Kolegij za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja iz članka 25.ba bez nepotrebne odgode obavješćuje se o svim nalazima koji mogu biti relevantni za izvršenje njegovih zadaća.

Središnje banke izdanja iz članka 25. stavka 3. točke (f) mogu, nakon što upute obrazložen zahtjev ESMA-i, sudjelovati u takvim istragama ako su one relevantne za obavljanje njihovih zadaća monetarne politike.

2.  Dužnosnici i druge osobe koje ESMA ovlasti za potrebe istraga iz stavka 1. izvršavaju svoje ovlasti nakon što predoče pisano ovlaštenje u kojem se navodi predmet i svrha istrage. U tom se ovlaštenju navode i periodične novčane kazne predviđene člankom 25.h u slučaju da zatražena evidencija, podaci, postupci ili svi drugi materijali ili odgovori na pitanja postavljena središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika nisu dostavljeni ili nisu potpuni te globe predviđene člankom 25.g u vezi s točkom (b) odjeljka V. Priloga III. u slučaju da su odgovori na pitanja postavljena središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika netočni ili obmanjujući.

3.  Središnje druge ugovorne strane druge razine rizika dužne su se podvrgnuti istragama koje se pokreću na temelju odluke ESMA-e. U odluci se navodi predmet i svrha istrage, periodične novčane kazne predviđene člankom 25.h, pravni lijekovi koji su na raspolaganju u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka za preispitivanje odluke pred Sudom.

4.  Prije slanja obavijesti o pokretanju istrage središnjoj drugoj ugovornoj strani druge razine rizika ESMA o istrazi i identitetu ovlaštenih osoba obavješćuje relevantno nadležno tijelo treće zemlje u kojoj će se istraga provoditi. Na zahtjev ESMA-e dužnosnici dotičnog nadležnog tijela treće zemlje mogu pomoći tim ovlaštenim osobama u obavljanju njihovih zadaća. Dužnosnici dotičnog nadležnog tijela treće zemlje mogu i sudjelovati u istragama. Istrage koje se provode u trećim zemljama u skladu s ovim člankom provode se na temelju dogovora o suradnji uspostavljenih s relevantnim tijelom treće zemlje ▌.

Članak 25.e

Izravni nadzori

1.  Kako bi mogla obavljati svoje zadaće iz ove Uredbe, ESMA može provoditi sve potrebne izravne nadzore u svim poslovnim prostorima, na zemljištu ili posjedu središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika i povezanih trećih strana kojima su te središnje druge ugovorne strane izdvojile poslovne funkcije, usluge ili aktivnosti.

Središnje banke izdanja financijskih instrumenata čije poravnanje obavlja središnja druga ugovorna strana mogu ESMA-i podnijeti zahtjev za sudjelovanjem u takvim izravnim nadzorima ako je to relevantno za obavljanje njihovih zadaća monetarne politike.

Kolegij ESMA-e za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja iz članka 25.ba bez nepotrebne odgode obavješćuje se o svim nalazima koji mogu biti relevantni za izvršenje njegovih zadaća.

2.  Dužnosnici i druge osobe koje ESMA ovlasti za provođenje izravnog nadzora mogu ući u sve poslovne prostore ili na zemljište pravnih osoba na koje se primjenjuje odluka ESMA-e o istrazi i imaju sve ovlasti utvrđene u članku 25.d stavku 1. Ovlašteni su i za pečaćenje svih poslovnih prostora te poslovnih knjiga ili evidencija tijekom nadzora i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje nadzora.

3.  ESMA pravodobno prije nadzora šalje obavijest o nadzoru relevantnom nadležnom tijelu treće zemlje u kojoj će se nadzor provoditi. Ako je to potrebno za pravilnu provedbu i učinkovitost nadzora, ESMA nakon slanja obavijesti relevantnom nadležnom tijelu treće zemlje može obaviti izravni nadzor bez slanja prethodne obavijesti središnjoj drugoj ugovornoj strani. Nadzori koji se provode u trećim zemljama u skladu s ovim člankom provode se na temelju dogovora o suradnji uspostavljenih s relevantnim tijelom treće zemlje ▌.

Dužnosnici i druge osobe koje ESMA ovlasti za provođenje izravnog nadzora izvršavaju svoje ovlasti nakon predočenja pisanog ovlaštenja u kojem se navodi predmet i svrha nadzora te periodične novčane kazne predviđene člankom 25.h u slučaju da se dotične osobe ne podvrgnu nadzoru.

4.  Središnje druge ugovorne strane druge razine rizika podvrgavaju se izravnom nadzoru koji se provodi na temelju odluke ESMA-e. U odluci se navodi predmet i svrha nadzora, određuje datum njegova početka te navode periodične novčane kazne predviđene člankom 25.h, pravni lijekovi koji su na raspolaganju u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka za preispitivanje odluke pred Sudom.

5.  Dužnosnici nadležnog tijela treće zemlje u kojoj će se nadzor provoditi, kao i osobe koje to tijelo ovlasti ili imenuje, mogu na zahtjev ESMA-e aktivno pomagati službenicima i drugim osobama koje je ESMA ovlastila. Dužnosnici relevantnog nadležnog tijela treće zemlje mogu i sudjelovati u izravnom nadzoru.

6.  ESMA može od nadležnih tijela treće zemlje zatražiti da u njezino ime provedu određene istražne radnje i izravne nadzore predviđene ovim člankom i člankom 25.d stavkom 1.

7.  Ako dužnosnici i ostale osobe u pratnji koje je ovlastila ESMA utvrde da se neka osoba protivi nadzoru naloženome u skladu s ovim člankom, dotično nadležno tijelo treće zemlje može im pružiti potrebnu pomoć te, prema potrebi, zatražiti pomoć policije ili nekog drugog istovrijednog tijela kaznenog progona kako bi im se omogućilo provođenje izravnog nadzora.

Članak 25.f

Postupovna pravila za poduzimanje nadzornih mjera i izricanje globe

1.  Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom ESMA utvrdi da postoje ozbiljne naznake o mogućem postojanju činjenica koje bi mogle predstavljati povredu navedenu u Prilogu III. ili više takvih povreda, ESMA imenuje internog neovisnog istražitelja koji provodi istragu o tom predmetu. Imenovani istražitelj ne sudjeluje i nije osoba koja je izravno ili neizravno sudjelovala u postupku priznavanja ili nadzora dotične središnje druge ugovorne strane i svoje funkcije obavlja neovisno od ESMA-e.

2.  Istražitelj istražuje navodne povrede, uzimajući u obzir očitovanja osoba koje su predmet istraga te podnosi ESMA-i cijeli spis sa svojim zaključcima.

Kako bi obavljao svoje zadaće, istražitelj može izvršavati ovlast zahtijevanja informacija u skladu s člankom 25.c i provoditi istrage i izravne nadzore u skladu s člancima 25.d i 25.e. Istražitelj pri izvršenju tih ovlasti postupa u skladu s člankom 25.bb.

Istražitelj pri obavljanju svojih zadaća ima pristup svim dokumentima i informacijama koje ESMA prikupi tijekom svojih aktivnosti.

3.  Istražitelj po završetku istrage i prije nego što ESMA-i podnese spis sa svojim zaključcima, osobama koje su predmet istrage daje priliku da se očituju o pitanjima koja se istražuju. Istražitelj svoje zaključke temelji samo na činjenicama o kojima su dotične osobe imale priliku očitovati se.

Tijekom istraga koje se provode u skladu s ovim člankom u cijelosti se poštuje pravo dotičnih osoba na obranu.

4.  Istražitelj obavješćuje osobe koje su predmet istrage o podnošenju spisa sa svojim zaključcima ESMA-i. Osobe koje su predmet istrage imaju pravo pristupa spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente ESMA-e.

5.  ESMA na temelju spisa sa zaključcima istražitelja i na zahtjev uključenih osoba, a nakon očitovanja osoba koje su predmet istrage u skladu s člankom 25.i, utvrđuje jesu li osobe koje su predmet istrage počinile povredu iz Priloga III. ili više njih te ako jesu, poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 25.n i izriče globu u skladu s člankom 25.g.

6.  Istražitelj ne sudjeluje u raspravama ESMA-e niti na drugi način intervenira u njezin postupak odlučivanja.

7.  Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 82. kojima se dodatno određuju postupovna pravila o izvršenju ovlasti za izricanje globe ili periodične novčane kazne, uključujući odredbe o pravu na obranu, odredbe o vremenskom važenju propisa te o naplati globe ili periodične novčane kazne, kao i rokovi zastare i rokovi za izricanje i izvršenje novčanih kazni.

8.  Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom utvrdi da postoje ozbiljne naznake o mogućem postojanju činjenica za koje zna da bi mogle predstavljati kazneno djelo u skladu s primjenjivim pravnim okvirom treće zemlje, ESMA te predmete ▌ upućuje odgovarajućim tijelima radi istrage i mogućeg kaznenog progona. Nadalje, ESMA ne izriče globu ili periodičnu novčanu kaznu ako zna da postoji prethodna pravomoćna oslobađajuća ili osuđujuća presuda na temelju identičnih ili u suštini jednakih činjenica u kaznenim postupcima koja prema nacionalnom pravu ima snagu presuđene stvari.

Članak 25.g

Globe

1.  Ako u skladu s člankom 25.f stavkom 5. utvrdi da je središnja druga ugovorna strana s namjerom ili iz nemara počinila jednu od povreda navedenih u Prilogu III., ESMA donosi odluku kojom izriče globu u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

Smatra se da je središnja druga ugovorna strana počinila povredu s namjerom ako ESMA na temelju objektivnih čimbenika utvrdi da su središnja druga ugovorna strana ili njezino više rukovodstvo djelovali s namjerom počinjenja povrede.

2.  Osnovni iznos globe iz stavka 1. jednak je najviše dvostrukom iznosu ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka zbog povrede, ako ih je moguće odrediti, ili najviše 10 % ukupnog godišnjeg prometa, kako je definiran relevantnim pravom Unije, koji je pravna osoba ostvarila u prethodnoj poslovnoj godini.

3.  Osnovni iznosi iz stavka 2. prilagođavaju se, prema potrebi, uzimajući u obzir otežavajuće ili olakšavajuće okolnosti u skladu s relevantnim koeficijentima iz Priloga IV.

Relevantni otežavajući koeficijenti primjenjuju se pojedinačno na osnovni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog otežavajućeg koeficijenta, osnovnom iznosu dodaje se razlika između osnovnog iznosa i iznosa koji nastaje primjenom svakog pojedinog otežavajućeg koeficijenta.

Relevantni olakšavajući koeficijenti primjenjuju se pojedinačno na osnovni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog olakšavajućeg koeficijenta, od osnovnog iznosa oduzima se razlika između osnovnog iznosa i iznosa koji nastaje primjenom svakog pojedinog otežavajućeg koeficijenta.

4.  Neovisno o stavcima 2. i 3. iznos globe ne premašuje 20 % godišnjeg prometa koji je dotična središnja druga ugovorna strana ostvarila u prethodnoj poslovnoj godini, ali ako je središnja druga ugovorna strana povredom izravno ili neizravno stekla financijsku korist, iznos globe barem je jednak toj koristi.

Ako središnja druga ugovorna strana djelovanjem ili nedjelovanjem počini više od jedne povrede iz Priloga III., primjenjuje se samo viši iznos globe izračunat u skladu sa stavcima 2. i 3. koji se odnosi na jednu od tih povreda.

Članak 25.h

Periodične novčane kazne

1.  ESMA odlukom izriče periodične novčane kazne kako bi primorala:

   (a) središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika da prestane s postupanjem koje predstavlja povredu u skladu s odlukom donesenom u skladu s člankom 25.n stavkom 1. točkom (a);
   (b) osobu iz članka 25.c stavka 1. da dostavi potpune informacije koje su zatražene na temelju odluke u skladu člankom 25.c;
   (c) središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika:
   i) da se podvrgne istrazi te posebno da dostavi potpunu evidenciju, podatke, postupke i sve druge potrebne materijale te da dopuni i ispravi ostale informacije dostavljene tijekom istrage pokrenute odlukom na temelju članka 25.d ili
   ii) da se podvrgne izravnom nadzoru naloženome odlukom donesenom u skladu s člankom 25.e.

2.  Periodična novčana kazna djelotvorna je i proporcionalna. Periodična novčana kazna izriče se za svaki dan kašnjenja.

3.  Neovisno o stavku 2. iznos periodičnih novčanih kazni jednak je 3 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini ili, u slučaju fizičkih osoba, 2 % prosječnog dnevnog prihoda u prethodnoj kalendarskoj godini. Iznos se izračunava od datuma naznačenog u odluci kojom se izriče periodična novčana kazna.

4.  Periodična novčana kazna izriče se za razdoblje od najviše šest mjeseci nakon obavijesti o odluci ESMA-e. Nakon isteka tog razdoblja, ESMA preispituje tu mjeru.

Članak 25.i

Saslušanje relevantnih osoba

1.  ESMA prije donošenja odluke o globi ili periodičnoj novčanoj kazni u skladu s člancima 25.g i 25.h daje osobama koje su predmet postupka priliku za očitovanje o zaključcima koji su o njoj doneseni. ESMA temelji svoje odluke samo na zaključcima o kojima su se osobe koje su predmet postupka imale priliku očitovati.

2.  Prvi se stavak ne primjenjuje ako su potrebne hitne mjere kako bi se spriječila znatna i neposredna šteta za financijski sustav. ESMA u tom slučaju može donijeti privremenu odluku, a dotičnim osobama daje mogućnost da budu saslušane u najkraćem mogućem roku nakon donošenja odluke.

3.  U postupku se u potpunosti poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet postupka. Te osobe imaju pravo pristupa spisu ESMA-e, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente ESMA-e.

Članak 25.j

Objavljivanje, priroda, izvršenje i namjena globa i periodičnih novčanih kazni

1.  ESMA javno objavljuje svaku globu i periodičnu novčanu kaznu izrečenu u skladu s člancima 25.g i 25.h, osim ako bi se tom javnom objavom ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila nerazmjerna šteta uključenim stranama. Ta objava ne sadrži osobne podatke u smislu Uredbe (EZ) br. 45/2001.

2.  Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 25.g i 25.h administrativne su prirode.

3.  Ako odluči da neće izreći globu ili novčanu kaznu, ESMA o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i relevantna nadležna tijela treće zemlje, uz obrazloženje svoje odluke.

4.  Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 25.g i 25.h izvršive su.

Izvršenje je uređeno pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi članici ili trećoj zemlji u kojoj se izvršenje provodi.

5.  Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni prihod su općeg proračuna Europske unije.

Članak 25.k

Preispitivanje u postupku pred Sudom

Sud ima punu nadležnost za preispitivanje odluka kojima je ESMA izrekla globu ili periodičnu novčanu kaznu. Sud može poništiti, smanjiti ili povećati izrečenu globu ili periodičnu novčanu kaznu.

Članak 25.l

Izmjene Priloga IV.

Kako bi se uzela u obzir kretanja na financijskim tržištima, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 82. o mjerama za izmjenu Priloga IV.

Članak 25.m

Povlačenje odluke o priznavanju

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 25.n ▌ i podložno sljedećim stavcima, ESMA nakon savjetovanja s tijelima i subjektima iz članka 25. stavka 3. povlači odluku o priznavanju donesenu u skladu s člankom 25. u sljedećim slučajevima ▌:

   (a) ako dotična središnja druga ugovorna strana nije iskoristila odluku o priznavanju u roku od šest mjeseci, izričito se odrekne ▌ priznavanja ili prestane poslovati tijekom razdoblja duljeg od šest mjeseci;
   (b) ako je odluka o priznavanju dotične središnje druge ugovorne strane donesena na temelju neistinitih iskaza ili na drugi neregularan način;
   (c) ako je dotična središnja druga ugovorna strana ozbiljno i sustavno kršila bilo koji od uvjeta za priznavanje na temelju članka 25. stavka 2.b ili ako više ne ispunjava bilo koji od tih uvjeta te ako u bilo kojoj od tih situacija nije poduzela korektivne mjere koje je ESMA zahtijevala unutar primjereno utvrđenog roka od najviše šest mjeseci;
   (d) ako ESMA ne može učinkovito izvršavati svoje zadaće iz ove Uredbe u vezi s dotičnom središnjom drugom ugovornom stranom jer tijelo treće zemlje te središnje druge ugovorne strane nije ESMA-i dostavilo sve relevantne informacije ili ne surađuje s ESMA-om u skladu s člankom 25. stavkom 7.;
   (e) u slučaju povlačenja ili suspenzije provedbenog akta iz članka 5. stavka 6. ili neispunjenja bilo kojeg uvjeta iz tog akta.

ESMA povlačenje priznavanja može ograničiti na određenu uslugu, aktivnost ili vrstu financijskih instrumenata.

ESMA pri određivanju datuma stupanja na snagu odluke o povlačenju priznavanja nastoji što više smanjiti potencijalne poremećaje na tržištu i predvidjeti primjereno razdoblje prilagodbe koje ne smije biti dulje od dvije godine.

2.  Prije povlačenja odluke o priznavanju u skladu sa stavkom 1. točkom (c) ESMA razmatra mogućnost primjene mjera iz članka 25.n stavka 1. točaka od (a) do (c).

▌ ESMA utvrđuje da nisu poduzete korektivne mjere unutar utvrđenog roka od najviše šest mjeseci iz prvog stavka točke (c) ili da poduzete mjere nisu primjerene i nakon savjetovanja s tijelima iz članka 25. stavka 3. ESMA povlači odluku o priznavanju.

3.  ESMA bez nepotrebne odgode obavješćuje relevantno nadležno tijelo treće zemlje o odluci o povlačenju priznavanja priznate središnje druge ugovorne strane.

4.  Svako tijelo iz članka 25. stavka 3. koje smatra da je ispunjen jedan od uvjeta iz stavka 1. može od ESMA-e zahtijevati da ispita jesu li ispunjeni uvjeti za povlačenje odluke o priznavanju dotične priznate središnje druge ugovorne strane ili o njezinu priznavanju za određenu uslugu, aktivnost ili vrstu financijskih instrumenata. Ako odluči da neće povući odluku o priznavanju ▌ dotične središnje druge ugovorne strane, ESMA tijelu koje je podnijelo zahtjev dostavlja cjelovito obrazloženje.

Članak 25.n

Nadzorne mjere

1.  Ako u skladu s člankom 25.f stavkom 5. utvrdi da je središnja druga ugovorna strana druge razine rizika počinila neku od povreda navedenih u Prilogu III., ESMA donosi jednu ili više sljedećih odluka, kojima:

   (a) zahtijeva od središnje druge ugovorne strane da prestane s postupanjem koje predstavlja povredu;
   (b) izriče globu u skladu s člankom 25.g;
   (c) objavljuje javnu obavijest;
   (d) povlači odluku o priznavanju središnje druge ugovorne strane ili o njezinu priznavanju za određenu uslugu, aktivnost ili vrstu financijskih instrumenata u skladu s člankom 25.m.

2.  ESMA pri donošenju odluka iz stavka 1. uzima u obzir prirodu i ozbiljnost povrede, vodeći računa o sljedećim kriterijima:

   (a) trajanju i učestalosti povrede;
   (b) jesu li povredom otkriveni ozbiljni ili sistemski nedostaci u postupcima središnje druge ugovorne strane ili u njezinim sustavima za upravljanje ili internim kontrolama;
   (c) je li povreda prouzročila ili olakšala financijska kaznena djela ili je na neki način povezana s njima;
   (d) je li povreda počinjena s namjerom ili iz nemara.

3.  ESMA bez nepotrebne odgode obavješćuje dotičnu središnju drugu ugovornu stranu o svakoj odluci koju donese na temelju stavka 1. te odluku dostavlja relevantnim nadležnim tijelima treće zemlje i Komisiji. ESMA javno objavljuje svaku takvu odluku na svojim internetskim stranicama u roku od 10 radnih dana od dana njezina donošenja.

ESMA u javnoj objavi svoje odluke iz prvog podstavka navodi i pravo dotične središnje druge ugovorne strane na žalbu protiv odluke, prema potrebi činjenicu da je žalba podnesena, ističući da se zbog žalbe ne odgađa izvršenje odluke, i činjenicu da Odbor ESMA-e za žalbe može suspendirati primjenu osporene odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

"

12.  U članku 32. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:"

„Za procjenu nadležnog tijela u pogledu obavijesti predviđene člankom 31. stavkom 2. i informacija iz članka 31. stavka 3. potrebno je mišljenje kolegija na temelju članka 19.”;

"

13.  Posljednji podstavak članka 35. stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„Središnja druga ugovorna strana ne izdvaja glavne aktivnosti povezane s upravljanjem rizicima osim ako to izdvajanje odobri nadležno tijelo. Za tu odluku nadležnog tijela potrebno je mišljenje kolegija na temelju članka 19.”;

"

14.   Članak 49. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Središnja druga ugovorna strana redovito preispituje modele i parametre za izračun svojih zahtjeva za iznosom nadoknade, doprinosa u jamstveni fond, zahtjeva za kolateralom i ostalih mehanizama za kontrolu rizika. Provodi stroga i česta testiranja otpornosti modela na stres radi procjene njihove otpornosti u ekstremnim, ali mogućim tržišnim uvjetima te provodi i retroaktivna ispitivanja radi procjene pouzdanosti primijenjene metodologije. Središnja druga ugovorna strana osigurava neovisnu provjeru, obavješćuje svoje nadležno tijelo i ESMA-u o rezultatima provedenih testiranja, a prije donošenja svake znatne izmjene modela i parametara pribavlja njihovu potvrdu ▌ u skladu sa stavcima 1.a, 1.b, 1.c, 1.d i 1.e.

Za prihvaćene modele i parametre, kao i za sve njihove znatne izmjene, potrebno je mišljenje kolegija u skladu sa sljedećim stavcima.

ESMA osigurava dostavu informacija o rezultatima testiranja otpornosti na stres europskim nadzornim tijelima, ESSB-u i Jedinstvenom sanacijskom odboru kako bi mogli procijeniti izloženost financijskih društava neispunjavanju obveza središnjih drugih ugovornih strana.”;

"

(b)  Dodaju se sljedeći stavci:"

„1.a Ako središnja druga ugovorna strana namjerava donijeti bilo kakvu znatnu izmjenu modela i parametara iz stavka 1., nadležnom tijelu i ESMA-i podnosi zahtjev za potvrdom te izmjene. Središnja druga ugovorna strana svojim zahtjevima prilaže neovisnu provjeru planirane izmjene. Nadležno tijelo odnosno ESMA središnjoj drugoj ugovornoj strani potvrđuju primitak cjelovitog zahtjeva.

1.b  U roku od 50 radnih dana od primitka cjelovitih zahtjeva nadležno tijelo odnosno ESMA provode procjenu rizika središnje druge ugovorne strane i dostavljaju svoja izvješća kolegiju osnovanome u skladu s člankom 18.

1.c  Kolegij u roku od 30 radnih dana od primitka izvješćâ iz stavka 1.b donosi mišljenje većinom glasova u skladu s člankom 19. stavkom 3. Neovisno o privremenom donošenju u skladu sa stavkom 1.e nadležno tijelo ne može donijeti odluku o davanju ili odbijanju potvrde za znatne izmjene modela i parametara dok kolegij ne donese to mišljenje, osim ako kolegij nije donio mišljenje unutar roka.

1.d  Nadležno tijelo odnosno ESMA u roku od 90 radnih dana od primitka zahtjevâ iz stavka 1.a međusobno se obavješćuju i obavješćuju središnju drugu ugovornu stranu u pisanom obliku i uz navođenje detaljnog obrazloženja je li potvrda dana ili odbijena.

1.e  Središnja druga ugovorna strana ne donosi znatne izmjene modela i parametara iz stavka 1. prije nego što dobije potvrde svojeg nadležnog tijela i ESMA-e. ▌ Nadležno tijelo u dogovoru s ESMA-om može u opravdanim slučajevima dopustiti privremeno donošenje znatnih izmjena tih modela i parametara prije nego što ih potvrdi.”;

"

(c)  Dodaje se sljedeći stavak:"

„5. Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za primjenu ovog članka, ESMA nakon savjetovanja s EBA-om, drugim relevantnim nadležnim tijelima i članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojima se određuju uvjeti pod kojima se izmjene modela i parametara iz stavka 1. smatraju znatnima.

ESMA Komisiji podnosi nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do … [12 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

"

15.  Članak 82. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavci 2., 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:"

„2. Delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 6., članka 4. stavka 3., članka 25. stavka 2.a, članka 25. stavka 6.a, članka 25.a stavka 3., članka 25.bb stavka 3., članka 25.f stavka 7., članka 25.l., članka 64. stavka 7., članka 70., članka 72. stavka 3. i članka 85. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje.

3.  Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 6., članka 4. stavka 3., članka 25. stavka 2.a, članka 25. stavka 6.a, članka 25.a stavka 3., članka 25.bb stavka 3., članka 25.f stavka 7., članka 25.l., članka 64. stavka 7., članka 70., članka 72. stavka 3. i članka 85. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se nastoji savjetovati s ESMA-om i savjetuje se sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.”;

"

(b)  stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:"

„6. Delegirani akt donesen na temelju članka 1. stavka 6., članka 4. stavka 3., članka 25. stavka 2.a, članka 25. stavka 6.a, članka 25.a stavka 3., članka 25.bb stavka 3., članka 25.f stavka 7., članka 25.l., članka 64. stavka 7., članka 70., članka 72. stavka 3. i članka 85. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

"

16.  U članku 85. dodaju se sljedeći stavci:"

„6. ESMA u suradnji s ESRB-om te, u skladu s člankom 24.b stavkom 3., u dogovoru sa središnjim bankama koje izdaju sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana treće zemlje na koju se odnosi provedbeni akt iz članka 25. stavka 2.c trećeg podstavka Komisiji podnosi izvješće o primjeni odredaba tog provedbenog akta, u kojemu se posebno procjenjuje je li rizik za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica u dovoljnoj mjeri ublažen. ESMA podnosi izvješće Komisiji unutar 12 mjeseci od isteka razdoblja prilagodbe određenoga u skladu s člankom 25. stavkom 2.c trećim podstavkom točkom (b). Suglasnost središnje banke izdanja odnosi samo na valutu koju ona izdaje, a ne na izvješće u cjelini.

Komisija u roku od 12 mjeseci nakon dostave izvješća iz prvog podstavka sastavlja izvješće o primjeni odredaba tog provedbenog akta. Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, zajedno s eventualnim odgovarajućim prijedlozima.

7.  Komisija do …[36 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] priprema izvješće u kojem se ocjenjuje učinkovitost:

   (a) zadaća ESMA-e, a posebno Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, kad je riječ o poticanju konvergencije i usklađenosti među nadležnim tijelima iz članka 22. i kolegijima iz članka 18. u primjeni ove Uredbe;
   (b) okvira za priznavanje i nadzor središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja;
   (c) okvira za jamčenje jednakih uvjeta među središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14. te među središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje i središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja koje su priznate u skladu s člankom 25.;
   (d) podjele odgovornosti među ESMA-om, nadležnim tijelima i središnjim bankama izdanja.

Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, zajedno s eventualnim odgovarajućim prijedlozima.”;

"

17.   U članku 89. dodaju se sljedeći stavci:"

„3.a ESMA ne izvršava svoje ovlasti u skladu s člankom 25. stavcima 2.a, 2.b i 2.c dok delegirani akt iz članka 25. stavka 2.a drugog podstavka i članka 25.a stavka 3. ne stupi na snagu, a kad je riječ o središnjim drugim ugovornim stranama za koje ESMA nije donijela odluku na temelju članka 25. stavka 1. prije …[datum stupanja na snagu ove Uredbe], dok relevantni provedbeni akt iz članka 25. stavka 6. ne stupi na snagu.

3.b  ESMA osniva kolegij i upravlja njime na temelju članka 25.ba za sve središnje druge ugovorne strane priznate u skladu s člankom 25. prije … [datum stupanja na snagu ove Uredbe] u roku od četiri mjeseca od datuma stupanja na snagu delegiranog akta iz članka 25. stavka 2.a drugog podstavka ▌.

3.c  ESMA preispituje odluke o priznavanju koje su na temelju članka 25. stavka 1. donesene prije … [datum stupanja ove Uredbe na snagu] u roku od 18 mjeseci od datuma stupanja na snagu delegiranog akta iz članka 25. stavka 2.a drugog podstavka, u skladu s člankom 25. stavkom 5.

Ako nakon preispitivanja iz prvog podstavka ESMA utvrdi da središnja druga ugovorna strana koja je priznata prije … [datum stupanja na snagu ove Uredbe] ispunjava uvjete za središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika u skladu s člankom 25. stavkom 2.a, ESMA određuje odgovarajuće razdoblje prilagodbe od najviše 18 mjeseci, tijekom kojega središnja druga ugovorna strana mora ispuniti zahtjeve iz članka 25. stavka 2.b. ESMA može produljiti to razdoblje prilagodbe za dodatnih šest mjeseci na obrazložen zahtjev središnje druge ugovorne strane ili bilo kojeg nadležnog tijela odgovornoga za nadzor članova sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji ako je takvo produljenje opravdano iznimnim okolnostima i utjecajem na članove sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji.”;

"

18.  Članak 90. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 90.

Osoblje i sredstva ESMA-e

„ESMA do … [datum dvije godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] ocjenjuje kadrovske potrebe i potrebe za sredstvima koje proizlaze iz njezina preuzimanja ovlasti i zadaća u skladu s ovom Uredbom i podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.”;

"

19.   Tekstovi navedeni u Prilogu ovoj Uredbi dodaju se kao prilozi III. i IV.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG

Sljedeći tekstovi dodaju se kao prilozi III. i IV. Uredbi (EU) br. 648/2012.

„PRILOG III.

Popis povreda iz članka 25.g stavka 1.

I.  Povrede koje se odnose na kapitalne zahtjeve:

(a)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 16. stavak 1. ako nema stalno raspoloživ temeljni kapital u iznosu od najmanje 7,5 milijuna EUR;

(b)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 16. stavak 2. ako nema kapital, uključujući zadržanu dobit i rezerve, koji je razmjeran riziku koji proizlazi iz njezinih aktivnosti i u svakom trenutku dovoljan da se osigura uredno zatvaranje ili restrukturiranje tih aktivnosti tijekom odgovarajućeg vremenskog razdoblja i odgovarajuća zaštita središnje druge ugovorne strane od kreditnog rizika, rizika druge ugovorne strane, tržišnog, operativnog i pravnog rizika te rizika poslovanja koji već nisu pokriveni posebnim financijskim sredstvima kako je navedeno u člancima 41., 42., 43. i 44.

II.  Povrede koje se odnose na organizacijske zahtjeve ili sukobe interesa:

(a)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 1. ako nema pouzdane sustave upravljanja s jasnom organizacijskom strukturom i dobro određenim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti, učinkovite postupke za utvrđivanje, upravljanje, praćenje i izvješćivanje o rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena te primjerene mehanizme unutarnje kontrole, uključujući odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke;

(b)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 2. ako nema primjerene politike i postupke koji su dovoljno učinkoviti da se njima može osigurati njezina usklađenost, kao i usklađenost njezinih direktora i zaposlenika, sa svim odredbama ove Uredbe;

(c)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 3. ako ne održava i ne vodi organizacijsku strukturu kojom se osigurava kontinuitet i uredno funkcioniranje pri obavljanju njezinih usluga i aktivnosti ili ako se ne koristi odgovarajućim i proporcionalnim sustavima, sredstvima ili postupcima;

(d)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 4. ako nema jasno odvojene linije odgovornosti za upravljanje rizicima i za druge poslove središnje druge ugovorne strane;

(e)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 5. ako ne donosi, ne provodi ili ne vodi politiku naknada kojom se promiče pouzdano i učinkovito upravljanje rizicima i ne potiče na snižavanje standarda koji se odnose na rizike;

(f)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 6. ako ne održava sustave informacijske tehnologije koji odgovaraju složenosti, raznovrsnosti i vrsti usluga i aktivnosti koje obavlja s ciljem osiguravanja visokih standarda sigurnosti, cjelovitosti i povjerljivosti informacija;

(g)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 7. ako ne stavlja na raspolaganje javnosti, bez naknade, svoje sustave upravljanja, propise kojima se uređuje središnja druga ugovorna strana i svoje kriterije pristupa za članstvo u sustavu poravnanja;

(h)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 8. ako se nad njome ne provode česte i neovisne revizije ili ako odboru ne dostavi rezultate tih revizija ili ih ne stavi na raspolaganje ESMA-i;

(i)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 27. stavak 1. ili članak 27. stavak 2. drugi podstavak ako ne osigura da njezino više rukovodstvo i članovi odbora imaju dovoljno dobar ugled i iskustvo da bi se zajamčilo pouzdano i razborito upravljanje središnjom drugom ugovornom stranom;

(j)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 27. stavak 2. ako ne osigura da najmanje jednu trećinu članova, ali ne manje od dvoje članova, tog odbora čine neovisni članovi ili ako ne poziva predstavnike klijenata članova sustava poravnanja na sastanke odbora o pitanjima koja su relevantna za članke 38. i 39. ili ako naknade neovisnim i ostalim neizvršnim članovima odbora ne poveže sa svojim poslovnim rezultatima;

(k)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 27. stavak 3. ako jasno ne odredi uloge i odgovornosti odbora ili ako zapisnike sa sastanaka odbora ne stavi na raspolaganje ESMA-i ili revizorima;

(l)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 28. stavak 1. ako ne osnuje odbor za rizike ili ako među članovima tog odbora za rizike nisu predstavnici njezinih članova sustava poravnanja, neovisni članovi odbora i predstavnici njezinih klijenata, ako je sastav članova odbora za rizike takav da jedna od tih skupina predstavnika ima većinu u odboru za rizike ili ako na zahtjev ESMA-e propisno ne obavješćuje ESMA-u o aktivnostima i odlukama odbora za rizike;

(m)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 28. stavak 2. ako jasno ne utvrdi mandat članova odbora za rizike, sustave upravljanja kojima se osigurava njegova neovisnost, operativne postupke, kriterije pristupa u članstvo ili način odabira članova odbora za rizike ili ako javno ne objavi te sustave upravljanja ili ako ne odredi da odborom za rizike predsjeda neovisni član odbora koji izravno odgovara odboru i redovito održava sastanke;

(n)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 28. stavak 3. ako ne dopusti da odbor za rizike savjetuje odbor o svim aranžmanima koji bi mogli utjecati na upravljanje rizicima središnje druge ugovorne strane ili ako ne poduzme razuman napor da se savjetuje s odborom za rizike o kretanjima koja utječu na upravljanje rizicima središnje druge ugovorne strane u hitnim situacijama;

(o)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 28. stavak 5. ako odmah ne obavijesti ESMA-u o svakoj odluci odbora o tome da neće postupiti u skladu sa savjetom odbora za rizike;

(p)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 29. stavak 1. ako ne čuva potpunu evidenciju o svojim uslugama i aktivnostima u razdoblju od najmanje deset godina, koja je ESMA-i potrebna za praćenje usklađenosti središnje druge ugovorne strane s ovom Uredbom;

(q)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 29. stavak 2. ako najmanje deset godina od otkaza ugovora ne čuva sve informacije o svim ugovorima koje je obradila, na način koji omogućuje identifikaciju izvornih uvjeta transakcije prije njezina poravnanja posredstvom te središnje druge ugovorne strane;

(r)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 29. stavak 3. ako ESMA-i i relevantnim članovima ESSB-a na njihov zahtjev ne stavi na raspolaganje evidenciju i informacije iz članka 29. stavaka 1. i 2. ili sve informacije o pozicijama iz poravnanih ugovora, bez obzira na mjesto izvršenja transakcija;

(s)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 30. stavak 1. ako ESMA-i ne dostavi, ili dostavi neistinite ili nepotpune, informacije o identitetu svojih dioničara ili članova, izravnih ili neizravnih, fizičkih ili pravnih, te osoba s kvalificiranim udjelima ili o iznosima tih udjela;

(t)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 30. stavak 4. ako osobama iz članka 30. stavka 1. omogući utjecaj kojim bi se moglo dovesti u pitanje pouzdano i razborito upravljanje njome;

(u)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 31. stavak 1. ako ne obavijesti ili pogrešno ili nepotpuno obavijesti ESMA-u o svakoj promjeni svojeg rukovodstva ili ne dostavi ESMA-i sve potrebne informacije za ocjenu usklađenosti s člankom 27. stavkom 1. ili člankom 27. stavkom 2. drugim podstavkom;

(v)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 33. stavak 1. ako nema u pisanom obliku i ne provodi učinkovite organizacijske i administrativne aranžmane za utvrđivanje mogućih sukoba interesa, ili upravljanje njima, između nje, uključujući njezine direktore, zaposlenike ili druge osobe s izravnom ili neizravnom kontrolom ili bliskim vezama, i njezinih članova sustava poravnanja ili njihovih klijenata koji su poznati središnjoj drugoj ugovornoj strani ili ako nema i ne provodi odgovarajuće postupke za rješavanje mogućih sukoba interesa;

(w)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 33. stavak 2. ako članu sustava poravnanja ili dotičnom klijentu tog člana sustava poravnanja koji je poznat središnjoj drugoj ugovornoj strani, prije prihvaćanja novih transakcija od dotičnog člana sustava poravnanja, ne dostavi jasne informacije o općoj prirodi ili razlozima sukoba interesa ako su organizacijski ili administrativni aranžmani središnje druge ugovorne strane za upravljanje sukobima interesa nedovoljni da se njima može dovoljno pouzdano osigurati sprečavanje rizika nastanka štete za interese člana sustava poravnanja ili klijenta;

(x)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 33. stavak 3. ako u svojim pisanim aranžmanima ne uzme u obzir sve okolnosti, koje su joj poznate ili bi joj trebale biti poznate, koje bi mogle prouzročiti sukob interesa zbog strukture i poslovnih aktivnosti ostalih društava s kojima je u odnosu kao matično društvo ili društvo kći;

(y)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 33. stavak 5. ako ne poduzme sve razumne korake kako bi spriječila zlouporabu informacija iz svojih sustava ili uporabu tih informacija za druge poslovne aktivnosti ili kako bi spriječila fizičke osobe koje su blisko povezane s njome ili pravne osobe koje su s njome u odnosu kao matično društvo ili kao društvo kći da njezine povjerljive informacije upotrebljavaju u komercijalne svrhe bez prethodne suglasnosti klijenta kojemu te povjerljive informacije pripadaju;

(z)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 36. stavak 1. ako ne postupa pošteno i profesionalno u skladu s najboljim interesima svojih članova sustava poravnanja i njihovih klijenata;

(aa)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 36. stavak 2. ako nema dostupna, transparentna i pravedna pravila za žurno rješavanje pritužbi;

(bb)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 37. stavak 1. ili stavak 2. ako kontinuirano primjenjuje diskriminirajuće, netransparentne ili subjektivne pristupne kriterije ili ako na drugi način kontinuirano ne osigurava pravedan i otvoren pristup toj središnjoj drugoj ugovornoj strani ili ako svojim članovima sustava poravnanja kontinuirano ne osigurava dovoljna financijska sredstva i operativni kapacitet za ispunjavanje obveza koje proizlaze iz sudjelovanja u toj središnjoj drugoj ugovornoj strani ili ako ne provodi detaljnu godišnju provjeru izvršavanja obveza svojih članova sustava poravnanja;

(cc)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 37. stavak 4. ako nema objektivne i transparentne postupke za suspenziju i uredno isključenje članova sustava poravnanja koji prestanu ispunjavati kriterije iz članka 37. stavka 1.;

(dd)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 37. stavak 5. ako članovima sustava poravnanja koji ispunjavaju kriterije iz članka 37. stavka 1. uskrati pristup bez propisnog obrazloženja u pisanom obliku i temeljenoga na detaljnoj analizi rizika;

(ee)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 1. ako klijentima svojih članova sustava poravnanja ne omogući zaseban pristup konkretnim uslugama koje pruža;

(ff)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 39. stavak 7. ako ne nudi različite razine odvajanja iz tog stavka po prihvatljivim komercijalnim uvjetima.

III.  Povrede koje se odnose na operativne zahtjeve:

(a)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 34. stavak 1. ako ne uspostavi, ne provodi ili ne održava primjerenu politiku kontinuiteta poslovanja i plan za oporavak od kriznih situacija čiji je cilj osigurati očuvanje njezinih funkcija, pravodoban oporavak operacija i ispunjavanje obveza središnje druge ugovorne strane, kojima se barem omogućuje oporavak svih transakcija u trenutku prekida poslovanja kako bi se omogućio siguran nastavak njezina poslovanja i izvršenje namire na planirani datum;

(b)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 34. stavak 2. ako ne uspostavi, ne provodi ili ne održava odgovarajući postupak kojim se osigurava pravodobna i uredna namira ili prijenos imovine i pozicija klijenata i članova sustava poravnanja u slučaju povlačenja priznavanja na temelju odluke u skladu s člankom 25.;

(c)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 35. stavak 1. drugi podstavak ako izdvoji glavne poslovne procese koji se odnose na upravljanje rizicima te središnje druge ugovorne strane;

(d)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 39. stavak 1. ako ne vodi odvojenu evidenciju i račune na temelju kojih u bilo kojem trenutku i bez odgode može u svojim računima razlikovati imovinu i pozicije koji se vode za račun jednog člana sustava poravnanja od imovine i pozicija koji se vode za račun bilo kojeg drugog člana sustava poravnanja i od vlastite imovine;

(e)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 39. stavak 2. ako ne nudi vođenje i ako na zahtjev ne vodi odvojene evidencije i račune na temelju kojih svaki član sustava poravnanja u računima kod te središnje druge ugovorne strane može razlikovati svoju imovinu i pozicije od imovine i pozicija koji se vode za račun njezinih članova sustava poravnanja;

(f)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 39. stavak 3. ako ne nudi vođenje i na zahtjev ne vodi odvojene evidencije i račune na temelju kojih svaki član sustava poravnanja u računima kod te središnje druge ugovorne strane može razlikovati imovinu i pozicije koji se vode za račun određenog klijenta od imovine i pozicija koji se vode za račun ostalih klijenata ili ako svojim članovima sustava poravnanja na njihov zahtjev ne ponudi mogućnost otvaranja više računa na njihovo vlastito ime za račun njihovih klijenata;

(g)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 40. ako gotovo u stvarnom vremenu ne mjeri i ne ocjenjuje svoju likvidnosnu i kreditnu izloženost prema svakom članu sustava poravnanja i, prema potrebi, prema nekoj drugoj središnjoj drugoj ugovornoj strani s kojom je sklopila ugovor o međudjelovanju ili ako nema pristup relevantnim izvorima za formiranje cijena radi učinkovitog mjerenja svojih izloženosti po prihvatljivoj cijeni;

(h)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 41. stavak 1. ako ne utvrđuje, ne traži ili ne naplaćuje iznose nadoknade od svojih članova sustava poravnanja ili, prema potrebi, od središnjih drugih ugovornih strana s kojima je sklopila ugovor o međudjelovanju kako bi ograničila svoje kreditne izloženosti ili ako utvrđuje, traži ili naplaćuje iznose nadoknade koji nisu dovoljni za pokriće njezinih mogućih izloženosti koje bi se prema njezinoj procjeni mogle pojaviti prije unovčenja relevantnih pozicija ili za pokriće gubitaka koji proizlaze iz najmanje 99 % kretanja izloženosti u odgovarajućem vremenskom razdoblju ili su dovoljni da ta središnja druga ugovorna strana u cijelosti kolateralizira svoje izloženosti sa svim svojim članovima sustava poravnanja i, prema potrebi, sa svim središnjim drugim ugovornim stranama s kojima je sklopila ugovor o međudjelovanju, najmanje na dnevnoj osnovi, ili kako bi se, prema potrebi, uzeli u obzir mogući prociklički učinci;

(i)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 41. stavak 2. ako za utvrđivanje svojih zahtjeva za iznose nadoknade ne donese modele i parametre kojima se uzimaju u obzir rizična obilježja proizvoda čije poravnanje obavlja vodeći računa o vremenskom razdoblju između naplata iznosa nadoknade, tržišnoj likvidnosti i mogućnosti promjena tijekom trajanja transakcije;

(j)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 41. stavak 3. ako ne traži i ne naplaćuje iznose nadoknade na dnevnoj osnovi, barem kada su premašeni unaprijed definirani pragovi;

(k)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 42. stavak 3. ako ne održava jamstveni fond koji joj barem omogućuje da u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima podnese neispunjavanje obveza člana sustava poravnanja prema kojemu je najviše izložena ili neispunjavanje obveza drugog i trećeg najvećeg člana sustava poravnanja ako je zbroj njihovih izloženosti veći ili ako izradi scenarije u koje nisu uključena najvolatilnija razdoblja na tržištima na kojima središnja druga ugovorna strana pruža svoje usluge te niz mogućih budućih scenarija u kojima se uzimaju u obzir iznenadna prodaja financijskih sredstava i nagla smanjenja tržišne likvidnosti;

(l)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 43. stavak 2. ako joj njezin jamstveni fond iz članka 42. i njezina ostala financijska sredstva iz članka 43. stavka 1. ne omogućuju da podnese neispunjavanje obveza dvaju članova sustava poravnanja prema kojima je najviše izložena u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima;

(m)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 44. stavak 1. ako u svakom trenutku nema pristup odgovarajućoj likvidnosti za obavljanje svojih usluga i aktivnosti ili ako na dnevnoj osnovi ne mjeri svoje moguće likvidnosne potrebe;

(n)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 45. stavke 1., 2. i 3. ako za pokriće gubitaka ne upotrijebi iznose nadoknade od člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze prije nego što upotrijebi druga financijska sredstva;

(o)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 45. stavak 4. ako najprije ne upotrijebi namjenska vlastita sredstva, a tek onda doprinose iz jamstvenog fonda od članova sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze;

(p)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 46. stavak 1. ako za pokriće svoje početne i tekuće izloženosti prema svojim članovima sustava poravnanja prihvati bilo što osim visoko likvidnog kolaterala koji nosi minimalan kreditni i tržišni rizik, ako drugi kolateral nije dopušten prema delegiranom aktu koji Komisija donese na temelju članka 46. stavka 3.;

(q)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 47. stavak 1. ako svoja financijska sredstva ne ulaže samo u gotovinu ili visoko likvidne financijske instrumente koji nose minimalan tržišni i kreditni rizik i moguće ih je brzo unovčiti uz minimalan negativni učinak na cijenu;

(r)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 47. stavak 3. ako financijske instrumente koji služe kao iznosi nadoknade ili doprinosi u jamstveni fond ne polaže kod upravitelja sustava za namiru vrijednosnih papira koji osiguravaju punu zaštitu tih financijskih instrumenata, ako su ti upravitelji dostupni, ili ako se ne koristi drugim vrlo sigurnim aranžmanima s financijskim institucijama koje imaju odobrenje za rad;

(s)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 47. stavak 4. ako gotovinske depozite ne obavlja samo putem vrlo sigurnih aranžmana s financijskim institucijama koje imaju odobrenje ili uporabom stalno raspoloživih mogućnosti središnjih banaka ili drugim sličnim načinom koji omogućuju središnje banke;

(t)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 47. stavak 5. ako polaže imovinu kod treće strane, a da ne osigura da se ta imovina koja pripada članovima sustava poravnanja može razlikovati od imovine koja pripada središnjoj drugoj ugovornoj strani i od imovine te treće strane s pomoću različito naslovljenih računa u poslovnim knjigama te treće strane ili nekim drugim istovrijednim mjerama kojima se postiže ista razina zaštite ili ako, prema potrebi, nema brz pristup financijskim instrumentima;

(u)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 47. stavak 6. ako svoj kapital ili iznose koji proizlaze iz zahtjeva utvrđenih u člancima 41., 42., 43. ili 44. ulaže u vlastite vrijednosne papire ili vrijednosne papire svojega matičnog društva ili društva kćeri;

(v)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 48. stavak 1. ako nema detaljne postupke koji se primjenjuju kada član sustava poravnanja ne ispunjava zahtjeve za sudjelovanje utvrđene u članku 37. u roku i u skladu s postupcima koje je utvrdila ta središnja druga ugovorna strana ili ako ne utvrdi detaljne postupke koji se primjenjuju u slučaju da središnja druga ugovorna strana ne objavi da član sustava poravnanja ne ispunjava svoje obveze ili ako ne provede godišnje preispitivanje tih postupaka;

(w)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 48. stavak 2. ako odmah ne poduzme mjere kako bi ograničila gubitke i likvidnosne pritiske koji nastanu zbog neispunjavanja obveza člana sustava poravnanja i kako bi osigurala da se zatvaranjem pozicija bilo kojeg člana sustava poravnanja ne narušava njezino poslovanje ili da se članovi sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze ne izlažu gubicima koje ne mogu predvidjeti ili kontrolirati;

(x)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 48. stavak 3. ako prije objavljivanja ili pokretanja postupka u slučaju neispunjavanja obveza o tome odmah ne obavijesti ESMA-u;

(y)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 48. stavak 4. ako ne provjeri jesu li njezini postupci u slučaju neispunjavanja obveza izvršivi i ako ne poduzme sve razumne korake kako bi osigurala da ima zakonske ovlasti za unovčenje vlasničkih pozicija člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze i za prijenos ili unovčenje pozicija klijenata člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze;

(z)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 49. stavak 1. ako redovito ne preispituje svoje modele i parametre za izračun svojih zahtjeva za iznos nadoknade, doprinosa u jamstveni fond, zahtjeva za kolateral ili drugih mehanizama za kontrolu rizika te ako te modele ne podvrgava strogim i čestim ispitivanjima otpornosti na stres radi procjene njihove otpornosti u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima ili ne provodi retroaktivna ispitivanja radi procjene pouzdanosti donesene metodologije ili ako ne dobije neovisnu provjeru ili ne obavijesti ESMA-u o rezultatima obavljenih ispitivanja ili ne dobije odobrenje ESMA-e prije donošenja svih značajnijih izmjena modela i parametara;

(aa)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 49. stavak 2. ako redovito ne ispituje ključne aspekte svojih postupaka u slučaju neispunjavanja obveza ili ako ne poduzima sve razumne korake kako bi osigurala da ih svi članovi sustava poravnanja razumiju i da imaju uspostavljene odgovarajuće aranžmane za odgovor u slučaju neispunjavanja obveza;

(bb)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50. stavak 1. ako se, kada je to praktično i dostupno, ne koristi novcem središnje banke za namiru svojih transakcija ili ako ne poduzme korake kako bi strogo ograničila rizike gotovinske namire ako se ne koristi novcem središnje banke;

(cc)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50. stavak 3. ako ne otkloni osnovne rizike primjenom mehanizma isporuka po plaćanju u mjeri u kojoj je to moguće ako ta središnja druga ugovorna strana ima obvezu izvršavati ili primati isporuke financijskih instrumenata;

(dd)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50.a ili članak 50.b ako ne izračunava KCCP kako je navedeno u tom članku ili ako ne slijedi pravila za izračun KCCP-a utvrđena u članku 50.a stavku 2. i člancima 50.b i 50.d;

(ee)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50.a stavak 3. ako KCCP ne izračunava najmanje jedanput u tri mjeseca ili ga izračunava rjeđe nego što to ESMA zahtijeva u skladu s člankom 50.a stavkom 3.;

(ff)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 51. stavak 2. ako nema nediskriminirajući pristup podacima koji su joj potrebni za obavljanje njezinih funkcija s određenog mjesta trgovanja u dovoljnoj mjeri da ispunjava operativne i tehničke zahtjeve koje utvrđuje to mjesto trgovanja, i relevantnom sustavu za namiru;

(gg)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 52. stavak 1. ako sklopi ugovor o međudjelovanju bez ispunjenja bilo kojeg od uvjeta navedenih u točkama (a), (b), (c) i (d) tog stavka;

(hh)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 53. stavak 1. ako u računima ne razlikuje imovinu i pozicije koji se drže za račun neke druge središnje druge ugovorne strane s kojom je sklopila ugovor o međudjelovanju;

(ii)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 54. stavak 1. ako sklopi ugovor o međudjelovanju bez prethodnog odobrenja ESMA-e.

IV.  Povrede koje se odnose na transparentnost i dostupnost informacija:

(a)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 1. ako javno ne objavi cijene i naknade zasebno za svaku uslugu koju pruža, uključujući diskonte i rabate te uvjete pod kojima se može ostvariti pravo na te diskonte i rabate;

(b)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 1. ako ESMA-i ne dostavi informacije o troškovima i prihodima od svojih usluga;

(c)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 2. ako svoje članove sustava poravnanja i njihove klijente ne obavijesti o rizicima povezanima s uslugama koje pruža;

(d)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 3. ako svojim članovima sustava poravnanja ili ESMA-i ne dostavi informacije o cijenama na temelju kojih je izračunala svoje izloženosti na kraju dana prema svojim članovima sustava poravnanja ili javno ne objavi ukupni obujam transakcija za svaki instrument čije se poravnanje obavlja posredstvom te središnje druge ugovorne strane;

(e)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 4. ako javno ne objavi operativne i tehničke zahtjeve koji se odnose na komunikacijske protokole o sadržaju i formatima poruka kojima se koristi u interakciji s trećim stranama, uključujući operativne i tehničke zahtjeve iz članka 7.;

(f)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 5. ako javno ne objavi da članovi sustava poravnanja ne ispunjavaju kriterije iz članka 37. stavka 1. ili zahtjeve iz članka 38. stavka 1., osim ako ESMA smatra da bi takva objava predstavljala prijetnju financijskoj stabilnosti ili povjerenju u tržište ili da bi ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila nerazmjernu štetu uključenim stranama;

(g)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 39. stavak 7. ako javno ne objavi razinu zaštite i troškove povezane s različitim razinama odvajanja koje ona pruža;

(h)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 49. stavak 3. ako javno ne objavi ključne aspekte svojeg modela upravljanja rizicima ili pretpostavke koje je primijenila pri ispitivanju otpornosti na stres iz članka 49. stavka 1.;

(i)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50. stavak 2. ako jasno ne navede svoje obveze u pogledu isporuke financijskih instrumenata, među ostalim i podatak ima li obvezu izvršavati ili primati isporuku financijskog instrumenta ili nadoknađuje li sudionicima gubitke koji nastanu u postupku isporuke;

(j)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50.c stavak 1. ako informacije navedene u članku 50.c stavku 1. točkama (a), (b), (c), (d) i (e) ne dostavi svojim članovima sustava poravnanja koji su institucije ili njihovim nadležnim tijelima;

(k)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50.c stavak 2. ako ne obavješćuje svoje članove sustava poravnanja koji su institucije najmanje jedanput u tri mjeseca ili ih obavješćuje rjeđe nego što to ESMA zahtijeva u skladu s člankom 50.c stavkom 2.

V.  Povrede koje se odnose na prepreke nadzornim aktivnostima:

(a)  središnja druga ugovorna strana krši članak 25.c ako u odgovoru na odluku kojom se zahtijevaju informacije na temelju članka 25.c stavka 2. ne dostavi informacije ili ako u odgovoru na običan zahtjev za informacijama ESMA-e u skladu s člankom 25.c stavcima 2. ili 3. ili na odluku ESMA-e kojom se zahtijevaju informacije u skladu s člankom 25.c stavkom 3. dostavi netočne ili obmanjujuće informacije;

(b)  središnja druga ugovorna strana ili njezini predstavnici dostave netočne ili obmanjujuće odgovore na pitanja postavljena u skladu s člankom 25.d stavkom 1. točkom (c);

(c)  središnja druga ugovorna strana ne poštuje članak 25.d stavak 1. točku (e) tako što ne ispuni zahtjev ESMA-e za evidencijom o telefonskim razgovorima ili prometu podataka;

(d)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika pravodobno ne postupi u skladu s nadzornom mjerom koja se zahtijeva odlukom ESMA-e donesenom u skladu s člankom 25.n;

(e)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika ne pristane na izravni nadzor koji se zahtijeva odlukom ESMA-e o istrazi ▌ u skladu s člankom 25.e.

PRILOG IV.

Popis koeficijenata otežavajućih i olakšavajućih okolnosti za primjenu članka 25.g stavka 3.

Na osnovne iznose iz članka 25.g stavka 2. kumulativno se primjenjuju sljedeći koeficijenti:

I.  Koeficijenti usklađenja koji se odnose na otežavajuće okolnosti:

(a)  ako se radi o opetovanoj povredi, za svako njezino ponavljanje primjenjuje se dodatni koeficijent od 1,1;

(b)  ako se radi o povredi koja traje dulje od šest mjeseci, primjenjuje se koeficijent od 1,5;

(c)  ako su povredom otkriveni sustavni nedostaci u organizaciji središnje druge ugovorne strane, posebno u njezinim postupcima, sustavima upravljanja ili unutarnjim kontrolama, primjenjuje se koeficijent od 2,2;

(d)  ako povreda nepovoljno utječe na kvalitetu aktivnosti i usluga središnje druge ugovorne strane, primjenjuje se koeficijent od 1,5;

(e)  ako se radi o povredi koja je izvršena namjerno, primjenjuje se koeficijent od 2;

(f)  ako nisu poduzete korektivne mjere od trenutka kad je otkriveno kršenje, primjenjuje se koeficijent od 1,7;

(g)  ako više rukovodstvo središnje druge ugovorne strane nije surađivalo s ESMA-om pri provođenju njezinih istraga, primjenjuje se koeficijent od 1,5.

II.  Koeficijenti usklađenja koji se odnose na olakšavajuće okolnosti:

(a)  ako se radi o povredi koja je trajala kraće od 10 radnih dana, primjenjuje se koeficijent od 0,9;

(b)  ako više rukovodstvo središnje druge ugovorne strane može dokazati da je poduzelo sve potrebne mjere za sprečavanje povrede, primjenjuje se koeficijent od 0,7;

(c)  ako je središnja druga ugovorna strana brzo, učinkovito i u potpunosti obavijestila ESMA-u o povredi, primjenjuje se koeficijent od 0,4;

(d)  ako je središnja druga ugovorna strana dobrovoljno poduzela mjere kojima se onemogućuje počinjenje slične povrede u budućnosti, primjenjuje se koeficijent od 0,6.”.

(1)* TEKST JOŠ NIJE PROŠAO PRAVNO-JEZIČNU DORADU.
(2)SL C 385 15.11.2017., str. 3.
(3)Mišljenje od 20. rujna 2017. (SL C 434 15.12.2017., str. 63.).
(4)Stajalište Europskog parlamenta od 18. travnja 2019.
(5)Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).
(6)Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013, str. 63).

Posljednje ažuriranje: 29. travnja 2019.Pravna napomena