Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2019/2734(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B9-0012/2019

Rasprave :

PV 18/07/2019 - 5.1
CRE 18/07/2019 - 5.1

Glasovanja :

PV 18/07/2019 - 7.3
CRE 18/07/2019 - 7.3

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2019)0006

Usvojeni tekstovi
PDF 140kWORD 59k
Četvrtak, 18. srpnja 2019. - Strasbourg Završno izdanje
Rusija, posebice položaj aktivista za zaštitu okoliša i ukrajinskih političkih zatvorenika
P9_TA(2019)0006RC-B9-0012/2019

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. srpnja 2019. o Rusiji, posebno o položaju aktivista za zaštitu okoliša i ukrajinskih političkih zatvorenika (2019/2734(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji i stanju na Krimu, posebno one od 11. lipnja 2015. o strateškoj vojnoj situaciji u crnomorskom bazenu nakon nezakonitog ruskog pripojenja Krima(1); od 10. rujna 2015. o Rusiji, posebno o slučaju Estona Kohvera, Olega Sencova i Aleksandra Kolčenka(2); od 4. veljače 2016. o stanju ljudskih prava, osobito krimskih Tatara, na Krimu(3); od 12. svibnja 2016. o krimskim Tatarima(4); od 16. ožujka 2017. o ukrajinskim zatvorenicima u Rusiji i stanju na Krimu(5); od 5. listopada 2017. o slučajevima vođa krimskih Tatara Ahtema Čijgoza, Iljmija Umerova i novinara Mikole Semene(6); od 8. veljače 2018. o Rusiji, slučaju Ojuba Titijeva i Centru za ljudska prava „Memorial”(7); od 14. lipnja 2018. o Rusiji, a posebno o slučaju ukrajinskog političkog zatvorenika Olega Sencova(8), od 25. listopada 2018. o stanju u Azovskom moru(9), od 14. veljače 2019. o stanju u Čečeniji i slučaju Ojuba Titijeva(10), od 12. prosinca 2018. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine(11) i od 12. ožujka 2019. o stanju političkih odnosa između EU-a i Rusije(12),

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje od 25. svibnja 2018. o slučajevima više pritvorenika koji se nalaze na nezakonito pripojenim područjima Krima i Sevastopolja i onih koji dolaze iz tih područja, izjavu od 10. siječnja 2019. o nezakonito pritvorenim ukrajinskim građanima, izjavu od 17. siječnja 2019. o produžetku nezakonitog pritvora ukrajinskih vojnika od strane Ruske Federacije, izjavu od 22. ožujka 2019. o presudi izrečenoj Pavlu Hribu te izjavu od 17. travnja 2019. o produžetku nezakonitog pritvora ukrajinskih vojnika,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 28. lipnja 2018. o ukrajinskim građanima koje je Ruska Federacija pritvorila kao političke zatvorenike,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 24. siječnja 2019. o eskalaciji napetosti na Azovskom moru i u tjesnacu Kerč te prijetnjama za europsku sigurnost,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 25. lipnja 2019. o jačanju procesa donošenja odluka Parlamentarne skupštine u pogledu valjanosti mandata i glasovanja,

–  uzimajući u obzir nalog Međunarodnog suda za pravo mora (ITLOS) od 25. svibnja 2019. u predmetu br. 26 o zadržavanju triju ukrajinskih vojnih brodova,

–  uzimajući u obzir Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

–  uzimajući u obzir Ustav Ruske Federacije, posebno njegovo poglavlje 2. o pravima i slobodama čovjeka i građanina,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine UN-a br. 68/262 od 27. ožujka 2014. naslovljenu „Teritorijalna cjelovitost Ukrajine” i rezoluciju Opće skupštine UN-a br. 71/205 od 19. prosinca 2016. naslovljenu „Stanje ljudskih prava u Autonomnoj Republici Krimu i gradu Sevastopolju (Ukrajina)”,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima i njezin Protokol, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te Deklaraciju UN-a o pravima autohtonih naroda,

–  uzimajući u obzir članak 5. Opće deklaracije o ljudskim pravima, čija je Ruska Federacija potpisnica, i članak 7. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kojima je propisano da nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju, članak 9. Opće deklaracije o ljudskim pravima, u kojem se navodi da nitko ne smije biti izložen proizvoljnom uhićenju, pritvoru ili egzilu te članke 19. i 20. Opće deklaracije o ljudskim pravima kojima se predviđa sloboda mišljenja i izražavanja te sloboda mirnog okupljanja i udruživanja,

–  uzimajući u obzir izvješće Venecijanske komisije od 18. ožujka 2019. o financiranju udruga,

–  uzimajući u obzir mišljenje Venecijanske komisije od 13. lipnja 2016. o ruskom saveznom zakonu br. 129-FZ (Savezni zakon o nepoželjnim aktivnostima stranih i međunarodnih nevladinih organizacija),

–  uzimajući u obzir Ženevsku konvenciju o zaštiti civilnih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949.,

A.  budući da se Ruska Federacija, na temelju obveze iz Opće deklaracije o ljudskim pravima i Europske konvencije o ljudskim pravima, te kao punopravna članica Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, obvezala na poštovanje načela demokracije, vladavine prava i poštovanja temeljnih sloboda i ljudskih prava;

B.  budući da Europska unija ne priznaje provedbu ruskog zakonodavstva u na Krimu i u Sevastopolju te da očekuje da svi nezakonito pritvoreni ukrajinski građani na Krimskom poluotoku i u Rusiji odmah budu pušteni na slobodu;

C.  budući da EU i dalje u potpunosti podupire suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te ponovno ističe iznimnu važnost politike nepriznavanja nezakonitog pripojenja Krima i Sevastopolja;

D.  budući da ruske vlasti i političko vodstvo i dalje provode represivan i autoritaran režim prema vlastitim građanima, civilnom društvu, političkoj oporbi i predstavnicima medija; budući da ruska autoritativna vladavina negativno utječe na odnose između EU-a i Rusije te na stabilnost u Europi i svijetu; budući da se ta represija provodi i isključivanjem oporbenih kandidata iz izbora, kao što je trenutačno slučaj s kandidatima na općinskim izborima poput Ilije Jašina, Ljubova Sobola i Ivan Zdanova, koji su se kandidirali na moskovskim izborima;

E.  budući da je 2015. zahvaljujući „zakonu o nepoželjnim organizacijama” ruski glavni javni tužitelj dobio ovlast bez sudskog postupka zabraniti strane i međunarodne organizacije koje su bile proglašene „nepoželjnima”; budući da se taj zakon sve više upotrebljava za kažnjavanje ruskih nevladinih organizacija i aktivista civilnog društva;

F.  budući da postoje navodi o tome da se u više slučajeva pribjegavalo mučenju te okrutnom i ponižavajućem postupanju; budući da ti navodi do danas nisu istraženi na odgovarajući način; budući da se mučenje koristi za iznuđivanje priznanja i kao potpora lažnim dokazima krivnje; budući da su meta napada bili i krimski odvjetnici koji pružaju pravnu pomoć žrtvama, borci za ljudska prava koji izvještavaju o politički motiviranim slučajevima prisilnog nestanka na Krimu te novinari koji izvještavaju o položaju pripadnika tatarskog naroda na Krimu;

G.  budući da se brojni zatvorenici i pritvorenici susreću s teškim i nehumanim uvjetima u zatvorima, što predstavlja fizički i psihički rizik za njihovo zdravlje; budući da zatvorenici trebaju hitnu medicinsku pomoć i liječenje;

H.  budući da je Ruska Federacija 25. studenoga 2018. u blizini Kerčkih vrata uporabom vojne sile uhitila 24 ukrajinska mornara i zaplijenila njihova tri broda; budući da se ti ukrajinski vojnici od 25. studenoga 2018. nalaze u nezakonitom pritvoru;

I.  budući da separatističke snage u regiji Donbas, koje Rusija podupire, drže najmanje 130 ukrajinskih zatvorenika, uključujući najmanje 25 vojnika;

J.  budući da je u svojem nalogu od 25. svibnja 2019. s 19 glasova za i jednim glasom protiv ITLOS od Ruske Federacije zatražio da „odmah oslobodi ukrajinske ratne brodove Berdjansk, Nikopol i Jani Kapu te da ih vrati Ukrajini”, da „odmah pusti na slobodu 24 ukrajinska vojnika i dopusti im da se vrate u Ukrajinu” te je od obje strane zahtijevao da „se suzdržavaju od poduzimanja bilo koje radnje koja bi mogla pogoršati ili produljiti spor”;

K.  budući da je Europska unija kao odgovor na eskalaciju nasilja u tjesnacu Kerč i na Azovskom moru, uključujući nezakonito pritvaranje 24 ukrajinska vojnika, 15. ožujka 2019. na svoj popis osoba i subjekata koji podliježu restriktivnim mjerama dodala imena osmero ruskih dužnosnika zbog djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine;

L.  budući da je prema izvješću Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 25. lipnja 2019., Rusija 27. ožujka 2019. pretražila 26 kuća i potom uhitila 24 osobe, od kojih su većina tatarski aktivisti na Krimu i kojima sada prijete nezakonite zatvorske kazne u trajanju do 20 godina; budući da je Rusija u prvih šest mjeseci 2019. nezakonito uhitila najmanje 37 ukrajinskih državljana na nezakonito okupiranom Krimu; budući da su gotovo svi uhićeni predstavnici autohtonih krimskih Tatara;

M.  budući da je od početka lipnja 2018. više od 70 ukrajinskih građana pritvoreno u različitim regijama Ruske Federacije i na okupiranom Krimu zbog političkih razloga; budući da se prema procjenama Centra za ljudska prava „Memorial” iz ožujka ove godine u Rusiji nalazi 297 političkih zatvorenika, što je 50 više no prije četiri godine, uključujući redatelja Olega Sencova koji je 2018. dobio nagradu Saharov za slobodu mišljenja;

N.  budući da su u prosincu 2017. Andreja Rudomaku, vođu nevladine organizacije Environmental Watch za Sjeverni Kavkaz i njegove kolege Viktora Čirikova, Aleksandra Savejeljeva i Veru Kolonunaju brutalno napali maskirani muškarci, nakon čega je Andreju Rudomaki dijagnosticiran potres mozga i prijelomi kostiju lica; budući da, iako vlasti raspolažu materijalnim dokazima, uključujući snimke CCTV-a i otiske prstiju napadača, istraga nije dala nikakve konkretne rezultate te da su počinitelji i nalogodavci brutalnog napada i dalje na slobodi; budući da se umjesto toga protiv Andreja Rudomake provodi kaznena istraga zbog „klevetanja” člana Državne dume;

O.  budući da prema ruskom zakonu o „stranim agentima” nevladine organizacije koje primaju financijska sredstva iz inozemstva i koje su „politički aktivne” moraju podnijeti zahtjev za uvrštavanje na poseban vladin popis stranih agenata, da su izložene dodatnom i pažljivom vladinu nadzoru te da se od njih zahtijeva da u svim svojim publikacijama, izjavama za medije i izvješćima navedu da im je autor strani agent;

P.  budući da je jedna od najstarijih i najistaknutijih aktivistica za zaštitu okoliša u državi Aleksandra Korleva, voditeljica nevladine organizacije Ekozaštita, sa sjedištem u Kalinjingradu, bila prisiljena pobjeći iz zemlje i tražiti azil u inozemstvu zbog optužbi za kazneno djelo neplaćanja kazni izrečenih poradi upornog odbijanja te skupine da se registrira kao „strani agent”; budući da joj, u slučaju da je se proglasi krivom, prijete do dvije godine zatvora;

Q.  budući da je Ekozaštita! jedna od 49 ruskih nevladinih organizacija koje su podnijele zahtjeve pred Europskim sudom za ljudska prava (zahtjev br. 9988/13), tvrdeći da se zakonom o stranim agentima krši nekoliko normi u području ljudskih prava, uključujući one o slobodi izražavanja i udruživanja, što je zaključak koji je podupro povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava;

R.  budući da su u posljednjih nekoliko mjeseci pokrenuta najmanje dva kaznena postupka protiv boraca za zaštitu okoliša Andreja Borovikova i Vjačeslava Jegorova zbog opetovanog kršenja zakona o javnom okupljanju u vezi s prosvjedima za zaštitu okoliša u Arkhangelsku i moskovskim regijama;

S.  budući da su Europska unija i Ukrajina u svojoj zajedničkoj izjavi nakon posljednjeg sastanka na vrhu EU-a i Ukrajine 8. srpnja 2019. pozvale na hitno puštanje na slobodu svih ukrajinskih građana koji su nezakonito pritvoreni na Krimskom poluotoku i u Rusiji, uključujući aktiviste krimskih Tatara;

T.  budući da su četvorica ukrajinskih političkih zatvorenika: Oleg Sencov, dobitnik Nagrade Saharov za slobodu mišljenja 2018., Oleksandr Kolčenko, Oleksandr Šumkov i Volodimir Baluh u lipnju 2018. započeli štrajk glađu u znak prosvjeda protiv produžetka pritvora ukrajinskih političkih zatvorenika od strane Rusije;

U.  budući da je Parlamentarna skupština Vijeća Europe izaslanstvu Ruske Federacije dopustila da se vrati u Vijeće Europe, vodeću europsku organizaciju za ljudska prava te mu je 25. lipnja 2019. ponovno omogućila pravo glasa, ustrajući u tome da odobravanje ponovnog sudjelovanje zauzvrat mora biti popraćeno poštovanjem vrijednosti i normi tog tijela;

1.  poziva ruske vlasti da odmah i bezuvjetno puste na slobodu sve nezakonito i proizvoljno pritvorene ukrajinske građane(13), i u Rusiji i na privremeno okupiranim dijelovima Ukrajine, te da omoguće njihov siguran povratak, uključujući krimske Tatare, nedavno pritvorene sudionike mirnog prosvjeda održanog 10. srpnja 2019. na Crvenom trgu, ukrajinske građane pritvorene na temelju politički motiviranih optužbi i 24 člana posade ukrajinskih vojnih brodova;

2.  poziva ruske vlasti da odmah i bezuvjetno okončaju sve oblike uznemiravanja, uključujući one na pravosudnoj razini, usmjerene protiv Aleksandre Koroleve i organizacije Ekozaštita! te protiv svih boraca za ljudska prava i aktivista za zaštitu okoliša u toj zemlji, kao i da im omoguće da svoj zakonit rad obavljaju bez ikakvog ometanja;

3.  apelira na ruske vlasti da povuku takozvani zakon o „stranim agentima” i da zatraže potporu te u potpunosti provedu sve preporuke Venecijanske komisije Vijeća Europe u skladu s međunarodnim obvezama u tom pogledu;

4.  poziva Rusiju da objavi cjelovit popis zatvorenika na okupiranim ukrajinskim područjima u Donbasu i Luhansku te da im olakša kontakt s obiteljima i odvjetnicima;

5.  oštro osuđuje nastavak kršenja temeljnih načela i normi međunarodnog prava od strane Rusije, a osobito njezino odbijanje poštovanja odluka međunarodnih sudova; snažno potiče Rusku Federaciju da provede odluke Europskog suda za ljudska prava o kršenju ljudskih prava osoba koje su pritvorene na Krimskom poluotoku i u Ruskoj Federaciji;

6.  naglašava da ruski sudovi, kako vojni tako i civilni, nisu nadležni donositi presude za djela počinjena izvan međunarodno priznatog državnog područja Rusije i ističe da se sudski postupci u takvim slučajevima ne bi smjeli smatrati zakonitima;

7.  poziva Rusku Federaciju da međunarodnim međuvladinim organizacijama zajamči neometan pristup okupiranim ukrajinskim područjima Krima i Donbasa, osobito Promatračkoj misiji UN-a za ljudska prava, Misiji OESS-a za procjenu ljudskih prava na Krimu, povjerenici za ljudska prava Vijeća Europe, ostalim konvencijama i institucijskim mehanizmima Vijeća Europe te međunarodnim humanitarnim organizacijama, osobito Međunarodnom odboru Crvenog križa;

8.  poziva ruske vlasti da osiguraju punu suradnju s mandatarima posebnih postupaka UN-a, među ostalim, upućivanjem poziva posebnom izvjestitelju za ljudska prava i okoliš, posebnom izvjestitelju o položaju boraca za ljudska prava i posebnom izvjestitelju o pravima na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja da posjete tu zemlju kako bi mogli izvješćivati o položaju boraca za zaštitu okoliša i boraca za ljudska prava;

9.  ističe da su borci za ljudska prava u Ruskoj Federaciji, uključujući aktiviste za zaštitu okoliša, često izloženi uznemiravanju, nadzoru, fizičkim napadima, prijetnjama, racijama i pretraživanjima njihovih ureda i domova, kleveti i kampanjama ocrnjivanja, sudskom uznemiravanju, proizvoljnom pritvaranju i zlostavljanju, kao i kršenju prava na slobodu izražavanja, udruživanja i okupljanja;

10.  predlaže da Europska unija razmotri uvođenje stalnog praćenja suđenja žrtvama političkih progona u Ruskoj Federaciji i na okupiranom Krimu te poziva Delegaciju EU-a u Rusiji i veleposlanstva država članica da nastave pratiti i posjećivati suđenja aktivistima za ljudska prava i ukrajinskim političkim zatvorenicima te da organiziraju misije u kojima će sudjelovati neovisni liječnici koji će pratiti uvjete pritvora i zdravstveno stanje ukrajinskih građana pritvorenih zbog političkih razloga u Ruskoj Federaciji i na okupiranom Krimu;

11.  snažno potiče ruske vlasti na svim razinama da prepoznaju ključnu ulogu boraca za okoliš u zaštiti okoliša i u osiguranju poštovanja prava povezanih s okolišem, kao i da javno osude sve napade, zastrašivanje, uznemiravanje i kriminalizaciju boraca za zaštitu okoliša;

12.  apelira na ruske vlasti da zaustave ograničavanje mirnih i zakonitih aktivnosti organizacija za zaštitu okoliša koje se provodi pokretanjem fabriciranih kaznenih postupaka protiv lokalnih aktivista za zaštitu okoliša, uhićenjima sudionika u mirnim lokalnim prosvjednima i izricanjem nerazmjerno visokih novčanih kazni;

13.  poziva ruske vlasti da poduzmu odgovarajuće pravne korake i da iskoriste sve dostupne pravne instrumente kako bi spriječile i zaustavile napade na aktiviste za zaštitu okoliša; snažno potiče ruske vlasti da osiguraju djelotvornu istragu i odgovornost u slučaju Andreja Rudomahe i u drugim slučajevima napada na borce za zaštitu okoliša;

14.  poziva posebnog predstavnika Europske unije za ljudska prava, Delegaciju EU-a u Rusiji i veleposlanstva država članica EU-a da stalno prate situaciju boraca za zaštitu okoliša; poziva EU i njegove države članice da poduzmu dodatne korake kako bi pružili potporu ruskim borcima za zaštitu okoliša i borcima za ljudska prava;

15.  izražava zabrinutost zbog izvješća o uvjetima pritvora, uključujući optužbe za mučenje i zlostavljanje te uskraćivanje pristupa osnovnoj zdravstvenoj skrbi te stoga ponovno poziva ruske vlasti da zajamče potpuno poštovanje prava svih pritvorenih osoba, da osiguraju odgovarajuću zdravstvenu skrb i liječenje svih pritvorenika te da poštuju medicinsku etiku, što uključuje i neprimjenu neželjenog liječenja ili prisilnog hranjenja u slučaju štrajka glađu, a što bi moglo predstavljati mučenje i druge oblike zlostavljanja;

16.  pozdravlja odluku Vijeća da produlji restriktivne mjere; ponovno naglašava svoje čvrsto uvjerenje da se sankcije EU-a ne smiju ukinuti sve dok Rusija ne ispuni svoje međunarodne obveze, uključujući poštovanje sporazuma iz Minska; poziva države članice da ostanu čvrste i ujedinjene u provedbi dogovorenih sankcija protiv Rusije te da razmotre ciljane mjere protiv pojedinaca odgovornih za pritvaranje političkih zatvorenika i suđenje njima; poziva međunarodnu zajednicu da pojača pritisak u cilju puštanja na slobodu svih političkih zatvorenika koji su pritvoreni na području koje okupira Rusija;

17.  poziva sljedećeg potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da razradi novu sveobuhvatnu strategiju EU-a i Rusije koja bi trebala biti usmjerena na jačanje mira i stabilnosti; ističe da bi se nužan dijalog trebao temeljiti na čvrstim načelima, uključujući poštovanje međunarodnog prava i teritorijalne cjelovitosti ruskih susjeda, uz istovremeno jačanje međuljudskih kontakata s građanima Rusije; naglašava da se sankcije protiv Rusije mogu ukinuti tek kada ta zemlja u potpunosti ispuni svoje obveze; međutim, ističe da EU također treba biti spreman na donošenje eventualnih dodatnih sankcija, među ostalim ciljanih osobnih sankcija, te na ograničavanje pristupa financijama i tehnologiji ako Rusija nastavi s povredama međunarodnog prava;

18.  ponovno naglašava potporu europskom režimu sankcija za kršenje ljudskih prava tzv. zakonu Magnicki, kojim bi se trebali sankcionirati počinitelji ozbiljnih kršenja ljudskih prava, i poziva Vijeće da bez odgode nastavi sa svojim radom u tom pogledu; ističe da se kršiteljima ljudskih prava ne bi smjele dodjeljivati vize za EU niti dopustiti držanje imovine u državama članicama;

19.  ponovno naglašava da oštro osuđuje čin agresije koji je Ruska Federacija počinila nad Ukrajinom 25. studenoga 2018. u blizini Kerčkih vrata uz obalu nezakonito okupiranog Krima; ističe da je ITLOS naložio Rusiji da odmah i bezuvjetno pusti brodove i vojnike; naglašava da neprovođenje naloga ITLOS-a predstavlja još jedno teško kršenje međunarodnih obveza; smatra da su „uvjeti” Rusije za oslobađanje brodova i vojnika, navedeni u njezinoj obavijesti Ukrajini od 25. lipnja 2019., u očitoj suprotnosti s tim nalogom, koji je moguće i dodatno prekršiti pogoršavanjem ili produljivanjem tog spora;

20.  poziva posebnog predstavnika Europske unije za ljudska prava da stalno prati stanje ljudskih prava na Krimskom poluotoku i u dijelovima istočne Ukrajine koji nisu pod kontrolom vlade;

21.  poziva Rusku Federaciju da u potpunosti provede rezoluciju Opće skupštine UN-a od 27. ožujka 2014. naslovljenu „Teritorijalna cjelovitost Ukrajine”, rezoluciju od 19. prosinca 2016. naslovljenu „Stanje ljudskih prava u Autonomnoj Republici Krimu i gradu Sevastopolju (Ukrajina)” te rezolucije od 19. prosinca 2017. i od 22. prosinca 2018., kao i nalog Međunarodnog suda o privremenim mjerama u predmetu Ukrajina v. Rusija u pogledu primjene Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije;

22.  sa zabrinutošću podsjeća da se mnoge presude ruskih sudova protiv ukrajinskih političkih zatvorenika odnose na špijunažu (među ostalim, u sljedećim slučajevima: Pavlo Hrib, Oleksij Stohnij, Hlib Šablij, Volodimir Prisič, Volodimir Dudka, Dmitri Štiblikov, Jevhen Panov, Andrij Zahtej, Valentin Vihivski, Viktor Šur i Dmitro Dolgopolov), što evocira represivno razdoblje od 30-ih do sredine 50-ih godina prošlog stoljeća, kada su brojni građani tadašnjeg Sovjetskog Saveza pritvoreni i osuđeni na toj osnovi;

23.  prosvjeduje protiv odluke glavnog državnog tužitelja Rusije, u kojoj se Ukrajinski svjetski kongres proglašava prijetnjom nacionalnoj sigurnosti Rusije;

24.  očekuje da će odluka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 25. lipnja 2019. dovesti do trenutačnog poboljšanja u pogledu poštovanja ljudskih prava i standarda Vijeća Europe u Rusiji, a posebno u pogledu provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava;

25.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, Vladi i parlamentu Ruske Federacije, kao i predsjedniku, Vladi i parlamentu Ukrajine.

(1) SL C 407, 4.11.2016., str. 74.
(2) SL C 316, 22.9.2017., str. 198.
(3) SL C 35, 31.1.2018., str. 38.
(4) SL C 76, 28.2.2018., str. 27.
(5) SL C 263, 25.7.2018., str. 109.
(6) SL C 346, 27.9.2018., str. 86.
(7) SL C 463, 21.12.2018., str. 31.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0259.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0435.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0115.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0518.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0157.
(13) nepotpun popis tih građana uključuje sljedeća imena: Oleh Sencov, Oleksandr Koljčenko, Oleksij Čirnij, Mikola Karpjuk, Stanislav Klih, Valentin Vihivski, Jurij Primov, Rustem Vajtov, Ruslan Zejtulajev, Ferat Sajfulajev, Viktor Šur, Andrij Kolomjec, Roman Suščenko, Pavlo Hrib, Oleksij Sizonovič, Enver Mamutov, Rustem Abiltarov, Zevri Absejtov, Remzi Memetov, Henadij Limeško, Jevhen Panov, Hlib Šablij, Volodimir Prisič, Ihor Kjaško, Tejmur Abdilajev, Uzeir Adsulajev, Rustem Ismailov, Ajder Saledinov, Emil Džemadenov, Volodimir Baluh, Dmitro Štiblikov, Muslim Alijev, Emir Usein Kuku, Vadim Siruk, Inver Bekirov, Refat Alimov, Arsen Džeparov, Oleksandr Šumkov, Tofik Abdulgazijev, Izet Abdulajev, Vladlen Abdulkadirov, Medžit Abdurahmanov, Bilijal Adilov, Osman Arifmemetov, Farhod Bazarov, Servet Gazijev, Džemil Gafarov, Reza Izetov, Alim Karimov, Sejran Murtaza, Jašar Mujedinov, Erfan Osmanov, Sejtveli Sjetabdijev, Rustem Sjethalilov, Ruslan Sulejmanov, Šaban Umerov, Marlen Asanov, Sejran Sakijev, Memet Belijalov, Timur Ibrahimov, Server Zekirjajev, Ernes Ametov, Oleksij Besarabov, Volodimir Dudka, Oleksij Stohnij, Mikola Šiptur, Evgen Karakašev, Nariman Memedeminov, Oleksandr Stešenko, Enver Sejtosmanov, Server Mustafajev, Edem Smailov, Edem Bekirov, Diljaver Gafarov, Renat Sulejmanov, Eskender Abdulganijev, Rustem Emirusejnov, Arsen Abhairov, Raim Aivazov, Ajder Džepparov, Taljat, Seiran Mustafajev, Arsen Kubedinov, Mustafa Dehermendži, Ali Asanov, Arsen Junusov, Eskender Kantemirov, Eskender Еmirvalijev, Sulejman Kadirov, Taljat Junusov, Mikola Semena, Musa Abkerimov, Vitalij Kuharenko, Asan Čapuh, Bekir Dehermendži, Kiazim Ametov, Ruslan Trubač, Šaban Umerov, Rustem Sejthalilov, Riza Izetov, Farid Bazarov, Džemil Gafarov, Sejran Murtazi, Alim Kerimov, Tofik Abdulgarijev, Biljal Adilov, Medžit Abdurahmanov, Rustem Šejhalijev, Alim Šejhalijev, Sejtveli Sejtabdijev, Jašar Mujedinov, Asan Janikov, Enver Ametov, Ruslan Sullejmanov, Akim Bekirov, Erfan Osmanov, Server Gazijev, Remzi Bekirov, Osman Arifmetov, Vlaslen Abdulkadirov, Izzet Abdullajev, Tair Ibragimov, Ajder Džepparov, Eldar Kantermirov, Ruslan Mesutov, Ruslan Nagajev, Enver Omerov, Riza Omerov, Eskander Sulejmanov i Lenur Halilov.

Posljednje ažuriranje: 8. listopada 2019.Pravna napomena