Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2019/2028(BUD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0017/2019

Podneseni tekstovi :

A9-0017/2019

Rasprave :

PV 22/10/2019 - 14
CRE 22/10/2019 - 14

Glasovanja :

PV 23/10/2019 - 11.2
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2019)0038

Usvojeni tekstovi
PDF 190kWORD 55k
Srijeda, 23. listopada 2019. - Strasbourg Privremeno izdanje
Opći proračun Europske unije za 2020. - svi dijelovi
P9_TA-PROV(2019)0038A9-0017/2019

Rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2019. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020. (11734/2019 – C9-0119/2019 – 2019/2028(BUD))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3) („Uredba o VFO-u”),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2020., dio III. – Komisija(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. ožujka 2019. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2020.(6),

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020. koji je Komisija usvojila 5. srpnja 2019. (COM(2019)0400),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020. koje je Vijeće usvojilo 3. rujna 2019. i proslijedilo Europskom parlamentu 13. rujna 2019. (11734/2019 – C9-0119/2019),

–  uzimajući u obzir članak 2.1c Pariškog sporazuma, koji je Europska unija ratificirala 5. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir panoramski pregled Europskog revizorskog suda naslovljen „Mjere EU-a u području energije i klimatskih promjena” (2017.),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvoˮ (COM(2018)0773),

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika,,

–  uzimajući u obzir mišljenja drugih odbora,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0017/2019),

Dio III.

Opći pregled

1.  podsjeća da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 14. ožujka 2019. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2020. utvrdio jasne političke prioritete za proračun za 2020., koji bi trebao biti most prema Europi budućnosti i donijeti europsku dodanu vrijednost; ponavlja svoju čvrstu predanost tim prioritetima i iznosi sljedeće stajalište kako bi se osigurala odgovarajuća razina financiranja za njihovo ostvarenje;

2.  ponavlja stajalište Parlamenta da bi proračun za 2020. trebao utrti put višegodišnjem financijskom okviru (VFO) 2021. – 2027. te poslužiti kao solidna početna točka za pokretanje nove generacije programa i politika EU-a; podsjeća, štoviše, da je 2020. posljednja godina aktualnog VFO-a, dakle posljednja prilika da se Unija približi ispunjavanju političkih obveza preuzetih za to razdoblje, među ostalim i ostvarenju klimatskih ciljeva EU-a, provedbi ciljeva održivog razvoja UN-a te uspostavi europskog stupa socijalnih prava i cilju Unije o ostvarivanju ugljično neutralnog gospodarstva do 2050.; u tom kontekstu ističe da pri donošenju proračuna Unije treba ocijeniti puni učinak politika Unije o rodnoj ravnopravnosti (rodna perspektiva pri izradi proračuna) te ga uzeti u obzir, a time i promicati rodno osviještene politike i jednake prilike;

3.  prima na znanje da je Vijeće u svojem stajalištu o nacrtu proračuna smanjilo iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za 1,51 milijardu EUR u usporedbi s prijedlogom Komisije; smatra da su rezovi Vijeća u izravnoj suprotnosti s prioritetima Unije, da nisu opravdani apsorpcijskim kapacitetom te da se njima pokušavaju poništiti sva konkretna povećanja koja je Parlament prethodnih proračunskih godina tražio i dobio; stoga u načelu odlučuje vratiti iznose svih odobrenih sredstava koje je Vijeće smanjilo na razinu iz nacrta proračuna, i za operativne i za administrativne rashode, te nacrt proračuna uzeti kao početnu točku za utvrđivanje svojeg stajališta;

4.  čvrsto smatra da je od presudne važnosti suočiti se s klimatskim izazovima i zaštititi okoliš na način kojim se potiče zapošljavanje, otvaraju nova radna mjesta, povećava konkurentnost, promiče održivi razvoj i osigurava socijalni prosperitet; ističe ključnu ulogu novih tehnologija, kao i onih u razvoju, u postizanju tog cilja; naglašava da Unija treba biti primjer i nadahnuti druge zemlje diljem svijeta da dodatno ulažu u rashode koji se odnose na klimu; pozdravlja snažne pozive na djelovanje čelnika Unije na nedavnom sastanku na vrhu UN-a o klimatskim promjenama, kao i činjenicu da se više država članica nedavno obvezalo povećati potrošnju u područjima kao što su energetska učinkovitost, energija iz obnovljivih izvora te održiva prometna i energetska infrastruktura; smatra da bi takve izjave trebale biti popraćene konkretnim mjerama država članica, među ostalim i u okviru rasprava u Vijeću;

5.  podsjeća na obveze Unije u okviru Pariškog sporazuma, kao i na njezinu predanost postizanju cilja od 20 % rashoda Unije povezanih s klimom za razdoblje 2014. – 2020.; napominje da je 21 % odobrenih sredstava za preuzimanje obveza predloženih u nacrtu proračuna za 2020. povezano s klimom te da bi za postizanje cilja od 20 % barem još 3,5 milijarde EUR trebalo izdvojiti za rashode povezane s klimom; izražava žaljenje zbog toga što su u okviru aktualnog VFO-a Uniji na raspolaganje stavljena samo ograničena sredstva kojima bi se sama mogla suočiti s klimatskim izazovima te ističe da su u tom području potrebna znatno veća ulaganja koje Komisija procjenjuje u rasponu od 175 do 290 milijardi EUR godišnje; ističe da je potrebno uložiti sve napore kako bi se ukupni cilj proračuna EU-a u što većoj mjeri ostvario do kraja 2020.;

6.  ističe da se proračunom za 2020. Unija treba pripremiti za još ambiciozniji cilj uključivanja politika povezanih s klimom i biološkom raznolikošću u VFO 2021. – 2027. kako bi se ispunila očekivanja europskih građana; zahtijeva transparentniju, strožu i sveobuhvatniju metodologiju, uspostavljenu u skladu s međunarodno utvrđenim metodologijama, kao i izmijenjene pokazatelje uspješnosti za definiranje i praćenje rashoda povezanih s klimom i biološkom raznolikošću; sa zanimanjem očekuje konkretan prijedlog o europskom zelenom dogovoru, kako je navedeno u političkim smjernicama novoizabrane predsjednice Komisije; podsjeća, u tom kontekstu, na svoju snažnu predanost reformi sustava vlastitih sredstava Unije, uključujući uvođenje paketa novih izvora vlastitih sredstava koji su u bolje usklađeni s glavnim političkim prioritetima Unije, među ostalim s borbom protiv klimatskih promjena;

7.  podsjeća da se u svojoj rezoluciji iz ožujka 2019. obvezao tražiti od Komisije da u sve trgovinske sporazume EU-a s trećim zemljama uvrsti obveznu klauzulu u kojoj se zahtijeva ratifikacija i provedba Pariškog sporazuma radi borbe protiv klimatskih promjena;

8.  stoga predlaže proračun za 2020. kojim se u znatnoj mjeri doprinesi suočavanju s okolišnim izazovima i klimatskim promjenama te što je više moguće nadoknađuje postojeći zaostatak u ostvarenju cilja od 20 % rashoda Unije povezanih s klimom za razdoblje 2014. – 2020.; predlaže da se znatno, i to za više od 2 milijarde EUR, povećaju iznosi iz nacrta proračuna za proračunske linije u različitim naslovima, ponajprije u podnaslovu 1.a, kojima se izrazito doprinosi cilju klimatskih rashoda; pomno usmjerava povećanje iznosa prema linijama koje imaju izvrsnu stopu izvršenja i operativni kapacitet za apsorpciju dodatnih odobrenih sredstava u 2020.;

9.  naglašava da su mladi i dalje glavni prioritet za proračun Unije; naglašava da je, unatoč pozitivnim trendovima u smanjenju stope nezaposlenosti mladih u Uniji, manjak budućih prilika za mlade istinska socijalna kriza u određenim dijelovima Unije, uz značajne razlike među državama članicama i regijama; stoga odlučuje povećati iznos za Inicijativu za zapošljavanje mladih iznad razine koju je predložila Komisija, među ostalim kako bi se osigurao neometan prijelaz na Europski socijalni fond plus (ESF+) u sljedećem VFO-u;

10.  ističe da Unija mora do kraja ispuniti sve svoje obveze u pogledu pomoći zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena i u prilagodbi na njih;

11.  zahtijeva dodatna financijska sredstva kako bi se zadovoljila buduća potražnja za programom Erasmus+, osnovnim programom za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje, mlade i sport u Europi; ističe da je Erasmus+ ključni vodeći program Unije koji je općepoznat među njezinim građanima te je donio opipljive rezultate s jasnom europskom dodanom vrijednošću; podsjeća da se obvezao utrostručiti sredstva za taj program u VFO-u 2021. – 2027.; naglašava da je potrebno nastaviti i dodatno osnažiti pripremno djelovanje DiscoverEU, s obzirom na njegovu planiranu integraciju u program Erasmus+ 2021. – 2027.; poziva na to da se poseban naglasak stavi na mjere mobilnosti u obrazovanju odraslih, osobito za starije osobe u programu Erasmus+;

12.  predlaže dodatna ciljana povećanja iznosa u drugim proračunskim linijama povezanima s prioritetima Parlamenta u područjima kao što su MSP-ovi, digitalizacija, umjetna inteligencija, istraživanje raka, sigurnosna i pravosudna suradnja, carine, migracije i vanjska politika, uključujući razvojnu i humanitarnu pomoć;

13.  u načelu podržava projekcije Komisije o proračunskim potrebama decentraliziranih agencija; stoga smatra da bi rezovi koje predlaže Vijeće ugrozili pravilno funkcioniranje tih agencija te bi im onemogućili ispunjavanje njihovih zadaća; predlaže ciljana povećanja razine odobrenih sredstava za agencije koje će ispunjavati dodatne zadaće ili koje su suočene s povećanim radnim opterećenjem zbog novih izazova;

14.  zaključuje da, u svrhu adekvatnog financiranja spomenutih hitnih prioriteta i s obzirom je preostali prostor do gornjih granica u određenim naslovima za 2020. vrlo mali ili ga nema, instrument fleksibilnosti i ukupnu razliku do gornje granice za obveze treba mobilizirati u potpunosti, a pričuvu za nepredviđene izdatke treba mobilizirati pri čemu dio pričuve treba ostati raspoloživ za financiranje nepredviđenih događaja do kojih može doći tijekom sljedeće godine; podsjeća da će fleksibilnost utvrđena u Uredbi o VFO-u prestati važiti na kraju tog razdoblja;

15.  ističe da je potrebno ponovno upotrijebiti sva opozvana sredstva za istraživanje, kako je navedeno u članku 15. stavku 3. Financijske uredbe; izražava duboko žaljenje zbog toga što je Vijeće ponovno odbilo primjenu te zakonodavne odredbe koju je Komisija u nacrtu proračuna predložila djelomično aktivirati; namjerava ustrajati na svojem stajalištu, u kojemu se odražavaju i tekst i duh Financijske uredbe; namjerava riješiti to pitanje tijekom ovogodišnjeg proračunskog mirenja; predlaže da se sva opozvana sredstva iskoriste za povećanje četiri proračunske linije programa Obzor 2020. uz najvišu razinu istraživačkih aktivnosti povezanih s klimom;

16.  utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za proračun za 2020. (svi dijelovi) na 170 971 519 973 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, što predstavlja povećanje od 2 699 813 994 EUR u odnosu na nacrt proračuna; odlučuje, osim toga, staviti na raspolaganje iznos od 280 700 000 EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza koja odgovaraju iznosu opoziva iz članka 15. stavka 3. Financijske uredbe; utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za proračun za 2020. (svi dijelovi) na 159 146 168 195 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanje;

Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

17.  ističe da program Obzor 2020. pruža vrlo snažnu europsku dodanu vrijednost te bitno doprinosi razvoju zelene tehnologije te inovacijama prihvatljivima za klimu i okoliš kako bi se stvorili temelji za budućnost bez ugljičnih emisija i pružila potpora prijelazu na kružno gospodarstvo; nadalje, ističe važnost programa za druga značajna područja europskog istraživanja kao što su digitalizacija, umjetna inteligencija i istraživanje raka; stoga znatno povećava iznos sredstava za Obzor 2020. u odnosu na razinu iz nacrta proračuna za 737,8 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza; nadalje, u skladu s člankom 15. stavkom 3. Financijske uredbe, stavlja na raspolaganje cijeli iznos od 280,7 milijuna EUR sredstava za preuzimanje obveza opozvanih u 2018. zbog neprovođenja istraživačkih projekata, i to u korist proračunskih linija Obzora 2020. koje su najrelevantnije za istraživačke projekte povezane s klimom te poziva Komisiju da obrati posebnu pozornost na pravednu geografsku raspodjelu tih sredstava;

18.  uvjeren je da bi borba protiv raka trebala biti apsolutni prioritet Unije te da u tom smjeru treba uložiti znatno više napora; ističe činjenicu da je istraživanje raka važan stup u tom procesu; stoga odobrava povećanje financijskih sredstava namijenjenih istraživanju raka u relevantnim proračunskim linijama programa Obzor 2020. koje također pokazuju vrlo visoku razinu izvršenja proračuna; ističe da je potrebno povećati istraživanja u tom području bez ikakve odgode, među ostalim s obzirom na veća ulaganja predviđena u sljedećem VFO-u;

19.  podsjeća da vodeći položaj Europe u pružanju informacijskih i komunikacijskih tehnologija ovisi o sredstvima za razvoj i testiranje novih takvih tehnologija, kao i o pružanju pomoći start-upovima i tehnološkim poduzećima u cilju povećanja tržišno relevantnog kapaciteta; u tom pogledu ističe da je potrebno pružiti dodatno financiranje europskim istraživačkim postrojenjima te malim i srednjim poduzećima s naglaskom na razvoju i unapređenju tehnologija kao što su tražilice, usluge prevođenja i slične revolucionarne tehnologije;

20.  ističe ključnu ulogu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u promicanju strateškog razvoja održive i međusobno povezane transeuropske mreže visokih performansi u području prometa, s posebnim fokusom na željezničku mrežu, uključujući noćne vlakove, energetske infrastrukture te infrastrukture IKT-a koja značajno doprinosi tranziciji prema klimatski neutralnom društvu; stoga predlaže povećanje financijskih sredstava za CEF-Promet i CEF-Energetiku u ukupnom iznosu od 545 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza iznad razine iz nacrta proračuna;

21.  smatra da je također potrebno dodatno osnažiti važne prioritete u tom podnaslovu; u tom kontekstu ističe mala i srednja poduzeća, koja su ključan dio gospodarstva Unije te imaju presudnu ulogu u kvalitetnom ulaganju i stvaranju radnih mjesta u svim državama članicama; odobrava, u tom kontekstu, povećanje za program COSME u cilju dodatnog povećanja potencijala tog programa u promicanju poduzetništva, uključujući poduzetničko djelovanje žena, povećanja konkurentnosti i pristupa tržištu za poduzeća Unije te poziva na to da se naglasak stavi na digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća; podsjeća da je predloženi iznos sredstava u nacrtu proračuna za COSME bio još niži od predviđenog u financijskom programiranju te odobrava povećanje od 50 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna;

22.  naglašava da je Erasmus+ i dalje vrlo cijenjen i izrazito popularan program, u kojemu broj prijava daleko premašuje dostupna financijska sredstva te koji pomaže u poticanju snažnog osjećaja zajedničkog europskog identiteta; stoga odobrava povećanje od 123,4 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna kako bi se suzbile niske stope uspješnosti i većem broju ljudi omogućilo da iskoriste prednosti tog programa;

23.  predlaže ciljana povećanja razine odobrenih sredstava za Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA), Agenciju Europske unije za sigurnost zračnog prometa, Agenciju Europske unije za željeznice, Agenciju Europske unije za kibersigurnost (ENISA), kao i razine odobrenih sredstava i osoblja za Agenciju za europski GNSS, Ured Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER);

24.  stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za podnaslov 1.a za 1 503 766 221 EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), koja će se financirati upotrebom raspoloživih iznosa do gornjih granica i mobilizacijom posebnih instrumenata; osim toga, za taj podnaslov stavlja na raspolaganje iznos od 280 700 000 EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza, u skladu s odredbom o opozivu iz članka 15. stavka 3. Financijske uredbe;

Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

25.  podsjeća da su održiv rast i dobro usmjerena ulaganja ključni za stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i povećanje blagostanja za sve te da je potrebno učinkovitije usmjeravati sredstva iz strukturnih fondova i ulaganja u promicanje uključivog rasta, smanjenje nejednakosti i poticanje uzlazne socijalne konvergencije;

26.  izražava žaljenje zbog toga što je razina nezaposlenosti mladih, procijenjena na 14,2 % u travnju 2019., i dalje neprihvatljivo visoka te posebno izražena u određenim državama članicama i regijama Unije; ističe važnost povećanja zapošljivosti i poduzetničkog kapaciteta mladih uz istodobno rješavanje problema nejednakosti; uvjeren je da su za borbu protiv nezaposlenosti potrebna znatna financijska sredstva; odlučan je u tome da se u posljednjoj godini aktualnog VFO-a osigura dodatno financiranje za program Inicijative za zapošljavanje mladih; naglašava potrebu da se ubrza provedba tog programa i da se dodatno poboljša njegova učinkovitost kako bi se osiguralo da se njime donosi veća europska dodana vrijednost nacionalnim politikama zapošljavanja; stoga predlaže povećanje od 363,3 milijuna EUR iznad razine iz nacrta proračuna u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih;

27.  povećava financiranje za tehničku pomoć kako bi se riješio problem složenosti postupaka upravljanja projektima, od pripreme prijava do financijskog upravljanja i praćenja učinka, što je velika prepreka boljoj apsorpciji sredstava iz strukturnih fondova;

28.  povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za podnaslov 1.b za 373 278 264 EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), koja će se financirati mobilizacijom posebnih instrumenata;

Naslov 2. – Održivi rast: prirodni resursi

29.  sa zabrinutošću napominje da je ponovno samo 8,3 % ukupnih obveza povezano s preokretanjem trenda smanjenja biološke raznolikosti, što je najmanji postotak od 2015., unatoč tome što je uočena dosad nezabilježena i sve brža stopa izumiranja vrsta; poziva na dodjelu dostatnih povećanja i sljedivih sredstava kako bi se osigurala dugoročna i dosljedna zaštita biološke raznolikosti diljem Unije; u skladu s općim prioritetom borbe protiv klimatskih promjena, znatno povećanje u iznosu od 233 milijuna EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza usmjerava na proračunske linije koje se odnose na program LIFE+ u glavama 7. i 34.; očekuje od Komisije da se pobrine za potreban apsorpcijski kapacitet kako bi se ta dodatna sredstva upotrijebila na učinkovit način te kako bi se osigurala pravednija geografska raspodjela takvih sredstava prihvatljivih za okoliš, kao što će biti slučaj u programima sljedećeg VFO-a;

30.  predlaže potrebna povećanja za odabrane proračunske linije, posebno za financiranje mjera za suzbijanje utjecaja afričke svinjske kuge u više država članica; napominje ozbiljne posljedice i veliki broj zabilježenih slučajeva te bolesti od početka 2019., nakon čega su usmrćeni deseci tisuća životinja; napominje da su treće zemlje ulagale u istraživanja za razvoj cjepiva protiv afričke svinjske kuge te da bi Unija također trebala ulagati u istraživanje i razvoj cjepiva, što bi pomoglo u iskorjenjivanju širenja i pojave afričke svinjske kuge u najkraćem mogućem roku;

31.  podsjeća da će razinu odobrenih sredstava Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi još trebati prilagoditi uzimajući u obzir namjenske prihode koji bi trebali biti na raspolaganju 2020., kao što je istaknuto u pismu izmjene Komisije;

32.  predlaže ciljano povećanje razine odobrenih sredstava i osoblja za Europsku agenciju za okoliš;

33.  ukupno gledajući, povećava odobrena sredstva za preuzimanje obveza za 267,3 milijuna EUR u naslovu 2. (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), koja se trebaju financirati iz raspoloživih sredstava do gornje granice; ističe da ne bi trebalo doći do novih rezova u proračunu za poljoprivredu s obzirom na to da je poljoprivredni sektor često pogođen krizama koje zahtijevaju proračunsku reakciju;

Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo

34.  imajući u vidu nerealno nisku gornju granicu od početka aktualnog VFO-a, povećava financiranje prioriteta Parlamenta u području unutarnje sigurnosti, migracija, temeljnih prava i poštovanja vladavine prava te za promicanje nediskriminacije i jednakosti te borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja; snažno se protivi rezovima Vijeća koji se odnose na Fond za unutarnju sigurnost (ISF) i Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF) te odbija prijedlog Vijeća da se iznos od 400 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za AMIF premjesti u pričuvu dok ne dođe do napretka u reformi Uredbe Dublin III(7) jer bi to značilo da najjače pogođene države članice neće dobiti potporu za upravljanje migracijskim pritiscima na humani način;

35.  ističe da je od ključne važnosti uložiti u adekvatno financiranje i ukupan broj osoblja za sve agencije koje djeluju u području migracija, sigurnosti, nadzora granica i temeljnih prava, posebno Europol, Eurojust, Ured europskog javnog tužitelja, Frontex i Agenciju Europske unije za temeljna prava; ističe da Ured europskog javnog tužitelja mora raspolagati potrebnim sredstvima kako bi mogao temeljito istraživati i kazneno goniti prekogranične kriminalne aktivnosti;

36.  poziva Komisiju da hitno uspostavi fond koji bi pružao potporu operacijama traganja i spašavanja kako bi se osiguralo postojanje traganja i spašavanja na Sredozemlju;

37.  ponavlja svoju spremnost da proračun Unije upotrijebi kao alat za učinkovito suzbijanje postojećih nejednakosti i promicanje rodne ravnopravnosti, posebno povećanjem sredstava za cilj programa Daphne u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu te za ljudski razvoj u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju; naglašava potrebu za dostatnim financijskim sredstvima za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad ženama i djevojčicama izbjeglicama te drugim ranjivim skupinama kao što su pripadnici zajednice LGBTQI+;

38.  predlaže povećanje od 10 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za potprograme MEDIA i Kultura u okviru programa Kreativna Europa kako bi se ispravilo njihovo kronično nedovoljno financiranje i niska stopa uspješnosti prijava; osim toga, povećava odobrena sredstva za multimedijska djelovanja, koja su ključna za suzbijanje dezinformacija i promicanje neovisnog novinarstva;

39.  također predlaže ciljano povećanje doprinosa Unije Europskoj agenciji za lijekove;

40.  stoga povećava iznos za naslov 3. za 121 799 746 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), koji će se financirati dodatnom mobilizacijom posebnih instrumenata;

Naslov 4. – Globalna Europa

41.  ističe da proračun Unije treba više doprinositi ublažavanju klimatskih promjena i mjerama prilagodbe te klimatskoj diplomaciji u zemljama obuhvaćenima Instrumentom za razvojnu suradnju i Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu; ističe mogućnost da se iz proračuna Unije pruži financijska pomoć za smanjenje rizika od katastrofa i da se mobiliziraju inovativni financijski instrumenti, uključujući plan EU-a za vanjska ulaganja, za potporu pripremi i financiranju razvojnih projekata u Africi koji su povezani s klimom;

42.  predlaže znatno povećanje sredstava za zemlje zapadnog Balkana u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći, osobito u područjima funkcioniranja demokratskih institucija, vladavine prava, dobrog upravljanja i javne uprave; naglašava važnost konstruktivnog financiranja s obzirom na brojne izazove s kojima će se Unija zajedno s državama članicama morati suočiti u europskom susjedstvu radi podupiranja političkih reformi i usklađivanja s pravnom stečevinom na zapadnom Balkanu;

43.  podsjeća da je, s obzirom na stalne sigurnosne prijetnje i pogoršanje sigurnosnog okruženja na istočnim granicama Unije, kao i na zahtjevne reforme s kojima su suočeni istočnoeuropski partneri, važno osigurati dovoljno sredstava za sprečavanje kriza i sukoba, za potporu stabilnosti, demokraciji i izgradnji povjerenja te uložiti više napora u smanjenje siromaštva i u gospodarski razvoj regije; podsjeća, nadalje, da zemlje južnog susjedstva trebaju dodatnu financijsku potporu s obzirom da su suočene s golemim pritiskom, uključujući sukobe u Siriji i Libiji, porast ekstremizma te povezana kretanja izbjeglica i migranata;

44.  snažno je zabrinut zbog odluke SAD-a da povuče svoj godišnji financijski doprinos Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) i vjeruje da bi Unija trebala doprinijeti nadoknadi nastalih razlika; prepoznaje stvarnu ulogu koju UNRWA ima u očuvanju kontinuiranog pružanja osnovnih usluga milijunima palestinskih izbjeglica, čime doprinosi regionalnoj stabilnosti i borbi protiv radikalizacije, u skladu s Globalnom strategijom EU-a na Bliskom istoku;

45.  duboko je zabrinut zbog odluke američke vlade da zbog odluke arbitražnog suda Svjetske trgovinske organizacije u predmetu Airbus uvede carine na nekoliko proizvoda iz EU-a; posvećen je rješavanju tog pitanja u nadolazećem razdoblju mirenja u proračunskom postupku za 2020. osiguravanjem potrebnih povećanja za odabrane proračunske linije, posebno za financiranje mjera za rješavanje i ublažavanje učinka trgovinskih prepreka SAD-a na poduzeća Unije;

46.  smatra da je potrebno povećati sredstva u proračunskoj liniji za tursku zajednicu na Cipru kako bi se odlučno doprinijelo nastavku i jačanju misije Odbora za nestale osobe na Cipru, dobrobiti Maronita koji se žele preseliti kao i svih osoba u enklavama kako je dogovoreno u Trećem bečkom sporazumu, te kako bi se pružila potpora Tehničkom odboru za kulturnu baštinu dviju zajednica, čime se promiče povjerenje i pomirenje između tih dviju zajednica;

47.  naglašava odgovornost Unije da podupre zaštitu Arktika; ističe važnost ulaganja u dosljedniju politiku EU-a za Arktik;

48.  poziva na povećanje sredstava za projekte usmjerene na potporu izbjeglicama iz Venezuele koji su pobjegli u susjedne zemlje, uključujući teritorije država članica na Karibima;

49.  s obzirom na ozbiljne i kontinuirane napore Turske da ugrozi regionalnu stabilnost agresivnim ponašanjem prema državama članicama, kao i njezino nedavno jednostrano vojno djelovanje u sjeveroistočnoj Siriji usmjereno protiv kurdskog stanovništva, čime se dodatno raseljavaju sirijske izbjeglice te se ozbiljno ometa pristup humanitarnoj pomoći, što dovodi do ozbiljnih patnji civila i potkopavanja stabilnosti cijele regije, te njezine nedostatke u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, smatra da je opravdano ukinuti sredstva namijenjena Turskoj u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći i zamrznuti 100 milijuna EUR (iznos će se staviti u pričuvu); ističe, međutim, da ukidanje i zamrzavanje sredstava ne bi smjelo biti usmjereno na civilno društvo, sirijske izbjeglice ili studente u Turskoj;

50.  osuđuje tursku invaziju sjeveroistočne Sirije, koja je dovela do velikog broja žrtava među civilnim stanovništvom, povećanja broja izbjeglica i daljnje destabilizacije regije; stoga, u svjetlu aktualnih događaja, planira intervenirati u skladu s tim tako što će prilagoditi svoje stajalište o proračunskim linijama za Tursku, uz istovremeno očuvanje financijske potpore akterima civilnog društva tijekom postupka mirenja za godišnji proračun za 2020.;

51.  žali zbog ograničene uloge koju Parlament ima u nadzoru i upravljanju Uzajamnim fondom EU-a; smatra da je ključno da Parlament nadzire aktivnosti operativnog odbora i poziva Komisiju da pruži detaljne informacije o odlukama donesenima u tom odboru i osigura da Parlament bude zastupljen na njegovim sastancima;

52.  povećava ukupni iznos za naslov 4. za 257 217 394 EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), koji će se financirati dodatnom mobilizacijom posebnih instrumenata;

Naslov 5. – Administracija; ostali naslovi – rashodi za potporu administraciji i istraživanju

53.  vraća iznose iz nacrta proračuna za administrativne rashode, uključujući rashode za potporu administraciji i istraživanju u naslovima od 1. do 4.; predlaže povećanje od 5,5 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna za Konferenciju o europskoj demokraciji / budućnosti Europe; ističe da bi Konferencija trebala imati potrebnu razinu autonomije u svom djelovanju i da bi Europski parlament trebao sudjelovati pod jednakim uvjetima kao i ostale europske institucije; nadalje ističe da bi se na Konferenciji trebalo omogućiti sudjelovanje i angažman širokog kruga građana, uključujući mlade;

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

54.  ponavlja da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni kao sredstva za formuliranje političkih prioriteta i uvođenje novih inicijativa koje bi se mogle pretvoriti u trajne aktivnosti i programe Unije; u tom pogledu naglašava da bi, kada je riječ pilot-projektima i pripremnim djelovanjima koji utiru put novim programima koje podupiru aktualni predsjednik Komisije i Parlament, kao što je Fond za pravednu tranziciju, Komisija trebala posebno obratiti pažnju da se provode na način koji će dobiti najširu potporu Parlamenta; nakon pažljive analize svih podnesenih prijedloga i uzimajući u potpunosti u obzir procjene Komisije o njihovu poštovanju pravnih zahtjeva i provedivosti, donosi uravnotežen paket pilot-projekata i pripremih djelovanja u kojima se odražavaju politički prioriteti Parlamenta; poziva Komisiju da brzo provede pilot-projekte i pripremna djelovanja te pruži povratne informacije o njihovoj uspješnosti i rezultatima postignutima na terenu;

Plaćanja

55.  ističe dosad nezabilježenu količinu preostalih sredstava do gornje granice za plaćanja od 20 067,6 milijuna EUR, što je posljedica vrlo kasnog pokretanja programa za razdoblje 2014. – 2020. te odgovarajućeg gomilanja neiskorištenih sredstava za plaćanje, posebice u podnaslovu 1.b; ističe da je potrebno spriječiti veliku akumulaciju zahtjeva za plaćanje na početku sljedećeg VFO-a koja bi mogla dovesti do nove krize plaćanja u proračunu Unije, kao što je bio slučaj u aktualnom razdoblju, što bi moglo spriječiti uredan početak nove generacije programa za razdoblje od 2021. do 2027.;

56.  stoga povećava iznos odobrenih sredstava za plaćanje za europske strukturne i investicijske fondove za ukupno 3 milijarde EUR na temelju očekivanja da će države članice dodatno ubrzati provedbu svojih operativnih programa u posljednjoj godini aktualnog VFO-a te da će se više pridržavati vlastitih prognoza; povećava iznos rezervacija za jamstveni fond EFSU-a za 948 milijuna EUR kako bi se u 2020. na proračunski neutralan način prenijeli spomenuti godišnji iznosi koji su dosad bili planirani za razdoblje od 2021. do 2023., tj. kada se očekuje veći pritisak na plaćanja; naposljetku, povećava iznose za odobrena sredstva za plaćanje u linijama u kojima su povećana odobrena sredstva za preuzimanje obveza;

Ostali dijelovi

Dio I. – Europski parlament

57.  iznose odobrenih sredstava vraća na one navedene u projekcijama izrađenima na temelju pomne i odgovorne analize potreba Parlamenta za 2020. iz prethodno spomenute Rezolucije od 28. ožujka 2019. usvojene na plenarnoj sjednici s velikom većinom glasova; svjestan je da članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije omogućava Komisiji da prilagodi nacrte projekcija drugih institucija; međutim, izražava iznenađenost i duboku zabrinutost zbog rezova koje je Komisija uvela u proračunu Parlamenta, čime se prekida tradicija dobre suradnje između tih dviju institucija;

58.  povećava dvije linije iznad razine iz nacrta proračuna zbog novih elemenata koji utječu na prijelazne naknade za proračun za 2020. i koje nije bilo moguće spriječiti: viša stopa zastupnika koji nisu ponovno izabrani na europskim izborima (63 %, dok je za osnovicu za izračun korišten prosjek od 50 %) i odgoda Brexita do 31. listopada 2019.; osim toga, povećava liniju za europske političke zaklade s obzirom na to da je njihov rad ključan u promicanju demokracije i borbi protiv lažnih vijesti i dezinformacija;

59.  u skladu s projekcijama koje je usvojio Parlament:

   (a) traži od Predsjedništva da se izradi tehničko rješenje kojim bi se zastupnicima u Europskom parlamentu omogućilo da svoje pravo na glasovanje koriste tijekom rodiljnog i očinskog dopusta ili dugoročnog bolovanja;
   (b) ponovno poziva na transparentan proces odlučivanja u području politike upravljanja nekretninama; stoga se ne slaže se s praksom da se krajem godine pribjegava preraspodjeli neiskorištenih sredstava na tekuće građevinske projekte, koja se sustavno primjenjuje u istim poglavljima, glavama i, često, istim proračunskim linijama; smatra da politiku upravljanja nekretninama treba financirati na transparentan način iz proračunskih linija koje su za to namijenjene;
   (c) podsjeća na svoj zahtjev Predsjedništvu da se od 1. siječnja 2020. poduzmu mjere za potpuno usklađivanje stopa naknada povezanih s putovanjima između triju mjesta rada Parlamenta koje se primjenjuju na dužnosnike, ostale službenike i akreditirane parlamentarne asistente;
   (d) ponovno poziva Konferenciju predsjednika i Predsjedništvo da preispita provedbene odredbe kojima se uređuje djelovanje izaslanstava i službenih putovanja izvan Europske unije; ističe činjenicu da bi se takvim preispitivanjem trebala razmotriti mogućnost da akreditirani parlamentarni asistenti prate, pod određenim uvjetima, zastupnike na službenim putovanjima izaslanstava Parlamenta i drugim službenim putovanjima;
   (e) poziva glavnog tajnika da što prije predstavi provedbena pravila kako bi se zajamčila statutarna prava akreditiranih parlamentarnih asistenata te izbjeglo diskrecijsko tumačenje i trenutačne nejednakosti koje ih ometaju u njihovu radu, u skladu sa Statutom zastupnika i asistenata;
   (f) traži punu provedbu mjera predloženih u Rezoluciji Parlamenta od 26. listopada 2017. o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u Europskoj uniji(8), odnosno provedbu obuka protiv uznemiravanja za cjelokupno osoblje i zastupnike, vanjsku reviziju dvaju postojećih odbora za borbu protiv uznemiravanja, kao i restrukturiranje tih dvaju postojećih odbora u jedan neovisni odbor u kojem bi stalni članovi bili i liječnici i pravnici; traži dodatnu potporu kako bi se pokrili troškovi dodatnog osoblja nadležnog za rješavanje slučajeva uznemiravanja unutar Parlamenta, koje će obuhvaćati posebnu službu sa stručnjacima u području medicine, psihologije, prava i upravljanja ljudskim resursima, ali i kako bi se pokrili pravni i liječnički troškovi žrtava uznemiravanja, u skladu s člankom 24. Pravilnika o osoblju;
   (g) ponavlja svoj zahtjev glavnom tajniku za detaljnim procjenama i raščlambom troškova pripremnih tehničkih radova u zgradi SPAAK radi obnove, koji se procjenjuju na 12,4 milijuna EUR;
   (h) ponovno poziva na veću uporabu videokonferencija i drugih tehnologija radi zaštite okoliša i uštede resursa, posebno kako bi se smanjila službena putovanja osoblja između triju mjesta rada;

Drugi dijelovi (IV. – X.)

60.  napominje da nacrt proračuna uglavnom odražava projekcije različitih institucija koje potpadaju pod druge dijelove proračuna te stoga odgovara, uz neke iznimke, njihovim financijskim potrebama; smatra da bi rezovi koje predlaže Vijeće stoga imali štetan učinak na rad dotičnih institucija, a time i na ključan doprinos tih institucija funkcioniranju Europske unije; u tom pogledu predlaže da se u gotovo svim slučajevima iznosi vrate na razine iz nacrta proračuna, uključujući planove radnih mjesta Europskog nadzornika za zaštitu podataka i Europske službe za vanjsko djelovanje; u skladu s džentlmenskim dogovorom, ne mijenja čitanje Vijeća koje se odnosi na Vijeće i Europsko vijeće;

61.  smatra da je, u ograničenom broju slučajeva te uzimajući u obzir projekcije institucija, potrebno povećati iznose u linijama u odnosu na nacrt proračuna te predložiti dodatna radna mjesta; stoga predlaže:

   (a) kad je riječ o Sudu Europske unije i njegovu sve većem radnom opterećenju, povratak na 11 radnih mjesta koje je Sud predložio u svojim projekcijama (7 AD i 4 AST mjesta) koje Komisija nije uključila u nacrt proračuna, kao i izdvajanje potrebnih odobrenih sredstava za primitke i naknade;
   (b) kad je riječ o Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, povećanje iznosa odobrenih sredstava u odnosu na nacrt proračuna u nekoliko linija kako bi se zadržala razina odobrenih sredstava slična prošlogodišnjoj;
   (c) kad je riječ o Europskom ombudsmanu, dodati dva AD mjesta u odnosu na nacrt proračuna, zajedno s manjim rezovima u trima proračunskim linijama kako bi se uravnotežili iznosi koji su za druge dvije linije vraćeni na razinu iz nacrta proračuna;

o
o   o

62.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima na nacrt općeg proračuna, proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.
(2) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0210.
(6) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0326.
(7) Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0417.

Posljednje ažuriranje: 24. listopada 2019.Pravna napomena