Karlo RESSLER : Written explanations of vote 

Members can submit a written explanation of their vote in plenary. Rule 194

EU accession to the Istanbul Convention and other measures to combat gender-based violence (B9-0224/2019, B9-0225/2019, B9-0226/2019) HR  
 

. – Glavni cilj Rezolucije i Konvencije je borba protiv nasilja nad ženama - cilj koji svi dijelimo. Istodobno, tekst Rezolucije je ideologiziran i ne sadrži potrebna objašnjenja koja bi jasno odbila pokušaje uvođenja rodne ideologije u pravne i obrazovne sustave država članica, a koja su bila razlog usvajanja posebne interpretativne izjave Republike Hrvatske. Također, široko pristupanje Europske unije Istanbulskoj konvenciji na koje Rezolucija poziva bilo bi protivno temeljnom načelu definiranom Ugovorom o funkcioniranju EU da države članice zadržavaju nadležnosti koje Ugovorima nisu dodijeljene Uniji. O samom postojanju mogućnosti EU da u određenom opsegu pristupi Konvenciji Sud Europske unije još nije donio odluku. Pored toga, odredbe Rezolucije mogu se tumačiti na način da negiraju pravo na priziv savjesti koje je u Republici Hrvatskoj zaštićeno, između ostalog, čl. 20. Zakona o liječništvu i čl. 2. Kodeksa medicinske etike i deontologije Hrvatske liječničke komore. Zbog navedenih razloga imamo rezervu prema ovakvom tekstu Rezolucije.

Mobilisation of the European Union Solidarity Fund to provide assistance to Greece (A9-0040/2019 - Eva Kaili) HR  
 

. – Europski fond za solidarnost ( EUSF) osnovan je 2002.godine kako bi odgovorio na izazove s kojima se susreću država članice Europske unije pogođene prirodnim nepogodama i katastrofama s ciljem pokazivanja solidarnosti prema zahvaćenim regijama. Naime, od 2002.godine kroz ovaj jedinstveni fond koji se nalazi izvan okvirnih proračunskih granica VFO-a pomoglo se 24 državama članica koje su bile zahvaćene prirodnim nepogodama u ukupnom iznosu od preko 5 milijardi eura.
Kroz mobilizaciju određenog iznosa iz EUSF-a, pomoći će se Grčkoj koja je bila pogođena velikim poplavama u 2019.godini.
Naime, Grčka je u svibnju 2019.godine podnijela pisanu molbu za aktivacijom EUSF-a kako bi primila financijsku pomoć radi obilnih kiša i oluja koje su pogodile grad Kretu u veljači 2019.godine. Ukupna procijenjena šteta grada Krete iznosi 181.2 milijuna eura, a Europska komisija je predložila mobilizaciju sredstava u iznosu od 4,6 milijuna eura iz proračuna 2019.
Smatram kako je ovo jedan od dobrih primjera koristi članstva u Europskoj uniji. Solidarna Europa je ono čemu težimo i jedan od ključnih ciljeva naših europskih politika. Europljani moraju pokazivati solidarnost jedni prema drugima te u najtežim situacijama pokazati ujedinjenost. Stoga sam glasao pozitivno za ovo izvješće.

Mobilisation of the Flexibility Instrument to finance immediate budgetary measures to address the on-going challenges of migration, refugee inflows and security threats (A9-0039/2019 - Monika Hohlmeier) HR  
 

. – Ukupno 558 zastupnika Europskog parlamenta glasalo je za usvajanje ovog prijedloga. Podržao sam rezoluciju o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji instrumenta fleksibilnosti za financiranje hitnih proračunskih mjera za suočavanje s postojećim izazovima migracija, priljeva izbjeglica i sigurnosnih prijetnji. Unutar naše političke grupacije, EPP-a svi smo bili složni kako je ovo dobar potez da u idućoj financijskoj godini možemo što promtnije reagirati na izazove s kojima se Europljani susreću na polju migracija i sigurnosti. Upravo kroz ovu proračunsku proceduru, koja je standardni paket prilikom usvajanja svakog novog proračuna Europske unije, pokazali smo ujedinjenost i u pitanjima racionalne i adekvatne alokacije proračunskih sredstava u područja koja zahtijevaju hitna i pravodobna rješenja.
Instrument fleksibilnosti je instrument namijenjen financiranju jasno određenog rashoda koji nije moguće financirati u okviru gornjih granica raspoloživih za jedan ili više drugih naslova unutar VFO-a. Za proračun 2020. taj dio dogovoren je za dodatno financiranje određenih rashoda unutar naslova br. 3 Sigurnost i građanstvo, kako bi se financirale mjere za područja migracija i sigurnosti.

2020 budgetary procedure: joint text (A9-0035/2019 - Monika Hohlmeier, Eider Gardiazabal Rubial) HR  
 

. – Proračun za 2020. godinu iznosi u obvezama 168,8 milijardi eura, odnosno 0,99% bruto nacionalnog dohotka 28 država članica te 0,90% u plaćanjima. Ovaj posljednji proračun u trenutnom Višegodišnjem financijskom okviru (2014. - 2020.) predstavlja investicijski proračun te most prema narednom sedmogodišnjem okviru. Dodatnih 500 milijuna eura namijenjeno je za područja povezana sa klimom. Dodatnih 50 milijuna eura na nacrt proračuna dodijeljeno je programu Erasmus+, za koji se i osobno zalažem, a koji odgovara na izazove s kojima se susreću naši mladi.
Kako bismo se borili i protiv nezaposlenosti mladih diljem Europe u idućem proračunu je osigurana omotnica za Inicijativu za zapošljavanje mladih u iznosu od 145 milijuna eura. U odnosu na proračun 2019.godine u sljedećem proračunu imat ćemo više sredstava za konkurentnost srednjih i malih poduzeća (7,7% rast ) zatim 8,8% više sredstava za financiranje istraživanja i inovacija te skoro 35% više sredstava za programe koji se odnose na infrastrukturne prioritete posebice u području prometa, energetike te digitalne tehnologije.
No, bez obzira na klimatske i digitalne prioritete te rast sredstava upravo u tim segmentima, najveći dio proračuna (čak 70% proračuna) ipak se odnosi na tradicionalne politike Europske unije, kohezijsku i regionalnu politiku te poljoprivredu.
Stoga sam podržao proračun za 2020.godinu svojim glasom.

Search and rescue in the Mediterranean (B9-0130/2019, B9-0131/2019, B9-0132/2019, B9-0154/2019) HR  
 

. – Odbijanjem konstruktivne suradnje pojedine političke grupacije u Europskom parlamentu dokazale su da im u primarnom interesu nije zaštita ljudskog života i spašavanje unesrećenih na Mediteranu, već politizacija čitavog procesa.
Europska pučka stranka aktivno je unutar Europskog parlamenta radila na nizu amandmana kojima se željela pružiti potpora svim akterima koji mogu doprinijeti spašavanju na Sredozemlju. Istodobno, inzistirali smo na poštivanju međunarodnog prava i zakona država članica.
Europska komisija mora nastaviti surađivati s Libijom zbog suzbijanja krijumčarskih aktivnosti i smanjenja broja nezakonitih prelazaka preko Sredozemlja. Moramo vlastitim primjerom te unapređenjem suradnje Europske unije sa zemljama podrijetla raditi na suzbijanju nezakonitih migracija, borbi protiv mreža za krijumčarenje migranata i povezanih kriminalnih aktivnosti poput trgovine ljudima.
I sada se vidi važnost kvalitetne hrvatske vanjske politike te zelenog svjetla Europske komisije za pristup schengenskoj zoni zato što Hrvatska čuva najdužu vanjsku granicu Europske unije na migracijskoj ruti.
Komisija treba predstaviti plan zajedno sa sigurnim trećim zemljama u regiji poštujući libijski teritorijalni suverenitet, kako bi se riješio problem tražitelja azila u libijskim centrima za zadržavanje.
Prilikom pripreme rezolucije nismo uspjeli postići sporazum, no EPP će i dalje ostati otvoren za konstruktivna i pozitivna rješenja kojima je u središtu briga za ljudski život.

Discharge 2017: European Asylum Support Office (EASO) (A9-0011/2019 - Petri Sarvamaa) HR  
 

. – EASO ima ključnu ulogu u politikama Europske unije kad je riječ o politici azila i migracijama, te je razvio norme koje vrijede u čitavoj Europskoj uniji, stoga situacija u kojoj se agencija našla nije prikladna ozbiljnosti i razine bilo koje europske agencije iz područja unutarnjih i pravnih poslova.
Migracije su jedan od ključnih europskih izazova koji ne smije dodatno biti doveden u negativan kontekst bilo kakvih nepotrebnih kontroverzi ili nezakonitosti.
Sama činjenica da je Revizorski sud jedino EASO-u izdao negativno mišljenje, kao i potreba OLAF-ove intervencije, pokazuju kolika je ozbiljnost situacije i o kojoj količini neregularnosti u poslovanju je ovdje riječ. Sustav interne kontrole je zakazao, dovodeći do pogreške zbog neusklađenih uplata i isplata tijekom 2017. Sve navedeno ide na teret poreznim obveznicima i građanima.
Javna sredstva iz europskog proračuna moraju se koristiti na učinkovit i transparentan način, s jasnim ciljem i svrhom, uz temeljit, sveobuhvatan i adekvatan nadzor njihove upotrebe.

Importance of European remembrance for the future of Europe (RC-B9-0097/2019, B9-0097/2019, B9-0098/2019, B9-0099/2019, B9-0100/2019) HR  
 

. – 23. kolovoza obilježava se Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, u spomen na tajni njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju iz 1939. godine, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop.
Teške posljedice kontinuiranog i sustavnog kršenja temeljnih ljudskih prava za vrijeme vladavine totalitarnih režima osjećamo i danas u Hrvatskoj te cijeloj Europi.
Stoga pozdravljam Rezoluciju o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe. Putem rezolucije jasno promičemo bezrezervnu osudu svih nedemokratskih sustava koji su odgovorni za brojna ubojstva, tragična stradanja i progon političkih neistomišljenika. Takav stav mora biti polazna točka svakog demokratskog sustava.
Samo na taj način se možemo okrenuti izgradnji bolje Europe, te ujedno prepoznati veliku korist koju nosi suradanja među novim državama članica, čiji građani dijele ista sjećanja iz svoje prošlosti.
Europska unija putem svojih javnih politika ima važnu ulogu pri izgradnji budućnosti utemeljenoj na zajedničkim vrijednostima. Stoga moramo nastaviti sa provođenjem uspješnih kohezijskih politika putem kojih nove članice imaju mogućnost nadoknaditi izgubljeno vrijeme koje su im totalitarni režimi uskratili.
Kultura sjećanja i poštivanja žrtava totalitarnih režima treba biti dio europskog identiteta, s ciljem učenja novih generacija i sprječavanja istih pogubnih grešaka iz prošlosti.

Situation in Venezuela (RC-B9-0006/2019, B9-0006/2019, B9-0007/2019, B9-0008/2019, B9-0009/2019, B9-0010/2019, B9-0011/2019) HR  
 

Podržavam „Zajednički prijedlog rezolucije podnesen u skladu s člankom 132. stavcima 2. i 4. Poslovnika o stanju u Venezueli”.
Politička, ekonomska, institucijska, socijalna i višedimenzionalna humanitarna kriza u Venezueli dovela je do ozbiljnih kršenja ljudskih prava i ograničenja zakonodavnog djelovanja javnih ustanova. Više od 7 milijuna stanovnika u Venezueli pati od nedostatka hrane i lijekova, 3,7 milijuna stanovnika od pothranjenosti, a gotovo 3,4 milijuna Venezuelaca pobjeglo je iz zemlje. U okviru političke represije provedeno je nekoliko tisuća izvansudskih smaknuća, mnogim parlamentarnim zastupnicima oduzet je imunitet, a politički zatvorenici u Venezueli podvrgnuti su mučenju. Kao odgovor na tu krizu, EU je dodijelio 117,6 milijuna EUR pomoći Venezueli i susjednim zemljama.
Temeljem svega navedenog, Europski parlament izražava zabrinutost zbog stanja u Venezueli te ističe svoju potpunu potporu legitimnom privremenom predsjedniku Juanu Guaidóu. Nadalje, ovim se prijedlogom osuđuju proizvoljna pritvaranja, mučenja i izvansudska smaknuća te brutalna represija od strane sigurnosnih snaga. EP poziva na osiguravanje dostupnosti i pristupačnosti hrane, lijekova i zdravstvenih usluga svem stanovništvu. Konačno, EP podupire aktualne procese dijaloga za mir s ciljem stvaranja uvjeta za održavanje legitimnih predsjedničkih izbora.

Contact