Podijeli ovu stranicu: 

Države članice trebale bi u budućnosti biti efikasnije u rješavanju problema u opskrbi prirodnim plinom, zahvaljujući novom mehanizmu o kojem je Europski parlament glasao 12. rujna.

Prirodni plin ima sve veći udio u ukupnoj energetskoj potrošnji Europe u zadnjih dvadeset godina (nauštrb manjem udjelu nafte i ugljena) te na njega otpada gotovo četvrtina ukupne potrošnje, naročito za grijanje i električnu energiju domaćinstva.   

 

Naravno, razlike postoje od zemlje do zemlje. Primjerice, plin ima veću ulogu u Nizozemskoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu nego u Švedskoj, Estoniji i Finskoj, dok je Malta tek ove godine dobila prvi terminal za ukapljeni zemni plin (LNG), a Cipar tek počinje s istraživanjem podzemlja.

Udio prirodnog plina  

EU uvozi dvije trećine prirodnog plina, bilo plinovodima ili dostavom brodovima putem LNG-a. Više od trećine uvezenog plina dolazi iz Rusije, a zatim je tu norveška, Alžir i Katar. Većina zemalja EU-a u potpunosti su ili djelomično ovisne o uvozu, a uglavnom ovise o jednom uvozniku, primjerice, Rusiji.

 

Ovisnost o samo jednom izvoru ili samo jednom načinu dostave je opasno za zalihe, bilo zbog mogućnosti tehničkih poteškoća i nesreća, bilo zbog političkih odnosa i problema, kao kod sukoba Rusije i Ukrajine (tranzitne zemlje) oko cijena 2006. i 2009.

 

Infrastruktura  

Zbog takvih je primjera Europska unija pojačala pravila o sigurnosti dostave obvezujući države članice da osiguraju dostavu kućanstvima i osjetljivim korisnicima kao što su bolnice i škole, čak i kod težih uvjeta prekida opskrbe. Europska je komisija 2014. provela testiranje koje je pokazalo da Europa može lakše podnijeti poteškoće u dostavi plinom ako bi države članice bolje surađivale.

 

Prošle godine predložene su nove točke u regulativi iz 2010. kojima se uvodi novi mehanizam solidarnosti i suradnje koji bi osigurao da država članica može proglasiti hitno stanje i primiti plin iz susjednih zemalja. U travnju je o ovom postignut dogovor između predstavnika Vijeća i Parlamenta, a o konačnom tekstu zakona Parlament je glasao 12. rujna.

iše o proizvodnji i opskrbi plinom u Europskoj uniji otkrijte u našoj infografici.  

Izvjestitelj Jerzy Buzek (EPP, Poljska) kaže: „Solidarnost znači da, u teškim vremenima možemo poslati plin iz jedne zemlje u drugu kako bismo osigurali neprekidnu opskrbu kućanstava i kritične infrastrukture kao što su bolnice te nekim postajama el. energije kako bi se izbjeglo potpuno zamračenje.“

 

Uz međusobnu pomoć, države članice uz pomoć EU-a rade na diversifikaciji izvora energije i opskrbnih puteva izgradnjom novih LNG terminala i plinovoda. Međutim, jedan od plinovoda - Sjeverni 2 - izložen je kritikama zbog toga što možda povećava ovisnost prema ruskom plinu umjesto da je smanjuje. O ovome će zastupnici raspravljati na plenarnom zasjedanju 14. rujna.