Odgovor EU-a na migracije i azil
Europa privlači mnoge migrante i tražitelje azila. Saznajte kako EU poboljšava svoju politiku azila i migracija.
Oko 1,83 milijuna ilegalnih prijelaza zabilježeno je na vanjskim granicama EU-a u 2015. Iako je ta brojka u 2022. pala na oko 330 tisuća, Parlament je posljednjih godina donio niz prijedloga kako bi se uklonili nedostaci u europskoj politici azila i migracija: od reforme sustava azila i jačanja granične sigurnosti do poboljšanja legalne radne migracije i promicanja integracije izbjeglica.
Saznajte više činjenica i brojki o migracijama u EU-u te zašto ljudi migriraju
Reforma europskog sustava azila
Tražitelji azila: solidarnost sa zemljama prve linije
Kao odgovor na izbjegličku krizu 2015. godine, Komisija je 2016. predstavila prijedloge za reformu Zajedničkog europskog sustava azila (CEAS), uključujući nove zakone koji bi zamijenili Dublinski sustav prema kojem se radila raspodjela zahtjeva za azil među državama EU-a. Dublinski sustav stavio je veliko opterećenje na određene zemlje EU-a na vanjskim granicama koje su bile odgovorne za obradu većine zahtjeva za azi jer su bile prve zemlje EU-a u koje su migranti stizali.
Kako bi poboljšala situaciju, Komisija je 2020. predložila novi pakt o migracijama i azilu. Cilj je zamijeniti Dublinski sustav, pojednostaviti pravila i skratiti rokove. Novi sustav treba podržati zemlje na prvoj liniji u izazovnim vremenima i potaknuti solidarnost drugih zemalja članica. On je fleksibilan i dozvoljava državama članicama EU-a odabir kako pomoći zemljama EU-a koje primaju velik broj migranata - bilo prihvaćanjem tražitelja azila iz zemlje prvog ulaska, ili pak osiguravanjem financijske ili tehničke podrške kada je to potrebno.
Zastupnici su podržali novi pakt o migracijama i azilu u veljači 2024. On bi trebao biti formalno usvojen nakon konačnog odobrenja Parlamenta u travnju.
Obnova agencije EU-a za azil
Parlament je 2021. podržao promjenu Europskog potpornog ureda za azil (EASO) u Agenciju EU-a za azil koja bi trebala ujednačiti i ubrzati postupke zahtjeva za azil u zemljama EU-a. Nova agencija nadzirat će poštuju li se temeljna prava u slučaju postupaka međunarodne zaštite i uvjeta prihvata u državama članicama, a njezinih 500 stručnjaka pružit će bolju potporu preopterećenim nacionalnim sustavima azila i tako poboljšati učinkovitost i održivost cjelokupnog sustava upravljanja migracijama u EU-u.
EU fondovi za azil
Zastupnici su 2021. podržali stvaranje novog Fonda za integrirano upravljanje granicama (IBMF) u koji su odlučili uložiti 6,24 milijardi eura. Na ovaj način nastoje se poboljšati kapaciteti zemalja EU-a u upravljanju granicama uz poštivanje temeljnih prava, te uskladiti viznu politiku i uvesti zaštitne mjere za ranjive osobe koje dolaze u Europu, osobito djecu bez pratnje.
Parlament je također odobrio obnovljeni Fond za azil, migraciju i integraciju (AMIF) u iznosu od 9,88 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2022. Novi fond trebao bi doprinijeti jačanju zajedničke politike azila, razvoju zakonite migracije u skladu s potrebama država članica, poduprijeti integraciju državljana trećih zemalja te doprinijeti borbi protiv nezakonitih migracija. Između ostalog, sredstva bi trebala potaknuti države članice na pravednu raspodjelu odgovornosti u pružanju smještaja izbjeglicama i tražiteljima azila.
Saznajte više o reformi Zajedničkog europskog sustava azila
Odgovor na ukrajinsku izbjegličku krizu
Osim sustava za azil, EU je uspostavio mehanizme privremene zaštite za određene skupine izbjeglica ili raseljenih osoba. Jedan od tih mehanizama je i Direktiva o privremenoj zaštiti, koja utvrđuje okvirna pravila za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva izbjeglica. Direktiva je usvojena 2001. zbog sukoba na Balkanu.
Prvi put u povijesti EU-a, nakon ruske vojne invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022., Direktiva o privremenoj zaštiti koja služi kao pravni okvir za pomoć pri upravljanju masovnim priljevom izbjeglica je aktivirana. EU je brzo reagirao i pokazao solidarnost pomažući ljudima u potrebi na razne načine - pružanjem izravne humanitarne pomoći, hitne pomoći civilne zaštite, potpore pri prijelazu granice i zaštite izbjeglica
Saznajte više o odgovoru EU-a na ukrajinsku izbjegličku krizu
Vanjske granice EU-a i upravljanje migracijskim tokovima
Suzbijanje nezakonitih migracija uz poštivanje prava tražitelja azila
Europski parlament nastoji pojačati kontrole na granicama i poboljšati postojeće mjere za nadzor ulaska u Europu. Kako bi to postigao, u novom paktu o migracijama i azilu predlaže se uvođenje boljeg mehanizma za praćenje i ubrzavanje postupka prihvaćanja ili vraćanja tražitelja azila.
Cilj novog mehanizma za praćenje je osigurati brži način određivanja procedure koju nadležna tijela trebaju primijeniti za osobu koja ulazi u EU bez ispunjavanja uvjeta ulaska. Procedura će uključivati identifikaciju, zdravstvenu i sigurnosnu provjeru, uzimanje otisaka prstiju te registraciju u bazu podataka Eurodac.
Pakt također donosi mogućnost brže i lakše obrade zahtjeva za azil neposredno nakon provjere. Rok za njihovu obradu bio bi 12 tjedana, uključujući žalbe. U slučaju odbijanja ili odbacivanja zahtjeva, podnositelj zahtjeva kojemu azil nije odobren treba o tome biti odmah obaviješten i vraćen u roku od 12 tjedana.
Osobama koje su u proceduri traženja azila na granicama nije dozvoljen ulazak na teritorij zemlje u kojoj traže azil.
Saznajte više o suzbijanju nezakonitih migracija i o vraćanju migranata
Jačanje europske granične i obalne straže
Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) pomaže u upravljanju vanjskim granicama EU-a i borbi protiv prekograničnog kriminala.
Priljev migranata u 2015. stavio je ogroman pritisak na nacionalne uprave za granice. Parlament je pozvao na jačanje Frontexa, a Komisija predložila proširenje njegova mandata i transformaciju u punopravnu Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu s ciljem jačanja upravljanja i sigurnosti vanjskih granica EU-a i pružanja potpore nacionalnoj graničnoj straži.
Frontex je službeno pokrenut na bugarskoj granici s Turskom u listopadu 2016., a služi kao podrška EU-u i članicama Schengena u svim aspektima upravljanja granicama, od podrške na terenu i borbe protiv prekograničnog kriminala, nadzora iz zraka i prikupljanja informacija, do rješavanja postupka vraćanja migranata.
Europska granična straža trenutno broji dvije tisuće stalnih snaga, a planira se slanje dodatnih 10 tisuća do 2027.
U prosincu 2023. zastupnici su usvojili rezoluciju u kojoj traže da Frontex u svom djelovanju na granicama poštuje temeljna prava te pozivaju na veću odgovornost i transparentnost u radu.
Nadzor unutarnjih granica
Države članice EU-a posljednjih nekoliko godina ponovno uvode granične kontrole unutar područja Schengena, a te kontrole često traju dulje vrijeme. Zato je Komisija 2021. donijela prijedlog za izmjenu pravila o Schengenu čiji cilj je očuvati slobodno kretanje i istodobno ukloniti stvarne sigurnosne prijetnje.
U veljači 2024. Parlament je postigao privremeni dogovor s nacionalnim vladama o pravilima kojima se pojašnjava da je uvođenje graničnih kontrola krajnja mjera. Države EU-a mogu uvesti kontrole samo iznimno kada postoji ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti.
Takve kontrole bile bi ograničene na razdoblje do jednog mjeseca i mogle bi se produžiti do tri mjeseca samo u slučaju nepredviđenih prijetnji. U slučaju predviđenih prijetnji, kontrole mogu ostati na snazi od šest mjeseci do dvije godine.
Novim se pravilima, kao alternativa nadzoru unutarnjih granica, promiče policijska suradnja u pograničnim regijama kako bi se riješilo pitanje nedopuštenih kretanja unutar područja Schengena. Uhićeni državljani trećih zemalja s nezakonitim statusom često pristižu iz druge države članice EU-a, pa ako te dvije zemlje imaju zajedničke ophodnje, nezakoniti migranti mogu se premjestiti natrag u prvu zemlju EU-a. Zastupnici iz takvog vraćanja žele isključiti nekoliko kategorija, uključujući maloljetnike bez pratnje.
Dogovor bi trebao biti formalno usvojen u travnju 2024.
Poboljšanje zakonitih migracija
Sigurne alternative za tražitelje azila
Od 2015. programi preseljenja pod pokroviteljstvom EU-a pomogli su više od 119 tisuća ranjivih osoba kojima je bila potrebna međunarodna zaštita. Preseljenje je za tražitelje azila sigurna i zakonita alternativa nezakonitim putovanjima i temelji se na prijavama UNHCR-a, agencije UN-a za izbjeglice.
Četrnaest država članica EU-a obvezalo se preseliti 61 tisuću osoba u okviru programa EU-a za preseljenje i humanitarni prihvat za 2024. i 2025. godinu.
Preseljenje je važan element sporazuma između EU-a i Turske o upravljanju migracijama. Od ožujka 2016. više od 40 tisuća Sirijaca preseljeno je u zemlje EU-a.
Osim tih programa, kao dio reforme sustava azila i migracija, Komisija je 2016. predložila okvir Unije za preseljenje kojim bi se EU odmaknuo od ad hoc programa preseljenja i donio dvogodišnji plan EU-a za preseljenje i humanitarni prihvat, u okviru kojeg će države članice dobrovoljno nuditi preseljenje posebno ranjivim osobama. U planu će biti naveden maksimalan ukupan broj osoba koje će biti primljene, doprinosi država članica EU-a i opći geografski prioriteti.
Zastupnici su podržali privremeni dogovor o novom okviru EU-a za preseljenje u veljači 2024. Očekuje se da će se službeno odobriti u travnju 2024.
Radne dozvole za ekonomske migrante
Kako bi potaknuo zakonite migracije i nadoknadio nedostatak radne snage i specifičnih vještina, te potaknuo gospodarski rast, EU je uveo sljedeće dozvole:
- Plava karta EU-a: radna i boravišna dozvola za visokokvalificirane radnike trećih zemalja
- Jedinstvena dozvola: kombinirana radna i boravišna dozvola u trajanju od dvije godine i specifična za pojedinu zemlju
- Status osobe s dugotrajnim boravištem: omogućuje građanima trećih zemalja da ostanu i rade u EU-u na neodređeno vrijeme. Nakon odobrenja, pojedinac se može kretati i raditi unutar EU-a
Saznajte kako EU podupire zakonitu migraciju radnika
Integracija izbjeglica u Europi
Fond za azil, migracije i integraciju na djelu
EU poduzima korake kako bi pomogao integrirati migrante u društvo. Fond za azil, migracije i integraciju će kroz razdoblje od 2021. do 2027. osigurati izravno financiranje lokalnim i regionalnim tijelima za integracijske politike i programe koji se fokusiraju na savjetovanje, obrazovanje, jezik i drugu obuku poput tečajeva građanske orijentacije i stručnog vodstva.
Poboljšanje uvjeta za izbjeglice
Direktiva o uvjetima prihvata se revidira kako bi se osigurali jednaki standardi prihvata u svim zemljama EU-a kada su u pitanju materijalni uvjeti, zdravstvena skrb i odgovarajući životni standard za one koji traže međunarodnu zaštitu, uz istovremeno ograničavanje kretanja tražitelja azila iz jedne države članice EU-a u drugu.
Kako bi poboljšali svoje šanse za samostalan život i integraciju, podnositeljima zahtjeva za azil treba dopustiti početak rada najkasnije devet mjeseci od datuma registracije njihovog zahtjeva, te omogućiti pristup tečajevima jezika, kao i tečajevima građanskog obrazovanja ili strukovnom osposobljavanju. Sva djeca koja traže azil trebaju biti upisana u školu najkasnije dva mjeseca nakon dolaska, a maloljetnicima bez pratnje dodijelit će se skrbnik.
Tražitelji azila imat će pristup uvjetima prihvata samo u zemlji koja obrađuje njihov zahtjev za azil.
U veljači 2024., odbor Parlamenta za građanske slobode podržao je dogovor postignut s Vijećem u prosincu 2022. Trebao bi stupiti na snagu nakon završnog odobrenja Parlamenta u travnju 2024.
