Klimatske promjene: Zdravim šumama protiv emisija stakleničkih plinova  

 
 

Podijeli ovu stranicu: 

Šume upijaju CO2 i iznimno su bitne u borbi protiv klimatskih promjena, stoga EU radi na pravilima za zdrave šume u državama članicama. Više u infografici.

Naučite više 

U Europskoj je uniji 182 milijuna hektara šumskih površina. Šume ukupno pokrivaju 43 posto zemljane površine EU-a, sa sedam država članica (Finska, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španjolska i Švedska) koje su odgovorne za 70 posto europskih pošumljenih površina.

 

Zašto su šume bitne?

Šume pružaju bitne usluge ekosustavu: pomažu u očuvanju tla od erozije, dio su kružnog toka vode, štite biološku raznolikost kao stanište brojnih životinjskih i biljnih vrsta te utječu na lokalnu klimu. Zdrave šume ključne su u borbi protiv klimatskih promjene jer kroz fotosintezu pretvaraju ugljični dioksid u kisik. EU želi iskoristiti tu vrijednost u svojoj klimatskoj politici pa su šume dio uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF).

 

Sektor korištenja zemlje, izmjena i šumarstva (LULUCF)

LULUCF sektor (od eng. land use, land use change and forestry) pokriva uglavnom šumsko i poljoprivredno područje te izmjene tih zemljišta. Sektor upravljanja zemljištem bitan je, jer ne samo da uzrokuje emisije CO2 izmjenama zemljišta (primjerice stvaranjem poljoprivrednih zemljišta iz šumskih površina, krčenjem šuma i samom obradom zemljišta iz šumskog u poljoprivredno područje), već ih može smanjiti apsorpcijom.

Šume u EU-u apsorbiraju oko 10,9 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova godišnje.   


Pluća zemlje  

Što predlaže Parlament?


Zastupnici žele spriječiti rast emisija kao posljedica krčanje šuma, žele obavezu za sve države članice da moraju kompenzirati zemljište izgubljeno prenamjenom zemljišta, bilo pošumljavanjem, bilo boljim upravljanjem šuma te predlažu postavljanje pravnog okvira od 2021. koji će biti u skladu s Pariškim sporazumom.


U prosincu 2017. predstavnici Vijeća i Parlamenta postigli su dogovor kojim se osigurava okvir kojim se jamči obračunavanje svih emisija i uklanjanja nastalih u tom sektoru. To će EU-u omogućiti da postigne svoj cilj iz Pariškog sporazuma i do 2030. smanji emisije za barem 40 %.


U utorak, 17. travnja prijedlog je izglasan u Strasbourgu. Izvjestitelj je Norbert Lins (EPP, Njemačka).

 

Što radi EU?


Tri zakonodavna prijedloga doprinose postizanju ciljeva koje je EU odredio Sporazumom iz Pariza o klimatskim promjenama - rezanje emisija za 40 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990.


Radi se na reviziji sustava trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS, od Emission Trading Scheme)dijeljenju napora za postizanje nacionalnih ciljeva u smanjenju emisija iz prijevoza, gospodarenja otpadom, građevine i poljoprivrede te upravo spomenutom prijedlogu o upravljanju zemljištem.


Zastupnici su također podržali prijedlog o smanjenju standardnih emisija CO2 iz vozila te poticanju proizvodnje električnih vozila.


Više o mjerama koje poduzima Europska unija kako bi ostvarila smanjenje emisija ugljičnih plinova u različitim sektorima.

Što predlaže Parlament