Borba EU-a protiv terorizma  

 
 

Podijeli ovu stranicu: 

Foto: Manu Sanchez, Unsplash 

Nakon niza terorističkih napada u posljednjih nekoliko godina kakva je trenutna situacija? Tko su teroristi i kako se Europska unija bori protiv njih?

Porast terorističkih napada


Novi val terorističkih napada pogodio je Europu 2015. godine. Broj džihadističkih napada porastao je s dva u 2014. godini na 17 u 2015. godini, te 33 u 2017. godini, kažu podaci Europola.


Borba protiv terorizma jedan je od prioriteta Europske unije, a broj uhićenja zbog džihadističkih napada narastao je s 395 u 2014. godini na 705 u 2017. godini.


No, džihadisti nisu jedina teroristička skupina u Europskoj uniji. Prema motivaciji, Europol terorističke napade svrstava i u ove četiri kategorije: desničarski, ljevičarski i anarhistički, etno-nacionalistički i separatistički i povezani s jednim problemom (na primjer prava životinja, abortus).


U 2017. godini u Europskoj uniji prevladavali su separatistički napadi (137 od 205). No, Catherine de Bolle, izvršna direktorica Europola, izjavila je: „niti jedna aktivnost u bilo kojoj drugoj kategoriji nije bila toliko smrtonosna i imala takav utjecaj na društvo kao džihadistički napadi”.


U džihadističkim napadima 2015. godine ubijeno je 150 osoba, a 2016. godine njih 135. Iako je broj napada u 2017. godini bio veći, manje ljudi je ubijeno (63).


Više statističkih podataka o terorizmu u Europi.

Infografika 

Uloga Islamske države


Islamska država odgovorna je za većinu džihadističkih napada u Europskoj uniji od 2015. godine.


Ova džihadistička skupina u 2014. godini počela je preuzimati kontrolu nad teritorijem u Iraku i Siriji i proglasila je uspostavu „kalifata”. U vrijeme najveće okupacije zauzeti teritorij bio je veličine Velike Britanije.


Međunarodna koalicija, u kojoj su bile i neke države članice Europske unije, u ljeto 2014. izvela je vojnu akciju protiv Islamske države u Iraku i Siriji.


U rujnu iste godine visoko pozicionirani vođa Islamske države Aby Muhammed Al-Adnani pozvao je pristaše na ubijanje „nevjernika” u zapadnim zemljama. U svibnju 2016., one koji se ne mogu pridružiti Islamskoj državi u Iraku i Siriji, pozvao je na ubijanje u svojim matičnim zemljama bilo kojim dostupnim sredstvima.


Mete su zemlje članice Europske unije, pogotovo one u koaliciji protiv Islamske države.


Tko su teroristi?


U 2018. godini za većinu napada odgovorne su osobe odrasle i radikalizirane u svojim matičnim zemljama, a ne takozvani strani borci (pojedinci koji su otputovali u inozemstvo i pridružili se terorističkim skupinama), izvještava Europol.


Online propaganda ubrzala je njihovu radikalizaciju, a Islamska država većinom ne naređuje nego inspirira napade.


Teroristi nisu nužno izrazito religiozni, objašnjava Europol. Često imaju samo osnovno znanje o islamu, ne čitaju Kuran i ne idu redovito u džamiju.


Značajan broj osoba prijavljenih za terorizam u 2016. godini bili su sitni kriminalci. Iz toga se može zaključiti da ljudi s kriminalnom prošlošću i ljudi iz kriminalnog okruženja mogu biti prijemljiviji za radikalizaciju i regrutiranje.


„Religija ne mora biti početni ili osnovni pokretač radikalizacije, već je to prilika za prebroditi osobne probleme. Takve osobe mogu pomisliti da će zbog terorističkog napada postati junaci”, zaključak je Europola.


Način rada


Džihadističke napade od 2015. godine izvršavaju pojedinci ili skupine.


Pojedinci izvode jednostavnije i često nestrukturirane napade u kojima koriste noževe, kamione i pištolje. Skupine izvode složenije i dobro koordinirane napade u kojima koriste automatsko oružje i eksplozive.


Zbog emocionalne reakcije mete su sve više ljudi, a ne zgrade ili institucije,


Teroristi ne rade razliku između muslimana i pripadnika drugih religija, a cilj napada je što više žrtava, kao na primjer u Londonu, Parizu, Nici, Stockholmu, Manchesteru, Barceloni ili Cambrilsu.


Definicija terorizma


Teroristička djela definirana su u Okvirnoj odluci Vijeća 2002/475/JHA kao djela počinjena s ciljem:


— ozbiljnog zastrašivanja stanovništva, ili

— nezakonitog prisiljavanja Vlade ili međunarodne organizacije na činjenje ili nečinjenje neke radnje, ili

— ozbiljne destabilizacije ili uništavanja temeljnih političkih, ustavnih, gospodarskih ili društvenih struktura neke zemlje ili međunarodne organizacije

Borba protiv terorizma


Poduzete su razne protuterorističke mjere na nacionalnoj i europskoj razini kojima se želi poboljšati efikasnost i suradnja među državama članicama - od provjera na granicama i bolje pravosudne i policijske suradnje do sprječavanja financiranja, mjera protiv organiziranog zločina i radikalizacije.


Na primjer, zastupnici su usvojili pravila kojima otežavaju upotrebu pištolja i izradu kućnih bombi.


Europol, agencija Europske unije koja se bori protiv međunarodnog kriminala i terorizma, dobila je veće ovlasti. Lakše osniva specijalizirane odjele, kao što je Europski centar za borbu protiv terorizma iz siječnja 2016. U nekim slučajevima može razmijeniti podatke s privatnim tvrtkama i tražiti od društvenih mreža uklanjanje stranica Islamske države.


Europski parlament osnovao je u srpnju 2017. godine Odbor za protuterorizam kako bi poboljšao protuterorističke mjere. Zastupnici su predložili izvješće s konkretnim mjerama te pozvali Komisiju da ga uvrsti u novi zakonodavni prijedlog.


Više o protuterorističkim mjerama u našoj infografici i videozapisu.