Parlament za jačanje računalne sigurnosti u Europskoj uniji  

 
 

Podijeli ovu stranicu: 

Infografika 

Preko 80% stanovništva EU-a ima vezu na internet, dok broj povezanih uređaja raste na preko 20 milijardi do 2020. godine. Kako osigurati naš digitalni okoliš?

Do 2020. velika će se većina digitalnih interakcija odnositi na komunikaciju između uređaja s desecima milijardi uređaja povezanih u Internet stvari (IoT, od eng. Internet of Things). Istovremeno metode računalnih zločinaca postaju sve kompleksnije i sofisticiranije. Niti jedna vlada, niti sama industrija, ne mogu odgovoriti na izazove računalne sigurnosti same za sebe. Više o računalnim prijetnjama u infografici.


Kako bi se unaprijedio odgovor Europske unije na razvoj računalnih prijetnji, u utorak, 12. ožujka, Parlament je glasovao o tzv. „Aktu o kibersigurnosti”. Njime se jača uloga Europske agencije za računalnu sigurnost (ENISA, eng. European Agency for Network and Information Security) i uspostavlja zajednički okvir za certificiranje računalne sigurnosti.


„Željeli smo odgovoriti na dva pitanja. Prvo je sve veći broj računalnih napada na temeljnu infrastrukturu koja utječe na sve aspekte naše svakodnevnice, primjerice, napajanje električnom energijom, komunikaciju, dostavu vode i sl. Drugo je pitanje sve veći broj uređaja povezanih na internet i manjak povjerenja građana u sigurnost tih uređaja“, objašnjava izvjestiteljica Angelika Niebler (EPP, Njemačka).


Kao rezultat, ENISA će dobiti veći broj zaposlenih uz veći proračun, dok će se suradnja između država članica unaprijediti. Postojat će standardizirana certifikacija za IT opremu u Europi koja će u početku biti na volonterskoj bazi, a do 2023. Komisija bi trebala ocijeniti hoće li shema postati obavezna.


Uz to, bolje informacije za korisnike trebale bi povećati zaštitu građana u svakodnevnom umreženom životu. Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra, 87 posto građana EU-a smatra da su računalni zločini važan izazov za unutarnju sigurnost EU-a i većina je zabrinuta da bi mogli biti žrtve cyber kriminala. S novim pravilima korisnici će na raspolaganju imati preporuke o sigurnosnim postavkama i održavanju uređaja, dostupnosti i trajanju ažuriranja te poznatim slabim točkama.


„Računalni napad WannaCry iz 2017. paralizirao je više od 200 000 IT sustava u EU-u istovremeno i pokazao je da nam je potrebna inicijativa na europskoj razini kako bismo povećali sigurnost u cijeloj Uniji. S Aktom smo postavili dobre osnove. Europa može postati vodeća sila u računalnoj sigurnosti“, poručuje Niebler.

Parlament je izglasao „Akt o kibersigurnosti”