Sandra Kalniete: “Rusiju više ne možemo smatrati strateškim partnerom EU-a“
Izvješće o stanju odnosa između EU-a i Rusije usvojeno je na plenarnoj sjednici 12. ožujka. „Raste svijest o ruskoj prijetnji“, poručila je zastupnica Sandra Kalniete. Više u razgovoru.
Pet godina nakon nezakonitog izdvajanja Krima, što Parlament poručuje vezano uz Ukrajinu?
Stabilnost, prosperitet i demokracija u najbližem susjedstvu vrlo su važni za Europu. U našem izvješću naglašavamo da Rusiju više ne možemo smatrati strateškim partnerom EU-a.
Pozivamo na puno provođenje Sporazuma iz Minska, a što se tiče Krima, ne prihvaćamo rusku aneksiju. Također skrećemo pozornost na stanje zaštita ljudskih prava krimskih Tatara, slučajeve političkih zatvorenika zadržanih u Rusiji pod upitnim optužbama te tražimo puštanje ukrajinskih mornara uhićenih u Kerčkom tjesnacu.
Zalažete se i za usvajanje europske verzije Magnitskijevog zakona. Možete objasniti?
Predlažemo sankcije EU-a zbog kršenja ljudskih prava, slično onom što ima SAD (eng. Magnitsky Act). Neke zemlje EU-a već imaju popise ljudi koji su krivi za kršenja ljudskih prava - sad predlažemo stvaranje popisa na razini EU-a. Ovo je već peto parlamentarno izvješće u kojem se zalažemo za stvaranje europskog zakona Magnitskij.
Kakvu ulogu ima europska ovisnost o ruskom plinu?
Uzmimo plinovod Sjeverni tok 2, čija je jedina svrha zaobilazak Ukrajine što nanosi velike štete proračunu. Onima koji kažu da se radi o gospodarskom projektu koji će osigurati povoljnu energiju, moj je odgovor jednostavan: novac koji Rusija zarađuje od prodaje plina državama članicama ulaže se u vojnu industriju, jača se prijetnja protiv EU-a i financiraju internetske manipulacije i dezinformacije.
Trebamo zaustaviti Sjeverni tok 2. EU ima jasnu zajedničku energetsku politiku kojoj ovaj projekt u potpunosti proturječi. Trebamo, stoga, diversificirati našu energetsku dostavu.
Uoči europskih izbora, što predlaže Parlament za borbu protiv računalnih napada i kampanja dezinformacija iz Rusije?
Odmah nakon početka nasilja u Ukrajini, kada su hibridne dezinformacije preplavile Europu, zatražili smo EEAS da stvori posebnu jedinicu za suprotstavljanje problemu. Od ruskog uplitanja u izborni proces u SAD-u i referendum o Brexitu do slučaja Skriparl, možemo vidjeti da raste svijest o ruskoj prijetnji.
Ovog mjeseca bilježimo osam godina od kako je počeo rat u Siriji. Kakvo je stajalište Parlamenta o uključenosti Rusije?
Od kako je Rusija intervenirala u Siriji, postala je neizbježan partner u pronalasku mirnog rješenja. Međutim, ne vidim Rusiju kao dio rješenja, već kao dodatni problem. Prisutnost ruskih vojnih baza na Mediteranu je zabrinjavajuće i opasno. Moskva time još više jača prisutnost u susjedstvu. Uz to, Rusija blokira sve živo u Vijeću sigurnosti i time potvrđuje da je dio problema.
Daljnje informacije
- Priopćenje za javnost (14.3.2019.)
- Sandra Kalniete (EPP, Latvija)
- Izvješće o stanju političkih odnosa EU-a i Rusije
- Dnevni red plenarne sjednice (11.-14. ožujka)
- Priopćenje za javnost: Rusija se ne može više smatrati strateškim partnerom, zaključili zastupnici (12.3.2019.)
- Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o stanju u Azovskom moru
