Podijeli ovu stranicu: 

Europski zastupnici dogovorili su se oko sljedećeg višegodišnjeg proračuna, koji bi trebao financirati nove prioritete te nadoknaditi manjak u proračunu nakon odlaska Ujedinjene Kraljevine.

  • EU treba poticati istraživačke programe i dati podršku mladima i malim tvrtkama
  • Višegodišnji proračun EU trebao bi financirati nove prioritete kao i suvremenu i održivu poljoprivredu, te razvoj najsiromašnijih europskih regija
  • Djelomično zamijeniti doprinose država članica temeljene na bruto nacionalnom dohotku s novim izvorima prihoda

Europski parlament usvojio je dvije rezolucije o izdacima i prihodima sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO-a), koji bi se primjenjivao od 2021.

 

Sljedeći VFO mora imati sredstva za rješavanje novih izazova

 

Parlament želi da proračun EU-a odgovara političkim prioritetima i riješi neke od novih izazova s ​​kojima se suočavaju sve države članice, od  migracije, obrane, sigurnosti pa do klimatskih promjena. Zastupnici smatraju da se sadašnja granica izdataka EU-a mora povećati s 1 % na 1,3 % bruto nacionalnog dohotka EU-a, kako bi se mogla financirati nova prioritetna područja bez žrtvovanja najsiromašnijih europskih regija ili poljoprivrednih zajednica.

 

Ključni prijedlozi uključuju poticanje istraživačkih programa, Erasmus+, Inicijative za zapošljavanje mladih i potpora malim i srednjim poduzećima, kao i ulaganja u infrastrukturu kroz Instrument za povezivanje Europe.

 

Da bi stupio na snagu, novi proračun treba pristanak Europskog parlamenta. Zastupnici upozoravaju da se „sporazum o VFO-u ne može sklopiti bez odgovarajućeg napretka u vezi vlastitih sredstava", drugim riječima, bez napretka na prihodovnoj strani proračuna. Izdaci i prihodi trebali bi se stoga tretirati kao jedan paket.

 

Smanjenje izravnih doprinosa država članica

 

Osim teksta o VFO-u, Parlament je glasao o rezoluciji koja zagovara održavanje postojećih vlastitih sredstava i postupno uvođenje novih, poput poreza na financijske usluge, udjela poreza od tvrtki u digitalnom sektoru ili poreza za okoliš.

Nova sredstva trebala bi:

 

  • dovesti do znatnog smanjenja udjela doprinosa na temelju BND-a (cilj od 40 %), čime bi se stvorile uštede za proračune država članica;
  • ukinuti sve rabate i korekcije od kojih su koristi imale samo neke države članice;
  • premostiti jaz koji će nastati istupanjem Ujedinjene Kraljevine, uz napomenu da se novim vlastitim sredstvima ne namjerava povećati ukupna razina poreznog opterećenja za porezne obveznike u EU-u, na koje uvođenje novih vlastitih sredstava ne bi trebalo utjecati.

 

 

Više informacija nalazi se ovdje.

 

 

Sljedeći korak

 

Ova dva teksta Europskog parlamenta doprinos su zakonodavnom prijedlogu Europske komisije koji će biti predstavljen u svibnju 2018. Da bi se Uredba o VFF-u usvojila potreban je pristanak Europskog parlamenta.

 

Oba teksta pozivaju na započinjanje pregovora bez odlaganja između Parlamenta, Komisije i Vijeća kako bi se postigao sporazum prije Europskih izbora 2019. godine.

 

Kontekst

 

Više od 94 % proračuna EU-a odlazi građanima, regijama, gradovima, poljoprivrednicima i tvrtkama. Administrativni troškovi EU-a čine manje od 6 % ukupnog iznosa, a plaće čine oko polovicu od tih 6 % (izvor Europska Komisija).

 

Citati

 

„Novi višegodišnji proračun EU-a počinje vrijediti nakon izlaska UK-a iz Unije. On je dobar za Republiku Hrvatsku jer nastavlja podržavati područja od našeg interesa poput zajedničke poljoprivredne politike, ribarstva i kohezijske politike. Također, hrvatski građani i poduzetnici imat će koristi od povećanja izdvajanja za smanjenje nezaposlenosti mladih i podršku malim i srednjim poduzećima,“ rekla je Dubravka Šuica.

 

„Novi višegodišnji financijski okvir mora osigurati stabilnost Unije i rast njezinog gospodarstva. Sigurna dostupnost kvalitetne hrane za 500 milijuna građana koju osiguravaju naši poljoprivrednici važan je čimbenik stabilnosti EU. Zato je nužno zadržati primjerenu razinu financiranja zajedničke poljoprivredne politike jer o tome ovisi proizvodnja hrane i opstanak ruralnog prostora,“ izjavila je Marijana Petir.

 

"Kohezijska politika iza 2020. dovedena je u pitanje, barem u ovom obliku u kakvom danas postoji. Slažem se s izvjestiteljima da bi ona trebala ostati glavna ulagačka politika Unije jer bez smanjenja razlika u razvijenosti između članica ne možemo imati potpuno funkcionalno jedinstveno tržište. Dok god postoji očita razlika u razvijenosti, bit će i percepcije da razvijenije države koriste one siromašnije i na njima profitiraju. Takva percepcija nužno dovodi do nezadovoljstva i nepovjerenja, a na tome se ne može graditi stabilna Unija", naglasila je Ruža Tomašić.