Podijeli ovu stranicu: 

Simbol autorskih prava ©AP Images/European Union-EP 

Ovaj dokument sadrži pitanja i odgovore na pitanja koja se redovito postavljaju u vezi s Direktivom o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu.

Tekst koji je usvojio Europski parlament na plenarnoj sjednici nalazi se ovdje:

Opširniju verziju Pitanja i odgovora možete pronaći na stranicama na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku.

Koja je svrha Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu?

Prijedlogom direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu nastoji se osigurati da se stvaratelji (na primjer glazbenici ili glumci), novinske kuće i novinari koriste pogodnostima online okružja i interneta baš kao i onima offline okružja. Trenutačno su zbog zastarjelih propisa o autorskim pravima internetske platforme i servisi za prikupljanje vijesti u povlaštenom položaju, dok rad umjetnika, novinskih kuća i novinara na internetu cirkulira besplatno ili oni, u najboljem slučaju, dobivaju tek malu naknadu za to korištenje. Zbog toga umjetnici i zaposleni u medijima vrlo teško mogu zaraditi za pristojan život.

Važno je istaknuti da se Prijedlogom direktive ne uvode nova prava za stvaratelje i novinare, već se samo osigurava bolja provedba postojećih prava. Prijedlogom se ne uvode ni nove obveze za internetske platforme ni servise za prikupljanje vijesti, već se samo osigurava veća razina ispunjavanja postojećih obveza. Sadržaj koji je aktualno zakonit i koji se može dijeliti ostat će zakonit i dostupan za dijeljenje.

Ukratko,

  • Prijedlogom direktive namjerava se obvezati velike internetske platforme i servise za prikupljanje vijesti (kao što su YouTube ili GoogleNews) da stvarateljima sadržaja (umjetnicima/glazbenicima/glumcima te novinskim kućama i njihovim novinarima) plate onoliko koliko im zaista duguju.
  • Dakle, ne uvode se ni nova prava ni nove obveze. Sadržaj koji je aktualno zakonit i koji se smije dijeliti ostat će zakonit i dostupan za dijeljenje.

Kako će Direktiva utjecati na prosječnog korisnika?

Prijedlog direktive nije usmjeren na prosječnog korisnika.

Njime će se u prvenstveno utjecati na velike internetske platforme i servise za prikupljanje vijesti, kao što su Googleovi servisi YouTube i Google News ili Facebook, koji će biti dužni osigurati odgovarajuće naknade za umjetnike i novinare čija djela iskorištavaju u komercijalne svrhe.

Velike internetske platforme i servisi za prikupljanje vijesti imat će više razloga nego dosad za sklapanje ugovora (o licenciranju) kojima će se umjetnicima i medijskim kućama koji su prethodno naznačili da su vlasnici konkretnog sadržaja zajamčiti pravedna naknada. Platforme će se dodatno poticati na sklapanje takvih ugovora jer bi u protivnom one bile izravno odgovorne za djela koja su na njima smještena, a za koja nije plaćena naknada za licenciju. Postojeće zakonodavstvo platformama nudi više manevarskog prostora za izbjegavanje te obveze.

Očekuje se da će na temelju Prijedloga internetske platforme konačno uvesti pravedne naknade za sve one od čijeg rada ostvaruju zaradu.


Hoće li Direktiva utjecati na slobodu interneta ili dovesti do njegove cenzure?

Sloboda na internetu, kao i u stvarnom svijetu, i dalje će postojati sve dok se ostvarivanjem te slobode ne ograničavaju prava drugih ili dok god ona nije nezakonita. To znači da će korisnici moći nastaviti s učitavanjem sadržaja na internetske platforme kao i da će te platforme i dalje moći smještati njihov sadržaj sve dok poštuju pravo stvaratelja na pravednu naknadu. Danas internetske platforme isplaćuju naknade stvarateljima na dobrovoljnoj osnovi i u vrlo ograničenoj mjeri jer ne odgovaraju za sadržaj koji je na njima smješten i stoga nisu (previše) zainteresirane za sklapanje ugovora s nositeljima prava.

Ova Direktiva neće dovesti do cenzure. Većom pravnom odgovornosti Direktiva će povećati pritisak na internetske platforme da s autorima djela, na temelju čijih djela ostvaruju profit, postignu dogovor o pravednoj naknadi. Ovdje, dakle, nije riječ o cenzuri.


Hoće li se Direktivom stvoriti automatski filtri na internetskim platformama?

Ne.

Direktivom se postavlja cilj koji valja ostvariti, a to je da internetska platforma ne smije zarađivati na sadržaju koji netko stvori bez da pritom plati naknadu za korištenje. Platforma je stoga pravno odgovorna ako na svojoj internetskoj stranici stavi na raspolaganje sadržaj za koji stvaratelju nije dala odgovarajuću naknadu. To znači da subjekti čiji se sadržaj koristi nezakonito mogu tužiti platformu.

Međutim, u Direktivi se ne pojašnjavaju točno niti se navode alati, ljudski resursi ili infrastruktura koji bi mogli biti potrebni da se spriječi postavljanje takvog sadržaja na internetsku stranicu. Direktivom se stoga ne uvode obvezni filtri sadržaja koji se učitava.

Ipak, ako velike platforme ne pronađu inovativna rješenja, mogu se odlučiti za tu opciju. Takvi se filtri već upotrebljavaju u velikim poduzećima! Kritike upućene u pogledu filtera prema kojima oni katkad filtriraju i zakonit sadržaj mogu ponekad biti opravdane. Međutim, potrebno ih je usmjeriti prema platformama koje ih razvijaju i primjenjuju, a ne prema zakonodavcu koji utvrđuje cilj koji treba ostvariti – a to je da poduzeće mora platiti za sadržaj kojim se služi za ostvarivanje dobiti. To je cilj koji se u stvarnom svijetu ne može osporiti i koji se u njemu i primjenjuje.

Naposljetku, dogovorena Direktiva čak sadrži i odredbe kojima se osigurava da korisnik u slučaju protupravnog uklanjanja učitanog sadržaja može u sklopu mehanizma pravne zaštite podnijeti žalbu koja će biti brzo riješena.


Utječe li Direktiva negativno na memove ili GIF-ove?

Upravo suprotno.

U Direktivi su dogovorene i posebne odredbe kojima se države članice obvezuju na zaštitu slobodnog učitavanja i razmjene djela u svrhu citiranja, kritike, osvrta, karikature, parodije ili pastiša. Jasno je da se njima osigurava i daljnja dostupnost memova i GIF-ova. Odredbama se zapravo jamči da će oni biti još sigurniji nego prije jer je zaštita za takva djela prije bila predviđena u sklopu različitih nacionalnih propisa, što je dovelo do razlika među državama članicama.


Hoće li i dalje biti moguće vidjeti isječke pri čitanju ili dijeljenju članaka u sklopu servisa za prikupljanje vijesti?

Da.

Dogovoreno je da se izdavačima informativnih publikacija omogući pravo da od servisa za prikupljanje vijesti zahtijevaju da s njima sklope licencne ugovore o uporabi članaka. Ipak, servisi za prikupljanje vijesti moći će i dalje prikazivati isječke bez prethodnog odobrenja izdavača informativnih publikacija. To će biti moguće pod uvjetom da se isječak sastoji od „vrlo kratkog izvatka” ili „individualnih riječi” i da se smatra da servis za prikupljanje vijesti novosti ne zloupotrebljava tu mogućnost.


Ova će Direktiva značiti kraj za novoosnovana poduzeća...

Ne.

Dogovorena je posebna zaštita za novoosnovane platforme. Platforme mlađe od 3 godine s godišnjim prometom manjim od 10 milijuna EUR i prosječnim brojem pojedinačnih mjesečnih posjetitelja koji je manji od 5 milijuna podliježu mnogo blažim obvezama od onih velikih.


Tvrdi se da bi članak 13. mogao dovesti do uklanjanja djela s platforme ako nositelj prava nije utvrđen. Kao primjer se navodi glazbena uspješnica „Despacito”...

Svrha predloženog članka 13. umjetnicima je omogućiti bolji položaj s kojega mogu potraživati prava na pravednu naknadu u slučajevima kada drugi upotrebljavaju njihova djela te ih distribuiraju na internetu. Umjetnik obično obavještava platformu poput YouTubea da je određeni sadržaj njegovo vlasništvo. Stoga nije vjerojatno da će platforma preuzeti odgovornost za učitana djela koja stavlja na raspolaganje ako nositelj prava nije poznat.


Tvrdi se da će Direktiva izrazito negativno utjecati na izvore zarade stotina tisuća ljudi...

Vjerojatniji je suprotan scenarij.

Svrha Direktive pomoći je da se osigura izvor zarade za velik broj ljudi koji to zaslužuju na temelju svog rada i koji im je potreban za daljnje stvaranje. Prijedlogom se namjerava osigurati da više novca dospije do umjetnika i novinara, umjesto do dioničara Googlea: takav prijenos sredstava uvijek pozitivno utječe na razinu zaposlenosti.


Zašto je u pogledu Direktive upućen velik broj kritika?

Direktiva se našla u središtu intenzivne kampanje. Iz određenih statističkih podataka Europskog parlamenta može se zaključiti da su zastupnici u Europskom parlamentu dosad samo rijetko, ako uopće, bili izloženi tako intenzivnom lobiranju (telefonski pozivi, poruke e-pošte itd.).

Ovako opsežne kampanje znaju pokrenuti cijelu lavinu senzacionalističkih najava, pa se tako čulo da će se Prijedlogom direktive prouzročiti „prekid funkcioniranja interneta” ili da će ona značiti „smrt interneta”. Budući da se Prijedlogom direktive ne uvode nova prava za stvaratelje niti se nameću nove obveze za internetske platforme ili servise za prikupljanje vijesti, takve se tvrdnje čine pretjeranima.

I prije su se u sklopu brojnih kampanja za lobiranje predviđali katastrofalni ishodi, no oni se nikad nisu obistinili.

Na primjer, telekomunikacijska poduzeća tvrdila su da će zbog ograničenja naknada za roaming naglo porasti telefonski računi, duhanski i restoranski lobiji tvrdili su da će ljudi prestati odlaziti u restorane i barove zbog uvođenja zabrane pušenja, banke su najavljivale će prekinuti s davanjem zajmova poduzećima i fizičkim osobama zbog strožih zakona o njihovu poslovanju, a lobisti za bescarinske trgovine čak su predvidjeli da će sa završetkom bescarinske prodaje na jedinstvenom tržištu doći do zatvaranja zračnih luka. Ništa se od toga nije dogodilo.


Je li glavna svrha Direktive zaštititi male stvaratelje sadržaja?

Iako je cilj Direktive pomoći svim stvarateljima da ostvare bolji pregovarački položaj kada je riječ o načinu na koji se njihova djela koriste u sklopu internetskih platformi, njome će se u prvom redu pogodovati manjim subjektima. Veći subjekti često angažiraju odvjetnička društva da zaštite njihova prava, dok oni manji aktualno ne raspolažu s dovoljno sredstava za zaštitu.