Podijeli ovu stranicu: 

Europski parlament objavljuje rezultate prvog istraživanja Eurobarometra nakon izbora

Prema detaljnom istraživanju Eurobarometra u svih 28 država članica zabilježeno je znatno povećanje broja mladih ljudi proeuropskog načina razmišljanja koji su glasovali na europskim izborima 2019. Istraživanje je provedeno u nekoliko tjedana nakon održavanja izbora. Gotovo 28.000 građana diljem EU-a odgovorilo je na pitanja o svojem sudjelovanju na europskim izborima i o tome što ih je motiviralo na glasovanje.

Prvi rezultati istraživanja Eurobarometra koje je objavio Europski parlament pokazuju da je potpora građana Europskoj uniji i dalje na najvišoj razini zabilježenoj od 1983. Potvrđujući predizborne ankete 68 % ispitanika (+ 1 postotna boda u odnosu na veljaču/ožujak 2019..) kaže da je njihova zemlja imala koristi od članstva u EU-u.

Moj glas ima utjecaja  

Za demokratsku legitimnost EU-a još je važniji nagli porast broja europskih građana koji smatraju da „njihov glas ima utjecaja u EU-u”: 56 % ispitanika dijeli to mišljenje, što je povećanje od sedam bodova u odnosu na ožujak 2019. i najbolji rezultat od 2002. godine otkako se to pitanje postavlja.

„Građani su glasovali na tim europskim izborima vrlo snažne podupirući EU i sa znatno jačim uvjerenjem da glas ima utjecaja u EU-u”, rekao je predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli.

Ukupni odziv na europskim izborima 2019. povećao se za 8 bodova na 50,6 %, što je dovelo do najveće izlaznosti od 1994., a preokrenuo se i trend u pogledu odziva na europske izbore od 1979. Najveći porast izlaznosti zabilježen je u Poljskoj (+ 22 postotna boda), Rumunjskoj (+ 19 p.b.), Španjolskoj (+ 17 p.b.), Austriji (+ 15 p.b.) i Mađarskoj (+ 14 p.b.).

Odziv mladih porastao je za 50 %  

Rezultati ankete ukazuju na to da su upravo mladi glasači i oni koji su prvi put izašli na birališta razlog za ovo povećanje: 42 % ispitanika od 16/18 do 24 godine starosti izjavilo je da su glasovali na europskim izborima, zbog čega je sudjelovanje mladih poraslo za 50 % u odnosu na izlaznost mladih koja je 2014. bila samo 28 %. Jednako je snažan porast izlaznosti u dobnoj skupini od 25 do 39 godina, koja je porasla za 12 bodova, s 35 % na 47 %. Izlaznost mladih i glasača koji su prvi put izašli na izbore veća je od bilo kojeg povećanja izlaznosti registriranog za druge dobne skupine.


Glasovanje kao građanska dužnost, kao „potpora Europi” – i zbog toga bi se stvari mogle promijeniti


Kad je riječ o tome zašto su 2019. godine glasovali, građani su najčešće kao glavni razlog navodili građansku obvezu (52 %), što je povećanje od 11 bodova u odnosu na 2014. U usporedbi s posljednjim europskim izborima 2014. godine, znatno je više građana glasovalo zbog toga što su za EU (25 %, + 11 p.b.) ili zato što smatraju da glasovanjem mogu nešto promijeniti (18 %, + 6 p.b.).

„Europski parlament i njegovi izbori postali su dio normalnog demokratskog života građana. No ti su izbori bili više od izraza „građanske dužnosti”. Građani su glasovali jer su u korist EU-a, jer vjeruju da mogu glasovanjem nešto promijeniti. Europski parlament sada mora ispuniti ta očekivanja”, naglasio je predsjednik Sassoli.

U 27 država članica građani su glasovali prvenstveno jer su to smatrali svojom građanskom dužnošću. U svih 28 država članica više ih je glasovalo nego u 2014. zbog toga jer su bili za EU i navelo da im je ta potpora bila glavni poticaj. Njemačka (39 %, + 14 p.b.), Irska (27 %, + 15 p.b.), Italija (23 %, + 14 p.b.) i Španjolska (23 %, + 15 p.b.) pokazala su najveće povećanje u tom pogledu.

U postizbornom istraživanju Eurobarometra također se postavilo pitanje zbog kojih su tema građani glasali na nedavnim izborima za Europski parlament. Glavne teme koje su utjecale na odluku građana da glasuju bile su gospodarstvo i rast (44 %), klimatske promjene (37 %) te ljudska prava i demokracija (37 %). Uz to, 36 % građana izjavilo je da je tema „način na koji EU treba djelovati u budućnosti” bila glavni pokratač za izlazak na izbore. U 16 zemalja ispitanici su naveli gospodarstvo i rast kao najvažnije pitanje, dok su građani u osam zemalja kao glavnu temu naveli klimatske promjene.

„Gospodarska reforma, klimatske promjene, budućnost EU-a i zaštita ljudskih prava: To su sva ključna pitanja za Europski parlament. To je mjesto u kojem smo prošle godine ostavili naš žig, a to je nešto za što ćemo se i dalje snažno boriti u ime naših građana”, izjavio je predsjednik EP-a Sassoli.

Napomena urednicima: Postizborno istraživanje Europskog parlamenta provedeno je kao anketa Eurobarometra 91.5. Kantar je za Europski parlament osobno intervjuirao 27,464 ispitanika u svih 28 država članica EU-a, a bile su obuhvaćene osobe starije od 15 godina. Postizborna pitanja posebno su izdvojena za ispitanike starije od 18 godina (osim u Austriji i Malti, 16 +, i u Grčkoj, 17 +). Rad na terenu proveden je od 7. do 26. lipnja 2019.


Cjelovito izvješće i sve tablice s rezultatima i podacima Europski parlament objavit će u rujnu 2019.