Postupak : 2016/2727(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0623/2016

Podneseni tekstovi :

B8-0623/2016

Rasprave :

PV 25/05/2016 - 18
CRE 25/05/2016 - 18

Glasovanja :

PV 26/05/2016 - 6.6

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0233

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 355kWORD 101k
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0623/2016
19.5.2016
PE582.644v01-00
 
B8-0623/2016

podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o transatlantskom protoku podataka (2016/2727(RSP))


Axel Voss, Monika Hohlmeier, Michał Boni, Roberta Metsola, Esteban González Pons, Anna Maria Corazza Bildt u ime Kluba zastupnika PPE-a

Rezolucija Europskog parlamenta  o transatlantskom protoku podataka (2016/2727(RSP))  
B8-0623/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i članke 6., 7., 8., 11., 16., 47. i 52. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Direktivu 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (dalje u tekstu „Direktiva o zaštiti podataka”)(1),

–  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/977/PUP od 27. studenog 2008. o zaštiti osobnih podataka koji se obrađuju u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2016/679 od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i Direktivu (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP(3),

–  uzimajući u obzir Odluku Komisije 2000/520/EZ od 26. srpnja 2000. (Odluka o „sigurnoj luci”),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 27. studenog 2013. o ponovnoj uspostavi povjerenja u protoku podataka između EU-a i SAD-a (COM(2013)0846),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 27. studenog 2013. o funkcioniranju „sigurne luke” iz perspektive građana EU-a i poduzeća s poslovnim nastanom u Europskoj uniji (Komunikacije o „sigurnoj luci”)

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 6. listopada 2015. u predmetu C-362/14 Maximillian Schrems protiv povjerenika za zaštitu podataka (EU:C:2015:650),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 6. studenog 2015. o prijenosu osobnih podataka iz EU-a u Sjedinjene Američke Države u skladu s Direktivom 95/46/EZ nakon presude Suda u predmetu C-362/14 (Schrems) (COM(2015)0566),

–  uzimajući u obzir izjavu Radne skupine osnovane na temelju članka 29. (Direktive o zaštiti podataka) od 3. veljače 2016. o posljedicama presude u predmetu Schrems,

–  uzimajući u obzir Zakon o pravosudnoj zaštiti (Judicial Redress Act) iz 2015. koji je predsjednik Obama potpisao 24. veljače 2016. te mu dao zakonsku snagu (H.R.1428),

–  uzimajući u obzir Zakon SAD-a o slobodi iz 2015.(4),

–  uzimajući u obzir reforme o američkim aktivnostima prikupljanja informacija elektroničkim izviđanjem utvrđene Predsjedničkim ukazom 28 (PPD-28)(5),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 29. veljače 2016. naslovljenu „Transatlantski protok podataka: primjena jakih zaštitnih mjera radi vraćanja povjerenja” (COM(2016)0117),

–  uzimajući u obzir Mišljenje 01/2016 Radne skupine osnovane na temelju članka 29. od 13. travnja 2016. o nacrtu odluke o odgovarajućoj razini zaštite privatnosti između EU-a i SAD-a,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da su zaštita osobnih podataka, poštovanje privatnosti i komuniciranja, pravo na sigurnost, pravo na dobivanje i pružanje informacija i pravo na poslovanje temeljna prava koje Unija ima zadaću poštovati i održavati uravnoteženima na svom području kako je propisano Poveljom Europske unije o temeljnim pravima;

B.  budući da je moguće ograničiti ta temeljna prava samo ako je to potrebno i ako zaista odgovara ciljevima od općeg interesa koje priznaje EU ili potrebi zaštite prava i sloboda drugih osoba; budući da se okvir EU-a za zaštitu temeljnih prava i ispunjenje ciljeva od općeg interesa neprestano razvijaju;

C.  budući da gospodarstva SAD-a i EU-a čine više od 50 % svjetskog BDP-a, 25 % svjetskog izvoza i više od 30 % svjetskog uvoza; budući da je gospodarska veza SAD-a i EU-a najunosnija u svijetu s ukupnom vrijednošću transatlantskog prometa u 2014. u iznosu od 1,09 trilijuna dolara, u usporedbi s ukupnim prometom s Kanadom ili Kinom u iznosu od 741 milijarde, odnosno 646 milijardi dolara;

D.  budući da je transatlantsko ulaganje najveće ulaganje u svijetu s obzirom na to da vrijednost međusobnog ulaganja SAD-a i EU-a iznosi oko 4 trilijuna dolara;

E.  budući da je protok podataka između SAD-a i EU-a, od otprilike 15 terabita po sekundi, daleko najveći protok podataka u svijetu, otprilike 55 % veći od protoka podataka između SAD-a i Azije i 40 % veći od onoga između SAD-a i Latinske Amerike;

F.  budući da je mogućnost prekograničnog pristupa podacima, prikupljanja i prijenosa podataka povezana s globalizacijom interneta i budući da opseg transatlantskog protoka podataka odražava rasprostranjenost pristupa internetu koja iznosi otprilike 85 % u SAD-u i 90 % u EU-u te važnost podataka u osnaživanju i omogućavanju bilateralnog gospodarskog odnosa;

G.  budući da je slobodan prekogranični protok podataka između SAD-a i EU-a od ključne važnosti za rast trgovine i ulaganja SAD-a i EU-a, da se potrošači s obje strane Atlantika sve više služe internetom za kupovinu robe i usluga s europskog i američkog tržišta, da su transatlantske transakcije i usluge među poduzećima postale stvarnost, a da je slobodan protok podataka za potrebe unutar poduzeća svakodnevna pojava, dok ulaganje u podatkovne centre koji omogućuju pristup „oblaku” u SAD-u i EU-u ovisi o prekograničnom protoku podataka;

H.  budući da se transatlantskim protokom podataka i zbog toga što se pristup internetu proširio na cijeli svijet SAD-u i EU-u otvaraju mogućnosti širenja trgovine i ulaganja u zemlje u razvoju, čime se naglašavaju potencijal rasta internetske međunarodne trgovine i potreba za slobodnim protokom podataka;

I.  budući da su mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) ključni ekonomski pokretači SAD-a i EU-a te glavni izvor zapošljavanja i da je slobodni protok podataka MSP-ovima otvorio nove mogućnosti za sudjelovanje u međunarodnom prometu i za bolji pristup novim tržištima na drugim kontinentima;

J.  budući da je digitalizacijom ekonomije SAD-a i EU-a prekogranični protok podataka postao ključni element za domaću i svjetsku konkurentnost poduzeća, posebno onim poduzećima koja se koriste uslugama e-trgovine i da su SAD i EU dva najveća neto izvoznika digitalno dostupnih usluga u svijetu;

K.  budući da je 2012. izvoz EU-a u digitalno dostupnim uslugama iznosio 465 milijardi dolara, u odnosu na uvoz od 297 milijardi dolara, odnosno da je trgovinski suficit iznosio 168 milijardi dolara; budući da je u 2014. uvoz digitalno dostupnih usluga iz EU-a u SAD činio 54 % svih uvoza bilateralnih usluga;

L.  budući da su digitalno dostupne usluge ubrzale rast internetskog gospodarstva u Europi gdje više od 400 000 Europljana izrađuje mobilne aplikacije, a 2013. godine gospodarstvo aplikacija u širem je smislu omogućilo 1,8 milijuna europskih radnih mjesta, doprinoseći time gospodarstvu EU-a iznosom od 17,5 milijardi eura; budući da je tržište aplikacija globalno digitalno tržište;

M.  budući da će Direktivu EU-a o zaštiti podataka koja je donesena 1995. i kojom se uređuje zaštita osobnih podataka u EU-u u skoroj budućnosti zamijeniti Opća uredba o zaštiti podataka; budući da je tom uredbom prijenos osobnih podatka iz EU-a u treću zemlju predviđen samo pod određenim uvjetima kao što je utvrđivanje odgovarajuće razine zaštite podataka, koje je važan mehanizam kojim se omogućava prijenos osobnih podataka u treću zemlju ako je Europska komisija za tu zemlju utvrdila da pruža odgovarajuću razinu zaštite privatnosti;

N.  budući da se za Andoru, Argentinu, Kanadu, Farske Otoke, Guernsey, Otok Man, Jersey, Urugvaj, Izrael, Švicarsku i Novi Zeland utvrdilo da pružaju odgovarajuću razinu zaštite podataka, a za SAD, Kanadu i Australiju utvrđeno je da odgovaraju kriterijima za prijenos podataka o evidenciji imena putnika;

O.  budući da je Komisija 26. srpnja 2000. utvrdila da načela privatnosti Sporazuma o „sigurnoj luci” i učestala pitanja koja je izdalo Ministarstvo trgovine pružaju odgovarajuću zaštitu za prijenos osobnih podataka iz EU-a te da se tom Odlukom o „sigurnoj luci” omogućio prijenos osobnih podataka iz EU-a onim poduzećima u SAD-u koja su se obvezala poštovati načela Sporazuma o „sigurnoj luci”;

P.  budući da od 2014. nakon informacija koje je otkrio Edward Snowden te navoda o elektroničkom masovnom nadziranju građana EU-a u okviru programa nadzora Agencije za nacionalnu sigurnost SAD-a (NSA) i privatnim američkim poduzećima koja se koriste tako prikupljenim podacima, SAD i EU ponovno pregovaraju o novom okviru „sigurne luke” u cilju ponovne uspostave povjerenja unutar EU-a u pogledu zaštite privatnosti osobnih podataka prebačenih u SAD;

Q.  budući da je u predmetu C-362/14 Maximilian Schrems protiv povjerenika za zaštitu podataka Sud Europske unije zaključio da tvrdnja Komisije da SAD u okviru „sigurne luke” pruža odgovarajuću razinu zaštite osobnih podataka iz EU-a nije valjana, što je rezultiralo potrebom za hitnim zaključenjem pregovora o Sporazumu između EU-a i SAD-a o zaštiti privatnosti (engl. „Privacy Shield”) kako bi se osigurala pravna sigurnost u vezi s načinom prijenosa osobnih podataka iz EU-a u SAD;

R.  budući da je nakon odluke u predmetu Schrems Komisija nastavila pregovore sa SAD-om o obnovljenom okviru u cilju razmatranja pitanja koja je iznio Sud Europske unije te da su Komisija i SAD 2. veljače 2016. dogovorili novi okvir za transatlantski protok podataka, odnosno Sporazum između EU-a i SAD-a o zaštiti privatnosti;

S.  budući da je u svom Mišljenju 01/2016 Radna skupina osnovana na temelju članka 29. pozdravila značajne napretke ostvarene u okviru Sporazuma o zaštiti privatnosti u odnosu na Odluku o „sigurnoj luci” i da je zaključila da je naročito pozitivan korak naprijed uvođenje ključnih definicija, mehanizama osmišljenih za nadzor popisa o zaštiti privatnosti i sada obveznih revizija vanjske i unutarnje sukladnosti; budući da je Radna skupina također izrazila zabrinutost u vezi s trgovinskim aspektima i pristupom javnih tijela podacima prenesenima u okviru Sporazuma o zaštiti privatnosti;

T.  budući da u okviru postupka za donošenje odluke o odgovarajućoj razini zaštite podataka nije predviđeno službeno i pravilno savjetovanje s dionicima na koje se ta odluka odnosi, a posebno s poduzećima i MSP-ovima na koja će imati veliki utjecaj;

U.  budući da je Predstavnički dom Kongresa 20. listopada 2015. usvojio Zakon o pravosudnoj zaštiti kojim se europskim građanima i građanima drugih saveznika SAD-a daje pravo da revidiraju i isprave netočne podatke koje federalna tijela SAD-a u skladu sa Zakonom o privatnosti SAD-a posjeduju o njima, zatim ga je 28. siječnja 2016. izglasao Pravosudni odbor Senata te ga je 24. veljače 2016. potpisao predsjednik SAD-a Barack Obama;

V.  budući da je donošenje Zakona o pravosudnoj zaštiti bio vrlo važan preduvjet koji je Europski parlament postavio kako bi odobrio Krovni sporazum EU-a i SAD-a te je važan aspekt pregovora o Sporazumu EU-a i SAD-a o zaštiti privatnosti;

W.  budući da su MSP-ovi činili 60 % trgovačkih društava koja su se oslanjala na Sporazum o „sigurnoj luci” koji im je omogućavao da profitiraju od usklađenih i ekonomičnih zahtjeva o postizanju sukladnosti umjesto obvezujućih korporativnih pravila ili standardnih ugovornih klauzula kojima se osigurava ujednačena razina zaštite, ali zahtijeva i znatno veća razina ulaganja u pogledu administrativnih sredstava; budući da će MSP-ovi najviše profitirati od novog Sporazuma o zaštiti privatnosti;

X.  budući da su privatnost i zaštita podataka u SAD-u ugrađeni u sveobuhvatan sustav reguliranja i zaštite privatnosti podataka, posebno u pogledu najosjetljivijih kategorija osobnih podataka kao što su zdravlje, financije, elektronička komunikacija i maloljetnici;

Y.  budući da su nacionalni zakoni država članica EU-a o nadzoru različiti i ne izjašnjavaju se o potrebi za nadziranjem ili o zaštitnim mehanizmima koji su na snazi kako bi ograničili utjecaj na temeljna prava i slobode;

1.  pozdravlja završetak pregovora između EU-a i SAD-a o Sporazumu o zaštiti privatnosti nakon više od dvije godine pregovaranja između Europske komisije i Ministarstva trgovine SAD-a;

2.  pozdravlja činjenicu da je Kongres SAD-a donio Zakon o pravosudnoj zaštiti te podsjeća na svoj dugotrajni zahtjev za donošenjem takvog zakona kao preduvjeta za finalizaciju Krovnog sporazuma između EU-a i SAD-a te zaključenje pregovora o Sporazumu o zaštiti privatnosti;

3.  potvrđuje da se Sporazum EU-a i SAD-a o zaštiti privatnosti znatno razlikuje od Okvira o „sigurnoj luci”; njime se predviđa znatno detaljnija dokumentacija kojom se nameću specifičnije obveze poduzećima koja su voljna pridružiti se okviru, te obuhvaća novi sustav kontrole kojim se građanima EU-a jamči da se njihova prava poštuju prilikom obrade njihovih podataka u SAD-u;

4.  pozdravlja činjenicu da je Radna skupina iz članka 29. potvrdila znatan napredak ostvaren u Sporazumu o zaštiti privatnosti u usporedbi s Okvirom o „sigurnoj luci”;

5.  prima na znanje zabrinutost te Radne skupine i njezin konstruktivan pristup te dodatno naglašava da bi načelo zadržavanja podataka, kako se navodi u mišljenju, trebalo ponajprije razjasniti u Europskoj uniji s obzirom na to da su situacija i standardi u EU-u još uvijek nejasni nakon presude Suda Europske unije iz 2014.;

6.  prima na znanje izjavu predsjedatelja Radne skupine u skladu s kojom bi se temeljna jamstva koja je odredila Radna skupina trebala odnositi i na države članice EU-a;

7.  žali što u okviru postupka za donošenje odluke o odgovarajućoj razini zaštite podataka nije predviđeno službeno savjetovanje s dionicima kao što su poduzeća, a posebno organizacije koje zastupaju MSP-ove;

8.  primjećuje da se u Okviru o „sigurnoj luci” nije upućivalo na specifična ograničenja pristupa američke vlade podacima koji su preneseni u SAD, no dokumentacija Sporazuma o zaštiti podataka sada uključuje obvezujuće odluke američke vlade, odnosno dopise direktora nacionalne obavještajne službe, američkog državnog tajnika i američkog ministarstva pravosuđa;

9.  naglašava da su Kongres i administracija SAD-a od 2013. godine proveli više od 24 reforme zakona i programa o nadzoru, uključujući Zakon SAD-a o slobodi kojim se zabranjuje masovno prikupljanje podataka, Predsjednički ukaz 28 kojim zaštita prava na privatnost i građanske slobode pojedinaca izvan SAD-a postaju sastavni dio američke politike nadzora, amandmane na Zakon SAD-a o prikupljanju inozemnih obavještajnih podataka te Zakon o pravosudnoj zaštiti kojim se mjere zaštite podataka proširuju na građane EU-a; smatra te reforme ključnima za procjenu učinka utjecaja na temeljna prava privatnosti i zaštite podataka, kako je navedeno u člancima 7. i 8. Povelje EU-a o temeljnim pravima;

10.  pozdravlja najnovije inicijative administracije i Kongresa SAD-a poput nacrta zakona o zaštiti privatnosti elektroničke pošte koji je jednoglasno usvojen u Predstavničkom domu u travnju 2016. i kojim se izmjenjuje Zakon o zaštiti privatnosti elektroničkih komunikacija iz 1986. i donošenje Novog zakona o slobodi informiranja (FOIA) u Predstavničkom domu u siječnju 2016. i u Senatu u ožujku 2016. te snažno podržava usvajanje tog nacrta zakona, što ukazuje na velike političke napore SAD-a u poboljšanju zaštite podataka za sve pojedince;

11.  pozdravlja osnivanje sustava ombudsmana u okviru Ministarstva vanjskih poslova koji će biti neovisan o nacionalnim sigurnosnim službama te će pomoći u osiguranju pojedinačne pravne zaštite i neovisnog nadzora;

12.  sa zadovoljstvom prima na znanje da, u okviru Sporazuma o zaštiti privatnosti, građani EU-a čiji se podaci obrađuju u SAD-u imaju nekoliko načina korištenja pravnim sredstvima u SAD-u: prvo, mogu uložiti pritužbe ili izravno poduzeću ili posredovanjem ministarstva trgovine na temelju upućivanja tijela za zaštitu podataka ili u okviru neovisnog tijela za rješavanje sporova; drugo, u pogledu utjecaja na temeljna prava u cilju osiguravanja nacionalne sigurnosti, moguće je pokrenuti građansku parnicu pred američkim sudom; slične se pritužbe mogu uputiti i novoosnovanom neovisnom ombudsmanu; i treće, pritužbe o utjecaju na temeljna prava u svrhu provođenja zakona ili u javnom interesu mogu se ulagati u obliku prijedloga za odbijanje obvezujućih naloga; potiče Komisiju i tijela za zaštitu podataka na izdavanje daljnjih smjernica kako bi svi ti pravni lijekovi bili pristupačniji i dostupniji;

13.  pozdravlja važnu ulogu koja je u okviru Sporazuma o zaštiti privatnosti dodijeljena tijelima za zaštitu podataka država članica za ispitivanje i istraživanje navoda povezanih sa zaštitom prava na privatnost i obiteljski život u skladu s Poveljom EU-a o temeljnim pravima te za suspenziju prijenosa podataka, kao i obvezu povjerenu ministarstvu trgovine SAD-a za rješavanje takvih pritužbi;

14.  podsjeća da jedan od temeljnih ciljeva EU-a u tom pogledu treba biti zaštita osobnih podataka prilikom njihova prijenosa međunarodnim trgovinskim partnerima te da će Sporazum o zaštiti podataka osigurati zaštitu temeljnih prava građana EU-a prilikom prijenosa njihovih podataka;

15.  podsjeća da je pravna sigurnost, a posebno jasna i usklađena pravila, temeljni čimbenik poslovnog razvoja i rasta, posebno za MSP-ove i stoga upozorava na sve pokušaje ugrožavanja finalizacije Sporazuma o zaštiti podataka, što bi za tisuće poduzeća svih vrsta i veličina, u EU-u i u SAD-u, značilo suočavanje sa sveprisutnom nesigurnošću, pravnom neizvjesnošću i teškim posljedicama na njihovu djelatnost i sposobnost transatlantskog poslovanja;

16.  ističe da su MSP-ovi činili 60 % poduzeća koja su se oslanjala na Sporazum o „sigurnoj luci” te da su oni ti koji će najviše profitirati od novog Sporazuma o zaštiti privatnosti; poziva Komisiju da u uskoj suradnji s tijelima za zaštitu podataka tim poduzećima omogući jasnije, točnije i pristupačnije provođenje i funkcioniranje Sporazuma o zaštiti privatnosti;

17.  smatra da je Sporazum o zaštiti privatnosti ključan za premošćivanje razlika između europskog i američkog poimanja privatnosti te da je stoga neophodan za izgradnju transatlantskog povjerenja; vjeruje da će Sporazum o zaštiti privatnosti, jednom kada postane okvir za jamčenje sukladnosti, biti podvrgnut strogim provjerama regulatornih tijela i Komisije u okviru godišnjeg zajedničkog mehanizma za preispitivanje, čime će se osigurati njegova pouzdanost i pravna valjanost;

18.  poziva Komisiju da u okviru Sporazuma o zaštiti privatnosti u potpunosti ispuni svoju obvezu periodičnog preispitivanja rezultata utvrđivanja odgovarajuće razine zaštite podataka i pravnih obrazloženja kako bi osigurala odgovarajuću zaštitu osobnih podataka i učinkovito funkcioniranje okvira bez nepotrebnog narušavanja temeljnih prava kao što su pravo na privatnost i sigurnost, pravo na dobivanje i pružanje informacija i pravo na poslovanje te da Parlamentu podnosi godišnje izvješće o svojim konkretnim zaključcima i pravnom lijeku;

19.  uviđa da je Sporazum o zaštiti privatnosti dio šireg dijaloga između EU-a i trećih zemalja, uključujući SAD, o privatnosti podataka, trgovini, sigurnosti i povezanim pravima i ciljevima u zajedničkom interesu; stoga poziva sve strane da surađuju u stvaranju i stalnom poboljšanju funkcionalnih i usklađenih međunarodnih okvira i domaćeg zakonodavstva zahvaljujući kojima se ti ciljevi ostvaruju;

20.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te Kongresu i vladi SAD-a.

 

 

 

 

 

  

(1)

SL L 281, 23.11.1995., str. 31.

(2)

SL L 350, 31.12.2008., str. 60.

(3)

SL L 119, 4.5.2016., str. 89.

(4)

https://www.congress.gov/114/plaws/publ23/PLAW-114publ23.pdf

(5)

https://www.whitehouse.gov/the-press-office/2014/01/17/presidential-policy-directive-signals-intelligence-activities

Posljednje ažuriranje: 25. svibnja 2016.Pravna napomena