Postupak : 2017/2692(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0383/2017

Podneseni tekstovi :

B8-0383/2017

Rasprave :

PV 31/05/2017 - 15
CRE 31/05/2017 - 15

Glasovanja :

PV 01/06/2017 - 7.12

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0243

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 335kWORD 46k
29.5.2017
PE605.486v01-00
 
B8-0383/2017

podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o suzbijanju antisemitizma (2017/2692(RSP))


Roberta Metsola, Heinz K. Becker u ime Kluba zastupnika PPE-a
Juan Fernando López Aguilar, Birgit Sippel, Claude Moraes, Monika Flašíková Beňová, Cécile Kashetu Kyenge, Elly Schlein, Ana Gomes, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Marju Lauristin, Emilian Pavel, Tanja Fajon, Viorica Dăncilă u ime Kluba zastupnika S&D-a
Cecilia Wikström, Beatriz Becerra Basterrechea, Nathalie Griesbeck u ime Kluba zastupnika ALDE-a
AMANDMANI

Rezolucija Europskog parlamenta o suzbijanju antisemitizma (2017/2692(RSP))  
B8-0383/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir preambulu Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno drugu, četvrtu, petu, šestu i sedmu alineju, članak 2., drugu alineju članka 3. stavka 3. i članak 6.,

–  uzimajući u obzir članak 17. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije od 7. prosinca 2000.,

–  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP(2),

–  uzimajući u obzir usvajanje Europskog programa sigurnosti 2015. godine,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća Europe 2106 (2016.) od 20. travnja 2016. o ponovnom opredjeljivanju za borbu protiv antisemitizma u Europi,

–  uzimajući u obzir zaključke prvog godišnjeg kolokvija Komisije o temeljnijim pravima naslovljenog „Tolerancija i poštovanje: sprječavanje i suzbijanje antisemitizma i mržnje prema muslimanima u Europi”, koji se održao u Bruxellesu 1. i 2. listopada 2015.,

–  uzimajući u obzir imenovanje koordinatora Komisije za suzbijanje antisemitizma u prosincu 2015.,

–  uzimajući u obzir osnivanje skupine EU-a na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netrpeljivosti u lipnju 2016. godine,

–  uzimajući u obzir Kodeks postupanja pri suzbijanju nezakonitoga govora mržnje na internetu koji su 31. svibnja 2016. donijele Komisija i vodeće informatičke kompanije, kao i druge platforme i poduzeća u sektoru društvenih medija,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2016. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji 2015. godine(3),

–  uzimajući u obzir ciljane brutalne i terorističke napade na članove židovske zajednice koji su se dogodili u nekoliko država članica proteklih godina,

–  uzimajući u obzir primarnu odgovornost država za sigurnost svih građana, a samim time i njihovu primarnu odgovornost za praćenje i sprječavanje nasilja, uključujući antisemitsko nasilje, te za progon počinitelja;

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se broj antisemitskih djela u državama članicama EU-a u znatno povećao u proteklih nekoliko godina, kako su, među ostalim, izvijestili Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Agencija EU-a za temeljna prava (FRA);

B.  budući da su izvješća pokazala da ciljane sigurnosne mjere, jednom kad se uspostave, pomažu u sprječavanju i smanjenju broja nasilnih antisemitskih napada;

C.  budući da je suzbijanje antisemitizma odgovornost cijelog društva;

1.  naglašava da su govor mržnje i sve vrste nasilja usmjerenog na europske Židove nespojivi s vrijednostima Europske unije;

2.  poziva države članice te institucije i agencije Europske unije da donesu i primjenjuju radnu definiciju antisemitizma kojom se služi Međunarodni savez za sjećanje na holokaust (IHRA)(4) kako bi se pravosudnim tijelima i tijelima kazneno-pravnog progona pružila potpora u njihovim nastojanjima da učinkovitije i djelotvornije raspoznaju antisemitske napade i pokrenu istragu protiv njih, te potiče države članice da u tom pogledu slijede primjer Ujedinjene Kraljevine i Austrije;

3.  poziva države članice da poduzmu sve potrebne mjere kako bi aktivno zajamčile sigurnost svojih građana židovskog porijekla i židovskih vjerskih, obrazovnih i kulturnih objekata, uz blisko savjetovanje i dijalog sa židovskim zajednicama;

4.  pozdravlja imenovanje koordinatora Komisije za suzbijanje antisemitizma te apelira na Komisiju da pruži sve potrebne alate i potporu kako bi tu funkciju obavljao što učinkovitije;

5.  poziva države članice da imenuju nacionalne koordinatore za suzbijanje antisemitizma;

6.  potiče članove nacionalnih i regionalnih parlamenata te političke vođe da sustavno i javno osuđuju antisemitske izjave i da se angažiraju na pobijanju takvih tvrdnji protuargumentima te da osnuju međustranačke parlamentarne skupine za suzbijanje antisemitizma kako bi se borba protiv antisemitizma intenzivirala u svim dijelovima političkog spektra;

7.  naglašava važnu ulogu organizacija civilnog društva i obrazovanja u sprječavanju i suzbijanju svih oblika mržnje i netrpeljivosti, te poziva na povećanje financijske potpore;

8.  poziva države članice da potaknu medije na promicanje poštovanja svih vjera i uvažavanja različitosti te da potiču osposobljavanje novinara u pogledu svih oblika antisemitizma, kako bi se uhvatile u koštac s mogućim oblicima diskriminacije;

9.  poziva one države članice, u kojima još nije moguće pozvati se na motive rase, nacionalnog ili etničkog podrijetla ili vjere ili uvjerenja kao otežavajuće faktore u kaznenom djelu, da što prije isprave to stanje i da djeluju u smjeru ispravne primjene i provedbe Okvirne odluke Vijeća o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, kako bi se osiguralo da se antisemitski činovi kazneno gone u državama članicama, i u sferi interneta i izvan nje;

10.  inzistira na potrebi da se tijelima kaznenog progona osigura ciljana obuka o suzbijanju zločina iz mržnje na temelju diskriminacije te na potrebi da se uspostave posebne jedinice za borbu protiv zločina iz mržnje, u policijskim službama u kojima one već ne postoje, te poziva agencije EU-a i međunarodne organizacije da pomognu državama članicama u organiziranju takve obuke;

11.  potiče prekograničnu suradnju na svim razinama prilikom kaznenog progona zločina počinjenih iz mržnje, a iznad svega prilikom progona teških kaznenih djela kao što su terorističke aktivnosti;

12.  poziva EU i države članice da intenziviraju napore kako bi se zajamčila uspostava sveobuhvatnog i učinkovitog sustava za sustavno prikupljanje pouzdanih, relevantnih i usporedivih podataka o zločinima počinjenima iz mržnje, koji će biti raščlanjeni prema motivima i obuhvaćat će terorističke činove;

13.  poziva države članice da, u pogledu Kodeksa postupanja pri suzbijanju nezakonitoga govora mržnje na internetu koji su donijele Komisija i vodeće informatičke kompanije, apeliraju na internetske posrednike i platforme društvenih medija da poduzmu hitne mjere za sprječavanje i suzbijanje antisemitskog govora mržnje na internetu;

14.  ističe da škole nude jedinstvenu mogućnost za prenošenje vrijednosti tolerancije i poštovanja s obzirom na kontakt s djecom od vrlo rane dobi;

15.  poziva države članice da promiču poučavanje o holokaustu (šoa) u školama i da zajamče da su nastavnici adekvatno osposobljeni za taj zadatak te da raspolažu sredstvima kako bi se bavili pitanjem raznolikosti u razredu; isto tako potiče države članice da razmisle o pregledu školskih udžbenika kako bi se osiguralo da su židovska povijest i suvremeni život Židova predstavljeni na sveobuhvatan i uravnotežen način te da se izbjegnu svi oblici antisemitizma;

16.  poziva Komisiju i države članice da povećaju financijsku potporu ciljanim aktivnostima i obrazovnim projektima, da izgrade i ojačaju partnerstva sa židovskim zajednicama i institucijama te da potiču razmjene među djecom i mladima različitih vjeroispovijesti preko zajedničkih aktivnosti te da u tom pogledu pokreću i podržavaju kampanje podizanja osviještenosti;

17.  poziva Komisiju da u cilju suzbijanja antisemitizma na međunarodnoj razini održava bliske veze s međunarodnim akterima poput UNESCO-a, OESS-a i Vijeća Europe, kao i drugim međunarodnim partnerima;

18.  poziva Komisiju da u okviru Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA) zatraži status savjetnika;

19.  potiče svaku državu članicu da 27. siječnja službeno obilježava Međunarodni dan sjećanja na holokaust;

20.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica EU-a i zemalja kandidatkinja, Vijeću Europe, OESS-u i Ujedinjenim narodima.

(1)

SL L 328, 6.12.2008., str. 55.

(2)

SL L 315, 14.11.2012., str. 57.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0485.

(4)

http://ec.europa.eu/newsroom/just/item-detail.cfm?item_id=50144

Posljednje ažuriranje: 1. lipnja 2017.Pravna napomena