PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Venezueli
2.5.2018 - (2018/2695(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Javier Couso Permuy, Luke Ming Flanagan, Nikolaos Chountis, Kostadinka Kuneva, Stelios Kouloglou, João Ferreira, João Pimenta Lopes, Miguel Viegas, Eleonora Forenza, Neoklis Sylikiotis, Takis Hadjigeorgiou, Ángela Vallina u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Glavu I. članak 1. stavak 2. Povelje UN-a iz 1945. i u njoj određen cilj koji glasi: „razvijati prijateljske odnose među narodima, utemeljene na poštovanju načela ravnopravnosti i samoodređenja naroda, i poduzimati druge prikladne mjere za učvršćenje svjetskog mira”,
– uzimajući u obzir načelo nemiješanja utvrđeno u Povelji UN-a,
– uzimajući u obzir članak 1. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i članak 1. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, u kojima stoji da „svi narodi imaju pravo na samoodređenje” te da „na temelju tog prava oni slobodno određuju svoj politički status i osiguravaju svoj gospodarski, društveni i kulturni razvoj”,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,
– uzimajući u obzir Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima iz 1961. godine,
– uzimajući u obzir sve izjave dviju regija koje su šefovi država i vlada EU-a i Zajednice latinskoameričkih i karipskih država (CELAC) usvojili na svojim sastancima na vrhu od sastanka u Rio de Janeiru 1999., uključujući izjavu sa sastanka na vrhu od 27. siječnja 2013., u kojima potpisnice potvrđuju svoju privrženost svim ciljevima i načelima sadržanima u Povelji Ujedinjenih naroda, kao i svoju odluku o podupiranju svih nastojanja kojima se želi očuvati suverena jednakost svih država te poštovati njihov teritorijalni integritet i politička neovisnost,
– uzimajući u obzir proglašenje Latinske Amerike i Kariba područjem mira, dogovoreno na sastancima na vrhu CELAC-a koji su održani u Havani (Kuba) 28. i 29. siječnja 2014., u Belénu (Kostarika) 2015. i u Quitu (Ekvador) 2016. godine,
– uzimajući u obzir prethodne izjave o stanju u Venezueli koje su dale organizacije Mercosur, UNASUR i CELAC, a posebno izjave kojima se odbacuju jednostrane prisilne mjere koje SAD provodi protiv Bolivarijanske Republike Venezuele,
– uzimajući u obzir prethodne izjave potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Venezueli,
– uzimajući u obzir prethodne rezolucije Europskog parlamenta o Venezueli,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je vlada Bolivarijanske Republike Venezuele u više navrata osudila vanjsko uplitanje, destabilizaciju, dezinformacijske kampanje, manipulaciju javnim mnijenjem i nasilje koje promiču neki dijelovi oporbe, a koje je usmjereno protiv suverenosti, nezavisnosti, mira i demokratske stabilnosti te zemlje i protiv venezuelskog naroda;
B. budući da je EU objavio nekoliko izjava s namjerom da se uplete u unutarnje stanje u Venezueli i na njega utječe;
C. budući da se sudjelovanje na predsjedničkim izborima raspisanima za 20. svibnja treba odvijati pod jednakim, poštenim i transparentnim uvjetima, pod nadzorom objektivnog Državnog izbornog povjerenstva i uz dostatna jamstva za sve sudionike, uključujući prisutnost neovisnih međunarodnih promatrača na poziv nadležnih venezuelskih tijela;
D. budući da je krug pregovora, poznatiji pod nazivom okrugli stol iz Santo Dominga, između venezuelske vlade i oporbe održan od prosinca 2017. do veljače 2018. godine; budući da je predsjednik Dominikanske Republike Danilo Medina predvodio pregovore, uz posredovanje bivšeg predsjednika španjolske vlade Joséa Luisa Rodrígueza Zapatera i ministara vanjskih poslova iz Latinske Amerike;
E. budući da su se predstavnici oporbe suzdržali od potpisivanja konačnog sporazuma pripremljenog na okruglom stolu, iako ga je venezuelski predsjednik Nicolás Maduro odobrio;
F. budući da su drugi sporazum, pod okriljem Državnog izbornog povjerenstva (CNE), provele političke stranke i predsjednički kandidati;
G. budući da oba sporazuma sadrže zahtjeve oporbenih političkih stranaka, uz razumijevanje da su mnogi od tih zahtjeva već dugo dio sustava jamstava u vezi s glasovanjem i da ih CNE već dugo provodi;
1. priznaje pravo narodu Venezuele da sudjeluje na predsjedničkim izborima raspisanima za 20. svibnja u skladu sa svojim internim izbornim pravilima i postupcima te Ustavom, bez ikakvih vanjskih uvjeta i uplitanja;
2. oštro osuđuje stalno vanjsko uplitanje i političku, gospodarsku i društvenu destabilizaciju Bolivarijanske Republike Venezuele te također osuđuje unutarnji sukob i destabilizaciju koje potiče jedan dio oporbe koji podržavaju EU i SAD;
3. insistira na tome da ustrajanje na primjeni strategije uplitanja u suverenitet Bolivarijanske Republike Venezuele ni na koji način na pomaže u stvaranju prostora za dijalog i mir;
4. insistira na dijalogu i razumijevanju među stranama;
5. ponovno potvrđuje pravo naroda Venezuele da suvereno i mirno odlučuje o svom putu razvoja bez ikakva vanjskog uplitanja ili pritiska;
6. osuđuje odluku SAD-a i EU-a da nastave provoditi teške gospodarske i financijske sankcije usmjerene protiv Venezuele i njezina naroda;
7. poziva političke aktere izvan Venezuele da stanje u toj zemlji ne koriste u svoje nacionalne političke svrhe;
8. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, parlamentima i vladama država članica, vladi i državnim tijelima Bolivarijanske Republike Venezuele te Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini i regionalnim tijelima Latinske Amerike, uključujući i UNASUR, ALBA-u i CELAC.