Postupak : 2013/0402(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0199/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0199/2015

Rasprave :

PV 13/04/2016 - 22
CRE 13/04/2016 - 22

Glasovanja :

PV 14/04/2016 - 7.7
CRE 14/04/2016 - 7.7

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0131

IZVJEŠĆE     ***I
PDF 749kWORD 761k
22. lipnja 2015.
PE 546.885v02-00 A8-0199/2015

o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti neobjavljenih znanja i iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja

(COM(2013)0813 – C7-0431/2013 – 2013/0402(COD))

Odbor za pravna pitanja

Izvjestiteljica: Constance Le Grip

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti neobjavljenih znanja i iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja

(COM(2013)0813 – C8-0431/2013 – 2013/0402(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0813),

–       uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7-0431/2013),

–       uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–       uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 25. ožujka 2014.(1),

–       uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–       uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0199/2015),

1.      usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.      traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.      nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA(2)*

na prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

2013/0402 (COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o zaštiti neobjavljenih znanja i iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora(3),

nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka(4),

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)      Poduzeća i nekomercijalne istraživačke institucije ulažu u stjecanje, razvoj i primjenu znanja i iskustva te informacija, što je glavna sastavnica gospodarstva temeljenog na znanju i konkurentna prednost. Ulaganjima u stvaranje i primjenu intelektualnog kapitala određuje se njihova konkurentnost i inovacijska uspješnost na tržištu te povrat ulaganja, što je temeljna motivacija za poslovna istraživanja i razvoj. Poduzeća koriste različita sredstva za prisvajanje rezultata svojih inovacijskih aktivnosti ako zbog otvorenosti nije moguće potpuno iskorištavanje ulaganja u istraživanje i inovacije. Jedno od njih je uporaba ▌ prava intelektualnog vlasništva kao što su patenti, prava na dizajn ili autorska prava.    Drugi je način zaštititi pristup i koristiti znanje koje je vrijedno subjektu, a nije opće poznato. Takvo znanje i iskustvo te poslovne informacije, koji su neobjavljeni i koji bi trebali biti povjerljivi, smatraju se poslovnom tajnom. Neovisno o njihovoj veličini, poduzeća smatraju da su poslovne tajne jednako vrijedne kao i ostali oblici prava intelektualnog vlasništva te koriste povjerljivost kao instrument poslovne konkurentnosti i upravljanja istraživačkim inovacijama, čime je obuhvaćen raznoliki niz informacija, koje uključuju ne samo tehnološka znanja već i komercijalne podatke kao što su informacije o klijentima i dobavljačima, poslovnim planovima ili tržišnom istraživanju i strategijama. Poslovne tajne osobito cijene mala i srednja poduzeća (MSP) te se na njih oslanjaju jer je uporaba prava intelektualnog vlasništva uglavnom skupa, a MSP-ovi često nemaju dovoljno stručnih ljudskih resursa te financijskih resursa za upravljanje pravima intelektualnog vlasništva i za njihovu zaštitu. Poslovna tajna stvaratelju omogućuje stjecanje dobiti od izuma i inovacija jer se njome štiti veliki opseg znanja i iskustva te komercijalnih informacija, kao nadopuna ili alternativa pravima intelektualnog vlasništva, te je stoga osobito važna za konkurentnost poduzeća kao i za istraživanje i razvoj te inovacijske rezultate.

(2)      Otvorene inovacije način su na koji se nove ideje kojima se zadovoljavaju potrebe potrošača i rješavaju društveni izazovi mogu probiti na tržište. One su važan pokretač stvaranja novog znanja te se njima podupire nastajanje novih i inovativnih poslovnih modela koji se temelje na uporabi zajednički stvorenog znanja. ▌Zajednička istraživanja, uključujući prekograničnu suradnju, osobito su važna za povećanje razine poslovnog istraživanja i razvoja unutar jedinstvenog tržišta. Širenje znanja i informacija trebalo bi se smatrati ključnim za osiguranje dinamičnih, pozitivnih i jednakih mogućnosti poslovnog razvoja, posebno za mala i srednja poduzeća. Na unutarnjem tržištu u okviru kojeg su ograničenja prekograničnoj suradnji svedena na najmanju moguću mjeru i suradnja nije narušena, intelektualnim stvaralaštvom i inovacijama trebala bi se poticati ulaganja u inovacijske procese, usluge i proizvode. Okruženje kojim se potiče intelektualno stvaralaštvo i inovacije te u kojem se mobilnost zapošljavanja ne onemogućava važno je i za rast zaposlenosti i poboljšanje konkurentnosti gospodarstva Unije. Poslovne tajne imaju važnu ulogu u zaštiti razmjene znanja među poduzećima, posebno uključujući MSP-ove, i istraživačkim institucijama unutar i izvan unutarnjeg tržišta u kontekstu istraživanja, razvoja i inovacija. Poslovna tajna ubraja se među najčešće oblike zaštite intelektualnog stvaralaštva i inovacijskog znanja i iskustva koje poduzeća koriste, no istodobno je postojećim zakonodavnim okvirom Unije ona u najmanjoj mjeri zaštićena u slučaju kada je neovlašteno pribavljaju, koriste ili odaju treće strane.

(3)      Inovacijska poduzeća izložena su u sve većoj mjeri i unutar i izvan Unije nepoštenim praksama kojima je cilj neovlašteno pribavljanje poslovnih tajni, kao što su krađa, neovlašteno umnožavanje, ekonomska špijunaža, kršenje zahtjeva o povjerljivosti. Nedavni razvoji situacije, kao što su globalizacija, veća eksternalizacija, duži nabavni lanci, veće korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija pridonose povećanju rizika tih praksi. Neovlaštenim pribavljanjem, korištenjem i odavanjem poslovne tajne ugrožava se sposobnost zakonskog nositelja poslovne tajne da iskoristi prednost prvog ponuđača korištenjem rezultata svojih inovativnih nastojanja. Bez učinkovitih i usporedivih pravnih sredstava za zaštitu poslovne tajne u Uniji, umanjuju se poticaji za pokretanje inovacijskih prekograničnih aktivnosti na unutarnjem tržištu te se ne može iskoristiti potencijal poslovne tajne kao pokretača gospodarskog rasta i zapošljavanja. Stoga se obeshrabruju inovacije i kreativnost te se smanjuju ulaganja, što utječe na neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta te smanjenje njegova potencijala za poticanje rasta.

(4)      ▌ Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Sporazum o TRIPS-u) ▌među ostalim sadržava odredbe o zaštiti poslovne tajne u slučaju kada je neovlašteno pribavljaju, rabe ili odaju treće strane, koje predstavljaju zajedničke međunarodne standarde. Sve države članice kao i Unija obvezne su poštovati taj Sporazum koji je odobren Odlukom Vijeća 94/800/EZ(5). U cilju zaštite poslovnih tajni, neke države članice imaju operativno zakonodavstvo, međutim neke nisu definirale poslovnu tajnu i nemaju obvezujuće zakonodavstvo protiv neovlaštenog pribavljanja poslovne tajne. Takvim se stanjem stvaraju propusti i prepreke učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Primjereno je na razini Unije definirati situacije u kojima je pribavljanje, korištenje i odavanje poslovne tajne ovlašteno ili neovlašteno te ograničiti razdoblje primjene pravne zaštite kako bi ova Direktiva mogla ispunjavati svoju svrhu dosljedne zaštite poslovnih tajni u Uniji.

(5)      ▌Zakonodavstva država članica znatno se razlikuju u pogledu zaštite poslovne tajne u slučaju kada je neovlašteno pribavljaju, rabe ili odaju treće osobe. Primjerice, u svim državama članicama ne postoji nacionalno utvrđena definicija poslovne tajne i/ili neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne tako da zaštita nije lako dostupna i razlikuje se među državama članicama. Nadalje, ne postoji usklađenost u pogledu pravnih sredstava u okviru građanskog prava u slučaju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne jer u svim državama članicama nisu dostupni nalozi o zabrani i sprječavanju aktivnosti protiv trećih strana koje nisu konkurenti zakonitom nositelju poslovne tajne. Države članice razlikuju se i u pogledu postupanja prema trećim stranama koje su u dobroj vjeri pribavile poslovnu tajnu, ali su tijekom korištenja saznale da su poslovnu tajnu pribavile od druge strane koja je prethodno neovlašteno pribavila tu poslovnu tajnu.

(6)      Nacionalni propisi razlikuju se i u tome mogu li zakoniti nositelji poslovne tajne zahtijevati uništenje robe koju se proizvele treće strane koje neovlašteno koriste poslovnu tajnu ili povrat odnosno uništenje svih dokumenata, spisa ili materijala koji sadržavaju ili kojima se primjenjuje poslovna tajna koja je neovlašteno pribavljena ili korištena. Nadalje, u mjerodavnim nacionalnim propisima o izračunu naknade štete ne uzima se uvijek u obzir neopipljiva narav poslovne tajne, čime se otežava dokazivanje stvarno izgubljene dobiti ili nepoštenog bogaćenja počinitelja povrede ako se ne može utvrditi tržišna vrijednost predmetne informacije. Svega se u nekoliko država članica omogućuje primjena apstraktnih pravila o izračunu naknade štete na temelju razumnog tantijema ili naknada koje bi se trebale platiti da je postojala licencija za korištenje poslovne tajne. Nadalje, propisima u mnogim državama članicama ne jamči se očuvanje povjerljivosti poslovne tajne ako nositelj poslovne tajne podnese prijavu u slučaju kada treća osoba navodno neovlašteno pribavlja, koristi ili odaje poslovnu tajnu, čime se smanjuje privlačnost postojećih mjera i pravnih sredstava te slabi postojeća zaštita.

(7)      Razlike u pravnoj zaštiti poslovne tajne koju osiguravaju države članice podrazumijevaju da unutar Unije ne postoji istovrijedna razina zaštite, što dovodi do rascjepkanosti unutarnjeg tržišta u tom području i slabljenja odvraćajućeg učinka propisa. Učinak na unutarnje tržište postoji u onoj mjeri u kojoj se takvim razlikama smanjuju poticaji poduzećima za pokretanje inovacijskih prekograničnih gospodarskih aktivnosti, uključujući partnersku suradnju u području istraživanja ili proizvodnje, eksternalizaciju ili ulaganja u drugim državama članicama, što bi ovisilo o korištenju informacija koje su zaštićene kao poslovna tajna. Prekogranično istraživanje i razvoj, kao i inovacijske aktivnosti, uključujući s njima povezanu proizvodnju i kasniju prekograničnu trgovinu, postaju manje privlačnima i težima unutar Unije, što isto dovodi do neučinkovitosti u području inovacija na razini Unije. Nadalje, veći poslovni rizici javljaju se u državama članicama s usporedivo nižom razinom zaštite, u kojima se poslovne tajne lakše kradu ili se na drugačiji način neovlašteno pribavljaju. Posljedica toga je neučinkovita raspodjela kapitala za inovacije kojima se potiče rast na unutarnjem tržištu zbog većih troškova zaštitnih mjera kako bi se nadoknadila neučinkovita pravna zaštita u nekim državama članicama. Time se pogoduje i aktivnostima nelojalnih konkurenata koji bi na temelju neovlaštenog pribavljanja poslovne tajne mogli robu proizvedenu na taj način proširiti na unutarnjem tržištu. Razlikama u zakonodavnim okvirima pridonosi se i uvozu robe iz trećih zemalja u Uniju putem ulaznih točaka sa slabijom zaštitom u slučajevima kada se dizajn, proizvodnja ili stavljanje na tržište te robe temelje na ukradenoj ili na drugačiji način neovlašteno pribavljenoj poslovnoj tajni. Općenito se tim razlikama dovodi u pitanje pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(8)      Primjereno je predvidjeti propise na razini Unije kako bi se uskladili nacionalni zakonodavni sustavi radi osiguranja dostatne i usklađene razine pravnih sredstava na unutarnjem tržištu u slučaju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne. U tu svrhu važno je utvrditi homogenu definiciju poslovne tajne, a da se pritom ne ograničava predmet koji se zaštićuje od neovlaštenog pribavljanja.   Takvom bi definicijom stoga trebale biti obuhvaćene poslovne informacije, tehnološke informacije i znanja i iskustva ako postoji opravdani interes da se očuva povjerljivost i opravdana očekivanja o očuvanju te povjerljivosti. Takve informacije ili znanja i iskustva trebala bi stoga imati stvarnu ili potencijalnu komercijalnu vrijednost. Na takve bi se informacije ili znanja i iskustva trebalo gledati kao na one koje imaju komercijalnu vrijednost, posebno ako bi njihovo neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje moglo naštetiti interesima osobe koja njima zakonito upravlja ili ako se time narušava njegov ili njezin znanstveni i tehnički potencijal, poslovni ili financijski interesi, strateške pozicije ili sposobnost tržišnog natjecanja. U načelu ta definicija ne bi trebala uključivati trivijalne informacije i ne bi se trebala odnositi na znanja i vještine koje zaposlenici steknu tijekom uobičajenog tijeka zaposlenja te koje su opće poznate ili su lako dostupne osobama unutar krugova u okviru kojih se predmetne informacije koriste.

(9)      Važno je utvrditi i okolnosti na temelju kojih je pravna zaštita opravdana. Stoga je potrebno utvrditi postupanje i praksu koji se smatraju neovlaštenim pribavljanjem, korištenjem ili odavanjem poslovne tajne. ▌

(9a)  Važno je istaknuti da mjere usvojene u cilju zaštite poslovne tajne od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i odavanja ne bi trebale utjecati na primjenu pravila Unije i nacionalnih pravila kojima se zahtijeva odavanje informacija, uključujući poslovne tajne, javnosti i javnim tijelima, pravila kojima se javnim vlastima dopušta prikupljanje informacija relevantnih za obavljanje njihovih dužnosti ili pravila kojima se tim javnim vlastima dopušta odavanje relevantnih informacija javnosti. Ovo se prije svega odnosi na odavanje poslovnih informacija od strane institucija i tijela Unije ili nacionalnih javnih tijela u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća(6), Uredbom (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća(7), Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(8) ili drugim pravilima o javnom pristupu dokumentima ili o obvezama transparentnosti nacionalnih javnih tijela.

(9b)  Pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovnih tajni, gdje god je zakonski nametnuto ili dopušteno, treba se smatrati zakonitim u svrhu ove Direktive, ne dovodeći u pitanje bilo koju obvezu o povjerljivosti u pogledu poslovne tajne ili bilo koje ograničenje u pogledu njezine uporabe koji primatelju informacije mogu biti nametnuti nacionalnim pravom ili pravom Unije. Ovom se Direktivom, međutim, tijela javne vlasti ne izuzimaju od obveza povjerljivosti kojih se moraju pridržavati u pogledu informacija dobivenih od nositelja poslovnih tajni, bez obzira na to jesu li te obveze utvrđene u nacionalnom pravu ili pravu Unije. Navedeno se između ostaloga odnosi na obveze čuvanja povjerljivosti informacija proslijeđenih javnim naručiteljima u okviru javne nabave, a koje su navedene primjerice u Direktivi 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća(9), Direktivi 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća(10) ili Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća(11).

(9c)  U ovoj se Direktivi ne predlažu kaznene mjere protiv osoba koje neovlašteno prikupljanju, koriste ili odaju poslovnu tajnu. Ovom se Direktivom stoga ne dovodi u pitanje pravo država članica da građansku i poslovnu komponentu upotpune kaznenom komponentom. Uzimajući to u obzir države članice bi prilikom donošenja te vrste mjera trebale poštovati sve zaštitne mjere navedene u ovoj Direktivi kako bi zajamčile odgovarajuću ravnotežu između zaštite poslovne tajne i slobode poduzetništva, izražavanja ili informiranja.

(10)    U interesu inovacija i jačanja tržišnog natjecanja, odredbama ove Direktive ne bi se trebalo uspostaviti isključivo pravo na znanja i iskustvo ili informacije koje se štite kao poslovna tajna. Stoga je i dalje moguće neovisno otkrivanje istog znanja i iskustva i informacija, a konkurenti nositelja poslovne tajne imaju pravo koristiti obrnuti inženjering za svaki zakonski stečeni proizvod. Međutim, iako je potrebno poticati zdravo tržišno natjecanje omogućeno ovlaštenom upotrebom podataka, osobito podataka dobivenih obrnutim inženjeringom, važno je sankcionirati njihovu upotrebu koja nije u skladu s poštenom poslovnom praksom.

(10a)  U nekim se sektorima industrije, u kojima stvaratelji i inovatori nemaju isključiva prava i u kojima se inovacijska praksa tradicionalno oslanjala na poslovne tajne, proizvodi po dospijeću na tržište danas mogu lako podvrgnuti obrnutom inženjeringu. U tim slučajevima stvaratelji i inovatori mogu biti žrtve praksi poput parazitskog kopiranja ili doslovnih imitacija kojima se ostvaruje dobit iskorištavanjem njihove reputacije i inovacijskih napora. Neka nacionalna prava koja se odnose na nepošteno tržišno natjecanje bave se rješavanjem tih praksi. Iako se ovom Direktivom općenito ne cilja na reformu ili usklađivanje nepoštenih zakona o tržišnom natjecanju, prikladno bi bilo da Zajednica pomno razmotri potrebu za djelovanjem Unije u tom području.

(11)    U skladu s načelom proporcionalnosti, mjere i pravna sredstva namijenjena zaštiti poslovne tajne trebali bi biti prilagođeni ostvarenju cilja neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta za istraživanje i inovacije, posebno uvođenjem odvraćajućeg učinka od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i odavanja poslovne tajne, a da se pritom ne ugrožavaju ili narušavaju temeljna prava i slobode ili javni interes, kao što su javna sigurnost, zaštita potrošača, javno zdravlje i zaštita okoliša te ni na koji način ne dovodeći u pitanje mobilnost radnika. U tom pogledu mjerama i pravnim sredstvima osigurava se da nadležna pravosudna tijela mogu objasniti čimbenike poput vrijednosti poslovne tajne, težine postupanja koje dovodi do neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne kao i učinke takvog postupanja. Trebalo bi se osigurati i da nadležna pravosudna tijela imaju diskrecijsko pravo procijeniti interese stranaka u sporu, kao i interese trećih strana, uključujući po potrebi i potrošače.

(12)    Neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta bilo bi ugroženo kada bi se predviđene mjere i pravna sredstva koristili za ostvarenje nezakonitih namjera, kao što je stvaranje neopravdanih prepreka za unutarnje tržište ili mobilnost radne snage, koje nisu u skladu s ciljevima ove Direktive. Stoga je važno osigurati da su pravosudna tijela ovlaštena kazniti zlouporabe koje počine tužitelji koji postupaju u lošoj vjeri i podnesu očigledno neutemeljene tužbene zahtjeve. ▌

(12a)  Predviđenim mjerama i pravnim sredstvima ne bi se trebalo ograničavati prijavljivanje nepravilnosti. Stoga se zaštita poslovne tajne ne bi trebala odnositi na slučajeve u kojima je odavanje poslovne tajne u općem interesu ako se otkrije izravna odgovarajuća povreda ili počinjeni prijestup. Potonje se ne bi trebalo shvatiti kao djelovanje kojim se nadležna pravosudna tijela žele onemogućiti u dopuštanju iznimaka primjeni mjera, postupaka i pravnih sredstava u slučaju da tuženik s punim pravom i u dobroj vjeri smatra da je postupio u skladu s odgovarajućim kriterijima iz ove Direktive.

(12b)  Nužno je da države članice poštuju slobodu tiska i medija, kako je to utvrđeno člankom 11. stavkom 2. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, kako bi se osiguralo da se Direktivom ne ograničava novinarsko djelovanje, poglavito u pogledu istrage, zaštite izvora i prava javnosti na informiranost.

(12c)   Povećana uporaba mrežnih usluga za poslovne aktivnosti i istraživanje, pohranjivanje povjerljivijih podataka na mjesta predviđena za virtualnu pohranu, povećana uporaba e-trgovine i sveukupna digitalizacija razlog su za donošenje usklađenog zakonodavstva u cijeloj Uniji kojim bi se štitilo od neovlaštene uporabe poslovne tajne te čime bi se postiglo povjerenje i zaštita među poduzećima i potrošačima te promicanje stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta, što je jedan od temelja učinkovitog i funkcionalnog unutarnjeg tržišta.

(13)    Radi očuvanja neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta istraživanja i inovacija te pravne sigurnosti i uzimajući u obzir da se od zakonskih nositelja poslovne tajne očekuje da izvršavaju obvezu u pogledu očuvanja povjerljivosti vrijednih poslovnih tajni i praćenja njihova korištenja, čini se primjerenim ograničiti mogućnost djelovanja u cilju zaštite poslovne tajne na ▌razdoblje od tri godine nakon datuma kada nositelj poslovne tajne postane svjestan, ili je imao razloga postati svjestan, da je treća strana neovlašteno pribavila, koristila ili odala njegovu poslovnu tajnu.

(14)    Mogućnost da bi se tijekom spora mogla ugroziti povjerljivost poslovne tajne često sprječava zakonske nositelje poslovne tajne da pokrenu sudski postupak u cilju zaštite svoje poslovne tajne, čime se ugrožava učinkovitost predviđenih mjera i pravnih sredstava. Stoga je potrebno utvrditi, primjenjujući odgovarajuće zaštitne mjere kojima se osigurava pravo na pošteno suđenje, posebne zahtjeve namijenjene zaštiti povjerljivosti poslovne tajne koja je predmet spora tijekom sudskog postupka koji je pokrenut u cilju njezine zaštite. Oni bi trebali uključivati mogućnost ograničenja pristupa dokazima i ročištima ili objave samo nepovjerljivih dijelova sudskih odluka. U mjeri u kojoj je glavna zadaća postupka ocijeniti kvalitetu informacija koje su predmet spora, tim bi se ograničenjima moralo dozvoliti da barem jedna osoba iz svake stranke u postupku i njihovi pravni zastupnici imaju potpuni pristup svim materijalima iz sudskog spisa. Isto tako, sudac ima odgovornost osigurati da prilikom izricanja navedenih mjera ograničenja svaka od stranaka može iskoristiti pravo na zadovoljavajuće pravno zastupanje.   Ta bi zaštita trebala biti na snazi i nakon što završi sudski postupak ako informacije koje se smatraju poslovnom tajnom nisu u javnoj domeni.

(15)    U slučaju kada treća strana neovlašteno pribavi, iskoristi ili oda poslovnu tajnu ili se njome koristi, to može imati razarajući učinak na zakonskog nositelja poslovne tajne jer kad se ta tajna jednom javno otkrije, njezin nositelj se više ne može vratiti u situaciju koja je prethodila gubitku poslovne tajne. Stoga je ključno predvidjeti brze i dostupne privremene mjere kojima se bez odgode prekida neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne. Taj bi pravni lijek trebao biti dostupan, a da se pritom ne čeka odluka o merituma predmeta, istodobno poštujući pravo na obranu i načelo proporcionalnosti te uzimajući u obzir značajke dotičnog predmeta. Mogu se zahtijevati i jamstva dostatna za financiranje troškova i štete koja je tuženiku nanesena neopravdanom prijavom, osobito u slučaju kada bi se odgodom nanijela nepopravljiva šteta zakonitom nositelju poslovne tajne.

(16)    Stoga je važno predvidjeti mjere sprječavanja daljnjeg neovlaštenog korištenja ili odavanja poslovne tajne. Kako bi mjere zabrane bile djelotvorne i proporcionalne, trajanje njihove primjene ▌trebalo bi biti dostatno da se uklone sve komercijalne koristi koje bi treća strana mogla ostvariti na temelju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, uključujući i u slučaju kada se takva poslovna tajna koristi za pružanje usluga, te bi trebalo biti vremenski ograničeno kako bi se izbjeglo stvaranje neopravdanih prepreka tržišnom natjecanju na unutarnjem tržištu. U svakom slučaju mjere te vrste ne bi se trebale primjenjivati ako su informacije koje su izvorno bile obuhvaćene poslovnom tajnom javno dobro zbog razloga za koje tuženik nije odgovoran.

(17)    Poslovna tajna može se neovlašteno koristiti za dizajn, proizvodnju, razvoj ili stavljanje na tržište usluga ili robe ili njihovih sastavnih dijelova, koja se može proširiti na unutarnjem tržištu, što utječe na komercijalne interese nositelja poslovne tajne i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U slučajevima u kojima je dokazano neovlašteno pribavljanje i kada dotična poslovna tajna znatno utječe na kvalitetu, vrijednost ili cijenu predmetne robe ili na smanjenje troška, olakšavanja ili ubrzavanja postupaka proizvodnje ili stavljanja na tržište, važno je ovlastiti pravosudna tijela da nalože odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se ta roba ne stavi na tržište ili da se ukloni s tržišta. Uzimajući u obzir globalni značaj trgovine, potrebno je i da te mjere uključuju zabranu uvoza te robe u Uniju ili njezino skladištenje za potrebe ponude ili stavljanja na tržište. Uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, korektivne mjere ne bi nužno trebale podrazumijevati uništenje robe ako su dostupne druge održive mogućnosti, kao što je uklanjanje s robe svojstva kojom je počinjena povreda ili odlaganje robe izvan tržišta, primjerice donacijama dobrotvornim organizacijama.

(18)    Moguće je da je osoba poslovnu tajnu izvorno pribavila u dobroj vjeri te je tek u kasnijoj fazi, nakon što joj je izvorni nositelj poslovne tajne uručio obavijest, postala svjesna da je njezino poznavanje dotične poslovne tajne proizašlo iz izvora koji su neovlašteno koristili ili odali tu poslovnu tajnu. Kako bi se izbjeglo da se u okolnostima predviđenima korektivnim mjerama ili sudskim nalozima uzrokuje nerazmjerna šteta toj osobi, države članice trebale bi, u odgovarajućim slučajevima, predvidjeti  mogućnost novčane naknade koja se kao alternativna mjera dodjeljuje oštećenoj strani, pod uvjetom da iznos te naknade ne premašuje iznos tantijema ili naknada koje bi se trebale platiti da je ta osoba dobila odobrenje za korištenje dotične poslovne tajne, za razdoblje u kojem je izvorni nositelj poslovne tajne mogao spriječiti korištenje poslovne tajne. Ipak, ako bi neovlašteno korištenje poslovne tajne podrazumijevalo povredu drugih propisa osim onih predviđenih ovom Direktivom ili ako bi se time vjerojatno uzrokovala šteta potrošačima, takvo neovlašteno korištenje ne bi se trebalo dopustiti.

(19)    Kako bi se spriječilo da osoba, koja je svjesno neovlašteno pribavila, koristila ili odala poslovnu tajnu odnosno koja je za to razumno trebala znati, ostvari korist takvim postupanjem te kako bi se osiguralo da, u mjeri u kojoj je to moguće, oštećeni nositelj poslovne tajne ima isti položaj kao da se takvo postupanje nije ni dogodilo, potrebno je osigurati odgovarajuću naknadu štete pretrpljene zbog neovlaštenog postupanja. Prilikom izračuna iznosa naknade štete koja se dodjeljuje oštećenom nositelju poslovne tajne trebali bi se uzeti u obzir svi odgovarajući čimbenici, kao što su gubitak zarade koju je imao nositelj poslovne tajne ili nepoštena dobit koju je ostvario počinitelj povrede te po potrebi moralna šteta koja je nanesena nositelju poslovne tajne. Kao alternativa, u slučajevima kada bi zbog neopipljive naravi poslovne tajne bilo teško utvrditi iznos stvarno pretrpljene štete, iznos odštete mogao bi se temeljiti na elementima kao što su tantijemi ili naknade koje bi se trebale platiti da je počinitelj povrede zatražio odobrenje za korištenje dotične poslovne tajne. Cilj nije uvesti obvezu propisivanja kaznene odštete već omogućiti naknadu štete utemeljene na objektivnom kriteriju, istovremeno uzimajući u obzir troškove koje je imao nositelj poslovne tajne, kao što su troškovi utvrđivanja i istraživanja.

(20)    U slučajevima koji se odnose na neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne, korisno je objavljivati odluke, uključujući po potrebi i istaknuto oglašivanje, kao dodatno sredstvo za odvraćanje budućih počinitelja povrede te radi podizanja svijesti šire javnosti, pod uvjetom da se objavom ne otkrije poslovna tajne ni da se nerazmjerno utječe na privatnost i ugled fizičkih osoba. Postoji potreba za podizanjem razine svijesti, posebno u malim i srednjim poduzećima, o dostupnosti pravne zaštite i pravnih sredstava u slučajevima neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovnih tajni.

(21)    Djelotvornost mjera i pravnih sredstava dostupnih nositeljima poslovne tajne mogla bi se ugroziti u slučajevima nepoštovanja odgovarajućih odluka koje su donijela nadležna pravosudna tijela. Zbog toga je potrebno osigurati da ta tijela imaju primjerene ovlasti izricanja sankcija.

(22)    Kako bi se olakšala usklađena primjena mjera zaštite poslovne tajne, primjereno je osigurati sustave suradnje i razmjene informacija među državama članicama s jedne strane, te između država članica i Komisije s druge strane, osobito uspostavom mreže dopisnika koje imenuju države članice. Nadalje, kako bi se preispitalo ispunjavaju li se tim mjerama zadani ciljevi, Komisija ispituje, po potrebi uz pomoć Europskog opservatorija za kršenje prava intelektualnog vlasništva, primjenu ove Direktive i djelotvornost poduzetih nacionalnih mjera.

(23)    Ovom Direktivom poštuju se temeljna prava i osobito uzimaju u obzir načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, osobito pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na slobodu izražavanja i informiranja, uključujući slobodu medija, sloboda odabira zanimanja i pravo na zaposlenje, sloboda poduzetništva, pravo na vlasništvo, pravo na dobru upravu, pristup dokumentaciji i očuvanje tajnosti poslovnih aktivnosti, pravo na učinkoviti pravni lijek i pošteno suđenje te pravo na obranu.

(24)    Važno je da se poštuju pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka svih osoba uključenih u spor povezan s neovlaštenim pribavljanjem, korištenjem ili odavanjem poslovne tajne te osoba čiji su osobni podatci obrađeni. Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(12) uređuje se obrada osobnih podataka koja se provodi u državama članicama u okviru ove Direktive te pod nadzorom nadležnih tijela država članica, osobito javnih neovisnih tijela koje imenuju države članice.

(25)    Budući da se cilj ove Direktive, tj. postizanje neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta uspostavom dostatne i usporedive razine pravnih sredstava na unutarnjem tržištu u slučaju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, ne može dostatno ostvariti na razini država članica te se zbog opsega i učinka može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno tim člankom, ova Direktiva ne prelazi okvire onog što je potrebno za postizanje tog cilja.

(26)    Cilj ove Direktive nije utvrđivanje usklađenih pravila za pravosudnu suradnju, nadležnost, priznavanje i izvršenje odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, niti rješavanje pitanja mjerodavnog prava. Ostali instrumenti Unije kojima se općenito uređuju ta pitanja trebali bi se u načelu i dalje primjenjivati na područje obuhvaćeno ovom Direktivom.

(27)    Ova Direktiva ne smije utjecati na primjenu pravila o tržišnom natjecanju, osobito članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Mjere predviđene ovom Direktivom ne bi se trebale koristiti za nepropisno ograničavanje tržišnog natjecanja na način koji se protivi Ugovoru.

(27a)  Ovom Direktivom ne bi se trebalo utjecati na slobodu kretanja radnika i na slobodu poslovnog nastana, posebno ako je utvrđeno u člancima 48. i 49. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članku 15. Povelje o temeljnim pravima Europske unije. To se mora uzeti u obzir pri primjenjivanju mjera, postupaka i pravnih sredstava predviđenih ovom Direktivom.

(28)    Mjere donesene radi zaštite poslovne tajne od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja ne bi smjele utjecati na primjenu ostalog odgovarajućeg zakonodavstva u ostalim područjima uključujući zaštitu okoliša i odgovornost za okoliš, zaštitu potrošača, zdravstvene i sigurnosne zahtjeve, zaštitu zdravlja, prava intelektualnog vlasništva, privatnost, pristup dokumentima i informacijama, te ugovorno pravo. Međutim, u slučaju preklapanja područja primjene Direktive 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(13) i područja primjene ove Direktive, ova Direktiva ima prednost kao lex specialis.

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Poglavlje I.

Predmet i područje primjene

Članak 1. Predmet

i područje primjene

1.        Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o zaštiti od neovlaštenog pribavljanja, ▌korištenja ili odavanja neobjavljenih znanja i iskustva i komercijalnih poslovnih informacija (poslovne tajne).

2.        Ova Direktiva ne utječe na:

(a)       slobodu i pluralizam medija utvrđenih člankom 11. stavkom 2. Povelje o temeljnim pravima;

(b)       primjenu pravila Unije ili nacionalnih pravila u skladu s kojima nositelji poslovne tajne radi javnog interesa moraju odati informacije, uključujući i poslovne tajne, javnim, upravnim ili pravosudnim tijelima kako bi mogla izvršavati svoje dužnosti;

(c)       odavanje poslovnih informacija od strane institucija i tijela Unije ili nacionalnih javnih tijela koje posjeduju u skladu s obvezama i ovlastima utvrđenih pravom Unije ili nacionalnim pravom;

(d)       korištenje informacijama, znanjem, iskustvom i vještinama koje su zaposlenici pravično usvojili za normalnog tijeka svog prethodnog zaposlenja ili u okviru neke druge ugovorne obveze, a koje nije obuhvaćeno definicijom poslovne tajne utvrđenom u točki 1. članka 2.;

(e)       autoritet socijalnih partnera i njihova prava sklapanja kolektivnih ugovora u skladu s pravom i praksama Unije ili nacionalnim pravom i praksama;

(f)       obveze država članica da zajamče učinkovitu zaštitu od nepoštena tržišnog natjecanja u skladu s njihovim međunarodnim obvezama;

(g)       pravila država članica u pogledu kaznenog prava. Međutim, države članice ne smiju ograničiti iznimke iz članka 4. primjenom odredbi kaznenog prava kojima se sankcionira neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odaja poslovne tajne, kako je to definirano u točki 1. članka 2.

Ovom se Direktivom nositelju prava poslovne tajne ni na koji način ne omogućava da odbije iznijeti informacije u slučaju da se to zahtijeva u skladu sa zakonom ili da to traže upravna ili pravosudna tijela u svrhu izvršavanja svojih dužnosti. Tim se odavanjem informacija ne dovodi u pitanje bilo koja dužnost daljnjeg neodavanja informacija ili ograničavanja njihova korištenja koja primatelju dotičnih informacija može biti nametnuta pravom Unije ili nacionalnim pravom.

3.        U svrhu ove Direktive pribavljanje poslovne tajne smatra se ovlaštenim u slučajevima kada je ona pribavljena jednim od sljedećih načina:

(a)       neovisnim otkrićem ili stvaralaštvom;

(b)       opažanjem, proučavanjem, rastavljanjem ili testiranjem proizvoda ili predmeta koji je dostupan javnosti ili koji zakonski posjeduje osoba koja je pribavila informacije koja nema nikakvu pravno valjanu obvezu da ograniči pribavljanje poslovne tajne;

(c)       ostvarivanjem prava radnika ili predstavnika radnika na informiranje i savjetovanje u skladu sa zakonodavstvom i/ili praksama Unije i država članica;

(d)       svim drugim praksama koje su u tim okolnostima u skladu s poštenim poslovnim praksama.

Pribavljanje, korištenje i odavanje poslovnih tajni smatra se ovlaštenim ako se takvo pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne zahtijeva ili dopušta pravom Unije ili nacionalnim pravom, ne dovodeći u pitanje bilo koju drugu dužnost neodavanja poslovne tajne ili ograničavanja njezina korištenja koja može biti nametnuta pravom Unije ili nacionalnim pravom.

Članak 2.Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)         „poslovna tajna” znači znanja i iskustva te poslovne informacije kojima se ispunjavaju sljedeći zahtjevi:

(a)    tajne su u smislu da nisu, u cijelosti ili u određenom sastavu ili kombinaciji svojih sastavnih dijelova, općepoznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se uobičajeno bave tom vrstom informacija;

(b)    imaju komercijalnu vrijednost zbog toga što su tajne;

(c)    na njih su se primijenili odgovarajući postupci na temelju kojih je osoba koja ih zakonski nadzire osigurala njihovu tajnost.

Iskustva i vještine koje su zaposlenici pravično usvojili za normalnog tijeka svog zaposlenja ne smatraju se poslovnom tajnom.

(2)         „nositelj poslovne tajne” znači svaka fizička ili pravna osoba koja zakonski nadzire poslovnu tajnu.

(3)             „počinitelj povrede” znači svaka fizička ili pravna osoba koja je neovlašteno pribavila, koristila ili odala poslovnu tajnu.

(4)         „roba kojom je počinjena povreda” znači roba za čije se stvaranje, karakteristike, funkcioniranje, postupak proizvodnje ili stavljanje na tržište u znatnoj mjeri iskoristila poslovna tajna koja je neovlašteno pribavljena, korištena ili odana.

Poglavlje II.

Neovlašteno pribavljanje, korištenje i odavanje poslovne tajne

Članak 3.Neovlašteno pribavljanje, korištenje i odavanje poslovne tajne

1.          Države članice osiguravaju da nositelj poslovne tajne ima pravo primijeniti mjere, postupke i pravna sredstva predviđena ovom Direktivom u cilju sprječavanja neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne odnosno ostvarenja pravne zaštite u pogledu toga.

2.          Pribavljanje poslovne tajne bez pristanka nositelja poslovne tajne smatra se neovlaštenim u sljedećim slučajevima kada je to učinjeno pomoću:

(a)    neovlaštenog pristupa svim dokumentima, predmetima, materijalima, tvarima ili elektroničkim spisima, ili njihova umnožavanja, a koje zakonski nadzire nositelj poslovne tajne i koji sadržavaju poslovnu tajnu ili se poslovna tajna može iz njih izvesti;

(b)    krađe;

(c)    podmićivanja:

(d)    prijevare;

(e)    kršenja ili poticanja na kršenje ugovora o povjerljivosti ili bilo koje obveze o očuvanju tajnosti;

(f)     bilo kojeg drugog postupanja koje se u tim okolnostima smatra protivnim poštenim poslovnim praksama.

3.          Korištenje ili odavanje poslovne tajne smatra se neovlaštenim u slučajevima kada to bez pristanka nositelja poslovne tajne ▌učini osoba za koju se utvrdi da ispunjava neki od sljedećih uvjeta:

(a)    poslovnu tajnu pribavila je neovlašteno;

(b)    krši zakonski obvezujući ugovor o povjerljivosti ili bilo koju obvezu o očuvanju tajnosti;

(c)    krši zakonski obvezujuću ugovornu ili bilo koju drugu obvezu kojom se ograničava korištenje poslovne tajne.

3a.        Stavkom 3. nositeljima prava poslovne tajne ne nude se osnove za ograničavanje korištenja iskustva i vještina koje su zaposlenici pravično stekli za normalnog tijeka svog zaposlenja ili uvođenje bilo kakvih ograničenja u vezi s kojima bi oni trebali doći na novo radno mjesto na ona predviđena njihovim ugovorima o zaposlenju u skladu s relevantnim pravom Unije i nacionalnim pravom.

4.          Pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne smatra se neovlaštenim i u slučajevima ako je osoba u trenutku pribavljanja, korištenja ili odavanja znala ili je u tim okolnostima trebala znati da je poslovna tajna pribavljena izravno ili neizravno od druge osobe koja je neovlašteno koristila ili odala poslovnu tajnu u smislu stavka 3.

5.          Neovlaštenim korištenjem poslovne tajne smatraju se i ▌proizvodnja, ponuda ili stavljanje na tržište robe kojom je počinjena povreda odnosno uvoz, izvoz ili skladištenje robe kojom je počinjena povreda u te svrhe, u slučajevima u kojima je osoba koja je sudjelovala u toj aktivnosti bila, ili je u tim okolnostima trebala biti, svjesna činjenice da je poslovna tajna korištena neovlašteno u smislu stavka 3..

Članak 4.

Iznimke

Države članice osiguravaju da se pravo primjene mjera, postupaka i pravnih sredstava predviđenih ovom Direktivom ne primjenjuje ako je navodno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne učinjeno u jednim od sljedećih slučajeva:

(a)    radi zakonskog ostvarenja prava na slobodu izražavanja i informiranja, uključujući slobodu medija, kako je utvrđeno člankom 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima;

(b)    za ▌otkrivanje ▌povrede, prijestupa, prijevare ili nezakonite aktivnosti, pod uvjetom da je ▌tuženik djelovao u općem interesu;

(c)    poslovnu tajnu odali su radnici svojim predstavnicima u okviru zakonskog izvršenja njihovih predstavničkih dužnosti, u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, pod uvjetom da je takvo odavanje bilo neophodno za to izvršenje;

(e)    u svrhu zaštite općeg javnog interesa ili bilo kojeg drugog zakonitog interesa koji se priznaje pravom Unije ili nacionalnim pravom te u okviru pravosudne prakse.

Poglavlje III.

Mjere, postupci i pravna sredstva

dio 1.O

PĆE ODREDBE

Članak 5.Opća obveza

1.              Države članice predviđaju mjere, postupke i pravna sredstva koji su potrebni radi osiguravanja dostupnosti pravnih sredstava u okviru građanskog prava od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i odavanja poslovne tajne.

2.             Te mjere, postupci i pravna sredstva:

(a)        pošteni su i pravični;

(b)    nisu nepotrebno složeni ili skupi te ne uključuju nerazumne rokove ili neopravdana kašnjenja;

(c)       djelotvorni su i odvraćajući.

Članak 6. Proporcionalnost i zlouporaba spora

1.          Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mjere, postupke i pravna sredstva u skladu s ovom Direktivom provode:

(a)      na razmjeran način;

(b)    izbjegavanjem stvaranja prepreka zakonitoj trgovini, tržišnom natjecanju i mobilnosti radnika;

(c)    predviđanjem zaštitnih mjera protiv zlouporabe.

2.          U slučajevima kada nadležna pravosudna tijela utvrde da je tužbeni zahtjev o neovlaštenom pribavljanju, korištenju ili odavanju poslovne tajne očito neutemeljen te da je podnositelj tužbenog zahtjeva pokrenuo sudski postupak zbog zlouporabe ili u lošoj vjeri ▌, ta nadležna pravosudna tijela mogu poduzeti sljedeće mjere:

(a)       izricati sankcije podnositelju tužbenog zahtjeva;

(b)    naložiti širenje informacija u vezi s odlukom donesenom u skladu s člankom 14.

Mjere iz prvog podstavka ne dovode u pitanje mogućnost tuženika da zatraži naknadu štete ▌. Države članice te mjere mogu odrediti u zasebnim postupcima.

Članak 7.Zastara

Države članice osiguravaju da se djelovanja u pogledu primjene mjera, postupaka i pravnih sredstava predviđenih ovom Direktivom mogu poduzeti u roku od tri godine od dana kada je podnositelj tužbenog zahtjeva postao svjestan, ili je imao razloga postati svjestan, posljednje činjenice koja je dovela do djelovanja.

Države članice određuju pravila o odgodi ili obustavi zastare.

Članak 8. Očuvanje povjerljivosti poslovne tajne tijekom sudskog postupka

1.          Države članice osiguravaju da stranke, njihovi pravni zastupnici ili odvjetnici, sudski službenici, svjedoci, stručnjaci i sve druge osobe koje sudjeluju u sudskom postupku koji se odnosi na neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne, ili koji imaju pristup dokumentima koji su sastavni dio tog sudskog postupka, ne smiju koristiti ili odati bilo koju poslovnu tajnu ili navodnu poslovnu tajnu koju su mjerodavne pravosudne vlasti, kao odgovor na valjano obrazložen tužbeni zahtjev zainteresirane stranke, ocijenile povjerljivom i za koju su saznale na temelju tog sudjelovanja ili pristupa. Države članice također mogu dopustiti nadležnim pravosudnim tijelima da poduzmu takve mjere na vlastitu inicijativu.

Obveza iz prvog podstavka ostaje na snazi nakon završetka sudskog postupka. Međutim, takva obveza prestaje važiti u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

(a)    ako se pravomoćnom sudskom odlukom utvrdi da navodna poslovna tajna ne ispunjava zahtjeve iz članka 2. točke 1.;

(b)      ako informacije tijekom vremena postanu općepoznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se uobičajeno bave tom vrstom informacija.

2.          Države članice osiguravaju i da nadležna pravosudna tijela mogu, na temelju propisno obrazloženog zahtjeva koji podnese neka stranka, poduzeti posebne mjere koje su potrebne za očuvanje povjerljivosti bilo koje poslovne tajne ili navodne poslovne tajne koja se koristi ili na koju se upućuje tijekom sudskog postupka koji se odnosi na neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne. Države članice također mogu dopustiti nadležnim pravosudnim tijelima da poduzmu takve mjere na vlastitu inicijativu.

  Mjere iz prvog podstavka moraju barem uključivati mogućnost:

(a)    ograničavanja pristupa dokumentima s poslovnom tajnom ili navodnom poslovnom tajnom koje dostave stranke ili treće stranke, u cijelosti ili djelomično, ograničenom broju osoba, uz uvjet da se barem jednoj osobi iz svake stranke te, po potrebi i u skladu s potrebama sudskog postupka, njezinim odvjetnicima i/ili pravnim zastupnicima da puni pristup takvom dokumentu;

(b)    ograničavanja pristupa ročištima na kojima bi se mogle odati poslovne tajne ili navodne poslovne tajne te s njima povezani zapisnici ili transkripti ograničenom broju osoba, pod uvjetom da je uključena barem jedna osoba iz svake stranke te, po potrebi i u skladu s potrebama sudskog postupka, njihovi odvjetnici i/ili pravni zastupnici;

(c)    osiguravanja dostupnosti trećim stranama nepovjerljive verzije svake sudske odluke u kojima su uklonjeni ili redigirani odlomci koji sadrže informacije definirane kao poslovne tajne.

3.          Prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju mjera za očuvanje poslovne tajne i procjene njihove proporcionalnosti, nadležna pravosudna tijela uzimaju u obzir nužnost jamčenja prava na djelotvorno pravno sredstvo i na pošteno suđenje, zakonite interese stranaka i, po potrebi, trećih strana, te moguću štetu za bilo koju od stranaka te, po potrebi, trećih strana, koja može proizaći iz prihvaćanja ili odbijanja tih mjera.

4.          Svaka obrada osobnih podataka u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. provodi se u skladu s Direktivom 95/46/EZ.

Dio 2.

PRIVREMENE MJERE I MJERE OPREZA

Članak 9.

Privremene mjere i mjere opreza

1.          Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev nositelja poslovne tajne, protiv navodnog počinitelja povrede naložiti bilo koju od sljedećih privremenih mjera i mjera opreza:

(a)    prekid ili, ovisno o slučaju, zabranu korištenja ili odavanja poslovne tajne na privremenoj osnovi;

(b)        zabranu proizvodnje, ponude ili stavljanja na tržište robe kojom je počinjena povreda odnosno uvoza, izvoza ili skladištenja robe kojom je počinjena povreda u te svrhe;

(c)    zapljenu ili predaju robe za koju se sumnja da je njome počinjena povreda, uključujući uvezenu robu, kako bi se spriječio njezin ulazak na tržište ili stavljanje u promet na tržištu.

2.          Države članice osiguravaju da pravosudna tijela mogu, kao alternativu mjerama iz stavka 1., dopustiti nastavak navodnog neovlaštenog pribavljanja i korištenja poslovne tajne pod uvjetom da se podnesu jamstva kojima se osigurava naknada štete nositelju poslovne tajne. Podnošenjem jamstava ne opravdava se odavanje poslovne tajne.

Članak 10.Uvjeti za podnošenje tužbenog zahtjeva i zaštitne mjere

1.          Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela ovlaštena, u pogledu mjera iz članka 9., zatražiti od podnositelja tužbenog zahtjeva da dostavi dokaze koji se mogu razumno smatrati dostupnima kako bi se s dovoljnom sigurnošću dokazalo da poslovna tajna postoji, da je podnositelj tužbenog zahtjeva nositelj poslovne tajne i da je poslovna tajna neovlašteno pribavljena, da se poslovna tajna neovlašteno koristi ili je neovlašteno pribavljena, odnosno da je neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne neminovno.

2.          Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela obvezna, prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju tužbenog zahtjeva i procjene njegove proporcionalnosti, uzeti u obzir posebne okolnosti slučaja. Njihovom se procjenom po potrebi u obzir uzima vrijednost poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite poslovne tajne ili druga posebna svojstva poslovne tajne te namjerno ili nenamjerno postupanje tuženika prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, učinak neovlaštenog korištenja ili odavanja poslovne tajne, zakoniti interesi stranaka i mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja mjera na stranke, zakoniti interesi trećih strana, javni interes i zaštita temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

3.              Države članice osiguravaju da se, na zahtjev tuženika, privremene mjere iz članka 9. ukidaju ili da na drugi način prestaju proizvoditi učinak ako:

(a)       podnositelj zahtjeva ne pokrene pred nadležnim pravosudnim tijelima sudski postupak za donošenje odluke o meritumu predmeta u razumnom roku koji utvrdi pravosudno tijelo koje je naložilo mjere u slučaju kada je to dopušteno na temelju zakonodavstva države članice, ili u slučaju nepostojanja te odluke, u roku od najviše 20 radnih dana ili 31 kalendarskog dana, ovisno o tome koji je rok duži;

(b)    dotične informacije u međuvremenu više ne ispunjavaju zahtjeve iz članka 2. točke 1. zbog razloga za koje tuženik nije odgovoran.

4.            Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu poduzeti privremene mjere iz članka 9. pod uvjetom da podnositelj tužbenog zahtjeva podnese odgovarajuće osiguranje ili istovrijedno jamstvo kojim se osigurava naknada za bilo koju štetu koju je tuženik pretrpio ili po potrebi bilo koja druga osoba na koju su mjere imale učinak.

5.                Ako se privremene mjere ukidaju na temelju stavka 3. točke (a) ili prestaju vrijediti zbog postupanja ili propusta podnositelja tužbenog zahtjeva, odnosno ako se naknadno utvrdi da nije bilo neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne ili prijetnje od takvog postupanja, nadležna pravosudna tijela ovlaštena su, na zahtjev tuženika ili oštećene treće osobe, podnositelju tužbenog zahtjeva naložiti da tuženiku ili oštećenoj trećoj strani osigura naknadu štete uzrokovane tim mjerama.

Odjeljak 3. Mjere koje proizlaze iz odluke o meritumu predmeta

Članak 11. Sudski nalozi i korektivne mjere

1.          U slučaju da se donesenom sudskom odlukom utvrdi neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne, države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev podnositelja tužbenog zahtjeva, protiv počinitelja povrede naložiti jednu ili više sljedećih mjera:

(a)       prekid ili, ovisno o slučaju, zabranu korištenja ili odavanja poslovne tajne;

(b)        zabranu proizvodnje, ponude ili stavljanja na tržište robe kojom je počinjena povreda odnosno uvoza, izvoza ili skladištenja robe kojom je počinjena povreda u te svrhe;

(c)      donošenje odgovarajućih korektivnih mjera u odnosu na robu kojom je počinjena povreda;

(ca)  uništenje u cijelosti ili dijelova svih materijalnih ili elektroničkih medija koji sadržavaju poslovnu tajnu ili kojima se ona provodi, ili po potrebi predaju podnositelju zahtjeva tih materijalnih i/ili elektroničkih medija u cijelosti ili djelomično.

2.                 Korektivne mjere iz stavka 1. točke (c) uključuju:

(b)      povlačenje s tržišta robe kojom je počinjena povreda;

(c)    uklanjanje s robe svojstva kojom je počinjena povreda;

(d)      uništenje robe kojom je počinjena povreda ili po potrebi njezino povlačenje s tržišta, pod uvjetom da se takvim djelovanjem ne ugrožava zaštita dotične poslovne tajne;

(e)      uništenje u cijelosti ili dijelova svih dokumenata, predmeta, materijala, tvari ili elektroničkih spisa koji sadržavaju poslovnu tajnu ili kojima se ona provodi, ili po potrebi predaju nositelju poslovne tajne tih dokumenata, predmeta, materijala, tvari i elektroničkih spisa u cijelosti ili djelomično.

3.                   U slučaju naloga o povlačenju s tržišta robe kojom je počinjena povreda, države članice osiguravaju da pravosudna tijela mogu, na zahtjev podnositelja tužbenog zahtjeva, naložiti da se roba preda nositelju poslovne tajne ili dobrotvornoj organizaciji pod uvjetima koje utvrđuju pravosudna tijela, a kojima je cilj osigurati da se dotična roba ne stavi ponovno na tržište.

Prilikom razmatranja korektivnih mjera, prikladno se procjenjuju, u skladu s načelom proporcionalnosti, ozbiljnost povrede, pravna sredstva kojima se namjerava koristiti i interesi trećih strana.

Pravosudne vlasti određuju da se mjere iz točke (c) stavka 1. izvrše na račun počinitelja, osim ako ne postoje posebni razlozi zbog kojih se to ne bi učinilo. Te mjere ne bi trebale dovesti u pitanje naknadu štete koja se mora isplatiti nositelju poslovne tajne zbog neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne.

Članak 12. Uvjeti za podnošenje tužbenog zahtjeva, zaštitne i alternativne mjere

1.          Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela obvezna, prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju tužbenog zahtjeva i procjene njegove proporcionalnosti, uzeti u obzir posebne okolnosti predmeta. Ta procjena uključuje, prema potrebi, vrijednost poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite poslovne tajne, postupanje tuženika prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, učinak neovlaštenog odavanja ili korištenja poslovne tajne, zakonite interese stranaka i mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite interese trećih strana, javni interes i zaštitu temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Države članice osiguravaju da nadležna tijela ograniče duljinu trajanja mjere iz članka 11. stavka 1. točke (a) na odgovarajući način kako bi se osiguralo da je ono dostatno za uklanjanje svake komercijalne ili ekonomske prednosti koju bi počinitelj povrede mogao ostvariti na temelju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne i kako bi se izbjeglo stvaranje neopravdanih zapreka za pošteno tržišno natjecanje, inovacije i mobilnost radne snage.

2.          Države članice osiguravaju da se mjere iz članka 11. stavka 1. točaka (a) i (b), na zahtjev tuženika, ukidaju ili da na drugi način prestaju proizvoditi učinak ako dotične informacije u međuvremenu više ne ispunjavaju uvjete iz članka 1. točke 2. zbog razloga za koje tuženik nije izravno ili neizravno odgovoran.

3.          Države članice osiguravaju da nadležno pravosudno tijelo može, na zahtjev jedne od strana i u slučaju primjene mjera predviđenih člankom 11., naložiti plaćanje novčane naknade oštećenoj stranci umjesto primjene tih mjera ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)    dotična osoba u vrijeme korištenja ili odavanja nije znala niti je, u tim okolnostima, imala razloga znati da je poslovna tajna pribavljena od druge osobe koja je poslovnu tajnu neovlašteno koristila ili odavala;

(b)    provedbom dotičnih mjera nanijela bi se nerazmjerna šteta toj osobi;

(c)    novčana naknada oštećenoj stranci čini se primjerena.

Ako se umjesto naloga iz članka 11. stavka 1. točaka (a) i (b) naloži novčana naknada, iznos te novčane naknade ne smije premašiti iznos tantijema ili naknada koje bi se trebale platiti da je ta osoba dobila odobrenje za korištenje dotične poslovne tajne, u razdoblju u kojem se korištenje poslovne tajne moglo spriječiti.

Članak 13.Naknada štete

1.          Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev oštećene stranke, počinitelju povrede koji je znao ili je trebao znati da sudjeluje u neovlaštenom pribavljanju, korištenju ili odavanju poslovne tajne, naložiti da nositelju poslovne tajne isplati naknadu koja odgovara stvarno pretrpljenoj šteti zbog povrede do koje je došlo zbog neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne.

1a.        Države članice mogu u skladu sa svojim nacionalnim pravom i praksom ograničiti obvezu zaposlenika prema poslodavcima da im isplaćuju odštetu za neovlašteno pribavljanje, upotrebu ili odavanje poslovne tajne poslodavca kada djeluju bez namjere.

2.             Prilikom određivanja iznosa naknade štete, nadležna pravosudna tijela uzimaju u obzir sve odgovarajuće čimbenike, kao što su negativne gospodarske posljedice, uključujući i izgubljenu dobit, koje je pretrpjela oštećena stranka, svaku nepoštenu dobit koju je ostvario počinitelj povrede i, u odgovarajućim slučajevima, elemente koji nisu gospodarski čimbenici, kao što je moralna šteta koja je nositelju poslovne tajne nanesena neovlaštenim pribavljanjem, korištenjem ili odavanjem.

Međutim, nadležna pravosudna tijela mogu, u odgovarajućim slučajevima, odrediti naknadu štete kao jednokratni iznos na temelju elemenata kao što je najmanje iznos tantijema ili naknada koje bi se trebale platiti da je počinitelj povrede zatražio odobrenje za korištenje dotične poslovne tajne.

Članak 14. Objavljivanje sudskih odluka

1.              Države članice osiguravaju da u sudskim postupcima pokrenutima zbog neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, nadležna pravosudna tijela mogu odrediti, na zahtjev podnositelja tužbenog zahtjeva i na trošak počinitelja povrede, primjerene mjere za širenje informacija u vezi s odlukom, uključujući i njezino objavljivanje u cijelosti ili djelomično u tiskanim i elektroničkim medijima, uključujući službene stranice počinitelja povrede.

2.                Primjenom svake mjere iz stavka 1. ovog članka čuva se povjerljivost poslovne tajne kako je predviđeno člankom 8.

3.          Prilikom odlučivanja o primjeni mjere iz stavka 1. i procjeni njezine proporcionalnosti, nadležna pravosudna tijela u obzir uzimaju bi li informacije o počinitelju povrede omogućile identifikaciju fizičke osobe, a ako bi, bi li objava tih informacija bila opravdana, osobito u svjetlu sljedećih kriterija: moguća šteta koja se tom mjerom može nanijeti privatnosti i ugledu počinitelja povrede, ▌postupanje počinitelja povrede prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne ▌ te vjerojatnost da će počinitelj povrede ponovno neovlašteno koristiti ili odavati poslovnu tajnu.

Poglavlje IV.

Sankcije, izvješćivanje i završne odredbe

Članak 15. Sankcije za nepoštovanje obveza utvrđenih ovom Direktivom

Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu izricati sankcije strankama, njihovim pravnim zastupnicima i bilo kojim drugim osobama koje ne poštuju ili odbijaju poštovati bilo koju mjeru donesenu u skladu s člancima 8., 9. i 11.

Ako je tako utvrđeno nacionalnim pravom, nepoštovanje mjere usvojene u skladu s člancima 9. i 11., prema potrebi, podliježe plaćanju kazne.

Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.

Članak 16. Razmjena informacija i izvjestitelji

Radi promicanja suradnje, uključujući i razmjenu informacija među državama članicama te između država članica i Komisije, svaka država članica imenuje jednog ili više nacionalnih izvjestitelja za sva pitanja koja se odnose na provedbu mjera predviđenih ovom Direktivom. Podatke o nacionalnom izvjestitelju/izvjestiteljima priopćava drugim državama članicama i Komisiji.

Članak 17.Izvješćivanje

1.        Do XX XX 20XX  [tri godine nakon završetka razdoblja prenošenja] Agencija Europske unije za intelektualno vlasništvo, u okviru aktivnosti Europskog opservatorija za kršenje prava intelektualnog vlasništva, priprema početno izvješće o trendovima sudskih sporova u pogledu neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne u skladu s primjenom ove Direktive.

2.        Do XX XX 20XX [četiri godine nakon završetka razdoblja prenošenja] Komisija izrađuje privremeno izvješće o primjeni ove Direktive, između ostaloga uzimajući u obzir njezin mogući učinak na temeljna prava, mobilnost radnika, zaštitu od nepoštena tržišnog natjecanja te daljnjih mogućih poboljšanja u pogledu suradnje i inovacija, te ga podnosi Europskom parlamentu i Vijeću. U tom se izvješću u obzir uzima izvješće koje priprema Europski opservatorij za kršenje prava intelektualnog vlasništva.

3.             Do XX XX 20XX [osam godina nakon završetka razdoblja prenošenja] Komisija provodi procjenu učinaka ove Direktive te podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 18.Prenošenje

1.          Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do XX XX 20XX [24 mjeseca nakon dana donošenja ove Direktive]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.               Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 19.Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana njezine objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 20.Adrese

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament                                 Za Vijeće

Predsjednik                                                   Predsjednik

29.4.2015

MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku

upućeno Odboru za pravna pitanja

o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti neobjavljenih znanja i iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja

(COM(2013)0813 – C7-0431/2013 – 2013/0402(COD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Michèle Rivasi

SHORT JUSTIFICATION

Protection against unlawful acquisition, disclosure and use of trade secrets is key to allow a fair commercial environment for businesses. However, it is important to remember that the circulation of knowledge and information is also essential to the innovation and creation process. Enterprises are often more interested in exchanging trade secrets than in keeping them secret. Meanwhile, transparency and access to information is also necessary for informing important public policies such as environmental, health and consumer protection.

A proper balance needs to be found so as not to open the door to abusive claims of improper trade secrets acquisition or circulation and to avoid that information that should be shared and exchanged is kept secret through a too overbroad protection. To ensure this balance the rapporteur has proposed amending the Commission proposal along four important axis.

Clarifying the definitions and making the directive more precise

The EU harmonizing of legal procedures and remedies against unlawful acquisition, disclosure and use of trade secrets need to go together with a clear understanding of the scope and definition of the matter at stake. This is all the more important since this directive will lead to the introduction of a new legal concept in most EU national laws. Too vague a definition of what can be a trade secret will create legal uncertainties and facilitate abuses of the notion by the most powerful economic players to the detriment of the smaller one and of society as a whole.

The rapporteur proposes to clarify the definition of what should be considered as trade secrets. It is not only essential to allow proper implementation of the directive but also because this new directive will serve as the only EU benchmark in the context of the negotiation of the TTIP agreement.

Trade secrets protection, although important, is not an intellectual property right (IPR). Therefore its application should not lead to the creation of new exclusive rights. The use of IPR terminology in the Commission proposal creates ambiguities and may impact legal interpretations in cases of litigation. This is why the rapporteur proposes to change some of the terms used to avoid language typically belonging to the IPR legal context.

Ensuring legitimate rights and access to information

The scope of the directive is to ensure, within a business-to-business environment, an adequate level of defence against dishonest commercial practices.

However, the directive needs to establish, without any ambiguity, cases where the disclosure of information shall not fall under the scope of this directive. This is the case of information which disclosure is required by EU/national rules or public authorities within their mandate.

More generally protection of trade secrets shall not undermine legitimate public interest, such as consumer protection, the protection of workers, the protection of human, animal or plant life, the protection of the environment, the safeguard of fundamental rights, including freedom of expression and information, the prevention of unfair competition.

Guaranteeing mobility of employees

Circulation of knowledge and skills is also what make industrial actors and research sectors dynamic and creative, as the Silicon Valley is proving it: this goes hand in hand with the mobility of the employees. It is important for innovation and professional development that skilled employees are able to move from company to company. Therefore the protection against unlawful acquisition, disclosure and use of trade secrets should not become an impediment to employees’ mobility.

Several studies have demonstrated that regions/states enforcing strong non-compete agreements between employers and employees are subject to « brain drain » of the most high skilled workers, reduced investments and innovation.

This need to be taken into account when setting a limitation period to the measures, procedures and remedies provided for in this Directive: it would not be reasonable to burden employees with the limitation period longer than a year. Generally, there need to be a proper balance between the employees who create new ideas and the companies who provide the resources and the environment for the development of these ideas. The directive needs to reflect this balance.

Ensuring fair litigation processes in particular for small businesses

As is the case for other litigations, larger business entities have the financial capacity to access justice that small and medium-size enterprises usually do not have. It is important to ensure that larger players do not abuse the trade secret claims to push potential competitors out of the market.

The protection of a trade secret does not create any proprietary rights but tackle the unlawful nature of the acquisition, disclosure and use. Therefore it is the person lawfully in control of the undisclosed information that should bear the burden of proof of the fact that this acquisition was indeed unlawful.

AMANDMANI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman  1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1) Poduzeća i nekomercijalne istraživačke institucije ulažu u stjecanje, razvoj i primjenu znanja i iskustva te informacija, što je glavna sastavnica gospodarstva temeljenog na znanju. Ulaganjima u stvaranje i primjenu intelektualnog kapitala određuje se njihova konkurentnost na tržištu te povrat ulaganja, što je temeljna motivacija za poslovna istraživanja i razvoj. Poduzeća koriste različita sredstva za prisvajanje rezultata svojih inovacijskih aktivnosti ako zbog otvorenosti nije moguće potpuno iskorištavanje ulaganja u istraživanje i inovacije. Jedno od njih je uporaba službenih prava intelektualnog vlasništva kao što su patenti, prava na dizajn ili autorska prava. Drugi je način zaštititi pristup i koristiti znanje koje je vrijedno subjektu, a nije opće poznato. Takvo znanje i iskustvo te poslovne informacije, koji su neobjavljeni i koji bi trebali biti povjerljivi, smatraju se poslovnom tajnom. Neovisno o njihovoj veličini, poduzeća smatraju da su poslovne tajne jednako vrijedne kao i ostali oblici prava intelektualnog vlasništva te koriste povjerljivost kao instrument poslovnog upravljanja i upravljanja istraživačkim inovacijama, čime je obuhvaćen raznoliki niz informacija, koje uključuju ne samo tehnološka znanja već i komercijalne podatke kao što su informacije o klijentima i dobavljačima, poslovnim planovima ili tržišnom istraživanju i strategijama. Poslovna tajna stvaratelju omogućuje stjecanje dobiti od izuma i inovacija jer se njome štiti veliki opseg znanja i iskustva te informacija, kao nadopuna ili alternativa pravima intelektualnog vlasništva, te je stoga osobito važna za istraživanje, inovacije i inovacijske rezultate.

(1) Poduzeća i nekomercijalne istraživačke institucije ulažu u stjecanje, razvoj i primjenu znanja i iskustva te informacija, što je glavna sastavnica gospodarstva temeljenog na znanju i konkurentna prednost. Ulaganjima u stvaranje i primjenu intelektualnog kapitala određuje se njihova konkurentnost i inovacijska uspješnost na tržištu te povrat ulaganja, što je temeljna motivacija za poslovna istraživanja i razvoj. Poduzeća koriste različita sredstva za prisvajanje rezultata svojih inovacijskih aktivnosti ako zbog otvorenosti nije moguće potpuno iskorištavanje ulaganja u istraživanje i inovacije. Jedno od njih je uporaba prava intelektualnog vlasništva kao što su patenti, prava na dizajn ili autorska prava. Drugi je način zaštititi pristup komercijalno vrijednim informacijama i koristiti znanje koje je vrijedno subjektu, a nije poznato ili lako dostupno osobama u krugovima koji se inače bave takvom vrstom informacija ili osobama koje bi mogle imati ekonomsku korist od njihovog odavanja ili korištenja tim informacijama. Takvo znanje i iskustvo te poslovne informacije, koji su neobjavljeni i koji bi trebali biti povjerljivi, smatraju se poslovnom tajnom. Naročito mala i srednja poduzeća (MSP) više cijene poslovne tajne te se na njih oslanjaju jer je uporaba prava intelektualnog vlasništva ponekad skupa, a MSP-ovi često nemaju dovoljno stručnih ljudskih resursa te financijskih resursa za upravljanje pravima intelektualnog vlasništva i za njihovu zaštitu. Neovisno o njihovoj veličini, poduzeća smatraju da su poslovne tajne jednako vrijedne kao i ostali oblici prava intelektualnog vlasništva te koriste povjerljivost kao instrument poslovnog upravljanja i upravljanja istraživačkim inovacijama, čime je obuhvaćen raznoliki niz informacija, koje uključuju ne samo tehnološka znanja već i komercijalne podatke kao što su informacije o klijentima i dobavljačima, poslovnim planovima ili tržišnom istraživanju i strategijama. Poslovna tajna stvaratelju omogućuje stjecanje dobiti od izuma i inovacija jer se njome štiti veliki opseg znanja i iskustva te informacija, kao nadopuna ili alternativa pravima intelektualnog vlasništva, te je stoga osobito važna za istraživanje, inovacije i inovacijske rezultate.

Amandman  2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2) Otvorene inovacije važan su pokretač stvaranja novog znanja te se njima podupire nastajanje novih i inovacijskih poslovnih modela koji se temelje na uporabi zajednički stvorenog znanja. Poslovna tajna ima važnu ulogu u zaštiti razmjene znanja među poduzećima unutar i izvan unutarnjeg tržišta u kontekstu istraživanja, razvoja i inovacija. Zajednička istraživanja, uključujući prekograničnu suradnju, osobito su važna za povećanje razine poslovnog istraživanja i razvoja unutar jedinstvenog tržišta. Otvorene inovacije omogućuju novim idejama da se probiju na tržište zadovoljavanjem potreba potrošača i rješavanjem društvenih izazova. Na unutarnjem tržištu u okviru kojeg su ograničenja prekograničnoj suradnji svedena na najmanju moguću mjeru i suradnja nije narušena, intelektualnim stvaralaštvom i inovacijama trebala bi se poticati ulaganja u inovacijske procese, usluge i proizvode. Okruženje kojim se potiče intelektualno stvaralaštvo i inovacije važno je i za rast zaposlenosti i poboljšanje konkurentnosti gospodarstva Unije. Poslovna tajna ubraja se među najčešće oblike zaštite intelektualnog stvaralaštva i inovacijskog znanja i iskustva koje poduzeća koriste, no istodobno je postojećim zakonodavnim okvirom Unije ona u najmanjoj mjeri zaštićena u slučaju kada je neovlašteno pribavljaju, koriste ili odaju treće strane.

(2) Otvorene inovacije pospješuju proboj novih ideja na tržište, čime se zadovoljavaju potrebe potrošača i rješavaju društveni izazovi. One su važan pokretač stvaranja novog znanja te se njima podupire nastajanje novih i inovativnih poslovnih modela koji se temelje na uporabi zajednički stvorenog znanja. Zajednička istraživanja, uključujući prekograničnu suradnju, osobito su važna za povećanje razine poslovnog istraživanja i razvoja u okviru unutarnjeg tržišta. Okruženje kojim se potiče intelektualno stvaralaštvo i inovacije te u kojem je osigurana mobilnost zapošljavanja važno je i za rast zaposlenosti i poboljšanje konkurentnosti gospodarstva Unije. Poslovne tajne imaju ulogu u zaštiti razmjene znanja među poduzećima i/ili istraživačkim institucijama unutar i izvan unutarnjeg tržišta u kontekstu istraživanja, razvoja i inovacija. Postojeći pravni okvir Unije za sprečavanje trećih strana da neovlašteno pribavljaju, koriste ili odaju poslovne tajne rascjepkan je u 28 različitih zakona, što stvara prepreke učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

Amandman  3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4) Na temelju međunarodnih nastojanja poduzetih u okviru Svjetske trgovinske organizacije u pogledu rješavanja tog problema sklopljen je Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Sporazum o TRIPS-u). On među ostalim sadržava odredbe o zaštiti poslovne tajne u slučaju kada je neovlašteno pribavljaju, koriste ili odaju treće strane, koje predstavljaju zajedničke međunarodne standarde. Sve države članice kao i Unija obvezne su poštovati taj Sporazum koji je odobren Odlukom Vijeća 94/800/EZ55.

(4) Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Sporazum o TRIPS-u) među ostalim sadržava odredbe o zaštiti poslovne tajne u slučaju kada je neovlašteno pribavljaju, koriste ili odaju treće strane, koje predstavljaju zajedničke međunarodne standarde. Sve države članice kao i Unija obvezne su poštovati taj Sporazum koji je odobren Odlukom Vijeća 94/800/EZ5. U cilju zaštite poslovnih tajni, neke države članice imaju operativno zakonodavstvo, međutim neke nisu definirale poslovnu tajnu i nemaju obvezujuće zakonodavstvo protiv neovlaštenog pribavljanja poslovne tajne, čime se stvaraju propusti i prepreke učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Primjereno je na razini Unije definirati situacije u kojima je pribavljanje, korištenje i odavanje poslovne tajne ovlašteno ili neovlašteno te ograničiti razdoblje primjene pravne zaštite kako bi ova Direktiva mogla ispunjavati svoju svrhu dosljedne zaštite poslovnih tajni u Uniji.

__________________

__________________

5 Odluka Vijeća od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986. – 1994.) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).

5 Odluka Vijeća od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986. – 1994.) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).

Amandman  4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8) Primjereno je predvidjeti propise na razini Unije kako bi se uskladili nacionalni zakonodavni sustavi radi osiguranja dostatne i usklađene razine pravnih sredstava na unutarnjem tržištu u slučaju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne. U tu svrhu važno je utvrditi homogenu definiciju poslovne tajne, a da se pritom ne ograničava predmet koji se zaštićuje od neovlaštenog pribavljanja. Takvom bi definicijom stoga trebale biti obuhvaćene poslovne informacije, tehnološke informacije i znanja i iskustva ako postoji opravdani interes da se očuva povjerljivost i opravdana očekivanja o očuvanju te povjerljivosti. U načelu ta definicija ne bi trebala uključivati trivijalne informacije i ne bi se trebala odnositi na znanja i vještine koje zaposlenici steknu tijekom uobičajenog tijeka zaposlenja te koje su poznate ili su dostupne osobama unutar krugova u okviru kojih se predmetne informacije koriste.

(8) Primjereno je predvidjeti propise na razini Unije kako bi se uskladili nacionalni zakonodavni sustavi radi osiguranja dostatne i usklađene razine pravnih sredstava na unutarnjem tržištu u slučaju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne. U tu svrhu važno je utvrditi homogenu definiciju poslovne tajne. Takvom bi definicijom stoga trebale biti obuhvaćene poslovne informacije i neobjavljena znanja i iskustva ako postoji opravdani interes da se očuva povjerljivost, komercijalna vrijednost tih informacija zbog njihove povjerljivosti, i opravdana očekivanja o očuvanju te povjerljivosti. U načelu ta definicija ne bi trebala uključivati trivijalne informacije i ne bi se trebala odnositi na znanja i vještine koje zaposlenici steknu tijekom uobičajenog tijeka zaposlenja te koje su poznate ili su dostupne osobama unutar krugova u okviru kojih se predmetne informacije koriste ili konkurentima. Uvjetima kojima se određuje neovlašteno korištenje ili odavanje ne bi trebalo ograničiti primjenu iskustva i znanja usvojenih u skladu s poštenim praksama, npr. u okviru ugovora o radu ili bilo kojeg drugog ugovornog odnosa. To bi trebalo osigurati da mobilnost radne snage ne bude ugrožena istovremeno pružajući odgovarajuću zaštitu poslovnih tajni. Ovom se Direktivom ne dovodi u pitanje autonomija socijalnih partnera i njihovo pravo zaključivanja kolektivnih ugovora u skladu s nacionalnim pravom, tradicijama i praksama, pri čemu se poštuju odredbe Ugovora.

Amandman  5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9) Važno je utvrditi i okolnosti na temelju kojih je pravna zaštita opravdana. Stoga je potrebno utvrditi postupanje i praksu koji se smatraju neovlaštenim pribavljanjem, korištenjem ili odavanjem poslovne tajne. Neovlaštenim odavanjem poslovne tajne ne bi se trebalo smatrati kada institucije i tijela Unije ili nacionalna javna tijela odaju poslovne informacije koje posjeduju na temelju obveza iz Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća6 ili drugih propisa o pristupu dokumentima.

(9) Važno je utvrditi i okolnosti na temelju kojih je pravna zaštita opravdana. Stoga je potrebno utvrditi postupanje i praksu koji se smatraju neovlaštenim pribavljanjem, korištenjem ili odavanjem poslovne tajne. Neovlaštenim odavanjem poslovne tajne ne smatra se kada institucije i tijela Unije ili nacionalna javna tijela odaju poslovne informacije koje posjeduju na temelju obveza iz Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća6 ili drugih propisa o pristupu dokumentima. Slično tomu, situacija u kojoj javno tijelo pribavlja ili odaje poslovne tajne ispunjavajući pritom svoja zaduženja u skladu s nacionalnim zakonom ili zakonom Unije ne bi trebala predstavljati neovlašteno korištenje ili odavanje. Tako bi trebalo biti i prilikom osiguravanja zaštite legitimnog interesa, uključujući zaštitu potrošača, radnika, zdravlja i okoliša, temeljnih prava, zajedno sa slobodom izražavanja i informiranja, te sprečavanja nepoštenog tržišnog natjecanja.

__________________

__________________

6 Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

6 Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

Amandman  6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10) U interesu inovacija i jačanja tržišnog natjecanja, odredbama ove Direktive ne bi se trebalo uspostaviti isključivo pravo na znanja i iskustvo ili informacije koje se štite kao poslovna tajna. Stoga je i dalje moguće neovisno otkrivanje istog znanja i iskustva i informacija, a konkurenti nositelja poslovne tajne imaju pravo koristiti obrnuti inženjering za svaki zakonski stečeni proizvod.

(10) U interesu inovacija i jačanja tržišnog natjecanja, odredbama ove Direktive i njezinom provedbom ne bi se trebalo uspostaviti isključivo pravo na znanja i iskustvo ili informacije koje se štite kao poslovna tajna. Odredbe za zaštitu poslovnih tajni utvrđene ovom Direktivom ne predstavljaju pravo intelektualnog vlasništva te ne bi trebalo biti moguće pozvati se na njih samo kako bi se ograničilo tržišno natjecanje. Stoga je i dalje moguće neovisno otkrivanje istog znanja i iskustva i informacija, a konkurenti nositelja poslovne tajne imaju pravo koristiti obrnuti inženjering za svaki zakonski stečeni proizvod, dokle god je to u skladu s poštenim poslovnim praksama.

Amandman  7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10a) Sve češće i češće stavljanje u promet mnogih proizvoda, posebno u okviru javne nabave, ovisi o priopćavanju povjerljivih podataka regulatornim i upravnim nadležnim tijelima, a neki od tih podataka dobiveni su testiranjem čija je provedba vrlo skupa. Ako nadležna tijela odaju neke ili sve od tih informacija te ih treće strane pribave, to ne bi trebalo rezultirati nepoštenim korištenjem tim informacijama na tržištu.

Justificatione

Lawful acquisition, use or disclosure are not systematically linked and can, in practice, be followed by unlawful reuse or re-disclosure. If the right to information outweighs to a disproportionate extent the need to protect trade secrets, firms will be reluctant to divulge their confidential information to government institutions and the number of improper requests for access will increase.

Amandman  8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11) U skladu s načelom proporcionalnosti, mjere i pravna sredstva namijenjena zaštiti poslovne tajne trebali bi biti prilagođeni ostvarenju cilja neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta za istraživanje i inovacije, a da se pritom ne ugrožavaju ostali ciljevi i načela od javnog interesa. U tom pogledu mjerama i pravnim sredstvima osigurava se da nadležna pravosudna tijela mogu objasniti vrijednost poslovne tajne, težinu postupanja koje dovodi do neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne kao i učinke takvog postupanja. Trebalo bi se osigurati i da nadležna pravosudna tijela imaju diskrecijsko pravo procijeniti interese stranaka u sporu, kao i interese trećih strana, uključujući po potrebi i potrošače.

(11) U skladu s načelom proporcionalnosti, mjere i pravna sredstva namijenjena zaštiti poslovne tajne trebali bi biti prilagođeni ostvarenju cilja neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta za istraživanje i inovacije, posebno uvođenjem odvraćajućeg učinka od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i odavanja poslovne tajne, a da se pritom ne ugrožavaju ostali ciljevi i načela od javnog interesa, kao što su zaštita potrošača, zdravlja i okoliša. U tom pogledu mjerama i pravnim sredstvima osigurava se da nadležna pravosudna tijela mogu objasniti sve odgovarajuće okolnosti poput vrijednosti poslovne tajne, težine postupanja koja dovodi do neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne kao i učinke takvog korištenja ili odavanja. Trebalo bi se osigurati i da nadležna pravosudna tijela imaju diskrecijsko pravo procijeniti interese stranaka u sporu, kao i interese trećih strana, uključujući po potrebi i potrošače.

Amandman  9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(11a) Potrebno je uvesti i provesti ujednačenu definiciju poslovne tajne i ujednačena pravila za zaštitu poslovne tajne na unutarnjem tržištu, druge mjere kojima se izravno ili neizravno može ograničiti razmjena i uporaba znanja te zapošljavanje i mobilnost radne snage trebaju poštovati načelo proporcionalnosti u interesu inovacija i slobodnog tržišnog natjecanja.

Amandman  10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12) Neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta bilo bi ugroženo kada bi se predviđene mjere i pravna sredstva koristili za ostvarenje nezakonitih namjera koje nisu u skladu s ciljevima ove Direktive. Stoga je važno osigurati da su pravosudna tijela ovlaštena kazniti zlouporabe koje počine tužitelji koji postupaju u lošoj vjeri i podnesu očigledno neutemeljene tužbene zahtjeve. Važno je i da se predviđenim mjerama i pravnim sredstvima ne ograniči sloboda izražavanja i informiranja (koja uključuje slobodu medija i pluralizam kako je utvrđeno člankom 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima) ili prijavljivanja nepravilnosti. Stoga se zaštita poslovne tajne ne bi trebala odnositi na slučajeve u kojima je odavanje poslovne tajne u općem interesu ako se otkrije odgovarajuća povreda ili počinjeni prijestup.

(12) Neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta bilo bi ugroženo kada bi se predviđene mjere i pravna sredstva koristili za ostvarenje nezakonitih namjera, kao što je stvaranje neopravdanih prepreka za unutarnje tržište ili mobilnost radne snage, koje nisu u skladu s ciljevima ove Direktive. Stoga je važno osigurati da su pravosudna tijela ovlaštena kazniti zlouporabe koje počine tužitelji koji postupaju u lošoj vjeri i podnesu očigledno neutemeljene tužbene zahtjeve. Važno je i da se predviđenim mjerama i pravnim sredstvima ne ograniči sloboda izražavanja i informiranja (koja uključuje slobodu medija i pluralizam kako je utvrđeno člankom 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima) ili prijavljivanja nepravilnosti. Stoga se zaštita poslovne tajne ne bi trebala odnositi na slučajeve u kojima je odavanje poslovne tajne u općem interesu ako se otkrije odgovarajuća povreda ili počinjeni prijestup.

Amandman  11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(12a) Povećana uporaba mrežnih usluga za poslovne aktivnosti i istraživanje, pohranjivanje povjerljivijih podataka na mjesta predviđena za virtualnu pohranu („virtualna skladišta”), povećana uporaba e-trgovine i sveukupna digitalizacija razlog su za donošenje usklađenog zakonodavstva u cijeloj Uniji koje bi štitilo od neovlaštene uporabe poslovne tajne, a čime bi se postigli povjerenje i zaštita među poduzećima i potrošačima te promicanje stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta, što je jedan od temelja učinkovitog i funkcionalnog unutarnjeg tržišta.

Amandman  12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13) Radi pravne sigurnosti i uzimajući u obzir da se od zakonskih nositelja poslovne tajne očekuje da izvršavaju obvezu u pogledu očuvanja povjerljivosti vrijednih poslovnih tajni i praćenja njihova korištenja, čini se primjerenim ograničiti mogućnost djelovanja u cilju zaštite poslovne tajne na ograničeno razdoblje nakon datuma kada nositelj poslovne tajne postane svjestan, ili je imao razloga postati svjestan, da je treća strana neovlašteno pribavila, koristila ili odala njegovu poslovnu tajnu.

(13) Radi očuvanja neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta za istraživanje i inovacije te pravne sigurnosti i uzimajući u obzir da se od zakonskih nositelja poslovne tajne očekuje da izvršavaju obvezu u pogledu očuvanja povjerljivosti vrijednih poslovnih tajni i praćenja njihova korištenja, čini se primjerenim ograničiti mogućnost djelovanja u cilju zaštite poslovne tajne na ograničeno razdoblje nakon datuma kada nositelj poslovne tajne postane svjestan, ili je imao razloga postati svjestan, da je treća strana neovlašteno pribavila, koristila ili odala njegovu poslovnu tajnu.

Justification

The practical impact of a limitation period of two years is limited given that businesses usually deal with misappropriation of trade secrets quickly by seeking interim measures. However, it is important that a strict limitation period is applied to avoid abuses that would lead to hindering innovation and delaying access to the internal market.

Amandman  13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14) Mogućnost da bi se tijekom spora mogla ugroziti povjerljivost poslovne tajne često sprječava zakonske nositelje poslovne tajne da pokrenu sudski postupak u cilju zaštite svoje poslovne tajne, čime se ugrožava učinkovitost predviđenih mjera i pravnih sredstava. Stoga je potrebno utvrditi, primjenjujući odgovarajuće zaštitne mjere kojima se osigurava pravo na pošteno suđenje, posebne zahtjeve namijenjene zaštiti povjerljivosti poslovne tajne koja je predmet spora tijekom sudskog postupka koji je pokrenut u cilju njezine zaštite. Oni bi trebali uključivati mogućnost ograničenja pristupa dokazima i ročištima ili objave samo nepovjerljivih dijelova sudskih odluka. Ta bi zaštita trebala biti na snazi i nakon što završi sudski postupak ako informacije koje se smatraju poslovnom tajnom nisu u javnoj domeni.

(14) Mogućnost da bi se tijekom spora mogla ugroziti povjerljivost poslovne tajne često sprječava zakonske nositelje poslovne tajne da pokrenu sudski postupak u cilju zaštite svoje poslovne tajne, čime se ugrožava učinkovitost predviđenih mjera i pravnih sredstava. Stoga je potrebno utvrditi ravnotežu između odgovarajućih zaštitnih mjera kojima se osigurava pravo na pošteno suđenje i posebnih zahtjeva namijenjenih zaštiti povjerljivosti poslovne tajne koja je predmet spora tijekom sudskog postupka koji je pokrenut u cilju njezine zaštite. Oni bi trebali uključivati mogućnost ograničenja pristupa dokazima i ročištima za osobe koje nisu povezane sa strankama ili objave samo nepovjerljivih dijelova sudskih odluka. Kako bi se osigurao dostatan pristup informacijama u slučajevima gdje je pristup ograničen, barem jedna osoba iz svake stranke i njezin odvjetnik trebaju imati pristup dokazima ili ročištima. Ta bi zaštita trebala biti na snazi i nakon što završi sudski postupak ako informacije koje se smatraju poslovnom tajnom nisu u javnoj domeni.

Justification

Makes it clear that, in order to respect the right which parties have to a fair trial, they must be able to participate with the benefit of the necessary information and that this requirement should be brought into balance with the need to protect the confidentiality of trade secrets to which proceedings relate.

Amandman  14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15) U slučaju kada treća strana neovlašteno pribavi poslovnu tajnu, to može imati razarajući učinak na zakonskog nositelja poslovne tajne jer kad se ta tajna jednom javno otkrije, njezin nositelj se više ne može vratiti u situaciju koja je prethodila gubitku poslovne tajne. Stoga je ključno predvidjeti brze i dostupne privremene mjere kojima se bez odgode prekida neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne. Taj bi pravni lijek trebao biti dostupan, a da se pritom ne čeka odluka o merituma predmeta, istodobno poštujući pravo na obranu i načelo proporcionalnosti te uzimajući u obzir značajke dotičnog predmeta. Mogu se zahtijevati i jamstva dostatna za financiranje troškova i štete koja je tuženiku nanesena neopravdanom prijavom, osobito u slučaju kada bi se odgodom nanijela nepopravljiva šteta zakonitom nositelju poslovne tajne.

(15) U slučaju kada treća strana neovlašteno pribavi, oda poslovnu tajnu ili se njome koristi, to može imati razarajući učinak na zakonskog nositelja poslovne tajne jer kad se ta tajna jednom javno otkrije, njezin nositelj se više ne može vratiti u situaciju koja je prethodila gubitku poslovne tajne. Stoga je ključno predvidjeti brze i dostupne privremene mjere kojima se bez odgode prekida neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne. Taj bi pravni lijek trebao biti dostupan, a da se pritom ne čeka odluka o merituma predmeta, istodobno poštujući pravo na obranu i načelo proporcionalnosti te uzimajući u obzir značajke dotičnog predmeta. Mogu se zahtijevati i jamstva dostatna za financiranje troškova i štete koja je tuženiku nanesena neopravdanom prijavom, osobito u slučaju kada bi se odgodom nanijela nepopravljiva šteta zakonitom nositelju poslovne tajne.

Amandman  15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16) Stoga je važno predvidjeti mjere sprječavanja daljnjeg neovlaštenog korištenja ili odavanja poslovne tajne. Kako bi mjere zabrane bile djelotvorne, u slučaju kada se zahtijeva vremensko ograničenje, trajanje njihove primjene trebalo bi biti dostatno da se uklone sve komercijalne koristi koje bi treća strana mogla ostvariti na temelju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne. U svakom slučaju mjere te vrste ne bi se trebale primjenjivati ako su informacije koje su izvorno bile obuhvaćene poslovnom tajnom javno dobro zbog razloga za koje tuženik nije odgovoran.

(16) Stoga je važno predvidjeti mjere sprječavanja daljnjeg neovlaštenog korištenja ili odavanja poslovne tajne. Kako bi mjere zabrane bile djelotvorne, trajanje njihove primjene trebalo bi biti dostatno da se uklone sve komercijalne koristi koje bi treća strana mogla ostvariti na temelju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne te bi trebalo biti vremenski ograničeno kako bi se izbjeglo stvaranje neopravdanih prepreka tržišnom natjecanju na unutarnjem tržištu. U svakom slučaju mjere te vrste ne bi se trebale primjenjivati ako su informacije koje su izvorno bile obuhvaćene poslovnom tajnom javno dobro zbog razloga za koje tuženik nije odgovoran.

Justification

if the defendant no longer gains a commercial advantage from the misappropriation, the further extension of an injunction only serves the purpose of deterrence and sanction while in the meantime hindering competition and innovation.

Amandman  16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17) Poslovna tajna može se neovlašteno koristiti za dizajn, proizvodnju ili stavljanje na tržište robe ili njezinih sastavnih dijelova, koja se može proširiti na unutarnjem tržištu, što utječe na komercijalne interese nositelja poslovne tajne i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U tim slučajevima i kada dotična poslovna tajna znatno utječe na kvalitetu, vrijednost ili cijenu predmetne robe ili na smanjenje troška, olakšavanja ili ubrzavanja postupaka proizvodnje ili stavljanja na tržište, važno je ovlastiti pravosudna tijela da nalože odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se ta roba ne stavi na tržište ili da se ukloni s tržišta. Uzimajući u obzir globalni značaj trgovine, potrebno je i da te mjere uključuju zabranu uvoza te robe u Uniju ili njezino skladištenje za potrebe ponude ili stavljanja na tržište. Uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, korektivne mjere ne bi nužno trebale podrazumijevati uništenje robe ako su dostupne druge održive mogućnosti, kao što je uklanjanje s robe svojstva kojom je počinjena povreda ili odlaganje robe izvan tržišta, primjerice donacijama dobrotvornim organizacijama.

(17) Poslovna tajna može se neovlašteno koristiti za dizajn, proizvodnju, razvoj ili stavljanje na tržište usluga ili robe ili njihovih sastavnih dijelova, koja se može proširiti na unutarnjem tržištu, što utječe na komercijalne interese nositelja poslovne tajne i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U slučajevima u kojima je dokazano neovlašteno pribavljanje i kada dotična poslovna tajna znatno utječe na kvalitetu, vrijednost ili cijenu predmetne robe ili na smanjenje troška, olakšavanja ili ubrzavanja postupaka proizvodnje ili stavljanja na tržište, važno je ovlastiti pravosudna tijela da nalože odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se ta roba ne stavi na tržište ili da se ukloni s tržišta. Uzimajući u obzir globalni značaj trgovine, potrebno je i da te mjere uključuju zabranu uvoza te robe u Uniju ili njezino skladištenje za potrebe ponude ili stavljanja na tržište. Uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, korektivne mjere ne bi nužno trebale podrazumijevati uništenje robe ako su dostupne druge održive mogućnosti, kao što je uklanjanje s robe svojstva kojom je počinjena povreda ili odlaganje robe izvan tržišta, primjerice donacijama dobrotvornim organizacijama.

Justification

There is a need to clarify that the misappropriation of trade secrets to develop services is covered by this Directive

Amandman  17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19) Kako bi se spriječilo da osoba, koja je svjesno neovlašteno pribavila, koristila ili odala poslovnu tajnu odnosno koja je za to razumno trebala znati, ostvari korist takvim postupanjem te kako bi se osiguralo da, u mjeri u kojoj je to moguće, oštećeni nositelj poslovne tajne ima isti položaj kao da se takvo postupanje nije ni dogodilo, potrebno je osigurati odgovarajuću naknadu štete pretrpljene zbog neovlaštenog postupanja. Prilikom izračuna iznosa naknade štete koja se dodjeljuje oštećenom nositelju poslovne tajne trebali bi se uzeti u obzir svi odgovarajući čimbenici, kao što su gubitak zarade koju je imao nositelj poslovne tajne ili nepoštena dobit koju je ostvario počinitelj povrede te po potrebi moralna šteta koja je nanesena nositelju poslovne tajne. Kao alternativa, u slučajevima kada bi zbog neopipljive naravi poslovne tajne bilo teško utvrditi iznos stvarno pretrpljene štete, iznos odštete mogao bi se temeljiti na elementima kao što su tantijemi ili naknade koje bi se trebale platiti da je počinitelj povrede zatražio odobrenje za korištenje dotične poslovne tajne. Cilj nije uvesti obvezu propisivanja kaznene odštete već omogućiti naknadu štete utemeljene na objektivnom kriteriju, istovremeno uzimajući u obzir troškove koje je imao nositelj poslovne tajne, kao što su troškovi utvrđivanja i istraživanja.

(19) Kako bi se spriječilo da osoba, koja je svjesno neovlašteno pribavila, koristila ili odala poslovnu tajnu odnosno koja je za to razumno trebala znati, ostvari korist takvim postupanjem te kako bi se osiguralo da, u mjeri u kojoj je to moguće, oštećeni nositelj poslovne tajne ima isti položaj kao da se takvo postupanje nije ni dogodilo, potrebno je osigurati odgovarajuću naknadu štete pretrpljene zbog neovlaštenog postupanja. Prilikom izračuna iznosa naknade štete koja se dodjeljuje oštećenom nositelju poslovne tajne trebali bi se uzeti u obzir svi odgovarajući čimbenici, kao što su gubitak zarade koju je imao nositelj poslovne tajne ili nepoštena dobit koju je ostvario počinitelj povrede te kada je nositelj poslovne tajne fizička osoba, moralna šteta koja je nanesena nositelju poslovne tajne. Kao alternativa, u slučajevima kada bi zbog neopipljive naravi poslovne tajne bilo teško utvrditi iznos stvarno pretrpljene štete, iznos odštete mogao bi se temeljiti na elementima kao što su tantijemi ili naknade koje bi se trebale platiti da je počinitelj povrede zatražio odobrenje za korištenje dotične poslovne tajne. Cilj nije uvesti obvezu propisivanja kaznene odštete već omogućiti naknadu štete utemeljene na objektivnom kriteriju, istovremeno uzimajući u obzir troškove koje je imao nositelj poslovne tajne, kao što su troškovi utvrđivanja i istraživanja.

Justification

There is a need to clarify that only natural persons can claim damages for moral prejudice

Amandman  18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20) U slučajevima koji se odnose na neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne, korisno je objavljivati odluke, uključujući po potrebi i istaknuto oglašivanje, kao dodatno sredstvo za odvraćanje budućih počinitelja povrede te radi podizanja svijesti šire javnosti, pod uvjetom da se objavom ne otkrije poslovna tajne ni da se nerazmjerno utječe na privatnost i ugled fizičkih osoba.

(20) U slučajevima koji se odnose na neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne, korisno je objavljivati odluke, uključujući po potrebi i istaknuto oglašivanje, kao dodatno sredstvo za odvraćanje budućih počinitelja povrede te radi podizanja svijesti šire javnosti, pod uvjetom da se objavom ne otkrije poslovna tajne ni da se nerazmjerno utječe na privatnost i ugled fizičkih osoba. Postoji potreba za podizanjem razine svijesti, posebno u malim i srednjim poduzećima, o dostupnosti pravne zaštite i pravnih sredstava u slučajevima neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovnih tajni.

Amandman  19

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 22.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22) Kako bi se olakšala usklađena primjena mjera zaštite poslovne tajne, primjereno je osigurati sustave suradnje i razmjene informacija među državama članicama s jedne strane, te između država članica i Komisije s druge strane, osobito uspostavom mreže dopisnika koje imenuju države članice. Nadalje, kako bi se preispitalo ispunjuju li se tim mjerama zadani ciljevi, Komisija ispituje, po potrebi uz pomoć Europskog opservatorija za kršenje prava intelektualnog vlasništva, primjenu ove Direktive i djelotvornost poduzetih nacionalnih mjera.

(22) Kako bi se olakšala usklađena primjena mjera zaštite poslovne tajne, primjereno je upotrebljavati postojeće sustave suradnje i razmjene informacija među državama članicama s jedne strane, te između država članica i Komisije s druge strane. Nadalje, kako bi se preispitalo ispunjuju li se tim mjerama zadani ciljevi, Komisija ispituje primjenu ove Direktive i djelotvornost poduzetih nacionalnih mjera.

Justification

As a trade secret is not considered as an Intellectual property right and is protected in a context of unfair competition, the EOIIPR does not seem the appropriate body to assist the Commission. In addition, Member states and the European Commission should use existing networks of cooperation and information and not create new ones, in order to limit administrative burden

Amandman  20

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 23.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23) Ovom Direktivom poštuju se temeljna prava i osobito uzimaju u obzir načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, osobito pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na slobodu izražavanja i informiranja, sloboda odabira zanimanja i pravo na zaposlenje, sloboda poduzetništva, pravo na vlasništvo, pravo na dobru upravu, pristup dokumentaciji i očuvanje tajnosti poslovnih aktivnosti, pravo na učinkoviti pravni lijek i pošteno suđenje te pravo na obranu.

(23) Provedbom ove Direktive trebalo bi se osigurati njezino poštovanje temeljnih prava i osobito uzimanje u obzir načela priznatih Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, osobito prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života, prava na zaštitu osobnih podataka, prava na slobodu izražavanja i informiranja, slobode odabira zanimanja i prava na zaposlenje, slobode poduzetništva, prava na vlasništvo, prava na dobru upravu, pristup dokumentaciji i očuvanje tajnosti poslovnih aktivnosti, prava na učinkoviti pravni lijek i pošteno suđenje te prava na obranu. Odredbe ove Direktive stoga ne bi trebalo primjenjivati u slučaju da je odavanje informacija u općem javnom interesu ili se može smatrati temeljnim pravom.

Amandman  21

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 27.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(27) Ova Direktiva ne smije utjecati na primjenu pravila o tržišnom natjecanju, osobito članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Mjere predviđene ovom Direktivom ne bi se trebale koristiti za nepropisno ograničavanje tržišnog natjecanja na način koji se protivi Ugovoru.

(27) Ova Direktiva ne smije utjecati na primjenu pravila o tržišnom natjecanju, osobito članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Mjere predviđene ovom Direktivom ne bi se trebale koristiti za nepravedno ograničavanje tržišnog natjecanja, odgađanje pristupa unutarnjem tržištu ili stvaranje prepreka mobilnosti radne snage na način koji se protivi Ugovoru.

Amandman  22

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 27.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(27a) Ovom Direktivom ne bi se trebalo utjecati na slobodu kretanja radnika i na slobodu poslovnog nastana. Također ne bi trebalo utjecati na pravo predstavnika radnika na pribavljanje i odavanje poslovnih tajni u kontekstu ostvarivanja njihovih prava na informiranje, savjetovanje i sudjelovanje u skladu sa zakonodavstvom i praksama Unije i država članica.

Amandman  23

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28) Mjere donesene radi zaštite poslovne tajne od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja ne bi smjele utjecati na primjenu ostalog odgovarajućeg zakonodavstva u ostalim područjima uključujući prava intelektualnog vlasništva, privatnost, pristup dokumentima i ugovorno pravo. Međutim, u slučaju preklapanja područja primjene Direktive 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća8 i područja primjene ove Direktive, ova Direktiva ima prednost kao lex specialis.

(28) Mjere donesene radi zaštite poslovne tajne od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja ne bi smjele utjecati na primjenu ostalog odgovarajućeg zakonodavstva u ostalim područjima uključujući zaštitu okoliša i odgovornost za okoliš, zaštitu potrošača, zdravstvene i sigurnosne zahtjeve, zaštitu zdravlja, prava intelektualnog vlasništva, privatnost, pristup dokumentima i informacijama, te ugovorno pravo. Međutim, u slučaju preklapanja područja primjene Direktive 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća8 i područja primjene ove Direktive, ova Direktiva ima prednost kao lex specialis.

__________________

__________________

8 Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva (SL L 157, 30.4.2004., str. 45.).

8 Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva (SL L 157, 30.4.2004., str. 45.).

Amandman  24

Prijedlog direktive

Članak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o zaštiti od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne.

Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o zaštiti od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja neobjavljenih znanja i iskustava i poslovnih informacija (poslovne tajne) bez odobrenja fizičke ili pravne osobe koja ih zakonski nadzire i na način koji je protivan poštenim poslovnim praksama. Države članice mogu osigurati dalekosežnije odredbe, pod uvjetom da je osigurana usklađenost s člancima 4. i 5., člankom 6. stavkom 1., člankom 7., člankom 8. stavkom 1. podstavkom 2., člankom 8. stavcima 3. i 4., člankom 9. stavkom 2., člancima 10. i 12. te člankom 14. stavkom 3.

Amandman  25

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Sve informacije čije odavanje zahtijevaju propisi Unije ili nacionalni propisi ili javna tijela u kontekstu njihova mandata ne pripadaju području primjene ove Direktive.

Justification

This clarification of scope is necessary in order to avoid that companies circumvent obligations regarding disclosure of information that is established by law in the Member States or in the Union through claim of "trade secret".

Amandman  26

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Ovom se Direktivom ne dovodi u pitanje autonomija socijalnih partnera i njihovo pravo zaključivanja kolektivnih ugovora u skladu s nacionalnim pravom, tradicijama i praksama, pri čemu se poštuju odredbe Ugovora.

Amandman  27

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1) „poslovna tajna” znači informacije koje ispunjuju sljedeće zahtjeve:

(1) „poslovna tajna” znači neobjavljena znanja i iskustva te poslovne informacije koje ispunjuju sljedeće zahtjeve:

Amandman  28

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) tajne su u smislu da nisu, u cijelosti ili u određenom sastavu ili kombinaciji svojih sastavnih dijelova, općepoznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se uobičajeno bave tom vrstom informacija;

(a) tajne su u smislu da nisu, u cijelosti ili u određenom sastavu ili kombinaciji svojih sastavnih dijelova, poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se uobičajeno bave tom vrstom informacija;

Amandman  29

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b

(b) imaju komercijalnu vrijednost zbog toga što su tajne;

(b) imaju znatnu stvarnu ili potencijalnu komercijalnu vrijednost zbog toga što su tajne i zato što bi njihovo odavanje uzrokovalo znatnu štetu za legitimne ekonomske interese osobe koja ih zakonski nadzire;

Amandman  30

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c) na njih su se primijenili odgovarajući postupci na temelju kojih je osoba koja ih zakonski nadzire osigurala njihovu tajnost.

(c) na njih su se primijenili odgovarajući i dokazivi postupci na temelju kojih je osoba koja ih zakonski nadzire osigurala njihovu tajnost mjerama (uključujući tehničke i ugovorne mjere) koje može provjeriti odgovarajuće nadležno sudsko tijelo.

Amandman  31

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2) „nositelj poslovne tajne” znači svaka fizička ili pravna osoba koja zakonski nadzire poslovnu tajnu.

(2) „nositelj poslovne tajne” znači svaki registrirani tržišni operater koji zakonski ima nadzor nad poslovnom tajnom;

Justification

Control over a trade secret must have been properly established in law, so as to ensure that there are no ‘secret’ trade secrets.

Amandman  32

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3) počinitelj povrede” znači svaka fizička ili pravna osoba koja je neovlašteno pribavila, koristila ili odala poslovnu tajnu.

(3) prekršitelj”znači svaka fizička ili pravna osoba koja je ili izravno ili preko treće osobe neovlašteno pribavila, koristila ili odala poslovnu tajnu na način koji je protivan poštenim trgovinskim praksama

Amandman  33

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4) „roba kojom je počinjena povreda” znači roba za čiji se dizajn, kvalitetu, postupak proizvodnje ili stavljanje na tržište znatno iskoristila poslovna tajna koja je neovlašteno pribavljena, korištena ili odana.

(4) nezakonita roba” proizvodi ili usluge čiji su dizajn, karakteristike, postupak proizvodnje ili stavljanje na tržište dokazano imali koristi od poslovne tajne koja je neovlašteno pribavljena, korištena ili odana.

Amandman  34

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice osiguravaju da nositelj poslovne tajne ima pravo primijeniti mjere, postupke i pravna sredstva predviđena ovom Direktivom u cilju sprječavanja neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne odnosno ostvarenja pravne zaštite u pogledu toga.

1. Države članice osiguravaju da fizička ili pravna osoba koja zakonski nadzire poslovne tajne ima pravo primijeniti mjere, postupke i pravna sredstva predviđena ovom Direktivom u cilju ostvarenja pravne zaštite u pogledu pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne.

Justification

See previous AM on the definition of "holder". Using "holder" is misleading and unnecessary since it leads to the notion of ownership of intellectual property rights, which is not what trade secrets are. Using the text the terms "any natural or legal person lawfully controlling a trade secret" is more accurate, and we propose to use these terms throughout the text.

Amandman  35

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Pribavljanje poslovne tajne bez pristanka nositelja poslovne tajne smatra se neovlaštenim u slučajevima kada je to učinjeno namjerno ili krajnjom nepažnjom pomoću:

2. Pribavljanje poslovne tajne bez pristanka nositelja poslovne tajne smatra se neovlaštenim u slučajevima kada je to učinjeno namjerno pomoću:

Justification

In the context of this proposal the term "gross negligence" does not bring clarity on how it will be enforced in a uniform manner by the judicial competent authorities

Amandman  36

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) neovlaštenog pristupa svim dokumentima, predmetima, materijalima, tvarima ili elektroničkim spisima, ili njihova umnožavanja, a koje zakonski nadzire nositelj poslovne tajne i koji sadržavaju poslovnu tajnu ili se poslovna tajna može iz njih izvesti;

(a) neovlaštenog pristupa, umnažanja ili pribavljanja svih poslovnih tajni, u obliku dokumenata, predmeta, materijala, tvari ili elektroničkih spisa, koje zakonski nadzire nositelj poslovne tajne i koji sadržavaju poslovnu tajnu ili se poslovna tajna može iz njih izvesti;

Amandman  37

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b) krađe;

Briše se.

Amandman  38

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c) podmićivanja:

Briše se.

Amandman  39

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d) prijevare;

Briše se.

Amandman  40

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e) kršenja ili poticanja na kršenje ugovora o povjerljivosti ili bilo koje obveze o očuvanju tajnosti;

(e) kršenja ili poticanja na kršenje ugovora radi očuvanja povjerljivosti;

Amandman  41

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f) bilo kojeg drugog postupanja koje se u tim okolnostima smatra protivnim poštenim poslovnim praksama.

(f) postupanja koje se smatra protivnim poštenim poslovnim praksama

Amandman  42

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 3. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Korištenje ili odavanje poslovne tajne smatra se neovlaštenim u slučajevima kada to namjerno ili krajnjom nepažnjom, i bez pristanka nositelja poslovne tajne, učini osoba za koju se utvrdi da ispunjuje neki od sljedećih uvjeta:

3. Korištenje ili odavanje poslovne tajne smatra se neovlaštenim u slučajevima kada to namjerno i radi sticanja ekonomske koristi ili prednosti ili radi izazivanja ekonomske štete osobi koja je zakonski nadzire ili krajnjom nepažnjom, i bez pristanka pravne ili fizičke osobe koja zakonski nadzire poslovnu tajnu, učini osoba za koju se utvrdi da ispunjuje neki od sljedećih uvjeta:

Justification

The intention to engage in a dishonest commercial practice, as opposed to making use of a legitimate public interest to access to information, must be inherent to the definition of when acquisition is unlawful.

Amandman  43

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 3. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) poslovnu tajnu pribavila je neovlašteno;

(a) poslovnu tajnu neovlašteno je pribavila, odala i njome se koristila;

Amandman  44

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 3. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b) krši ugovor o povjerljivosti ili bilo koju obvezu o očuvanju tajnosti;

(b) krši pravno valjani ugovor o povjerljivosti u okviru nacionalnog prava ili prava Unije ili bilo koju obvezu o ograničenju korištenja ili odavanja poslovne tajne;

Amandman  45

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 3. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c) krši ugovornu ili bilo koju drugu obvezu kojom se ograničava korištenje poslovne tajne.

(c) krši pravno valjanu ugovornu obvezu kojom se ograničava korištenje ili odavanje poslovne tajne.

Amandman  46

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 3. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ca) ovlašteno je pribavila poslovnu tajnu, ali njome se služi ili je objavljuje suprotno poštenoj poslovnoj praksi i time bi mogla nanijeti štetu poslovnim interesima osobe koja zakonski nadzire poslovnu tajnu i/ili neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

Justification

Lawful acquisition, use or disclosure are not systematically linked and can, in practice, be followed by unlawful (re)use or (re)disclosure.

Amandman  47

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

3a. Obvezama iz stavka 3. ne može se proizvoljno ograničiti primjena iskustva pošteno stečenoga na radnom mjestu ili u okviru nekog drugog ugovornog odnosa. To ne utječe na pravila koja se odnose na kolektivne ugovore i nacionalne sustave radnog prava.

Justification

The use of professional experience must not be arbitrarily restricted, so as not to create an obstacle to worker mobility.

Amandman  48

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Korištenje ili odavanje poslovne tajne smatra se neovlaštenim i u slučajevima ako je osoba u trenutku korištenja ili odavanja znala ili je u tim okolnostima trebala znati da je poslovna tajna pribavljena od druge osobe koja je neovlašteno koristila ili odala poslovnu tajnu u smislu stavka 3.

4. Korištenje ili odavanje poslovne tajne smatra se neovlaštenim i u slučajevima ako je osoba u trenutku korištenja ili odavanja znala ili je u tim okolnostima trebala znati da je poslovna tajna pribavljena, izravno ili neizravno, od druge osobe koja je neovlašteno koristila ili odala poslovnu tajnu u smislu stavka 3.

 

Justification

Holders of trade secrets must be able to take action against any person who has received information which was unlawfully obtained.

Amandman  49

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Neovlaštenim korištenjem poslovne tajne smatraju se i svjesna i namjerna proizvodnja, ponuda ili stavljanje na tržište robe kojom je počinjena povreda odnosno uvoz, izvoz ili skladištenje robe kojom je počinjena povreda u te svrhe.

5. Neovlaštenim korištenjem poslovne tajne smatraju se i proizvodnja, ponuda ili stavljanje na tržište robe kojom je počinjena povreda odnosno uvoz, izvoz ili skladištenje robe kojom je počinjena povreda u te svrhe, ako je osoba koja je provodila te aktivnosti znala ili je u tim okolnostima trebala znati da je poslovna tajna pribavljena, korištena ili odana neovlašteno u smislu stavka 3.

Justification

Prior knowledge must be the criterion which determines whether the conduct of passive recipients of information is unlawful.

Amandman  50

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Pribavljanje poslovne tajne smatra se ovlaštenim u slučajevima kada je ona pribavljena jednim od sljedećih načina:

1. Ne smatraju se poslovnom tajnom informacije pribavljene jednim od sljedećih načina:

Justification

Intellectual property rights should be registered in another form than trade secrets, because, as is clear from the definition, both existing and potential patents, industrial designs and copyright should not be subject to trade secrecy.

Amandman  51

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka -a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(-a) trgovačkim ugovorom između osobe koja zakonski nadzire poslovnu tanju i osobe koja pribavlja informaciju;

Justification

The most common way of acquisition of trade secret is the simple commercial, way as confirmed by the impact assessment study: 60 % of the enterprises exchange trade secret.

Amandman  52

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) neovisnim otkrićem ili stvaralaštvom;

(a) neovisnim tehnološkim otkrićima i modelima ili neovisnom proizvodnjom robe s jednakim ili sličnim obilježjima robi koju su na tržište stavile osobe koje zakonski nadziru poslovnu tajnu;

Justification

If trade secrecy is restricted solely to market- and trade-related activities and elements of existing or potential intellectual property are excluded from the definition, no independent discovery or innovation can be the subject of an accusation of trade secret infringement.

Amandman  53

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b) opažanjem, proučavanjem, rastavljanjem ili testiranjem proizvoda ili predmeta koji je dostupan javnosti ili koji zakonski posjeduje osoba koja je pribavila informacije;

(b) opažanjem, proučavanjem, rastavljanjem ili testiranjem proizvoda ili predmeta koji je dostupan javnosti ili koji zakonski posjeduje fizička osoba ili tržišni operater koji imaju pristup neovisnim tehnološkim otkrićima i modelima te robi proizvedenoj na temelju njih;

Justification

The fact that one business holds a trade secret should not hinder the research and development activities of another business where technological progress is concerned.

Amandman  54

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c) ostvarivanjem prava predstavnika radnika na informiranje i savjetovanje u skladu sa zakonodavstvom i/ili praksama Unije i država članica;

(c) ostvarivanjem prava radnika ili predstavnika radnika na informiranje, savjetovanje i sudjelovanje u skladu sa zakonodavstvom i/ili praksama Unije i država članica;

Amandman  55

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ca) na zahtjev ili u skladu s odobrenjem javne institucije tijekom izvršavanja svog mandata u skladu s nacionalnim pravom i pravom Unije

Amandman  56

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka cb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(cb) znanjem, kvalifikacijama i vještinama koje su zaposlenici usvojili na prethodnom radnom mjestu. Ugovorne obveze i druge radnje kojima se može ograničiti korištenje takvog znanja u skladu je s načelom proporcionalnosti u interesu inovacija i slobodnog tržišnog natjecanja.

Amandman  57

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka cc (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(cc) izvršavanjem zahtjeva za odgovornost koji su nametnuti upravnim ili nadzornim odborima.

Amandman  58

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Države članice osiguravaju da se pravo primjene mjera, postupaka i pravnih sredstava predviđenih ovom Direktivom ne primjenjuje ako je navodno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne učinjeno u jednim od sljedećih slučajeva:

2. Pribavljanje, korištenje i odavanje poslovnih tajni smatra se zakonskim ako je navodno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne učinjeno u jednim od sljedećih slučajeva:

Amandman  59

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) radi zakonskog ostvarenja prava na slobodu izražavanja i informiranja;

(a) radi zakonskog ostvarenja prava na slobodu izražavanja i informiranja kako je utvrđeno člankom 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima;

Amandman  60

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b) za potrebe otkrivanja povrede, prijestupa ili nezakonite aktivnosti koju je počinio podnositelj tužbenog zahtjeva, pod uvjetom da je navodno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne bilo potrebno za to otkrivanje te da je tuženik djelovao u općem interesu;

(b) za potrebe otkrivanja povrede, prijestupa ili nezakonite aktivnosti na odgovarajući način, pod uvjetom da je tuženik, a da nije bio nemaran, mogao pretpostaviti da je navodno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne bilo potrebno za to otkrivanje;

Amandman  61

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ba) tijekom ispunjenja obveza iz ugovora o radu;

Amandman  62

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e) za potrebe zaštite zakonitih interesa.

(e) za potrebe zaštite zakonitih interesa koji se priznaju pravom Unije ili nacionalnim pravom.

Amandman  63

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ea) za potrebe zaštite javnog reda, uključujući zaštitu života ljudi, životinja i biljaka ili njihova zdravlja ili radi sprečavanja ozbiljnog ugrožavanja okoliša.

Justification

In order to avoid uncertainty between primacy of law, access to information for the aim of ensuring a high level of social and environmental protection must clearly be established as lawful acquisition.

Amandman  64

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2. – točka eb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(eb) odavanje poslovne tajne članovima upravnih ili nadzornih odbora neuvrštenih trgovačkih društava prilikom izvršavanja zahtjeva za odgovornost;

Amandman  65

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2. – točka ec (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ec) poslovnu tajnu zatražila je i/ili odala javna institucija u skladu s njezinim mandatom, kao što to zahtijeva ili dopušta nacionalno pravo ili pravo Unije.

Justification

Enterprises should not be able to oppose the claim of 'trade secret' when confronted with requests for information that are required by law and public institutions in the fulfillment of their mandate. Many examples of such practice exist and often public authorities or institutions, especially at local level, do not have the capacity to respond to the refusal of disclosure of information.

Amandman  66

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) na razmjeran način;

(a) na razmjeran način ekonomskoj šteti koju snosi nositelj poslovne tajne;

Amandman  67

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b) izbjegavanjem stvaranja prepreka zakonitoj trgovini na unutarnjem tržištu;

(b) izbjegavanjem stvaranja prepreka zakonitoj trgovini te ograničenja tržišnom natjecanju i mobilnosti radnika na unutarnjem tržištu;

Amandman  68

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c) predviđanjem zaštitnih mjera protiv zlouporabe.

(c) predviđanjem zaštitnih mjera protiv zlouporabe kojima se osigurava naknada tuženicima u slučaju zloupotrijebljenih ili nepravednih optužbi.

Amandman  69

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 1. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ca) jamčenjem da teret dokazivanja da je poslovna tajna neovlašteno pribavljena snosi osoba koja je zakonski nadzire i da se ne primjenjuje niti jedna od iznimki iz članka 4.

Justification

Protection of trade secrets does not create any proprietary rights, therefore the protection is against the unlawful nature of the acquisition. This means that the person lawfully in control of the undisclosed information should bear the burden of proof of the fact that this acquisition was indeed unlawful, and no exception applies. If not, this person would de facto enjoy a proprietary right.

Amandman  70

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 2. – podstavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U slučajevima kada nadležna pravosudna tijela utvrde da je tužbeni zahtjev o neovlaštenom pribavljanju, korištenju ili odavanju poslovne tajne očito neutemeljen te da je podnositelj tužbenog zahtjeva pokrenuo sudski postupak u lošoj vjeri kako bi nepošteno odgodio ili ograničio pristup tuženika tržištu odnosno kako bi zastrašivao ili uznemiravao tuženika, države članice osiguravaju da ta nadležna pravosudna tijela mogu poduzeti sljedeće mjere:

U slučajevima kada nadležna pravosudna tijela utvrde da je tužbeni zahtjev o neovlaštenom pribavljanju, korištenju ili odavanju poslovne tajne neutemeljen te da je podnositelj tužbenog zahtjeva pokrenuo sudski postupak u lošoj vjeri kako bi nepošteno odgodio ili ograničio pristup tuženika tržištu odnosno kako bi zastrašivao ili uznemiravao tuženika ili sprečavao odavanje informacija od općeg interesa, države članice osiguravaju da ta nadležna pravosudna tijela mogu poduzeti sljedeće mjere:

Justification

Measures to sanction unfound claim shall apply to all cases (as outlined in article 4) where the acquisition, disclosure or use is deemed lawful.

Amandman  71

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 2. – podstavak 1. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(aa) pobrinuti se za potpunu naknadu ekonomske štete i gubitaka, u slučaju da ih je bilo, kao i moguće moralne štete nanesene subjektu koji je navodno neovlašteno pristupio poslovnim tajnama, pribavio ih ili se koristio njima.

Justification

Proportionate compensation must be ensured for the wrongfully accused.

Amandman  72

Prijedlog direktive

Članak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju da se djelovanja u pogledu primjene mjera, postupaka i pravnih sredstava predviđenih ovom Direktivom mogu poduzeti u roku od najmanje godinu dana, ali najduže dvije godine od dana kada je podnositelj tužbenog zahtjeva postao svjestan, ili je imao razloga postati svjestan, posljednje činjenice koja je dovela do djelovanja.

Države članice osiguravaju da se djelovanja u pogledu primjene mjera, postupaka i pravnih sredstava predviđenih ovom Direktivom mogu poduzeti u roku od najduže dvije godine od dana kada je podnositelj tužbenog zahtjeva postao svjestan, ili je imao razloga postati svjestan, posljednje činjenice koja je dovela do djelovanja.

Amandman  73

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Države članice imaju pravo utvrditi pravila kojima se određuju uvjeti u kojima se rok zastare prekida ili obustavlja.

Amandman  74

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice osiguravaju da stranke, njihovi pravni zastupnici, sudski službenici, svjedoci, stručnjaci i sve druge osobe koje sudjeluju u sudskom postupku koji se odnosi na neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne, ili koji imaju pristup dokumentima koji su sastavni dio tog postupka, ne smiju koristiti ili odati bilo koju poslovnu tajnu ili navodnu poslovnu tajnu za koju su saznali na temelju tog sudjelovanja ili pristupa.

1. Države članice osiguravaju da stranke, njihovi pravni zastupnici, sudski službenici, svjedoci, stručnjaci i sve druge osobe koje sudjeluju u sudskom postupku koji se odnosi na neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne, ili koji imaju pristup dokumentima koji su sastavni dio tog postupka, ne smiju koristiti ili odati bilo koju poslovnu tajnu ili navodnu poslovnu tajnu za koju su saznali na temelju tog sudjelovanja ili pristupa i za koju su nakon savjetovanja sa strankama nadležna pravosudna tijela utvrdila da je povjerljiva.

Amandman  75

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Obveza iz prvog podstavka prestaje važiti u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

Obveza iz prvog podstavka nastavlja se primjenjivati do završetka sudskih postupaka, osim u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

Amandman  76

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) ako se tijekom sudskog postupka utvrdi da navodna poslovna tajna ne ispunjuje zahtjeve iz članka 2. točke 1.;

(a) ako se tijekom sudskog postupka u konačnoj i obvezujućoj odluci utvrdi da navodna poslovna tajna ne ispunjuje zahtjeve iz članka 2. točke 1.;

Amandman  77

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) ograničavanja pristupa dokumentima s poslovnom tajnom koje dostave stranke ili treće strane, u cijelosti ili djelomično;

(a) ograničavanja pristupa dokumentima s poslovnom tajnom koje dostave stranke ili treće strane, u cijelosti ili djelomično, pod uvjetom da obje uključene strane, njihovi odvjetnici ili zastupnici u postupku i po potrebi njihovi stručnjaci te sudski službenici imaju imaju pun pristup takvim dokumentima;

Amandman  78

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b) ograničavanja pristupa ročištima na kojima bi se mogla odati poslovna tajna te s njima povezanim zapisnicima ili transkriptima. U iznimnim okolnostima i na temelju odgovarajućeg obrazloženja, nadležna pravosudna tijela mogu strankama ograničiti pristup tim ročištima te naložiti da se ona odvijaju samo u prisutnosti pravnih zastupnika stranaka i ovlaštenih stručnjaka koji podliježu obvezi povjerljivosti iz stavka 1.;

(b) ograničavanja pristupa ročištima na kojima bi se mogla odati poslovna tajna te s njima povezanim zapisnicima ili transkriptima, pod uvjetom da svaka treća strana, njihovi odvjetnici ili zastupnici u postupku i po potrebi njihovi stručnjaci te sudski službenici imaju pun pristup takvim ročištima, zapisnicima ili transkriptima; u iznimnim okolnostima i na temelju odgovarajućeg obrazloženja, nadležna pravosudna tijela mogu strankama ograničiti pristup tim ročištima te naložiti da se ona odvijaju samo u prisutnosti jednog zastupnika svake stranke i pravnih zastupnika stranaka te ovlaštenih stručnjaka koji podliježu obvezi povjerljivosti iz stavka 1.;

Amandman  79

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c) osiguravanja dostupnosti nepovjerljive verzije svake sudske odluke u kojima su uklonjeni odlomci koji sadržavaju poslovnu tajnu.

(c) osiguravanja javne dostupnosti nepovjerljive verzije svake sudske odluke u kojima su uklonjeni odlomci koji sadržavaju poslovnu tajnu.

Amandman  80

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 2. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ako nadležno pravosudno tijelo odluči da se dokazi koje zakonski posjeduje jedna stranka ne smiju odati drugoj stranci zbog potrebe da se zaštiti poslovna tajna ili navodna poslovna tajna u skladu s točkom (a) drugog podstavka ovog stavka te ako su ti dokazi bitni za ishod spora, pravosudno tijelo može unatoč tomu dopustiti otkrivanje tih informacija pravnim zastupnicima druge stranke te, po potrebi, ovlaštenim stručnjacima koji podliježu obvezi povjerljivosti iz stavka 1.

Briše se.

Amandman  81

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju tužbenog zahtjeva iz stavka 2. i procjene njegove proporcionalnosti, nadležna pravosudna tijela uzimaju u obzir zakonite interese stranaka i, po potrebi, trećih strana, te moguću štetu za bilo koju od stranaka te, po potrebi, trećih strana, koja može proizaći iz prihvaćanja ili odbijanja tog zahtjeva.

3. Prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju tužbenog zahtjeva iz stavka 2. i procjene njegove proporcionalnosti, nadležna pravosudna tijela uzimaju u obzir potrebu osiguravanja prava na učinkovit pravni lijek i pravično suđenje, zakonite interese stranaka i, po potrebi, trećih strana, te moguću štetu za bilo koju od stranaka te, po potrebi, trećih strana, koja može proizaći iz prihvaćanja ili odbijanja tog zahtjeva.

Justification

Protection of trade secrets during legal proceedings must not be at the cost of a fair trial.

Amandman  82

Prijedlog direktive

Članak 10. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela ovlaštena, u pogledu mjera iz članka 9., zatražiti od podnositelja tužbenog zahtjeva da dostavi dokaze koji se mogu razumno smatrati dostupnima kako bi se dokazalo da poslovna tajna postoji, da je podnositelj tužbenog zahtjeva zakonski nositelj poslovne tajne i da je poslovna tajna neovlašteno pribavljena, da se poslovna tajna neovlašteno koristi ili je neovlašteno odana, odnosno da je neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne neminovno.

1. Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela ovlaštena, u pogledu mjera iz članka 9., zatražiti od podnositelja tužbenog zahtjeva da dostavi dokaze iz kojih je vidljivo da se predmetni znanje i iskustvo ili poslovna informacija mogu smatrati poslovnom tajnom, da je podnositelj tužbenog zahtjeva nositelj poslovne tajne i da je poslovna tajna neovlašteno pribavljena, da se poslovna tajna neovlašteno koristi ili je neovlašteno odana, odnosno da se očekuje neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne.

Amandman  83

Prijedlog direktive

Članak 10. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela obvezna, prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju tužbenog zahtjeva i procjene njegove proporcionalnosti, uzeti u obzir vrijednost poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite poslovne tajne, postupanje tuženika prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, učinak neovlaštenog odavanja ili korištenja poslovne tajne, zakonite interese stranaka i mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite interese trećih strana, javni interes i zaštitu temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

2. Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela obvezna, prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju tužbenog zahtjeva i procjene njegove proporcionalnosti, uzeti u obzir posebne okolnosti slučaja. Ta procjena uključuje, prema potrebi, vrijednost poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite poslovne tajne, namjerno postupanje tuženika prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, postupanje tuženika prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, učinak neovlaštenog odavanja ili korištenja poslovne tajne, zakonite interese stranaka i mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite interese trećih strana, javni interes i zaštitu temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Amandman  84

Prijedlog direktive

Članak 10. – stavak 3. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) podnositelj zahtjeva ne pokrene pred nadležnim pravosudnim tijelima sudski postupak za donošenje odluke o meritumu predmeta u razumnom roku koji utvrdi pravosudno tijelo koje je naložilo mjere u slučaju kada je to dopušteno na temelju zakonodavstva države članice, ili u slučaju nepostojanja te odluke, u roku od najviše 20 radnih dana ili 31 kalendarskog dana, ovisno o tome koji je rok duži;

(a) podnositelj zahtjeva ne pokrene pred nadležnim pravosudnim tijelima sudski postupak za donošenje odluke o meritumu predmeta u razumnom roku koji utvrdi pravosudno tijelo koje je naložilo mjere u slučaju kada je to dopušteno na temelju zakonodavstva države članice, ili u slučaju nepostojanja te odluke, u roku od najviše 20 radnih dana ili 31 kalendarskog dana, ovisno o tome koji je rok duži, počevši od datuma presude pravosudnog tijela;

Justification

The period for which interim measures would apply has to be determined by reference to a specified starting date in order to provide legal certainty.

Amandman  85

Prijedlog direktive

Članak 10. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

5a. Kad se nadležnom pravosudnom tijelu dokaže da poslovna tajna postoji, da je podnositelj tužbenog zahtjeva zakonski nositelj poslovne tajne i da je neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne neminovno, primjenjuju se privremene mjere opreza iz članka 9. i niti jedna druga mjera utvrđena drugim direktivama.

Justification

Article 9 on the Interim and precautionary measures shall apply to cases involving a trade secret. The aim of the Izmjena is to clarify that these provisions are exclusively stand-alone and separate from the measures contemplated in the Enforcement of Intellectual Property Rights Directive 2004/48/EC, to avoid confusion and misinterpretation, and to provide the necessary safeguards so that no Member State or Court would apply the measures of the Enforcement of IPRs Directive to a situation involving a trade secret once this directive is implemented.

Amandman  86

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. U slučaju da se donesenom sudskom odlukom utvrdi neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne, države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev podnositelja tužbenog zahtjeva, protiv počinitelja povrede naložiti sljedeće:

1. U slučaju da se donesenom konačnom sudskom odlukom utvrdi neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne, države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev podnositelja tužbenog zahtjeva, protiv počinitelja povrede naložiti sljedeće:

Amandman  87

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 1. – točka -a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(-a) izjavu o neovlaštenom pristupu, odavanju ili korištenju;

Amandman  88

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 1. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ca) uništenje u cijelosti ili dijelova svih materijalnih ili elektroničkih medija koji sadržavaju poslovnu tajnu ili kojima se ona provodi, ili po potrebi predaju podnositelju zahtjeva tih materijalnih i/ili elektroničkih medija u cijelosti ili djelomično.

Amandman  89

Prijedlog direktive

Article 11 – paragraph 2 - point a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) izjavu o povredi;

Briše se.

Amandman  90

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c) uklanjanje s robe svojstva kojom je počinjena povreda;

(c) uklanjanje s robe kojom je počinjena povreda svojstva koje je proizašlo iz neovlaštenog korištenja poslovnom tajnom;

Amandman  91

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 2. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d) uništenje robe kojom je počinjena povreda ili po potrebi njezino povlačenje s tržišta, pod uvjetom da se takvim djelovanjem ne ugrožava zaštita dotične poslovne tajne;

(d) povlačenje neovlaštene robe s tržišta i njezina raspodjela dobrotvornim organizacijama pod uvjetima koje utvrđuju pravosudna tijela, a kojima je cilj osigurati da se dotična roba ne stavi ponovno na tržište, i pod uvjetom da se takvim djelovanjem ne ugrožava zaštita dotične poslovne tajne;

Amandman  92

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 2. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(da) kao krajnje rješenje, uništenje te robe;

Amandman  93

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 2. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e) uništenje u cijelosti ili dijelova svih dokumenata, predmeta, materijala, tvari ili elektroničkih spisa koji sadržavaju poslovnu tajnu ili kojima se ona provodi, ili po potrebi predaju nositelju poslovne tajne tih dokumenata, predmeta, materijala, tvari i elektroničkih spisa u cijelosti ili djelomično.

Briše se.

Amandman  94

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 3. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. U slučaju naloga o povlačenju s tržišta robe kojom je počinjena povreda, države članice osiguravaju da pravosudna tijela mogu, na zahtjev podnositelja tužbenog zahtjeva, naložiti da se roba preda nositelju poslovne tajne ili dobrotvornoj organizaciji pod uvjetima koje utvrđuju pravosudna tijela, a kojima je cilj osigurati da se dotična roba ne stavi ponovno na tržište.

Briše se.

Amandman  95

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 3. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Prilikom razmatranja korektivnih mjera, procjenjuju se, u skladu s načelom proporcionalnosti, ozbiljnost povrede, pravna sredstva kojima se namjerava koristiti i interese trećih strana.

Justification

It should be made clear that measures taken by judicial authorities must be based on the proportionality principle.

Amandman  96

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela obvezna, prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju tužbenog zahtjeva i procjene njegove proporcionalnosti, uzeti u obzir vrijednost poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite poslovne tajne, postupanje tuženika prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, učinak neovlaštenog odavanja ili korištenja poslovne tajne, zakonite interese stranaka i mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite interese trećih strana, javni interes i zaštitu temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

1. Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela obvezna, prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju tužbenog zahtjeva iz članka 11. i procjene njegove proporcionalnosti, uzeti u obzir sve relevantne aspekte predmeta, kao što su vrijednost poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite poslovne tajne, namjerno postupanje tuženika prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, postupanje tuženika prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, učinak neovlaštenog odavanja ili korištenja poslovne tajne, zakonite interese stranaka i mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite interese trećih strana, javni interes i zaštitu temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Amandman  97

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ako nadležna tijela ograniče trajanje mjere iz članka 11. stavka 1. točke (a), to trajanje treba biti dostatno za uklanjanje svake komercijalne ili ekonomske prednosti koju bi počinitelj povrede mogao ostvariti na temelju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne.

Države članice osiguravaju da nadležna tijela ograniče duljinu trajanja mjere iz članka 11. stavka 1. točke (a) na odgovarajući način kako bi se osiguralo da je ono dostatno za uklanjanje svake komercijalne ili ekonomske prednosti koju bi počinitelj povrede mogao ostvariti na temelju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne i kako bi se izbjeglo stvaranje neopravdanih zapreka za pošteno tržišno natjecanje, inovacije i mobilnost radne snage.

Amandman  98

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Države članice osiguravaju da se mjere iz članka 11. stavka 1. točke (a), na zahtjev tuženika, ukidaju ili da na drugi način prestaju proizvoditi učinak ako dotične informacije u međuvremenu više ne ispunjuju uvjete iz članka 2. točke 1. zbog razloga za koje tuženik nije odgovoran.

2. Države članice osiguravaju da se mjere iz članka 11. stavka 1. točaka (a) i (b), na zahtjev tuženika, ukidaju ili da na drugi način prestaju proizvoditi učinak ako dotične informacije u međuvremenu više ne ispunjuju uvjete iz članka 2. točke 1. zbog razloga za koje tuženik nije odgovoran.

Amandman  99

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 3. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) dotična osoba izvorno je stekla znanje o poslovnoj tajni u dobroj vjeri te ispunjava uvjete iz članka 3. stavka 4.;

(a) dotična osoba u vrijeme korištenja ili odavanja nije znala niti je, u tim okolnostima, imala razloga znati da je poslovna tajna pribavljena od druge osobe koja je poslovnu tajnu neovlašteno koristila ili odavala;

Amandman  100

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 3. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ako se umjesto naloga iz članka 11. stavka 1. točke (a) naloži novčana naknada, iznos te novčane naknade ne smije premašiti iznos tantijema ili naknada koje bi se trebale platiti da je ta osoba dobila odobrenje za korištenje dotične poslovne tajne, u razdoblju u kojem se korištenje poslovne tajne moglo spriječiti.

Ako se umjesto naloga iz članka 11. stavka 1. točaka (a) i (b) naloži novčana naknada, iznos te novčane naknade ne smije premašiti iznos tantijema ili naknada koje bi se trebale platiti da je ta osoba dobila odobrenje za korištenje dotične poslovne tajne, u razdoblju u kojem se korištenje poslovne tajne moglo spriječiti.

Amandman  101

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev oštećene stranke, počinitelju povrede koji je znao ili je trebao znati da sudjeluje u neovlaštenom pribavljanju, korištenju ili odavanju poslovne tajne naložiti da nositelju poslovne tajne isplati naknadu stvarno pretrpljene štete.

1. Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev oštećene stranke, počinitelju povrede koji je znao ili je trebao znati da sudjeluje u neovlaštenom pribavljanju, korištenju ili odavanju poslovne tajne naložiti da nositelju poslovne tajne isplati naknadu stvarno pretrpljene štete zbog povrede do koje je došlo zbog neovlaštenog pristupa poslovnoj tajni, odavanja poslovne tajne ili korištenja njome.

Amandman  102

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Države članice, u skladu sa svojim nacionalnim pravom i praksom,ograničavaju odgovornost zaposlenika prema poslodavcima za štetu zbog neovlaštenog pribavljanja ili odavanja poslovne tajne poslodavca kada zaposlenici djeluju bez namjere. Tako se postupa i kada se neovlašteno pribavljanje, korištenje i odavanje poslovne tajne dogodi nakon što je radni odnos zaposlenika završio.

Amandman  103

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Prilikom određivanja iznosa naknade štete, nadležna pravosudna tijela uzimaju u obzir sve odgovarajuće čimbenike, kao što su negativne gospodarske posljedice, uključujući i izgubljenu dobit, koje je pretrpjela oštećena stranka, svaku nepoštenu dobit koju je ostvario počinitelj povrede i, u odgovarajućim slučajevima, elemente koji nisu gospodarski čimbenici, kao što je moralna šteta koja je nositelju poslovne tajne nanesena neovlaštenim pribavljanjem, korištenjem ili odavanjem.

2. Prilikom određivanja iznosa naknade štete, nadležna pravosudna tijela uzimaju u obzir sve relevantne čimbenike, kao što su negativne gospodarske posljedice, uključujući i izgubljenu dobit, koje je pretrpjela oštećena stranka, svaku nepoštenu dobit koju je ostvario počinitelj povrede i, u odgovarajućim slučajevima, elemente koji nisu gospodarski čimbenici, kao što je moralna šteta koja je nositelju poslovne tajne nanesena neovlaštenim pribavljanjem, korištenjem ili odavanjem.

Amandman  104

Prijedlog direktive

Članak 17. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Do XX XX 20XX  [tri godine nakon završetka razdoblja prenošenja] Agencija Europske unije za žigove i dizajne, u okviru aktivnosti Europskog opservatorija za kršenje prava intelektualnog vlasništva, priprema početno izvješće o trendovima sudskih sporova u pogledu neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne u skladu s primjenom ove Direktive.

1. Do XX XX 20XX [tri godine nakon završetka razdoblja prenošenja] Europska komisija priprema početno izvješće o trendovima sudskih sporova u pogledu neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne u skladu s primjenom ove Direktive.

Justification

As a trade secret is not considered as an Intellectual property right and is protected in a context of unfair competition, the EOIIPR does not seem the appropriate body to assist the Commission

Amandman  105

Prijedlog direktive

Članak 17. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Do XX XX 20XX [četiri godine nakon završetka razdoblja prenošenja] Komisija izrađuje privremeno izvješće o primjeni ove Direktive ta ga podnosi Europskom parlamentu i Vijeću. U tom se izvješću u obzir uzima izvješće koje priprema Europski opservatorij za kršenje prava intelektualnog vlasništva.

2. Do XX XX 20XX [četiri godine nakon završetka razdoblja prenošenja] Komisija izrađuje privremeno izvješće o primjeni ove Direktive, koje obuhvaća i njezine moguće štetne učinke na temeljna prava i mobilnost radnika te moguća dodatna poboljšanja u vezi sa suradnjom u svrhu inovacija, pridajuću posebnu pažnju učincima na MSP-ove, ta ga podnosi Europskom parlamentu i Vijeću. U tom se izvješću u obzir uzima izvješće o trendovima sudskih sporova i procjenjuje se učinak ove Direktive, osobito u vezi s razinom otvorenih inovacija, zajedničkih istraživanja i mobilnosti radne snage.

Justification

As a trade secret is not considered as an Intellectual property right and is protected in a context of unfair competition, the EOIIPR does not seem the appropriate body to assist the Commission

POSTUPAK

Naslov

Zaštita neobjavljenih znanja i iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja

Referentni dokumenti

COM(2013)0813 – C7-0431/2013 – 2013/0402(COD)

Nadležni odbor

Datum objave na plenarnoj sjednici

JURI

9.12.2013

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

9.12.2013

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

Datum imenovanja

Michèle Rivasi

22.7.2014

Razmatranje u odboru

25.9.2014

22.1.2015

 

 

Datum usvajanja

14.4.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

46

5

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Bendt Bendtsen, Jerzy Buzek, Soledad Cabezón Ruiz, Philippe De Backer, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Peter Eriksson, Adam Gierek, Theresa Griffin, András Gyürk, Roger Helmer, Hans-Olaf Henkel, Dawid Bohdan Jackiewicz, Kaja Kallas, Barbara Kappel, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Miapetra Kumpula-Natri, Janusz Lewandowski, Ernest Maragall, Edouard Martin, Csaba Molnár, Nadine Morano, Dan Nica, Aldo Patriciello, Miloslav Ransdorf, Michel Reimon, Herbert Reul, Paul Rübig, Algirdas Saudargas, Dario Tamburrano, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Claude Turmes, Miguel Urbán Crespo, Vladimir Urutchev, Adina-Ioana Vălean, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Martina Werner, Hermann Winkler, Anna Záborská, Flavio Zanonato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Simona Bonafè, Lefteris Christoforou, Cornelia Ernst, João Ferreira, Eugen Freund, Michèle Rivasi, Maria Spyraki, Pavel Telička, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Daniela Aiuto, Stanisław Ożóg

30.3.2015

MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

upućeno Odboru za pravna pitanja

o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti neobjavljenih znanja i iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja

(COM(2013)0813 – C7-0431/2013 – 2013/0402(COD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Lara Comi

MOTIVAZIONE

Questa proposta è particolarmente importante perché ha come obiettivo principale quello di individuare delle norme che vadano a migliorare la competitività delle nostre imprese europee attraverso l'innovazione, per rafforzare il ruolo da leader dell'Europa sul mercato globale nell'ambito industriale.

Durante il processo di ricerca e creazione di nuove idee, prodotti o servizi, vi sono molte informazioni che sono fondamentali per la competitività dell'idea o dell'impresa e che fuoriescono dall'ambito di protezione dei diritti di proprietà intellettuale.

Pertanto, i segreti commerciali si pongono come uno strumento di tutela complementare, ed è importante e necessario regolamentarne, a livello europeo, la loro acquisizione, utilizzo e divulgazione.

La commissione IMCO ha valutato gli aspetti connessi al mercato interno e alla protezione dei consumatori e ha adottato, a larghissima maggioranza, un testo che ha individuato soluzioni molto equilibrate sui punti più controversi e tenuto in considerazione tutti gli interessi coinvolti.

Sono stati introdotti, nei considerando, alcuni chiarimenti che agevolano l'interpretazione del testo normativo. In particolare, si è specificato che la direttiva non pregiudica i diritti fondamentali, gli interessi pubblici, la mobilità dei lavoratori e il diritto di negoziazione ai sindacati, come riconosciuto in taluni Stati membri.

Inoltre, si è ritenuto importante specificare che questa normativa si applica ai segreti commerciali connessi non solo ai prodotti, ma anche ai servizi.

La definizione di segreto commerciale è stata allineata a quella indicata nel titolo della proposta di direttiva, precisando altresì che il suo valore commerciale debba essere attuale o potenziale assicurando, in tal modo, la giusta estensione dell'ambito di applicazione.

L'acquisizione, l'utilizzo o la divulgazione del segreto commerciale sono da considerarsi legittime qualora il diritto nazionale e dell'Unione europea lo richiedano e quando siano autorizzati dalle norme che proteggono i diritti del detentore del segreto commerciale. La presente direttiva, infatti, persegue il fine di aumentare la competitività delle imprese attraverso la tutela del segreto commerciale nel processo di ricerca e creazione di nuove idee.

Per rafforzare questo obiettivo, diversamente dalla Commissione che ha proposto l'attribuzione della responsabilità in base al principio di colpevolezza, ovvero attraverso la valutazione dell'intenzionalità (dolo) o della negligenza (colpa), la commissione IMCO si è espressa in favore della responsabilità oggettiva, per offrire una tutela maggiore al segreto commerciale e alle imprese, soprattutto delle PMI.

Per quanto attiene il termine di prescrizione, uno dei maggiori punti controversi, si è deciso di adottare un termine unico a differenza dello scema proposto dalla Commissione di un minimo e un massimo, e si è individuato in 3 anni il lasso di tempo più adeguato entro il quale avviare una eventuale azione a tutela del segreto commerciale.

Il termine unico consente di armonizzare questo aspetto importante in tutti gli ordinamenti nazionali, cosicché gli operatori godranno ovunque nell'Unione di un medesimo diritto. La durata dei 3 anni è sembrata quella che ragionevolmente potesse tutelare, in maniera equilibrata, tutti gli interessi in gioco.

Per quanto attiene la protezione del lavoratore e della sua mobilità, si è convenuto di salvaguardare il suo diritto di utilizzare le informazioni e le conoscenze ottenute da precedenti attività professionali, ma nei limiti di ciò che non è ritenuto illegittimo ai sensi dell'articolo 3.

Allo stesso modo si è ritenuto di non pregiudicare l'utilizzo delle informazioni e dei segreti commerciali da parte delle autorità pubbliche nello svolgimento delle loro funzioni previste dalla legge nazionale o europea.

Infine, ma non da ultimo, si è ritenuto di rafforzare la riservatezza dei segreti commerciali nel corso di azioni giudiziarie, limitando il numero di coloro che possono venire a conoscenza del segreto commerciale.

Le proposte di emendamento della Commissione IMCO, qualora accolte dalla Commissione JURI, competente nel merito, consentiranno di rendere questo nuovo strumento più efficace per quelli che sono le finalità che si intendevano perseguire, con particolare riguardo a quelli del rafforzamento della competitività delle nostre imprese europee, e quindi del mercato interno, come pure della protezione del consumatore.

AMANDMANI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman  1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2) Otvorene inovacije važan su pokretač stvaranja novog znanja te se njima podupire nastajanje novih i inovacijskih poslovnih modela koji se temelje na uporabi zajednički stvorenog znanja. Poslovna tajna ima važnu ulogu u zaštiti razmjene znanja među poduzećima unutar i izvan unutarnjeg tržišta u kontekstu istraživanja, razvoja i inovacija. Zajednička istraživanja, uključujući prekograničnu suradnju, osobito su važna za povećanje razine poslovnog istraživanja i razvoja unutar jedinstvenog tržišta. Otvorene inovacije omogućuju novim idejama da se probiju na tržište zadovoljavanjem potreba potrošača i rješavanjem društvenih izazova. Na unutarnjem tržištu u okviru kojeg su ograničenja prekograničnoj suradnji svedena na najmanju moguću mjeru i suradnja nije narušena, intelektualnim stvaralaštvom i inovacijama trebala bi se poticati ulaganja u inovacijske procese, usluge i proizvode. Okruženje kojim se potiče intelektualno stvaralaštvo i inovacije važno je i za rast zaposlenosti i poboljšanje konkurentnosti gospodarstva Unije. Poslovna tajna ubraja se među najčešće oblike zaštite intelektualnog stvaralaštva i inovacijskog znanja i iskustva koje poduzeća koriste, no istodobno je postojećim zakonodavnim okvirom Unije ona u najmanjoj mjeri zaštićena u slučaju kada je neovlašteno pribavljaju, koriste ili odaju treće strane.

(2) Otvorene inovacije važan su pokretač stvaranja novog znanja te se njima podupire nastajanje novih i inovacijskih poslovnih modela koji se temelje na uporabi zajednički stvorenog znanja. Poslovna tajna ima važnu ulogu u zaštiti razmjene znanja među poduzećima unutar i izvan unutarnjeg tržišta u kontekstu istraživanja, razvoja i inovacija. Zajednička istraživanja, uključujući prekograničnu suradnju, osobito su važna za povećanje razine poslovnog istraživanja i razvoja unutar jedinstvenog tržišta. Otvorene inovacije omogućuju novim idejama da se probiju na tržište zadovoljavanjem potreba potrošača i rješavanjem društvenih izazova. Na unutarnjem tržištu u okviru kojeg su ograničenja prekograničnoj suradnji svedena na najmanju moguću mjeru i suradnja nije narušena, intelektualnim stvaralaštvom i inovacijama trebala bi se poticati ulaganja u inovacijske procese, usluge i proizvode. Okruženje kojim se potiče intelektualno stvaralaštvo i inovacije važno je i za rast zaposlenosti i poboljšanje konkurentnosti gospodarstva Unije. Poslovna tajna ubraja se među najčešće oblike zaštite intelektualnog stvaralaštva i inovacijskog znanja i iskustva koje poduzeća koriste, no istodobno je postojećim zakonodavnim okvirom Unije ona u najmanjoj mjeri zaštićena u slučaju kada je neovlašteno pribavljaju, koriste ili odaju treće strane. Širenje znanja i informacija trebalo bi se smatrati ključnim za osiguranje dinamičnih, pozitivnih i jednakih mogućnosti poslovnog razvoja, posebno za mala i srednja poduzeća.

Amandman  2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8) Primjereno je predvidjeti propise na razini Unije kako bi se uskladili nacionalni zakonodavni sustavi radi osiguranja dostatne i usklađene razine pravnih sredstava na unutarnjem tržištu u slučaju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne. U tu svrhu važno je utvrditi homogenu definiciju poslovne tajne, a da se pritom ne ograničava predmet koji se zaštićuje od neovlaštenog pribavljanja. Takvom bi definicijom stoga trebale biti obuhvaćene poslovne informacije, tehnološke informacije i znanja i iskustva ako postoji opravdani interes da se očuva povjerljivost i opravdana očekivanja o očuvanju te povjerljivosti. U načelu ta definicija ne bi trebala uključivati trivijalne informacije i ne bi se trebala odnositi na znanja i vještine koje zaposlenici steknu tijekom uobičajenog tijeka zaposlenja te koje su poznate ili su dostupne osobama unutar krugova u okviru kojih se predmetne informacije koriste.

(8) Primjereno je predvidjeti propise na razini Unije kako bi se uskladili nacionalni zakonodavni sustavi radi osiguranja dostatne i usklađene razine građanskih pravnih sredstava na unutarnjem tržištu u slučaju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne. U tu svrhu važno je utvrditi homogenu definiciju poslovne tajne, a da se pritom ne ograničava predmet koji se zaštićuje od neovlaštenog pribavljanja. Takvom bi definicijom stoga trebale biti obuhvaćene poslovne informacije, tehnološke informacije i znanja i iskustva ako postoji opravdani interes da se očuva povjerljivost i opravdana očekivanja o očuvanju te povjerljivosti. Takve informacije odnosno znanja i iskustva bi osim toga trebali imati stvarnu ili potencijalnu komercijalnu vrijednost, a njihovo bi odavanje lako moglo naštetiti zakonitim ekonomskim interesima osobe koja ih zakonski nadzire. U načelu ta definicija ne bi trebala uključivati trivijalne informacije i ne bi se trebala odnositi na znanja i vještine koje zaposlenici steknu tijekom uobičajenog tijeka zaposlenja te koje su poznate ili su dostupne osobama unutar krugova u okviru kojih se predmetne informacije koriste.

Amandman  3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10a) Ova Direktiva ne bi smjela utjecati na pravo na pregovore o kolektivnim ugovorima, njihovo sklapanje i provedbu te na industrijsku akciju u skladu s nacionalnim pravom i praksama, usklađenim s pravom Unije.

Amandman  4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10b) Slučaj u kojemu javno tijelo pribavi ili oda poslovnu tajnu, bilo da ga zakon na to obvezuje ili mu to dopušta, ne bi trebalo predstavljati neovlašteno korištenje ili odavanje. Takvo pribavljanje ili odavanje trebalo bi, međutim, biti jasno u okviru mandata nadležnog javnog tijela, a prekoračenje tog mandata trebalo bi predstavljati nezakonito djelo.

Obrazloženje

Postoji potreba da se pojasni da pribavljanje ili odavanje poslovne tajne nije neovlašteno kada su zahtjevi za dostavljanje podataka upućeni javnim tijelima predviđeni zakonom.

Amandman  5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11) U skladu s načelom proporcionalnosti, mjere i pravna sredstva namijenjena zaštiti poslovne tajne trebali bi biti prilagođeni ostvarenju cilja neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta za istraživanje i inovacije, a da se pritom ne ugrožavaju ostali ciljevi i načela od javnog interesa. U tom pogledu mjerama i pravnim sredstvima osigurava se da nadležna pravosudna tijela mogu objasniti vrijednost poslovne tajne, težinu postupanja koje dovodi do neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne kao i učinke takvog postupanja. Trebalo bi se osigurati i da nadležna pravosudna tijela imaju diskrecijsko pravo procijeniti interese stranaka u sporu, kao i interese trećih strana, uključujući po potrebi i potrošače.

(11) U skladu s načelom proporcionalnosti, mjere i pravna sredstva namijenjena zaštiti poslovne tajne trebali bi biti prilagođeni ostvarenju cilja neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta za istraživanje i inovacije, posebno uvođenjem odvraćajućeg učinka od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i odavanja poslovne tajne, a da se pritom ne ugrožavaju temeljna prava i slobode ili javni interes, kao što su javna sigurnost, zaštita potrošača, javno zdravlje i zaštita okoliša te ni na koji način ne dovodeći u pitanje mobilnost radnika. U tom pogledu mjerama i pravnim sredstvima osigurava se da nadležna pravosudna tijela mogu objasniti čimbenike poput vrijednosti poslovne tajne, težine postupanja koje dovodi do neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne kao i učinke takvog postupanja. Trebalo bi se osigurati i da nadležna pravosudna tijela imaju diskrecijsko pravo procijeniti interese stranaka u sporu, kao i interese trećih strana, uključujući po potrebi i potrošače.

Amandman  6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12) Neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta bilo bi ugroženo kada bi se predviđene mjere i pravna sredstva koristili za ostvarenje nezakonitih namjera koje nisu u skladu s ciljevima ove Direktive. Stoga je važno osigurati da su pravosudna tijela ovlaštena kazniti zlouporabe koje počine tužitelji koji postupaju u lošoj vjeri i podnesu očigledno neutemeljene tužbene zahtjeve. Važno je i da se predviđenim mjerama i pravnim sredstvima ne ograniči sloboda izražavanja i informiranja (koja uključuje slobodu medija i pluralizam kako je utvrđeno člankom 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima) ili prijavljivanja nepravilnosti. Stoga se zaštita poslovne tajne ne bi trebala odnositi na slučajeve u kojima je odavanje poslovne tajne u općem interesu ako se otkrije odgovarajuća povreda ili počinjeni prijestup.

(12) Neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta bilo bi ugroženo kada bi se predviđene mjere i pravna sredstva koristili za ostvarenje nezakonitih namjera, kao što je stvaranje neopravdanih prepreka za unutarnje tržište ili mobilnost radne snage, koje nisu u skladu s ciljevima ove Direktive. Stoga je važno osigurati da su pravosudna tijela ovlaštena kazniti zlouporabe koje počine tužitelji koji postupaju u lošoj vjeri i podnesu očigledno neutemeljene tužbene zahtjeve. Važno je i da se predviđenim mjerama i pravnim sredstvima ne ograniči sloboda izražavanja i informiranja (koja uključuje slobodu medija i pluralizam kako je utvrđeno člankom 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima) ili prijavljivanja nepravilnosti. Stoga se zaštita poslovne tajne ne bi trebala odnositi na slučajeve u kojima je odavanje poslovne tajne u općem interesu ako se otkrije odgovarajuća povreda ili počinjeni prijestup.

Amandman  7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13) Radi pravne sigurnosti i uzimajući u obzir da se od zakonskih nositelja poslovne tajne očekuje da izvršavaju obvezu u pogledu očuvanja povjerljivosti vrijednih poslovnih tajni i praćenja njihova korištenja, čini se primjerenim ograničiti mogućnost djelovanja u cilju zaštite poslovne tajne na ograničeno razdoblje nakon datuma kada nositelj poslovne tajne postane svjestan, ili je imao razloga postati svjestan, da je treća strana neovlašteno pribavila, koristila ili odala njegovu poslovnu tajnu.

(13) Radi očuvanja neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta istraživanja i inovacija te pravne sigurnosti i uzimajući u obzir da se od zakonskih nositelja poslovne tajne očekuje da izvršavaju obvezu u pogledu očuvanja povjerljivosti vrijednih poslovnih tajni i praćenja njihova korištenja, čini se primjerenim ograničiti mogućnost djelovanja u cilju zaštite poslovne tajne na razdoblje od tri godine nakon datuma kada nositelj poslovne tajne postane svjestan, ili je imao razloga postati svjestan, da je treća strana neovlašteno pribavila, koristila ili odala njegovu poslovnu tajnu.

Amandman  8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15) U slučaju kada treća strana neovlašteno pribavi poslovnu tajnu, to može imati razarajući učinak na zakonskog nositelja poslovne tajne jer kad se ta tajna jednom javno otkrije, njezin nositelj se više ne može vratiti u situaciju koja je prethodila gubitku poslovne tajne. Stoga je ključno predvidjeti brze i dostupne privremene mjere kojima se bez odgode prekida neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne. Taj bi pravni lijek trebao biti dostupan, a da se pritom ne čeka odluka o merituma predmeta, istodobno poštujući pravo na obranu i načelo proporcionalnosti te uzimajući u obzir značajke dotičnog predmeta. Mogu se zahtijevati i jamstva dostatna za financiranje troškova i štete koja je tuženiku nanesena neopravdanom prijavom, osobito u slučaju kada bi se odgodom nanijela nepopravljiva šteta zakonitom nositelju poslovne tajne.

(15) U slučaju kada treća strana neovlašteno pribavi poslovnu tajnu, to može imati razarajući učinak na zakonskog nositelja poslovne tajne jer kad se ta tajna jednom javno otkrije, njezin nositelj se više ne može vratiti u situaciju koja je prethodila gubitku poslovne tajne. Stoga je ključno predvidjeti brze i dostupne privremene mjere kojima se bez odgode prekida neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne, uključujući u slučajevima kada se takva poslovna tajna koristi za pružanje usluga. Taj bi pravni lijek trebao biti dostupan, a da se pritom ne čeka odluka o merituma predmeta, istodobno poštujući pravo na obranu i načelo proporcionalnosti te uzimajući u obzir značajke dotičnog predmeta. Mogu se zahtijevati i jamstva dostatna za financiranje troškova i štete koja je tuženiku nanesena neopravdanom prijavom, osobito u slučaju kada bi se odgodom nanijela nepopravljiva šteta zakonitom nositelju poslovne tajne.

Amandman  9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16) Stoga je važno predvidjeti mjere sprječavanja daljnjeg neovlaštenog korištenja ili odavanja poslovne tajne. Kako bi mjere zabrane bile djelotvorne, u slučaju kada se zahtijeva vremensko ograničenje, trajanje njihove primjene trebalo bi biti dostatno da se uklone sve komercijalne koristi koje bi treća strana mogla ostvariti na temelju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne. U svakom slučaju mjere te vrste ne bi se trebale primjenjivati ako su informacije koje su izvorno bile obuhvaćene poslovnom tajnom javno dobro zbog razloga za koje tuženik nije odgovoran.

(16) Stoga je važno predvidjeti mjere sprječavanja daljnjeg neovlaštenog korištenja ili odavanja poslovne tajne. Kako bi mjere zabrane bile djelotvorne i proporcionalne, trajanje njihove primjene trebalo bi biti dostatno da se uklone sve komercijalne koristi koje bi treća strana mogla ostvariti na temelju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, uključujući i u slučaju kada se takva poslovna tajna koristi za pružanje usluga, te bi trebalo biti vremenski ograničeno kako bi se izbjeglo stvaranje neopravdanih prepreka tržišnom natjecanju na unutarnjem tržištu. U svakom slučaju mjere te vrste ne bi se trebale primjenjivati ako su informacije koje su izvorno bile obuhvaćene poslovnom tajnom javno dobro zbog razloga za koje tuženik nije odgovoran.

Amandman  10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17) Poslovna tajna može se neovlašteno koristiti za dizajn, proizvodnju ili stavljanje na tržište robe ili njezinih sastavnih dijelova, koja se može proširiti na unutarnjem tržištu, što utječe na komercijalne interese nositelja poslovne tajne i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U tim slučajevima i kada dotična poslovna tajna znatno utječe na kvalitetu, vrijednost ili cijenu predmetne robe ili na smanjenje troška, olakšavanja ili ubrzavanja postupaka proizvodnje ili stavljanja na tržište, važno je ovlastiti pravosudna tijela da nalože odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se ta roba ne stavi na tržište ili da se ukloni s tržišta. Uzimajući u obzir globalni značaj trgovine, potrebno je i da te mjere uključuju zabranu uvoza te robe u Uniju ili njezino skladištenje za potrebe ponude ili stavljanja na tržište. Uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, korektivne mjere ne bi nužno trebale podrazumijevati uništenje robe ako su dostupne druge održive mogućnosti, kao što je uklanjanje s robe svojstva kojom je počinjena povreda ili odlaganje robe izvan tržišta, primjerice donacijama dobrotvornim organizacijama.

(17) Poslovna tajna može se neovlašteno koristiti za dizajn, proizvodnju ili stavljanje na tržište robe ili njezinih sastavnih dijelova, koja se može proširiti na unutarnjem tržištu, što utječe na komercijalne interese nositelja poslovne tajne i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U slučajevima u kojima je dokazano neovlašteno pribavljanje i kada dotična poslovna tajna znatno utječe na kvalitetu, vrijednost ili cijenu predmetne robe ili na smanjenje troška, olakšavanja ili ubrzavanja postupaka proizvodnje ili stavljanja na tržište, važno je ovlastiti pravosudna tijela da nalože odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se ta roba ne stavi na tržište ili da se ukloni s tržišta. Uzimajući u obzir globalni značaj trgovine, potrebno je i da te mjere uključuju zabranu uvoza te robe u Uniju ili njezino skladištenje za potrebe ponude ili stavljanja na tržište. Uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, korektivne mjere ne bi nužno trebale podrazumijevati uništenje robe ako su dostupne druge održive mogućnosti, kao što je uklanjanje s robe svojstva kojom je počinjena povreda ili odlaganje robe izvan tržišta, primjerice donacijama dobrotvornim organizacijama.

Amandman  11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 27.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(27) Ova Direktiva ne smije utjecati na primjenu pravila o tržišnom natjecanju, osobito članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Mjere predviđene ovom Direktivom ne bi se trebale koristiti za nepropisno ograničavanje tržišnog natjecanja na način koji se protivi Ugovoru.

(27) Ova Direktiva ne smije utjecati na primjenu pravila o tržišnom natjecanju, osobito članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Mjere predviđene ovom Direktivom ne bi se trebale koristiti za nepravedno ograničavanje tržišnog natjecanja, odgađanje pristupa unutarnjem tržištu i/ili stvaranje prepreka mobilnosti radne snage na način koji se protivi Ugovoru.

Amandman  12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28) Mjere donesene radi zaštite poslovne tajne od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja ne bi smjele utjecati na primjenu ostalog odgovarajućeg zakonodavstva u ostalim područjima uključujući prava intelektualnog vlasništva, privatnost, pristup dokumentima i ugovorno pravo. Međutim, u slučaju preklapanja područja primjene Direktive 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća8 i područja primjene ove Direktive, ova Direktiva ima prednost kao lex specialis.

(28) Mjere donesene radi zaštite poslovne tajne od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja ne bi smjele utjecati na primjenu ostalog odgovarajućeg zakonodavstva u ostalim područjima uključujući zaštitu okoliša i odgovornost za okoliš, zaštitu potrošača, zdravstvene i sigurnosne zahtjeve, zaštitu zdravlja, prava intelektualnog vlasništva, privatnost, pristup dokumentima i informacijama, te ugovorno pravo. Međutim, u slučaju preklapanja područja primjene Direktive 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća8 i područja primjene ove Direktive, ova Direktiva ima prednost kao lex specialis.

__________________

__________________

8 Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva, SL L 157, 30.4.2004., str. 45.

8 Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva, SL L 157, 30.4.2004., str. 45.

Amandman  13

Prijedlog direktive

Članak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o zaštiti od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne.

Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o zaštiti od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja neobjavljenih znanja i iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne).

Amandman  14

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1) „poslovna tajna” znači informacije koje ispunjuju sljedeće zahtjeve:

(1) „poslovna tajna” znači znanja i iskustva te poslovne informacije koje ispunjuju sljedeće zahtjeve:

Amandman  15

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b) imaju komercijalnu vrijednost zbog toga što su tajne;

(b) imaju stvarnu ili potencijalnu komercijalnu vrijednost zbog toga što su tajne;

Amandman  16

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c) na njih su se primijenili odgovarajući postupci na temelju kojih je osoba koja ih zakonski nadzire osigurala njihovu tajnost.

(c) na njih su se primijenili odgovarajući postupci na temelju kojih je nositelj poslovne tajne osigurao njihovu tajnost.

Obrazloženje

Zamjena radi osiguranja dosljednosti s terminologijom upotrijebljenom u članku 2. stavku 2.

Amandman  17

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ca) odnose se na testiranja ili druge tajne podatke čija razrada zahtijeva znatan napor i čija je objava potrebna za odobrenje stavljanja na tržište kemijskih, farmaceutskih ili poljoprivrednih proizvoda koji podrazumijevaju upotrebu novih kemijskih tvari.

Amandman  18

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4) „roba kojom je počinjena povreda” znači roba za čiji se dizajn, kvalitetu, postupak proizvodnje ili stavljanje na tržište znatno iskoristila poslovna tajna koja je neovlašteno pribavljena, korištena ili odana.

(4) „roba kojom je počinjena povreda” znači roba za čiji se dizajn, kvalitetu, značajke, funkcioniranje, postupak proizvodnje ili stavljanje na tržište iskoristila poslovna tajna koja je neovlašteno pribavljena, korištena ili odana.

Obrazloženje

Ne samo kvaliteta, nego i drugi aspekti robe uključuju se dodavanjem pojmova „značajke” i „funkcioniranje”. Roba bi se trebala smatrati robom kojom je počinjena povreda ako na bilo koji način ima koristi od neovlašteno pribavljene poslovne tajne, bez obzira na to koliko je „znatna” ta korist.

Amandman  19

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Pribavljanje poslovne tajne bez pristanka nositelja poslovne tajne smatra se neovlaštenim u slučajevima kada je to učinjeno namjerno ili krajnjom nepažnjom pomoću:

2. Pribavljanje poslovne tajne bez pristanka nositelja poslovne tajne smatra se neovlaštenim u slučajevima kada je to učinjeno pomoću:

Amandman  20

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) neovlaštenog pristupa svim dokumentima, predmetima, materijalima, tvarima ili elektroničkim spisima, ili njihova umnožavanja, a koje zakonski nadzire nositelj poslovne tajne i koji sadržavaju poslovnu tajnu ili se poslovna tajna može iz njih izvesti;

(a) neovlaštenog pristupa svim dokumentima, predmetima, materijalima, tvarima ili elektroničkim spisima, ili njihova umnožavanja, a koje zakonski nadzire nositelj poslovne tajne i koji sadržavaju poslovnu tajnu;

Obrazloženje

Potrebno je pojasniti da nositelj poslovne tajne nije zaštićen od obrnutog inženjeringa koji je zakonit, već samo od neovlaštenog pribavljanja poslovne tajne.

Amandman  21

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 3. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Korištenje ili odavanje poslovne tajne smatra se neovlaštenim u slučajevima kada to namjerno ili krajnjom nepažnjom, i bez pristanka nositelja poslovne tajne, učini osoba za koju se utvrdi da ispunjuje neki od sljedećih uvjeta:

3. Korištenje ili odavanje poslovne tajne smatra se neovlaštenim u slučajevima kada to bez pristanka nositelja poslovne tajne učini osoba za koju se utvrdi da ispunjuje neki od sljedećih uvjeta:

Amandman  22

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Korištenje ili odavanje poslovne tajne smatra se neovlaštenim i u slučajevima ako je osoba u trenutku korištenja ili odavanja znala ili je u tim okolnostima trebala znati da je poslovna tajna pribavljena od druge osobe koja je neovlašteno koristila ili odala poslovnu tajnu u smislu stavka 3.

4. Pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne smatra se neovlaštenim i u slučajevima ako je osoba u trenutku pribavljanja, korištenja ili odavanja znala ili je u tim okolnostima trebala znati da je poslovna tajna pribavljena izravno ili neizravno od druge osobe koja je neovlašteno koristila ili odala poslovnu tajnu u smislu stavka 3.

Amandman  23

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Neovlaštenim korištenjem poslovne tajne smatraju se i svjesna i namjerna proizvodnja, ponuda ili stavljanje na tržište robe kojom je počinjena povreda odnosno uvoz, izvoz ili skladištenje robe kojom je počinjena povreda u te svrhe.

5. Neovlaštenim korištenjem poslovne tajne smatraju se i proizvodnja, ponuda ili stavljanje na tržište robe kojom je počinjena povreda odnosno uvoz, izvoz ili skladištenje robe kojom je počinjena povreda u te svrhe, ako je osoba koja je provodila te aktivnosti znala ili je u tim okolnostima trebala znati da je poslovna tajna korištena neovlašteno u smislu stavka 3.

Amandman  24

Prijedlog direktive

Članak 4.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Pribavljanje poslovne tajne smatra se ovlaštenim u slučajevima kada je ona pribavljena jednim od sljedećih načina:

1. Pribavljanje poslovne tajne smatra se ovlaštenim u slučajevima kada je ona pribavljena jednim od sljedećih načina:

(a) neovisnim otkrićem ili stvaralaštvom;

(a) neovisnim otkrićem ili stvaralaštvom;

(b) opažanjem, proučavanjem, rastavljanjem ili testiranjem proizvoda ili predmeta koji je dostupan javnosti ili koji zakonski posjeduje osoba koja je pribavila informacije;

(b) opažanjem, proučavanjem, rastavljanjem ili testiranjem proizvoda ili predmeta koji je dostupan javnosti ili koji zakonski posjeduje osoba koja je pribavila informacije koja nema nikakvu pravno valjanu obvezu da ograniči pribavljanje poslovne tajne;

(c) ostvarivanjem prava predstavnika radnika na informiranje i savjetovanje u skladu sa zakonodavstvom i/ili praksama Unije i država članica;

(c) ostvarivanjem prava predstavnika radnika na informiranje i savjetovanje u skladu sa zakonodavstvom i/ili praksama Unije i država članica;

(c) svim drugim praksama koje su u tim okolnostima u skladu s poštenim poslovnim praksama.

(d) svim drugim praksama koje su u tim okolnostima u skladu s poštenim poslovnim praksama.

 

Pribavljanje, korištenje i odavanje poslovne tajne smatra se ovlaštenim ako takvo pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne zahtijeva ili dopušta pravo Unije ili nacionalno pravo, štiteći pravo nositelja poslovne tajne.

2. Države članice osiguravaju da se pravo primjene mjera, postupaka i pravnih sredstava predviđenih ovom Direktivom ne primjenjuje ako je navodno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne učinjeno u jednim od sljedećih slučajeva:

2. Pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovnih tajni smatra se ovlaštenim ako je navodno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne učinjeno u jednim od sljedećih slučajeva:

(a) radi zakonskog ostvarenja prava na slobodu izražavanja i informiranja;

(a) radi zakonskog ostvarenja prava na slobodu izražavanja i informiranja;

(b) za potrebe otkrivanja povrede, prijestupa ili nezakonite aktivnosti koju je počinio podnositelj tužbenog zahtjeva, pod uvjetom da je navodno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne bilo potrebno za to otkrivanje te da je tuženik djelovao u općem interesu;

(b) za potrebe otkrivanja povrede, prijestupa ili nezakonite aktivnosti, pod uvjetom da je navodno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne bilo potrebno za to otkrivanje te da je tuženik djelovao u općem interesu;

(c) poslovnu tajnu odali su radnici svojim predstavnicima u okviru zakonskog izvršenja njihovih predstavničkih dužnosti;

(c) poslovnu tajnu odali su radnici svojim predstavnicima u okviru zakonskog izvršenja njihovih predstavničkih dužnosti u skladu s pravom i praksama Unije i nacionalnim pravom i praksama.

(d) za potrebe ispunjenja neugovorne obveze;

 

(e) za potrebe zaštite zakonitih interesa.

(e) za potrebe zaštite zakonitih interesa koji se priznaju pravom Unije ili nacionalnim pravom.

 

2a. Ova Direktiva ne utječe na:

 

(a) primjenu pravila Unije ili nacionalnih pravila u skladu s kojima nositelji poslovne tajne radi javnog interesa moraju odati informacije, uključujući i poslovne tajne, javnim tijelima kako bi mogla izvršavati svoje dužnosti;

 

(b) korištenje informacija, znanja, kvalifikacija i vještina koje su zaposlenici usvojili na prethodnom radnom mjestu, ako nije obuhvaćeno člankom 3.

Amandman  25

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 1. – točka b

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b) izbjegavanjem stvaranja prepreka zakonitoj trgovini na unutarnjem tržištu;

(b) izbjegavanjem stvaranja prepreka zakonitoj trgovini, tržišnom natjecanju i mobilnosti radnika na unutarnjem tržištu;

Amandman  26

Prijedlog direktive

Članak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju da se djelovanja u pogledu primjene mjera, postupaka i pravnih sredstava predviđenih ovom Direktivom mogu poduzeti u roku od najmanje godinu dana, ali najduže dvije godine od dana kada je podnositelj tužbenog zahtjeva postao svjestan, ili je imao razloga postati svjestan, posljednje činjenice koja je dovela do djelovanja.

Države članice osiguravaju da se djelovanja u pogledu primjene mjera, postupaka i pravnih sredstava predviđenih ovom Direktivom mogu poduzeti u roku od tri godine od dana kada je podnositelj tužbenog zahtjeva postao svjestan, ili je imao razloga postati svjestan, posljednje činjenice koja je dovela do djelovanja.

Amandman  27

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju da stranke, njihovi pravni zastupnici, sudski službenici, svjedoci, stručnjaci i sve druge osobe koje sudjeluju u sudskom postupku koji se odnosi na neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne, ili koji imaju pristup dokumentima koji su sastavni dio tog postupka, ne smiju koristiti ili odati bilo koju poslovnu tajnu ili navodnu poslovnu tajnu za koju su saznali na temelju tog sudjelovanja ili pristupa.

Države članice osiguravaju da stranke, njihovi pravni zastupnici, sudski službenici, svjedoci, stručnjaci i sve druge osobe koje sudjeluju u sudskom postupku koji se odnosi na neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne, ili koji imaju pristup dokumentima koji su sastavni dio tog postupka, ne smiju koristiti ili odati bilo koju poslovnu tajnu ili navodnu poslovnu tajnu za koju su saznali na temelju tog sudjelovanja ili pristupa. Države članice također mogu dopustiti nadležnim pravosudnim tijelima da poduzmu takve mjere na vlastitu inicijativu.

Amandman  28

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 1. – podstavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Obveza iz prvog podstavka prestaje važiti u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

Obveza iz prvog podstavka ostaje na snazi do završetka sudskog postupka. Međutim, ta obveza prestaje važiti u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

Amandman  29

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 1. – podstavak 2. − točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) ako se tijekom sudskog postupka utvrdi da navodna poslovna tajna ne ispunjuje zahtjeve iz članka 2. točke 1.;

(a) ako se konačnom odlukom utvrdi da navodna poslovna tajna ne ispunjuje zahtjeve iz članka 2. točke 1.;

Amandman  30

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 2. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju i da nadležna pravosudna tijela mogu, na temelju propisno obrazloženog zahtjeva koji podnese neka stranka, poduzeti posebne mjere koje su potrebne za očuvanje povjerljivosti bilo koje poslovne tajne ili navodne poslovne tajne koja se koristi ili na koju se upućuje tijekom sudskog postupka koji se odnosi na neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne.

Države članice osiguravaju i da nadležna pravosudna tijela mogu, na temelju obrazloženog zahtjeva koji podnese neka stranka, poduzeti posebne mjere koje su potrebne za očuvanje povjerljivosti bilo koje poslovne tajne ili navodne poslovne tajne koja se koristi ili na koju se upućuje tijekom sudskog postupka koji se odnosi na neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne. Države članice mogu također dati odobrenje nadležnim pravosudnim tijelima da poduzmu službene mjere.

Amandman  31

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 2. – podstavak 2. − točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) ograničavanja pristupa dokumentima s poslovnom tajnom koje dostave stranke ili treće strane, u cijelosti ili djelomično;

(a) ograničavanja pristupa dokumentima s poslovnom tajnom koje dostave stranke ili treće strane, u cijelosti ili djelomično, pod uvjetom da obje uključene strane ili njihovi predstavnici imaju pristup tim dokumentima;

Obrazloženje

Osiguravanje da obje strane imaju pristup informacijama koje su presudne za donošenje odluke o sadržaju predmeta

Amandman  32

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 2. – podstavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b) ograničavanja pristupa ročištima na kojima bi se mogla odati poslovna tajna te s njima povezanim zapisnicima ili transkriptima. U iznimnim okolnostima i na temelju odgovarajućeg obrazloženja, nadležna pravosudna tijela mogu strankama ograničiti pristup tim ročištima te naložiti da se ona odvijaju samo u prisutnosti pravnih zastupnika stranaka i ovlaštenih stručnjaka koji podliježu obvezi povjerljivosti iz stavka 1.;

(b) ograničavanja pristupa ročištima na kojima bi se mogla odati poslovna tajna ili navodna poslovna tajna te s njima povezanim zapisnicima ili transkriptima na ograničeni broj osoba, pod uvjetom da barem jedna osoba sa svake strane, njezin odvjetnik ili zastupnik u postupku i sudski službenici imaju pun pristup takvim ročištima, zapisnicima ili transkriptima;

Amandman  33

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju tužbenog zahtjeva iz stavka 2. i procjene njegove proporcionalnosti, nadležna pravosudna tijela uzimaju u obzir zakonite interese stranaka i, po potrebi, trećih strana, te moguću štetu za bilo koju od stranaka te, po potrebi, trećih strana, koja može proizaći iz prihvaćanja ili odbijanja tog zahtjeva.

3. Prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju mjera za očuvanje poslovne tajne i procjene njihove proporcionalnosti, nadležna pravosudna tijela uzimaju u obzir nužnost jamčenja prava na djelotvorno pravno sredstvo i na pošteno suđenje, zakonite interese stranaka i, po potrebi, trećih strana, te moguću štetu za bilo koju od stranaka te, po potrebi, trećih strana, koja može proizaći iz prihvaćanja ili odbijanja tog zahtjeva.

Amandman  34

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev nositelja poslovne tajne, protiv navodnog počinitelja povrede naložiti bilo koju od sljedećih privremenih mjera i mjera opreza:

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Obrazloženje

(Does not affect the English version)

Amandman  35

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu dopustiti nastavak navodnog neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne pod uvjetom da se podnesu jamstva kojima se osigurava naknada štete nositelju poslovne tajne.

2. Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu, kao alternativu mjerama iz stavka 1., dopustiti nastavak navodnog neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne pod uvjetom da se podnesu jamstva kojima se osigurava naknada štete nositelju poslovne tajne.

Amandman  36

Prijedlog direktive

Članak 10. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela ovlaštena, u pogledu mjera iz članka 9., zatražiti od podnositelja tužbenog zahtjeva da dostavi dokaze koji se mogu razumno smatrati dostupnima kako bi se dokazalo da poslovna tajna postoji, da je podnositelj tužbenog zahtjeva zakonski nositelj poslovne tajne i da je poslovna tajna neovlašteno pribavljena, da se poslovna tajna neovlašteno koristi ili je neovlašteno odana, odnosno da je neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne neminovno.

1. Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela ovlaštena, u pogledu mjera iz članka 9., zatražiti od podnositelja tužbenog zahtjeva da dostavi dokaze koji se mogu razumno smatrati dostupnima kako bi se dokazalo da se predmetno pitanje može smatrati poslovnom tajnom, da je podnositelj tužbenog zahtjeva nositelj poslovne tajne i da je poslovna tajna neovlašteno pribavljena, da se poslovna tajna neovlašteno koristi ili je neovlašteno odana, odnosno da je neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne neminovno.

Amandman  37

Prijedlog direktive

Članak 10. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela obvezna, prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju tužbenog zahtjeva i procjene njegove proporcionalnosti, uzeti u obzir vrijednost poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite poslovne tajne, postupanje tuženika prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, učinak neovlaštenog odavanja ili korištenja poslovne tajne, zakonite interese stranaka i mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite interese trećih strana, javni interes i zaštitu temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

2. Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela obvezna, prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju tužbenog zahtjeva i procjene njegove proporcionalnosti, uzeti u obzir sve relevantne aspekte predmeta, kao što su vrijednost poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite poslovne tajne, postupanje tuženika prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, učinak neovlaštenog odavanja ili korištenja poslovne tajne, zakonite interese stranaka i mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite interese trećih strana, javni interes i zaštitu temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Amandman  38

Prijedlog direktive

Članak 10. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu poduzeti privremene mjere iz članka 9. pod uvjetom da podnositelj tužbenog zahtjeva podnese odgovarajuće osiguranje ili istovrijedno jamstvo kojim se osigurava naknada za bilo koju štetu koju je tuženik pretrpio ili po potrebi bilo koja druga osoba na koju su mjere imale učinak.

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Obrazloženje

(Does not affect the English version)

Amandman  39

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. U slučaju da se donesenom sudskom odlukom utvrdi neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne, države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev podnositelja tužbenog zahtjeva, protiv počinitelja povrede naložiti sljedeće:

1. U slučaju da se donesenom sudskom odlukom utvrdi neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne, države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev podnositelja tužbenog zahtjeva, protiv počinitelja povrede naložiti jednu ili više sljedećih mjera:

Amandman  40

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) izjavu o povredi;

Briše se.

Amandman  41

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela obvezna, prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju tužbenog zahtjeva i procjene njegove proporcionalnosti, uzeti u obzir vrijednost poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite poslovne tajne, postupanje tuženika prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, učinak neovlaštenog odavanja ili korištenja poslovne tajne, zakonite interese stranaka i mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite interese trećih strana, javni interes i zaštitu temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela obvezna, prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju tužbenog zahtjeva i procjene njegove proporcionalnosti, uzeti u obzir posebne okolnosti predmeta. Ta procjena uključuje, prema potrebi, vrijednost poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite poslovne tajne, postupanje tuženika prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, učinak neovlaštenog odavanja ili korištenja poslovne tajne, zakonite interese stranaka i mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite interese trećih strana, javni interes i zaštitu temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Amandman  42

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ako nadležna tijela ograniče trajanje mjere iz članka 11. stavka 1. točke (a), to trajanje treba biti dostatno za uklanjanje svake komercijalne ili ekonomske prednosti koju bi počinitelj povrede mogao ostvariti na temelju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne.

Države članice osiguravaju da nadležna tijela primjereno ograniče trajanje mjere iz članka 11. stavka 1. točke (a), kako bi ono bilo dostatno za uklanjanje svake komercijalne ili ekonomske prednosti koju bi počinitelj povrede mogao ostvariti na temelju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne.

Obrazloženje

Ako tuženik više ne može ostvariti bilo kakvu komercijalnu prednost od nezakonitog prisvajanja, daljnje produljenje sudske mjere samo služi svrsi odvraćanja i kažnjavanja dok istodobno sprečava tržišno natjecanje i inovacije.

Amandman  43

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 3. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ako se umjesto naloga iz članka 11. stavka 1. točke (a) naloži novčana naknada, iznos te novčane naknade ne smije premašiti iznos tantijema ili naknada koje bi se trebale platiti da je ta osoba dobila odobrenje za korištenje dotične poslovne tajne, u razdoblju u kojem se korištenje poslovne tajne moglo spriječiti.

Ako se umjesto naloga iz članka 11. stavka 1. točaka (a) i (b) naloži novčana naknada, iznos te novčane naknade ne smije premašiti iznos tantijema ili naknada koje bi se trebale platiti da je ta osoba dobila odobrenje za korištenje dotične poslovne tajne, u razdoblju u kojem se korištenje poslovne tajne moglo spriječiti.

Amandman  44

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev oštećene stranke, počinitelju povrede koji je znao ili je trebao znati da sudjeluje u neovlaštenom pribavljanju, korištenju ili odavanju poslovne tajne naložiti da nositelju poslovne tajne isplati naknadu stvarno pretrpljene štete.

1. Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev oštećene stranke, počinitelju povrede koji je znao ili je trebao znati da sudjeluje u neovlaštenom pribavljanju, korištenju ili odavanju poslovne tajne naložiti da nositelju poslovne tajne isplati naknadu koja odgovara stvarno pretrpljenoj šteti nastaloj zbog takve povrede.

 

Države članice mogu, skladu sa svojim nacionalnim pravom i praksom, ograničiti odgovornost zaposlenika prema poslodavcima za štetu za neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne poslodavca kada djeluju bez namjere.

Amandman  45

Prijedlog direktive

Članak 14. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Prilikom odlučivanja o primjeni mjere objave i procjeni njezine proporcionalnosti, nadležna pravosudna tijela u obzir uzimaju moguću štetu koja se tom mjerom može nanijeti privatnosti i ugledu počinitelja povrede, u slučaju kada je počinitelj povrede fizička osoba, kao i vrijednost poslovne tajne, postupanje počinitelja povrede prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, učinak neovlaštenog odavanja ili korištenja poslovne tajne, te vjerojatnost da će počinitelj povrede ponovno neovlašteno koristiti ili odavati poslovnu tajnu.

3. Prilikom odlučivanja o primjeni mjere iz stavka 1. i procjeni njezine proporcionalnosti, nadležna pravosudna tijela u obzir uzimaju bi li informacije o počinitelju povrede omogućile identifikaciju fizičke osobe, a ako bi, bi li objava tih informacija bila opravdana, osobito u svjetlu sljedećih kriterija: moguća šteta koja se tom mjerom može nanijeti privatnosti i ugledu počinitelja povrede, postupanje počinitelja povrede prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, te vjerojatnost da će počinitelj povrede ponovno neovlašteno koristiti ili odavati poslovnu tajnu.

POSTUPAK

Naslov

Zaštita neobjavljenog znanja i iskustava te poslovnih informacija (poslovnih tajni) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja

Referentni dokumenti

COM(2013)0813 – C7-0431/2013 – 2013/0402(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

JURI

9.12.2013

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

IMCO

9.12.2013

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Lara Comi

7.10.2014

Razmatranje u odboru

18.3.2014

5.11.2014

17.11.2014

3.12.2014

 

21.1.2015

23.2.2015

16.3.2015

 

Datum usvajanja

24.3.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

27

4

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Sergio Gaetano Cofferati, Lara Comi, Daniel Dalton, Nicola Danti, Pascal Durand, Vicky Ford, Ildikó Gáll-Pelcz, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Antanas Guoga, Sergio Gutiérrez Prieto, Liisa Jaakonsaari, Jiří Maštálka, Marlene Mizzi, Jiří Pospíšil, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Roberta Metsola, Franz Obermayr, Adam Szejnfeld, Ulrike Trebesius, Sabine Verheyen, Inês Cristina Zuber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jonathan Arnott, Philippe De Backer, Ashley Fox, Andrey Novakov

POSTUPAK

Naslov

Zaštita neobjavljenih znanja i iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja

Referentni dokumenti

COM(2013)0813 – C7-0431/2013 – 2013/0402(COD)

Datum podnošenja EP-u

27.11.2013

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

JURI

9.12.2013

 

 

 

Odbori čije se mišljenje traži

       Datum objave na plenarnoj sjednici

EMPL

23.10.2014

ITRE

9.12.2013

IMCO

9.12.2013

 

Odbori koji nisu dali mišljenje

       Datum odluke

EMPL

23.10.2014

 

 

 

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Constance Le Grip

22.9.2014

 

 

 

Razmatranje u odboru

13.10.2014

11.11.2014

23.3.2015

16.4.2015

Datum usvajanja

16.6.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

2

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Kostas Chrysogonos, Therese Comodini Cachia, Mady Delvaux, Rosa Estaràs Ferragut, Laura Ferrara, Enrico Gasbarra, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Mary Honeyball, Dietmar Köster, Gilles Lebreton, Jiří Maštálka, Emil Radev, Julia Reda, Evelyn Regner, Pavel Svoboda, József Szájer, Axel Voss

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Sergio Gaetano Cofferati, Angel Dzhambazki, Jytte Guteland, Constance Le Grip, Cecilia Wikström

Datum podnošenja

22.6.2015

(1)

SL C 226, 16.6.2015., str. 48.

(2)

* Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.

(3)

SL C 226, 16.7.2014., str. 48.

(4)

SL C, , str. .

(5)

         Odluka Vijeća od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986. – 1994.) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).

(6)

Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(7)

Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).

(8)

Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 041, 14.02.2003., str. 26.).

(9)

Direktiva 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorâ o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014., str. 1.).

(10)

Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).

(11)

Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

(12)

Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(13)

Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva (SL L 157, 30.4.2004., str. 45.).

Posljednje ažuriranje: 28. kolovoza 2015.Pravna napomena