IZVJEŠĆE o novim alatima za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020.: integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD)

22.2.2016 - (2015/2224(INI))

Odbor za regionalni razvoj
Izvjestiteljica: Ruža Tomašić

Postupak : 2015/2224(INI)

Faze dokumenta na plenarnoj sjednici

Odabrani dokument :

A8-0032/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0032/2016

Rasprave :

PV 09/05/2016 - 15
CRE 09/05/2016 - 15

Glasovanja :

PV 10/05/2016 - 6.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0211

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o novim alatima za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020.: integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD)

(2015/2224(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegovu glavu XVIII.,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbama”)[1],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i posebnim odredbama koje se odnose na cilj ulaganja za rast i radna mjesta i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006[2],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005[3],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća[4],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju europske teritorijalne suradnje[5],

– uzimajući u obzir Teritorijalni plan strategije EU 2020. o kojem je 19. svibnja 2011. u Gödöllőu postignut dogovor na neformalnom sastanku ministara odgovornih za prostorno planiranje i teritorijalni razvoj,

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija o lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice od 29. studenog 2012.[6],

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija o ishodu pregovora o sporazumima o partnerstvu i operativnim programima od 9. srpnja 2015.[7],

– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 11. prosinca 2014. o temi „Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice kao instrument kohezijske politike za lokalni, ruralni, gradski i prigradski razvoj za razdoblje 2014.–2020.” (razmatračko mišljenje na zahtjev Grčke tijekom njezina predsjedanja Vijećem)[8],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. listopada 2011. o demografskim promjenama i njihovim posljedicama na buduću kohezijsku politiku EU-a[9],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. o optimizaciji uloge teritorijalnog razvoja u kohezijskoj politici[10],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o spremnosti država članica EU-a za učinkovit i pravovremen početak novog programskog razdoblja kohezijske politike[11],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2015. „Prema pojednostavljenoj kohezijskoj politici usmjerenoj na učinak za razdoblje 2014. – 2020.ˮ[12],

– uzimajući u obzir kratko izvješće pod nazivom „Alati za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici: integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD)”, Glavna uprava za unutarnju politiku, Odjel B: Strukturna i kohezijska politika, Europski parlament, listopad 2015.,

– uzimajući u obzir studiju pod nazivom „Teritorijalno upravljanje i kohezijska politika”, Glavna uprava za unutarnju politiku, Odjel B: Strukturna i kohezijska politika, Europski parlament, srpanj 2015.,

– uzimajući u obzir studiju pod nazivom „Strateška usklađenost kohezijske politike: usporedba programskih razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020.”, Glavna uprava za unutarnju politiku, Odjel B: Strukturna i kohezijska politika, Europski parlament, veljača 2015.,

– uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije o temi „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija: ulaganje u radna mjesta i rast – promicanje razvoja i dobrog upravljanja u regijama i gradovima EU-a”, srpanj 2014.,

– uzimajući u obzir studiju pod nazivom „Teritorijalni program 2020. u praksi – poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti kohezijske politike usmjeravanjem na konkretna područja”, svezak II. – analize slučajeva, Europska komisija, svibanj 2015.,

– uzimajući u obzir izvješće pod nazivom „Kako ojačati teritorijalnu dimenziju strategije Europa 2020. i kohezijske politike EU-a” koje je sastavljeno na zahtjev poljskog predsjedništva Vijećem Europske unije, rujan 2011.,

– uzimajući u obzir izvješće pod nazivom „Stvaranje radnih mjesta i lokalni gospodarski razvoj”, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), studeni 2014.,

– uzimajući u obzir izvješće pod nazivom „Lokalno gospodarsko vodstvo”, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), studeni 2015.,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0032/2016),

A. budući da je teritorijalna kohezija jedan od temeljnih ciljeva Europske unije i da je upisana u Ugovor iz Lisabona;

B. budući da se kohezijskom politikom za razdoblje 2014. – 2020. omogućuje i potiče primjena integriranih pristupa koji su usmjereni na konkretna područja, a kojima je cilj potaknuti gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju uz istodobno promicanje teritorijalnoga upravljanja;

C. budući da su integrirani pristupi koji su usmjereni na konkretna područja namijenjeni poboljšanju učinkovitosti i djelotvornosti javne intervencije tako da odgovaraju posebnim potrebama područja i pridonose njihovoj privlačnosti;

D. budući da su CLLD i ITI inovativni alati u kohezijskoj politici koje će neke države članice prvi put uvesti u tom obliku, a koji mogu znatno doprinijeti postizanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, stvaranju kvalitetnih lokalnih radnih mjesta, održivom razvoju i postizanju ciljeva strategije Europa 2020.;

E. budući da nove inicijative u okviru alata ITI i CLLD predstavljaju znatne promjene u sposobnosti lokalnih dionika da kombiniraju tokove financiranja i planiraju dobro usmjerene lokalne inicijative;

F. budući da je jačanje regionalnih i lokalnih struktura ključno za potpunu provedbu gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezijske politike; budući da inovativni pristupi u kojima se prioritet daje lokalnom znanju za rješavanje lokalnih problema s pomoću lokalnih rješenja stječu sve veći značaj; budući da participativno upravljanje kao što je participativna izrada proračuna sadrži potrebne alate za sudjelovanje javnosti sa svrhom davanja odgovornosti za odluke na razini lokalne zajednice;

G. budući da se CLLD temelji na iskustvu provedbe inicijativa LEADER, URBAN i EQUAL u prethodnim razdobljima financiranja i da se uglavnom nadovezuje na pristup inicijative LEADER koja je od svojeg pokretanja 1991. dovela do eksponencijalnog porasta u broju lokalnih akcijskih skupina i znatno doprinijela poboljšanju kvalitete života stanovništva, posebno u ruralnim područjima;

H. budući da je CLLD obvezan samo za EPFRR, a fakultativan za EFRR, ESF i EFPR;

I. budući da ta dva nova alata mogu imati važnu ulogu u prilagodbi demografskim promjenama i ispravljanju neravnoteža u razvoju između regija;

J. budući da CLLD ima pristup odozdo prema gore s ciljem da se uspostave ciljevi i financiraju projekti povezani s lokalnim potrebama zajednice, a ne da se nameću ciljevi na nacionalnoj razini;

K. budući da je ITI alat koji se može koristiti za provedbu integriranih mjera za održivi urbani razvoj definiranih u članku 7. Uredbe (EU) br. 1301/2013;

L. budući da među državama članicama postoje razlike u razini u pogledu upravljačkih struktura i iskustva s razvojnim inicijativama koje se temelje na pristupu odozdo prema gore;

M. budući da su za uspjeh tih alata ključni kapaciteti i uključenost regionalnih i lokalnih dionika, ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene za svaku strukturu;

N. budući da se regionalne i lokalne vlasti pozivaju da aktivno sudjeluju u odlukama o svojem razvoju i promiču sinergije između javnog i privatnog sektora kao ključne smjernice kojima se može osigurati učinkovito vođenje i upravljanje projektima i zajamčiti stabilnost preuzetih obveza;

O. budući da je nužno da lokalne i regionalne vlasti u odlukama koje se tiču njihova razvoja, u skladu s informacijama dobivenim od zajednice, na pravilan način utvrde svoje resurse i strateške prednosti te da na njima grade svoje strategije za lokalni i regionalni razvoj, čime bi se, zajedno s informacijama dobivenim od zajednice, poboljšala kvaliteta života građana zahvaljujući jasnom utvrđivanju problema, uspostavi prioriteta i donošenju održivih rješenja u suradnji s građanima;

P. budući da se člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1301/2013 predviđa da svaka država članica uspostavlja, uzimajući u obzir „svoju specifičnu teritorijalnu situaciju, načela za odabir urbanih područja u kojima se trebaju primijeniti integrirane mjere za održivi urbani razvoj te određuje okvirne iznose za te mjere na nacionalnoj razini”;

Q. budući da inicijativa RURBAN za suradnju između ruralnih i urbanih područja pridonosi jačanju regionalne konkurentnosti i stvaranju partnerstava za razvoj;

R. budući da bi se na razini Europske unije proračuni trebali temeljiti na izvedbi, te da je potrebno da se sredstva dodijeljena u okviru ITI-ja i CLLD-a učinkovito iskoriste postizanjem političkih ciljeva i utvrđenih prioriteta i da imaju najveću dodanu vrijednost za zacrtani cilj, a da bi rezultate trebalo postizati uz najniže moguće troškove;

Opća razmatranja

1. napominje da je za uspjeh pristupa odozdo prema gore ključno konkretno uključivanje regionalnih i lokalnih dionika već od prvih faza, njihov angažman i osjećaj odgovornosti za strategije teritorijalnog razvoja kao i pravilno dodjeljivanje odgovornosti i resursa nižim razinama donošenja odluka; smatra da uključivanje partnera također može ojačati integrirani pristup koji je usmjeren na konkretna područja, posebice kada je primjena CLLD-a i ITI-ja slaba; međutim, naglašava da je lokalnim dionicima potrebna tehnička i financijska potpora na regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a, posebno u ranim fazama postupka provedbe;

2. poziva na utvrđivanje strategija u ranim fazama postupka provedbe u suradnji s regionalnim i lokalnim dionicima, osobito na razini ciljanog i stručnog osposobljavanja, tehničke i financijske potpore, a u kontekstu pravog partnerstva između regija, država članica i EU-a;

3. smatra da daljnje delegiranje nadležnosti i resursa u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova treba dodatno poticati i da nesklonost tijela za upravljanje da to učine može ograničiti potencijal ta dva instrumenta; poziva države članice da prihvate pristup odozdo prema gore i pritom dodijele odgovornost lokalnim skupinama; poziva Komisiju da u okviru svojih ovlasti državama članicama pruži preporuke i sveobuhvatne smjernice o tome kako riješiti nedostatak povjerenja i administrativne prepreke među različitim razinama upravljanja u provedbi CLLD-a i ITI-ja;

4. ističe da na lokalnoj razini izrada visokokvalitetnih integriranih višesektorskih inovativnih strategija predstavlja izazov, pogotovo kada se mora provesti na participativan način;

5. usmjerava pozornost na činjenicu da je potrebno uzeti u obzir prioritete lokalnih dionika i uskladiti djelovanja u okviru tih alata sa sveobuhvatnim ciljevima operativnih programa, kao i s drugim razvojnim strategijama EU-a odnosno nacionalnim, regionalnim i lokalnim razvojnim strategijama i strategijama pametne specijalizacije, a pritom zajamčiti određenu dozu fleksibilnosti;

6. podsjeća da fleksibilniji i bolje integrirani trebaju biti ne samo programi EU-a, nego i glavne nacionalne i regionalne politike; naglašava da će općenitija reforma upravljanja pomoći da se zajamči da se sredstva EU-a ne dodjeljuju u okviru koji je paralelan nacionalnim i regionalnim politikama, već da budu ugrađena u širi pogon za proizvodnju održivih gospodarskih rezultata;

7. smatra da je nezaposlenost mladih jedan od problema za države članice koji najhitnije treba riješiti, zajedno s nedostatkom financiranja malih i srednjih poduzeća; ističe da u okviru lokalnih i teritorijalnih razvojnih strategija ta pitanja treba rješavati kao jedan od prioriteta; poziva lokalne i regionalne vlasti da osiguraju porezne i druge poticaje za poticanje zapošljavanja mladih i interregionalne mobilnosti mladih te da, u partnerstvu s ustanovama za osposobljavanje, prioritet daju strukovnom osposobljavanju;

8. preporučuje da lokalne i regionalne vlasti posebnu pozornost posvete projektima usmjerenima na prilagodbu lokalnih vlasti i regija novoj demografskoj stvarnosti i na ispravljanje neravnoteža koje iz nje proizlaze, osobito: 1. prilagodbom socijalne infrastrukture i mobilnosti demografskim promjenama i migracijskim tokovima; 2. stvaranjem konkretnih proizvoda i usluga usmjerenih na sve starije stanovništvo; 3. pružanjem potpore za mogućnosti zapošljavanja za starije osobe, žene i migrante koje mogu pridonijeti socijalnoj uključenosti; 4. jačanjem digitalne povezanosti te stvaranjem platformi koje omogućuju i potiču sudjelovanje te interakciju građana najudaljenijih regija i različitih administrativnih, socijalnih i političkih službi na svim razinama vlasti (lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj);

9. poziva Komisiju i države članice da pružaju dodatnu potporu, osposobljavanje i savjete manjim i slabije razvijenim mjestima koja raspolažu ograničenim sredstvima i kapacitetima i kojima, u trenutku planiranja i provedbe, može biti teško podnijeti teret i složenost administracije tih alata; podsjeća na to da teritorijalna kohezija polazi odozdo i da mora obuhvatiti i manje subjekte, bez isključivanja i diskriminacije u pogledu pristupa alatima ITI i CLLD; poziva Komisiju da obavještava o rezultatima najbolje prakse u svakoj državi članici i predlaže njihovu razmjenu putem internetske mreže koja bi tim subjektima omogućila jednake mogućnosti pristupa predmetnim alatima; potiče nacionalna tijela da predlože rješenja usmjerena na grupiranje manjih administrativnih jedinica uzimajući u obzir teritorijalnu dimenziju i specifične potrebe u pogledu razvoja;

10. potiče države članice da utvrde strategiju za jačanje primjene CLLD-a i ITI-ja pristupom financiranja iz više fondova radi stvaranja djelotvornijih regionalnih i lokalnih razvojnih strategija, posebno za područja o kojima je riječ u članku 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; poziva države članice da po potrebi iskoriste fleksibilnost kako je predviđeno člankom 33. stavkom 6. u svrhu boljeg odgovora na specifičnosti tih regija; potiče primjenu konkretnih mjera za tehničku pomoć administrativnim tijelima i njihovu izgradnju kapaciteta u tim područjima u svjetlu njihove izoliranosti i djelomično slabijeg konkurentnog položaja;

11. ističe da je integracija više fondova i dalje izazov za dionike, posebno u kontekstu CLLD-a i ITI-ja; smatra da je potrebno uložiti napore u pojednostavljenje kako bi se stvorili uvjeti za provedbu tih alata; stoga pozdravlja osnivanje skupine neovisnih stručnjaka na visokoj razini za praćenje postupka pojednostavljenja za korisnike europskih strukturnih i investicijskih fondova, kao i djelovanje Komisije u području bolje regulative; naglašava da je pri izradi preporuka potrebno pronaći zajednički europski okvir;

12. posebno ističe da je potrebno boriti se protiv prakse prekomjernog reguliranja kojim se na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini stvaraju dodatni, često nepotrebni, zahtjevi i prepreke; napominje da se mnogim razinama revizije često povećava financijsko i administrativno opterećenje za korisnike; ustraje na izbjegavanju preklapanja administrativnih zadaća i naglašava važnost uspostavljanja uvjeta za ulaganje i javno i privatno partnerstvo; preporučuje da se revizorske aktivnosti racionaliziraju, a da se nadzor usmjeri na postupak i procjenu rezultata rada, ali uz zadržavanje djelotvorne kontrole;

13. poziva Komisiju i države članice da razviju i provedu ciljane aktivnosti osposobljavanja regionalnih i lokalnih dionika za CLLD i ITI te poziva Komisiju da posveti pozornost programima osposobljavanja prilagođenima lokalnim korisnicima; smatra da je ključno zajamčiti sudjelovanje i zastupljenost svih relevantnih sektora društva u tim aktivnostima; ističe da je za potporu tih alata važna učinkovita i djelotvorna primjena tehničke pomoći, bez udvostručenja struktura;

14. pozdravlja činjenicu da Komisija stavlja naglasak na rezultate i ishode, što bi trebalo također pomoći i lokalnim tvorcima politike da prijeđu s pretjeranog naglaska na apsorpciju sredstava i popisivanja postupaka provedbe na utvrđivanje stvarnih i smislenih ciljeva koji će proizvesti opipljive promjene za njihove lokalne poslovne aktivnosti i stanovnike;

15. izražava zabrinutost zbog nedostatka odgovarajuće komunikacije među različitim dionicima; potiče inicijative usmjerene na povećanu razmjenu informacija; poziva Komisiju da, u suradnji s državama članicama, poboljša koordinaciju i širenje informacija o CLLD-u i ITI-ju; insistira na tome da CLLD i ITI povećavaju sudjelovanje građana u lokalnom i regionalnom upravljanju zahvaljujući direktnom sudjelovanju u procesu donošenja odluka, a kako bi se povećala odgovornost za odluke, te poziva lokalna i regionalna tijela da primijene odgovarajuće metode za uključivanje građana u javna savjetovanja poticanjem veće razine kulture zajedničkog promišljanja i suradnje;

16. potiče Komisiju, države članice i regije da, po potrebi, zajamče uspostavu prikladnih mehanizama kako bi se izbjegli problemi između upravnih vlasti i individualnih partnerstava te da zajamče odgovarajuću razinu informiranosti i zaštite potencijalnih korisnika o tim mehanizmima; primjećuje kašnjenja uzrokovana rješavanjem žalbenih sporova i ustraje na uspostavi skupa konkretnih pravila za utvrđivanje žalbenih postupaka i brzo rješavanje javne nabave;

17. poziva Komisiju, a posebno njezinu Glavnu upravu za regionalnu i urbanu politiku, da uspostavi okvir za suradnju s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) kako bi mogla iskoristiti njezino dugotrajno iskustvo u provedbi Programa za lokalni gospodarski razvoj i razvoj zapošljavanja (LEED) te kako bi se mogla ostvariti sinergija među alatima, osobito u pogledu poboljšavanja provedbenih kapaciteta lokalnih dionika;

18. naglašava važnost povećanih napora država članica i Komisije za proširenje upotrebe novih alata u kontekstu europske teritorijalne suradnje; naglašava da se susjedna područja koja razdvaja granica često suočavaju sa sličnim izazovima koji se mogu bolje rješavati zajedno, na lokalnoj razini;

19. zabrinut je zbog visoke stope nezaposlenosti u mnogim državama članicama i regijama EU-a; potiče države članice da koriste ove instrumente na projektima za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i mogućnosti za mala i srednja poduzeća, za poticanje ulaganja, održivog i uključivog razvoja te socijalnog ulaganja, ali i smanjenju siromaštva i povećanju uključenosti u društvo, posebno u onim regijama i podregijama gdje je to najpotrebnije; u vezi s tim ističe važnost integriranog financiranja, a posebno kombiniranje Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj; ukazuje na potencijal ponovnog ulaganja dijela lokalnih poreza u aktivnosti usmjerene na učinkovitost; poziva Komisiju da razvije posebnu strategiju ulaganja u skladu s paketom mjera za socijalno ulaganje, od koje će koristi imati regije s najvišim razinama nezaposlenosti;

20. ističe potencijal pristupa odozdo prema gore CLLD-a u potpori razvojnim strategijama, stvaranju radnih mjesta i poticanju održivog ruralnog razvoja; smatra da ITI i CLLD imaju potencijal da izravno odgovore na lokalne potrebe i izazove na način koji bi bio konkretniji i primjereniji, insistira na potrebi za boljim uključivanjem urbanih područja u taj mehanizam i poziva Komisiju da aktivno provodi tu strategiju; napominje da je ITI djelotvoran mehanizam za provedbu Integriranih planova urbane regeneracije i razvoja; potiče Komisiju na provedbu uredbi koje se odnose na financiranje CLLD-a i ITI-ja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova kao cjeline kako bi se ojačalo sinergijsko djelovanje;

21. ukazuje Komisiji da bi se, kako bi se ostvario vidljiv napredak prema ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020., u reviziji te strategije i višegodišnjeg financijskog okvira više pažnje trebalo posvetiti regionalnim i lokalnim kontekstima te posebnim okolnostima koje vladaju na dotičnim područjima;

Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD)

22. pozdravlja stvaranje novog alata CLLD koji nudi više od inicijative LEADER, jača lokalne zajednice i pruža specifična lokalna rješenja ne samo u okviru EPFRR-a nego i u okviru ostalih europskih strukturnih i investicijskih fondova;

23. ističe da CLLD urbanim i prigradskim područjima otvara razne mogućnosti i da bi trebao biti sastavni dio više strategija za razvoj urbanih područja, uključujući putem prekogranične suradnje; podsjeća da, u svrhu jamčenja maksimalne učinkovitosti strategija za teritorijalni razvoj, razvoj urbanih područja mora biti održiv i usklađen s razvojem okolnih, prigradskih i ruralnih područja;

24. žali zbog činjenice da će se u brojnim državama članicama CLLD uvesti u okviru pristupa koji se temelji na financiranju iz jednog fonda, što može dovesti do propuštanja prilika za stvaranje učinkovitijih strategija za lokalni razvoj; podsjeća na važnost cjelovitog pristupa i potrebu uključivanja što je moguće više lokalnih dionika civilnog društva;

25. pozdravlja osnivanje horizontalne radne skupine za partnerstvo koja je utemeljena zahvaljujući Glavnoj upravi REGIO;

26. apelira na dosljedno poštovanje kodeksa ponašanja za partnerstvo, osobito kada se radi o provedbi principa partnerstva u implementaciji instrumenata ITI i CLLD;

27. potiče jačanje kapaciteta, podizanje razine osviještenosti i aktivno sudjelovanje socijalnih i gospodarskih partnera, kao i dionika civilnog društva, kako bi što više partnera moglo predložiti strategije CLLD-a prije isteka roka za podnošenje prijedloga (do 31. prosinca 2017.);

28. zabrinut je zbog toga što za neke države članice lokalni razvoj pod vodstvom zajednice predstavlja puko ispunjavanje birokratskih formalnosti, a ne istinski pristup odozdo prema gore; u tom pogledu insistira na tome da bi lokalni akteri trebali imati istinsku ovlast donošenja odluka;

29. poziva Komisiju i države članice da potiču razmjenu najboljih praksi povezanih s lokalnim akcijskim skupinama, na temelju strategije informiranja na europskoj razini u pogledu njihovih uspješnih projekata, koristeći pritom postojeće alate i platforme kao što su TAIEX REGIO PEER 2 PEER, URBACT i Mreža za urbani razvoj;

30. poziva Komisiju i države članice da prihvate inicijative CLLD-a i da osiguraju veću fleksibilnost u operativnim programima te u kontekstu regionalnih i nacionalnih okvira politike, ali i onih na razini EU-a, a kako bi se bolje uzeli u obzir prioriteti strategija CLLD-a; priznaje uspjeh lokalnih akcijskih skupina u upravljanju projektima i poziva na sveobuhvatnije financiranje i na to da se razmotri proširenje njihova područja primjene; žali zbog činjenice da su u nekim državama članicama nacionalne vlasti CLLD ograničile na samo jedan specifičan politički cilj; poziva Komisiju da pruži državama članicama smjernice za financiranje CLLD-a uz pomoć pristupa iz više fondova, kao i da potiče upotrebu financijskih instrumenata;

31. podsjeća na to da se Uredbom o Europskom socijalnom fondu predviđa da se poseban prioritet dade ulaganjima u „strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice” pod tematskim ciljem br. 9 i potiče države članice da ga uključe u svoje operativne programe; ističe da se fondovima može pružiti presudno važna potpora teritorijalnim paktovima za zapošljavanje, strategijama za razvoj urbanih područja i izgradnju institucionalnih kapaciteta na lokalnoj i regionalnoj razini te traži od Komisije da pruži dodatnu potporu državama članicama u provedbi tih posebnih prioriteta ulaganja i da u svojim godišnjim izvješćima o radu iznese informacije o opsegu te provedbe; poziva Komisiju da iskoristi srednjoročnu reviziju višegodišnjeg financijskog okvira kako bi pristupila poteškoćama koje su već utvrđene u primjeni instrumenata te da pronađe održiva rješenja;

32. smatra da bi alati poput participativne izrade proračuna trebali biti uključeni u strategiju CLLD-a jer bi to predstavljalo demokratsku praksu koja značajno pridonosi povećanju uključenosti socijalnih i gospodarskih partnera u cilju jačanja socijalne kohezije na lokalnoj razini i povećanja učinkovitosti javne potrošnje;

33. naglašava da je iznimno važno primijeniti transparentan pristup bez diskriminacije te svesti na najmanju moguću mjeru potencijalne sukobe interesa u interakciji javnih i privatnih subjekata, a radi osiguranja ravnoteže između učinkovitosti alata, pojednostavljenja i transparentnosti; nadalje, pozdravlja sudjelovanje različitih partnera u lokalnim akcijskim skupinama; smatra prikladnim da odredba prema kojoj ni javne vlasti ni nijedna interesna skupina ne smiju imati više od 49 % glasačkih prava u lokalnim akcijskim skupinama, kako je utvrđeno u postojećem zakonodavnom okviru, čime se omogućuje odmak od administrativnog pristupa prema pristupu usmjerenom na rezultate i inovativnost; traži od Komisije da pažljivo nadzire i ocjenjuje provedbu te odredbe, što podrazumijeva i okolnosti u kojima se mogu dopustiti iznimke, te da osigura ciljanu izgradnju kapaciteta i tehničku podršku;

Integrirana teritorijalna ulaganja (ITI)

34. napominje da je u provedbi ITI-ja moguće primijeniti različite pristupe upravljanju; ipak smatra da je ključno da lokalni partneri imaju glavnu ulogu u pripremi strategije za teritorijalni razvoj ITI-ja i da su u potpunosti uključeni u odgovornosti povezane s upravljanjem, nadzorom i revizijom te da se na taj način zajamči da su lokalni dionici zbilja odgovorni za intervencije u okviru ITI-ja;

35. ističe da ITI ne bi smio biti ograničen samo na urbana područja, već bi se trebao odnositi i na zemljopisna područja kao što su gradske četvrti, velegradska područja, urbano-ruralna, podregionalna ili prekogranična područja; naglašava da je ITI najprimjereniji za uzimanje u obzir specifičnih teritorijalnih potreba, s pomoću fleksibilnijeg utvrđivanja njegova teritorijalnog opsega, čime bi se poštovao stvarni pristup koji je usmjeren na konkretna područja; smatra da ITI također pruža odgovarajuću strukturu za područja s lošim pristupom uslugama te za izolirane zajednice i zajednice u nepovoljnijem položaju; traži od Komisije i država članica da optimiziraju ljudske i tehničke resurse i da više korite ITI u području prekogranične suradnje;

36. naglašava da je rano uključivanje i veće delegiranje odgovornosti regionalnim i lokalnim vlastima i dionicima, između ostalog i dionicima civilnog društva, u strategiju teritorijalnog razvoja koja ima pristup odozdo prema gore ključno za buduću odgovornost, sudjelovanje i uspjeh integrirane teritorijalne strategije koja će se provesti na lokalnoj i međusektorskoj razini; ustraje na tome da se poveća kapacitet iskorištavanja njihovih potencijala za razvoj, u skladu s lokalnim obilježjima;

37. potiče države članice da prihvate pristup integriranim teritorijalnim ulaganjima koji se temelji na financiranju iz više fondova kako bi se postigla sinergija među fondovima na određenom području i kako bi se izazovi rješavali sveobuhvatno; naglašava da je ciljana izgradnja kapaciteta potrebna kako bi se olakšalo udruživanje sredstava iz različitih izvora;

38. naglašava da je kasna odluka na nacionalnoj razini za upotrebu alata za ITI istaknuta kao jedna od glavnih prepreka za pravilno određivanje teritorijalne strategije, stvaranje koordinacijske strukture, utvrđivanje proračuna i pripremu nacionalne pravne osnove za ITI;

39. pozdravlja napore koje Komisija i Stručna skupina za teritorijalnu koheziju i urbana pitanja ulažu u pripremu scenarija povezanih s integriranim teritorijalnim ulaganjima; smatra da takve smjernice treba pripremiti ranije u postupku programiranja; smatra da je potrebno ažurirati smjernice sa stvarnim primjerima i poukama iz ITI-ja nakon njihove provedbe;

40. poziva Komisiju da uzme u obzir rezultate ankete Odbora regija iz 2015. godine, uz učinkovitiju upotrebu sredstava informacijske tehnologije i smanjivanje papirologije, uvođenje fleksibilnijih pravila za države/regije s vrlo malim dodijeljenim sredstvima, poboljšanje mehanizama sufinanciranja u državama članicama i pružanje više obuke za one koji su odgovorni za upravljanje i apsorpciju sredstava, uključujući izabrane političare;

Buduće preporuke

41. smatra da CLLD i ITI trebaju imati još važniju ulogu u budućoj kohezijskoj politici; poziva Komisiju da pripremi izvješće koje pokazuje prednosti, nedostatke, mogućnosti i prijetnje u primjeni tih dvaju alata (analizu SWOT) prije novog zakonodavnog prijedloga o mogućim scenarijima za razdoblje nakon 2020. povezanima s tim alatima;

42. zahtijeva da se u tom izvješću analizira utjecaj i učinkovitost CLLD-a i ITI-ja i poželjnost obvezujućeg pristupa u zakonodavstvu o kohezijskoj politici za razdoblje nakon 2020. u pogledu tih alata, uz izdvajanje sredstava za njih u operativnim programima; predlaže da se razmotri osmišljavanje konkretnih poticaja za države članice za provedbu CLLD-a i ITI-ja, zajedno s potencijalnim sredstvima za osiguravanje veće usklađenosti između operativnih programa i CLLD-a i ITI-ja; ističe da bi se ta analiza trebala zasnivati na relevantnom nizu pokazatelja koji održavaju i kvalitativne i kvantitativne sastavnice;

43. traži da se u sljedećoj generaciji kohezijske politike tijekom faze izrade programa, ali i provedbe, formalizira pristup odozdo prema gore u kontekstu ITI-ja;

44. potiče Komisiju i države članice da putem koordinacije s lokalnim nadležnim tijelima nadziru upotrebu sredstava ITI-ja jer su ona kvantitativno važnija nego ranije zbog svoje konsolidacije; naglašava da je to važno za smanjivanje mogućnosti korupcije u državama članicama;

45. insistira na tome da je potrebno primijeniti dvostruki pristup, osobito pri pružanju smjernica, s jedne strane, za one države članice koje imaju samo nacionalne operativne programe te, s druge strane, za one koje imaju i regionalne operativne programe;

46. insistira na poboljšanju koordinacije između Komisije, država članica i regija u pogledu smjernica za te alate; preporučuje da se smjernice pripremaju paralelno s prijedlogom o novom zakonodavstvu o kohezijskoj politici za programsko razdoblje nakon 2020. godine, uz naknadna ažuriranja; ističe da će se time omogućiti pravovremeno podnošenje dokumenata o smjernicama, povećati pravna sigurnost za sve stranke i dati objašnjenja o tome kako će se predložene odredbe provesti u praksi;

° °

47. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te regionalnim i nacionalnim parlamentima.

EXPLANATORY STATEMENT

Background

Territorial cohesion was recognised as a fundamental objective of the EU and enshrined in the Lisbon Treaty. Against this backdrop, the new generation of cohesion policy for the 2014-2020 programming period puts greater emphasis on the use of integrated and place-based oriented approaches to foster economic, social and territorial cohesion. The new ERDF regulations stipulate a ring-fenced budget of 5% of expenditure for sustainable urban development.

Under the framework of the European Structural and Investment Funds two new instruments have been introduced in the 2014-2020 programming period in order to achieve the territorial cohesion objective: Community-Led Local Development (CLLD) and Integrated Territorial Investments (ITI).

CLLD (Articles 32-35 of the Common Provisions Regulation (CPR)) is a new tool for use at sub-regional level. It is based on the LEADER experience of community-led local development and is based on a bottom-up approach: it aims to strengthen synergies between local actors, both public and private.

ITI (Article 36 of the CPR) will help implement integrated territorial strategies as it allows bundling of funding from several priority axes of one or more operational programmes. ITIs can be used for delivering the sustainable urban development objective, but can be also aimed at other types of territory.

The Member States had to indicate in their Partnership Agreements how ITI and CLLD will be used by Member States and the types of areas and challenges that these mechanisms will address.

In terms of resources allocated to ITIs and CLLD, around 5% of the cohesion policy budget (approximately EUR 16 billion) is expected to be used for these tools. 20 Member States will use ITIs (EUR 13.6 billion), 17 Member States will use ITIs in order to deliver sustainable urban development actions (EUR 7 billion), as stated in Article 7 of the ERDF Regulation. When it comes to CLLD, a total of 18 Member States have expressed their intention to implement it. The take-up is based mostly on the European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD) and the existing LEADER programme, as stipulated in the respective regulation[13].

Challenges

It is difficult to evaluate ITI and CLLD for the 2014-2020 programming period but some challenges have already been identified by the EU institutions, researchers, managing authorities, and local actors. This can be summarised as follows[14]:

CLLD challenges:

• Very complex concept;

• Many practical challenges (mainly linked to the capacity of the actors on the ground);

• resistance to move away from top-down approaches and giving “power” to local groups;

• Seen as not necessary in some MS and regions because consultation with local actors is already being used and no added value;

• CLLD when supported by ERDF and ESF is perceived as an administrative burden for local authorities and local actors;

• Member states having used LEADER have a considerable experience with CLLD compared to others;

• Take-up of CLLD, management and administration, financial commitments, territorial focus.

ITI challenges:

• Questions in terms of governance frameworks, administrative and institutional capacities and the way the results orientation and thematic concentration obligations are applied;

• Responsibilities for implementation are delegated to local bodies which often have limited expertise or resources to implement projects;

• New tool and there is still no expertise at local level leading to delays (implementation difficulties);

• Little guidance provided by the EC but as ITI is a very flexible tool, not all possible arrangements can be detailed (there is an Expert Group on Territorial Cohesion and Urban Matters (TCUM)

• Duplication of administrative structures, lack of flexibility, funding being tied up for the whole programming period and lack of alignment with other development strategies. Implementation too complex if the funding available is small.

Challenges relevant to both CLLD and ITI:

• Complexity of regulations and concepts and increase administrative burden (the scale of administrative organisation that is required might have prevented some countries of using ITI (e.g. Ireland) or using multi-funded CLLDs (e.g. Luxembourg));

• There are several possible approaches to CLLD and this takes time and financial commitment to implement in terms of administrative structures;

• Member States fearing local influence in territorial development;

• Limited budget attributed to ITI and CLLD;

• Integration of multiple funds is considered as a challenge;

• Linkages between both are subject to several debates between regional authorities.

Key recommendations

Your rapporteur believes that the bottom-up approach and participation of local actors is essential for achieving the objectives of cohesion policy. Yet, in a number of Member States a lack of trust can be observed between the different levels of governance when it comes to the implementation of CLLD and ITI. This is an important issue to solve as it can seriously hamper the realisation of the territorial approach.

Furthermore, local actors unfortunately often lack the capacity to develop and implement development strategies that concern their territory. They are in need of support from both the national and EU levels in order for these tools to bring the desired effect. This is particularly important for smaller localities and disadvantaged areas such as islands, mountains and rural areas. Targeted activities are necessary in order to bring these tools closer to local actors and to build their capacity so that they can successfully participate in strategies aimed at their territory. Using the existing resources and platforms will be key in these efforts.

The youth is often left aside in discussions around public policies. It is essential to include young people in territorial development tools, especially CLLD. A staggering number of 14 million young people are not in employment, education or training (NEET), while the youth unemployment rates have risen above 50% in certain Member States. CLLD with an emphasis on youth can be a binding factor between generations within communities and can develop new paths to employment.

Your rapporteur considers that the multi-fund possibilities afforded in the new regulations should be exploited to the extent possible so as to achieve a truly integrated/holistic approach to cohesion policy interventions. At the moment, there are still wide differences in the way the ESI Funds are to be implemented. Moreover, additional and often unnecessary requirements and hurdles are created at national and regional levels (so called “gold-plating” practices) which add further complexity and deter from using tools such as CLLD and ITI. Considerable simplification is necessary to reduce this hefty administrative burden and complexity. There are high expectations in this regard from the new High Level Group of Independent Experts on Monitoring Simplification for Beneficiaries of the European Structural and Investment Funds, set up by the Commission.

Your rapporteur would like to see tools such as ITI and CLLD having a more prominent role in the future discussions on cohesion policy, with a greater and more formal emphasis on the bottom-up approach. The Commission will be in a position to evaluate the implementation of these tools in the 2014-2020 period as well as to develop scenarios and provide recommendations for the post-2020 period.

27.1.2016

MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o novim alatima za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020.: integrirano teritorijalno ulaganje i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice

(2015/2224(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Michaela Šojdrová

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da je prema Eurostatu 2014. godine 61 europska regija u 8 zemalja Europske unije imala stope nezaposlenosti između 14 % i 34,8 %, a da su 63 regije u sedam zemalja Europske unije imale stope nezaposlenosti između 2,5 % i 4,9 %; budući da je, nadalje, 7 zemalja imalo stopu nezaposlenosti veću od 30 %;

1. ističe potencijal kohezijske politike da stvori bolje prilike za zapošljavanje, poticanje održivog i uključivog rasta te doprinošenje smanjenju siromaštva i socijalnoj uključenosti; u vezi s tim ističe važnost integriranog financiranja, a posebno kombiniranje Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj;

2. ističe važnost poticanja sektora kao što su zeleno gospodarstvo i socijalna ekonomija, čime se može stvoriti dodana vrijednost u vidu održive i uključive zapošljivosti;

3. naglašava da će lokalni razvoj pod vodstvom zajednice i integrirano teritorijalno ulaganje biti uspješni samo ako uspiju na odgovarajući način riješiti probleme povezane s nezaposlenošću s kojima se suočavaju pogođene regije i zajednice;

4. ističe potencijal pristupa odozdo prema gore u okviru lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice u potpori razvojnim strategijama, stvaranju radnih mjesta i poticanju održivog ruralnog razvoja; smatra da integrirano teritorijalno ulaganje i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice imaju potencijal da izravno odgovore na lokalne potrebe i izazove na način koji bi bio konkretniji i primjereniji, inzistira na potrebi za boljim uključivanjem urbanih područja u taj mehanizam i poziva Komisiju da aktivno provodi tu strategiju; napominje da je integrirano teritorijalno ulaganje djelotvoran mehanizam za provedbu Integriranih planova urbane regeneracije i razvoja; potiče Komisiju na provedbu uredbi koje se odnose na financiranje lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i integriranog teritorijalnog ulaganja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova kao cjeline kako bi se ojačalo sinergijsko djelovanje;

5. zabrinut je zbog toga što za neke države članice lokalni razvoj pod vodstvom zajednice predstavlja puko ispunjavanje birokratskih formalnosti, a ne istinski pristup odozdo prema gore; u tom pogledu insistira da bi lokalni akteri trebali imati istinsku ovlast donošenja odluka;

6. poziva Komisiju da pruži tehničku pomoć državama članicama i lokalnim tijelima te da stvori kanale za komunikaciju s državama članicama i lokalnim agencijama kako bi osigurala stvarno i sadržajno sudjelovanje lokalnih aktera u postupku i suradnji na svim razinama; ističe da će integrirano teritorijalno ulaganje i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice imati uspjeha jedino uz angažman i osjećaj odgovornosti svih uključenih sudionika, što obuhvaća i civilno društvo, te smatra da se sudjelovanjem svih partnera, osim toga, može ojačati integriran i lokalno usmjeren pristup, posebno tamo gdje postoji niska razina integriranog teritorijalnog ulaganja i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice; poziva Komisiju da zaduži jedno od svojih tijela za ostvarivanje bolje komunikacije i provedbe za koordinaciju integriranog teritorijalnog ulaganja i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice;

7. smatra da bi Komisija trebala poticati države članice da upotrebljavaju ove instrumente na projektima za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i socijalnog ulaganja, posebice u regijama i podregijama u kojima je to najpotrebnije; stoga poziva Komisiju da razvije poseban plan ulaganja u skladu s paketom mjera za socijalno ulaganje kako bi ih regije i podregije s najvišim razinama nezaposlenosti mogle najbolje iskoristiti;

8. priznaje da su i integrirano teritorijalno ulaganje i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice osobito potrebni u slabije razvijenim regijama; potiče Komisiju i države članice da regionalnim i lokalnim tijelima u oblikovanju i provedbi takvih inicijativa pruže potporu i pomoć u pogledu izgradnje kapaciteta te ih poziva da posebnu pozornost posvete regijama s teškim i trajnim prirodnim ili demografskim nedostacima i poboljšaju njihovu teritorijalnu koheziju kako bi potaknule razvoj lokalne ekonomije, što će na kraju omogućiti stanovništvu da ostane u tim regijama;

9 izražava žaljenje zbog nedovoljne prepoznatljivosti lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i integriranog teritorijalnog ulaganja te mogućeg nedostatka iskustva u vezi s tim instrumentima među lokalnim dionicima; potiče Komisiju i države članice da oba alata učine što vidljivijima i razumljivijima korisnicima, izbjegavajući pritom bilo kakva dodatna birokratska opterećenja, te da učine dodatne napore da pojednostave njihova pravila i procedure; ističe da bi se bolja uspješnost te veća dodana vrijednost i sinergijski učinak mogli postići upotrebom sredstava ne samo Europskog fonda za regionalni razvoj za instrumente integriranog teritorijalnog ulaganja i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice nego i ostalih fondova, kako je utvrđeno predmetnim uredbama; smatra da bi u vezi s time trebalo poduzeti korake za prijenos točnih informacija o posebnim sredstvima i jačanje kontaktnih točaka za dobivanje informacija kako bi se omogućila odgovarajuća tehnička podrška onima koji se žele koristiti sredstvima; također ističe važnost pažljivog i stalnog nadzora nad tim sredstvima;

10. poziva Komisiju da organizira informativne seminare, o kojima bi javnost bila obaviještena na odgovarajući način, kako bi se zajamčilo da što veći broj osoba dozna za te mogućnosti; nada se, štoviše, da će se uvesti odgovarajući alati za prijenos informacija, kao što su popisi za slanje poruka e-pošte koji se redovito ažuriraju i aplikacije za pametne telefone;

11. podsjeća na to da se Uredbom o Europskom socijalnom fondu predviđa da se poseban prioritet dade ulaganjima u „strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice” pod tematskim ciljem „Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije” i potiče države članice da ga uključe u svoje operativne programe; ističe da se fondovima može pružiti presudno važna potpora teritorijalnim paktovima za zapošljavanje, strategijama za razvoj urbanih područja i izgradnju institucionalnih kapaciteta na lokalnoj i regionalnoj razini te traži od Komisije da pruži dodatnu potporu državama članicama u provedbi tih posebnih prioriteta ulaganja i da u svojim godišnjim izvješćima o radu iznese informacije o opsegu te provedbe; poziva Komisiju da iskoristi srednjoročnu reviziju višegodišnjeg financijskog okvira kako bi pristupila poteškoćama koje su već utvrđene u primjeni instrumenata te da pronađe održiva rješenja;

12. ukazuje Komisiji da bi se, kako bi se ostvario vidljiv napredak prema ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020., u reviziji te strategije i višegodišnjeg financijskog okvira više pažnje trebalo posvetiti regionalnim i lokalnim kontekstima te posebnim okolnostima koje vladaju na dotičnim područjima.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	25.1.2016
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	37 3 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Laura Agea, Guillaume Balas, David Casa, Ole Christensen, Jane Collins, Lampros Fountoulis, Arne Gericke, Thomas Händel, Marian Harkin, Czesław Hoc, Rina Ronja Kari, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Sven Schulze, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Maria Arena, Amjad Bashir, Lynn Boylan, Miapetra Kumpula-Natri, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Evelyn Regner, Michaela Šojdrová
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Eleonora Evi, Anneli Jäätteenmäki

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	16.2.2016
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	37 2 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Pascal Arimont, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Steeve Briois, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Tamás Deutsch, Bill Etheridge, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Constanze Krehl, Sławomir Kłosowski, Andrew Lewer, Iskra Mihaylova, Andrey Novakov, Younous Omarjee, Konstantinos Papadakis, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Maria Spyraki, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Joachim Zeller
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Daniel Buda, Viorica Dăncilă, Bronis Ropė, Peter Simon, Davor Škrlec, Hannu Takkula, Damiano Zoffoli, Marco Zullo

[1] SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
[2] SL L 347, 20.12.2013., str. 289.
[3] SL L 347, 20.12.2013., str. 487.
[4] SL L 149, 20.5.2014., str. 1.
[5] SL L 347, 20.12.2013., str. 259.
[6] SL C 17, 19.1.2013., str. 18.
[7] SL C 313, 22.9.2015., str. 31.
[8] SL C 230, 14.7.2015., str. 1.
[9] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2011)0485.
[10] Usvojeni tekstovi P7_TA(2013)0002.
[11] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0015.
[12] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0419.
[13] At least 5 %, and in the case of Croatia 2,5 %, of the total EAFRD contribution to the rural development programme shall be reserved for LEADER (Article 59(5) of Regulation (EU) No 1305/2013)
[14] European Parliament briefing entitled “Tools to support the territorial and urban dimension in cohesion policy: Integrated territorial investment (ITI) and Community-led Local Development (CLLD)”

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti