IZVJEŠĆE o predloženom imenovanju Lea Brincata za člana Revizorskog suda

8.9.2016 - (C8-0185/2016 – 2016/0806(NLE))

Odbor za proračunski nadzor
Izvjestitelj: Igor Šoltes

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o predloženom imenovanju Lea Brincata za člana Revizorskog suda

(C8-0185/2016 – 2016/0806(NLE))

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0185/2016),

–  uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0257/2016),

A.  budući da je Odbor Parlamenta za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predloženog kandidata, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

B.  budući da je na sastanku Odbora za proračunski nadzor 5. rujna 2016. održano saslušanje kandidata Vijeća za članstvo u Revizorskom sudu;

1.  daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Leo Brincat imenuje članom Revizorskog suda;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.

PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS LeA BrincatA

OBRAZOVANJE:

•  stekao diplomu pristupnika na Bankarskom institutu u Londonu. Izabran za člana istog instituta koji se sada zove Institute of Financial Services. Predmeti studija su bili među ostalima: pravo bankovnih poslova, financije u vanjskoj trgovini, ekonomija, prakse bankarskog sustava

•  Moj materinji jezik je malteški, imam napredno znanje engleskog i talijanskog te osnovno znanje francuskog

PROFESIONALNA POLITIČKA AKTIVNOST:

•  Ministar održivog razvoja, okoliša i klimatskih promjena: ožujak 2013. – travanj 2016.

•  Član Odbora za okoliš i razvoj: Zastupnički dom: prosinac 2010. – siječanj 2013.

•  Član Odbora za vanjske i europske poslove: Zastupnički dom: lipanj 2008. – siječanj 2013.

•  Član Odbora za vanjske i europske poslove: Zastupnički dom: listopad 2003. – veljača 2008.

•  Član Odbora za vanjske poslove: Zastupnički dom: lipanj 2003. – listopad 2003.

•  Predsjednik Odbora za računovodstvo Nacionalnog ureda za reviziju: ožujak 1999. – veljača 2003.

•  Član Odbora za javne račune: Zastupnički dom: listopad 1998. – veljača 2003.

•  Ministar financija i trgovine: ožujak 1997. – rujan 1998.

•  Ministar trgovine: listopad 1996. – ožujak 1997.

•  Član Odbora za javne račune: Zastupnički dom: travanj 1995. – srpanj 1996.

•  Aktivan član Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-a i Malte tijekom pristupnih pregovora od njegovog osnivanja u srpnju 1992. Odbor je prestao s radom ulaskom Malte u Europsku uniju

•  Tajnik parlamenta u Uredu premijera: 1986. – 1987.

PROFESIONALNA POSLOVNA AKTIVNOST:

•  savjetnik za upravljanje projektima u sektoru poduzeća (većinom u području turizma i ugostiteljstva) vezanima za unutarnju financijsku kontrolu i usklađenost: siječanj 2007. – ožujak 2013.

•  voditelj poslovnih istraživanja u Odjelu za poslovnu strategiju u HSBC Bank Malta plc: rujan 1998. – prosinac 2006.

•  1966. pridružio sam se Barclays Bank DCO koja je poslije postala Barclays Bank International, Mid-Med Bank Ltd i HSBC Bank Malta plc tijekom kojeg sam razdoblja radio u raznim područjima bankarskog poslovanja uključujući poslovanje s građanima, devizno poslovanje, kreditiranje i izvršnu upravu

RELEVANTNO ISKUSTVO

•  član prvog nacionalnog međustranačkog odbora osnovanog 1995. kako bi se uvela transparentnost i regulacija u financiranju političkih stranaka, poznatog kao Glades Commission. U odboru su djelovali različiti dionici koji su otvorili put zakonodavstvu o financiranju političkih stranaka 20 godina poslije

•  tijekom mojeg mandata u Ministarstvu financija i trgovine, Nacionalni ured za reviziju je u potpunosti postao neovisan kao dio Ureda parlamenta Malte (funkcije i moći glavnog revizora i uloga Nacionalnog ureda za reviziju definirane su 108. odjeljkom Ustava Republike Malte i Zakonom o glavnom revizoru i Nacionalnom uredu za reviziju iz 1997.)

•  jedan od osnivača i predsjednik Odbora za javne račune u Zastupničkom domu, tijela koji jača veze između Nacionalnog ureda za reviziju i Parlamenta

·tijekom njegovih početaka, posjetio sam Nacionalni uredi za reviziju Ujedinjene Kraljevine i Odbora za javne račune u parlamentu Ujedinjene Kraljevine i održao sastanke s njihovim službenicima

·izradio nacrt prvog malteškog strateškog i akcijskog plana za zeleni rast - ZAZELENIMO NAŠE GOSPODARSTVO: STVARANJE ODRŽIVE BUDUĆNOSTI – koji je trenutačno pod ekonomskom analizom nakon opsežnih savjetovanja

·pripremio osnove za stvaranje zakonodavstva o klimatskoj politici u Malti koje je dovelo do osnivanja prvog Fonda za aktivnosti u području klime

·neposredno sam bio uključen u procese konferencije COP21, od neslužbenih sastanaka s ministrima prije konferencije do potpisivanja Pariškog sporazuma u New Yorku s naglaskom na financiranje u službi borbe protiv klimatskih promjena. Također, tijekom konferencije COP21 u Parizu, sudjelovao sam u pregovorima i konzultacijama s Europskom povjerenikom za klimatsku i energetsku politiku o gubicima i štetama nastalima kao posljedice klimatskih promjena

·aktivno sam sudjelovao u pripremama za malteško predsjedanje Vijećem Europske unije uključujući dobro upravljanje u sektoru okoliša te sam sudjelovao u različitim tehničkim sastancima povezanim s trojnim predsjedništvom zajedno s kolegama iz Nizozemske i Slovačke

·bio sam ključna osoba u osnivanju tijela nadležnog za okoliš i resurse u Malti, koji obavlja funkciju regulatornog nadzora. To tijelo, koje je prije bilo samo Uprava za okoliš, po prvi put uključuje predstavnike koje biraju nevladine organizacije za okoliš i oporba

•  tijekom mog mandata, Malta je zauzela deveto mjesto na ljestvici Indeksa ekoloških rezultata po pitanju visokoprioritetnih problema vezanih za okoliš, a koju sastavlja Centar za ekološko pravo i politiku sveučilišta Yale pod nazivom „GLOBAL METRICS FOR THE ENVIRONMENT”

PRILOG 2.: ODGOVORI LeA BrincatA NA UPITNIK

Profesionalno iskustvo

1.  Navedite svoje profesionalno iskustvo u javnim financijama bez obzira na to je li riječ o proračunskom planiranju, izvršavanju proračuna, upravljanju proračunom, proračunskom nadzoru ili reviziji.

Kao ministar u dvjema različitim vladama, bavio sam se javnim financijama tijekom svog mandata kao ministar financija i trgovine te nedavno kao ministar održivog razvoja, okoliša i klimatskih promjena.

Tijekom tog vremena između ostalog sam bio odgovoran za mobilizaciju resursa, određivanja prioriteta programa i proračunskih postupaka pri čemu sam ustrajao na učinkovitom upravljanju resursima i nadzorima. Planiranje proračuna, usklađenost, provedba i revizija su bili ključni.

Kada sam bio odgovoran za financije, aktivno sam sudjelovao u izradi proračunskih ciljeva zajedno s ključnim službenicima ministarstva, vodio rasprave s namjerom pretvaranja općih ciljeva u mjerljive, nadgledao sam daljnje mjere kako bih zajamčio da se poštuju proračunska ograničenja, poduzimao korektivne mjere za rješavanje potencijalnog prekoračenja proračuna te izvještavao parlament o ostvarenju zacrtanih proračunskih ciljeva. Ti su mi višedimenzionalni zadaci pružili odličnu priliku da ovladam postupcima upravljanja proračunom.

1997. godine imao sam ključnu ulogu kao ministar financija kada sam parlamentu podnio prijedlog zakona o autonomiji Nacionalnog ureda za reviziju. Ustav i taj zakon daju ovlasti glavnom revizoru da revidira račune svih službi i ureda malteške vlade, kao i račune javnih tijela ili drugih tijela koji upravljaju, drže ili koriste fondove koji izravno ili neizravno pripadaju malteškoj vladi.

Nacionalni ured za reviziju nastavio se razvijati te je zadobio uvažavanje malteškog parlamenta. Kao dugogodišnji zastupnik u parlamentu, sjedio sam u prestižnom Odboru za javne račune kojim sam imao čast predsjedati četiri i pol godine tijekom čitavog mandata.

U skladu s godišnjim izvješćem Nacionalnog ureda za reviziju, ovaj Odbor provjerava učinkovitost, isplativost i ekonomičnost javne potrošnje te općenito poziva vladu i javne dužnosnike na odgovornost da pružaju javne usluge. Budući da su se modeli pružanja javnih usluga mijenjali tijekom godina, tako se mijenjao i djelokrug Odbora te se proširio izvan ministarstava na provjeravanje državnih tijela koja pružaju javne usluge.

Tijekom mojih mandata u navedenom odboru imao sam nekoliko prigoda ispitati o ključnim relevantnim pitanjima različite ministre, više javne dužnosnike i službenike javnog sektora kao i savjetnike i konzultante ključnih ministara.

Kao utemeljitelj Odbora za javne financije u Zastupničkom domu (tijelo koje jača odnos između Nacionalnog ureda za reviziju i parlamenta), tijekom njegovih početaka posjetio sam službenike Nacionalnog ureda za reviziju Ujedinjene Kraljevine i Odbora za javne račune u parlamentu Ujedinjene Kraljevine. Uvijek sam usvajao i strogo poštovao načela razboritog upravljanja javnim financijama i nadzorom nad njima kao i dobrog javnog i korporativnog vladanja.

Iako su strukture i postupci važni za dobro korporativno vladanje, ministarski nadzor je ključan. Po mom iskustvu, ministarski nadzor ima više oblika: neslužbeni i službeni; i strateški. Trebao bi nadgledati provedbu zakona, primjenu proračuna, strogo poštovanje zakona i Ustava kao i upravljanje javnim financijama u svrhu poboljšanja pružanja usluga kako bi se postigla bolja kvaliteta života svih građana. Iako rastuće težnje građana zahtijevaju sve veće financijske resurse, uvijek sam tvrdio da građani posebno cijene isplativost; zbog čega je nadzor nad javnim financijama sve važniji.

Osim što sam se bavio zakonodavnim postupcima, kao ministar sam često bio uključen u planiranje proračuna i donošenje odluka vezanih za velike projekte financirane izdašnim javnim i/ili europskim fondovima kao i zadržavanje nadzora nad upravljanjem projektima i fondovima. Kroz dužnosti ministra, koje sam većinom obavljao u financijskom sektoru, ali i u sektorima upravljanja okolišem i otpadom, stupao sam u kontakt s najvišim dužnosnicima Ministarstva financija i, kao u potonjem slučaju, s Odjelom za koordinaciju planiranja i prioriteta (OKPP, koji je osnovan u ožujku 2001. kao dio administrativne infrastrukture čiji je cilj bio upravljanje europskim pretpristupnim i poslijepristupnim sredstvima koje je EU dodijelio Malti). Cilj OKPP-a je zajamčiti učinkovito povlačenje europske pomoći i upravljanje njome, posebice vezano za kohezijsku politiku, kroz učinkovitu koordinaciju vladinih ureda, tijela, agencija i ostalih dionika.

Tijekom svog ministarskog mandata, uvijek sam se fokusirao na to da zajamčim da se dodijeljena sredstva primjene u skladu sa zakonom i propisima prema dobrom financijskom upravljanju.

Kao glavni glasnogovornik oporbe za ekonomska i financijska pitanja između rujna 1998. i svibnja 2004. nastavio sam praktično biti u tijeku izvršavajući svoje dužnosti i odgovornosti povezane s dobrim financijskim upravljanjem i nadzorom. U razdoblju prije pristupanja EU-u prisustvovao sam seminarima i konferencijama u Bruxellesu kao član Zastupničkog doma uključujući i tematske orijentacijske seminare i informiranja o odboru OLAF, između ostalih tematskih područja, kako bih bolje razumio kako EU funkcionira i dobio uvid u stvarno stanje unutar velikih struktura i mehanizama EU-a.

Siguran sam da će to znanje biti od velike koristi ako dobijem čast biti izabran za člana Revizorskog suda. Slične su orijentacijske posjete za mene i ograničeni broj članova moje parlamentarne skupine organizirale političke zaklade poput njemačkog FES-a u kojima mi se pružila prilika da nadogradim svoje teoretsko znanje bogatim i praktičnim iskustvom.

Za vrijeme rada u Mid Med banci - jednoj od vodećih malteških banaka - proveo sam duže vrijeme u središnjem uredu Odjela za kreditiranje, a moje dužnosti su bile: financijsko procjenjivanje i projekcija poslovnih klijenata, uključujući studije izvedivosti i poslovne planove; odgovarajuća kontrola uporabe bankarskih usluga i jamčenje za njihovu strogu primjenu prije faze odobrenja.

Tijekom rada kao konzultant za upravljanje u sektoru poduzeća većinom u turizmu i ugostiteljstvu koji nije predstavljao sukob interesa s mojim parlamentarnim dužnostima na nepuno radno vrijeme, bio sam zadužen za to da se poštuju interne financijske kontrole i usklađenost u tvrtkama kojima sam nudio konzultantske usluge kao vanjski suradnik.

Deset godina sam radio kao viši izvršni direktor ljudskih resursa i administracije u vodećoj proizvodnoj tvrtki orijentiranoj na izvoz s oko 600 zaposlenika. Iskustvo koje sam stekao kao viši bankarski službenik pomoglo mi je u boljem razumijevanju izazova s kojima se svaki dan suočavaju industrijska poduzeća, posebice tijekom teških razdoblja restrukturiranja.

2.  Koja su vaša najveća postignuća u profesionalnoj karijeri?

Doprinosio sam različitim projektima za moju državu i nadgledao ih. Najviše osobnog zadovoljstva tijekom mog mandata kao ministra financija donijelo mi je bez sumnje poticanje i dobivanje nužne potpore Zastupničkog doma kako bi Nacionalni ured za reviziju izašao iz odgovornosti ministarstva. Primjerenim zakonodavstvom Nacionalnom uredu za reviziju omogućena je potpuna neovisnost tako što je postao dio Ureda parlamenta Malte dok su njegove funkcije kao i funkcije Glavnog revizora jasno određene u okviru novog zakonodavnog tijela.

Dok danas odbori za javne račune postoje u većini država članica, bilo je divno iskustvo biti osnivač Odbora za javne račune malteškog parlamenta, osobito zato što smo mi (njegovi osnivači) i visoki broj vladinih službenika i organa puno naučili pomažući Odboru da stvori svoj vlastiti uski djelokrug i modus operandi unutar parlamentarnih struktura.

Još jedan meni važni trenutak, ovaj put tijekom mog mandata ministra održivog razvoja, okoliša i klimatskih promjena, bio je rad na osnivanju tijela nadležnog za okoliš i resurse. Budući da Uprava za okoliš, koja je bila dio malteškog tijela nadležnog za okoliš i planiranje, nije imala vlastitu strukturu ni izvor financija kao ni potpuno odvojene i neovisne regulatorne moći, ponosan sam što sam bio ključna osoba u osnivanju prvog malteškog tijela nadležnog za okoliš i resurse koje je, osim što u potpunosti obavlja zadaću regulatornog nadzora koju provode zaposlene kvalificirane osobe visokog integriteta uključujući europske nevladine organizacije i predstavnike oporbenih stranaka, usmjereno na rješavanje europskih, multilateralnih i nacionalnih obveza Malte.

Za vrijeme mojega ministarstva, Wasteserv Malta Ltd (100-postotna državna tvrtka koja se bavi infrastrukturom za zbrinjavanje otpada na malteškim otocima) uspjela je dovršiti brojne nacionalne projekte koje financira EU u programskom razdoblju 2007. – 2013. Projekti koji su se trebali uspješno zaključiti do kraja 2015. uključuju malteško postrojenje za mehaničko biološku obradu otpada, stanicu za prijevoz otpada Gozo i izgradnju postrojenja Autoclave koje je izgrađeno kao nadogradnja postojeće spalionice za klaonički i medicinski otpad. Osim uspješnog dovršenja tih projekata, tvrtka je započela strože postupke održavanja te se upustila u veliki projekt osvježavanja brenda kojim se osnovna filozofija poduzeća promijenila u onu koja se zalaže za koncept „stvaranja resursa iz otpada”. Ta je promjena bila ključna za postizanje središnje uloge tvrtke u društvu. Postupak pretvaranja Wasteserva u održivu organizaciju koja se bavi zbrinjavanjem i recikliranjem otpada uključivao je i promjene u upravljanju tvrtkom i postavljanje konkretnih strateških ciljeva za tvrtku kako bi se zajamčilo ispunjenje njezine misije.

Tijekom mog mandata kao tajnika parlamenta u Uredu premijera 1986.–1987. gdje je politika stanovanja činila dio mog posla, bio sam odgovoran za uvođenje velikih reformi u socijalnom stanovanju kojima se područje korisnika po prvi put proširilo na samohrane roditelje i društvene skupine s malim prihodima kako bi se zajamčila veća pravednost i jednakost. Također sam nadgledao velike projekte u kojima su se prostori koje su prethodno koristile britanske vojne službe raspoređene u Malti u svrhu stanovanja pretvorili u socijalne stambene jedinice za obitelji kojima je potreban odgovarajući, adekvatan ili alternativan smještaj.

3.  Koje je vaše profesionalno iskustvo u međunarodnim multikulturnim i višejezičnim organizacijama ili institucijama sa sjedištem izvan vaše domovine?

Imam skoro tri desetljeća profesionalnog iskustva u takvim aktivnostima i to u raznim regijama diljem svijeta. Kao bivši ministar održivog razvoja, okoliša i klimatskih promjena u svom sam nedavnom mandatu redovito prisustvovao i aktivno sudjelovao u službenim i neslužbenim sastancima Vijeća za okoliš koji se održavaju u zemljama koje u tom trenutku predsjedaju te u Luksemburgu i Bruxellesu.

Tijekom malteških pristupnih pregovora s EU-om bio sam ključna osoba u uspostavljanju prvih službenih veza između malteškog i Europskog parlamenta, zajedno s ostalim eminentnim članovima Zastupničkog doma redovno i aktivno sudjelujući u funkcioniranju Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-a i Malte.

Tijekom godina sam sudjelovao na različitim prekomorskim konferencijama, seminarima i kongresima na ministarskoj i vladinoj razini kao i u svojstvu trust mozgova te u različitim posjetima radi utvrđivanja činjenica.

-prisustvovao sam i predsjedao sastancima UNEP MAP-a u različitim sredozemnim državama, sastancima MMF-a i ministara financija država Commonwealtha (SAD. Mauricijus, Hong Kong);

-predstavljao sam svoju zemlju na prvom ministarskom sastanku Svjetske trgovinske organizacije u Singapuru (1996.), sastanku na vrhu Svjetske trgovinske organizacije u Ženevi 1998. na kojem je, među ostalima, sudjelovao i predsjednik SAD-a; seminarima o zelenom rastu i zelenom gospodarstvu u zaljevskim zemljama (Abu Dhabi, Dubai);

-sudjelovao sam na konferencijama o održivosti u Indiji (2015.) na kojoj su sudjelovali šefovi država, vlada i eminentni stručnjaci iz tog područja;

-sudjelovao sam na susretima na visokoj razini konferencije o klimi COP u Poljskoj i Francuskoj kao i na različitim ministarskim sastancima prije COP-a, a koji su vodili do njega;

-predsjedao sam prvom sjednicom ministarske radne skupine prije COP-a i supredsjedao posebnom izvršnom sjednicom o djelovanju u području klime na sastanku šefova vlada država Commonwealtha (CHOGM) 2015.;

-zaključio pregovore o memorandumima o razumijevanju s vladama Austrije i Izraela u objema zemljama (2015);

-sudjelovao sam u misijama radi utvrđivanja činjenica na Bliskom istoku gdje sam se susreo s ključnim regionalnim globalnim akterima tijekom posjeta Tel Avivu, Ammanu i Gazi; kao izvjestitelj za parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe (CoEPA) u Bejrutu kako bih potaknuo veze između CoEPA-e i libanonskog parlamenta;

-sudjelovao na UN-ovim sastancima na vrhu o klimi, uključujući svečanost potpisivanja sporazuma COP21 u New Yorku i različitim seminarima WILTON PARK u Ujedinjenoj Kraljevini i Danskoj.

Nadalje, 1980. sam sudjelovao u prestižnom programu Vlade SAD-a za međunarodne posjete kao gost Vlade SAD-a te sam posjetio Washington, New York, Portland, San Francisco i Dallas zajedno s brojnim sudionicima iz čitavog svijeta koji su došli na taj program kako bi stvorili bolje uvjete za karijeru u svojim državama. Kroz posjete različitim američkim institucijama i rasprave sa sudionicima i organizatorima usvojio sam spoznaje i najbolje prakse koje sam primjenjivao u svojoj profesionalnoj karijeri, posebice kad je riječ o sastancima na kojima sam kasnije sudjelovao s višim službenicima američke vlade i američkog Ministarstva financija tijekom svojeg mandata kao ministar financija.

Nakon poziva britanske vlade za sponzorirani posjet Ujedinjenoj Kraljevini tijekom 1980-ih upoznao sam ključne vladine predstavnike u vanjskim poslovima, edukacijskom, financijskom sektoru i sektoru informacijskih tehnologija – strateškim područjima koje sam pokrivao u kasnijoj fazi svojih parlamentarnih aktivnosti.

Kada sam vodio ministarske delegacije ili bio dio parlamentarnih delegacija tijekom posjeta SAD-u, Francuskoj, Italiji, Austriji, Izraelu, UAE-u, Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Narodnoj Republici Kini, Ruskoj Federaciji te susjednim zemljama sjeverne Afrike, imao sam prigodu susresti se s važnim predstavnicima vladinih tijela i ključnim igračima i dionicima privatnog sektora uključujući one koji se bave financijama i promicanjem investicija na različitim kontinentima.

4.  Jeste li dobili razrješnicu za upravljačke dužnosti koje ste prethodno izvršavali, ako se takav postupak primjenjuje?

Postupak razrješenja ne primjenjuje se u mojem slučaju.

5.  Koji su od vaših prethodnih profesionalnih položaja bili rezultat političkog imenovanja?

Kako je objašnjeno u mom detaljnom životopisu, bio sam ministar održivog razvoja, okoliša i klimatskih promjena; ministar financija i trgovine te tajnik parlamenta u Uredu premijera gdje su mi komunikacijske strategije i socijalno stanovanje bili glavne zadaće.

Budući da su zastupnici u malteškom parlamentu zaposleni na nepuno radno vrijeme, dok sam obnašao dužnosti predsjednika Odbora za računovodstvo Nacionalnog ureda za reviziju, predsjednika Odbora za javne račune te člana Odbora za okoliš i razvoj i Odbora za vanjske i europske poslove, i dalje sam imao pravo, kao i svi ostali zastupnici u parlamentu, kao glavni izvor prihoda zadržati posao u bankovnom sektoru te pružanje konzultantskih usluga u sektoru poduzeća kao i svoje prethodno zaposlenje na puno radno vrijeme u sektoru poduzeća.

6.  Navedite tri najvažnije odluke u svojem profesionalnom životu u čijem ste donošenju sudjelovali.

Tijekom svoje karijere u politici i javnoj upravi sudjelovao sam u donošenju nekoliko važnih odluka:

·kao ministar financija i trgovine, poduzeo sam prve korake prema provedbi rješenja predloženih u izvješćima čiju sam izradu naručio i koja sam objavio, a u kojima su utvrđeni financijski i organizacijski problemi u nekoliko najvećih poduzeća na otoku, dok je istovremeno reforma takvih poduzeća postala ključan element programa srednjoročne fiskalne prilagodbe vlade, kako je navedeno u izvješću osoblja MMF-a za Maltu br. 99/72 o odabranim pitanjima. U tom je izvješću također navedeno da su subvencije namijenjene za te subjekte ranije iznosile 6,4 % ukupnih državnih rashoda; a ja sam do 1998. pomogao smanjiti ta davanja na 4,8 %.

·Za mene je povijesni trenutak bila prva ministarska konferencija WTO-a u Singapuru u prosincu 1996. kada sam se priključio više od 120 ministara trgovine, vanjskih poslova, financija i poljoprivrede zemalja članica WTO-a, među kojima i onima u postupku priključenja WTO-u. To je bila prva konferencija otkada je WTO stupio na snagu 1. siječnja 1995. Tijekom sastanaka u Singapuru aktivno sam sudjelovao na plenarnim sjednicama te na raznim multilateralnim, plurilateralnim i bilateralnim sjednicama na kojima se raspravljalo o pitanjima vezanim uz rad Svjetske trgovinske organizacije u prvim dvjema godinama aktivnosti i provedbe sporazuma Urugvajske runde.

·Treći važan događaj je, bez sumnje, pokretanje niza financijskog zakonodavstva u malteškom parlamentu u koje je između ostalog uključeno i uspostavljanje autonomnog NACIONALNOG UREDA ZA REVIZIJU.

Uz ta tri važna postignuća, također sam ponosan što sam, do odricanja od ministarskog portfelja, doprinio pripremanju malteškog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici 2017. u područjima za koja sam bio zadužen, a to su održivi razvoj, okoliš i klimatske promjene, što je, uzimajući u obzir složenost tih područja politike bio težak zadatak i velik izazov za moju zemlju i za mene osobno.

Samostalnost

7.  Ugovorom je određeno da članovi Revizorskog suda moraju biti „potpuno samostalni” u izvršavanju svojih dužnosti. Kako namjeravate poštovati tu obvezu pri obavljanju svojih budućih dužnosti?

Kao član Revizorskog suda, obnašat ću svoje dužnosti samostalno, što znači da neću tražiti ni prihvaćati ikakve naputke od bilo koje vlade ili od bilo kojeg drugog tijela te da neću poduzimati ništa što nije u skladu s postupcima Suda.

Uz to što je samostalnost nedvosmisleno zajamčena Ugovorom, u skladu s tim ni samostalnost zastupnika ne smije biti dovedena u pitanje, a ta su ključna načela također dodatno utvrđena u etičkim smjernicama Suda i kodeksu ponašanja za članove Revizorskog suda kao i u Poslovniku te provedbenim odredbama Poslovnika. Jednako je važna činjenica da će bilo kakve odluke donesene tijekom mog rada biti temeljene na dubinskoj reviziji temeljenoj na činjenicama i brojkama. Također je potrebno da moje aktivnosti strogo ostanu u okviru mojih dužnosti kao člana Revizorskog suda. To se također odnosi na kontakte s bilo kojim drugim institucionalnim subjektima, agencijama ili tijelima. Taj bi odnos trebao biti strogo profesionalan, a gdje je potrebno, zagovarala bi se prisutnost još jednog službenika Revizorskog suda. Kodeks o postupanju za članove Revizorskog suda mora se poštovati, budući da su u njemu sadržane odredbe koje se odnose na samostalnost. Temeljen je na Međunarodnoj organizaciji vrhovnih revizijskih institucija (Intosai).

8.  Imate li Vi ili članovi Vaše bliže rodbine (roditelji, braća i sestre, zakoniti partner i djeca) ikakve poslovne ili financijske udjele ili ikakve druge obveze koje bi Vas mogle dovesti u sukob s Vašim budućim dužnostima?

Ne.

9.  Jeste li spremni otkriti sve svoje financijske interese i druge obveze predsjedniku Suda i javno ih obznaniti?

Jesam, bez oklijevanja. Godinama sam se bez odgađanja pridržavao zahtjeva trenutno važećeg kodeksa o prijavi imovine i etičkog kodeksa za ministre i članove malteškog parlamenta o javnom otkrivanju takvih interesa, udjela ili obveza.

10.  Sudjelujete li trenutačno u nekom sudskom postupku? Ako sudjelujete, navedite pojedinosti.

Nisam stranka u bilo kakvim sudskim postupcima koji bi na bilo koji način mogli biti u sukobu s mojim zadaćama kao člana Suda.

11.  Imate li ikakvu aktivnu ulogu u politici ili položaj u izvršnoj vlasti? Ako imate, na kojoj razini? Jeste li u proteklih 18 mjeseci obnašali ikakve političke dužnosti? Ako jeste, navedite pojedinosti.

Trenutačno nemam nikakvu izvršnu ulogu u politici, ali bio sam ministar održivog razvoja, okoliša i klimatskih promjena do prošlog mjeseca, no otišao sam s tog radnog mjesta, na kojemu sam bio zaposlen od travnja 2013, zbog predloženog imenovanja za člana Revizorskog suda.

Iako sam još uvijek član Zastupničkog doma, nakon predloženog imenovanja za člana Europskog revizorskog suda donio sam slobodnu i jednostranu odluku da ću se suzdržati od bilo kakve političke aktivnosti, izjava ili komentara, u Zastupničkom domu i drugdje, kao i u tiskanim medijima i na društvenim mrežama gdje sam ranije redovito objavljivao svoja mišljenja.

12.  Hoćete li odstupiti s dužnosti na koju ste izabrani i odustati od aktivne funkcije povezane s odgovornostima u političkoj stranci ako budete imenovani članom Suda?

Već sam odstupio s dužnosti ministra. Odlučio sam, ako budem imenovan za člana Revizorskog suda, odstupiti s mjesta člana malteškog parlamenta. Nemam nikakvu ulogu ni odgovornosti unutar neke od stranaka u malteškoj vladi.

13.  Kako biste postupili u slučaju ozbiljne nepravilnosti ili čak prijevare i/ili korupcije u koju su upletene osobe iz Vaše matične države članice?

Bilo kakav velik slučaj nepravilnosti/prijevare/korupcije riješio bih jednako, bez obzira na to jesu li oni vezani za moju zemlju ili za neku drugu državu članicu EU-a. Budući da bi mi kao članu Suda glavna dužnost bila ispunjavanje zadaća vezanih za Revizorski sud i njegove funkcije, također ću se pobrinuti za to da Sud provede cjelovitu istragu kako bi se utvrdile sve relevantne informacije vezane uz opseg nepravilnosti/nezakonitosti te ću nastojati identificirati sudionike uključene u slučaj. U dogovoru s članovima Suda i nakon razmatranja nalaza, slučaj bi bio odmah proslijeđen OLAF-u. Ako je to opravdano, diskutirat ću o tomu i s predsjednikom Suda. Obavljanje svoje zadaće s dužnom samostalnosti, nepristranosti, integritetom, pažnjom i pod strogim nadzorom neophodno je za svakog člana Europskog revizorskog suda, kao i u slučajevima u koje je uključena bilo koja od ostalih država članica. Nepoštovanje toga nanijelo bi štetu Revizorskom sudu, ugrozilo moj položaj, ali i olakšalo nepravilnu raspodjelu sredstava i moralni rizik umjesto da ih spriječi. Budući da sam oduvijek vjerovao u proaktivan pristup u svim područjima u kojima sam djelovao tijekom proteklih godina, vjerujem da je potreban niz dodatnih dobro promišljenih općih sustavnih preventivnih djelovanja kojima bi se pojačala učinkovitost Suda te smanjila i svela na najmanju moguću mjeru vjerojatnost pojave takvih velikih nepravilnosti.

Izvršavanje dužnosti

14.  Koje bi trebale biti glavne značajke kulture dobrog financijskog upravljanja u svakoj javnoj službi? Kako bi Revizorski sud mogao pridonijeti njezinoj primjeni?

Glavne značajke kulture dobrog financijskog upravljanja trebale bi se temeljiti na trima aspektima: djelotvornosti, ekonomičnosti i učinkovitosti.

Revizijom uspješnosti stoga bi se trebao analizirati rad svih agencija u skladu s propisima, identificirati rezultate ostvarene određenim programom te preporučiti poboljšanja, posebno tamo gdje su unutarnje kontrole pretežito slabe ili tamo gdje se intervencija u slučaju prijevare smatra prikladnom. Zahvaljujući znanju i iskustvu stečenom tijekom godina, Revizorski sud ima jedinstven položaj za provođenje revizija uspješnosti na način koji sam upravo opisao, a te revizije mogu doprinijeti poboljšanju uspješnosti i učinkovitosti agencija odgovornih za provođenje programa EU-a. U osnovi, revizije učinkovitosti moraju biti revizije isplativosti i operativne revizije te moraju strukturiranim postupkom izvještavanja upravi pružati podatke o primjerenim i neprimjerenim mjerama upravljanja. U osnovi bi to bila mogućnost za poboljšanja tamo gdje su ona potrebna, nakon utvrđivanja učinaka ili rezultata koje su neprimjerene mjere upravljanja imale na pružanje usluga. Revizija učinkovitosti u javnom sektoru i na razini institucija način je da vlasti javnosti pokažu jesu li ispunili svoje dužnosti vezane uz odgovornost u trošenju sredstava. Za razliku od uobičajene revizije, revizija učinkovitosti pomaže pri pronalasku alternativnog rješenja kroz preporuke za poboljšanja politika, postupaka i struktura koje bi mogle doprinijeti smanjenju rasipanja i neučinkovitosti. Također pomaže kod stvaranja kritičkog stava o pridržavanju pravnih uvjeta, politika, ciljeva i postupaka. Osim toga, revizije učinkovitosti mogu biti temelj za donošenje odluka vezanih uz financiranje i utvrđivanje prioriteta u budućnosti. Postojanje jasnih smjernica za provođenje revizije učinkovitosti je ključno.

Važan element napretka bili su panoramski pregledi koje je objavio Revizorski sud. Ti panoramski pregledi pomažu u procjeni rizika, ali i daju sveobuhvatan pregled agencija, uspostavljanjem veze između pridržavanja propisa i rezultata programa. Već sam naglasio važnost uspostavljanja snažne veze između upravljanja resursima i pružanja kvalitetnih usluga građanima. Učinkovitost te veze može se međutim utvrditi samo ako agencije pruže potpune i relevantne podatke. Naš je cilj poboljšati javne usluge. To postižemo preporukama za poduzimanje konkretnih mjera kojima bi se riješila pitanja koja smo postavili te davanjem dragocjenih informacija javnosti, voditeljima programa i izabranim dužnosnicima.

Uz iskustvo koje sam stekao tijekom godina kao ministar i glasnogovornik oporbe, također sam upoznat s dokumentom „Dobro upravljanje u javnom sektoru” koji su izdali Međunarodna federacija računovođa (IFAC) i Ovlašteni institut za javne financije i računovodstvo (CIPFA). Učinkovitost i djelotvornost moraju biti dobro prilagođeni. Učinkovitost podrazumijeva osiguravanje ekonomičnosti trenutnih poslova i odluka uprave, a djelotvornost je mjera za procjenu uspješnosti cijelog sustava troškova i upravljanja, posebno u pogledu postizanja planiranih ishoda. To se ne može postići samo dobrim upravljačkim strukturama, nego treba biti upotpunjeno izgradnjom visokokvalitetnih kapaciteta te uz pomoć jasno definiranih ciljeva i zadataka koji su rezultat prikladnog i profesionalnog strateškog planiranja. Ako se ne uspostave prikladne unutarnje kontrole, profesionalne procjene rizika i učinkoviti sustavi unutarnje revizije, može se očekivati i postići samo djelomičan uspjeh.

Posebno danas, u vrijeme financijske nestabilnosti i ranjivosti, financijsko izvještavanje mora biti ne samo točno, nego i pravovremeno, što podrazumijeva da vanjskim dionicima bude dostupno bez nepotrebne odgode.

Stavljanje snažnijeg naglaska na izvještavanje o dobrom financijskom upravljanju kroz revizije učinkovitosti pozitivno je i izuzetno poticajno, poglavito zahvaljujući snažnom poticaju samog Europskog parlamenta te Revizorskog suda pa čak i Komisije, no ovaj proces treba ubrzati i dalje jačati kako bi se uklonila svaka proizvoljnost u donošenju odluka i potencijalni sukobi interesa, a transparentnost i pojačavanje kontrole treba podići na još višu razinu.

15.  U skladu s Ugovorom Revizorski sud obvezan je pomagati Parlamentu u izvršavanju ovlasti nadzora nad izvršavanjem proračuna. Na koji biste način dodatno unaprijedili suradnju između Revizorskog suda i Europskog parlamenta (osobito njegova Odbora za proračunski nadzor) radi poboljšanja javnog nadzora nad općom potrošnjom i vrijednosti koja se za taj novac dobiva?

Po mom se mišljenju to ne može odvijati statično, prema jednodimenzionalnom obrascu, to treba biti proces koji se konstantno razvija i u kojemu se u obzir uzimaju novi izazovi, opasnosti i prilike koji dolaze. U optimalnoj situaciji Sud ne bi trebao reagirati na već postojeće situacije nego bi uvijek trebao biti korak ispred, koristeći kreativne i inovativne načine za poboljšanje ovog postupka te u isto vrijeme jačajući vlastitu dinamiku. Ako ne postoji stalan i redovit dijalog, uvijek će postojati rizik od pretjeranog zadovoljenja postojećim stanjem, što bi oslabilo prijeko potrebno detaljno i konstantno razumijevanje potreba Parlamenta koje se stalno mijenjaju. Kao rezultat unutarnje reforme Revizorskog suda koja je provedena s učinkom od 1. siječnja 2016. i u prema kojoj bi Sud trebao postati organizacija koja se zasniva na ispunjavanju radnih zadaća, on se treba voditi sljedećim načelima:

a)  djelotvorno reagiranje na okruženje koje se brzo mijenja,

b)  fleksibilno usmjeravanje resursa prema prioritetnim revizijama,

c)  pravovremeno dostavljanje rezultata i bolja komunikacija o ulozi i radu Suda.

Kao član Suda, moja bi uloga bila osigurati da se u otvorenom dijalogu i suradnji Parlamentu predstave zaključci Suda. Predstavljanjem metodologija revizije, rezultata, mišljenja i procjena, Parlamentu bi se trebalo olakšati učinkovitije i pravovremeno obavljanje svoje funkcije povezane s proračunom, a istovremeno je potrebno konstantno unapređivati i usavršavati regulatorni okvir EU-a. Sve veća važnost koju sam Parlament daje nalazima Suda zasigurno će poboljšati i osnažiti buduće razmjene gledišta i dovesti do većeg međusobnog poštovanja funkcija Parlamenta i Suda kao ključnih institucija unutar same Unije. Stopu uspješnosti ovih nastojanja može se procijeniti ako i kada zakonodavni rad Parlamenta učinkovito bude odražavao glavne zaključke i preporuke Revizorskog suda, čak i na razini tematskih izvješća Revizorskog suda iznesenih odborima Europskog parlamenta za sektorsku politiku. Dok bi odnos među njima trebao biti ravnopravan, glavni cilj trebao bi biti pružanje veće pomoći Parlamentu. Rezultati ovakvih nastojanja trebaju biti primjetni, no također ih treba moći razmotriti tako da čak i vanjski dionici mogu o njima pravedno suditi.

16.  Prema Vašem mišljenju, kakvu dodanu vrijednost ima revizija uspješnosti i kako bi njezine zaključke trebalo uvrstiti u upravljačke postupke?

Revizija uspješnosti smatra se relevantnom i važećom ako je sveobuhvatna, objektivna i neovisna. Kako sam već objasnio, njome se procjenjuje djeluju li agencije u skladu s trima ranije navedenim načelima. Revizijom uspješnosti također se trebaju procijeniti ishodi i identificirati slabe točke i rizici, ovisno o slučaju. Glavni će naglasak naravno biti na tomu provode li se politike i programi na način na koji je namjeravano. Pri svakom donošenju presude, član Revizorskog suda mora to imati na umu. Velika je vjerojatnost da neće postojati dva jednaka slučaja te stoga prosudba igra ključnu ulogu kod provođenja relevantne i objektivne revizije uspješnosti.

Dobra prosudba Revizorskog suda također bi trebala dovesti do preporuka za reviziju sustava upravljanja i unutarnjih postupaka. To je važna sastavnica učinkovitosti i trebaju je slijediti i agencije na koje se to odnosi. Kao član Revizorskog suda naravno bih se pozivao na Priručnik za reviziju uspješnosti Revizorskog suda. Iskustvom na radnom mjestu u Odboru za javne račune vrlo sam se dobro upoznao s načinom na koji je malteški Nacionalni ured za reviziju proveo niz vrlo učinkovitih revizija uspješnosti. Također sam upoznat sa smjernicama revizijskog standarda ISSAI 3100 u kojima su navedena načela revizije uspješnosti te prednosti pridržavanja istih.

17.  Kako bi se mogla poboljšati suradnja između Revizorskog suda, nacionalnih revizijskih institucija i Europskog parlamenta (Odbora za proračunski nadzor) pri reviziji proračuna EU-a?

Ključna je stalna i sve veća interakcija. Treba u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti mogućnosti za jačanje bilateralne i multilateralne suradnje kako bi se istinski prikazao duh i bit onoga što je utvrđeno u Ugovoru u kojem se navodi da se „u državama članicama revizija provodi u suradnji s revizorskim tijelima pojedine države”. Taj postupak ne bi trebao biti jednosmjeran te smatram da se konstruktivnim povratnim informacijama od samog Parlamenta može ocijeniti učinkovitost i razina usmjerenosti na rezultate takve ojačane suradnje. S druge strane, suradnju između Revizorskog suda i nacionalnih revizorskih institucija treba podići na još višu razinu. Vrhovne revizijske institucije, kao potpuno neovisni subjekti, trebaju surađivati s Revizorskim sudom i Europskom komisijom, no prema članku 287. stavku 3. Ugovora među njima treba postojati suradnja u duhu povjerenja dok istovremeno trebaju zadržati svoju samostalnost. To je važno, budući da vrhovne revizijske institucije (u vlastitoj zemlji i s međunarodnim partnerima) moraju biti potpuno neovisne od ostalih tijela kako bi pokazale kako su u stanju provesti svoje revizijske zadaće bez nepotrebnog uplitanja. Ipak, suradnja je istovremeno korisna i vrijedna za predmetne subjekte, budući da svi uključeni mogu jedni od drugih nešto naučiti i dobiti međusobni uvid u razvoj aktivnosti.

Uzimajući u obzir da je Kontaktni odbor EU-a, koji je mreža vrhovnih revizijskih institucija država članica EU-a, uspostavio „sustav ranog upozoravanja” kao podršku učinkovitom i djelotvornom radu Kontaktnog odbora u korist svih članova vrhovnih revizijskih institucija identificiranjem razvoja u ranim fazama i omogućavanjem pravovremene reakcije na njih, mišljenja sam da je to dobar način na koji Revizorski sud i vrhovne revizijske institucije država članica EU-a mogu nadzirati razvoj i promjene unutar financijskog upravljanja EU-a što bi i njima moglo biti od interesa, uključujući i nadzor bilo kakvih relevantnih odluka koje je donio EP CONT.

Vjerujem da se daljnja suradnja Revizorskog suda, vrhovnih revizijskih institucija država članica EU-a i odbora EP CONT još može dodatno ojačati tako da se predstavnici tih triju stranaka sastaju periodično, primjerice dva ili tri puta godišnje, kako bi razgovarali o razvoju zajedničkih interesa s ciljem pružanja pomoći kod osiguravanja kontinuiranog poboljšanja revizije proračuna EU-a. Inherentna fleksibilnost ovdje bi trebala olakšati uzimanje u obzir novih aktualnih tema, posebice zbog činjenice da se financijsko okruženje stalno razvija, kako unutar EU-a, tako i globalno, kao posljedica pojave novih megatrendova. Nova funkcija člana Revizorskog suda koji bi bio odgovoran za institucijske odnose trebala bi dalje jačati i olakšavati takvu suradnju, budući da institucijska struktura već postoji.

18.  Kako biste dodatno poboljšali izvješća Revizorskog suda kako bi Europski parlament dobivao sve potrebne informacije o točnosti podataka koje države članice pružaju Europskoj komisiji?

Vjerujem da, kao član Revizorskog suda, trebam podržavati ono što je po mom mišljenju glavni cilj Revizorskog suda: osigurati da nacionalni sustavi izvješćivanja funkcioniraju pravilno, što podrazumijeva iznošenje na vidjelo rizika i neuspjeha u prepoznavanju nedostataka nacionalnih sustava izvješćivanja. Nužno je ovo nadopuniti stalnim priljevom informacija i preporuka Europskom parlamentu o tomu kako riješiti i popraviti takve situacije. Češći sastanci Revizorskog suda i Odbora Parlamenta za proračunski nadzor po mom su mišljenju još jedan važan uvjet. Sve se ovo treba snažno odražavati u Godišnjem izvješću Revizorskog suda koje bi trebalo predstavljati snažan temelj za rasprave u Parlamentu. Potrebno je uložiti snažnije napore za osiguravanje točnosti podataka koje pružaju države članice i za jačanje provjera koje provodi Komisija kroz energičniji pristup samog Revizijskog suda otkrivanju tih inherentnih slabosti. Zadaća Komisije ostaje osigurati daljnje jačanje uključenosti država članica i bliske suradnje s njima kako bi se osiguralo da one pružaju potpune i pravovremene informacije o svojem upravljanju, unutarnjim kontrolama, unutarnjim sustavima revizije i financijskom upravljanju.

Jedino se takvim daljnjim jačanjem sustava može snažnije osigurati da će Komisija bolje nego ikada prije ocjenjivati sustave u državama članicama kako bi se osiguralo da su one više nego spremne omogućiti ispravnu primjenu proračuna EU-a. Samo velik broj podataka možda neće biti dovoljan za postizanje tog cilja. Osnovna i ključna jest upotreba tih podataka kojom bi se postigla najveća moguća korist od njih. Unatoč poboljšanju procijenjene stope pogreške koju je prijavio Sud, ne bismo trebali biti pretjerano zadovoljni postojećim stanjem. S druge strane potrebno je odlučno i dosljedno održavati daljnji napredak u pogledu otkrivanja temeljnih uzroka takvih grešaka svake godine. To nije pitanje koje Revizorski sud može riješiti samostalno, posebno zato što se to u konačnici odražava na buduću ulogu koju će Komisija i Revizorski sud imati u vezi s odnosima s državama članicama i nacionalnim vrhovnim revizijskim institucijama.

Ostala pitanja

19.  Hoćete li povući svoju kandidaturu ako mišljenje Parlamenta o vašem imenovanju za člana Revizorskog suda bude negativno?

Preispitao bih svoje imenovanje za člana potpuno uzimajući u obzir održana vijećanja i razloge koje je Odbor naveo vezano za odluku.

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov	Zamjena dijela članova Revizorskog suda - MT kandidat
Referentni dokumenti	08699/2016 – C8-0185/2016 – 2016/0806(NLE)
Datum savjetovanja / zahtjeva za odobrenje	17.5.2016
Nadležni odbor        Datum objave na plenarnoj sjednici	CONT 25.5.2016
Izvjestitelji        Datum imenovanja	Igor Šoltes 25.5.2016
Datum usvajanja	5.9.2016
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	11 9 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Dan Nica, Georgi Pirinski, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Igor Šoltes, Bart Staes, Marco Valli, Derek Vaughan, Joachim Zeller
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Brian Hayes, Karin Kadenbach, Julia Pitera, Miroslav Poche, Patricija Šulin
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Anne Sander, Alfred Sant
Datum podnošenja	8.9.2016