IZVJEŠĆE s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava

10.10.2016 - (2015/2254(INL))

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
Izvjestiteljica: Sophia in 't Veld
(Inicijativa - članak 46. Poslovnika)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava

(2015/2254(INL))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preambulu Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegovo drugo, četvrto, peto i sedmo pozivanje,

–  uzimajući u obzir osobito članak 2., članak 3. stavak 1., članak 3. stavak 3. drugi podstavak i članke 6., 7. i 11. UEU-a,

–  uzimajući u obzir članke UFEU-a koji se odnose na poštovanje, promicanje i zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u Uniji, uključujući članke 70., 258., 259., 260., 263. i 265. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 4. stavak 3. i članak 5. UEU-a, članak 295. UFEU-a te Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji i Protokol br. 2. o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, priložene UEU-u i UFEU-u,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima (Povelja),

–  uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju Vijeća Europe, osobito njezin članak E,

–  uzimajući u obzir kriterije iz Kopenhagena i skup pravila Unije koja država kandidatkinja mora ispuniti ako želi pristupiti Uniji, odnosno pravnu stečevinu, a posebno njezina poglavlja 23. i 24.,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (ECHR), sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, konvencije, preporuke, rezolucije i izvješća Parlamentarne skupštine, Odbora ministara, povjerenika za ljudska prava i Venecijanske komisije Vijeća Europe,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća Europe br. R(2000)21 od 25. listopada 2000. i Osnovna načela Ujedinjenih naroda o ulozi odvjetnika iz 1990., kojima se od država traži da zajamče slobodu i neovisnost pravne struke;

–  uzimajući u obzir „Memorandum o razumijevanju između Vijeća Europe i Europske unije” od 23. svibnja 2007.,

–  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina,

–  uzimajući u obzir Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima Vijeća Europe,

–  uzimajući u obzir Kontrolni popis vladavine prava koji je Venecijanska komisija usvojila na svojoj 106. plenarnoj sjednici održanoj 18. ožujka 2016.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir ugovore Ujedinjenih naroda o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te sudsku praksu ugovornih tijela UN-a,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o ukidanju svih oblika diskriminacije žena,

–  uzimajući u obzir Pristup UN-a pružanju pomoći vladavini prava iz travnja 2008.,

–  uzimajući u obzir ciljeve UN-a za održivi razvoj, a posebno cilj br. 16,

–  uzimajući u obzir 25. dvogodišnje izvješće COSAC-a: Promjene u postupcima i praksama Europske unije važnim za parlamentarni nadzor od 18. svibnja 2016.,

–  uzimajući u obzir publikacije Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), uključujući Europski informacijski sustav o temeljnim pravima (EFRIS) čiju je uspostavu Agencija predložila u svojem dokumentu naslovljenom „Temeljna prava u budućnosti pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije” (Fundamental rights in the future of the European Union's Justice and Home Affairs) objavljenom 31. prosinca 2013.[1],

–  uzimajući u obzir Mišljenje Agencije Europske unije za temeljna prava od 8. travnja 2016. o razvoju integriranog alata objektivnih pokazatelja temeljnih prava kojim se može mjeriti sukladnost sa zajedničkim vrijednostima navedenima u članku 2. UEU-a na temelju postojećih izvora informacija,

–  uzimajući u obzir pismo od 6. ožujka 2013. koje su ministri vanjskih poslova Njemačke, Danske, Finske i Nizozemske poslali predsjedniku Komisije[2],

–  uzimajući u obzir napomenu talijanskog predsjedništva naslovljenu „Osiguravanje poštovanja vladavine prava u Europskoj uniji” od 15. studenoga 2014.[3],

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća i država članica sa sastanka u Vijeću održanog 16. prosinca 2014. o jamčenju poštovanja vladavine prava,

–  uzimajući u obzir prvi i drugi dijalog o vladavini prava tijekom luksemburškog i nizozemskog predsjedništva Vijećem EU-a od 17. studenoga 2015. i 24. svibnja 2016.,

–  uzimajući u obzir smjernice od 19. prosinca 2014. o metodološkim koracima koje treba poduzeti radi provjere usklađenosti temeljnih prava u pripremnim tijelima Vijeća[4],

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. listopada 2010. naslovljenu „Strategija za učinkovitu provedbu Povelje Europske unije o temeljnim pravima”,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 6. svibnja 2011. po naslovom „Operativne smjernice o razmatranju temeljnih prava prilikom izrade procjena učinka koje sastavlja Komisija”,

–  uzimajući u obzir postojeći mehanizam praćenja i instrumente za periodičnu procjenu koje je uspostavila Komisija, uključujući Mehanizam suradnje i provjere, pregled stanja u području pravosuđa, izvješća o borbi protiv korupcije i praćenje stanja medija,

–  uzimajući u obzir Godišnji kolokvij Komisije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. ožujka 2014. naslovljenu „Novi okvir EU-a za jačanje vladavine prava”,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Kodeks dobre prakse za sudjelovanje građana u donošenju odluka Vijeća Europe od 1. listopada 2009.,

–  uzimajući u obzir Pregled stanja u području pravosuđa EU-a za 2016. i izvješće Komisije od 15. srpnja 2016. pod naslovom „Praćenje primjene zakonodavstva Europske unije – Godišnje izvješće za 2015.”,

–  uzimajući u obzir ocjenu Odjela Europskog parlamenta za europsku dodanu vrijednost iz travnja 2016. pod naslovom „Mehanizam EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava”,

–  uzimajući u obzir članke 46. i 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za ustavna pitanja (A8-0283/2016),

A.  budući da se Europska unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava te poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, koje su uvrštene među njezina ključna načela i ciljeve u prvim člancima Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te u kriterijima za članstvo u Uniji;

B.  budući da bi institucije i tijela Unije i države članice trebale poslužiti kao primjer, istinski ispunjavajući svoje obveze te se primaknuti zajedničkoj kulturi vladavine prava kao univerzalne vrijednosti u 28 država članica i u institucijama Unije koju bi na jednak način provodili svi uključeni dionici, dok je puno poštovanje tih načela ključan preduvjet za legitimnost europskog projekta kao cjeline i osnovni uvjet za izgradnju povjerenja građana u Uniju;

C.  budući da su, u skladu s Mišljenjem 2/13 od 18. prosinca  2014.[5] i relevantnom sudskom praksom Suda Europske unije (Sud), temeljna prava utvrđena u Povelji EU-a u središtu pravne strukture Unije te da je poštovanje tih prava uvjet za zakonitost akata EU-a, kako mjere koje nisu sukladne s tim pravima ne bi bile prihvatljive u Uniji;

D.  budući da, u skladu s člankom 2., člankom 3. stavkom 1. i člankom 7. UEU-a, Unija ma mogućnost djelovanja kako bi zaštitila svoju „ustavnu jezgru” i zajedničke vrijednosti na kojima se temelji;

E.  budući da je vladavina prava okosnica europske liberalne demokracije te je jedno od temeljnih načela Europske unije koje proizlazi iz ustavnih tradicija zajedničkih svim državama članicama;

F.  budući da su sve države članice, tijela institucija, uredi i agencije Unije i zemlje kandidatkinje obvezne poštovati, štititi i promicati ta načela i vrijednosti te imaju dužnost lojalne suradnje;

G.  budući da, u skladu s, među ostalim, Protokolom br. 24. priloženom UEU-u i UFEU-u, uvodnom izjavom 10. Odluke 2002/584/JHA i sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava („M.S.S. protiv Belgije i Grčke”) i Suda Europske unije („N.S. i M.E.”, „Aranyosi i Căldăraru”), države članice, uključujući nacionalne sudove, imaju obvezu suzdržati se od primjene prava Unije u pogledu ostalih država članica ako postoji jasan rizik od ozbiljne povrede ili od ozbiljne i trajne povrede vladavine prava i temeljnih prava u toj ili drugim državama članicama;

H.  budući da je poštovanje vladavine prava unutar Unije preduvjet za zaštitu temeljnih prava, kao i za očuvanje svih prava i obveza koje proizlaze iz Ugovora i međunarodnog prava te preduvjet za uzajamno priznavanje i povjerenje kao i ključan faktoru za područja politike kao što su unutarnje tržište, rast i zapošljavanje, borba protiv diskriminacije, socijalna uključenost, policijska i pravosudna suradnja, schengenski prostor, politike azila i migracija te da je slijedom toga narušavanje vladavine prava, demokratskog upravljanja i temeljnih prava ozbiljna prijetnja stabilnosti Unije, monetarne unije i zajedničkog područja sigurnosti i pravde te prosperitetu Unije;

I.  budući da način provedbe vladavine prava na nacionalnoj razini ima ključnu ulogu u osiguravanju međusobnog povjerenja među državama članicama i u njihove pravne sustave, od velike je važnosti uspostava područja slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica;

J.  budući da se Unija temelji na zajedničkom skupu temeljnih vrijednosti i načela i budući da je definicija temeljnih vrijednosti i načela, kojima se omogućava napredak demokracije i zaštita temeljnih prava, aktivan i trajan proces te da se, bez obzira na to što se oni s vremenom mogu razvijati, te vrijednosti i načela moraju zaštititi i trebaju biti temelj političkih odluka, neovisno o različitim političkim većinama, i odolijevati privremenim promjenama te je stoga nepristrano pravosuđe odgovorno za njihovo tumačenje od ključne važnosti;

K.  budući da građani i stanovnici Unije nisu uvijek u dovoljnoj mjeri svjesni svih svojih prava kao Europljani; budući da bi trebali biti u mogućnosti zajedno oblikovati temeljne vrijednosti i načela Unije te, prije svega, preuzeti odgovornost za njih;

L.  budući da, u skladu s člankom 4. stavkom 2. UEU-a, Unija mora poštovati ravnopravnost država članica pred Ugovorima te da poštovanje kulturne raznolikosti i nacionalnih tradicija unutar država članica i među njima ne bi trebalo priječiti ujednačenu i visoku zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava diljem Unije; budući da je načelo jednakosti i nediskriminacije univerzalno načelo koje predstavlja okosnicu svih politika i aktivnosti Unije;

M.  budući da zaštita vladavine prava i djelotvornih pravosudnih sustava imaju ključnu ulogu u stvaranju pozitivnog političkog okruženja u kojemu je moguće vratiti povjerenje u institucije, a time i okružja pogodnog za ulaganja, povećanje regulatorne predvidljivosti i ostvarenje održivog rasta;

N.  budući da je poboljšanje djelotvornosti pravosudnih sustava u državama članicama ključan čimbenik vladavine prava te da je ono nužno za jamčenje jednakog postupanja sa svima, pri čemu se sankcioniraju kršenja od strane vlada i sprečava proizvoljnost, te da je Komisija utvrdila kako je ono ključna sastavnica strukturnih reformi u okviru europskog semestra i godišnjeg ciklusa za koordinaciju ekonomskih politika na razini Unije; budući da je neovisna pravna struka jedan od temelja slobodnog i demokratskog društva;

O.  budući da je u Smjernicama glavnog tajnika UN-a „Pristup UN-a pružanju pomoći vladavini prava” preporučeno da vladavina prava obuhvaća javno i civilno društvo koje pridonosi jačanju vladavine prava i osiguranju odgovornosti javnih dužnosnika i institucija;

P.  budući da je u studiji Službe Europskog parlamenta za istraživanja o cijeni neujedinjene Europe u području organiziranog kriminala i korupcije predviđeno da bi se integracijom postojećih mehanizama Unije za praćenje, kao što su Mehanizam suradnje i provjere, pregled stanja u pravosuđu i izvješća o borbi protiv korupcije, u širi okvir praćenja vladavine prava troškovi smanjili za 70 milijardi EUR godišnje;

Q.  budući da demokratsko i pravno upravljanje Unije nema jednako čvrsto zakonodavno uporište kao njezino ekonomsko upravljanje, u smislu da Unija ne pokazuje jednaku nepopustljivost i odlučnost kada zahtijeva da se poštuju njezine temeljne vrijednosti kao kada želi osigurati da se ispravno provode njezini ekonomski i porezni propisi;

R.  budući da se u slučaju da država kandidatkinja ne ispunjava određene norme, vrijednosti i demokratska načela odgađa njezino pristupanje Uniji dok ih u potpunosti ne ispuni, dok u slučaju da država članica ili neka od institucija Unije ne ispunjava te iste norme zapravo nema nikakvih posljedica;

S.  budući da se obveze država kandidatkinja prema kriterijima iz Kopenhagena i dalje primjenjuju na države članice nakon pristupanja Uniji temeljem članka 2. UEU-a i načela iskrene suradnje iz članka 4. UEU-a, te budući da stoga treba ne samo nove nego i starije države članice redovito ocjenjivati kako bi se potvrdilo da njihova zakonodavstva i prakse poštuju te kriterije i zajedničke vrijednosti na kojima se temelji Unija;

T.  budući da otprilike 8 % građana 28 država članica EU-a pripada nacionalnoj manjini te da otprilike 10 % njih govori regionalni jezik ili jezik manjine; budući da ne postoji pravni okvir EU-a kojim se jamče prava tih manjina; budući da je uspostavljanje učinkovitog mehanizma za praćenje njihovih prava u Uniji od ključne važnosti; budući da postoji razlika između zaštite manjina i politika borbe protiv diskriminacije; budući da je jednako postupanje temeljno pravo, a ne privilegij, svih građana;

U.  budući da su usklađenost i dosljednost unutarnje i vanjske demokracije, vladavine prava i politika o temeljnim pravima ključne za vjerodostojnost Unije;

V.  budući da nema mnogo instrumenata kojima bi se osigurala sukladnost zakonodavnih i izvršnih političkih odluka koje donose institucije Unije s temeljnim načelima i vrijednostima Unije;

W.  budući da je Sud Europske unije nedavno objavio više presuda kojima se određeni zakoni Unije, odluke Komisije ili zakonodavne prakse proglašavaju nevaljanima jer se njima krši Povelja o temeljnim pravima ili jer nisu u skladu s načelima transparentnosti i pristupa dokumentima koja su utvrđena u Ugovorima, dok institucije Unije u više slučajeva ne poštuju u potpunosti ni tekst ni duh tih presuda;

X.  budući da je pristupanje Unije Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP) ugovorna obveza u skladu s člankom 6. stavkom 2. UEU-a;

Y.  budući da su promicanje i zaštita pluralističke demokracije, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, vladavina prava, politička i pravna suradnja, socijalna kohezija i kulturna razmjena temelji suradnje između Vijeća Europe i Unije;

Z.  budući da su i Vijeće i Komisija prepoznali potrebu za djelotvornijim i jače obvezujućim mehanizmima radi osiguranja potpune primjene načela i vrijednosti utvrđenih u Ugovorima te da ju je Europska komisija provela u djelo uspostavom okvira EU-a za jačanje vladavine prava, a Vijeće pokretanjem dijaloga o vladavini prava;

AA.  budući da Unija raspolaže nizom instrumenata i procesa za jamčenje potpune i pravilne primjene načela i vrijednosti utvrđenih u Ugovorima, ali da izostaje brz i učinkovit odgovor institucija Unije; budući da postojeće instrumente valja provoditi, ocjenjivati i nadopunjavati u okviru mehanizma vladavine prava kako bi bili primjereni i učinkoviti, a ne kako bi se činilo da su politički motivirani ili da su proizvoljno i nepravedno usmjereni samo na neke države;

AB.  budući da je broj presuda Suda Europske unije u kojima se citira Povelja porastao s 43, koliko je iznosio 2011., na 210 u 2014. godini;

AC.  budući da će usklađenost između u institucija i država članica u poštovanju demokracije, vladavine prava i temeljnih prava donijeti očite prednosti, kao što su manji troškovi sudskih postupaka, veća jasnoća za građane Unije u pogledu njihovih prava te veća sigurnost za države članice u pogledu provedbe;

AD.  budući da vlade nekih država članica poriču da je poštovanje načela i vrijednosti Unije obveza utvrđena Ugovorima i da Unija ima ovlasti zajamčiti to poštovanje;

AE.  budući da su u slučajevima u kojima država članica više ne jamči poštovanje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava ili u slučajevima kršenja vladavine prava, Unija i njezine države članice dužne zaštititi integritet i primjenu Ugovora te prava svih unutar svoje nadležnosti;

AF.  budući da civilno društvo ima važnu ulogu u izgradnji i jačanju demokracije, nadzoru i ograničenju ovlasti države i promicanju dobrog upravljanja, transparentnosti, učinkovitosti, otvorenosti, sposobnosti reagiranja i odgovornosti;

AG.  budući da se za odbijanje uplitanja Unije ne može pozivati na načelo supsidijarnosti kako bi se osiguralo da države članice poštuju načela i vrijednosti Ugovora;

AH. budući da je djelovanje Unije kako bi osigurala da države članice i institucije poštuju vrijednosti na kojima je osnovana i iz kojih proizlaze prava Europljana osnovni uvjet za njihovo pristupanje europskom programu;

AI.  budući da je u okviru aktualnog europskog integracijskog procesa i nedavnih događanja u nekim državama članicama utvrđeno da se neuspjeh na planu poštovanja vladavine prava na odgovarajući način ne sprečava te da je potrebno revidirati i integrirati postojeće mehanizme i razviti učinkovit mehanizam kako bi se prevladali preostali nedostaci te diljem Unije zajamčilo poštovanje, zaštita i promicanje načela i vrijednosti utvrđenih Ugovorima;

AJ.   budući da bi se novi mehanizam trebao temeljiti na dokazima, biti objektivan i nepodložan vanjskom utjecaju, osobito utjecaju političke moći, biti nediskiminacijski te da bi se u okviru njega trebalo ocjenjivati na temelju istih kriterija, da bi se njime trebala poštovati načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, da bi se trebao primjenjivati i na države članice i na institucije Unije te temeljiti na postupnom pristupu, uključujući i preventivnu i korektivnu dimenziju;

AK.  budući da bi novi mehanizam trebao biti usmjeren na pružanje jedinstvenog i dosljednog okvira koji se nadovezuje na postojeće instrumente i mehanizme, uključuje ih i popunjava preostale praznine;

AL.  budući da se uspostavom Pakta EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava ne dovodi u pitanje izravna primjena članka 7. stavaka 1. i 2. UEU-a;

1.  preporučuje da se do moguće izmjene Ugovora uspostavi sveobuhvatan mehanizam Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava u koji bi bili uključeni svi relevantni dionici te stoga zahtijeva da Komisija do rujna 2017. na temelju članka 297. UFEU-a podnese prijedlog za sklapanje Pakta Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (Pakt EU-a za DVT) u obliku međuinstitucijskog sporazuma u kojemu se utvrđuju mjere za olakšavanje suradnje između institucija Unije i država članica u okviru članka 7. UEU-a, integriranjem, usklađivanjem i dopunjavanjem postojećih mehanizama, slijedeći detaljne preporuke navedene u Prilogu te uključujući mogućnost pristupanja Paktu EU-a za DVT za sve institucije Unije i tijela koja to žele;

2.  preporučuje Komisiji da stupi u smislen dijalog s civilnim društvom i zajamči da njezin doprinos i uloga budu uzeti u obzir u njezinu prijedlogu međuinstitucijskog sporazuma;

3.  posebno preporučuje da Pakt EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava uključuje preventivne i korektivne elemente te da se primjenjuje na sve države članice jednako, kao i na tri glavne institucije Unije, istovremeno poštujući načela supsidijarnosti, nužnosti i proporcionalnosti;

4.  smatra da bi, iako je glavna svrha Pakta EU-a za DVT sprječavanje i ispravljanje povreda vrijednosti Unije, on također morao podrazumijevati moguće sankcije koje bi mogle djelovati kao djelotvorno odvraćajuće sredstvo;

5.  smatra da su zaključci i mišljenja Agencije Europske unije za temeljna prava te sudska praksa Suda Europske unije dobra osnova za tumačenje članka 2. UEU-a i područja primjene prava uvrštenih u Povelju o temeljnim pravima;

6.  podsjeća da Komisija, kao čuvarica Ugovora, ima dužnost nadzirati i ocjenjivati ispravnu primjenu prava Unije i poštovanje načela i ciljeva iz Ugovora od strane država članica i svih institucija i tijela Unije; stoga preporučuje da se, u okviru političkog ciklusa u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, taj zadatak Komisije uzme u obzir prilikom provođenja ocjene njegove sukladnost s načelima demokracije, vladavinom prava i temeljnim pravima;

7.  poziva Komisiju da od 2018. nadalje okupi svoja relevantna godišnja tematska izvješća te ishod postojećih mehanizama za praćenje i alate za redovno ocjenjivanje kako bi ih sve predstavila na isti dan u okviru političkog ciklusa u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava;

8.   smatra da je važno promicati stalni dijalog i raditi na postizanju suglasnosti između Unije i njezinih država članica u cilju promicanja i zaštite demokracije, vladavine prava i temeljnih prava radi zaštite zajedničkih vrijednosti utvrđenih u Ugovorima i Povelji o temeljnim pravima na potpuno transparentan i objektivan način; uvjeren je da se ni na koji način ne smiju ugroziti temeljna prava i vrijednosti utvrđeni Ugovorima EU-a i Poveljom;

9.   ističe ključnu ulogu koju bi Europski parlament i nacionalni parlamenti trebali imati u mjerenju napretka u području zajedničkih vrijednosti Unije te u praćenju njihova poštovanja u skladu s člankom 2. UEU-a; prima na znanje ključnu ulogu Europskog parlamenta u vođenju potrebne stalne rasprave u okviru općeg konsenzusa Unije o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, uzimajući u obzir promjene u našem društvu; smatra da primjena tih vrijednosti i načela mora počivati i na učinkovitom praćenju poštovanja temeljnih prava zajamčenih u Povelji;

10.  preporučuje da bi svaka međuparlamentarna rasprava o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima trebala uključivati civilno društvo i smatra da sudjelovanje građana i snagu civilnog društva valja uzeti u obzir kao pokazatelje demokracije;

11.  poziva Komisiju da do lipnja 2017. iznese novi nacrt sporazuma o pristupanju Unije Europskoj konvenciji o ljudskim pravima u cilju poštovanja obveze iz članka 6. UEU-a i razmatranja zaključaka iz Mišljenja 2/13 te nadalje poziva Vijeće Europe da trećim stranama omogući potpisivanje Europske socijalne povelje kako bi Komisija mogla započeti pregovore za pristupanje Unije;

12.  poziva Europskog ombusdmana da, uzimajući u obzir stajalište društva, u namjenskom poglavlju u sklopu svojeg godišnjeg izvješća naglasi i uskladi slučajeve, preporuke i odluke povezane s temeljnim pravima građana, kao i načela demokracije i vladavine prava; poziva Komisiju da analizira te posebne preporuke;

13.  poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi u skladu s člankom 47. Povelje zajamčila opći pristup pravnoj pomoći za pojedince ili organizacije u sporovima povezanima sa slučajevima u kojima nacionalne vlade ili institucije Unije krše načela demokracije, vladavine prava i temeljnih prava te da ondje gdje je potrebno nadopuni nacionalne programe i Direktivu o pristupu pravnoj pomoći za osumnjičene ili optužene osobe u kaznenim postupcima i za tražene osobe u postupcima na temelju europskog uhidbenog naloga;

14.  pozdravlja reformu Suda Europske unije u okviru koje se broj sudaca Suda postupno povećava kako bi se riješilo pitanje radnog opterećenja i skratilo trajanje postupaka;

15.  preporučuje da, sukladno predloženom međuinstitucijskom sporazumu, stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava također provede ocjenjivanje pristupa pravosuđu na europskoj razini, uključujući aspekte poput neovisnosti i nepristranosti suda i sudaca, neovisne pravne struke, pravila o pravnom statusu, trajanja i troškova sporova, prikladnosti i djelotvornosti sustava pravne pomoći te postojanje potrebnih sredstava, provedbu sudskih presuda, doseg pravosudnog nadzora i pravne zaštite dostupne građanima te mogućnosti prekogranične kolektivne pravne zaštite; u tom smislu smatra da valja usmjeriti pozornost na odredbe članka 298. UFEU-a o pravu građana Unije na otvorenu, učinkovitu i neovisnu europsku upravu;

16.  poziva Komisiju da razvije i provede kampanju za podizanje razine osviještenosti kako bi građani i stanovnici Unije mogli u potpunosti uživati svoja prava koja proizlaze iz ugovora i Povelje o temeljnim pravima (npr. sloboda izražavanja, sloboda okupljanja, pravo na glasovanje) te da pruži informacije o pravima građana na pravnu zaštitu i načinima pokretanja sudskog spora u slučajevima povezanima s kršenjem načela demokracije, vladavine prava i temeljnih prava od strane nacionalnih vlada ili institucija Unije;

17.  poziva na uspostavljanje zaklade za demokraciju, čijim će se sredstvima financirati organizacije koje pružaju potporu lokalnim akterima koji promiču demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava unutar Unije;

18.   ističe da Unija mora zajamčiti da institucije i sve države članice poštuju vladavinu prava i temeljna prava ako u svojim međunarodnim sporazumima odredi zaštitu i promicanje ljudskih prava kao uvjet;

19.  nadalje, preporučuje da Pakt EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava treba uključivati redoviti nadzor sukladnosti međunarodnih sporazuma koje su ratificirale države članice i Unija s primarnim i sekundarnim pravom Unije;

20.  nadalje smatra da bi valjalo uvesti sljedeće promjene ako u budućnosti budu razmatrane izmjene Ugovora:

–  članak 2. UEU-a i Povelja kao pravne osnove za zakonodavne mjere koje se usvajaju u okviru redovnog zakonodavnog postupka;

–  u skladu s člankom 2. UEU-a i Poveljom o temeljnim pravima, omogućivanje nacionalnim sudovima da Sudu Europske unije podnose tužbe u vezi sa zakonitošću postupaka država članica;

–  reviziju članka 7. kako bi sankcije protiv država članica bile relevantne i primjenjive te utvrđivanje prava država članica koje su krive (uz pravo glasovanja u Vijeću) i koje bi se mogle suspendirati, na primjer u pogledu financijskih sankcija ili suspenzije financijskih sredstva Unije;

–  omogućiti da trećina europskih parlamentarnih zastupnika Sudu Europske unije nakon konačnog usvajanja i prije provođenja zakonodavstva proslijedi tekst tog zakona;

–  omogućiti fizičkim i pravnim osobama na koje izravno i pojedinačno utječe neka akcija da podnesu tužbu Sudu Europske unije zbog navodnih kršenja Povelje o temeljnim pravima od strane institucija EU-a ili države članice izmjenom članaka 258. i 259. UFEU-a;

–  poništenje članka 51. Povelje o temeljnim pravima i preoblikovanje Povelje u Povelju Unije o pravima;

–  reviziju uvjeta za donošenje jednoglasne odluke u područjima povezanima s poštovanjem i zaštitom te promicanjem temeljnih prava poput jednakosti i nediskriminacije;

21.  potvrđuje da se preporukama poštuju temeljna prava i načelo supsidijarnosti;

22.  smatra da bi svaka financijska posljedica traženih prijedloga za proračun Unije trebala biti pokrivena postojećim dodjelama sredstava iz proračuna; naglašava da bi usvajanje i provedba tih prijedloga donijeli znatne uštede EU-u, državama članicama, kao i građanima, u pogledu troškova i utrošenog vremena i pogodovali povjerenju i međusobnom priznavanju odluka i djelovanja država članica, te bi stoga biti korisni i u socijalnom i u gospodarskom smislu;

23.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i priložene detaljne preporuke proslijedi Komisiji i Vijeću te parlamentima i vladama država članica, kao i Odboru regija radi distribucije podnacionalnim parlamentima i vijećima.

.

• [1]    http://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_submission_on_the_future_of_eu_justice.pdf
• [2]  http://www.rijksoverheid.nl/bestanden/documenten-en-publicaties/brieven/2013/03/13/brief-aan-europese-commissie-over-opzetten-rechtsstatelijkheidsmechanisme/brief-aan-europese-commissie-over-opzetten-rechtsstatelijkheidsmechanisme.pdf
• [3]  http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=HR&f=ST%2015206%202014%20INIT
• [4]  http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-5377-2015-INIT/en/pdf
• [5]    ECLI:EU:C:2014:2454.

PRILOG PRIJEDLOGU REZOLUCIJE:Detaljne preporuke za nacrt međuinstitucijskog sporazuma o mjerama povezanim s postupcima praćenja stanja demokracije, vladavine prava i temeljnih prava te odgovarajućim popratnim mjerama u državama članicama i institucijama EU-a

NACRT MEĐUINSTITUCIJSKOG SPORAZUMA

PAKT EUROPSKE UNIJE O DEMOKRACIJI, VLADAVINI PRAVA I TEMELJNIM PRAVIMA

Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska komisija:

uzimajući u obzir preambulu Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegovo drugo, četvrto, peto i sedmo pozivanje,

uzimajući u obzir osobito članak 2., članak 3. stavak 1., članak 3. stavak 3. drugi podstavak i članke 6., 7. i 11. UEU-a,

uzimajući posebno u obzir članke Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) koji se odnose na poštovanje, promicanje i zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u Uniji te uključujući njegove članke 70., 258., 259., 260., 263. i 265.,

uzimajući u obzir članak 4. stavak 3. i članak 5. UEU-a, članak 295. UFEU-a i Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji te Protokol br. 2. o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, priložen UEU-u i UFEU-u,

uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije (Povelju),

uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju Vijeća Europe, osobito njezin članak E o nediskriminaciji;

uzimajući u obzir kriterije iz Kopenhagena i skup pravila Unije koja država kandidatkinja mora ispuniti ako želi pristupiti Uniji, odnosno pravnu stečevinu, a posebno njezina poglavlja 23. i 24.,

uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP), sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, konvencije, preporuke, rezolucije i izvješća Parlamentarne skupštine, Odbora ministara, povjerenika za ljudska prava i Venecijanske komisije Vijeća Europe,

uzimajući u obzir Kontrolni popis vladavine prava koji je Venecijanska komisija usvojila na svojoj 106. plenarnoj sjednici održanoj 18. ožujka 2016.,

uzimajući u obzir „Memorandum o razumijevanju između Vijeća Europe i Europske unije” od 23. svibnja 2007.,

uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina,

uzimajući u obzir Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima Vijeća Europe,

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

uzimajući u obzir ugovore Ujedinjenih naroda o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te sudsku praksu ugovornih tijela UN-a,

uzimajući u obzir publikacije Agencije Europske unije za temeljna prava, uključujući Europski informacijski sustav o temeljnim pravima (EFRIS) čiju je uspostavu Agencija predložila u svojem dokumentu naslovljenom „Temeljna prava u budućnosti pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije” (Fundamental rights in the future of the European Union's Justice and Home Affairs) i objavljenom 31. prosinca 2013.,

uzimajući u obzir Pristup UN-a pružanju pomoći vladavini prava iz travnja 2008.,

uzimajući u obzir ciljeve UN-a za održivi razvoj, a posebno cilj br. 16,

uzimajući u obzir 25. dvogodišnje izvješće COSAC-a: Promjene u postupcima i praksama Europske unije važnim za parlamentarni nadzor od 18. svibnja 2016.,

uzimajući u obzir pismo od 6.  ožujka 2013. koje su ministri vanjskih poslova Njemačke, Danske, Finske i Nizozemske poslali predsjedniku Komisije,

uzimajući u obzir Mišljenje Agencije Europske unije za temeljna prava od 8. travnja 2016. o razvoju integriranog alata objektivnih pokazatelja temeljnih prava kojim se može mjeriti sukladnost sa zajedničkim vrijednostima navedenima u članku 2. UEU-a na temelju postojećih izvora informacija,

uzimajući u obzir napomenu talijanskog predsjedništva naslovljenu „Osiguravanje poštovanja vladavine prava u Europskoj uniji” od 15. studenoga 2014.,

uzimajući u obzir zaključke Vijeća i država članica sa sastanka u Vijeću održanog 16. prosinca 2014. o jamčenju poštovanja vladavine prava,

uzimajući u obzir smjernice od 19. prosinca 2014. o metodološkim koracima koje treba poduzeti radi provjere usklađenosti temeljnih prava u pripremnim tijelima Vijeća,

uzimajući u obzir prvi i drugi dijalog Vijeća o vladavini prava tijekom luksemburškog i nizozemskog predsjedništva Vijećem EU-a od 17. studenoga 2015. i 24. svibnja 2016.,

uzimajući u obzir postojeći mehanizam praćenja i instrumente za periodičnu procjenu koje je uspostavila Komisija, uključujući Mehanizam suradnje i provjere, pregled stanja u području pravosuđa, izvješća o borbi protiv korupcije i praćenje stanja medija,

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. listopada 2010. naslovljenu „Strategija za učinkovitu provedbu Povelje Europske unije o temeljnim pravima”,

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 6. svibnja 2011. pod naslovom „Operativne smjernice o razmatranju temeljnih prava prilikom izrade procjena učinka koje sastavlja Komisija”,

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. ožujka 2014. naslovljenu „Novi okvir EU-a za jačanje vladavine prava”,

uzimajući u obzir Godišnji kolokvij Komisije o temeljnim pravima,

uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.,

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. veljače 2014. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji (2012.),

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji (2013. – 2014.),

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. lipnja 2015. o stanju u Mađarskoj (2015/2700(RSP)), a posebno njezin stavak 12.,

(1)  budući da je potreban mehanizam za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava koji je objektivan, nepristran, koji se temelji na dokazima te se jednako i pravedno primjenjuje na sve države članice, kao i na institucije Unije, a koji uključuje i preventivnu i korektivnu dimenziju;

(2)  budući da bi prvenstveni cilj takvog mehanizma trebalo biti sprečavanje kršenja i nepoštovanja načela demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, pružajući istovremeno instrumente koji su potrebni kako bi preventivna i korektivna dimenzija iz članka 7. UEU-a, kao i drugi instrumenti predviđeni Ugovorima, postali operativni u praksi;

(3)  budući da se treba izbjeći nepotrebno stvaranje novih struktura ili udvostručenje te dati prednost integraciji i uvrštenju već postojećih instrumenata;

(4)  budući da se odluke o utvrđivanju definicija, normi i referentnih vrijednosti u pogledu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava ne donose jednokratno nego se radi o trajnom i interaktivnom procesu koji se temelji na opsežnoj javnoj raspravi i savjetovanju, redovitoj reviziji i razmjeni najboljih praksi;

(5)  budući da učinkovit može biti jedino mehanizam koji ima podršku velikog broja građana Unije i koji im omogućuje da preuzmu odgovornost za proces;

(6)  budući da su prvenstveno države članice odgovorne za poštovanje zajedničkih normi, a da je u slučaju njihova nepoštovanja Unija obvezna djelovati kako bi zaštitila svoju ustavnu jezgru i osigurala da su vrijednosti iz članka 2. UEU-a i Povelje zajamčene za sve građane Unije na cijelom teritoriju Unije;

(7)  budući da je važno da sve razine vlade blisko surađuju na temelju svojih nadležnosti i odgovornosti kako bi se u ranoj fazi utvrdile moguće sustavne prijetnje vladavini prava i poboljšala zaštita vladavine prava;

(8)  budući da postoji nekoliko instrumenata za pristupanje rizicima od ozbiljnog kršenja vrijednosti Unije, ali da za njih treba razviti jasne i objektivne referentne vrijednosti kako bi bili dovoljno snažni, djelovali odvraćajuće te spriječili povrede vladavine prava i temeljnih prava; napominje da u Uniji ne postoji pravno obvezujući mehanizam za redovito praćenje usklađenosti država članica i institucija Unije s njezinim vrijednostima i temeljnim pravima;

(9)  budući da se u skladu s člankom 295. UEU-a u ovom međuinstitucijskom sporazumu utvrđuju samo mjere za olakšavanje suradnje između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije te da u skladu s člankom 13. stavkom 2. UEU-a te institucije trebaju djelovati u granicama ovlasti koje su im dodijeljene u Ugovorima i u skladu s njima određenim postupcima, uvjetima i ciljevima. budući da se ovim međuinstitucijskim sporazumom ne dovodi u pitanje nadležnost Suda u pogledu autentična tumačenja prava Unije,

SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Pakt Europske unije o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, koji će se primjenjivati i na države članice i na institucije Unije, služit će za jamčenje poštovanja temeljnih vrijednosti i osnovnih načela Unije diljem Unije, posebno demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, te će njime biti obuhvaćeni definicije, elaboracija, praćenje i provedba tih vrijednosti i načela.

Članak 2.

Pakt Europske unije o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima sastoji se od:

–  godišnjeg izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima (europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima) s preporukama po državama koje sadrže izvješća Agencije Europske unije za temeljna prava, Vijeća Europe i ostalih relevantnih tijela u tom području;

–  godišnje međuparlamentarne rasprave na temelju tog europskog izvješća;

–  mjera za otklanjanje mogućih rizika i kršenja te za pokretanje preventivne i korektivne dimenzije iz članka 7. UEU-a;

–  politički ciklus u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u okviru institucija Unije.

Članak 3.

Pakt Europske unije o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima proširuje se kako bi okvir Komisije za vladavinu prava i dijalog Vijeća o vladavini prava ujedinio u jedinstveni instrument Unije.

Članak 4.

Europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima o stanju demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u državama članicama sastavlja Komisija te se o njemu savjetuje s panelom neovisnih stručnjaka (Stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava) iz članka 8. Komisija prosljeđuje europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima Europskom parlamentu, Vijeću i nacionalnim parlamentima. Europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima dostupno je javnosti.

Europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima sadrži općeniti dio i preporuke po državama.

Ako Komisija pravodobno ne usvoji europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, kao i preporuke po državama, nadležni odbor Europskog parlamenta može formalno pozvati Komisiju da dostavi obrazloženja za svoje kašnjenje te ih odmah usvojiti kako se ne bi još više odgodio postupak.

Članak 5.

Europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima obuhvaća postojeće instrumente, posebno pregled stanja u pravosuđu, alat za praćenje medijskog pluralizma, izvješće o suzbijanju korupcije i postupke stručne revizije na temelju članka 70. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i zamjenjuje Mehanizam suradnje i provjere za Bugarsku i Rumunjsku.

Članak 6.

Europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima izrađuje se s pomoću raznih izvora i postojećih alata za procjenu, izvještavanje i praćenje aktivnosti država članica, kao što su:

–  doprinosi nadležnih tijela država članica u području poštovanja demokracije, vladavine prava i temeljnih prava;

–  Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA), posebno njezin instrument Europski informacijski sustav o temeljnim pravima (EFRIS);

–  druge specijalizirane agencije Unije, posebno Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS), Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE), Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) i Eurostat;

–  stručnjaci, akademici, organizacije civilnog društva, stručna i sektorska udruženja, primjerice, sudaca, odvjetnika i novinara;

–  postojeći indeksi i referentne vrijednosti međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija;

–  Vijeće Europe, posebno Venecijanska komisija, Skupina država protiv korupcije (GRECO), Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe i Europska komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ);

–  međunarodne organizacije, kao što su UN, OESS i OECD;

–  sudska praksa Suda Europske unije, Europskog suda za ljudska prava i drugih međunarodnih sudova, tribunala i ugovornih tijela;

–  bilo koji postupak rješavanja ili drugi relevantni doprinos Europskog parlamenta, uključujući njegovo godišnje izvješće o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji.

–  doprinosi institucija Unije.

Svi doprinosi iz izvora navedenih u ovom članku, kao i europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima koje je sastavio stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, uključujući preporuke po državama, dostupni su javnosti na internetskoj stranici Komisije.

Članak 7.

Europsko izvješće predstavlja se u usklađenom formatu, prilažu mu se preporuke po državama te se izrađuje s posebnim naglaskom na:

–  diobu vlasti;

–  nepristranost države;

–  mogućnost poništenja političkih odluka nakon izbora;

–  postojanje institucijskih provjera i ravnoteže kojima se jamči da se nepristranost države ne dovodi u pitanje;

–  postojanost države i institucija utemeljene na nepromjenjivosti ustava;

–  slobodu i pluralizam medija;

–  slobodu izražavanja i okupljanja;

–  promicanje građanskog prostora i učinkovitih mehanizma za građanski dijalog;

–  pravo na aktivno i pasivno demokratsko sudjelovanje građana i slobodu stvaranja političkih stranaka;

–  integritet i odsutnost korupcije;

–  transparentnost i odgovornost;

–  zakonitost;

–  pravnu sigurnost;

–  sprečavanje zlouporabe ili nepravilne uporabe ovlasti;

–  jednakost pred zakonom i nediskriminaciju;

–  pristup pravosuđu: neovisnost i nepristranost, pravedno suđenje, ustavno pravosuđe (ako je primjenjivo), neovisnost pravne struke;

–  posebne izazove za vladavinu prava: korupciju, sukob interesa, prikupljanje osobnih podataka i nadzor;

–  Glave I. – VI. Povelje;

–  Europsku konvencija o ljudskim pravima i povezane protokole.

Članak 8.

Reprezentativan panel neovisnih stručnjaka („stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava”) provodi procjenu stanja demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u državama članicama te izrađuje nacrte preporuka po državama na temelju kvantitativne i kvalitativne revizije dostupnih podataka i informacija.

8.1. Stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava sastoji se od sljedećih članova:

–  jednog neovisnog stručnjaka kojeg određuje parlament svake države članice; članovi stručnog panela kvalificirani su suci ustavnog ili vrhovnog suda i trenutačno nisu u aktivnoj službi;

–  deset dodatnih članova koje odredi Europski parlament dvotrećinskom većinom, izabranih s popisa stručnjaka koje su predložile sljedeće institucije:

i.  Udruga svih europskih akademija (ALLEA);

ii.  Europska mreža nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI);

iii.  Vijeće Europe (uključujući Venecijansku komisiju, GRECO i povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava);

iv.  Europska komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) i Vijeće odvjetničkih komora Europe (CCBE);

v.  Ujedinjeni narodi (UN) i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

8.2.   Stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava imenuje predsjednika među svojim članovima.

8.3.   Kako bi se pojednostavnio razvoj nacrta europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima te nacrti preporuka po državama, Komisija stručnom panelu za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava pruža usluge tajništva, koje im omogućavaju učinkovito funkcioniranje, posebno prikupljanjem izvora podataka i informacija koje je potrebno revidirati i procijeniti te pružanjem administrativne potpore tijekom postupka izrade nacrta.

Članak 9.

Stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava ocjenjuje svaku od država članica u pogledu aspekata iz članka 7. i utvrđuje moguće rizike, kršenja ili povrede. Svaki od članova panela provodi analizu anonimno i neovisno kako bi se očuvala neovisnost stručnog panela za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava i objektivnost europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima. Međutim, članovi stručnog panela za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava mogu se međusobno savjetovati kako bi raspravili o metodama i dogovorenim normama.

Panel stručnjaka revidira metode ocjenjivanja jednom godišnje i po potrebi dodatno elaborira, preciznije određuje, obogaćuje i izmjenjuje zajedničkim dogovorom između Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta nakon savjetovanja s nacionalnim parlamentima i civilnim društvom.

Članak 10.

Kada Komisija usvoji europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, pokreće se međuparlamentarna rasprava i rasprava u Vijeću kojoj je cilj razmatranje rezultata europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima te preporuka po državama, i to sljedećim koracima:

–  Europski parlament organizira međuparlamentarnu raspravu na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima te usvaja rezoluciju; tu raspravu treba organizirati tako da se odrede mjerila i ciljevi koje treba ostvariti te da se utvrde načini ocjenjivanja promjena iz godine u godinu u okviru postojećeg konsenzusa Unije o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima; relevantni postupci trebaju se ubrzati kako bi se stvorili takvi alati kojima će se omogućiti trenutačno i učinkovito praćenje godišnjih promjena, ali i zajamčiti da sve relevantne strane poštuju obveze;

–  godišnja parlamentarna rasprava o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima postaje dio višegodišnjeg strukturiranog dijaloga između Europskog parlamenta, nacionalnih parlamenata, Komisije i Vijeća, u kojoj također sudjeluje civilno društvo, Agencija Europske unije za temeljna prava i Vijeće Europe;

–  Vijeće održava godišnju raspravu, koja se nadovezuje na dijalog o vladavini prava, na temelju izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima te usvaja zaključke Vijeća, pozivajući nacionalne parlamente da odgovore na europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, na prijedloge ili reforme;

–  Komisija može, na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima donijeti odluku o pokretanju mjera protiv „sustavnog kršenja” u skladu s člankom 2. UEU-a i člankom 258. UFEU-a, kojima spaja nekoliko slučajeva kršenja;

–  Komisija može, na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Vijećem, odlučiti podnijeti prijedlog za evaluaciju provedbe politika Unije u državama članicama u području slobode, sigurnosti i pravde u skladu s člankom 70. UFEU-a;

10.1. Na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima daljnje djelovanje nije potrebno ako država članica ispoštuje sve aspekte iz članka 7.

10.2. Na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima u Europi, ako država članica ne udovolji jednom aspektu ili više njih iz članka 7., Komisija bez odgode pokreće dijalog s tom državom članicom, uzimajući u obzir preporuke po državama.

10.2.1. Ako preporuke po državama o određenoj državi članici uključuju procjenu stručnog panela da postoji jasan rizik od ozbiljnog kršenja vrijednosti o kojima je riječ u članku 2. UEU-a te da postoji dovoljno temelja za pozivanje na članak 7. stavak 1. UEU-a, Europski parlament, Vijeće i Komisija pojedinačno i bez odgode raspravljaju o tom pitanju i donose obrazloženu odluku koja se objavljuje.

10.3. Ako preporuke po državama o državi članici, na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnih prava, uključuju ocjenu stručnog panela da postoji jasan rizik, koji se na primjer povećava ili ostaje nepromijenjen u razdoblju od barem dvije godine, od ozbiljnog kršenja vrijednosti o kojima je riječ u članku 2. UEU-a te da postoji dovoljno temelja za pozivanje na članak 7. stavak 2., Europski parlament, Vijeće i Komisija pojedinačno i bez odgode raspravljaju o tom pitanju i donose obrazloženu odluku koja se objavljuje.

Članak 11.

Komisija temeljna prava uvrštava kao dio procjena učinka svih zakonodavnih prijedloga u skladu sa stavkom 25. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj regulativi.

Stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, uspostavljen u skladu s člankom 8., ocjenjuje u kojoj mjeri Europski parlament, Vijeće i Komisija poštuju načela demokracije, vladavine prava i temeljna prava.

Članak 12.

Uspostavlja se međuinstitucijska radna skupina za procjenu učinka („radna skupina”) u cilju poboljšanja međuinstitucijske suradnje na procjenama učinka te stvaranja kulture usklađenosti s temeljnim pravima i vladavinom prava. Radna skupina se u ranoj fazi savjetuje s nacionalnim stručnjacima kako bi se bolje predvidjeli izazovi povezani s provedbom u državama članicama i kako bi se lakše prevladali problemi u pogledu različitih tumačenja i shvaćanja učinka temeljnih prava i vladavine prava na zakonodavne akte među različitim institucijama Unije. Radna skupina nadovezuje se na Smjernice o metodološkim koracima koje treba poduzeti kako bi se provjerila usklađenost temeljnih prava na razini pripremnih tijela Vijeća koje je sastavilo Vijeće, na Strategiju za učinkovitu provedbu Povelje o temeljnim pravima u Europskoj uniji koju je sastavila Komisija, na Operativne smjernice o razmatranju temeljnih prava prilikom izrade procjena učinka koje je sastavila Komisija, na instrument br. 24 iz paketa instrumenata za bolju regulativu te na članak 38. Poslovnika Europskog parlamenta kako bi se zajamčila usklađenost s načelima demokracije, vladavine prava i temeljnih prava te njihovo promicanje.

Članak 13.

Godišnji politički ciklus u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u okviru europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima uključuje godišnja izvješća Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta povezana s provedbom vladavine prava i temeljnih prava te usklađenosti s njima u institucijama Unije:

  – Godišnje izvješće o primjeni Povelje;

  – Godišnje izvješće o primjeni zakonodavstva Unije;

  – Godišnje izvješće o primjeni Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća[1]

Članak 14.

Ovaj sporazum stupa na snagu...

Sastavljeno u...

Za Europski parlament

Predsjednik Europskog parlamenta

Za Vijeće Europske unije

Predsjednik Vijeća Europske unije

Za Europsku komisiju

Predsjednik Komisije

• [1]    Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

OBRAZLOŽENJE

Europa ima dugu tradiciju u području demokracije, vladavine prava i prava građana. Ona seže od atenske demokracije, rimskog prava, Magne Carte iz 1215. preko Deklaracije o pravima čovjeka i građanina iz 1789. i Europske konvencije o ljudskim pravima sve do Povelje o temeljnim pravima.

Povrh toga Europska unija uvrstila je demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava u svoja ključna načela i ciljeve u prvim člancima Ugovora te u kriterijima za članstvo u EU-u. Pokušaji da se u Ugovore uključi pozivanje na judeo-kršćanske temelje Europe nisu uspjeli, ali se naglašava da se Europska unija shvaća kao zajednica vrijednosti. U svojoj vanjskoj politici EU naglašava ljudska prava i demokratsko upravljanje, a od imigranata u Europi očekuje se da će poštovati i prihvatiti naše zajedničke vrijednosti.

Europska unija raspolaže širokim nizom instrumenata za provođenje svojih zakona i Ugovora kada se radi o materijalnim pitanjima. Europska komisija može naložiti državama članicama da prilagode svoje proračune, sustave javnog zdravstva ili porezne odluke kako bi se postigla usklađenost s pravom EU-a. U takvim slučajevima, države članice ne osporavaju činjenicu da ih Ugovori EU-a obvezuju na usklađenost sa zakonodavstvom EU-a. Međutim, nije tako kada je riječ o provedbi obveza iz Ugovora u pogledu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava. Pokušaji Europske komisije, čuvarice Ugovora, da podsjeti državu članicu na njezine obveze nailaze na opiranje ili potpuno odbijanje priznanja zajednički dogovorenih pravila i ovlasti EU-a da provodi ta pravila. Dosad su intervencije Komisije bile oprezne i proizvoljne. Osim toga, same institucije EU-a ponekad nisu poštovale ključna načela demokracije, vladavine prava i temeljnih prava.

Iako Unija raspolaže brojnim postojećim instrumentima za jamčenje poštovanja načela demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, i dalje postoje znatni nedostaci te su u praksi ti instrumenti često ograničeni, neprikladni i nedjelotvorni ili pak njihova upotreba nije vjerojatna. U određenim slučajevima, njihovu neujednačenu primjenu mnogi smatraju politički motiviranom, proizvoljnom ili pak nepravedno usmjerenom na određene zemlje; Ne postoji integrirani mehanizam za sustavno, nepristrano i potpuno praćenje svih država članica i institucija.

Stoga je neophodno usvojiti okvir kojim se Uniji omogućuje da se ne bavi samo kršenjem konkretnog zakonodavstva EU-a, nego i ozbiljnim prijetnjama demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima ili opasnostima od takvih prijetnji. Europske vrijednosti u Ugovorima imaju vrlo važnu ulogu te je vrijeme da i u praksi postanu jednako važne.

Činjenicom da EU ne poštuje vlastita pravila i percepcijom da ne postoje zajedničke europske vrijednosti također se potkopavaju uzajamno povjerenje i pouzdan te stabilan zakonski okvir koji je ključan za dobro funkcioniranje EU-a u svim političkim područjima. U skladu s Ugovorom, posebno člankom 2., člankom 3. stavkom 1. i člankom 7. UEU-a, Europska unija ima dužnost da zaštiti svoju ustavnu jezgru i temeljne vrijednosti koje dijele sve države članice.

Na temelju radnih dokumenata koji su predstavljeni i o kojima se raspravljalo u Odboru te uzimajući u obzir različite informacije vanjskih dionika i dvije studije Glavne uprave za usluge parlamentarnih istraživanja, izvjestiteljica preporučuje usvajanje Pakta EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava u obliku međuinstitucijskog sporazuma.

Cilj je predloženog međuinstitucijskog sporazuma donošenje mjera za poboljšanje suradnje između institucija EU-a i njegovih država članica u okviru članka 7. UEU-a, te integracija, usklađivanje i nadopunjavanje postojećih mehanizama. Osim toga, njime će se omogućiti integrirani mehanizam revizije koji će se primjenjivati na sve države članice, kao i na tri glavne institucije EU-a. U dijagramu toka na kraju obrazloženja izneseni su detalji postupaka i odgovornosti u primjeni Pakta EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, koji ovise o sljedeća tri elementa: o europskom izvješću o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, raspravi o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima i političkom ciklusu u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u okviru institucija Unije.

Umjesto stvaranja novih postupaka, izvjestiteljica preporučuje da se predloženi međuinstitucijski sporazum većinom nadovezuje na postojeće instrumente i da ih integrira, posebno okvir vladavine prava Europske komisije i dijalog Vijeća o vladavini prava, te da ga proširi mehanizmom o izvještavanju (europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima), obavješćivanjem i sankcijama (postupci zbog kršenja ili, kao krajnji odgovor, aktivacija članka 7.). Novi jedinstveni okvir koji se treba provesti treba biti objektivan, treba se temeljiti na dokazima te se jednako i pravedno primjenjivati na sve države članice i uključivati preventivnu i korektivnu dimenziju.

Osim predloženog međuinstitucijskog sporazuma, izvjestiteljica preporučuje provođenje niza dodatnih nezakonodavnih mjera kako bi se zajamčio sveobuhvatan pristup poštovanju vrijednosti na kojima se EU temelji, posebno kada je riječ o pristupu pravosuđu na europskoj razini.

PAKT EUROPSKE UNIJE O DEMOKRACIJI, VLADAVINI PRAVA I TEMELJNIM PRAVIMA

 

 

 

 

MIŠLJENJE MANJINE

3.10.2016

podneseno u skladu s člankom 56. stavkom 3. Poslovnika

Kazimierz M. Ujazdowski i Marek Jurek

Usprotivili smo se ovom izvješću zato što u postojećim ugovorima ne postoji čvrsta pravna osnova za mehanizam za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava. Članak 7. UEU-a dovoljan je za ovaj zadatak; njime se Vijeću Europske unije daje pravo da ocijeni rizike u ovome području. Predloženi mehanizam prelazi mandat ugovora te se njime narušava institucija međuinstitucijskih sporazuma. Međuinstitucijski sporazumi se sklapaju radi jačanja suradnje među institucijama EU-a u skladu s trenutnim okvirom nadležnosti, a ne radi stvaranja novih ovlasti (članak 295. UFEU-a). U budućnosti bi, međutim, dobrovoljan dijalog između država i institucija EU-a mogao polučiti pozitivne rezultate.

MIŠLJENJE MANJINE

10.10.2016

podneseno u skladu s člankom 56. stavkom 3. Poslovnika

Beatrice von Storch

Cilj ovog izvješća je ukloniti otpor koje određene države članice imaju prema uvođenju vrijednosti i normi od strane Europske unije. Ono stoga predstavlja novi oblik dominacije Europske unije nad državama članicama. Njih bi u budućnosti mogli stigmatizirati „neovisni stručnjaci” u slučajevima kada njihovo stanovništvo iskaže volju da se referendumima ili ustavnim reformama zaštiti od odluka europskih institucija u posebno osjetljivim područjima. Unija pritom mora poštovati njihove nacionalne identitete, „koji su neodvojivo povezani s njihovim temeljnim političkim i ustavnim strukturama, uključujući regionalnu i lokalnu samoupravu” (članak 4. stavak 2. UEU-a). G. Timmermans i gđa Jourová više su puta na plenarnoj sjednici priznali da ne mogu utvrditi nijedan slučaj kršenja temeljnih prava, čak ni među brojnim slučajevima političkih i medijskih manipulacija u Mađarskoj i Poljskoj. Sama Unija neprestano krši pravila, ali si ne izriče sankcije: radilo se o pravilima u pogledu stabilnosti i proračuna, spašavanja eura ili migracijske krize – sankcije predviđene ugovorima nikad se ne izriču. O temeljnim pravima utvrđenima na političkom planu bi se, međutim, trebali izjasniti „neovisni stručnjaci”, odnosno suci iz Turske, Azerbajdžana ili Maroka, ako bi Unija naime pristupila Konvenciji Vijeća Europe o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Odbijam ovo izvješće. Ono služi jedino kako bi europski birokrati manipulirali nacionalnim vladama.

MIŠLJENJE MANJINE

10.10.2016

podneseno u skladu s člankom 56. stavkom 3. Poslovnika

Kristina Winberg

1. The proposal cedes power to an independent new EU panel to investigate EU member states; it will include international organizations that already possess this mandate to monitor the state of play insofar human rights and democracy in concerned and hence is in effect a duplication; this is an unacceptable waste of funds. In addition it will be a tool for political dominance by the EU over member states and as such I must reject this report.

2. EU shall not be part of international treaties as it is an infringement of the sovereign right of member states.

3. The creation of a new Union Fund for legal assistance within the EU, which must draw upon funding from tax revenues in the EU member states, is not acceptable.

MIŠLJENJE Odbora za ustavna pitanja (16.6.2016)

upućeno Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava
(2015/2254(INL))

Izvjestitelj za mišljenje: György Schöpflin

(Inicijativa – članak 46. Poslovnika)

PRIJEDLOZI

Odbor za ustavna pitanja poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, da kao nadležni odbor:

–  u Prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.   ističe zajedničke vrijednosti utvrđene u članku 2. UEU-a na kojima se temelji Europska unija;

2.   ističe da se Unija temelji na zajedničkim načelima i vrijednostima, a to su poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina; mišljenja je da institucije i tijela Unije te države članice trebaju zagovarati i pružati primjer djelotvornim ispunjavanjem svojih obveza te postizati sporazume i raditi na zajedničkom poimanju značenja vladavine prava kao univerzalne vrijednosti u 28 država članica i institucijama Unije, koje će sve strane ravnomjerno primjenjivati;

3.   smatra da je poštovanje vladavine prava preduvjet za zaštitu temeljnih prava i da je od posebne važnosti unutar Unije jer je također preduvjet za poštovanje svih prava i obveza koji proizlaze iz Ugovora i međunarodnog prava;

4.   smatra da su zaključci i mišljenja Agencije Europske unije za temeljna prava te sudska praksa Suda Europske unije dobra osnova za tumačenje članka 2. UEU-a i područja primjene prava uvrštenih u Povelju o temeljnim pravima;

5.   podsjeća da je u skladu s člankom 6. stavkom 2. UEU-a Europska unija dužna pristupiti Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te stoga poziva da se to i učini;

6.   napominje da su nedavni događaji u nekim državama članicama pokazali da se nepoštovanje vladavine prava i temeljnih vrijednosti ne sprečava na zadovoljavajući način, s obzirom na političke probleme koji zbog toga nastaju među državama članicama i činjenicu da nema učinkovite i brze reakcije institucija Unije;

7.   smatra da je postupak u skladu s člankom 7. UEU-a posljednji instrument kojemu se pribjegava i da se vjerojatno neće primjenjivati u potpunosti zbog poteškoća pri donošenju odluka koje nastaju zbog uvjeta da se u Europskom vijeću odluke donose jednoglasno; napominje da u Uniji ne postoji pravno obvezujući mehanizam za redovito praćenje usklađenosti država članica i institucija Unije s njezinim vrijednostima i temeljnim pravima;

8.   ističe važnost okvira vladavine prava koji je Komisija uspostavila 2014.[1] te godišnji dijalog o vladavini prava u Vijeću za opće poslove je pokrenut u prosincu 2014.; očekuje stvaranje zajedničke osnove za te različite mehanizme vladavine prava kako bi se osiguralo da se njima učinkovito jamči poštovanje temeljnih prava i demokratskih vrijednosti u cijeloj Uniji; poziva Komisiju i Vijeće da o tim pitanjima redovito izvješćuju Parlament; no potiče sve institucije Unije da rade na uspostavi šireg i integriranog mehanizma za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava koji će važiti za sve države članice i institucije Unije; stoga preporučuje sklapanje pakta za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava među građanima, vladama i institucijama Unije kojim će se svima dati odgovornost;

9.   smatra da je važno promicati stalni dijalog i raditi na postizanju suglasnosti između Unije i njezinih država članica u cilju promicanja i zaštite demokracije, vladavine prava i temeljnih prava radi zaštite zajedničkih vrijednosti utvrđenih u Ugovorima i Povelji o temeljnim pravima na potpuno transparentan i objektivan način; uvjeren je da ne smije postojati nikakav kompromis u pogledu temeljnih prava i vrijednosti utvrđenih u Ugovorima i Povelji o temeljnim pravima;

10.   ističe ključnu ulogu koju bi Europski parlament i nacionalni parlamenti trebali imati u mjerenju napretka u području zajedničkih vrijednosti Unije te u praćenju njihova poštovanja u skladu s člankom 2. UEU-a; prima na znanje ključnu ulogu Europskog parlamenta u vođenju potrebne stalne rasprave u okviru općeg konsenzusa Unije o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, uzimajući u obzir promjene u našem društvu; smatra da primjena tih vrijednosti i načela mora počivati i na učinkovitom praćenju poštovanja temeljnih prava zajamčenih u Povelji;

11.   priznaje ključnu ulogu organizacija civilnog društva u promicanju demokratskih vrijednosti, vladavine prava i temeljnih prava;

–  da sljedeće preporuke uvrsti u prilog Prijedlogu rezolucije:

12.   preporučuje uspostavu sveobuhvatnog mehanizma Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava koji bi obuhvaćao sve relevantne dionike; smatra da to može podrazumijevati moguću izmjenu Ugovora tijekom dugotrajnog, ali nužnog postupka u svjetlu zajedničkih nastojanja da se obrane demokratska načela Unije, no da se dotad može uspostaviti mehanizam u okviru postojećih Ugovora, primjerice međuinstitucijskim sporazumom, pod uvjetom da se tim mehanizmom ne ugrožava postupak u skladu s člankom 7. UEU-a niti da mu on predstavlja konkurenciju već da ga se tim mehanizmom dopunjuje i da mu se utire put; traži da se prema svim državama članicama postupa jednako i da se ni jedna odluka ne donosi isključivo zbog političkih razloga;

13.   ističe da Unija mora zajamčiti da institucije i sve države članice poštuju vladavinu prava i temeljna prava ako u svojim međunarodnim sporazumima odredi zaštitu i promicanje ljudskih prava kao uvjet;

14.   poziva na koordiniranje inicijativa raznih institucija Unije te smatra da bi trebalo redovito organizirati neformalne trijaloge kako bi se osigurao dosljedan pristup Unije i uspostavila potpuno sporazumna radna definicija ljudskih prava, vladavine prava i demokracije;

15.   preporučuje sklapanje pakta radi uspostave godišnjeg „ciklusa politike u području temeljnih prava” kao dijela višegodišnjeg strukturiranog dijaloga među svim dionicima; u tom kontekstu predlaže da Europski parlament i nacionalni parlamenti jednom godišnje održavaju raspravu o poštovanju demokracije i vladavine prava te o stanju temeljnih prava u Uniji; smatra da tu raspravu treba organizirati tako da se odrede mjerila i ciljevi koje treba ostvariti te da se daju načini ocjenjivanja promjena iz godine u godinu u okviru postojećeg konsenzusa Unije o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima;

16.   preporučuje organiziranje godišnje parlamentarne rasprave o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima na razini cijele Unije kao dijela višegodišnjeg strukturiranog dijaloga između Europskog parlamenta, nacionalnih parlamenata, Komisije i Vijeća, u kojoj također sudjeluje civilno društvo, Agencija Europske unije za temeljna prava i Vijeće Europe;

17.   preporučuje da se ta parlamentarna rasprava na razini cijele Unije organizira tako da može obuhvaćati određivanje ciljeva koje treba ostvariti te omogućavanje sredstava za mjerenje promjena iz godine u godinu uz mogućnost izvještavanja o ostvarivanju ciljeva ili provedbi preporuka; također preporučuje ubrzavanje relevantnih postupaka kako bi se stvorili takvi alati kojima će se omogućiti trenutačno i učinkovito praćenje godišnjih promjena, ali i zajamčiti da sve relevantne strane poštuju obveze;

18.   smatra da je za navedenu parlamentarnu raspravu od ključne važnosti da postoji mogućnost podnošenja godišnje rezolucije na plenarnoj sjednici;

19.   poziva Komisiju i Vijeće da što brže riješe probleme koje je Sud Europske unije naveo u svojem mišljenju 2/13 kako bi se ispunila obveza utvrđena u članku 6. UEU-a u pogledu pristupanja Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	15.6.2016
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	13 3 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Mercedes Bresso, Pascal Durand, Danuta Maria Hübner, Ramón Jáuregui Atondo, Morten Messerschmidt, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, György Schöpflin, Barbara Spinelli, Claudia Țapardel, Josep-Maria Terricabras, Kazimierz Michał Ujazdowski, Rainer Wieland
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Gerolf Annemans, Enrique Guerrero Salom, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Jérôme Lavrilleux, Cristian Dan Preda, Daciana Octavia Sârbu
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Pilar Ayuso

• [1]  Komunikacija Komisije od 11. ožujka 2014. naslovljena „Novi okvir EU-a za jačanje vladavine prava” (COM(2014)0158).

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	3.10.2016
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	41 11 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Martina Anderson, Michał Boni, Caterina Chinnici, Frank Engel, Cornelia Ernst, Tanja Fajon, Laura Ferrara, Kinga Gál, Nathalie Griesbeck, Jussi Halla-aho, Filiz Hyusmenova, Sophia in ‘t Veld, Eva Joly, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Barbara Kudrycka, Cécile Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Monica Macovei, Claude Moraes, Alessandra Mussolini, Péter Niedermüller, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Branislav Škripek, Csaba Sógor, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat, Beatrix von Storch, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Hugues Bayet, Anna Maria Corazza Bildt, Marek Jurek, Jean Lambert, Jeroen Lenaers, Andrejs Mamikins, Angelika Mlinar, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Barbara Spinelli, Kazimierz Michał Ujazdowski, Axel Voss
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Georges Bach, Norbert Lins, Georg Mayer, Georgi Pirinski, Viviane Reding, Mylène Troszczynski, Harald Vilimsky

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

41	+
ALDE	Nathalie Griesbeck, Filiz Hyusmenova, Sophia in 't Veld, Angelika Mlinar, Cecilia Wikström,
ECR	Monica Macovei
EFDD	Laura Ferrara
GUE/NGL	Martina Anderson, Cornelia Ernst, Barbara Spinelli, Marie-Christine Vergiat
PPE	Georges Bach, Michał Boni, Anna Maria Corazza Bildt, Frank Engel, Barbara Kudrycka, Jeroen Lenaers, Norbert Lins, Alessandra Mussolini, Viviane Reding, Csaba Sógor, Traian Ungureanu, Axel Voss, Tomáš Zdechovský
S&D	Hugues Bayet, Caterina Chinnici, Tanja Fajon, Cécile Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Arne Lietz, Juan Fernando López Aguilar, Andrejs Mamikins, Claude Moraes, Georgi Pirinski, Christine Revault D'Allonnes Bonnefoy, Birgit Sippel, Josef Weidenholzer
Verts/ALE	Eva Joly, Jean Lambert, Judith Sargentini, Bodil Valero

11	-
ECR	Jussi Halla-aho, Marek Jurek, Branislav Škripek, Helga Stevens, Kazimierz Michał Ujazdowski
EFDD	Beatrix von Storch, Kristina Winberg
ENF	Georg Mayer, Mylène Troszczynski, Harald Vilimsky
PPE	Kinga Gál

2	0
S&D	Sylvia-Yvonne Kaufmann, Péter Niedermüller

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani