Postupak : 2016/0208(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0056/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0056/2017

Rasprave :

PV 18/04/2018 - 20
CRE 18/04/2018 - 20

Glasovanja :

PV 19/04/2018 - 10.5

Doneseni tekstovi :


IZVJEŠĆE     ***I
PDF 1297kWORD 183k
9. ožujka 2017.
PE 593.836v03-00 A8-0056/2017

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/101/EZ

(COM(2016)0450 – C8-0265/2016 – 2016/0208(COD))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

Izvjestitelji: Krišjānis Kariņš, Judith Sargentini

(Postupak u zajedničkom odboru – članak 55. Poslovnika)

AMANDMANI
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
 MIŠLJENJE Odbora za pravna pitanja
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/101/EZ

(COM(2016)0450 – C8-0265/2016 – 2016/0208(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0450),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 50. i 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0265/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. listopada 2016.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 14. listopada 2016.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za pravna pitanja (A8-0056/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA(3)*

na prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/101/EZ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 50. i 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke(4),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(5),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)  Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća(6) tvori glavni pravni instrument u sprečavanju upotrebe financijskog sustava Unije u svrhu pranja novca i financiranja terorizma. Tom se Direktivom, koja treba biti prenesena do 26. lipnja 2017., propisuje ažuriran, transparentan, učinkovit i sveobuhvatan pravni okvir za rješavanje pitanja prikupljanja novca ili imovine u terorističke svrhe tako što će se od država članica zahtijevati da identificiraju, shvate, ublaže i spriječe rizike povezane s pranjem novca i financiranjem terorizma.

(2)  Nedavni teroristički napadi otkrili su nove trendove u nastajanju, pogotovo u vezi s načinom na koji terorističke skupine financiraju i provode svoje operacije. Određene usluge moderne tehnologije postaju sve popularnije kao alternativni financijski sustavi i ostaju izvan područja primjene zakonodavstva Unije ili se na njih primjenjuju izuzeća koja možda više nisu opravdana. Da bi se držao korak s promjenama u trendovima, trebaju se poduzeti dodatne mjere kako bi se zajamčila veća transparentnost financijskih transakcija i poslovnih subjekata u skladu s preventivnim pravnim okvirom koji je na snazi u Uniji s ciljem poboljšanja postojećeg preventivnog okvira i učinkovitije borbe protiv financiranja terorizma. Važno je napomenuti da poduzete mjere moraju biti razmjerne rizicima.

(2a)  Ujedinjeni narodi (UN), Interpol i Europol već godinama izvješćuju o sve većoj povezanosti organiziranog kriminala i terorizma. S obzirom na sve veću povezanost organiziranog kriminala i terorizma, borba protiv mreža organiziranog kriminala trebala bi biti sastavni dio svih strategija za borbu protiv financiranja terorizma. Nezakonita trgovina vatrenim oružjem, drogom, cigaretama i krivotvorenom robom, trgovina ljudima, reketarenje i iznuda postali su vrlo unosan način na koji terorističke skupine dolaze do financijskih sredstava, i to u iznosu od oko 110 milijardi eura svake godine (ne računajući trgovinu krivotvorenom robom). Povezanost terorizma i organiziranog kriminala te veze između kriminalnih i terorističkih skupina predstavljaju sve veću sigurnosnu prijetnju Uniji.

(2b)  Financiranje terorističkih činova obično uključuje i pranje novca, nezakonitu trgovinu robom, koja među ostalim obuhvaća sirovu naftu, narkotike, umjetnička djela, oružje i zaštićene vrste, te teške porezne prijevare i utaju poreza u pogledu nezakonito stečenog novca. Ne dovodeći u pitanje [novu direktivu o borbi protiv terorizma] države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere za kriminalizaciju tih postupaka te zajamčiti da teroristi i terorističke organizacije ne mogu tim kaznenim djelima ostvarivati dobit.

(3)  Ciljeve Direktive (EU) 2015/849 trebalo bi i dalje ostvarivati, a svaka izmjena te Direktive trebala bi biti u skladu s postojećim djelovanjem Unije u području suzbijanja terorizma i njegova financiranja vodeći računa o temeljnim pravima i načelima priznatima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima te poštovanju i primjeni načela proporcionalnosti. U Europskom programu sigurnosti(7) borba protiv terorizma prepoznata je kao prioritet za jačanje pravnog okvira EU-a te se ističe da su potrebne mjere za suočavanje s financiranjem terorizma na učinkovitiji i sveobuhvatniji način, naglašavajući da prodiranje na financijska tržišta omogućava financiranje terorizma. U zaključcima Europskog vijeća od 17. i 18. prosinca 2015. također je naglašena potreba za brzim nastavkom djelovanja protiv financiranja terorizma u svim područjima.

(4)  Komisija je donijela akcijski plan za dodatno pojačanje borbe protiv financiranja terorizma(8) u kojemu se naglašava potreba za prilagođavanjem novim prijetnjama i izmjenama Direktive (EU) 2015/849 u tu svrhu.

(5)   Mjere Unije moraju točno odražavati i trendove i obveze na međunarodnoj razini. Stoga je potrebno uzeti u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2195(2014) o povezanosti terorizma i transnacionalnog organiziranog kriminala, Rezoluciju br. 2199(2015) o sprečavanju terorističkih skupina u ostvarivanju pristupa međunarodnim financijskim institucijama i Rezoluciju br. 2253(2015) o širenju sustava sankcija kako bi se obuhvatila Islamska država Iraka i Levanta.

(5a)  Za aktivnosti pranja novca uvelike se upotrebljavaju gotovinske transakcije. Raširenost i korištenje internetskih bankovnih računa i drugih sličnih sustava plaćanja posljednjih godina znatno su se povećali, što upućuje na to da bi se na razini EU-a moglo razmotriti uvođenje ograničenja na gotovinske transfere bez nametanja velikog opterećenja kućanstvima i poduzećima. Komisija bi trebala procijeniti iznos gornje granice gotovinskih transfera koji bi se usvojio na razini EU-a, a državama članicama ostavila bi se mogućnost uvođenja nižih granica. Procjenu bi trebalo provesti unutar 2 godine od dana stupanja ove Direktive na snagu. Politike i mjere u drugim relevantnim područjima u nadležnosti Unije kao što su međunarodna trgovina i razvojna suradnja trebalo bi koristiti, kada je to moguće, kako bi se njima nadopunili napori uloženi u borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma putem financijskog sustava. Tim politikama i mjerama trebalo bi nadopuniti, a ne podrivati ostale političke ciljeve Unije.

(6)  Pružatelji usluga zamjene virtualnih i papirnih valuta (tj. valuta koje su proglašene zakonskim sredstvom plaćanja), kao i pružatelji usluga skrbničkog novčanika za virtualne valute nemaju nikakvu obvezu identifikacije sumnjivih aktivnosti. Terorističke skupine stoga mogu prebacivati novac u financijski sustav Unije ili unutar mreža virtualnih valuta prikrivanjem prijenosa ili iskorištavanjem određene razine anonimnosti tih platformi. Stoga je od ključne važnosti proširiti područje primjene Direktive (EU) 2015/849 kako bi se uključile platforme za zamjenu virtualne valute i pružatelje usluga skrbničkog novčanika. Nadležna tijela trebala bi moći pratiti upotrebu virtualnih valuta. Time bi se omogućio uravnotežen i proporcionalan pristup kojim se štiti tehnički napredak i visoka razina transparentnosti postignuta u području alternativnih financija i socijalnog poduzetništva.

(7)  Vjerodostojnost virtualnih valuta neće se povećati ako se upotrebljavaju u kriminalne svrhe. U tom će kontekstu anonimnost postati više prepreka nego prednost za širenje prihvaćenosti virtualnih valuta i njihovih potencijalnih koristi. Uključivanjem platformi za virtualnu zamjenu i pružatelja usluga skrbničkog novčanika neće se u potpunosti riješiti pitanje anonimnosti povezane s transakcijama u virtualnoj valuti jer će velik dio okruženja povezanog s virtualnom valutom ostati anoniman, s obzirom na to da korisnici mogu vršiti transakcije i bez platformi za zamjenu ili pružatelja usluga skrbničkog novčanika. Za suzbijanje rizika povezanih s anonimnošću, nacionalne financijsko-obavještajne jedinice (FOJ) trebale bi biti u stanju povezati adrese virtualnih valuta s identitetom vlasnika virtualnih valuta. Uz to treba dodatno procijeniti mogućnost da se korisnicima omogući samoprijava imenovanim tijelima na dobrovoljnoj osnovi.

(8)  Lokalne valute (poznate i kao dopunske valute) koje se upotrebljavaju u vrlo ograničenim mrežama poput grada ili regije i među malim brojem korisnika ne trebaju se smatrati virtualnim valutama.

(9)  Kada surađuju s fizičkim osobama ili pravnim subjektima sa sjedištem u visokorizičnim trećim zemljama, države članice moraju zahtijevati od obveznika primjenu mjera dubinske analize stranke radi upravljanja rizicima i njihova ublažavanja. Svaka država članica stoga na nacionalnoj razini određuje tip pojačane mjere dubinske analize stranke koju će provesti u odnosu na visokorizične treće zemlje. Takvim razlikama u pristupima između država članica stvaraju se slabe točke u upravljanju poslovnim odnosima koji uključuju visokorizične treće zemlje koje je odredila Komisija. Te nedostatke mogu iskoristiti teroristi za usmjeravanje sredstava u financijski sustav Unije i iz njega. Važno je poboljšati učinkovitost popisa visokorizičnih trećih zemalja koji je utvrdila Komisija osiguravanjem usklađenog postupanja s tim zemljama na razini Unije. Takav usklađeni postupak trebao bi prvenstveno biti usmjeren na pojačane mjere dubinske analize stranke. Bez obzira na to, državama članicama i obveznicima trebala bi se dozvoliti primjena dodatnih mjera ublažavanja osim pojačanih mjera dubinske analize stranke, u skladu s međunarodnim obvezama. Međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprečavanja pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma mogu pozvati na primjenu prikladnih protumjera za zaštitu međunarodnog financijskog sustava od postojećih i značajnih rizika povezanih s pranjem novca i financiranjem terorizma koji proizlaze iz određenih država. Države članice trebaju donijeti i primijeniti dodatne mjere za smanjenje rizika povezane s visokorizičnim trećim zemljama koje je utvrdila Komisija vodeći računa o pozivima na protumjere i preporukama poput onih kakve je izrazila Radna skupina za financijsko djelovanje (FATF) te odgovornostima koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma. Osim protumjera za visokorizične treće zemlje, sveobuhvatna procjena postojećeg režima SPNFT-a u zemljama EGP-a i trećim zemljama trebala bi biti nužan uvjet za izdavanje putovnica i istovjetnih dokumenata za pristupu unutarnjem tržištu. Ako se utvrde nedostaci u režimu SPNFT-a, pristup unutarnjem tržištu može se općenito ograničiti ili ograničiti u odnosu na određene sektore i obveznike.

(9a)  Unija i njezine države članice, s jedne strane, i treće zemlje, s druge strane, dijele odgovornost u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. U okviru suradnje s trećim zemljama potrebno je i dodatno se usredotočiti na učvršćivanje financijskih sustava te uprava zemalja u razvoju te im na taj način omogućiti kvalitetnije sudjelovanje u globalnom procesu porezne reforme radi suzbijanja financijskog kriminala i povezanih nezakonitih aktivnosti te radi provedbe mehanizama za sprečavanje pranja novca kojima bi se doprinijelo boljoj razmjeni podataka i informacija s drugim zemljama u cilju identificiranja prijevara i terorista.

(10)  S obzirom na tendenciju povećanja prijetnji od PNFT-a i osjetljivosti na njega, Unija bi trebala prihvatiti integrirani pristup usklađenosti nacionalnih režima SPNFT-a sa zahtjevima na razini Unije, uzimajući u obzir procjenu učinkovitosti tih nacionalnih režima. U svrhu praćenja pravilnog prenošenja zahtjeva Unije u nacionalne režime, njihove učinkovite provedbe i njihove sposobnosti za postizanje snažnog preventivnog režima u tom području, Komisija bi trebala temeljiti svoju procjenu na nacionalnim režimima rizika, pri čemu se ne smiju dovesti u pitanje oni koje provode međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprečavanja pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma, poput FATF-a ili Odbora stručnjaka za vrednovanje mjera za suzbijanje pranja novca (MONEYVAL). Međunarodne organizacije i tijela za normizaciju nadležna u području sprečavanja pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma trebaju tijesno surađivati s državama članicama kako bi se uspostavio zajednički skup pokazatelja za procjenu nacionalnih režima rizika te usklađene preventivne mjere.

(10a)  Nadzor prenošenja zahtjeva Unije u nacionalne režime nije dostatan da bi se zajamčila učinkovitost nacionalnih režima SPNFT-a u provođenju aktivnosti SPNFT-a jer nedostaci često proizlaze iz neučinkovite primjene pravila. U tom je smislu ključno za unutarnje tržište da Komisija i europska nadzorna tijela imaju dodatne ovlasti za ocjenjivanje usklađenosti nacionalnih režima SPNFT-a s okvirom Unije za nadzor provedbe i primjene nacionalnih pravila. Europskim nadzornim tijelima dodjeljuju se dodatne ovlasti u području SPNFT-a, uključujući ovlast provođenja procjena na licu mjesta u nadležnim tijelima država članica, prinudnog dobivanja svih informacija koje su relevantne za procjenu usklađenosti, izdavanja preporuka za korektivne mjere, objavljivanja tih preporuka i poduzimanja mjera potrebnih da se osigura učinkovita provedba preporuka.

(10b)  Pranje novca i utaja poreza sve se više provode u okviru trgovinskih transakcija manipuliranjem cijenom, količinom ili kvalitetom. Financijska i porezna transparentnost glavni su prioriteti trgovinske politike Unije te se stoga zemljama u kojima se pranje novca i utaja poreza toleriraju ne bi smjele odobravati nikakve trgovinske povlastice Unije.

(10c)  U skladu sa strategijom „Trgovina za sve” trebalo bi poduzeti dodatne učinkovite mjere u vezi s trgovinom uslugama kako ona ne bi služila za nezakonite financijske tokove, vodeći računa o tome da slobodna trgovina robom i uslugama sa zemljama u razvoju povećava prijetnju pranja novca te da je trgovina Unije uslugama s poreznim oazama šest puta veća od one s usporedivim zemljama, dok takve razlike ne postoje u trgovini robom.

(10d)  Komisija bi unutar godine dana od stupanja na snagu ove Direktive trebala izvijestiti države članice o mogućim zakonskim rupama u poglavljima koja se odnose na financijske usluge i poslovni nastan iz važećih trgovinskih sporazuma EU-a s trećim zemljama, a posebice o definiciji ulaganja i poslovnog nastana, području primjene i vremenskim ograničenjima bonitetnih izuzeća, postojanju ili nepostojanju najviših gornjih iznosa za prijenose novca između stranki trgovinskih sporazuma, valutama dozvoljenima za taj prijenos, potvrđivanju bankovne tajne i postojanju odredbi o razmjeni podataka.

(10e)  Poglavlja o financijskim uslugama i poslovnom nastanu u budućim trgovinskim sporazumima trebala bi sadržavati vrlo precizne definicije ulaganja kako bi se isključili proizvodi za koje je vrlo izgledno da služe prijenosu neprijavljenog novca; također bi trebala sadržavati odredbe o uspostavljanju javnih registara krajnjeg stvarnog vlasništva trgovačkih društava, trustova i sličnih pravnih oblika koji se osnivaju ili se njima upravlja na područjima na koja se primjenjuje taj trgovinski sporazum; trebala bi uključivati i odredbe o modalitetima suradnje u nadzoru financijskih tokova te ukidanju bankovne tajne u skladu s pravilima o zaštiti podataka i standardima za otvorene podatke; konačno, u njima bi trebalo proširiti područje primjene i vremenska ograničenja za bonitetna izuzeća na način koji nadilazi „neravnotežu platne nužde” te preuzimanje obveze ulaganja „uz najveći mogući napor” zamijeniti obveznim odredbama.

(11)  Kartice opće svrhe s unaprijed uplaćenim sredstvima, za koje se smatra da imaju društvenu vrijednost, upotrebljavaju se u legitimne svrhe i tvore instrument kojim se doprinosi financijskoj inkluziji. Međutim, anonimne kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima lako je upotrebljavati za financiranje terorističkih napada i logistike. Stoga je ključno da se teroristima, terorističkim organizacijama, pokroviteljima terorizma i drugim posrednicima i pomagačima uskrati to sredstvo za financiranje njihovih operacija daljnjim smanjenjem ograničenja i najvećih iznosa pri kojima se obveznicima dozvoljava da ne primjenjuju određene mjere dubinske analize stranke predviđene Direktivom (EU) 2015/849. Stoga, uzimajući u obzir potrebe potrošača pri upotrebi instrumenata opće svrhe s unaprijed uplaćenim sredstvima na odgovarajući način i dopuštanjem upotrebe tih instrumenata za promicanje društvene i financijske inkluzije, ključno je da se snize postojeći pragovi za anonimne kartice opće svrhe s unaprijed uplaćenim sredstvima▌.

(12)  Dok je upotreba anonimnih kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima izdanih u Uniji u načelu ograničena isključivo na područje Unije, nije uvijek tako sa sličnim karticama izdanima u trećim zemljama. Stoga je važno osigurati da se anonimne kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima izdane izvan Unije mogu upotrebljavati unutar Unije samo u slučajevima kada se mogu smatrati u skladu sa zahtjevima istovjetnima onima koji su propisani zakonodavstvom Unije. To se pravilo treba donijeti uz potpuno poštovanje obveza Unije u vezi s međunarodnom trgovinom, pogotovo odredaba Općeg sporazuma o trgovini uslugama.

(13)  FOJ-evi imaju važnu ulogu u utvrđivanju financijskog poslovanja terorističkih mreža, posebice na prekograničnoj razini, i u otkrivanju osoba koje ih financijski podržavaju. Financijske istrage mogu biti presudne za otkrivanje poticanja terorističkih djela te mreža i planova terorističkih organizacija. Zbog nedostatka preskriptivnih međunarodnih standarda, među FOJ-evima postoje znatne razlike u odnosu na njihove funkcije, nadležnosti i ovlasti. Države članice trebale bi nastojati osigurati učinkovitiji i usklađeniji pristup financijskim istragama povezanima s terorizmom, uključujući i one koje se odnose na zlouporabu virtualnih valuta. Postojeće razlike, međutim, ne bi smjele utjecati na aktivnost nekog FOJ-a, pogotovo na njegovu sposobnost razvoja preventivnih analiza kojima se podržavaju sva tijela zadužena za obavještajne, istražne i pravosudne aktivnosti te međunarodna suradnja. FOJ-evi bi trebali imati pristup informacijama i moći ih razmjenjivati bez prepreka, uključujući kroz primjerenu suradnju s tijelima za izvršavanje zakonodavstva. U svim slučajevima sumnje na kriminal, a posebice u slučajevima povezanima s financiranjem terorizma, informacije bi trebale teći izravno i brzo bez nepotrebnih odgađanja. Stoga je ključno da se dodatno pojačaju učinkovitost i djelotvornost FOJ-eva tako što će se razjasniti ovlasti FOJ-eva i suradnja između njih.

(13a)  U cilju prevladavanja postojećih teškoća u suradnji između nacionalnih FOJ-eva trebalo bi uspostaviti FOJ EU-a, koji bi bio zadužen za koordinaciju te pružao pomoć i potporu FOJ-evima državama članica u prekograničnim slučajevima. To bi također osobito pogodovalo integriranom financijskom tržištu Unije te bilo učinkovito za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma na unutarnjem tržištu. FOJ-evi država članica još uvijek bi bili prvenstveno odgovorni za zaprimanje prijava o sumnjivim transakcijama, njihovu analizu i slanje nacionalnim nadležnim tijelima. FOJ EU-a pružao bi potporu državama članicama, osobito u održavanju i razvijanju tehničke infrastrukture za razmjenu informacija, pružao bi im pomoć u zajedničkoj analizi prekograničnih slučajeva i u strateškoj analizi te bi koordinirao rad FOJ-eva država članica u prekograničnim slučajevima.

(14)  FOJ-evi bi trebali moći od svakog obveznika dobiti sve potrebne informacije povezane s njihovom funkcijom. Slobodan pristup informacijama ključan je da bi se osiguralo ispravno praćenje novčanih tokova i otkrivanje nezakonitih mreža i tokova u ranoj fazi. Kada FOJ-evi zaprime dodatne informacije od obveznika na temelju sumnje na pranje novca, takva sumnja može biti uzrokovana prethodnom prijavom sumnjive transakcije podnesenom FOJ-u, ali i drugim sredstvima poput vlastite analize FOJ-a, podataka dobivenih od nadležnih tijela ili informacija koje posjeduje drugi FOJ. FOJ-evi bi stoga od svakog obveznika, čak i ako pojedinačni obveznik nije podnio prethodnu prijavu, trebali moći ishoditi

financijske i administrativne informacije te informacije o kaznenom progonu koje su im potrebne za pravilno izvršavanje njihovih zadaća. FOJ bi trebao moći ishoditi te informacije na zahtjev drugog FOJ-a iz Unije i razmijeniti te informacije s FOJ-em koji ih je zatražio.

(14a)  Nadležna tijela koja nadziru usklađenost kreditnih i financijskih institucija s ovom Direktivom trebala bi moći surađivati i razmjenjivati povjerljive informacije bez obzira na svoju prirodu ili status. Takvim nadležnim tijelima u tu je svrhu potrebna odgovarajuća pravna osnova za razmjenu povjerljivih informacija i suradnju u najvećoj mogućoj mjeri u skladu s primjenjivim međunarodnim standardima u tom području.

(14b)  Bonitetne informacije koje se odnose na kreditne i financijske institucije, kao što su informacije koje se odnose na prikladnost i primjerenost direktora i dioničara, mehanizme unutarnje kontrole, upravljanje ili sukladnost i upravljanje rizicima, često su prijeko potrebne za primjeren nadzor takvih institucija u okviru SPNFT-a. Obrnuto, informacije o SPNFT-u također su važne za bonitetni nadzor tih institucija. Stoga razmjena povjerljivih informacija i suradnja između tijela nadležnih za SPNFT kreditnih i financijskih institucija i bonitetnih nadzornika ne bi smjela biti nenamjerno otežana zbog pravne nesigurnosti koja bi mogla biti posljedica nedostatka jasnih odredbi u tom području. Takvo pojašnjenje pravnog okvira još je važnije jer je bonitetni nadzor u više slučajeva povjeren nadzornicima koji nisu uključeni u SPNFT, kao što je Europska središnja banka.

(15)  Prekasnim pristupom FOJ-eva i drugih nadležnih tijela informacijama o identitetu vlasnika bankovnih računa, računa za plaćanje i sefova, osobito anonimnih, ometa se otkrivanje prijenosa sredstava povezanih s terorizmom. Nacionalni podaci kojima se omogućava otkrivanje bankovnih računa, računa za plaćanje i sefova koji pripadaju jednoj osobi fragmentirani su i stoga nisu dostupni FOJ-evima i ostalim nadležnim tijelima na vrijeme. Stoga je od ključne važnosti da se u svim državama članicama uspostave centralizirani automatizirani mehanizmi, poput registra ili sustava za dohvat podataka, kao djelotvorno sredstvo pomoću kojeg će se na vrijeme ostvariti pristup informacijama o identitetu vlasnika bankovnih računa, računa za plaćanje i sefova, njihovim opunomoćenicima te stvarnim vlasnicima.

(15a)  Informacije o vlasništvu i upravljanju nepokretnom imovinom kao što su zgrade i zemljišta nisu dostupne u svim državama članicama niti postoje konsolidirani podaci o korisnicima životnog osiguranja. Aktivnosti pranja novca također se provode transakcijama koje uključuju nekretnine i s pomoću proizvoda životnog osiguranja. Uspostavljanje automatiziranog centralnog mehanizma u svim državama članicama, kao što je registar ili sustav za dohvat podataka, ključno je za praćenje tih informacija i pomoć u fazi istrage. Tijelima država članica potreban je pravodoban pristup tim podacima kako bi mogla provoditi prekogranične provjere i istrage.

(15b)  Uzimajući u obzir stalne tehnološke promjene koje omogućavaju pranje novca i financiranje terorizma, predlaže se uvođenje instrumenta EU-a za nadzor, koordinaciju i tehnološke informacije, koji bi raznim FOJ-ovima pomagao u radu.

(16)  U svrhu poštovanja privatnosti i zaštite osobnih podataka, u takvim bi se registrima trebala pohranjivati najmanja količina podataka potrebna za provedbu istraga SPN-a. Osobe na koje se podaci odnose trebale bi biti obaviještene o tome da se njihovi podaci spremaju i da su dostupni FOJ-evima te dobivaju kontaktnu točku za ostvarivanje svojih prava na pristup i ispravke. Najduža razdoblja zadržavanja trebala bi se propisati za unos osobnih podataka u registre i trebalo bi omogućiti njihovo uništenje nakon što te informacije više ne budu potrebne za navedenu svrhu. Pristup tim registrima i bazama podataka treba biti ograničen prema načelu „nužnog poznavanja”.

(17)  Točna identifikacija i provjera podataka fizičkih i pravnih osoba ključna je za borbu protiv pranja novca ili financiranja terorizma. Zahvaljujući najnovijim tehničkim trendovima u digitalizaciji transakcija i plaćanja moguća je sigurna daljinska ili elektronička identifikacija. Ti načini identifikacije, kako je propisano Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, i sva druga sredstva identifikacije na daljinu na temelju novih tehnologija odgovarajuće razine sigurnosti koja je istovjetna značajnoj razini osiguranja identiteta iz Uredbe eIDAS trebaju se uzeti u obzir, posebice u vezi s objavljenim shemama i sredstvima elektroničke identifikacije koji pružaju sigurne alate visoke razine i mjerilo prema kojemu se mogu provjeravati metode identifikacije koje postoje na nacionalnim razinama. Stoga je ključno da se sigurne elektroničke preslike izvornih dokumenata, kao i elektroničke izjave, potvrde ili vjerodajnice priznaju kao valjana sredstva identifikacije. U primjeni ove Direktive potrebno je uzeti u obzir načelo tehnološke neutralnosti.

(17a)  Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) centar je stručnog znanja Unije na području mrežne i informacijske sigurnosti i trebala bi imati ovlast da nesmetano razmjenjuje informacije s tijelima kaznenog progona kako bi se omogućila suradnja u području kibersigurnosti, koja ima važnu ulogu u borbi protiv financiranja kriminalnih aktivnosti, uključujući terorizam.

(17b)  Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo trebalo bi pozvati da svoj postupak transparentnosti ažurira u skladu s aktualnim izazovima u cilju boljeg sprečavanja upotrebe financijskih sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

(18)  Prag stvarnog vlasništva utvrđen člankom 3. stavkom 6. točkom (a) Direktive (EU) 2015/849 ne prepoznaje razliku između pravih trgovačkih gospodarskih subjekata i onih koji nemaju aktivno poslovanje i uglavnom se koriste kao struktura za posredovanje između imovine ili prihoda i krajnjeg stvarnog vlasnika. Potonjima je lako zaobići postavljeni prag, što dovodi do izostanka identifikacije fizičkih osoba koje u konačnici posjeduju pravni subjekt ili njime upravljaju. Kako bi se bolje objasnile informacije o stvarnom vlasništvu koje se odnose na posredničke strukture koje uzimaju oblik trgovačkog društva, potrebno je uspostaviti konkretan prag od kojega se pretpostavlja naznaka vlasništva. Taj bi prag trebao biti dovoljno nizak da se njime obuhvati većina situacija.

(19)  Pristup za pregled postojećih stranaka u postojećem okviru oslanja se na pristup utemeljen na riziku. Međutim, s obzirom na veći rizik od pranja novca, financiranja terorizma i povezanih predikatnih kaznenih djela u vezi s nekim posredničkim strukturama, taj bi pristup mogao biti neprikladan za pravodobno otkrivanje i procjenu rizika. Stoga je važno osigurati da se određene jasno definirane kategorije već postojećih stranaka prate i na metodičkoj razini.

(20)  Od država članica trenutačno se zahtijeva da osiguraju da se od pravnih subjekata registriranih na njihovu državnom području zahtijeva da pribave i čuvaju odgovarajuće, točne i ažurirane informacije o njihovu stvarnom vlasništvu. Potreba za točnim i ažuriranim informacijama o stvarnom vlasniku ključan je faktor u pronalasku kriminalaca koji bi u protivnome mogli skriti svoj identitet iza korporacijske strukture. Globalna povezanost financijskog sustava čini skrivanje i prebacivanje sredstava po cijelom svijetu jednostavnim, a osobe koje se bave pranjem novca i financiranjem terorizma te drugi kriminalci sve se više koriste tom mogućnošću.

(21)  Treba razjasniti koji je specifičan faktor za određivanje države članice koja je odgovorna za praćenje i registraciju informacija o stvarnom vlasništvu trustova i sličnih pravnih aranžmana. Kako bi se izbjeglo da se, s obzirom na razlike u pravnim sustavima država članica, određeni trustovi i slični pravni aranžmani ne prate niti su registrirani u bilo kojoj državi članici te kako bi se izbjeglo narušavanje unutarnjeg tržišta, svi trustovi i slični pravni aranžmani, uključujući među ostalim povjerenička društva, zaklade, privatne zaklade, fiducijarna društva (plodouživanje), trebaju se registrirati u državi članici u kojoj su osnovani, iz koje se njima upravlja ili gdje se vode. Trebali bi imati obvezu objavljivanja određenih informacija o stvarnom vlasništvu. Da bi se jamčilo učinkovito praćenje i registracija informacija o stvarnom vlasništvu trustova i sličnih pravnih aranžmana, potrebna je također suradnja i razmjena relevantnih informacija među državama članicama.

(21a)  Kriminalci prebacuju nezakonito stečene prihode preko brojnih financijskih posrednika kako bi izbjegli otkrivanje te je stoga financijskim i kreditnim institucijama važno omogućiti razmjenu informacija ne samo između članica njihovih grupacija nego i s drugim financijskim i kreditnim institucijama, pod uvjetom da je zajamčena zaštita podataka.

(22)  Javnim pristupom koji se postiže obveznim otkrivanjem određenih informacija o stvarnom vlasništvu poduzeća, trustova te drugih subjekata i pravnih aranžmana pružaju se dodatna jamstva trećim osobama koje žele poslovati s tim poduzećima. Određene države članice poduzele su korake ili obznanile namjeru da informacije koje se nalaze u registrima stvarnog vlasništva učine dostupnima javnosti. Činjenica da ne bi sve države članice informacije učinile javno dostupnima, ili razlike u dostupnim informacijama i stupnju njihove dostupnosti, mogli bi uzrokovati različite razine zaštićenosti trećih osoba unutar Unije. Na funkcionalnom unutarnjem tržištu postoji potreba za usklađivanjem da bi se izbjegla narušavanja. Stoga bi takve informacije trebale biti javno dostupne u svim državama članicama.

(23)  Uz pomoć javnog pristupa civilnom društvu, uključujući tisak ili udruge civilnog društva, omogućava se bolja kontrola nad informacijama, te se pridonosi očuvanju povjerenja u integritet poslovnih transakcija i financijskog sustava. Time se može doprinijeti suzbijanju zlouporabe pravnih subjekata i pravnih aranžmana, pomaganjem u istragama i utjecajem na ugled, pod uvjetom da je svatko tko bi mogao sudjelovati u transakciji sa stvarnim vlasnicima upoznat s njihovim identitetom. Time se ujedno olakšava pravodobna i djelotvorna dostupnost informacija financijskim institucijama i vlastima, uključujući vlasti trećih zemalja, koje sudjeluju u borbi protiv tih kaznenih djela.

(24)  Povjerenje investitora i javnosti u financijska tržišta velikim dijelom ovisi o postojanju točnog režima otkrivanja kojim se pruža transparentnost u strukturama stvarnog vlasništva i kontrolnim strukturama poduzeća. To se posebice odnosi na sustave korporativnog upravljanja koje karakterizira koncentrirano vlasništvo, kao što je to slučaj u Uniji. S jedne strane, veliki investitori s većim pravom glasa i pravima u pogledu novčanih tokova mogu potaknuti dugoročni rast i uspjeh tvrtke. S druge strane, međutim, stvarni vlasnici koji kontroliraju poduzeće i imaju veliku težinu glasa mogu imati poticaj za odvraćanje imovine i prilika društva radi osobne koristi, a na trošak manjinskih investitora.

(25)  Države članice trebale bi stoga omogućiti pristup informacijama o stvarnom vlasništvu na dovoljno usklađen i koordiniran način, uz pomoć središnjih registara u kojima su navedene informacije o stvarnom vlasništvu, uspostavljanjem jasnog pravila o javnom pristupu, tako da treće osobe diljem Unije mogu sigurno znati tko su stvarni vlasnici poduzeća. Stoga je potrebno izmijeniti Direktivu 2009/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(9) radi usklađivanja nacionalnih odredaba o otkrivanju informacija o stvarnom vlasništvu poduzeća, pogotovo u svrhu zaštite interesa trećih osoba.

(26)  Treba tražiti pravednu ravnotežu, pogotovo između interesa javnosti za transparentnost trgovačkih društava i sprečavanje pranja novca te temeljnih prava osoba čiji se podaci obrađuju. Skup podataka koji će se učiniti dostupnima javnosti treba biti ograničen, jasno i iscrpno definiran, i treba biti općenite prirode, kako bi se što je više moguće umanjile potencijalne predrasude prema stvarnim vlasnicima. Istovremeno, informacije dostupne javnosti ne bi se trebale značajno razlikovati od podataka koji se trenutačno prikupljaju. Da bi se izbjeglo miješanje u njihova prava na poštovanje privatnog života općenito i na zaštitu njihovih osobnih podataka konkretno, te bi informacije u načelu trebale biti povezane sa statusom stvarnih vlasnika poduzeća i trustova, i trebale bi se usko odnositi na područja gospodarske djelatnosti koju stvarni vlasnici obavljaju.

(27)  Otkrivanje informacija o stvarnom vlasništvu treba biti osmišljeno tako da se vladama i regulatorima omogući da brzo reagiraju na alternativne tehnike ulaganja, poput vlasničkih izvedenica s namirom u novcu. S druge strane, dioničari s legitimnim većinskim udjelima ne bi trebali biti spriječeni u preuzimanju aktivne uloge u praćenju upravljanja društvima navedenima na popisu. Za funkcioniranje financijskih tržišta koja postaju sve više međunarodno orijentirana i složena, ključno je da su pravni propisi i zahtjevi kojima se omogućava razmjena informacija na međunarodnoj razini dostupni i da ih nacionalna nadzorna tijela učinkovito provode.

(28)  Osobni podaci stvarnih vlasnika trebaju se javno obznaniti kako bi se trećim osobama i civilnom društvu omogućilo da znaju tko su stvarni vlasnici. Pojačanom javnom kontrolom doprinijet će se sprečavanju zlouporabe pravnih subjekata i pravnih aranžmana, uključujući izbjegavanje poreza. Stoga je ključno da ove informacije ostanu javno dostupne putem nacionalnih registara i putem sustava međusobne povezanosti registara u trajanju od 10 godina nakon što se poduzeće izbriše iz registra. Međutim, države članice trebale bi moći zakonski predvidjeti obradu informacija o stvarnom vlasništvu, uključujući osobne podatke, za druge svrhe ako se takvom obradom postiže cilj javnog interesa i ako ona predstavlja mjeru koja je potrebna i proporcionalna unutar demokratskog društva za legitimni cilj koji se želi postići.

(29)  Nadalje, s istim ciljem osiguravanja proporcionalnog i uravnoteženog pristupa i jamstva prava na poštovanje privatnog života i zaštitu osobnih podataka, države članice trebale bi predvidjeti izuzeće za otkrivanje informacija o stvarnom vlasništvu koje se nalaze u registrima i pristup tim informacijama, u iznimnim okolnostima, kada bi te informacije izložile stvarnog vlasnika riziku od prevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja.

(30)  Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(10), koja će biti zamijenjena Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(11), primjenjuje se na obradu osobnih podataka u okviru ove Direktive.

(31)  Kao posljedica, fizičke osobe čiji se osobni podaci čuvaju u nacionalnim registrima kao informacije o stvarnom vlasništvu trebale bi biti obaviještene o objavi njihovih osobnih podataka prije same objave. Nadalje, dostupnima bi se trebali učiniti jedino osobni podaci koji su ažurirani i odgovaraju stvarnom vlasniku, a korisnike bi trebalo upoznati s njihovim pravima u skladu s postojećim pravnim okvirom Unije za zaštitu podataka, kako je propisano Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom (EU) 2016/680(12) te o postupcima koji se primjenjuju na ostvarivanje tih prava.

(32)  Ovom Direktivom ne dovodi se u pitanje zaštita osobnih podataka koje obrađuju nadležna tijela u skladu s Okvirnom odlukom Vijeća 2008/977/PUP(13), koju će zamijeniti Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća(14).

(33)  Trenutačno trgovačka društva i slični pravni subjekti aktivni u Uniji imaju obvezu registracije informacija o svojem stvarnom vlasništvu, pri čemu se ista obveza ne primjenjuje na sve trustove i druge pravne aranžmane koji imaju slična svojstva, poput povjereničkog društva, fiducijarnog društva ili društva oblika fideicomiso, osnovanih u Uniji. Države članice poziva se da razmotre koji pravni aranžmani u njihovim pravnim okvirima imaju strukturu i funkciju sličnu trustovima. S ciljem osiguravanja da se stvarni vlasnici svih pravnih subjekata i pravnih aranžmana koji djeluju unutar Unije identificiraju na ispravan način i prate pod usklađenim i jednakim uvjetima, pravila o registraciji informacija o stvarnom vlasništvu trustova koju trebaju izvršiti njihovi upravitelji trebaju biti u skladu s onima koja postoje u odnosu na registraciju informacija o stvarnom vlasništvu poduzeća.

(36)  S ciljem osiguravanja usklađene i djelotvorne registracije i razmjene informacija, države članice trebale bi osigurati da njihovo tijelo zaduženo za registar uspostavljen za informacije o stvarnom vlasništvu trustova i drugih pravnih aranžmana sličnih trustovima surađuje sa sličnim tijelima u drugim državama članicama, dijeleći informacije povezane s trustovima i drugim pravnim aranžmanima sličnim trustovima.

(37)  Važno je osigurati da obveznici na ispravan način primjenjuju pravila za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma. U tom bi kontekstu države članice trebale ojačati ulogu javnih tijela u funkciji nadležnih tijela s dodijeljenim odgovornostima za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući FOJ-eve, tijela koja imaju funkciju istrage ili progona pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma te zapljene ili zamrzavanja i oduzimanja imovine stečene kaznenim djelima, kao i tijela za suzbijanje korupcije, poreznih vlasti, tijela koja zaprimaju izvješća o prekograničnom prijenosu valute i instrumenata prenosivog vlasništva, te tijela s odgovornostima nadzora ili praćenja, s ciljem osiguravanja da obveznici poštuju propise.

(37a)  Bez obzira na svoju prirodu ili status, nadležna tijela koja nadziru usklađenost kreditnih i financijskih institucija s ovom Direktivom trebala bi u tom kontekstu moći surađivati i razmjenjivati povjerljive informacije. Iz tog je razloga potrebna odgovarajuća pravna osnova koja bi tim nadležnim tijelima omogućila razmjenu povjerljivih informacija i suradnju u najvećoj mogućoj mjeri. Osim toga, bonitetne informacije prikupljene pri nadzoru kreditnih i financijskih institucija često će se pokazati neophodnima za odgovarajući nadzor takvih institucija u skladu sa SPNFT-om i obrnuto. Stoga razmjena povjerljivih informacija i suradnja između tijela nadležnih za SPNFT kreditnih i financijskih institucija i bonitetnih nadzornika ne bi smjela biti otežana zbog pravne nesigurnosti koja bi mogla biti posljedica nedostatka jasnih odredbi u tom području.

(37b)  Postojeći podaci iz posebnog izvješća Eurostata o suzbijanju pranja novca pokazuju da broj dostavljenih prijava o sumnjivim transakcijama znatno varira među državama članicama i obveznicima. Potrebno je poboljšati prikupljanje podataka radi šire pokrivenosti i omogućiti ažuriranje informacija. Države članice dostavljaju Eurostatu statističke podatke o suzbijanju pranja novca kako bi Ured Europske unije za statistiku mogao svake dvije godine objaviti izvješće u kojemu predstavlja i objašnjava te podatke.

(37c)  Ključni standardi transparentnosti trebali bi biti obvezujući i imati ulogu smjernica za pregovore i ponovne pregovore o sporazumima Unije o trgovini i partnerstvu. Trgovinski partneri trebali bi izgubiti povlastice koje uživaju na temelju trgovinskih sporazuma s Unijom ako ne poštuju relevantne međunarodne standarde kao što su OECD-ovi zajednički standard izvješćivanja i Akcijski plan za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti (BEPS), središnji registar stvarnog vlasništva te preporuke FATF-a. U okviru provedbe OECD-ovog Akcijskog plana za BEPS ključno je da se u cijelosti primjenjuje sustav izvješćivanja po zemljama za multinacionalna poduzeća.

(37d)  Kreditne institucije dostavljaju relativno velik broj prijava o sumnjivim transakcijama, dok neki drugi obveznici, osobito različiti stručni savjetnici, odvjetnici i trustovi dostavljaju vrlo malo prijava ili gotovo uopće ne dostavljaju prijave o sumnjivim transakcijama.

(37e)  Procjene učinka trgovine na održivost trebale bi sadržavati točne informacije o gospodarskim rezultatima predmetne treće zemlje ili trećih zemalja, uključujući informacije o provedbi zakonodavstva. Ključan element bilateralnih sporazuma s trećim zemljama trebalo bi biti jačanje klauzula o dobrom upravljanju i uključivanje tehničke pomoći u njih, čak i ako te klauzule nisu obvezujuće.

(38)  U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima(15), države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između dijelova Direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata.

(39)  S obzirom na to da cilj ove Direktive, zaštitu financijskog sustava putem prevencije, otkrivanja i istrage pranja novca i financiranja terorizma ne mogu dostatno ostvariti države članice, jer bi individualne mjere koje su države članice donijele kako bi zaštitile svoje financijske sustave mogle biti nedosljedne s funkcioniranjem unutarnjeg tržišta i zahtjevima vladavine prava te javne politike Unije, nego se zbog razmjera i učinaka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(40)  Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, posebno pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života (članak 7. Povelje), pravo na zaštitu osobnih podataka (članak 8. Povelje), pravo slobode poslovanja (članak 16. Povelje).

(41)  S obzirom na potrebu za hitnom provedbom mjera donesenih s ciljem jačanja režima Unije uspostavljenog za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, kao i obveze koje su prihvatile države članice u svrhu bržeg prenošenja Direktive (EU) 2015/849, ova bi Direktiva trebala biti prenesena do 1. siječnja 2017. Iz istih razloga, izmjene Direktive (EU) 2015/849 i Direktive 2009/101/EZ također bi trebale biti prenesene do 1. siječnja 2017.

(41a)  Europska središnja banka dala je mišljenje 12. listopada 2016.(16)

(42)  U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća(17) obavljeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, [koji je iznio mišljenje o …(18)],

(43)  Direktive (EU) 2015/849 i 2009/101/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive (EU) 2015/849

Direktiva (EU) 2015/849 mijenja se kako slijedi:

-1.  u članku 2. stavku 1. točki 3. podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)  revizore, vanjske računovođe i porezne savjetnike ili bilo koje druge osobe koje nude porezno savjetovanje i usluge;”

-1.a  u članku 2. stavku 1. točki 3. podtočke (d) i (e) zamjenjuju se sljedećim:

„(d)  zastupnike u trgovini nekretninama, uključujući posrednike za najam nekretnina;

(e)  druge osobe koje se bave trgovinom robom ili uslugama, pod uvjetom da se plaćanje obavlja u gotovini u iznosu od 10 000 EUR ili više, bez obzira provodi li se transakcija kao jedna operacija ili u nekoliko operacija koje se čine povezanima;

1.  u članku 2. stavku 1. točki 3. dodaju se sljedeće podtočke (g), (h), (ha) i (hb):

„(g)  pružatelji usluga koji se prvenstveno i profesionalno bave uslugama zamjene virtualnih i papirnih valuta,

(h)  pružatelji usluga novčanika koji nude skrbničke usluge podataka potrebnih za pristup virtualnim valutama,

(ha)  osobe koje se bave trgovinom umjetničkim djelima, umjetničke galerije, aukcijske kuće i platforme za skladištenje i servisiranje umjetničkih djela i drugih vrijednosti te trgovinu njima (na primjer slobodne luke);

(hb)  izdavatelji i distributeri elektroničkog novca.”

1.b  u članku 2. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Za potrebe stavka 3. točke (a) države članice zahtijevaju da ukupan prihod od financijske aktivnosti nije prelazi prag koji mora biti dostatno nizak. Taj prag utvrđuje se na nacionalnoj razini, ovisno o vrsti financijske aktivnosti. Komisija se obavještava o pragu, koji Komisija i svaka država članica u skladu s člancima 6. i 7. ove Direktive procjenjuju u okviru analize rizika.”

2.  članak 3. mijenja se kako slijedi:

(-a)  u točki 4. podtočka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)  sva kažnjiva djela ▌kako su definirana nacionalnim pravom država članica, koja se kažnjavaju oduzimanjem slobode ili nalogom za pritvaranje u najduljem trajanju duljem od godinu dana ili, kada je riječ o državama članicama čiji pravni sustavi predviđaju minimalni prag za kažnjiva djela, sva kažnjiva djela koja se kažnjavaju oduzimanjem slobode ili nalogom za pritvaranje u najmanjem trajanju duljem od šest mjeseci;”

(-aa)  u točki 4. dodaje se sljedeća podtočka:

„(fa)   kažnjiva djela povezana s izravnim porezima i neizravnim porezima kako su definirana nacionalnim pravom država članica uzimajući u obzir članak 57. ove Direktive;”

(-ab)  u točki 6. podtočki (a) podtočki i. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Udjel dionica od 10 % plus jedna dionica ili vlasnički udio od preko 10 % u stranci koji drži fizička osoba pokazatelj je izravnog vlasništva. Udjel dionica od 10 % plus jedna dionica ili vlasnički udio od preko 10 % u stranci u vlasništvu korporativnog subjekta koji je pod kontrolom fizičke osobe ili više njih ili više korporativnih subjekata koji su pod kontrolom iste fizičke osobe ili više njih pokazatelj je neizravnog vlasništva. To se primjenjuje ne dovodeći u pitanje pravo država članica da odluče da niži postotak može biti naznaka vlasništva ili kontrole. Kontrola drugim sredstvima može se utvrditi, između ostalog, u skladu s kriterijima iz članka 22. stavaka od 1. do 5. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća.”

▌  

(aa)  u točki 6. podtočki (a) umeće se sljedeća podtočka:

„i.a  viši rukovoditelji, nominalni direktori, administratori i drugi opunomoćeni predstavnici ili agenti ne smatraju se stvarnim vlasnicima, osim ako ispunjavaju kriterije za stvarne vlasnike;”

(ab)  u točki 6. podtočki (a) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.  ako, nakon što su iscrpljena sva moguća sredstva, subjekt ne pruži informacije o identitetu bilo koje fizičke osobe koja ispunjava kriterije iz podtočke i., obveznici bilježe da stvarni vlasnik ne postoji i vode evidenciju o mjerama koje su poduzete kako bi se identificiralo stvarno vlasništvo prema podtočki i.

Ako postoji sumnja u to da je identificirana osoba ili više njih stvarni vlasnik ili vlasnici, ta se sumnja bilježi.

Također, obveznici utvrđuju i provjeravaju identitet dotične fizičke osobe koja je na položaju višeg rukovoditelja, a koja se naziva „viši rukovoditelj” (a ne „stvarni vlasnik”), i bilježe podatke o svim pravnim vlasnicima subjekta;”

(ac)  u točki 6. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)  u slučaju trustova – sve sljedeće osobe:

i.  jednog osnivača ili više njih;

ii.  jednog upravitelja ili više njih;

iii.  zaštitnika (ako postoji) ili više njih;

iv.  korisnike; ili u slučaju kada se pojedinci koji imaju korist od pravnog aranžmana ili subjekta tek trebaju utvrditi, skupina osoba za čiji se temeljni interes uspostavlja pravni aranžman ili subjekt ili u čijem interesu pravni aranžman ili subjekt djeluje;

v.  svaku drugu fizičku osobu koja provodi krajnju kontrolu nad trustom izravnim ili neizravnim vlasništvom ili drugim sredstvima.

Ako neka od prethodno navedenih kategorija od i. do v. uključuje, umjesto ili osim fizičkih osoba, jedan ili više pravnih subjekata, stvarni vlasnici tog subjekta, kako je utvrđeno u prethodnom stavku, smatraju se dijelom stvarnih vlasnika trusta.”

(ad)  u točki 9. dodaje se sljedeća podtočka:

„(ha)  članove javne uprave koji su zaduženi za dodjelu ugovora o javnoj nabavi koji premašuju pragove iz članka 4. Direktive 2014/24/EU.”

(b)  točka 16. zamjenjuje se sljedećim:

„16.  „elektronički novac” znači elektronički novac kako je definiran u članku 2. točki 2. Direktive 2009/110/EZ, ali ne uključuje novčanu vrijednost iz članka 1. stavaka 4. i 5. te Direktive;” ;

(c)  dodaju se sljedeće točke 18., 18.a i 18.b:

„18.  „virtualne valute” znači digitalno predstavljanje vrijednosti koju ne izdaje ni središnja banka ni javno tijelo, koja nije povezana sa zakonski uspostavljenom papirnom valutom niti ima pravni status valute ili novca, ali je fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjenete možda i u druge svrhe i koja se može prenositi, pohranjivati ili se njome može trgovati elektroničkim putem.

18.a  „izdavatelj elektroničkog novca” znači institucija kako je definirana u članku 2. točki 3. Direktive 2009/110/EZ.

  18.b  „pružatelj usluge skrbničkog novčanika” znači subjekt koji svojim strankama pruža uslugu čuvanja privatnih kriptografskih ključeva te držanja, pohranjivanja i prijenosa virtualnih valuta.”

2.a  umeće se sljedeći članak 5.a:

„Članak 5.a

Države članice jamče da, osim obveznika kako je utvrđeno ovom Direktivom, i nacionalna tijela provode mjere dubinske analize stranaka kako je opisano u člancima 13., 18.a, 19. i 20. u pogledu državljana trećih zemalja koji zatraže pravo na zakonit boravak ili državljanstvo u državi članici prema nacionalnim zakonima kojima se dodjeljuje pravo na zakonit boravak i/ili državljanstvo državljanima trećih zemalja u zamjenu za transfere kapitala, kupovinu nekretnina ili državnih obveznica ili ulaganja u korporativne subjekte u toj državi članici.”

2.b  članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 2. točke (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:

„(b)  rizike povezane sa svakim relevantnim sektorom, uključujući procjene količine opranog novca za svaki od tih sektora;

(c)  najraširenija sredstva kojima se kriminalci koriste za pranje nezakonitih imovinskih koristi, uključujući osobito ona koja se upotrebljavaju u transakcijama između država članica i trećih zemalja, neovisno o klasifikaciji trećih zemalja sukladno popisu sastavljenom na temelju članka 9. stavka 2.

(b)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.  Komisija osigurava da izvješće iz stavka 1. bude dostupno državama članicama i obveznicima kako bi im pomogla u prepoznavanju i razumijevanju rizika od pranja novca i financiranja terorizma te upravljanju njima i njihovom smanjivanju i kako bi omogućila drugim dionicima, uključujući nacionalne zakonodavce, Europski parlament, europska nadzorna tijela te predstavnike iz FOJ-eva da bolje razumiju rizike. Izvješća se objavljuju šest mjeseci nakon što su stavljena na raspolaganje državama članicama.”

(c)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.  Ako se obrazloženje koje je država članica pružila ne smatra zadovoljavajućim u svrhu osiguravanja snažnog režima SPN-a diljem Unije ili ako država članica nastavi s neprovođenjem mjera za usklađivanje s preporukama, Komisija može dodatno preporučiti da države članice od obveznika zahtijevaju da primjenjuju mjere dubinske analize stranke kada surađuju s fizičkim osobama ili pravnim subjektima koji djeluju u sektoru ili provode aktivnosti za koje je utvrđeno da predstavljaju visok rizik od pranja novca i financiranja terorizma.”

2.c  članak 7. mijenja se kako slijedi:

  (a)  u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Ako država članica svoju nadležnost iz prvog podstavka prenese na druga tijela, posebno na regionalna ili lokalna tijela, mora se zajamčiti učinkovita i djelotvorna koordinacija među svim uključenim tijelima. Ako je za zadaće iz prvog podstavka nadležno više od jednog odjela u sklopu tijela na koje je prenesena nadležnost, mora se zajamčiti učinkovita i djelotvorna suradnja različitih odjela.”

(b)  u stavku 4. dodaju se sljedeće točke:

„(ea)  izvješćuje o institucionalnoj strukturi i općim postupcima u svojem režimu SPNFT-a, uključujući između ostalog FOJ, porezne agencije i državne odvjetnike te raspodjelu ljudskih i financijskih resursa;

(eb)  istražuje i izvješćuje o nacionalnim naporima i resursima (radnoj snazi i proračunu) koji su dodijeljeni za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.”

(c)  stavak 5. zamjenjuju se sljedećim:

„5.  Države članice rezultate svojih procjena rizika stavljaju na raspolaganje Komisiji, europskim nadzornim tijelima i drugim državama članicama. Druge države članice mogu po potrebi državi članci koja provodi procjenu rizika pružiti dodatne relevantne informacije. Sažetak procjene javno je dostupan. Sažetak ne sadržava povjerljive informacije.”

(d)  dodaje se sljedeći stavak 5.a:

„5.a   Europska nadzorna tijela, preko Zajedničkog odbora, i Komisija daju državama članicama preporuke o mjerama primjerenima za postupanje s utvrđenim rizicima. Ako države članice u svojim nacionalnim režimima SPNFT-a odluče ne primijeniti bilo koju od preporuka, o tome obavješćuju europska nadzorna tijela i Komisiju te daju obrazloženje za takvu odluku. Ako se pruženo obrazloženje ne smatra zadovoljavajućim u svrhu osiguravanja snažnog režima SPN-a diljem Unije ili ako država članica nastavi s neprovođenjem mjera za usklađivanje s preporukama, Komisija može dodatno preporučiti da države članice od obveznika zahtijevaju da primjenjuju mjere dubinske analize stranke kada surađuju s fizičkim osobama ili pravnim subjektima koji djeluju u sektoru ili provode aktivnosti za koje je utvrđeno da predstavljaju visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.”

2.d  članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 64. radi utvrđivanja visokorizičnih trećih zemalja, uzimajući u obzir nedostatke u zakonima i postojećim upravnim i poslovnim praksama, posebno u vezi s:

(a)  pravnim i institucijskim okvirom SPNFT-a treće zemlje, posebno:

i.  kriminalizacijom pranja novca i financiranja terorizma;

„i.a  postojanjem pouzdanih sustava kojima se jamči da su informacije o stvarnom vlasništvu korporacija i drugih subjekata ili aranžmana dostupne nadležnim tijelima te transparentnošću informacija o stvarnom vlasništvu;”

ii.  mjerama povezanima s dubinskom analizom stranke;

iii.  zahtjevima povezanima s vođenjem evidencije; i

iv.  zahtjevima za prijavljivanje sumnjivih transakcija;

(b)  ovlastima, ▌postupcima i političkom neovisnošću nadležnih tijela trećih zemalja za svrhe borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, uključujući odgovarajuće odvraćajuće i učinkovite kazne i sankcije te njihovu suradnju s nadležnim tijelima država članica ili Unije;

(c)  djelotvornošću sustava SPNFT-a u rješavanju rizika od pranja novca ili financiranja terorizma treće zemlje, uključujući analizu pokazatelja upravljanja kao što su kontrola korupcije, učinkovitost vlade, politička stabilnost i nepostojanje nasilja/terorizma, regulatorna kvaliteta, vladavina prava i odgovornost;

(ca)  razmjenom informacija između nadležnih tijela i država članica Europske unije;

(cb)  postojećim mjerama za zaštitu zviždača koji otkriju informacije o aktivnostima pranja novca.”

(aa)  umeće se novi stavak 2.a:

2.a  Točke (a), (b) i (c) članka 9. stavka 2. uzimaju se u obzir tijekom pregovora o svim sporazumima o trgovini, pridruživanju i partnerstvu Komisije ili bilo koje države članice s trećom zemljom. Konačan sporazum sadrži odredbe o minimalnim standardima i klauzule o dobrom upravljanju, kako je predviđeno Prilogom II. Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o vanjskoj strategiji za učinkovito oporezivanje u području SPNFT-a, te obuhvaća poboljšanu suradnju i učinkovite protumjere u slučaju da treća zemlja ne provede te odredbe.

(ab)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

4.  Komisija ▌prilikom izrade delegiranih akata iz stavka 2. provodi procjenu rizika koji predstavljaju pojedine treće zemlje uzimajući, među ostalim, u obzir evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i tijela za normizaciju nadležna u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma.

2.e  u članku 10. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice zabranjuju svojim kreditnim institucijama i financijskim institucijama vođenje anonimnih računa, anonimnih štednih knjižica ili anonimnih sefova. Države članice u svakom slučaju zahtijevaju da se vlasnici i korisnici postojećih anonimnih računa, anonimnih štednih knjižica ili anonimnih sefova podvrgnu mjerama dubinske analize stranke najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive, a u svakom slučaju prije bilo kakve upotrebe takvih računa, štednih knjižica ili sefova.

2.f  članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)  u slučaju osoba koje trguju robom ili uslugama, prilikom obavljanja povremenih gotovinskih transakcija u iznosu od 10 000 EUR ili više, bez obzira obavlja li se transakcija u obliku jedne operacije ili više operacija koje se čine povezanima;”

(b)  točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)  kada postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva moguća odstupanja, izuzeća ili pragove; sljedeća se roba smatra osjetljivom u kontekstu pranja novca i financiranja terorizma: nafta, oružje, plemenite kovine, duhanski proizvodi. kulturni artefakti i drugi predmeti od arheološkog, povijesnog, kulturnog ili vjerskog značaja ili izuzetne znanstvene vrijednosti te bjelokost i zaštićene vrste.”

3.  članak 12. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.  u prvom podstavku točke (a), (b) i (e) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)  platni instrument ne može se ponovno puniti ili ima mjesečni prag za platne transakcije od 150 EUR, koji se mogu iskoristiti isključivo u Uniji;

(b)  najviši iznos pohranjen elektronički ne premašuje 150 EUR;”

(e)  izdavatelj provodi dostatno praćenje i jamči sljedivost transakcija ili poslovnog odnosa kako bi omogućio otkrivanje neobičnih ili sumnjivih transakcija.

ii.  drugi podstavak se briše;

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice osiguravaju da predviđeno odstupanje iz stavka 1. nije primjenjivo u slučaju ▌iskupa u gotovini ili podizanja gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkog novca ako isplaćeni iznos premašuje 50 EUR.”;

(c)  dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Države članice osiguravaju da će kreditne institucije i financijske institucije u funkciji prihvatitelja prihvaćati samo plaćanja izvršena karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima koje su izdane u trećim zemljama u kojima te kartice ispunjavaju uvjete jednake onima koji su propisani člankom 13. stavkom 1. podstavkom 1. točkama (a), (b) i (c) te člankom 14. ili se može smatrati da ispunjavaju uvjete iz stavaka 1. i 2. ovog članka. Te se informacije redovito prate, a financijske institucije dodjeljuju odgovarajuća sredstva za provođenje te zadaće.”

4.  u članku 13. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)  identifikaciju stranaka i provjeru identiteta stranaka na temelju dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz pouzdanog i neovisnog izvora, uključujući, ako postoje, sredstva elektroničke identifikacije kako je propisano Uredbom (EU) br. 910/2014(19) ili bilo koji drugi postupak identifikacije na daljinu koji je nadležno tijelo priznalo i odobrilo;”

4.a  u članku 13. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(aa)  provjeru imena stranaka i stvarnih vlasnika na popisu EU-a za sankcije;”

4.b  u članku 13. dodaje se sljedeći stavak 6.a:

„6.a   Države članice jamče da se poslovni odnos odbija ili raskida i da se transakcije ne provode ako mjere dubinske analize stranke, kako su opisane u ovom članku, ne omogućavaju identifikaciju stvarnog vlasnika ili ako postoji opravdana sumnja u to da je identificirana osoba ili više njih stvarni vlasnik odnosno vlasnici.”

5.  u članku 14. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Države članice zahtijevaju da obveznici ne primjenjuju mjere dubinske analize stranke samo na sve nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju procjene rizika, ili kada se promijene relevantne okolnosti stranke, ili kada je obveznik dužan tijekom relevantne kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu pregleda bilo kojih informacija povezanih sa stvarnim vlasnicima, posebice u skladu s Direktivom 2011/16/EU. Države članice zahtijevaju da obveznici stupe u kontakt sa strankom u svrhu pregleda svih informacija povezanih sa stvarnim vlasnicima najkasnije ... [jednu godinu od dana stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni].”

6.  u članku 18. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U slučajevima iz članaka od 18.a do 24., kao i u drugim slučajevima višeg rizika koje su utvrdile države članice ili obveznici, države članice zahtijevaju od obveznika primjenu pojačanih mjera dubinske analize stranke kako bi na odgovarajući način upravljale tim rizikom te ga primjereno smanjile.”;

6.a  u članku 18. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.  Države članice zahtijevaju od obveznika da ispitaju pozadinu i svrhu svih transakcija koje ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

i.  transakcije su složene naravi;

ii.  transakcije su neobično velike;

iii.  provode se u neobičnom uzorku transakcija;

iv.  čini se da nemaju u potpunosti zakonitu svrhu.

Obveznici povećavaju prije svega razinu i vrstu praćenja poslovnog odnosa kako bi utvrdili čine li se te transakcije ili aktivnosti sumnjivima.”

7.  umeće se sljedeći članak 18.a:

„Članak 18.a

1.  U vezi s poslovnim odnosima ili transakcijama u koje su uključene visokorizične treće zemlje, države članice zahtijevaju da, kada surađuju s fizičkim osobama ili pravnim subjektima sa sjedištem u trećim zemljama utvrđenima kao visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2., obveznici u najmanju ruku primjenjuju sve sljedeće mjere dubinske analize stranke:

(a)  prikupljanje dodatnih informacija o stranci, uključujući stvarnog vlasnika ili više njih;

(b)  prikupljanje dodatnih informacija o svrsi i namjeni poslovnog odnosa;

(c)  prikupljanje informacija o izvoru novčanih sredstava ili izvoru bogatstva stranke, uključujući stvarnog vlasnika ili više njih;

(d)  prikupljanje informacija o razlozima za planirane ili izvršene transakcije;

(e)  ishođenje odobrenja više uprave za uspostavljanje ili nastavak poslovnog odnosa;

(f)  provedba pojačanog praćenja poslovnog odnosa povećanjem broja i učestalosti primijenjenih kontrola te odabir uzoraka transakcija koji iziskuju daljnje ispitivanje;

(g)  zahtijevanje da se prva isplata izvrši preko računa na ime stranke s bankom na koju se primjenjuju slični standardi dubinske analize stranaka.

1.a  Osim mjera predviđenih stavkom 1., države članice mogu sukladno međunarodnim obvezama Unije primijeniti sljedeće mjere na treće zemlje utvrđene kao visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2.:

(a)   zahtjevi pojačanog nadzornog pregleda ili vanjske revizije za ogranke i podružnice financijskih institucija sa sjedištem u dotičnoj zemlji;

(b)   zahtjevi pojačane vanjske revizije za financijske grupacije u odnosu na sve njihove ogranke i podružnice koji se nalaze u dotičnoj zemlji.

2.  Osim mjera predviđenih stavcima 1. i 1.a te sukladno međunarodnim obvezama Unije, države članice mogu zahtijevati od obveznika da, kada surađuju s fizičkim osobama ili pravnim subjektima sa sjedištem u trećim zemljama utvrđenima kao visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2., primjenjuju jednu ili više dodatnih mjera smanjivanja rizika:

(a)  zahtjev da financijske institucije primjenjuju dodatne elemente pojačane dubinske analize;

(b)  uvođenje pojačanih relevantnih mehanizama izvješćivanja ili sustavno izvješćivanje o financijskim transakcijama;

(c)   ograničavanje poslovnih odnosa ili financijskih transakcija s fizičkim osobama ili pravnim subjektima iz utvrđene zemlje;

(ca)  postojanje stabilnih sustava kojima se jamči da nadležna tijela raspolažu minimalnim potrebnim informacijama o krajnjim korisnicima bez postojanja prepreka povezanih s nacionalnim sustavom ili upravljanjem koje služe kao razlog za uskraćivanje informacija.

3.  Osim mjera predviđenih stavcima 1. i 1.a, države članice mogu sukladno međunarodnim obvezama Unije primijeniti jednu od sljedećih mjera na treće zemlje utvrđene kao visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2.:

(a)  odbijanje otvaranja podružnica, ogranaka ili predstavničkih ureda financijskih institucija iz dotične zemlje, ili uzimanje u obzir, na drugi način, činjenice da relevantna financijska institucija potječe iz zemlje koja nema odgovarajuće sustave SPNFT-a;

(b)  zabrana financijskim institucijama da otvaraju podružnice, ogranke ili predstavničke urede u dotičnoj zemlji, ili uzimanje u obzir, na drugi način, činjenice da bi se relevantni ogranak ili predstavnički ured nalazio u zemlji koja nema adekvatne sustave SPNFT-a;

(c)  zabrana financijskim institucijama da se pouzdaju u to da će treće osobe koje se nalaze u dotičnoj zemlji provesti elemente procesa dubinske analize stranaka;

(d)  zahtjev da financijske institucije pregledaju i izmijene, te ako je potrebno prekinu, korespondentne odnose s financijskim institucijama u dotičnoj zemlji;

4.  Kod donošenja ili primjene mjera iz stavaka 2. i 3., države članice uzimaju u obzir, prema potrebi, relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedine treće zemlje.

5.  Države članice obavješćuju Komisiju prije donošenja ili primjene mjera iz stavaka 2. i 3.”;

7.a   u članku 20. točki (b) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.  poduzmu odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora bogatstva i izvora novčanih sredstava koja su uključena u poslovni odnos ili transakciju s takvim osobama, uključujući korporativnu strukturu koja se koristi za poslovne odnose ili transakcije;”

7.b  umeće se sljedeći članak 20.a:

„Članak 20.a

1.  Države članice donose nacionalno zakonodavstvo kojim se omogućuje sastavljanje popisa politički izloženih osoba s boravištem na njihovu državnom području.

2.  U suradnji s državama članicama te prikupljajući podatke koje dostavljaju države članice i međunarodne organizacije Komisija sastavlja popis politički izloženih osoba koje imaju boravište u Uniji. Pristup popisu imaju nadležna tijela i obveznici.

3.  Stavcima 1. i 2. obveznici se ne oslobađaju od obveza dubinske analize stranke i ne oslanjaju se na to da su isključivo te informacije dovoljne za ispunjavanje tih obveza.

4.  Države poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi spriječile trgovinu informacijama u komercijalne svrhe o politički izloženim osobama ili osobama kojima su povjerene istaknute funkcije u međunarodnoj organizaciji.”

(7.c)  članak 22. zamjenjuje se sljedećim:

„Kada politički izloženoj osobi više nije povjerena istaknuta javna funkcija u državi članici ili trećoj zemlji ili istaknuta javna funkcija u međunarodnoj organizaciji, od obveznika se zahtijeva da u razdoblju od najmanje 36 mjeseci uzimaju u obzir kontinuirani rizik koji predstavlja ta osoba i primjenjuju prikladne mjere na temelju procjene rizika sve dok se više ne bude smatralo da ta osoba predstavlja daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe.”

(7.d)  u članku 26. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Države članice zabranjuju obveznicima oslanjanje na treće osobe sa sjedištem u visokorizičnim trećim zemljama.▌”

(8)  u članku 27. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.  Države članice osiguravaju da obveznici kojima se stranka upućuje poduzmu odgovarajuće korake kako bi osigurali da treća osoba na zahtjev odmah proslijedi relevantne preslike identifikacijskih podataka i podataka o provjeri, uključujući, ako postoje, podatke prikupljene uz pomoć sredstava elektroničke identifikacije propisanih Uredbom (EU) br. 910/2014 ili bilo kojeg drugog postupka identifikacije na daljinu koji je nadležno tijelo priznalo i odobrilo, te drugu relevantnu dokumentaciju o identitetu stranke ili stvarnog vlasnika.”;

(8.a)  u članku 28. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)  djelotvornu provedbu zahtjeva iz točke (b) nadzire na razini grupe nadležno tijelo matične države članice ili treće zemlje▌.”

(9)  Članak 30. mijenja se kako slijedi:

(-a)  u stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Države članice jamče da će vlasnici dionica ili prava glasa ili vlasničkog udjela u poslovnim i drugim pravnim subjektima, među ostalim posredstvom dionica koje glase na donositelja ili posredstvom kontrole drugim sredstvima, tim subjektima otkriti drže li udjele u vlastito ime i samostalno ili u ime druge fizičke osobe. Ako djeluju u ime druge osobe, u registru objavljuju identitet te fizičke osobe. Države članice jamče da će fizičke osobe koje su na položaju višeg rukovoditelja u poslovnom ili drugom pravnom subjektu tim tijelima otkriti obnašaju li funkciju u vlastito ime ili u ime druge osobe. Ako djeluju u ime druge osobe, u registru objavljuje identitet osobe u čije ime djeluju.”

(-aa)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.  Države članice zahtijevaju da su informacije koje se čuvaju u središnjem registru iz stavka 3. odgovarajuće, točne i ažurirane. Države članice uspostavljaju mehanizme kojima se osigurava redovito provjeravanje informacija u registru. Obveznici, FOJ-evi i nadležna tijela prijavljuju svaku utvrđenu neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu upisanih u središnji registar i onih koje su prikupili u okviru svojih postupaka dubinske analize stranke ili istraga.”

(a)  ▌stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice osiguravaju da su informacije o stvarnom vlasništvu u svim slučajevima dostupne besplatno:

(a)  nadležnim tijelima i FOJ-evima bez ikakvog ograničenja;

(b)  obveznicima, u okviru dubinske analize stranke u skladu s poglavljem II.;”

(aa)  umeće se sljedeći stavak 5.a:

„5.a   Informacije koje se čuvaju u registru iz stavka 3. ovog članka o svim poslovnim i pravnim subjektima osim onih iz članka 1.a točke (a) Direktive (EZ) 2009/101 javno su dostupne.

Te javno dostupne informacije sastoje je se od najmanje imena, datuma rođenja, nacionalnosti, zemlje boravišta, podataka za kontakt (bez objavljivanja kućne adrese) te prirode i opsega vlasničkog udjela stvarnog vlasnika definiranog u članku 3. stavku 6. točki (b).

Za potrebe ovog stavka pristup informacijama o stvarnom vlasništvu u skladu je s propisima o zaštiti podataka i normama u pogledu otvorenih podataka te podliježe registraciji preko interneta. Države članice mogu uvesti naknadu radi podmirivanja administrativnih troškova.”

(b)  stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.  U središnjem registru iz stavka 3. osigurava se da nadležna tijela i FOJ-evi imaju pravodoban i neograničen pristup svim informacijama koje se nalaze u središnjem registru bez ikakvih ograničenja i bez upozoravanja dotičnog subjekta. U njemu se također obveznicima osigurava pravodoban pristup prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke u skladu s poglavljem II.

Nadležna tijela koja imaju pristup središnjem registru iz stavka 3. javna su tijela s dodijeljenim odgovornostima za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući porezne uprave, nadzornike i tijela koja imaju funkciju istrage ili kaznenog progona zbog pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma te praćenja i pljenidbe ili zamrzavanja i oduzimanja imovine stečene kaznenim djelima.”;

(ba)  stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.   Države članice zahtijevaju da se obveznici ne oslanjaju isključivo na središnji registar iz stavka 3. za potrebe ispunjavanja zahtjeva dubinske analize stranke u skladu s poglavljem II. Ti se zahtjevi ispunjavaju upotrebom pristupa koji se temelji na procjeni rizika. Kad god ulaze u nov odnos s klijentom koji je poslovni ili drugi pravni subjekt na koji se odnosi obveza registracije informacija o stvarnom vlasništvu u skladu sa stavkom 3., obveznici prikupljaju dokaze o registraciji.

(c)  stavci 9. i 10. zamjenjuju se sljedećim:

„9.  U iznimnim okolnostima utvrđenima nacionalnim pravom, u slučajevima kad bi pristup iz stavka 5. točke (b) i stavka 5.a izložio stvarnog vlasnika riziku od prijevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili iz drugih razloga poslovno nesposoban, države članice mogu na pojedinačnoj osnovi predvidjeti izuzeće iz tog pristupa svim informacijama ili dijelu informacija o stvarnom vlasništvu. Države članice osiguravaju da se ta izuzeća odobravaju nakon detaljne procjene iznimne prirode okolnosti te da ta procjena bude dostupna Komisiji na zahtjev. Izuzeća se redovito razmatraju kako bi se izbjegla zlouporaba. Kad se odobri izuzeće, to se mora jasno navesti u registru. Zajamčeno je pravo na administrativno preispitivanje odluke o izuzeću i na učinkovit pravni lijek. Države članice objavljuju godišnje statističke podatke o broju odobrenih izuzeća i navode razloge za njih te dostavljaju podatke Komisiji.

Izuzeća dopuštena u skladu s ovim stavkom ne primjenjuju se na kreditne institucije i financijske institucije ni na obveznike iz članka 2. stavka 1. točke 3. podtočke (b) koji su javni službenici.

10.  Države članice osiguravaju međusobnu povezanost središnjih registara iz stavka 3. ovog članka putem središnje europske platforme uspostavljene člankom 4.a stavkom 1. Direktive 2009/101/EZ. Povezanost središnjih registara država članica s platformom propisuje se u skladu s tehničkim značajkama i procedurama utvrđenima provedbenim aktima koje je Komisija donijela u skladu s člankom 4.c Direktive 2009/101/EZ.

Države članice osiguravaju dostupnost informacija iz stavka 1. ovog članka putem sustava međusobne povezanosti registara uspostavljenog člankom 4.a stavkom 2. Direktive 2009/101/EZ, u skladu s nacionalnim pravom država članica u kojima se provodi stavak 5. ovog članka.

Informacije iz stavka 1. ovog članka javno su dostupne preko nacionalnih registara i sustava međusobne povezanosti registara u trajanju od 10 godina nakon što se poslovni ili drugi pravni subjekt izbriše iz registra. Države članice surađuju međusobno i s Komisijom radi provedbe različitih vrsta pristupa u skladu sa stavkom 5.”

(ca)  Dodaje se sljedeći stavak 10.a:

„10.a  Države članice jamče da se od poslovnih i drugih pravnih subjekata registriranih izvan njihova državnog područja i/ili jurisdikcije zahtijeva da pribave i čuvaju odgovarajuće, točne i ažurirane informacije o svojem stvarnom vlasništvu, kao i detalje o korisničkim udjelima koje posjeduju, te da navedu te informacije u javnom registru sukladno uvjetima koji su slični onima opisanima u stavcima 1., 3., 5. i 6. ovog članka i u članku 7.b Direktive 2009/101/EZ u sljedećim okolnostima:

(a)  kad poslovni ili pravni subjekt otvori račun u banci ili zatraži zajam u državi članici;

(b)  kad poslovni ili drugi pravni subjekt stekne nekretnine kupnjom ili drugim pravnim sredstvima, primjerice donacijom;

(c)  kad poslovni ili pravni subjekt sudjeluje u poslovnoj transakciji čija valjanost u okviru nacionalnog prava ovisi o određenoj formalnosti ili potvrdi, primjerice potvrdi javnog bilježnika.

Države članice predviđaju odgovarajuće sankcije za nepridržavanje obveze registriranja u skladu s ovim stavkom, kao što je ništetnost ugovora.”

(10)  Članak 31. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Države članice osiguravaju da se ovaj članak primjenjuje na trustove i druge vrste pravnih aranžmana koji imaju strukturu ili funkcije slične trustovima, poput, među ostalim, društava oblika fiducie, Treuhand, vakuf ili fideicomiso, Stiftung, Privatstiftung, Usufruct Fiducia ili svih ostalih, po strukturi i funkciji sličnih, postojećih ili budućih pravnih aranžmana. Države članice utvrđuju obilježja kako bi odredile kada pravni aranžmani imaju strukturu ili funkcije slične trustovima i ostalim aranžmanima iz ovoga podstavka.

Svaka država članica zahtijeva da upravitelji svakog ekspresnog trusta ili osobe koje obavljaju istovrijedne ili slične funkcije u okviru drugih vrsta pravnih aranžmana iz prvog podstavka, koji su uspostavljeni, kojima se upravlja ili koji se vode u toj državi članici, dobiju i zadrže primjerene, točne i aktualne informacije o stvarnom vlasništvu koje se tiču trusta. Te informacije uključuju identitet svih stvarnih vlasnika iz članka 3. stavka 6. točaka (b) i (c).”;

(aa)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

2.  Države članice osiguravaju da upravitelji ili osobe koje obavljaju istovrijedne ili slične funkcije u okviru drugih vrsta pravnih aranžmana iz članka 31. stavka 1. prvog podstavka obveznicima pravovremeno obznane svoj status i pruže informacije iz stavka 1.▌

(ab)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

3.  Države članice zahtijevaju da nadležna tijela i FOJ-evi mogu pravodobno izravno pristupiti informacijama iz stavka 1. Obveznici, FOJ-evi i nadležna tijela prijavljuju svaku utvrđenu neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu upisanih u središnji registar i onih koje su prikupili u okviru svojih postupaka dubinske analize stranke ili istraga.

(b)  umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a  Informacije iz stavka 1. čuvaju se u središnjem registru iz članka 30. stavka 3. koji je uspostavila svaka država članica u kojoj se uspostavlja pravni aranžman iz stavka 1., u kojoj se njime upravlja ili u kojoj se on vodi.”;

(c)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Države članice osiguravaju da nadležna tijela i FOJ-evi imaju pravodoban i neograničen besplatan pristup informacijama koje se čuvaju u registru iz stavka 3.a, bez upozoravanja stranaka dotičnog pravnog aranžmana. Osiguravaju i da se obveznicima omogući pravodoban pristup tim informacijama, u skladu s odredbama o dubinskoj analizi stranke utvrđenima poglavljem II. Države članice obavješćuju Komisiju o značajkama tih mehanizama.

Nadležna tijela koja imaju pristup središnjem registru iz stavka 3.a javna su tijela s dodijeljenim odgovornostima za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući porezne uprave, nadzornike i tijela koja imaju funkciju istrage ili progona zbog pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma, pljenidbe ili zamrzavanja i oduzimanja imovine stečene kaznenim djelima.”;

(d)  umeću se sljedeći stavci 4.a i 4.b:

„4.a  Informacije iz stavka 3.a ovog članka koje se čuvaju u registru, a odnose se na bilo koju vrstu pravnih aranžmana iz stavka 1., osim onih iz članka 1.a točke (b) Direktive (EZ) 2009/101, javno su dostupne▌.

Javno dostupne informacije ▌sastoje se najmanje od imena, datuma rođenja, nacionalnosti, zemlje boravišta, podataka za kontakt (bez objavljivanja kućne adrese), prirode i opsega vlasničkog udjela stvarnog vlasnika kako je utvrđeno člankom 3. stavkom 6. točkama (b) i (c).

Za potrebe ovog stavka pristup informacijama o stvarnom vlasništvu u skladu je s propisima o zaštiti podataka i normama u pogledu otvorenih podataka te podliježe registraciji preko interneta. Države članice mogu uvesti naknadu radi podmirivanja administrativnih troškova.

4b.  Uvijek kada ulaze u nov odnos s klijentom u vidu trusta ili drugog pravnog aranžmana na koji se odnosi obveza registracije informacija o stvarnom vlasništvu u skladu sa stavkom 3.a, obveznici prikupljaju dokaze o registraciji▌.”;

(da)  stavak 5. zamjenjuju se sljedećim:

5.  Države članice zahtijevaju da su informacije koje se čuvaju u središnjem registru iz stavka 3. odgovarajuće, točne i ažurirane. Države članice uspostavljaju mehanizme kojima se osigurava redovito provjeravanje informacija u registru. Obveznici, FOJ-evi i nadležna tijela prijavljuju svaku utvrđenu neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu upisanih u središnji registar i onih koje su prikupili u okviru svojih postupaka dubinske analize stranke ili istraga.

(e)  umeće se sljedeći stavak 7.a:

„7.a  U iznimnim okolnostima utvrđenima nacionalnim pravom, u slučajevima kada bi pristup iz stavaka 4. i 4.a izložio stvarnog vlasnika riziku od ▌otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili iz drugih razloga poslovno nesposoban, države članice mogu na pojedinačnoj osnovi predvidjeti izuzeće iz tog pristupa svim informacijama ili dijelu informacija o stvarnom vlasništvu. Države članice osiguravaju da se ta izuzeća odobravaju nakon procjene iznimne prirode okolnosti te da ta procjena bude dostupna Komisiji na zahtjev. Izuzeća se redovito razmatraju kako bi se izbjegla zlouporaba. Kad se odobri izuzeće, to se mora jasno navesti u registru. Zajamčeno je pravo na administrativno preispitivanje odluke o izuzeću i na učinkovit pravni lijek. Države članice objavljuju godišnje statističke podatke o broju odobrenih izuzeća i navode razloge za njih te dostavljaju podatke Komisiji.

Izuzeća dopuštena u skladu s prvim podstavkom ne primjenjuju se na kreditne institucije i financijske institucije ni na obveznike iz članka 2. stavka 1. točke 3. podtočke (b) koji su javni službenici.

Ako država članica odluči utvrditi izuzeće u skladu s prvim podstavkom, neće ograničiti nadležnim tijelima i FOJ-evima pristup informacijama.”;

(f)  stavak 8. briše se;

(g)  stavak 9. zamjenjuju se sljedećim:

„9.  Države članice osiguravaju međusobnu povezanost središnjih registara iz stavka 3.a ovog članka putem središnje europske platforme uspostavljene člankom 4.a stavkom 1. Direktive 2009/101/EU. Povezanost središnjih registara država članica s platformom propisuje se u skladu s tehničkim značajkama i procedurama utvrđenima provedbenim aktima koje je Komisija donijela u skladu s člankom 4.c Direktive 2009/101/EZ.

Države članice osiguravaju dostupnost informacija iz stavka 1. ovog članka putem sustava međusobne povezanosti registara uspostavljenog člankom 4.a stavkom 2. Direktive 2009/101/EU, u skladu s nacionalnim pravom država članica u kojima se provode stavci 4. i 5. ovog članka.

Države članice osiguravaju da su u njihovim nacionalnim registrima i preko sustava međusobne povezanosti registara dostupne samo informacije iz stavka 1. koje su aktualne i odgovaraju pravim vlasnicima, a pristup tim informacijama u skladu je s pravilima o zaštiti podataka.

Informacije iz stavka 1. ovog članka javno su dostupne preko nacionalnih registara i sustava međusobne povezanosti registara u trajanju od 10 godina nakon što se pravni aranžman iz stavka 1. izbriše iz registra. Države članice surađuju međusobno i s Komisijom radi uvođenja različitih vrsta pristupa u skladu sa stavcima 4. i 4.a ovoga članka.”;

(h)  dodaje se sljedeći stavak 10.:

„10.  Za potrebe ovog članka smatra se da se pravni aranžman iz stavka 1. sličan trustu uspostavlja, da se njime upravlja ili se on vodi u svakoj državi članici u kojoj je:

(a)  uspostavljen u skladu s pravom države članice ili se uređuje tim pravom ili mu je vrhovni žalbeni sud u nadležnosti te države članice; ili

(b)  povezan s državom članicom:

(i)  postojanjem jednog stvarnog vlasnika ili više njih koji imaju boravište u toj državi članici;

(ii)  posjedovanjem nekretnina u toj državi članici;

(iii)  posjedovanjem dionica ili prava glasa ili vlasničkog udjela u pravnom subjektu registriranom u toj državi članici; ili

(iv)  posjedovanjem bankovnog računa ili računa za plaćanje u kreditnoj instituciji u toj državi članici.”;

(ha)  dodaje se sljedeći stavak 10.a:

„10.a  Države članice obavješćuju Komisiju o kategorijama i obilježjima pravnih aranžmana utvrđenih u skladu sa stavkom 1. u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive te u roku od dva mjeseca nakon isteka tog razdoblja Komisija treba u Službenom listu Europske unije objaviti pročišćeni popis takvih pravnih aranžmana. Do 26. lipnja 2020. Komisija mora podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojemu se procjenjuje jesu li svi pravni aranžmani koji imaju strukturu ili funkciju sličnu trustovima kojima se upravlja u skladu s pravom država članica ispravno utvrđeni i podliježu li obvezama utvrđenima ovom Direktivom. Komisija po potrebi poduzima potrebne korake kako bi djelovala u skladu sa zaključcima iz tog izvješća.”

(11)  članak 32. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 3. prvom podstavku četvrta rečenica zamjenjuje se sljedećom:

„On mora biti u mogućnosti zatražiti, dobiti i upotrebljavati dodatne informacije od bilo kojeg obveznika.”;

(b)  dodaje se sljedeći stavak 9.:

„9.  U kontekstu svojih funkcija svaki FOJ može, ne dovodeći u pitanje članak 53., od bilo kojeg obveznika dobiti informacije u svrhu iz stavka 1. ovog članka, čak i ako taj obveznik nije prethodno podnio prijavu u skladu s člankom 33. stavkom 1. točkom (a).”;

(12)  umeće se sljedeći članak 32.a:

Članak 32.a

1.  Države članice uspostavljaju automatizirane centralizirane mehanizme poput središnjih registara ili središnjih elektroničkih sustava za dohvat podataka, kojima se omogućava pravodobna identifikacija svih fizičkih ili pravnih osoba koje posjeduju račune za plaćanje kako su utvrđeni Direktivom 2007/64/EZ, financijske instrumente kako su utvrđeni Direktivom 2014/65/EU, bankovne račune i sefove koje posjeduje neka kreditna institucija na njihovu državnom području, ili takvim računima upravljaju. Države članice obavješćuju Komisiju o svojstvima tih nacionalnih mehanizama.

2.  Države članice osiguravaju da informacije koje se čuvaju u centraliziranim mehanizmima iz stavka 1. budu izravno dostupne, na nacionalnoj razini, FOJ-evima i nadležnim tijelima radi ispunjenja njihovih obveza iz ove Direktive. Države članice osiguravaju da svaki FOJ može pravovremeno staviti na raspolaganje informacije koje se čuvaju u centraliziranim mehanizmima iz stavka 1. bilo kojem drugom FOJ-u u skladu s člankom 53.

3.  Sljedećim se informacijama može pristupiti i može ih se pretraživati putem centraliziranih mehanizama iz stavka 1.:

–  za vlasnika računa stranke i svaku osobu koja tvrdi da djeluje u ime stranke: ime, uz ostale identifikacijske podatke potrebne na temelju nacionalnih odredbi kojima se prenosi članak 13. stavak 1. točka (a) ili jedinstveni identifikacijski broj,

–  za stvarnog vlasnika poduzeća koje posjeduje račun stranke: ime, uz ostale identifikacijske podatke potrebne na temelju nacionalnih odredbi kojima se prenosi članak 13. stavak 1. točka (b) ili jedinstveni identifikacijski broj,

–  za banku ili račun za plaćanja: broj IBAN i datumi otvaranja i zatvaranja računa.

  za sefove: ime i razdoblje trajanja najma;

3.a  Do 26. lipnja 2019. Komisija mora podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojemu se procjenjuju uvjeti i tehničke specifikacije te postupci za jamčenje sigurne i učinkovite međupovezanosti središnjih registara. To se izvješće po potrebi mora popratiti zakonodavnim prijedlogom. ”;

(12.a)  umeće se sljedeći članak 32.b:

„Članak 32.b

1.  Države članice uspostavljaju automatizirane centralizirane mehanizme, kao što su središnji registri ili središnji elektronički sustavi za dohvat podataka, kojima se omogućava pravodobna identifikacija svih fizičkih ili pravnih osoba koje posjeduju zemljište i zgrade na njihovu državnom području ili njima upravljaju. Države članice obavješćuju Komisiju o svojstvima tih nacionalnih mehanizama.

2.  Države članice osiguravaju da informacije koje se čuvaju u centraliziranim mehanizmima iz stavka 1. budu izravno dostupne FOJ-evima i nadležnim tijelima na nacionalnoj razini. Države članice osiguravaju da svaki FOJ može pravovremeno staviti na raspolaganje informacije koje se čuvaju u centraliziranim mehanizmima iz stavka 1. bilo kojem drugom FOJ-u u skladu s člankom 53.

3.  Sljedećim se informacijama može pristupiti i može ih se pretraživati putem centraliziranih mehanizama iz stavka 1.:

  za vlasnika nekretnine i sve osobe koje imaju namjeru djelovati u ime vlasnika: ime, uz ostale identifikacijske podatke potrebne na temelju nacionalnih odredbi kojima se prenosi članak 13. stavak 1. točka (a) ili jedinstveni identifikacijski broj;

  za stvarnog vlasnika nekretnine: ime, uz ostale identifikacijske podatke potrebne na temelju nacionalnih odredbi kojima se prenosi članak 13. stavak 1. točka (b) ili jedinstveni identifikacijski broj,

  za nekretninu: datum i razlog stjecanja vlasništva, hipoteka i prava koja se ne odnose na vlasništvo;

  za zemljište: lokacija, broj zemljišne čestice, kategorija zemljišta (trenutačno stanje zemljišta), površina zemljišne čestice (površina zemljišta);

  za zgradu: lokacija, broj zemljišne čestice, broj zgrade, vrsta, struktura, tlocrtna površina.

4.  Države članice surađuju međusobno i s Komisijom kako bi se do 1. siječnja 2018. uspostavio Europski registar nekretnina u skladu sa stavkom 1. i oslanjajući se na Europsku službu za informacije o zemljištu (EULIS).”

(12.b)  umeće se sljedeći članak 32.c:

„Članak 32.c

1.  Države članice uspostavljaju automatizirane centralizirane mehanizme poput središnjih registara ili središnjih elektroničkih sustava za dohvat podataka, kojima se omogućava pravodobna identifikacija svih fizičkih ili pravnih osoba koje posjeduju ugovore o životnom osiguranju ili usluge povezane s ulaganjem, kao što su ugovori u osiguranju s povratom premije, na njihovu državnom području ili koje njima upravljaju. Države članice obavješćuju Komisiju o svojstvima tih nacionalnih mehanizama.

2.  Države članice osiguravaju da informacije koje se čuvaju u centraliziranim mehanizmima iz stavka 1. budu izravno dostupne FOJ-evima i nadležnim tijelima na nacionalnoj razini. Države članice osiguravaju da svaki FOJ može pravovremeno staviti na raspolaganje informacije koje se čuvaju u centraliziranim mehanizmima iz stavka 1. bilo kojem drugom FOJ-u u skladu s člankom 53.

3.  Sljedećim se informacijama može pristupiti i može ih se pretraživati putem centraliziranih mehanizama iz stavka 1.:

  za ugovornog partnera i svaku osobu koja namjerava djelovati u ime ugovornog partnera: ime, uz ostale identifikacijske podatke potrebne na temelju nacionalnih odredbi kojima se prenosi članak 13. stavak 1. točka (a) ili jedinstveni identifikacijski broj,

  za stvarnog vlasnika ugovora o životnom osiguranju: ime, uz ostale identifikacijske podatke potrebne na temelju nacionalnih odredbi kojima se prenosi članak 13. stavak 1. točka (b) ili jedinstveni identifikacijski broj,

  za ugovor o životnom osiguranju: datum sklapanja ugovora i osigurani iznos.

4.  Do 26. lipnja 2019. Komisija mora podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojemu se procjenjuju uvjeti i tehničke specifikacije te postupci za jamčenje sigurne i učinkovite međupovezanosti središnjih registara. To se izvješće po potrebi mora popratiti zakonodavnim prijedlogom.”

(13)  članak 33. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Države članice zahtijevaju od obveznika, a kada je to primjenjivo i od njihovih direktora, zaposlenika te angažiranih vanjskih savjetnika i stručnjaka, punu suradnju na način da odmah:

(aa)  u stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)  dostave sve potrebne informacije izravno FOJ-u, na njegov zahtjev.”;

(13.a)  članak 34. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Države članice ne primjenjuju obveze utvrđene u članku 33. stavku 1. na javne bilježnike, druge neovisne pravne stručnjake, revizore, vanjske računovođe i porezne savjetnike, isključivo u mjeri u kojoj se to izuzeće odnosi na informacije koje primaju od stranaka ili informacije koje dobivaju u vezi sa strankama, tijekom utvrđivanja pravnog položaja svojih stranaka ili prilikom obavljanja svojih zadaća povezanih s obranom ili zastupanjem tih stranaka u sudskim postupcima▌, neovisno o tome jesu li predmetne informacije primljene ili dobivene prije, tijekom ili nakon navedenih postupaka.

U slučaju utaje poreza, izbjegavanja poreza ili porezne prijevare te ne dovodeći u pitanje pretpostavku nedužnosti i pravo na pošteno suđenje države članice osiguravaju da se u okviru tih profesija vodi evidencija o mjerama poduzetima radi pružanja dokaza, po potrebi o dobrom obavljanju zadaća povezanih s poslom.”

(aa)  dodaje se sljedeći stavak 2.a:

„2.a  Samoregulatorna tijela koja su države članice odredile na temelju stavka 1. objavljuju godišnji izvještaj koji sadržava informacije o:

(a)  mjerama poduzetima na temelju članaka 58., 59. i 61.;

(b)  broju primljenih izvješća o kršenjima;

(c)  broju izvješća podnesenih FOJ-u;

(d)  broju i opisu mjera provedenih kako bi se provjerilo poštuju li obveznici svoje obveze u skladu s:

i.  člancima od 10. do 24. (dubinska analiza stranke);

ii.  člancima 33., 34. i 35. (prijave sumnjivih transakcija);

iii.  člankom 40. (vođenje evidencije); i

iv.  člancima 45. i 46. (unutarnje kontrole).”

(13.b)  članak 37. zamjenjuje se sljedećim:

„Otkrivanje informacija u dobroj vjeri od strane obveznika ili zaposlenika ili direktora takvog obveznika, FOJ-eva ili drugih relevantnih javnih tijela u skladu s člancima 33. i 34. ne smatra se kršenjem ograničenja u pogledu otkrivanja informacija utvrđenog u ugovoru ili u bilo kojoj zakonodavnoj, regulatornoj ili administrativnoj odredbi te se time obveznik ili njegovi direktori ili zaposlenici ne izlažu nikakvoj odgovornosti, čak i ako nisu točno znali o kojoj se povezanoj kriminalnoj aktivnosti radilo i bez obzira na to je li se nezakonita aktivnost uistinu dogodila.”

(13.c)  članak 38. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice osiguravaju da se pojedinci, uključujući zaposlenike i predstavnike obveznika, koji prijave sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma interno, eksterno ili FOJ-u pravno zaštite od izloženosti prijetnjama, odmazdi ili zastrašivanju te posebno od nepovoljnih ili diskriminacijskih radnih postupaka, građanskih tužbi i kaznenih prijava povezanih s tim otkrivanjem.”

(aa)  dodaje se sljedeći stavak 1.a:

„1.a  Države članice osiguravaju da pojedinci koji su izloženi prijetnjama, zastrašivanju ili nepovoljnim ili diskriminacijskim radnim postupcima zbog prijavljivanja sumnji na pranje novca ili financiranje terorizma interno ili FOJ-u imaju mogućnost na siguran način podnijeti pritužbu odgovarajućim nadležnim tijelima. Države članice osiguravaju da nadležna tijela imaju zakonsku obvezu za provođenje istrage i donošenje odluke. Protiv odluke se uvijek može primijeniti pravni lijek.”

(14)  u članku 39. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Zabranom iz stavka 1. ne sprečava se otkrivanje među kreditnim institucijama i financijskim institucijama iz država članica, pod uvjetom da pripadaju istoj grupi, ili između tih subjekata i njihovih ogranaka te podružnica u većinskom vlasništvu s poslovnim nastanom u trećim zemljama, pod uvjetom da ti ogranci i podružnice u većinskom vlasništvu u potpunosti poštuju politike i postupke unutar grupe, među ostalim postupke za razmjenu informacija unutar grupe, u skladu s člankom 42., te pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi.”;

(15)  u članku 40. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)  točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)  u slučaju dubinske analize stranke, kopiju dokumentacije i informacija koje su potrebne kako bi se poštovale obveze dubinske analize stranke u skladu sa zahtjevima utvrđenima u poglavlju II., uključujući, ako postoje, informacije dobivene sredstvima elektroničke identifikacije kako je propisano Uredbom (EU) br. 910/2014 ili alternativnim tehnikama daljinske identifikacije koje podliježu odobrenju nadležnih tijela, u razdoblju od pet godina nakon završetka poslovnog odnosa sa svojom strankom ili nakon dana povremene transakcije;

(b)  prateću dokumentaciju i evidenciju o transakcijama, što obuhvaća originalne dokumente ili preslike dokumenata koje su prihvatljive u sudskim postupcima na temelju primjenjivog nacionalnog prava, uključujući, ako postoje, informacije dobivene sredstvima elektroničke identifikacije kako je propisano Uredbom (EU) br. 910/2014 ili alternativnim tehnikama daljinske identifikacije koje podliježu odobrenju nadležnih tijela, a koje su potrebne za utvrđivanje transakcija, u razdoblju od pet godina nakon završetka poslovnog odnosa sa svojom strankom ili nakon dana povremene transakcije.”;

(b)  dodaje se sljedeći podstavak:

„Drugi podstavak primjenjuje se i u odnosu na podatke dostupne putem centraliziranih mehanizama iz članka 32.a.”;

(15.a)  članak 43. zamjenjuje se sljedećim:

„Obrada osobnih podataka na temelju ove Direktive u svrhu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma iz članka 1. smatra se javnim interesom prema Uredbi (EU) 2016/679.”

(15.b)  članak 44. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 2. točka (d) zamjenjuje se sljedećom:

„(d)  podatke o broju prekograničnih zahtjeva za informacije koje je FOJ podnio, primio, odbio te na koje je djelomično ili u potpunosti odgovorio, a koji su raščlanjeni po odgovarajućim državama.”

(aa)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice statistike iz stavka 2. prosljeđuju Eurostatu i Komisiji. Eurostat objavljuje godišnje izvješće u kojemu se sažimaju i objašnjavaju statistički podaci iz stavka 2. i koje mora biti dostupno na njegovoj internetskoj stranici.

(16)  u članku 47. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Države članice osiguravaju da pružatelji usluga zamjene virtualnih i papirnih valuta, pružatelji usluga skrbničkih novčanika, ovlašteni mjenjači, pružatelji usluga unovčenja čekova te pružatelji usluga trusta i trgovačkih društava moraju imati dozvole za rad ili biti registrirani te da pružatelji usluga igara na sreću moraju biti pravno uređeni.”;

(16.a)  članak 48. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

Posebice, države članice od nadležnih tijela zahtijevaju da djelotvorno prate aktivnosti osoba kojima su obveznici i samoregulatorna tijela delegirali zadaće povezane sa SPNFT-om.”

(aa)  dodaje se stavak 1.a:

„1.a  Države članice osiguravaju da jedno, strukturno neovisno nadležno tijelo djeluje kao nadzorno tijelo za SPNFT. Nadzorno tijelo za SPNFT nadzire i koordinira aktivnosti protiv pranja novca koje provode druga nadležna tijela i tijela kaznenog progona kako bi se osiguralo da svi obveznici podliježu odgovarajućem nadzoru, među ostalim inspekcijama, prevenciji, praćenju i korektivnim mjerama. Nadzorno tijelo za SPNFT djeluje kao kontaktna točka nadzornih tijela za SPNFT drugih država članica, Komisije i europskih nadzornih tijela.”

(ab)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.  Države članice osiguravaju odgovarajuće ovlasti nadležnim tijelima, uključujući ovlast za prinudno dobivanje svih informacija koje su relevantne za praćenje usklađenosti sa zahtjevima i provođenje kontrola, te odgovarajuće financijske, ljudske i tehničke resurse za obavljanje njihovih zadaća. Države članice osiguravaju da osoblje tih tijela održava visoke profesionalne standarde, uključujući standarde povjerljivosti i zaštite podataka, da je visokog integriteta i da ima odgovarajuće vještine. Države članice osiguravaju osoblju tih tijela dovoljno uspostavljenih pravila i mehanizama za sprečavanje i sankcioniranje situacija u kojima postoji sukob interesa.

(16.b)  umeće se sljedeći članak 48.a:

„Članak 48.a

1.  Stručnjaci Komisije provode opće i posebne revizije u nadležnim tijelima država članica. Komisija može imenovati stručnjake iz država članica koji će pomagati njezinim stručnjacima. Opće i posebne revizije provode se redovito. Njihova je glavna svrha provjeriti djeluju li nadležna tijela u skladu s procjenama rizika i u skladu s ovom Direktivom. Komisija može prije provođenja takvih revizija zatražiti od država članica da joj što prije dostave sve relevantne informacije.

2.  Posebnim revizijama i inspekcijama u jednom specifičnom području ili više njih mogu se dopuniti opće revizije. Te posebne revizije i inspekcije prvenstveno služe za:

(a)  provjeru provedbe preporuka o mjerama prikladnima za rješavanje pitanja rizika utvrđenih u procjenama rizika, a po potrebi mogu obuhvaćati neposredne inspekcije nadležnih tijela;

(b)  provjeru funkcioniranja i organizacije nadležnih tijela;

(c)  ispitivanje većih problema ili problema koji se ponavljaju u državama članicama;

(d)  ispitivanje hitnih slučajeva, problema koji se pojavljuju ili novog razvoja događaja u državama članicama.

3.  Komisija sastavlja izvješće o rezultatima svake revizije koju obavi. Njezino izvješće po potrebi sadržava preporuke državama članicama koje će se uvrstiti u preporuke iz članka 7. stavka 5.a. Komisija svoja izvješća objavljuje. Komisija relevantnom nadležnom tijelu dostavlja nacrt izvješća kako bi se ono o njemu očitovalo, uzima u obzir njegove komentare pri sastavljanju konačnog izvješća te ih objavljuje zajedno sa svojim konačnim izvješćem.

4.  Komisija izrađuje godišnji program kontrole i unaprijed ga dostavlja državama članicama te izvješćuje o rezultatima tog programa. Komisija može izmijeniti program uzimajući u obzir razvoj događaja u području SPNFT-a.

5.  Države članice:

(a)  poduzimaju odgovarajuće daljnje mjere s obzirom na preporuke koje proizlaze iz revizija;

(b)  daju svu potrebnu pomoć i pripremaju svu dokumentaciju te pružaju drugu tehničku podršku koju stručnjaci Komisije zatraže kako bi mogli učinkovito i djelotvorno provoditi revizije;

(c)  osiguravaju da stručnjaci Komisije imaju pristup svim prostorima ili dijelovima prostora te informacijama, uključujući računalne sustave, koji su relevantni za obavljanje njihovih dužnosti.

6.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 64. radi sastavljanja detaljnih pravila o revizijama.”

(17)  članak 49. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 49.

Države članice osiguravaju da tvorci politike, FOJ-evi, nadzornici i druga nadležna tijela uključena u SPNFT, poput poreznih uprava i tijela kaznenog progona, imaju djelotvorne mehanizme koji im omogućuju domaću suradnju i koordinaciju koja se tiče razvoja i provedbe politika i aktivnosti za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, među ostalim radi ispunjavanja njihove obveze na temelju članka 7.”;

(17.a)  članak 50. zamjenjuje se sljedećim:

„Nadležna tijela pružaju europskim nadzornim tijelima sve potrebne informacije za obavljanje njihovih dužnosti na temelju ove Direktive. Europska će nadzorna tijela do 26. lipnja 2017. nadležnim tijelima izdati smjernice o načinima suradnje i razmjene informacija među njima u pogledu nadzora u okviru SPNFT-a nad kreditnim i financijskim institucijama s prekograničnim poslovanjem.

(18)  u odjeljku 3. poglavlja VI. dodaje se sljedeći odsjek II.a:

„Odsjek II.a

Suradnja nadležnih tijela

Članak 50.a

Države članice osiguravaju razmjenu informacija i pomoć među nadležnim tijelima. Države članice moraju posebno osigurati da nadležna tijela ne odbiju zahtjev za pomoć iz sljedećih razloga:

(a)  smatra se da zahtjev uključuje i porezna pitanja;

(b)  u nacionalnom se zakonodavstvu zahtijeva od obveznika da čuvaju tajnost ili povjerljivost, osim u slučajevima kad se tražene relevantne informacije čuvaju u okolnostima na koje se primjenjuje obveza čuvanja povjerljivosti ili obveza čuvanja poslovne tajne;

(c)  u državi članici prema kojoj je zahtjev podnesen u tijeku je očevid, istraga ili postupak, osim ako bi tražena pomoć naštetila tom očevidu, istrazi ili postupku;

(d) narav ili status odgovarajućeg tijela koje podnosi zahtjev razlikuje se od naravi nadležnog tijela kojem se podnosi zahtjev.

Države članice osiguravaju da tijela nadležna za nadzor kreditnih i financijskih institucija međusobno surađuju u najvećoj mogućoj mjeri bez obzira na svoju prirodu ili status. Ta suradnja obuhvaća i sposobnost nadležnog tijela od kojeg je zatražena pomoć da u okviru svojih ovlasti vodi istrage na zahtjev i u ime drugog nadležnog tijela koje je pomoć zatražilo, a obuhvaća i naknadnu razmjenu informacija prikupljenih tim istragama.”;

(18.a)  umeću se sljedeći članci 51.a i 51.b:

„Članak 51.a

Do lipnja 2017. Komisija mora predstaviti zakonodavni prijedlog za osnivanje europskog FOJ-a koji će koordinirati, pomagati i podržavati FOJ-eve država članica. Europski FOJ pruža potporu nacionalnim FOJ-evima u održavanju i razvijanju tehničke infrastrukture za osiguravanje razmjene informacija, pomaže im u zajedničkoj analizi prekograničnih slučajeva, provodi vlastitu analizu slučaja i koordinira djelovanje FOJ-eva država članica u prekograničnim slučajevima. U tu svrhu nacionalni FOJ automatski razmjenjuje informacije s europskim FOJ-em pri istrazi određenog slučaja pranja novca. Tim se zakonodavnim prijedlogom uzimaju u obzir rezultati pregleda prednosti i prepreka za suradnju FOJ-eva država članica koji je izradila Komisija kako bi se oblikovao dobro uravnotežen i prilagođen sustav suradnje.

Članak 51.b

1.  Države članice osiguravaju da njihov FOJ može surađivati i razmjenjivati relevantne informacije sa stranim istovjetnim tijelima.

2.  Države članice osiguravaju da njihov FOJ može provoditi istrage u ime stranih istovjetnih tijela kad bi to moglo biti relevantno za analizu financijskih transakcija. Istrage trebaju obuhvaćati barem:

  pretraživanje vlastitih baza podataka, koje bi obuhvaćale informacije povezane s prijavama sumnjivih transakcija;

  pretraživanje drugih baza podataka kojima može imati izravan ili neizravan pristup, uključujući baze podataka tijela kaznenog progona, javne baze podataka, administrativne baze podataka i baze podataka dostupne na tržištu.

Kad je to dopušteno, FOJ također uspostavlja kontakt s drugim nadležnim tijelima i financijskim institucijama kako bi dobio relevantne informacije.”;

(19)  članak 53. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Zahtjev sadržava sve relevantne činjenice, osnovne informacije, razloge zahtjeva te opis načina na koji će se tražene informacije koristiti.”

(b)  u stavku 2. drugom podstavku druga rečenica zamjenjuje se sljedećom:

„Taj FOJ prikuplja informacije u skladu s člankom 32. stavkom 9. i odgovore prosljeđuje odmah.”;

(ba)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.  FOJ može odbiti razmjenu informacija samo u iznimnim okolnostima u kojima bi razmjena bila u suprotnosti s temeljnim načelima njegova nacionalnog prava. Te se iznimke pobliže određuju tako da se spriječi zloupotreba i nepotrebna ograničenja slobodne razmjene informacija u analitičke svrhe. Kad se poziva na te iznimne okolnosti, FOJ od kojega je zatražena prethodna suglasnost šalje izvješće Komisiji.”;

(bb)  dodaju se sljedeći stavci 3.a. i 3.b.:

„3.a  FOJ svake države članice jednom godišnje objavljuje sažetak statističkih podataka o svojoj suradnji i razmjeni informacija s drugim FOJ-evima.

3.b  Komisija sastavlja izvješće o preprekama na koje nadležna tijela nailaze u vezi s razmjenom informacija i pomoći među tijelima različitih država članica. To se izvješće objavljuje svake dvije godine.”

(19.a)  u članku 54. dodaje se sljedeći stavak:

„1.a  Države članice osiguravaju da FOJ-evi imenuju barem jednog službenika koji će biti odgovoran za zaprimanje zahtjeva za informacije ili uzajamnu pravnu pomoć od odgovarajućih subjekata iz drugih država članica te koji će osigurati da se ti zahtjevi obrađuju na vrijeme.”

(20)  članak 55. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice osiguravaju da FOJ od kojeg je zatražena prethodna suglasnost za distribuciju informacija nadležnim tijelima tu suglasnost daje odmah i u najvećoj mogućoj mjeri, bez obzira na vrstu povezanih predikatnih kaznenih djela. FOJ od kojeg je zatražena prethodna suglasnost ne smije je uskratiti u pogledu te distribucije osim ako bi to bilo izvan područja primjene njegovih odredaba o SPNFT-u, ako bi to moglo naštetiti kaznenoj istrazi, ako to očito ne bi bilo razmjerno legitimnim interesima fizičke ili pravne osobe ili države članice FOJ-a od kojeg je zatražena suglasnost ili ako to na neki drugi način ne bi bilo u skladu s temeljnim načelima nacionalnog prava te države članice. Svako takvo uskraćivanje suglasnosti prikladno se obrazlaže.”;

(aa)  dodaje se sljedeći stavak 2.a:

„2.a  Komisija će Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2017. podnijeti zakonodavni prijedlog o potrebnoj i učinkovitoj koordinaciji FOJ-eva radi koordinacije borbe protiv financijskog kriminala na razini EU-a preko europskog FOJ-a.”

(21)  članak 57. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 57.

Razlike između definicija predikatnih kaznenih djela u nacionalnom pravu ne onemogućuju FOJ-eve u pružanju pomoći drugom FOJ-u niti ograničavaju razmjenu, distribuciju i upotrebu informacija u skladu s člancima 53., 54. i 55.”;

(21.a)  u odjeljku 3. poglavlja VI. umeće se sljedeći odsjek:

„Odsjek III.a

Suradnja među nadležnim tijelima koja nadziru kreditne i financijske institucije te čuvanje poslovnih tajni

Članak 57.a

1.  Države članice osiguravaju da, radi usklađenosti s ovom Direktivom, sve osobe koje rade ili su radile za tijela nadležna za nadzor kreditnih i financijskih institucija, kao i revizori i stručnjaci koji djeluju u ime tih nadležnih tijela imaju obvezu čuvanja poslovne tajne.

Povjerljive informacije koje su saznali tijekom obavljanja svojih dužnosti u skladu s ovom Direktivom ne smiju otkrivati drugim osobama ili tijelima, osim u sažetom ili općenitom obliku tako da nije moguće prepoznati pojedinog obveznika, ne dovodeći u pitanje slučajeve obuhvaćene kaznenim pravom.

2.  Stavkom 1. ta se nadležna tijela ne sprečavaju u međusobnom prosljeđivanju ili razmjeni informacija, u skladu s ovom Direktivom ili drugim direktivama ili uredbama koje se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija. Prosljeđivanje ili razmjena informacija zadaća je tijela koje ih zaprima, a koje prema nacionalnom pravu ima obvezu postupati u skladu s uvjetima čuvanja poslovne tajne, kako je navedeno u stavku 1.

3.  Nadležna tijela koja zaprimaju povjerljive informacije u skladu sa stavkom 1. tim se informacijama koriste samo:

  pri izvršavanja svojih dužnosti u skladu s ovom Direktivom, uključujući provođenje sankcija;

  pri izvršavanja svojih dužnosti u skladu s drugim direktivama ili drugom uredbom, uključujući provođenje sankcija;

  pri podnošenju žalbe na odluku nadležnog tijela, uključujući sudske postupke;

  u sudskim postupcima koji su pokrenuti u skladu s posebnim odredbama predviđenima pravom Unije u području kreditnih i financijskih institucija.

4.  Države članice osiguravaju da tijela nadležna za nadzor kreditnih i financijskih institucija međusobno surađuju u najvećoj mogućoj mjeri bez obzira na svoju prirodu ili status. Ta suradnja obuhvaća i sposobnost nadležnog tijela od kojeg je zatražena pomoć da u okviru svojih ovlasti vodi istrage u ime nadležnog tijela koje je pomoć zatražilo, a obuhvaća i naknadnu razmjenu informacija prikupljenih tim istragama.

5.  Države članice mogu sklapati sporazume o suradnji koji se odnose na suradnju i razmjenu povjerljivih informacija s nadležnim tijelima istovjetnima nadležnim tijelima iz stavka 1. Takvi se sporazumi o suradnji mogu sklopiti na temelju uzajamnosti i samo ako otkrivene informacije podliježu jamstvima u pogledu čuvanja poslovne tajne koja su barem istovjetna onima iz stavka 1. Povjerljive informacije razmijenjene u skladu tim sporazumima o suradnji koriste se u svrhu provođenja nadzora nad navedenim tijelima.

Ako informacije potječu iz druge države članice, ne smiju se otkrivati bez izričite suglasnosti nadležnih tijela koja su ih otkrila, a po potrebi se otkrivaju samo u svrhe za koje su ta tijela dala svoju suglasnost.

Članak 57.b

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 57.a stavke 1. i 3., države članice mogu dopustiti razmjenu informacija u istoj ili u drugoj državi članici između nadležnih tijela i tijela ili osoba navedenih u nastavku pri obavljanju njihovih nadzornih funkcija:

  tijela kojima je povjerena javna dužnost nadzora nad drugim subjektima financijskog sektora i tijela odgovornih za nadzor nad financijskim tržištima;

  tijela uključenih u likvidaciju i stečaj institucija te u ostale slične postupke;

  osoba odgovornih za provođenje zakonski propisanih revizija financijskih izvještaja kreditnih i financijskih institucija.

Na primljene se informacije u svakom slučaju primjenjuju zahtjevi koji se odnose na čuvanje poslovne tajne koji su barem istovjetni onima iz članka 57.a stavka 1.

2.  Neovisno o članku 57.a stavcima 1. i 3. države članice mogu na temelju odredbi predviđenih nacionalnim pravom odobriti otkrivanje određenih informacija drugim odjelima središnje državne uprave nadležnima za zakonodavstvo u području nadzora nad kreditnim i financijskim institucijama, kao i inspektorima koji djeluju u ime tih odjela.

Međutim, informacije se tako mogu otkriti samo ako je to potrebno za nadzor nad tim institucijama radi usklađivanja s ovom Direktivom. Na osobe koje imaju pristup informacijama primjenjuju se zahtjevi koji se odnose na čuvanje poslovne tajne koji su barem istovjetni onima iz članka 57.a stavka 1.

3.  Radi usklađenosti s ovom Direktivom države članice odobravaju otkrivanje određenih informacija, povezanih s nadzorom nad kreditnim institucijama, parlamentarnim istražnim odborima u njihovoj državi članici, revizorskim sudovima u njihovoj državi članici i ostalim subjektima zaduženima za istragu u njihovoj državi članici, pod uvjetom da:

(a)  ti subjekti imaju točno utvrđen mandat, u skladu s nacionalnim pravom, za istragu ili kontrolu djelovanja tijela nadležnih za nadzor nad tim institucijama ili za zakone kojima se taj nadzor uređuje;

(b)  subjekti te informacije smatraju potrebnima za obnašanje mandata iz točke (a);

(c)  se na osobe koje imaju pristup informacijama primjenjuju zahtjevi koji se u skladu s nacionalnim pravom odnose na čuvanje poslovne tajne koji su barem istovjetni onima iz članka 57.a stavka 1.;

(d)  se informacije koje potječu iz druge države članice ne smiju otkrivati bez izričite suglasnosti nadležnih tijela koja su te informacije otkrila te samo u svrhe za koje su ta tijela dala suglasnost.

4.  Ovim se odsjekom tijela nadležna za nadzor nad kreditnim i financijskim institucijama ne sprečavaju u tome da, radi usklađenosti s ovom Direktivom i u svrhu obavljanja svojih zadaća, prosljeđuju povjerljive informacije drugim tijelima nadležnima za nadzor nad kreditnim i financijskim institucijama u skladu s drugim direktivama ili uredbama, uključujući Europsku središnju banku u skladu s Uredbom 1024/2013.”

(21.b)   u odjeljku 3. poglavlja VI. umeće se sljedeći odsjek:

„Odsjek III.b

Međunarodna suradnja

Članak 57.c

1.  Države članice osiguravaju da njihova tijela nadležna za nadzor nad kreditnim i financijskim institucijama, kao i njihova tijela kaznenog progona imaju najširi mogući opseg međunarodne suradnje s nadležnim tijelima trećih zemalja koja su istovjetna nacionalnim nadležnim tijelima.

2.  Države članice osiguravaju učinkovite pristupne točke kako bi se među istovjetnim tijelima olakšala izravna, brza i konstruktivna razmjena informacija o pranju novca, neovisno o tome je li ona spontana ili na zahtjev.”

(21.c)  članak 58. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Države članice osiguravaju da se u slučaju kršenja koja podliježu kaznenim sankcijama tijela kaznenog progona o njima obavještavaju na odgovarajući način.”

(b)  umeće se sljedeći stavak:

„4.a  Države članice osiguravaju da nadležna i samoregulatorna tijela obavještavaju Komisiju kad nacionalno zakonodavstvo ometa provođenje njihovih nadzornih i istražnih ovlasti potrebnih za obavljanje njihovih funkcija.”

(21.d)  članak 59. mijenja se kako slijedi:

(a)  uvodni dio stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Države članice osiguravaju primjenu ovog članka barem kad obveznici ozbiljno, opetovano, sustavno ili u kombinaciji navedenog krše zahtjeve utvrđene u:”

(b)  u stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Države članice također osiguravaju da se ovaj članak primjenjuje barem onda kad poslovni i drugi pravni subjekti, trustovi i ostale vrste pravnih aranžmana koji imaju strukturu ili funkcije slične trustovima ozbiljno, opetovano, sustavno ili u kombinaciji navedenog krše zahtjeve utvrđene u člancima 30. i 31.”

(c)  u stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)  za slučajeve koji su ozbiljni, opetovani, sustavni ili kombinacija navedenog i ako obveznik podliježe odobrenju, povlačenje ili suspenziju odobrenja;”

(d)  u stavku 3. dodaje se sljedeća točka:

„(ba)  za slučajeve koji su ozbiljni, opetovani, sustavni ili kombinacija navedenog, povlačenje odobrenja za rad;”

(21.e)  članak 61. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Države članice osiguravaju da nadležna i samoregulatorna tijela uspostave djelotvorne i pouzdane mehanizme za poticanje prijavljivanja nadležnim i samoregulatornim tijelima potencijalnih ili stvarnih kršenja nacionalnih odredaba kojima se prenosi ova Direktiva.”;

(b)  u stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak:

„Nadležna tijela osiguravaju jedan siguran komunikacijski kanal ili više njih preko kojih osobe mogu prijavljivati slučajeve za koje sumnjaju da su povezani s pranjem novca i financiranjem terorizma. Tim se kanalima osigurava da je identitet osoba koje pružaju informacije poznat samo nadležnim tijelima.”

(21.f)  članak 64. zamjenjuje se sljedećim:

(a)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. i članka 48.a dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od 25. lipnja 2015.”

(b)  stavak 5. zamjenjuju se sljedećim:

„5.  Delegirani akt donesen na temelju članka 9. i članka 48.a stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od jednog mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za jedan mjesec na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”

(21.g)  u članku 65. dodaje se sljedeći podstavak 1.a:

„Ako je potrebno, izvješću se prilažu odgovarajući prijedlozi, uključujući po potrebi prijedloge u vezi s poboljšanjem suradnje među uredima za povrat imovine u državama članicama, u vezi s gotovinskim plaćanjem, virtualnim valutama, ovlaštenjima za uspostavljanje i održavanje središnje baze podataka u kojoj se registriraju identiteti korisnika i adrese novčanika dostupne FOJ-evima, kao i obrasci osobnih izjava za korisnike virtualne valute.

Do kraja 2017. Komisija će sastaviti izvješće o prednostima FOJ-eva država članica i preprekama za suradnju. Ta će evaluacija obuhvaćati procjenu sredstava za potporu zajedničke analize prekograničnih slučajeva i rješenja za povećanje razine financijske inteligencije unutar EU-a. Ako je potrebno, izvješću se prilažu odgovarajući prijedlozi radi uklanjanja prepreka u suradnji u vezi s pristupom informacijama te njihovom razmjenom i korištenjem. Izvješće obuhvaća procjenu potrebe za:

(a)  operativnim smjernicama za pravilnu primjenu ove Direktive;

(b)  olakšavanjem razmjene informacija o prekograničnim slučajevima;

(c)  mehanizmom za rješavanje sporova;

(d)  podrškom za zajedničke strateške analize rizika na razini Unije;

(e)  timovima za zajedničke analize prekograničnih slučajeva;

(f) izravnom prijavom obveznika na mrežu FIU.net;

(g)  uspostavljanjem Europske financijsko-obavještajne jedinice radi poboljšanja suradnje i koordinacije među nacionalnim FOJ-evima.”;

(22)  u članku 65. dodaje se sljedeći drugi stavak:

„Ako je potrebno, izvješću se prilažu odgovarajući prijedlozi, uključujući po potrebi prijedloge u vezi s virtualnim valutama, ovlaštenjima za uspostavljanje i održavanje središnje baze podataka u kojoj se registriraju identiteti korisnika i adrese novčanika dostupne FOJ-evima, kao i obrasci osobnih izjava za korisnike virtualne valute.”;

(23)  u članku 66. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Direktive 2005/60/EZ i 2006/70/EZ stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2017.”;

(24)  u članku 67. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 1. siječnja 2017. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih mjera.”;

(24.a)  u Prilogu II. uvodni dio točke 3. zamjenjuje se sljedećim:

„(3)  Čimbenici geografskog rizika – registracija u:”

(25)  u točki 2. Priloga III. točka (c) zamjenjuje se sljedećom:

„(c)  poslovni odnosi ili transakcije s nenazočnom strankom, bez određenih oblika zaštite kao što su sredstva elektroničke identifikacije ili relevantne usluge povjerenja kako je utvrđeno Uredbom (EU) 910/2014 ili alternativne tehnike daljinske identifikacije koje podliježu odobrenju nadležnih tijela;”.

Članak 2.

Izmjene Direktive 2009/101/EZ

Direktiva 2009/101/EZ mijenja se kako slijedi:

(1)  u poglavlju 1. umeće se sljedeći članak 1.a:

„Članak 1.a

Područje primjene

Mjere otkrivanja informacija o stvarnom vlasništvu primjenjuju se u odnosu na zakone i druge propise država članica u vezi s:

(a)  poslovnim i drugim pravnim subjektima iz članka 30. Direktive 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća(20), uključujući vrste trgovačkih društava iz članka 1. ove Direktive▌;

(b)  trustovima koji uključuju bilo koju imovinu u posjedu neke osobe ili imovinu koja se posjeduje u ime osobe koja vodi posao upravljanja trustovima te djeluje u svojstvu upravitelja nekog trusta u tijeku tog poslovanja u cilju ostvarivanja dobiti, te drugim vrstama pravnih aranžmana koji imaju strukturu ili funkcije slične tim trustovima.”

(1.a)  članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)  umeće se sljedeća točka:

„(aa)  neobjavljivanja točnih i potpunih informacija o stvarnom vlasništvu kako se zahtijeva člankom 7.b;”

(b)  dodaje se sljedeća točka:

„(ba)  neobjavljivanja informacija o stvarnom vlasništvu kako se zahtijeva člankom 7.b.”

(c)  dodaje se sljedeći stavak:

„Države članice osiguravaju da kad se obveze odnose na pravne osobe, sankcije se mogu primijeniti na članove upravnog tijela ili sve druge pojedince koji su u skladu s nacionalnim zakonodavstvom odgovorni za kršenje.”

(2)  u poglavlju 2. umeće se sljedeći članak 7.b:

„Članak 7.b

Objavljivanje informacija o stvarnom vlasništvu

1.  Države članice poduzimaju mjere potrebne kako bi se osiguralo da subjekti iz članka 1.a točaka (a) i (b) ove Direktive imaju obvezu objaviti primjerene, točne i aktualne informacije o svojem stvarnom vlasništvu, u skladu s člancima 30. i 31. Direktive 2015/849.

Te informacije sastoje se najmanje od imena, datuma rođenja, nacionalnosti i zemlje boravišta stvarnog vlasnika, podataka za kontakt (bez objavljivanja kućne adrese) te prirode i opsega vlasničkog udjela koji posjeduje.

2.  Objavljivanje informacija o stvarnom vlasništvu iz stavka 1. osigurava se preko središnjih registara iz članka 30. stavka 3. ▌Direktive 2015/849.

3.  Države članice osiguravaju i javnu dostupnost informacija o stvarnom vlasništvu iz stavka 1. ovog članka preko sustava međusobne povezanosti registara iz članka 4.a stavka 2. u skladu s propisima o zaštiti podataka i normama za otvorene podatke te pod uvjetom da se obavi registracija preko interneta. Države članice mogu uvesti naknadu radi podmirivanja administrativnih troškova.

4.  U iznimnim okolnostima utvrđenima nacionalnim pravom, u slučajevima kada bi pristup informacijama propisanima stavkom 1. izložio stvarnog vlasnika riziku od prijevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili iz drugih razloga poslovno nesposoban, države članice mogu na pojedinačnoj osnovi predvidjeti izuzeće iz obveze objavljivanja svih informacija ili dijela informacija o stvarnom vlasništvu. Države članice osiguravaju da se ta izuzeća odobravaju nakon detaljne procjene iznimne prirode okolnosti te da ta procjena bude dostupna Komisiji na zahtjev. Izuzeća se redovito razmatraju kako bi se izbjegla zlouporaba. Kad se odobri izuzeće, to se mora jasno navesti u registru. Zajamčeno je pravo na administrativno preispitivanje odluke o izuzeću i na učinkovit pravni lijek. Države članice objavljuju godišnje statističke podatke o broju odobrenih izuzeća i navode razloge za njih te dostavljaju podatke Komisiji.

5.   Osobni podaci stvarnih vlasnika iz stavka 1. javno se objavljuju kako bi se trećim osobama i civilnom društvu omogućilo da znaju tko su stvarni vlasnici, čime se pridonosi sprečavanju zlouporabe pravnih subjekata i pravnih aranžmana s pomoću pojačane javne kontrole. Zbog toga su te informacije javno dostupne preko nacionalnih registara i sustava međusobne povezanosti registara u ▌trajanju od 10 godina nakon što se subjekt ili aranžman izbriše iz registra.

5.a  Države članice od nadležnih tijela zahtijevaju da provode djelotvoran nadzor i poduzimaju potrebne mjere kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima iz ovog članka. Države članice osiguravaju odgovarajuće ovlasti nadležnim tijelima, uključujući ovlast za prinudno dobivanje svih informacija koje su relevantne za praćenje usklađenosti sa zahtjevima i provođenje kontrola, te odgovarajuće financijske, ljudske i tehničke resurse za obavljanje njihovih zadaća. Države članice osiguravaju da osoblje tih tijela održava visoke profesionalne standarde, uključujući standarde povjerljivosti i zaštite podataka, da ima visoku razinu integriteta te odgovarajuće vještine.”.

Članak 2.a

Izmjene Direktive 2013/36/EU

u članku 56. stavku 1. Direktive 2013/36/EU dodaje se sljedeća točka:

(fa)  tijela nadležnih za nadzor nad obveznicima spomenutima u članku 2. stavku 1. točkama (1) i (2) Direktive 2015/849 radi usklađenosti s tom Direktivom.”

Članak 3.

Prenošenje

1.  Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 1. siječnja 2017. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje pri njihovu službenom objavljivanju. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 4.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu trećeg dana od dana objavljivanja u Službenom listu Europske unije.

Članak 5.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu

Za Europski parlament  Za Vijeće

Predsjednik  Predsjednik

(1)

Još nije objavljeno u Službenom listu.

(2)

Još nije objavljeno u Službenom listu.

(3)

* Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom, a brisani tekst oznakom ▌.

(4)

  SL C […], […], str. […].

(5)

  SL C […], […], str. […].

(6)

Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

(7)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Europski program sigurnosti, COM(2015) 185 final.

(8)

  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o Akcijskom planu za jačanje borbe protiv financiranja terorizma, COM(2016) 50 final.

(9)

  Direktiva 2009/101/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o usklađivanju zaštitnih mjera koje, radi zaštite interesa članova i trećih strana, države članice zahtijevaju za trgovačka društva u smislu članka 48. stavka 2. Ugovora, s ciljem izjednačavanja takvih zaštitnih mjera (SL L 258, 1.10.2009., str. 11.)

(10)

  Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(11)

  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(12)

  Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(13)

  Okvirna odluka Vijeća 2008/977/PUP od 27. studenoga 2008. o zaštiti osobnih podataka obrađenih u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (SL L 350, 30.12.2008., str. 60.).

(14)

  Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(15)

  SL C 369, 17.12.2011., str. 14.

(16)

  Još nije objavljeno u Službenom listu.

(17)

  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.)

(18)

  SL C ...

(19)

Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).

(20)

Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).”


MIŠLJENJE Odbora za razvoj (1.12.2016)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku i Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/101/EZ

(COM(2016)0450 – C8-0265/2016 – 2016/0208(COD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Elly Schlein

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Komisija je Europskom parlamentu i Vijeću predstavila prijedlog za dodatno postroženje propisa EU-a o sprečavanju pranja novca u svrhu suzbijanja financiranja terorizma i postizanja veće transparentnosti oko stvarnog vlasništva trgovačkih društava i trustova kako bi se ojačala borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza.

Izvjestiteljica je podržala amandmane koje je predložila Komisija, a koji predstavljaju pozitivne korake prema rješavanju pitanja utaje poreza i pranja novca. Afera „Panama Papers” još jednom je ukazala na hitnu potrebu za učinkovitim propisima za utvrđivanje stvarnog vlasništva trgovačkih društava i drugih pravnih osoba. Posebno zbog toga što zemlje u razvoju gube golemu količinu resursa zbog sumnjivih dogovora i mreže korumpiranih aktivnosti koje uključuju korištenje fiktivnim trgovačkim društvima i trustovima.

Međutim, aktualnim se prijedlogom i dalje ne nudi odlučan i hitan odgovor koji građani očekuju. Izvjestiteljica smatra da i dalje postoje neki zabrinjavajući nedostaci: svi trustovi ne bi bili obvezni javnosti otkriti svoje tzv. stvarne vlasnike te bi ih neki mogli zadržati tajnima svima osim onima koji bi mogli dokazati „legitiman interes”. Kada je riječ o trgovačkim društvima, direktiva na snazi uključuje odredbu prema kojoj je moguće imenovati člana više uprave ako se ne može odrediti ime stvarnog vlasnika. Štoviše, iako je prag za stvarno vlasništvo smanjen s 25 % udjela vlasništva na 10 % udjela, takva je promjena osjetljiva jer obuhvaća samo „pasivne nefinancijske subjekte”.

Iako izvjestiteljica podržava napore koje je poduzela Komisija, smatra da bi Europski parlament i Vijeće trebali ići korak dalje u rješavanju nedostataka koji bi mogli oslabiti nastojanja kojima je cilj spriječiti pranje novca i suzbiti izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza u svijetu. Ako se ti nedostaci ne isprave, nadležna tijela zemalja u razvoju i dalje će teško prozirati što se krije iza korporativne krinke fiktivnih trgovačkih društava u Europi u nastojanjima da vrate ukradena sredstva i zaustave nezakonite financijske tokove. EU ne bi trebao propustiti priliku da dodatno ojača svoje propise o sprečavanju pranja novca i postizanju veće transparentnosti, također uzimajući u obzir posebne potrebe zemalja u razvoju, koje su posebno zahvaćene pošasti nezakonitih financijskih tokova. Usklađenost politika u interesu razvoja podrazumijeva omogućavanje zemljama u razvoju da mobiliziraju svoje vlastite resurse, posebno oporezivanjem. Samo će puni javni pristup informacijama omogućiti građanima zemalja u razvoju da budu sigurni da fiktivna trgovačka društva ne služe pranju novca koji im je neophodan za razvoj.

AMANDMANI

Odbor za razvoj poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da kao nadležni odbori uzmu u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(9.a)  Unija i njezine države članice, s jedne strane, i treće zemlje, s druge strane, dijele odgovornost u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. U okviru suradnje s trećim zemljama potrebno je i dodatno se usredotočiti na učvršćivanje financijskih sustava te uprava zemalja u razvoju te im na taj način omogućiti bolju suradnju u globalnom procesu porezne reforme kako bi se doprinijelo suzbijanju financijskog kriminala i povezanih nezakonitih aktivnosti te kako bi te države mogle provesti mehanizme za sprečavanje pranja novca, čime bi se doprinijelo boljoj razmjeni podataka i informacija s drugim zemljama u cilju utvrđivanja prijevara i terorista.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)  Treba razjasniti koji je specifičan faktor za određivanje države članice koja je odgovorna za praćenje i registraciju informacija o stvarnom vlasništvu trustova i sličnih pravnih aranžmana. Kako bi se izbjeglo da se, s obzirom na razlike u pravnim sustavima država članica, određeni trustovi ne prate niti su registrirani u bilo kojoj državi članici, svi trustovi i slični pravni aranžmani trebaju se registrirati ondje odakle se njima upravlja. Da bi se jamčilo učinkovito praćenje i registracija informacija o stvarnom vlasništvu trustova, potrebna je i suradnja među državama članicama.

(21)  Treba razjasniti koji je specifičan faktor za određivanje države članice koja je odgovorna za praćenje i registraciju informacija o stvarnom vlasništvu trustova i sličnih pravnih aranžmana. Kako bi se izbjeglo da se, s obzirom na razlike u pravnim sustavima država članica, određeni trustovi ne prate niti su registrirani u bilo kojoj državi članici, svi trustovi i slični pravni aranžmani trebaju se registrirati ondje gdje su osnovani, odakle se njima upravlja ili gdje se vode. Da bi se jamčilo učinkovito praćenje i registracija informacija o stvarnom vlasništvu trustova, potrebna je i suradnja među državama članicama.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 35.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(35)  Kako bi se osigurala proporcionalnost, informacije o stvarnom vlasništvu koje se odnose na bilo koju drugu vrstu trustova osim onih koji uključuju bilo koju imovine u posjedu neke osobe ili imovinu koja se posjeduje u ime osobe koja vodi posao upravljanja trustovima te djeluje u svojstvu upravitelja nekog trusta u tijeku tog poslovanja s ciljem ostvarivanja dobiti trebaju biti dostupne samo strankama koje imaju legitiman interes. Legitiman interes povezan s pranjem novca, financiranjem terorizma i s time povezanih predikatnih kaznenih djela treba biti opravdan lako dostupnim sredstvima, poput statuta ili opisa zadaća nevladinih udruga; ili na osnovi pokazanih prethodnih aktivnosti relevantnih za borbu protiv pranja novca, financiranja terorizma i s time povezanih predikatnih kaznenih djela;

Briše se.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 35.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(35.a)  Iako je borba protiv pranja novca i terorizma legitiman cilj, mjerama utvrđenima ovom direktivom ni u kojem smislu ne bi trebalo sprječavati financijsku inkluziju, bez diskriminacije, svih osoba unutar Unije i iz trećih zemalja.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 35.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(35.b)  Novčane doznake bitan su doprinos razvoju obitelji i zajednica. Iako je bitno uvidjeti važnost sprečavanja pranja novca, mjerama poduzetima u skladu s ovom direktivom ne bi se trebalo sprječavati prijenose novčanih doznaka od međunarodnih migranata.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 35.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(35.c)  Humanitarnom se pomoći nastoji pružiti pomoć i potpora osobama u svijetu kojima je to potrebno te je ona neizmjerno važna. Mjerama kojima se nastoji spriječiti pranje novca, financiranje terorizma i utaja poreza ne bi trebalo onemogućavati osobe i organizacije da financiraju pomoć namijenjenu osobama kojima je ona potrebna.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Članak 1. – točka 2. – podtočka -a (nova)

Direktiva (EU) 2015/849.

Članak 3. – točka 6. – podtočka a

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(-a)  u točki 6., podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

(a)  u slučaju poslovnih subjekata:

  u slučaju poslovnih subjekata:

(i)  jednu ili više fizičkih osoba koje u konačnici posjeduju ili kontroliraju pravni subjekt putem izravnog ili neizravnog vlasništva dovoljnog postotka dionica ili prava glasa ili vlasničkih udjela u tom subjektu, uključujući putem udjela dionica koje glase na donositelja ili putem kontrole drugim sredstvima osim društava uvrštenih na uređena tržišta koja podliježu obvezi otkrivanja u skladu s pravom Unije ili jednakovrijednim međunarodnim standardima koji osiguravaju odgovarajuću transparentnost informacija o vlasništvu.

(i)  sve fizičke osobe (koje nisu nominalni dioničari, agenti, opunomoćeni predstavnici ili slično) koje u konačnici posjeduju ili kontroliraju pravni subjekt putem izravnog ili neizravnog vlasništva dovoljnog postotka dionica ili prava glasa ili vlasničkih udjela u tom subjektu, uključujući putem udjela dionica koje glase na donositelja ili putem kontrole drugim sredstvima, osim društava uvrštenih na uređena tržišta koja podliježu obvezi otkrivanja u skladu s pravom Unije ili jednakovrijednim međunarodnim standardima koji osiguravaju odgovarajuću transparentnost informacija o vlasništvu.

Udjel dionica od 25 % plus jedna dionica ili vlasnički udio od preko 25 % u stranci u koji drži fizička osoba pokazatelj je izravnog vlasništva. Udjel dionica od 25 % plus jedna dionica ili vlasnički udio od preko 25 % u stranci u vlasništvu korporativnog subjekta koji je pod kontrolom fizičke osobe ili više njih ili više korporativnih subjekata koji su pod kontrolom iste fizičke osobe ili više njih pokazatelj je neizravnog vlasništva. To se primjenjuje ne dovodeći u pitanje pravo država članica da odluče da niži postotak može biti naznaka vlasništva ili kontrole. Kontrola drugim sredstvima može se utvrditi, između ostalog, u skladu s kriterijima iz članka 22. stavaka od 1. do 5. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća(3);

Udjel dionica od 5 % plus jedna dionica ili vlasnički udio od preko 5 % u stranci u koji drži fizička osoba pokazatelj je izravnog vlasništva. Udjel dionica od 5 % plus jedna dionica ili vlasnički udio od preko 5 % u stranci u vlasništvu korporativnog subjekta koji je pod kontrolom fizičke osobe ili više njih ili više korporativnih subjekata koji su pod kontrolom iste fizičke osobe ili više njih pokazatelj je neizravnog vlasništva. To se primjenjuje ne dovodeći u pitanje pravo država članica da odluče da niži postotak može biti naznaka vlasništva ili kontrole. Kontrola drugim sredstvima može se utvrditi, između ostalog, u skladu s kriterijima iz članka 22. stavaka od 1. do 5. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća(3);

(ii)  ako, nakon što su iscrpljena sva moguća sredstva i pod uvjetom da nema osnova za sumnju, osobe iz točke i. nisu identificirane ili ako postoji sumnja da je identificirana osoba ili više njih stvarni vlasnik ili vlasnici, fizička osoba ili više njih koje su na položaju višeg rukovoditelja; obveznici vode evidenciju o mjerama koje su poduzete kako bi se identificiralo stvarno vlasništvo prema podtočki i. te ovoj podtočki;

(ii)  ako subjekt ne obavijesti o identitetu bilo koje fizičke osobe koja ispunjava kriterije iz podtočke i. ili ako postoji sumnja u vezi s time da su utvrđena osoba ili više njih stvarni vlasnici, obveznici evidentiraju da stvarni vlasnik ne postoji i vode evidenciju o mjerama koje su poduzete kako bi se identificiralo stvarno vlasništvo prema podtočki i.

 

Također, obveznici trebaju utvrditi i provjeriti identitet dotične fizičke osobe koja je na položaju višeg rukovoditelja, koja se treba nazvati „viši rukovoditelj” (a ne „stvarni vlasnik”), i evidentirati podatke o svim pravnim vlasnicima subjekta;

_________________

_________________

(3) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(3) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32015L0849&rid=1)

Amandman    8

Prijedlog direktive

Članak 1. – točka 2. – podtočka a

Direktiva (EU) 2015/849.

Članak 3. – točka 6. – podtočka a – podtočka i

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)   u točki 6. podtočki (a) podtočki i. dodaje se sljedeći podstavak:

Briše se.

„Za potrebe članka 13. stavka 1. točke (b) i članka 30. ove Direktive, naznaka vlasništva ili kontrole utvrđena drugim stavkom snižava se na 10 % u svim slučajevima kada je pravni subjekt pasivni nefinancijski subjekt, kako je utvrđeno Direktivom 2011/16/EU.”;

 

Amandman    9

Prijedlog direktive

Članak 1. – točka 2. – podtočka aa (nova)

Direktiva (EU) 2015/849.

Članak 3. – točka 6. – podtočka b

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(aa)   u točki 6. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:

(b)   u slučaju trustova:

„(b)  u slučaju trustova:

(i)   osnivača;

(i)   jednog osnivača ili više njih;

(ii)   jednog upravitelja ili više njih;

(ii)   jednog upravitelja ili više njih;

(iii)   zaštitnika, ako postoji;

(iii)   jednog zaštitnika (ako postoji) ili više njih;

(iv)   korisnike; ili u slučaju gdje se pojedinci koji imaju korist od pravnog aranžmana ili subjekta tek trebaju utvrditi, skupina osoba za čiji se temeljni interes uspostavlja pravni aranžman ili subjekt ili u čijem interesu pravni aranžman ili subjekt djeluje;

(iv)   korisnike; ili u slučaju gdje se pojedinci koji imaju korist od pravnog aranžmana ili subjekta tek trebaju utvrditi, skupina osoba za čiji se temeljni interes uspostavlja pravni aranžman ili subjekt ili u čijem interesu pravni aranžman ili subjekt djeluje;

(v)   svaku drugu fizičku osobu koja provodi krajnju kontrolu nad trustom izravnim ili neizravnim vlasništvom ili drugim sredstvima;

(v)   svaku drugu fizičku osobu koja provodi krajnju kontrolu nad trustom izravnim ili neizravnim vlasništvom ili drugim sredstvima.

 

Kada je riječ o trustovima koji su određeni karakteristikama ili skupinom, fiducijarna isprava ili odgovarajući dokument trebali bi dati dovoljno informacija koje se tiču korisnika kako bi svatko mogao utvrditi identitet korisnika u vrijeme isplate ili kada korisnik namjerava koristiti dodijeljena prava.”

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32015L0849&from=EN

Obrazloženje

Budući da trust može imati više od jednog osnivača ili zaštitnika, definicije o stvarnom vlasništvu trebale bi se odnositi na „jednog osnivača ili više njih” i na „jednog zaštitnika ili više njih”, kao što se već odnose na „jednog upravitelja ili više njih” i na „korisnika” odnosno „korisnike”. U protivnom bi se tu nejasnoću moglo iskorištavati za prijavu samo jednog od mogućih više osnivača ili zaštitnika. Komentari OECD-a o zajedničkom standardu izvješćivanja za automatsku razmjenu podataka već propisuju uporabu množine za sve uključene strane.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Članak 1. – točka 8.a (nova)

Direktiva (EU) 2015/849.

Članak 28. – točka c

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(8a.)  u članku 28. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

(c)  djelotvornu provedbu zahtjeva iz točke (b) nadzire na razini grupe nadležno tijelo matične države članice ili treće zemlje.

„(c)  djelotvornu provedbu zahtjeva iz točke (b) nadzire na razini grupe nadležno tijelo matične države članice.”

(http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32015L0849&qid=1479377482666&from=HR)

Amandman    11

Prijedlog direktive

Članak 1. – točka 9. – podtočka -a (nova)

Direktiva (EU) 2015/849.

Članak 30. – stavak 4.

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(-a)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

4.   Države članice zahtijevaju da su informacije koje se čuvaju u središnjem registru iz stavka 3. odgovarajuće, točne i ažurirane.

„4.   Države članice zahtijevaju da su informacije koje se čuvaju u središnjem registru iz stavka 3. odgovarajuće, točne i ažurirane. Države članice zahtijevaju da obveznici prijave objavljivanja za koja utvrde da nedostaju ili su netočna.”

(http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32015L0849&qid=1479377482666&from=HR)

Amandman    12

Prijedlog direktive

Članak 1. – točka 9. – podtočka a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)   u stavku 5. prvom podstavku točka (c) i drugi podstavak brišu se;

Briše se.

Amandman    13

Prijedlog direktive

Članak 1. – točka 9. – točka aa (nova)

Direktiva (EU) 2015/849.

Članak 30. – stavak 2.

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(aa)   stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

5.   Države članice osiguravaju da su informacije o stvarnom vlasništvu u svim slučajevima dostupne:

„5.   Države članice osiguravaju da su informacije o stvarnom vlasništvu u svim slučajevima dostupne:

(a)   nadležnim tijelima i FOJ-evima bez ikakvog ograničenja;

(a)   nadležnim tijelima i FOJ-evima bez ikakvog ograničenja;

(b)   obveznicima, u okviru dubinske analize stranke u skladu s poglavljem II.;

(b)   obveznicima, u okviru dubinske analize stranke u skladu s poglavljem II.;

(c)   svim osobama ili organizacijama koje mogu dokazati legitimni interes;

(c)   javnosti.

Osobe ili organizacije iz točke (c) imaju pristup barem imenu, mjesecu i godini rođenja, nacionalnosti i zemlji boravišta stvarnog vlasnika te prirodi i opsegu vlasničkog udjela koji drži.

Informacije dostupne javnosti sastoje se najmanje od imena, datuma rođenja, nacionalnosti, adrese poslovanja ili pružanja usluga i zemlje boravišta stvarnog vlasnika te prirode i opsega vlasničkog udjela koji posjeduje.

Za potrebe ovog stavka pristup informacijama o stvarnom vlasništvu u skladu je s pravilima o zaštiti podataka te može podlijegati registraciji putem interneta i plaćanju naknade. Naknade naplaćene za dobivanje informacija ne premašuju administrativni trošak te radnje.

Za potrebe ovog stavka pristup informacijama o stvarnom vlasništvu u skladu je s propisima o zaštiti podataka i normama u pogledu otvorenih podataka.”;

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32015L0849&from=HR

Obrazloženje

Informacije iz registra stvarnih vlasnika trebale bi biti javno dostupne u otvorenom formatu. Zahtijevanjem od država članica da uspostave registre u skladu s normama u pogledu otvorenih podataka također se sprečava stvaranje registra u kojima je moguća pretraga prema samo jednom parametru, primjerice nazivu trgovačkog društva. Štoviše, time se i uvelike olakšava međusobna povezanost registara država članica u narednim godinama.

Amandman    14

Prijedlog direktive

Članak 1. – točka 9. – podtočka c

Direktiva (EU) 2015/849.

Članak 30. – stavak 9.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

„9.   U iznimnim okolnostima utvrđenima nacionalnim pravom, u slučajevima kada bi pristup iz stavka 5. točke (b) izložio stvarnog vlasnika riziku od prijevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili iz drugih razloga poslovno nesposoban, države članice mogu na pojedinačnoj osnovi predvidjeti izuzeće od tog pristupa svim informacijama ili dijelu informacija o stvarnom vlasništvu.

„9.   U iznimnim okolnostima utvrđenima nacionalnim pravom, u slučajevima kada bi pristup iz stavka 5. točaka (b) i (c) izložio stvarnog vlasnika riziku od prijevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja, posebno u ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili iz drugih razloga poslovno nesposoban, države članice mogu na pojedinačnoj osnovi predvidjeti izuzeće od tog pristupa svim informacijama ili dijelu informacija o stvarnom vlasništvu. Izuzeća nikada nisu neograničena te se redovito razmatraju kako bi se izbjegla zlouporaba.

 

U slučajevima kada se dodjeli iznimka, ona mora biti jasno naznačena u registru koji je dostupan svim subjektima iz stavka 5. točaka (b) i (c).

Izuzeća dopuštena u skladu s ovim stavkom ne primjenjuju se na kreditne institucije i financijske institucije ni na obveznike iz članka 2. stavka 1. točke 3. podtočke (b) koji su javni službenici.

Izuzeća dopuštena u skladu s ovim stavkom ne primjenjuju se na kreditne institucije i financijske institucije ni na obveznike iz članka 2. stavka 1. točke 3. podtočke (b) koji su javni službenici.

Obrazloženje

Tekst se može protumačiti kao da se njime automatski daje opće izuzeće svim trgovačkim društvima koja među stvarnim vlasnicima imaju najmanje jednu osobu mlađu od određene dobne granice. Aktualno referiranje na rizik od prijevare moglo bi se iskoristiti za podnošenje zahtjeva za izuzećem u potpunosti na temelju ekonomskog gubitka. Kad se odobri izuzeće, to mora biti jasno vidljivo u registru koji je dostupan javnosti. Usto, ta se izuzeća ne bi trebala dodjeljivati bez vremenskih ograničenja.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Članak 1. – točka 10. – podtočka a

Direktiva (EU) 2015/849.

Članak 31. – stavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

„1.   Države članice osiguravaju da se ovaj članak primjenjuje na trustove i druge vrste pravnih aranžmana koji imaju strukturu ili funkcije slične trustovima, poput, između ostalog, fiducijarnih ili povjereničkih društava ili društava oblika fideicomiso.

„1.   Države članice osiguravaju da se ovaj članak primjenjuje na trustove i druge vrste pravnih aranžmana koji imaju strukturu ili funkcije slične trustovima, poput, između ostalog, fiducijarnih ili povjereničkih društava, vakufa ili društava oblika fideicomiso, te na sve ostale, po strukturi i funkciji slične postojeće ili buduće pravne aranžmane.

Svaka država članica zahtijeva da upravitelji svakog ekspresnog trusta kojim se upravlja u toj državi članici dobiju i zadrže primjerene, točne i aktualne informacije o stvarnom vlasništvu koje se tiču trusta. Te informacije uključuju identitet:

Države članice zahtijevaju da upravitelji svakog ekspresnog trusta koji je osnovan, kojim se upravlja i/ili koji posluje u toj državi članici dobiju i zadrže primjerene, točne i aktualne informacije o stvarnom vlasništvu koje se tiču trusta. Te informacije uključuju identitet:

(a)   osnivača;

(a)   jednog osnivača ili više njih;

(b)   upravitelja;

(b)   jednog upravitelja ili više njih;

(c)   zaštitnika (ako postoji);

(c)   jednog zaštitnika (ako postoji) ili više njih;

(d)   korisnika ili skupine korisnika;

(d)   korisnika ili skupine korisnika; i

(e)   svih drugih fizičkih osoba koje imaju djelotvornu kontrolu nad trustom.”;

(e)   svih drugih fizičkih osoba koje imaju djelotvornu kontrolu nad trustom.”;

Amandman    16

Prijedlog direktive

Članak 1. – točka 10. – podtočka b

Direktiva (EU) 2015/849.

Članak 31. – stavak 3.a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

„3.a   Informacije iz stavka 1. čuvaju se u središnjem registru koji je uspostavila država članica u kojoj se upravlja trustom.”;

„3a.   Informacije iz stavka 1. čuvaju se u središnjem registru koji je uspostavila država članica u kojoj je trust osnovan, u kojoj se upravlja trustom ili u kojoj trust posluje. Države članice obavješćuju Komisiju o značajkama tog središnjeg nacionalnog registra.”;

Obrazloženje

Potrebno je obuhvatiti sve postojeće i buduće pravne aranžmane slične trustovima. Države članice trebaju zahtijevati registraciju svih trustova kojima se upravlja prema njihovu zakonodavstvu ili kojima upravlja građanin EU-a čak i ako se sve druge stranke trusta i njegova sredstva ne nalaze u EU-u. Na taj način države članice mogu osigurati da njihovi zakoni ili građani ne pogoduju pranju novca ili utaji poreza drugdje u svijetu, a to je posebno važno za zemlje u razvoju.

Amandman    17

Prijedlog direktive

Članak 1. – točka 10. – podtočka d

Direktiva (EU) 2015/849.

Članak 31. – stavak 4.a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

„4.a   Informacije iz stavka 3.a ovog članka koje se čuvaju u registru, a odnose se na bilo koju vrstu trustova osim onih iz članka 7.b točke (b) Direktive (EZ) 2009/101 dostupne su svim osobama ili organizacijama koje mogu dokazati legitiman interes.

„4a.  Informacije iz stavka 3.a ovog članka koje se čuvaju u registru javno su dostupne u otvorenom formatu.

Informacije dostupne osobama ili organizacijama koje mogu dokazati legitiman interes sastoje se od imena, mjeseca i godine rođenja, nacionalnosti i zemlje boravišta stvarnog vlasnika kako je utvrđeno člankom 3. stavkom 6. točkom (b).

Javno dostupne informacije sastoje se od imena, datuma rođenja, nacionalnosti i zemlje boravišta stvarnog vlasnika kako je utvrđeno člankom 3. stavkom 6. točkom (b) te prirode i opsega vlasničkog udjela koji posjeduje.

 

Države članice osiguravaju da u iznimnim okolnostima i pod određenim uvjetima koji su utvrđeni nacionalnim pravom, osnivač i/ili upravitelj od nacionalnih tijela mogu zatražiti da javno ne objave informacije o određenom trustu ili pravnom aranžmanu kako bi se zaštitila privatnost najosjetljivijih korisnika. Ako nacionalno tijelo pristane na taj zahtjev, u javni se registar upisuje izjava o tome da su dostupne informacije o trustu ili pravnom aranžmanu nepotpune. Takve se odluke u svakom trenutku mogu osporiti.

Obrazloženje

Otvoreni format ključan je da bi se spriječilo prikrivanje stvarnog vlasništva trustova: omogućuje prikupljanje i analizu velike količine podataka kako bi se bolje utvrdile nepravilnosti, obrasci, pogreške, upozorenja itd., ali i kako bi se podaci o stvarnom vlasništvu kombinirali s informacijama iz drugih relevantnih izvora koji su važni za razotkrivanje korupcije u vrijednosnom lancu, primjerice iz ugovora i postupaka nabave.

Amandman    18

Prijedlog direktive

Članak 1. – točka 10. – podtočka d

Direktiva (EU) 2015/849.

Članak 31. – stavak 4.b

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.b   Uvijek kada ulaze u nov odnos s klijentom u vidu trusta ili drugog pravnog aranžmana na koji se odnosi obveza registracije informacija o stvarnom vlasništvu u skladu sa stavkom 3.a, obveznici prikupljaju dokaze o registraciji kad god je to primjenjivo.”;

4.b   Uvijek kada ulaze u nov odnos s klijentom u vidu trusta ili drugog pravnog aranžmana na koji se odnosi obveza registracije informacija o stvarnom vlasništvu u skladu sa stavkom 3.a, obveznici prikupljaju dokaze o registraciji kad god je to primjenjivo i prijavljuju svaku utvrđenu neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu upisanih u središnji registar i onih koje su prikupili u okviru svojih postupaka dubinske analize.”;

Obrazloženje

Zahtijevanjem od obveznika da prijave neusklađenosti između rezultata dubinske analize stranaka i javnih podataka upisanih u registar poboljšali bi se podaci o javnim registrima stvarnog vlasništva. Također je potrebno naglasiti da se obveznici ne bi trebali oslanjati na informacije iz javnih registara o stvarnom vlasništvu već bi trebali nastaviti s provođenjem dubinskih analiza stranaka kako bi znali s kime posluju.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Članak 1. – točka 10. – podtočka da (nova)

Direktiva (EU) 2015/849.

Članak 31. – stavak 5.

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(da)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

5.   Države članice zahtijevaju da su informacije koje se čuvaju u središnjem registru iz stavka 4. odgovarajuće, točne i ažurirane.

„5.   Države članice zahtijevaju da su informacije koje se čuvaju u središnjem registru iz stavka 4. odgovarajuće, točne i ažurirane. Države članice zahtijevaju da obveznici prijave objavljivanja za koja utvrde da nedostaju ili su netočna.

(http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32015L0849&qid=1479377482666&from=HR)

Amandman    20

Prijedlog direktive

Članak 1. – točka 10. – podtočka e

Direktiva (EU) 2015/849.

Članak 31. – stavak 7.a – podstavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U iznimnim okolnostima utvrđenima nacionalnim pravom, u slučajevima kada bi pristup iz stavaka 4. i 4.a izložio stvarnog vlasnika riziku od prijevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili iz drugih razloga poslovno nesposoban, države članice mogu na pojedinačnoj osnovi predvidjeti izuzeće od tog pristupa svim informacijama ili dijelu informacija o stvarnom vlasništvu.

U iznimnim okolnostima utvrđenima nacionalnim pravom, u slučajevima kada bi pristup iz stavaka 4. i 4.a izložio stvarnog vlasnika riziku od otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja ili posebno ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili iz drugih razloga poslovno nesposoban, države članice mogu na pojedinačnoj osnovi predvidjeti izuzeće od tog pristupa svim informacijama ili dijelu informacija o stvarnom vlasništvu. Izuzeća nikada nisu neograničena te se redovito razmatraju.

Obrazloženje

Vidi članak 1. ­ stavak 1. – točku 9. – podtočku c

Amandman    21

Prijedlog direktive

Članak 1. – točka 10. – podtočka h

Direktiva (EU) 2015/849.

Članak 31. – stavak 10.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

„10.  Za potrebe ovog članka smatra se da se trustom upravlja u svakoj državi članici gdje upravitelji imaju sjedište.”;

„10.  Za potrebe ovog članka smatra se da se trust osniva, vodi ili se njime upravlja u državi članici kada je:

 

(a)   osnovan ili se njime upravlja u skladu s pravom države članice ili mu je vrhovni žalbeni sud u nadležnosti te države članice; ili

 

(b)   povezan s državom članicom:

 

(i)   postojanjem jednog stvarnog vlasnika trusta ili više njih, kao što je utvrđeno u članku 3. stavku 6. točki (b), koji imaju boravište u toj državi članici;

 

(ii)   posjedovanjem nekretnina u toj državi članici;

 

(iii)   posjedovanjem dionica ili prava glasa ili vlasničkog udjela u pravnom subjektu registriranom u toj državi članici; ili

 

(iv)   posjedovanjem bankovnog računa ili računa za plaćanje u kreditnoj instituciji koja posluje u toj državi članici.”;

Obrazloženje

Trust bi trebao biti registriran u svim državama članicama s kojima je povezan.

Amandman    22

Prijedlog direktive

Članak 2. – točka 1.a (nova)

Direktiva 2009/101/EZ

Članak 7. – točka ba (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(1.a)  U članku 7. dodaje se sljedeća točka:

 

„(ba)  neobjavljivanja informacija o stvarnom vlasniku kako se zahtijeva u članku 7.b.”

(http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32009L0101&rid=1)

Amandman    23

Prijedlog direktive

Članak 2. – točka 1.b (nova)

Direktiva 2009/101/EZ

Članak 7. – stavak 1.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(1.b)  u članku 7. dodaje se sljedeći drugi stavak:

 

„Države članice osiguravaju da kad se obveze odnose na pravne osobe, sankcije se mogu primijeniti na pojedince, uključujući u okviru upravnog tijela, koji su u skladu s nacionalnim zakonodavstvom odgovorni za kršenje.”;

(http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32009L0101&rid=1)

Amandman    24

Prijedlog direktive

Članak 2. – točka 2.

Direktiva 2009/101/EZ

Članak 7.b – stavak 1. – podstavak 2.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Te informacije sastoje se od imena, mjeseca i godine rođenja, nacionalnosti i zemlje boravišta stvarnog vlasnika te prirode i opsega vlasničkog udjela koji posjeduje.

Te informacije sastoje se od imena, datuma rođenja, nacionalnosti, zemlje boravišta i podataka za kontakt stvarnog vlasnika (bez objavljivanja kućne adrese) te prirode i opsega vlasničkog udjela koji posjeduje.

Amandman    25

Prijedlog direktive

Članak 2. – točka 2.

Direktiva 2009/101/EZ

Članak 7.b – stavak 3.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Države članice osiguravaju i javnu dostupnost informacija o stvarnom vlasništvu iz stavka 1. ovog članka putem sustava međusobne povezanosti registara iz članka 4.a stavka 2.

3.  Države članice osiguravaju i javnu dostupnost informacija o stvarnom vlasništvu iz stavka 1. ovog članka preko sustava međusobne povezanosti registara iz članka 4.a stavka 2., u skladu s propisima o zaštiti podataka i normama za otvorene podatke te pod uvjetom da se obavi registracija preko interneta.

Amandman    26

Prijedlog direktive

Članak 2. – točka 2.

Direktiva 2009/101/EZ

Članak 7.b – stavak 4.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.  U iznimnim okolnostima utvrđenima nacionalnim pravom, u slučajevima kada bi pristup informacijama propisanima stavkom 1. izložio stvarnog vlasnika riziku od prijevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili iz drugih razloga poslovno nesposoban, države članice mogu na pojedinačnoj osnovi predvidjeti izuzeće od obveze objavljivanja svih informacija ili dijela informacija o stvarnom vlasništvu.

4.  U iznimnim okolnostima utvrđenima nacionalnim pravom, u slučajevima kada bi pristup informacijama propisanima stavkom 1. izložio stvarnog vlasnika riziku od otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili iz drugih razloga poslovno nesposoban, države članice mogu na pojedinačnoj osnovi predvidjeti izuzeće iz obveze objavljivanja svih informacija ili dijela informacija o stvarnom vlasništvu. Izuzeća nikada nisu neograničena te se redovito razmatraju kako bi se izbjegla zlouporaba. U slučajevima kada se dodjeli iznimka, ona mora biti jasno naznačena u registru koji je dostupan subjektima iz članka 30. stavka 5. točaka (b) i (c) Direktive (EU) 2015/849.

Amandman    27

Prijedlog direktive

Članak 2. – točka 2.

Direktiva 2009/101/EZ

Članak 7.b – stavak 5.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

5.a  Države članice od nadležnih tijela zahtijevaju da provode djelotvoran nadzor i poduzimaju potrebne mjere kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima iz ovog članka. Države članice daju nadležnim tijelima odgovarajuće ovlasti, uključujući ovlast za prinudno dobivanje svih informacija relevantnih za praćenje usklađenosti sa zahtjevima i ovlast za provođenje kontrola, te odgovarajuće financijske, ljudske i tehničke resurse za obavljanje njihovih zadaća. Države članice osiguravaju da osoblje tih tijela održava visoke profesionalne standarde, uključujući standarde povjerljivosti i zaštite podataka, da je visokog integriteta i da ima odgovarajuće vještine.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

Referentni dokumenti

COM(2016)0450 – C8-0265/2016 – 2016/0208(COD)

Nadležni odbori

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

12.9.2016

LIBE

12.9.2016

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

DEVE

12.9.2016

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Elly Schlein

21.10.2016

Članak 55. - Zajedničke sjednice odbora

       Datum objave na plenarnoj sjednici

       

6.10.2016

Razmatranje u odboru

7.11.2016

 

 

 

Datum usvajanja

29.11.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Ignazio Corrao, Nirj Deva, Raymond Finch, Doru-Claudian Frunzulică, Charles Goerens, Enrique Guerrero Salom, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Linda McAvan, Norbert Neuser, Eleni Theocharous, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Seb Dance, Ádám Kósa, Adam Szejnfeld, Patrizia Toia

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Xabier Benito Ziluaga, Dariusz Rosati, Jarosław Wałęsa


MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (8.12.2016)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku i Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/101/EZ

(COM(2016)0450 – C8-0265/2016 – 2016/0208(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Emmanuel Maurel

AMANDMANI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da kao nadležni odbori uzmu u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(5a)  Politike i mjere u drugim relevantnim područjima u nadležnosti Unije kao što su međunarodna trgovina i razvojna suradnja trebalo bi koristiti, gdje je to moguće, kako bi se njima nadopunili napori uloženi u borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma putem financijskog sustava. Tim politikama i mjerama trebalo bi nadopuniti, a ne podrivati ostale političke ciljeve Unije.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10.a)  Pranje novca i utaja poreza sve se više provode u okviru trgovinskih transakcija manipuliranjem cijena, količina ili kvalitete. Financijska i porezna transparentnost glavni su prioriteti trgovinske politike Unije te se stoga zemljama u kojima se pranje novca i utaja poreza toleriraju ne bi trebale dodjeljivati nikakve trgovinske povlastice u odnosima s Unijom.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10.b)  U skladu sa strategijom „Trgovina za sve” trebale bi se poduzeti dodatne učinkovite mjere u vezi s trgovinom uslugama kako se njome ne bi služilo za nezakonite financijske tokove, uz vođenje računa o tome da slobodna trgovina robom i uslugama sa zemljama u razvoju povećava prijetnju od pranja novca i da je trgovina Unije uslugama s poreznim oazama šest puta veća od one s usporedivim zemljama, dok takve razlike ne postoje u trgovini robom.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10.c)  Komisija bi unutar godine dana od stupanja na snagu ove Direktive trebala izvijestiti države članice o mogućim zakonskim rupama u poglavljima već primjenjivih trgovinskih sporazuma EU-a s trećim zemljama koja se odnose na financijske usluge i poslovni nastan, a posebice o definicijama ulaganja i poslovnog nastana, područja primjene i vremenskih ograničenja bonitetnih izuzeća, postojanju ili nepostojanju najviših gornjih iznosa za prijenose novca među strankama trgovinskih sporazuma, o valutama dozvoljenima za taj prijenos te utvrđenom postojanju bankovne tajne i odredbi o razmjeni podataka.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10.d)  Nad liberalizacijom financijskih usluga trebalo bi vršiti pomniji nadzor, a nadležna tijela bi u tom pogledu trebala provesti i ex ante analizu. S obzirom na eksponencijalnu stopu rasta broja financijskih inovacija, uključivanje financijskih usluga u trgovinske sporazume i partnerstva Unije trebalo bi se temeljiti na pozitivnim popisima.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10.e)  Poglavlja o financijskim uslugama i poslovnom nastanu u budućim trgovinskim sporazumima trebala bi sadržavati vrlo precizne definicije ulaganja kako bi se isključili proizvodi za koje je vrlo izgledno da služe prijenosu neprijavljenog novca; također bi trebala sadržavati odredbe o uspostavljanju javnih registara krajnjeg stvarnog vlasništva trgovačkih društava, trustova i sličnih pravnih oblika koji se osnivaju ili se njima upravlja na područjima na koja se primjenjuje taj trgovinski sporazum; trebala bi uključivati i odredbe o modalitetima suradnje u nadzoru financijskih tokova te ukidanju bankovne tajne, u skladu s pravilima o zaštiti podataka i standardima otvorenih podataka; konačno, u njima bi trebalo proširiti područje primjene i vremenska ograničenja za bonitetna izuzeća na način koji nadilazi „neravnotežu platne nužde” te obvezu ulaganja „najvećih mogućih napora” zamijeniti automatski primjenjivim odredbama.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 37.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(37.a)  Glavni standardi transparentnosti trebali bi biti obvezujući i njima bi se trebalo voditi pri pregovaranju i ponovnom pregovaranju o trgovinskim sporazumima i partnerstvima Unije. Trgovinski partneri trebali bi izgubiti povlastice koje uživaju na temelju trgovinskih sporazuma s Unijom ako ne poštuju relevantne međunarodne standarde kao što su OECD-ovi zajednički standard izvješćivanja i Akcijski plan za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti (BEPS), središnji registar krajnjeg vlasništva te preporuke FATF-a. U okviru provedbe OECD-ovog Akcijskog plana za BEPS ključno je da se sustav izvješćivanja po zemljama za multinacionalna poduzeća primjenjuje u cijelosti.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 37.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(37.b)  Procjene učinka trgovine na održivost trebale bi sadržavati točne informacije o gospodarskim rezultatima predmetne treće zemlje ili trećih zemalja, uključujući informacije o provedbi zakonodavstva. Jačanje klauzuli o dobrom upravljanju u bilateralnim sporazumima s trećim zemljama i uključivanje tehničke pomoći u njih trebali bi biti ključni element tih sporazuma, čak i ako te klauzule nisu obvezujuće.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 37.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(37.c)  Ako trgovinski sporazum sa zemljom u razvoju postoji ili se o njemu pregovara, u sklopu sporazuma potrebno je odvojiti dovoljno sredstava za izgradnju tehničkih, ljudskih i institucionalnih kapaciteta kako bi se ispunili navedeni zahtjevi. Godišnja izvješća o provedbi trgovinskih sporazuma koje je Unija sklopila s trećim zemljama trebala bi imati poseban odjeljak o financijskim uslugama i poslovnom nastanu te sadržavati provjerljive informacije o ispunjavanju navedenih zahtjeva.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka -1. (nova)

Direktiva 2015/849/EU

Članak 2. – stavak 1. – točka 3. – podtočka e

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(-1)  u članku 2. stavku 1. točki 3. točka (e) se zamjenjuje sljedećim:

(e)  druge osobe koje se bave trgovinom robom, pod uvjetom da se plaćanje obavlja u gotovini u iznosu od 10 000 EUR ili više, bez obzira provodi li se transakcija kao jedna operacija ili u nekoliko operacija koje se čine povezanima;

(e)  druge osobe koje se bave trgovinom robom ili uslugama, pod uvjetom da se plaćanje obavlja u gotovini u iznosu od 10 000 EUR ili više, bez obzira provodi li se transakcija kao jedna operacija ili u nekoliko operacija koje se čine povezanima;

(http://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/HTML/?uri=CELEX:32015L0849)

Amandman    11

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.a (nova)

Direktiva 2015/849/EU

Članak 11. – točka c

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(2.a)  u članku 11. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

(c)  u slučaju osoba koje trguju robom, prilikom obavljanja povremenih gotovinskih transakcija u iznosu od 10 000 EUR ili više, bez obzira obavlja li se transakcija u obliku jedne operacije ili više operacija koje se čine povezanima;

(c)  u slučaju osoba koje trguju robom ili uslugama, prilikom obavljanja povremenih gotovinskih transakcija u iznosu od 10 000 EUR ili više, bez obzira obavlja li se transakcija u obliku jedne operacije ili više operacija koje se čine povezanima;

(http://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/HTML/?uri=CELEX:32015L0849)

Amandman    12

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 18.a – stavak 1. – uvodni dio

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  U vezi s transakcijama u koje su uključene visokorizične treće zemlje, države članice zahtijevaju da, kada surađuju s fizičkim osobama ili pravnim subjektima sa sjedištem u trećim zemljama utvrđenima kao visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2., obveznici primjenjuju barem sve sljedeće mjere dubinske analize stranke:

1.  U vezi s transakcijama, uključujući trgovinske transakcije, u koje su uključene visokorizične treće zemlje, države članice zahtijevaju da, kada surađuju s fizičkim osobama ili pravnim subjektima sa sjedištem u trećim zemljama utvrđenima kao visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2., obveznici primjenjuju barem sve sljedeće mjere dubinske analize stranke:

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

Referentni dokumenti

COM(2016)0450 – C8-0265/2016 – 2016/0208(COD)

Nadležni odbori

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

12.9.2016

LIBE

12.9.2016

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

INTA

12.9.2016

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Emmanuel Maurel

12.10.2016

Članak 55. - Zajedničke sjednice odbora

       Datum objave na plenarnoj sjednici

       

6.10.2016

Razmatranje u odboru

29.11.2016

 

 

 

Datum usvajanja

5.12.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

16

4

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laima Liucija Andrikienė, Maria Arena, Tiziana Beghin, Karoline Graswander-Hainz, Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, Marine Le Pen, David Martin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Bendt Bendtsen, Reimer Böge, Klaus Buchner, Edouard Ferrand, Agnes Jongerius, Sander Loones

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Mairead McGuinness, Molly Scott Cato, Ramón Luis Valcárcel Siso


MIŠLJENJE Odbora za pravna pitanja (18.1.2017)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku i Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/101/EZ

(COM(2016)0450 – C8-0265/2016 – 2016/0208(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Kostas Chrysogonos

KRATKO OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

Cilj je ovoga Prijedloga izmijeniti dva nedavna zakonodavna dokumenta EU-a o financijskim provjerama i transparentnosti kako bi se poboljšala borba protiv pranja novca i financiranja terorizma koji se temelje na rupama u zakonu u području financijske kontrole(1).

U tom kontekstu utvrđeno je sljedećih pet problema: 1. sumnjive transakcije u koje su uključene visokorizične treće zemlje ne prate se na učinkovit način zbog nejasnih i neusklađenih zahtjeva dubinske analize stranke; 2. sumnjive transakcije koje se odvijaju uz pomoć virtualnih valuta vlasti ne nadziru u dovoljnoj mjeri te nisu u stanju povezati te transakcije s identitetima; 3. nedostatne su trenutačne mjere ublažavanja rizika od pranja novca i financiranja terorizma povezanih s anonimnim instrumentima plaćanja unaprijed uplaćenim sredstvima; 4. financijsko-obavještajne jedinice (FOJ) nemaju pravovremen pristup informacijama koje posjeduju obveznici i ne razmjenjuju ih; 5. FOJ-evi nemaju pristup ili prekasno pristupaju informacijama o identitetu vlasnika bankovnih računa i računa za plaćanje(2).

U tom području važno je uspostaviti ravnotežu između uvođenja dostatnih provjera radi učinkovitog izbjegavanja financijskog kriminala i financiranja terorizma te zaštite privatnosti i temeljnih prava. Posljednjih je godina zbog povećane štete prouzročene financijskim nepravilnostima i terorizmom ta ravnoteža poremećena jer su potrebne strože mjere za zaštitu cijeloga društva. Riječ je, dakle, o pitanju ravnoteže između tih interesa, koji donekle mogu biti u sukobu, i proporcionalnosti.

II. Reguliranje u području virtualnih valuta

Virtualne valute trenutačno su marginalna pojava, ali je moguće da će postajati sve važnije. Istodobno je jasno da se mogu zloupotrebljavati u kriminalne svrhe. Komisija stoga predlaže da platforme za zamjenu virtualne valute i pružatelji usluga skrbničkih novčanika podliježu istoj obvezi izvješćivanja kao i tradicionalni pružatelji financijskih usluga. U tom kontekstu nacionalne financijsko-obavještajne jedinice (FOJ) trebale bi biti u stanju povezati adrese virtualnih valuta s identitetom vlasnika virtualnog novca.

Izvjestitelj odobrava tu mjeru, no slaže se s izjavom Europske središnje banke da uvođenje te obveze izvješćivanja ne bi trebalo formulirati tako da se može shvatiti kao prihvaćanje virtualnih valuta.

III. Ograničenja u pogledu anonimnih kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima

Anonimne kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima mogu biti korisno sredstvo plaćanja, posebno u slučaju relativno malih iznosa. Međutim mogu se koristiti za prijevare(3). Komisija predlaže spuštanje pragova za plaćanje tim karticama bez provođenja sustavnih dubinskih analiza, kao i ukidanje izuzeća iz dubinske analize u slučaju internetskog plaćanja.

Izvjestitelj odobrava određene strože provjere tih kartica jer postoje dokazi o njihovoj zlouporabi, ali smatra da ograničenja ne smiju biti toliko stroga da kartice postanu neupotrebljive u praksi. Štoviše, smatra da treba detaljnije ispitati učinak predloženih mjera na konkurentnost, a posebno na male i srednje poduzetnike koji posluju u području instrumenata s unaprijed uplaćenim sredstvima i virtualnih valuta.

IV. Ovlasti FOJ-eva u pogledu pristupa informacijama

Prijedlogom Komisije FOJ-evi u državama članicama dobivaju veće ovlasti da od financijskih institucija zatraže informacije. Oni trenutačno mogu zahtijevati informacije samo ako ih je dotična financijska institucija upozorila na neuobičajenu aktivnost. Prijedlogom se stoga dopušta da FOJ-evi zahtijevaju informacije u skladu s načelom motu proprio. U državama članicama također bi se trebali uspostaviti središnji registri vlasnika bankovnih računa.

Izvjestitelj smatra da su ograničenja u pogledu financijske povjerljivosti opravdana s obzirom na trenutačne okolnosti. No u svakom slučaju moraju se u potpunosti poštovati temeljna prava svih stranaka.

V. Zajednički pristup prema visokorizičnim trećim zemljama

EU trenutačno ima relativno kratak zajednički popis visokorizičnih trećih zemalja čije financijske transakcije treba posebno pozorno pratiti. U Prijedlogu se utvrđuju zajedničke norme za postupanje s financijskim transakcijama koje se provode s tim jurisdikcijama u oba smjera.

Izvjestitelj smatra da je takav zajednički pristup nužan.

VI. Pristup informacijama o stvarnom vlasništvu

Jedan od najvažnijih aspekata Prijedloga odnosi se na veće obaveze u pogledu prijavljivanja informacija o stvarnom vlasništvu korporativnih struktura, trustova i sličnih aranžmana te u pogledu pružanja pristupa tim informacijama. Mnogi nedavni financijski i politički skandali pokazuju da se takvim aranžmanima mogu izbjegavati porezi ili propisno praćenje financijskog poslovanja. Cilj je Prijedloga omogućavanje javnog pristupa sveobuhvatnijem registru koji sadrži određene informacije o stvarnom vlasništvu korporativnih struktura ili trustova umjesto da se pristup tom registru omogućava samo nekim tijelima. Nadalje, pojašnjavaju se i pravila o mjestu registracije trustova.

Izvjestitelj smatra da je takva veća transparentnost nužna kako bi se očuvalo povjerenje javnosti u financijski sustav. Posebno je važno da prag za prijavljivanje vlasničkog udjela bude dovoljno nizak – može se odobriti prijedlog Komisije za njegovo snižavanje s 25 % na 10 %.

VII. Zaključak

Izvjestitelj smatra da je ovaj Prijedlog pravovremen jer je potreban kako bi se ojačao pravni okvir Unije za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma. Osnovne crte Prijedloga Komisije mogu se odobriti, no uz određene amandmane čiji je cilj daljnje jačanje borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma te jamčenje poštovanja temeljnih prava u tom području.

AMANDMANI

Odbor za pravna pitanja poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da kao nadležni odbori uzmu u obzir sljedeće amandmane:

Amandman   1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)  Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća24 tvori glavni pravni instrument u sprečavanju upotrebe financijskog sustava Unije u svrhu pranja novca i financiranja terorizma. Tom se Direktivom, koja treba biti prenesena do 26. lipnja 2017., propisuje sveobuhvatan okvir za rješavanje pitanja prikupljanja novca ili imovine u terorističke svrhe tako što će se od država članica zahtijevati da identificiraju, shvate i ublaže rizike povezane s pranjem novca i financiranjem terorizma.

(1)  Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća24 tvori glavni pravni instrument u sprečavanju upotrebe financijskog sustava Unije u svrhu pranja novca i financiranja terorizma. Tom se Direktivom, koja treba biti prenesena do 26. lipnja 2017., propisuje ažuriran, transparentan, učinkovit i sveobuhvatan pravni okvir za rješavanje pitanja prikupljanja novca ili imovine u terorističke svrhe tako što će se od država članica zahtijevati da identificiraju, shvate, ublaže i spriječe rizike povezane s pranjem novca i financiranjem terorizma.

_________________

_________________

24 Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

24 Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

Amandman     2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Nedavni teroristički napadi otkrili su nove trendove u nastajanju, pogotovo u vezi s načinom na koji terorističke skupine financiraju i provode svoje operacije. Određene usluge moderne tehnologije postaju sve popularnije kao alternativni financijski sustavi i ostaju izvan područja primjene zakonodavstva Unije ili se na njih primjenjuju izuzeća koja možda više nisu opravdana. Da bi se držao korak s trendovima u razvoju, trebaju se poduzeti daljnje mjere za poboljšanje postojećeg preventivnog okvira.

(2)  Nedavni teroristički napadi otkrili su nove trendove u nastajanju, pogotovo u vezi s načinom na koji terorističke skupine financiraju i provode svoje operacije. Određene usluge moderne tehnologije postaju sve popularnije kao alternativni financijski sustavi i ostaju izvan područja primjene zakonodavstva Unije ili se na njih primjenjuju izuzeća koja možda više nisu opravdana. Da bi se držao korak s trendovima u razvoju trebalo bi poduzeti dodatne mjere kako bi se zajamčilo veću transparentnost financijskih transakcija i poslovnih subjekata u okviru preventivnog pravnog okvira koji postoji unutar Unije kako bi se poboljšao postojeći preventivni okvir i kako bi se efektivnije borilo protiv financiranja terorizma.

Amandman     3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  Ciljeve Direktive (EU) 2015/849 trebalo bi i dalje ostvarivati, a svaka izmjena te Direktive trebala bi biti u skladu s postojećim djelovanjem Unije u području suzbijanja terorizma i njegova financiranja. U Europskom programu sigurnosti25 istaknuta je potreba za mjerama suočavanja s financiranjem terorizma na učinkovitiji i sveobuhvatniji način, naglašavajući da prodiranje na financijska tržišta omogućava financiranje terorizma. U zaključcima Europskog vijeća od 17. i 18. prosinca 2015. također je naglašena potreba za brzim nastavkom djelovanja protiv financiranja terorizma u svim područjima.

(3)  Ciljeve Direktive (EU) 2015/849 trebalo bi i dalje ostvarivati, a svaka izmjena te Direktive trebala bi biti u skladu s postojećim djelovanjem Unije u području suzbijanja terorizma i njegova financiranja uzimajući na odgovarajući način u obzir temeljna prava i načela priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, kao i poštovanje i primjenu načela proporcionalnosti. U Europskom programu sigurnosti25 kao prioritet je istaknuto ažuriranje pravnog okvira EU-a za borbu protiv terorizma te je istaknuta potreba za mjerama suočavanja s financiranjem terorizma na učinkovitiji i sveobuhvatniji način, naglašavajući da prodiranje na financijska tržišta omogućava financiranje terorizma. U zaključcima Europskog vijeća od 17. i 18. prosinca 2015. također je naglašena potreba za brzim nastavkom djelovanja protiv financiranja terorizma u svim područjima.

_________________

_________________

25 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Europski program sigurnosti, COM(2015) 185 final.

25 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljena „Europski program sigurnosti COM(2015) 185 final.

Amandman     4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  Mjere Unije moraju točno odražavati i trendove i obveze na međunarodnoj razini. Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2199(2015) države se pozivaju na sprečavanje da terorističke skupine ostvare pristup međunarodnim financijskim institucijama.

(5)  Mjere Unije moraju točno odražavati i trendove i obveze na međunarodnoj razini. Rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 2199(2015) i 2253(2015) potiče se države na sprečavanje pristupa terorističkih skupina međunarodnim financijskim institucijama.

Amandman     5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  Pružatelji usluga zamjene virtualnih i papirnih valuta (tj. valuta koje su proglašene zakonskim sredstvom plaćanja), kao i pružatelji usluga skrbničkog novčanika za virtualne valute nemaju nikakvu obvezu identifikacije sumnjivih aktivnosti. Terorističke skupine stoga mogu prebacivati novac u financijski sustav Unije ili unutar mreža virtualnih valuta prikrivanjem prijenosa ili iskorištavanjem određene razine anonimnosti tih platformi. Stoga je od ključne važnosti proširiti područje primjene Direktive (EU) 2015/849 kako bi se uključile platforme za zamjenu virtualne valute i pružatelje usluga skrbničkog novčanika. Nadležna tijela trebala bi moći pratiti upotrebu virtualnih valuta. Time bi se omogućio uravnotežen i proporcionalan pristup kojim se štiti tehnički napredak i visoka razina transparentnosti postignuta u području alternativnih financija i socijalnog poduzetništva.

(6)  Pružatelji usluga zamjene virtualnih i papirnih valuta (tj. valuta koje su proglašene zakonskim sredstvom plaćanja), pružatelji usluga skrbničkog novčanika za virtualne valute, izdavatelji, administratori, posrednici i distributeri virtualnih valuta te administratori i pružatelji usluga sustava internetskog plaćanja nemaju nikakvu obvezu identifikacije sumnjivih aktivnosti. Terorističke skupine stoga mogu prebacivati novac u financijski sustav Unije ili unutar mreža virtualnih valuta prikrivanjem prijenosa ili iskorištavanjem određene razine anonimnosti tih platformi. Stoga je od ključne važnosti proširiti područje primjene Direktive (EU) 2015/849 kako bi se uključile platforme za zamjenu virtualne valute, pružatelji usluga skrbničkog novčanika, izdavatelji, administratori, posrednici i distributeri virtualnih valuta te administratori i pružatelji usluga sustava internetskog plaćanja. Nadležna tijela trebala bi moći pratiti upotrebu virtualnih valuta kako bi identificirala sumnjive aktivnosti. Time bi se omogućio uravnotežen i proporcionalan pristup, štiteći istovremeno i inovativni tehnički napredak koji pružaju te valute i visoku razinu transparentnosti postignutu u području alternativnih financija i socijalnog poduzetništva.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Vjerodostojnost virtualnih valuta neće se povećati ako se upotrebljavaju u kriminalne svrhe. U tom će kontekstu anonimnost postati više prepreka nego prednost za širenje prihvaćenosti virtualnih valuta i njihovih potencijalnih koristi. Uključivanjem platformi za virtualnu zamjenu i pružatelja usluga skrbničkog novčanika neće se u potpunosti riješiti pitanje anonimnosti povezane s transakcijama u virtualnoj valuti jer će velik dio okruženja povezanog s virtualnom valutom ostati anoniman, s obzirom na to da korisnici mogu vršiti transakcije i bez platformi za zamjenu ili pružatelja usluga skrbničkog novčanika. Za suzbijanje rizika povezanih s anonimnošću, nacionalne financijsko-obavještajne jedinice (FOJ) trebale bi biti u stanju povezati adrese virtualnih valuta s identitetom vlasnika virtualnih valuta. Uz to treba dodatno procijeniti mogućnost da se korisnicima omogući samoprijava imenovanim tijelima na dobrovoljnoj osnovi.

(7)  Za suzbijanje rizika povezanih s anonimnošću, virtualne valute ne bi smjele biti anonimne, a nacionalne financijsko-obavještajne jedinice (FOJ) trebale bi biti u stanju povezati adrese virtualnih valuta s identitetom vlasnika virtualnih valuta.

(Vidi mišljenje Europske središnje banke od 12. listopada 2016. – CON/2016/49)

Obrazloženje

Poželjno je utvrditi pravila kako bi se spriječilo korištenje virtualnih valuta za pranje novca, ali Europska unija to ne bi trebala učiniti na način kojim se prihvaća upotreba tih valuta.

Amandman     7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)  Kartice opće svrhe s unaprijed uplaćenim sredstvima upotrebljavaju se u legitimne svrhe i tvore instrument kojim se doprinosi financijskoj inkluziji. Međutim, anonimne kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima lako je upotrebljavati za financiranje terorističkih napada i logistike. Stoga je ključno da se teroristima uskrati to sredstvo za financiranje njihovih operacija daljnjim smanjenjem ograničenja i najvećih iznosa pri kojima se obveznicima dozvoljava da ne primjenjuju određene mjere dubinske analize stranke predviđene Direktivom (EU) 2015/849. Stoga, uzimajući u obzir potrebe potrošača pri upotrebi instrumenata opće svrhe s unaprijed uplaćenim sredstvima na odgovarajući način i dopuštanjem upotrebe tih instrumenata za promicanje društvene i financijske inkluzije, ključno je da se snize postojeći pragovi za anonimne kartice opće svrhe s unaprijed uplaćenim sredstvima te se ukinu izuzeća od dubinske analize stranaka za njihovu upotrebu na internetu.

(11)  Kartice opće svrhe s unaprijed uplaćenim sredstvima, za koje se smatra da imaju društvenu vrijednost, upotrebljavaju se u legitimne svrhe i tvore pristupačan instrument kojim se doprinosi financijskoj inkluziji. Međutim, anonimne kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima lako je upotrebljavati za financiranje terorističkih napada i logistike. Stoga je ključno da se teroristima uskrati to sredstvo za financiranje njihovih operacija daljnjim smanjenjem ograničenja i najvećih iznosa pri kojima se obveznicima dozvoljava da ne primjenjuju određene mjere dubinske analize stranke predviđene Direktivom (EU) 2015/849. Stoga, uzimajući u obzir potrebe potrošača pri upotrebi instrumenata opće svrhe za legitimne razloge s unaprijed uplaćenim sredstvima na odgovarajući način i dopuštanjem upotrebe tih instrumenata za promicanje društvene i financijske inkluzije, ključno je da se snize postojeći pragovi za anonimne kartice opće svrhe s unaprijed uplaćenim sredstvima.

Amandman     8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)  FOJ-evi imaju važnu ulogu u utvrđivanju financijskog poslovanja terorističkih mreža, posebice na prekograničnoj razini, i u otkrivanju osoba koje ih financijski podržavaju. Zbog nedostatka preskriptivnih međunarodnih standarda, među FOJ-evima postoje znatne razlike u odnosu na njihove funkcije, nadležnosti i ovlasti. Te razlike, međutim, ne bi trebale utjecati na aktivnost nekog FOJ-a, pogotovo na njegovu sposobnost razvoja preventivnih analiza kojima se podržavaju sva tijela zadužena za obavještajne, istražne i pravosudne aktivnosti te međunarodna suradnja. FOJ-evi bi trebali imati pristup informacijama i moći ih razmjenjivati bez prepreka, uključujući kroz primjerenu suradnju s tijelima za izvršavanje zakonodavstva. U svim slučajevima sumnje na kriminal, a posebice u slučajevima povezanima s financiranjem terorizma, informacije bi trebale teći izravno i brzo bez nepotrebnih odgađanja. Stoga je ključno da se dodatno pojačaju učinkovitost i djelotvornost FOJ-eva tako što će se razjasniti ovlasti FOJ-eva i suradnja između njih.

(13)  Financijsko-obavještajne jedinice (FOJ), kao decentralizirana i sofisticirana mreža, pomažu državama članicama da bolje surađuju međusobno. FOJ-evi imaju važnu ulogu u utvrđivanju financijskog poslovanja terorističkih mreža, posebice na prekograničnoj razini, i u otkrivanju osoba koje ih financijski podržavaju. Zbog nedostatka preskriptivnih međunarodnih standarda, među FOJ-evima postoje znatne razlike u odnosu na njihove funkcije, nadležnosti i ovlasti. Te razlike, međutim, ne bi trebale utjecati na aktivnost nekog FOJ-a, pogotovo na njegovu sposobnost razvoja preventivnih analiza kojima se podržavaju sva tijela zadužena za obavještajne, istražne i pravosudne aktivnosti te međunarodnu suradnju. FOJ-evi bi trebali imati pristup informacijama i moći ih razmjenjivati bez prepreka, uključujući kroz primjerenu suradnju s tijelima za izvršavanje zakonodavstva. U svim slučajevima sumnje na kriminal, a posebice u slučajevima povezanima s financiranjem terorizma, informacije bi trebale teći izravno i brzo bez nepotrebnih odgađanja. Stoga je ključno da se dodatno pojačaju učinkovitost i djelotvornost FOJ-eva tako što će se razjasniti ovlasti FOJ-eva i suradnja između njih.

Amandman     9

Prijedlog direktive

Recital 13 a (new)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(13a)  Osnivanje europskog FOJ-a koji bi pružao pomoć i potporu FOJ-evima država članica u njihovim zadatcima bio bi učinkovit i isplativ način da se osigura zaprimanje, analiza i distribucija prijava pranja novca i financiranja terorizma na unutarnjem tržištu.

Amandman     10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)  FOJ-evi bi trebali moći od svakog obveznika dobiti sve potrebne informacije povezane s njihovom funkcijom. Slobodan pristup informacijama ključan je da bi se osiguralo ispravno praćenje novčanih tokova i otkrivanje nezakonitih mreža i tokova u ranoj fazi. Kada FOJ-evi zaprime dodatne informacije od obveznika na temelju sumnje na pranje novca, takva sumnja može biti uzrokovana prethodnom prijavom sumnjive transakcije podnesenom FOJ-u, ali i drugim sredstvima poput vlastite analize FOJ-a, podataka dobivenih od nadležnih tijela ili informacija koje posjeduje drugi FOJ. FOJ-evi bi stoga trebali moći ishoditi informacije od svakog obveznika, čak i ako pojedinačni obveznik nije podnio prethodnu prijavu. FOJ bi trebao moći ishoditi te informacije na zahtjev drugog FOJ-a iz Unije i razmijeniti te informacije s FOJ-em koji ih je zatražio.

(14)  FOJ-evi bi trebali moći od svakog obveznika dobiti sve potrebne informacije povezane s njihovom funkcijom. Slobodan pristup informacijama ključan je da bi se osiguralo ispravno praćenje novčanih tokova i otkrivanje nezakonitih mreža i tokova u ranoj fazi. Kada FOJ-evi trebaju dobiti dodatne informacije od obveznika na temelju sumnje na pranje novca, takva sumnja može biti uzrokovana prethodnom prijavom sumnjive transakcije podnesenom FOJ-u, ali i drugim sredstvima poput vlastite analize FOJ-a, podataka dobivenih od nadležnih tijela ili informacija koje posjeduje drugi FOJ. FOJ-evi bi stoga trebali moći ishoditi financijske i administrativne informacije te informacije povezane s provedbom zakona koje su im potrebne za pravilno izvršavanje svojih zadaća od svakog obveznika, čak i ako pojedinačni obveznik nije podnio prethodnu prijavu. FOJ bi trebao moći ishoditi te informacije na zahtjev drugog FOJ-a iz Unije i razmijeniti te informacije s FOJ-em koji ih je zatražio.

Amandman     11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)  Prekasnim pristupom FOJ-eva i drugih nadležnih tijela informacijama o identitetu vlasnika bankovnih računa i računa za plaćanje ometa se otkrivanje prijenosa sredstava povezanih s terorizmom. Nacionalni podaci kojima se omogućava otkrivanje bankovnih računa i računa za plaćanja koji pripadaju jednoj osobi fragmentirani su i stoga nisu dostupni FOJ-evima i ostalim nadležnim tijelima na vrijeme. Stoga je od ključne važnosti da se u svim državama članicama uspostave centralizirani automatizirani mehanizmi, poput registra ili sustava za dohvat podataka, kao djelotvorno sredstvo pomoću kojeg će se na vrijeme ostvariti pristup informacijama o identitetu vlasnika bankovnih računa i računa za plaćanja, njihovim opunomoćenicima te stvarnim vlasnicima.

(15)  Prekasnim pristupom FOJ-eva i drugih nadležnih tijela informacijama o identitetu vlasnika bankovnih računa, računa za plaćanje i sefova, osobito anonimnih, ometa se otkrivanje prijenosa sredstava povezanih s terorizmom. Nacionalni podaci kojima se omogućava otkrivanje bankovnih računa, računa za plaćanja i sefova koji pripadaju jednoj osobi fragmentirani su i stoga nisu dostupni FOJ-evima i ostalim nadležnim tijelima na vrijeme. Stoga je od ključne važnosti da se u svim državama članicama uspostave centralizirani automatizirani mehanizmi, poput registra ili sustava za dohvat podataka, kao djelotvorno sredstvo pomoću kojeg će se na vrijeme ostvariti pristup informacijama o identitetu vlasnika bankovnih računa, računa za plaćanja i sefova, njihovim opunomoćenicima te stvarnim vlasnicima.

Amandman     12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16)  U svrhu poštovanja privatnosti i zaštite osobnih podataka, u takvim bi se registrima trebala pohranjivati najmanja količina podataka potrebna za provedbu istraga SPN-a. Osobe na koje se podaci odnose trebale bi biti obaviještene o tome da se njihovi podaci spremaju i da su dostupni FOJ-evima te dobivaju kontaktnu točku za ostvarivanje svojih prava na pristup i ispravke. Kod prenošenja ovih odredaba države članice trebale bi propisati najduža razdoblja zadržavanja (potkrijepljena adekvatnim razlozima za njihovo trajanje) za unos osobnih podataka u registre i omogućiti njihovo uništenje nakon što te informacije više ne budu potrebne za navedenu svrhu. Pristup tim registrima i bazama podataka treba biti ograničen prema načelu „nužnog poznavanja”.

(16)  U svrhu poštovanja privatnosti i zaštite osobnih podataka, u takvim bi se registrima trebala pohranjivati najmanja količina podataka potrebna za provedbu istraga SPN-a ili istraga o financiranju terorizma. Osobe na koje se podaci odnose trebale bi biti obaviještene o tome da se njihovi podaci spremaju i da su dostupni FOJ-evima te dobiti kontaktnu točku za ostvarivanje svojih prava na pristup i ispravke. Kod prenošenja ovih odredaba države članice trebale bi propisati najduža razdoblja zadržavanja (potkrijepljena adekvatnim razlozima za njihovo trajanje) za unos osobnih podataka u registre i omogućiti njihovo uništenje nakon što te informacije više ne budu potrebne za navedenu svrhu. Pristup tim registrima i bazama podataka treba biti ograničen prema načelu „nužnog poznavanja” nakon procjene rizika.

Amandman     13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 17.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(17a)  Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost centar je stručnog znanja Unije u pogledu mrežne i informacijske sigurnosti te bi Agencija trebala imati ovlast da bez ograničenja razmjenjuje informacije s tijelima za izvršavanje zakonodavstva kako bi se omogućila suradnja u području kibersigurnosti, koja ima važnu ulogu u borbi protiv financiranja kriminalnih aktivnosti, uključujući terorizam.

Amandman     14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 17.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(17b)  Trebalo bi pozvati Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo da ažurira svoj postupak transparentnosti radi suočavanja s današnjim izazovima u cilju boljeg sprečavanja upotrebe financijskih sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)  Prag stvarnog vlasništva utvrđen člankom 3. stavkom 6. točkom (a) Direktive (EU) 2015/849 ne prepoznaje razliku između pravih trgovačkih gospodarskih subjekata i onih koji nemaju aktivno poslovanje i uglavnom se koriste kao struktura za posredovanje između imovine ili prihoda i krajnjeg stvarnog vlasnika. Potonjima je lako zaobići postavljeni prag, što dovodi do izostanka identifikacije fizičkih osoba koje u konačnici posjeduju pravni subjekt ili njime upravljaju. Kako bi se bolje objasnile informacije o stvarnom vlasništvu koje se odnose na posredničke strukture koje uzimaju oblik trgovačkog društva, potrebno je uspostaviti konkretan prag od kojega se pretpostavlja naznaka vlasništva.

(18)  Prag stvarnog vlasništva utvrđen člankom 3. stavkom 6. točkom (a) Direktive (EU) 2015/849 ne prepoznaje razliku između pravih trgovačkih gospodarskih subjekata i onih koji nemaju aktivno poslovanje i uglavnom se koriste kao struktura za posredovanje između imovine ili prihoda i krajnjeg stvarnog vlasnika. Potonjima je lako zaobići postavljeni prag, što dovodi do izostanka identifikacije fizičkih osoba koje u konačnici posjeduju pravni subjekt ili njime upravljaju. Kako bi se bolje objasnile informacije o stvarnom vlasništvu koje se odnose na posredničke strukture koje uzimaju oblik trgovačkog društva, potrebno je uspostaviti konkretan prag od kojega se pretpostavlja naznaka vlasništva. Taj bi prag trebao biti dovoljno nizak da se njime obuhvati većina situacija.

Obrazloženje

Prag treba biti dovoljno nizak da se njime obuhvati većina situacija u kojima se pravne osobe koriste za skrivanje identiteta stvarnog vlasnika. Predlaže se da se u članak 3. stavak 6. točku (a) podtočku i. Direktive (EU) 2015/849 uvrsti prag od 10 %.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)  Treba razjasniti koji je specifičan faktor za određivanje države članice koja je odgovorna za praćenje i registraciju informacija o stvarnom vlasništvu trustova i sličnih pravnih aranžmana. Kako bi se izbjeglo da se, s obzirom na razlike u pravnim sustavima država članica, određeni trustovi ne prate niti su registrirani u bilo kojoj državi članici, svi trustovi i slični pravni aranžmani trebaju se registrirati ondje odakle se njima upravlja. Da bi se jamčilo učinkovito praćenje i registracija informacija o stvarnom vlasništvu trustova, potrebna je i suradnja među državama članicama.

(21)  Treba razjasniti koji je specifičan faktor za određivanje države članice koja je odgovorna za praćenje i registraciju informacija o stvarnom vlasništvu trustova i sličnih pravnih aranžmana. Kako bi se izbjeglo da se, s obzirom na razlike u pravnim sustavima država članica, određeni trustovi ne prate niti su registrirani u bilo kojoj državi članici, svi trustovi i slični pravni aranžmani trebaju se registrirati ondje gdje su osnovani, odakle se njima upravlja ili gdje se vode. Da bi se jamčilo učinkovito praćenje i registracija informacija o stvarnom vlasništvu trustova, potrebna je i suradnja među državama članicama.

Amandman     17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 22.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22)  Javnim pristupom koji se postiže obveznim otkrivanjem određenih informacija o stvarnom vlasništvu poduzeća pružaju se dodatna jamstva trećim osobama koje žele poslovati s tim poduzećima. Određene države članice poduzele su korake ili obznanile namjeru da informacije koje se nalaze u registrima stvarnog vlasništva učine dostupnima javnosti. Činjenica da ne bi sve države članice informacije učinile javno dostupnima, ili razlike u dostupnim informacijama i stupnju njihove dostupnosti, mogli bi uzrokovati različite razine zaštićenosti trećih osoba unutar Unije. Na funkcionalnom unutarnjem tržištu postoji potreba za usklađivanjem da bi se izbjegla narušavanja.

(22)  Javnim pristupom koji se postiže obveznim otkrivanjem određenih informacija o stvarnom vlasništvu poduzeća pružaju se dodatna jamstva trećim osobama koje žele poslovati s tim poduzećima. Određene države članice poduzele su korake ili obznanile namjeru da informacije koje se nalaze u registrima stvarnog vlasništva učine dostupnima javnosti. Činjenica da ne bi sve države članice informacije učinile javno dostupnima, ili razlike u dostupnim informacijama i stupnju njihove dostupnosti, mogli bi uzrokovati različite razine zaštićenosti trećih osoba unutar Unije. Na funkcionalnom unutarnjem tržištu postoji potreba za koordiniranim pristupom kako bi se izbjegao taj tip narušavanja i za većom transparentnošću koja je ključ zadržavanja javnog povjerenja u financijski sustav.

Amandman     18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 35.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(35)  Kako bi se osigurala proporcionalnost, informacije o stvarnom vlasništvu koje se odnose na bilo koju drugu vrstu trustova osim onih koji uključuju bilo koju imovine u posjedu neke osobe ili imovinu koja se posjeduje u ime osobe koja vodi posao upravljanja trustovima te djeluje u svojstvu upravitelja nekog trusta u tijeku tog poslovanja s ciljem ostvarivanja dobiti trebaju biti dostupne samo strankama koje imaju legitiman interes. Legitiman interes povezan s pranjem novca, financiranjem terorizma i s time povezanih predikatnih kaznenih djela treba biti opravdan lako dostupnim sredstvima, poput statuta ili opisa zadaća nevladinih udruga; ili na osnovi pokazanih prethodnih aktivnosti relevantnih za borbu protiv pranja novca, financiranja terorizma i s time povezanih predikatnih kaznenih djela; ili dokazanog iskustva u anketama ili djelovanjima na tom području.

(35)  Kako bi se osigurale legitimnost i proporcionalnost, informacije o stvarnom vlasništvu koje se odnose na bilo koju drugu vrstu trustova osim onih koji uključuju bilo koju imovinu u posjedu neke osobe ili imovinu koja se posjeduje u ime osobe koja vodi posao upravljanja trustovima te djeluje u svojstvu upravitelja nekog trusta u tijeku tog poslovanja s ciljem ostvarivanja dobiti trebaju biti dostupne samo strankama koje imaju legitiman interes. Legitiman interes povezan s pranjem novca, financiranjem terorizma i s time povezanim predikatnim kaznenim djelima treba biti opravdan lako dostupnim sredstvima, poput statuta ili opisa zadaća nevladinih udruga; ili na osnovi pokazanih prethodnih aktivnosti relevantnih za borbu protiv pranja novca, financiranja terorizma i s time povezanih predikatnih kaznenih djela; ili dokazanog iskustva u anketama ili djelovanjima na tom području. Legitimnim interesom mogla bi se smatrati situacija kada stvarni vlasnik ili upravitelj trusta obnaša javnu funkciju ili ju je obnašao u posljednjih pet godina.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Recital 41 a (new)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(41a)  Europska središnja banka dala je mišljenje 12. listopada 2016.1a

 

_________________

 

1a Još nije objavljeno u Službenom listu.

Obrazloženje

Prikladno je navesti mišljenje Europske središnje banke.

Amandman    20

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 2. – stavak 1. – točka 3. – podtočka g

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g)  pružatelji usluga koji se prvenstveno i profesionalno bave uslugama zamjene virtualnih i papirnih valuta,

(g)  pružatelje usluga koji se prvenstveno i profesionalno bave uslugama zamjene virtualnih i zakonski uspostavljenih valuta;

(Vidi mišljenje Europske središnje banke od 12. listopada 2016. – CON/2016/49)

Obrazloženje

Treba govoriti o „zakonski uspostavljenim valutama”.

Amandman     21

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 2. – stavak 1. – točka 3. – podtočka ha (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ha)  izdavatelje, administratore, posrednike i distributere virtualnih valuta;

Amandman     22

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 2. – stavak 1. – točka 3.h – podtočka hb (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(hb)  administratore i pružatelje usluga sustava internetskog plaćanja.

Amandman     23

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka -a (nova)

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 3. – stavak 1. – točka 4. – podtočka f

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(-a)  u točki 4. podtočka (f) zamjenjuje se sljedećim:

(f)  sva kažnjiva djela, uključujući porezna kaznena djela povezana s izravnim porezima i neizravnim porezima i kako su definirana nacionalnim pravom država članica, koja se kažnjavaju oduzimanjem slobode ili nalogom za pritvaranje u najduljem trajanju duljem od godinu dana ili, kada je riječ o državama članicama čiji pravni sustavi predviđaju minimalni prag za kažnjiva djela, sva kažnjiva djela koja se kažnjavaju oduzimanjem slobode ili nalogom za pritvaranje u najmanjem trajanju duljem od šest mjeseci;

(f)  kažnjiva djela povezana s izravnim porezima i neizravnim porezima kako su definirana nacionalnim pravom država članica uzimajući u obzir članak 57. ove Direktive;

Amandman     24

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2. − podtočka a

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 3. – stavak 1. – točka 6. – podtočka a – podtočka i – podstavak 2.a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Za potrebe članka 13. stavka 1. točke (b) i članka 30. ove Direktive, naznaka vlasništva ili kontrole utvrđena drugim stavkom snižava se na 10 % u svim slučajevima kada je pravni subjekt pasivni nefinancijski subjekt, kako je utvrđeno Direktivom 2011/16/EU;

Za potrebe članka 13. stavka 1. točke (b) i članka 30. ove Direktive, naznaka vlasništva ili kontrole utvrđena drugim podstavkom snižava se na 10 %;

Amandman     25

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka aa (nova)

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 3. – stavak 1. – točka 6 – podtočka a – podtočka ii

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(aa)  u točki 6. podtočki (a) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

ii.  ako, nakon što su iscrpljena sva moguća sredstva i pod uvjetom da nema osnova za sumnju, osobe iz točke i. nisu identificirane ili ako postoji sumnja da je identificirana osoba ili više njih stvarni vlasnik ili vlasnici, fizička osoba ili više njih koje su na položaju višeg rukovoditelja; obveznici vode evidenciju o mjerama koje su poduzete kako bi se identificiralo stvarno vlasništvo prema podtočki i. te ovoj podtočki;

ii.  ako, nakon što su iscrpljena sva moguća sredstva, subjekt ne pruži informacije o identitetu bilo koje fizičke osobe koja ispunjava kriterije iz podtočke i., obveznici bilježe da stvarni vlasnik ne postoji i vode evidenciju o mjerama koje su poduzete kako bi se identificiralo stvarno vlasništvo prema podtočki i.; ako postoji sumnja u to da je identificirana osoba stvarni vlasnik, odnosno da su identificirane osobe stvarni vlasnici, ta se sumnja bilježi; također, obveznici utvrđuju i provjeravaju identitet dotične fizičke osobe koja je na položaju višeg rukovoditelja, a koja se naziva „viši rukovoditelj” (a ne „stvarni vlasnik”), i bilježe podatke o svim pravnim vlasnicima subjekta;”

Amandman    26

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka c.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 3. – stavak 1. – točka 18.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)  ‚virtualne valute znači digitalno predstavljanje vrijednosti koju ne izdaje ni središnja banka ni javno tijelo, niti je nužno povezana s papirnom valutom, ali je fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo plaćanja i može se prenositi, pohranjivati ili se njome može trgovati elektroničkim putem.

(18)  „virtualne valute znači digitalno predstavljanje vrijednosti koju ne izdaje ni središnja banka ni javno tijelo, niti je nužno povezana sa zakonski uspostavljenom valutom, i koja nema pravni status valute ili novca, ali je fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene ili u druge svrhe i može se prenositi, pohranjivati ili se njome može trgovati elektroničkim putem. Virtualne valute ne mogu biti anonimne.

(Vidi mišljenje Europske središnje banke od 12. listopada 2016. – CON/2016/49)

Obrazloženje

Definiciju virtualne valute treba poboljšati, kako je savjetovala Europska središnja banka.

Amandman     27

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.a (nova)

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 7. – stavak 2. – podstavak 1.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(2a)  u članku 7. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

 

„Ako država članica nadležnost dodijeljenu tijelu iz prvog podstavka prenese na druga tijela, posebno na regionalna ili lokalna tijela, mora se zajamčiti učinkovita i djelotvorna koordinacija među svim uključenim tijelima. Ako je za zadatke iz prvog podstavka nadležno više od jednog odjela u sklopu tijela na koje je prenesena nadležnost, mora se zajamčiti učinkovita i djelotvorna koordinacija i suradnja različitih odjela.”

Amandman     28

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.b (nova)

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 9. – stavak 2. – točka ca (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(2b)  U članku 9. stavku 2. dodaje se sljedeća točka:

 

„(ca)   postojanjem pouzdanih sustava za jamčenje da su informacije o stvarnom vlasništvu bez poteškoća dostupne nadležnim tijelima treće zemlje;”

Amandman     29

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.c (nova)

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 9. – stavak 2. – točka cb (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(2c)  U članku 9. stavku 2. dodaje se sljedeća točka:

 

„(cb)   postojanjem odgovarajućeg sustava sankcija u slučaju kršenja zakona;”

Amandman    30

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.d (nova)

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 10. – stavak 1.

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(2d)  U članku 10. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

1.  Države članice zabranjuju svojim kreditnim institucijama i financijskim institucijama vođenje anonimnih računa ili anonimnih štednih knjižica. Države članice u svakom slučaju zahtijevaju da se vlasnici i korisnici postojećih anonimnih računa ili anonimnih štednih knjižica podvrgnu mjerama dubinske analize stranke što je prije moguće, a u svakom slučaju prije bilo kakve upotrebe takvih računa ili štednih knjižica.

1.  Države članice zabranjuju svojim kreditnim institucijama i financijskim institucijama vođenje anonimnih računa, anonimnih štednih knjižica ili anonimnih sefova. Države članice u svakom slučaju zahtijevaju da se vlasnici i korisnici postojećih anonimnih računa, anonimnih štednih knjižica ili anonimnih sefova podvrgnu mjerama dubinske analize stranke što je prije moguće, a u svakom slučaju prije bilo kakve upotrebe takvih računa, štednih knjižica ili sefova”.

Amandman    31

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka c.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 12. – stavak 3.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Države članice osiguravaju da će kreditne institucije i financijske institucije u funkciji prihvatitelja prihvaćati samo plaćanja izvršena karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima koje su izdane u trećim zemljama u kojima te kartice ispunjavaju uvjete jednake onima koji su propisani točkama (a), (b), (c) prvog podstavka članka 13. stavka 1. te članka 14. ili se može smatrati da ispunjavaju uvjete iz stavaka 1. i 2. ovog članka.

3.  Države članice osiguravaju da će kreditne institucije i financijske institucije u funkciji prihvatitelja prihvaćati samo plaćanja izvršena karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima koje su izdane u trećim zemljama u kojima te kartice ispunjavaju uvjete jednake onima koji su propisani točkama (a), (b), (c) prvog podstavka članka 13. stavka 1. te članka 14. ili se može smatrati da ispunjavaju uvjete iz stavaka 1. i 2. ovog članka. Slanje kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima poštom ili nekom drugom vrstom otpreme izvan jurisdikcije države članice nadležne osobe moraju odmah prijaviti i registrirati.

Amandman     32

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.a (nova)

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 13. – stavak 1. – podstavak 1. – točka aa (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4a)  U prvom podstavku članka 13. stavka 1., dodaje se sljedeća točka:

 

„(aa)  provjeru imena stranaka i stvarnih vlasnika na popisu za sankcije EU-a, na popisu za sankcije UN-a i na drugim relevantnim popisima za sankcije;”

Amandman     33

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.b (nova)

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 13.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4b)  Umeće se sljedeći članak:

 

„Članak 13.a.

 

Komisija do siječnja 2018. uspostavlja javno dostupnu platformu koja povezuje popise UN-a, EU-a i država članica, kao i druge relevantne popise, koji sadrže osobe, skupine i subjekte kojima su izrečene sankcije”.

Amandman    34

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 14. – stavak 5.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.  Države članice zahtijevaju da obveznici ne primjenjuju mjere dubinske analize stranke samo na sve nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju procjene rizika, ili kada se promijene relevantne okolnosti stranke, ili kada je obveznik dužan tijekom relevantne kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu pregleda bilo kojih informacija povezanih sa stvarnim vlasnicima, posebice u skladu s Direktivom 2011/16/EU.

5.  Države članice zahtijevaju da obveznici ne primjenjuju mjere dubinske analize stranke samo na sve nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju procjene rizika, ili kada se promijene relevantne okolnosti stranke, ili kada je obveznik dužan tijekom relevantne kalendarske godine kontaktirati sa strankom u najkraćem mogućem roku u svrhu pregleda bilo kojih informacija povezanih sa stvarnim vlasnicima, posebice u skladu s Direktivom 2011/16/EU. Države članice zahtijevaju da obveznici stupe u kontakt sa strankom u svrhu pregleda svih informacija povezanih sa stvarnim vlasnicima najkasnije ... [jedna godina nakon stupanja na snagu ove Direktive].

Amandman     35

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 18. – stavak 1. – podstavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U slučajevima iz članaka od 19. do 24., kao i u drugim slučajevima višeg rizika koje su utvrdile države članice ili obveznici, države članice zahtijevaju od obveznika primjenu pojačanih mjera dubinske analize stranke kako bi na odgovarajući način upravljale tim rizikom te ga primjereno smanjile.

U slučajevima iz članaka od 19. do 24., kao i u drugim slučajevima rizika koje su utvrdile države članice ili obveznici, države članice zahtijevaju od obveznika primjenu pojačanih mjera dubinske analize stranke kako bi na odgovarajući način upravljale tim rizikom te ga primjereno smanjile.

Obrazloženje

Države članice ne bi trebale od obveznika zahtijevati primjenu pojačanih mjera dubinske analize stranke za odgovarajuće upravljanje tim rizikom te njegovo primjereno ublažavanje samo u slučajevima višeg rizika, već u svim slučajevima u kojima je utvrđen rizik.

Amandman     36

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 18.a – stavak 1. – točka a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  prikupljanje dodatnih informacija o stranci;

(a)  prikupljanje dodatnih informacija o stranci i stvarnom vlasniku;

Amandman     37

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 18.a – stavak 1. – točka c

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)  prikupljanje informacija o izvoru novčanih sredstava ili izvoru bogatstva stranke;

(c)  prikupljanje informacija o izvoru novčanih sredstava ili izvoru bogatstva stranke i stvarnog vlasnika;

Amandman     38

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.a (nova)

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 26. – stavak 2.

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(7a)  Članak 26. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

2.  Države članice zabranjuju obveznicima oslanjanje na treće osobe sa sjedištem u visokorizičnim trećim zemljama. Države članice mogu podružnice i društva kćeri u većinskom vlasništvu obveznika sa sjedištem u Uniji izuzeti od te zabrane ako se te podružnice i društva kćeri u većinskom vlasništvu u potpunosti pridržavaju politika i postupaka unutar grupe u skladu s člankom 45.

2.  Države članice zabranjuju obveznicima oslanjanje na treće osobe sa sjedištem u visokorizičnim trećim zemljama.

Amandman     39

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka -a (nova)

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 30. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(-a)  U stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

 

„Države članice jamče da vlasnici dionica ili prava glasa ili vlasničkog udjela u poslovnim i drugim pravnim subjektima, među ostalim posredstvom dionica koje glase na donositelja ili posredstvom kontrole drugim sredstvima, tim subjektima otkrivaju drže li udjele u vlastito ime i samostalno ili u ime druge osobe. Države članice jamče da fizička osoba koja je na položaju višeg rukovoditelja u poslovnom ili drugom pravnom subjektu otkriva tim subjektima obnaša li funkciju u vlastito ime ili u ime druge osobe.”

Amandman     40

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka aa (nova)

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 30. – stavak 5.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(aa)  umeće se sljedeći stavak:

 

„5a.   Informacije koje se čuvaju u registru iz stavka 3. ovog članka o bilo kojim poslovnim ili pravnim subjektima osim onih iz članka 1.a točke (a) Direktive 2009/101/EZ javno su dostupne.

 

Te javno dostupne informacije sastoje se od najmanje imena, datuma rođenja, nacionalnosti, zemlje boravišta, podataka za kontakt (bez objavljivanja kućne adrese), prirode i opsega vlasničkog udjela stvarnog vlasnika kako je utvrđeno člankom 3. točkom 6.

 

Za potrebe ovog stavka pristup informacijama o stvarnom vlasništvu u skladu je s propisima o zaštiti podataka i normama u pogledu otvorenih podataka te podliježe registraciji preko interneta. Države članice mogu uvesti naknadu radi podmirivanja administrativnih troškova.”

Amandman     41

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka b

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 30. – stavak 6. – podstavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6. U središnjem registru iz stavka 3. osigurava se da nadležna tijela i FOJ-evi imaju pravodoban i neograničen pristup svim informacijama koje se nalaze u središnjem registru bez ikakvih ograničenja i bez upozoravanja dotičnog subjekta. U njemu se također obveznicima osigurava pravodoban pristup prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke u skladu s poglavljem II.

6. U središnjem registru iz stavka 3. osigurava se, u cilju jamčenja učinkovitosti, da nadležna tijela i FOJ-evi imaju pravodoban i neograničen pristup svim informacijama koje se nalaze u središnjem registru bez ikakvih ograničenja i bez upozoravanja dotičnog subjekta. U njemu se također obveznicima osigurava pravodoban i neograničen pristup prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke u skladu s poglavljem II.

Obrazloženje

Osiguravanjem pravodobnog i neograničenog pristupa nadležnih tijela i FOJ-eva svim informacijama koje se nalaze u središnjem registru bez ikakvih ograničenja i bez upozoravanja dotičnog subjekta zajamčit će se učinkovitost središnjeg registra navedenog u ovom prijedlogu izmjene.

Amandman     42

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka b

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 30. – stavak 6. – podstavak 2.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Nadležna tijela koja imaju pristup središnjem registru iz stavka 3. javna su tijela s dodijeljenim odgovornostima za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući porezne uprave i tijela koja imaju funkciju istrage ili kaznenog progona zbog pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma te praćenja i pljenidbe ili zamrzavanja i oduzimanja imovine stečene kaznenim djelima.

Nadležna tijela koja imaju pristup središnjem registru iz stavka 3. javna su tijela s dodijeljenim odgovornostima za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući porezne uprave, nadzorna tijela i tijela koja imaju funkciju istrage ili kaznenog progona zbog pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma te praćenja i pljenidbe ili zamrzavanja i oduzimanja imovine stečene kaznenim djelima.

Obrazloženje

Pomoću stabilnog financijskog sustava s odgovarajućim nadzornim i analitičkim resursima kojim se mogu otkriti abnormalni uzorci transakcija može se zajamčiti sljedeće:

– veća svjesnost o terorističkim i kriminalnim vezama i mrežama te o svim prijetnjama povezanima s time

– efektivne preventivne mjere svih relevantnih tijela (uključujući nadzorna tijela).

Nadzorna tijela moraju stoga biti uključena u popis.

Amandman     43

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – točka ba (nova)

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 30. – stavak 8. – podstavak 1.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ba)  u stavku 8. dodaje se sljedeći podstavak:

 

„Prije ulaska u nov odnos s klijentom u vidu poslovnog ili drugog pravnog subjekta na koji se odnosi obveza registracije informacija o stvarnom vlasništvu, obveznici prikupljaju dokaze o toj registraciji.”

Amandman     44

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka c.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 30. – stavak 9. – podstavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U iznimnim okolnostima utvrđenima nacionalnim pravom, u slučajevima kada bi pristup iz stavka 5. točke (b) izložio stvarnog vlasnika riziku od prijevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili iz drugih razloga poslovno nesposoban, države članice mogu na pojedinačnoj osnovi predvidjeti izuzeće od tog pristupa svim informacijama ili dijelu informacija o stvarnom vlasništvu.

Briše se.

Amandman     45

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka c.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 30. – stavak 10. – podstavak 3.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice surađuju međusobno i s Komisijom radi provedbe različitih vrsta pristupa u skladu sa stavkom 5.

Države članice surađuju međusobno i s Komisijom radi provedbe različitih vrsta pristupa u skladu sa stavkom 5. te vodeći računa o najnovijim primjenjivim međunarodnim standardima.

Obrazloženje

Potreban je usklađeni pristup na razini EU-a, jamčeći pritom potpuno ispunjenje međunarodnih obveza.

Provedbom najnovijih međunarodnih standarda ističe se važnost širenja opsega informacija dostupnih financijsko-obavještajnim jedinicama i pristupa tim informacijama.

Amandman     46

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. − podtočka a

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 31. – stavak 1. – podstavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju da se ovaj članak primjenjuje na trustove i druge vrste pravnih aranžmana koji imaju strukturu ili funkcije slične trustovima, poput, između ostalog, fiducijarnih ili povjereničkih društava ili društava oblika fideicomiso.

Države članice osiguravaju da se ovaj članak primjenjuje na trustove i druge vrste pravnih instrumenata ili pravnih aranžmana koji imaju strukturu ili funkcije slične trustovima, poput, između ostalog, fiducijarnih ili povjereničkih društava, vakufa ili društava oblika fideicomiso, te na sve ostale, po strukturi i funkciji slične, postojeće ili buduće pravne aranžmane.

Amandman     47

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. − podtočka a

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 31. – stavak 1. – podstavak 2. – uvodni dio

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Svaka država članica zahtijeva da upravitelji svakog ekspresnog trusta kojim se upravlja u toj državi članici dobiju i zadrže primjerene, točne i aktualne informacije o stvarnom vlasništvu koje se tiču trusta. Te informacije uključuju identitet:

Svaka država članica zahtijeva da upravitelji svakog ekspresnog trusta koji je osnovan, kojim se upravlja ili koji se vodi u toj državi članici u skladu sa zakonom države članice ili treće zemlje dobiju i zadrže primjerene, točne i aktualne informacije o stvarnom vlasništvu koje se tiču trusta. Te informacije uključuju identitet:

Amandman     48

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – podtočka b

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 31. – stavak 3.a.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3a.   Informacije iz stavka 1. čuvaju se u središnjem registru koji je uspostavila država članica u kojoj se upravlja trustom.

3a.   Informacije iz stavka 1. čuvaju se u središnjem registru koji je uspostavila država članica u kojoj je trust osnovan, u kojoj se njime upravlja ili u kojoj se vodi.

Amandman     49

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – podtočka c.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 31. – stavak 4. – podstavak 2.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Nadležna tijela koja imaju pristup središnjem registru iz stavka 3.a javna su tijela s dodijeljenim odgovornostima za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući porezne uprave i tijela koja imaju funkciju istrage ili progona zbog pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma, pljenidbe ili zamrzavanja i oduzimanja imovine stečene kaznenim djelima.

Nadležna tijela koja imaju pristup središnjem registru iz stavka 3.a javna su tijela s dodijeljenim odgovornostima za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući porezne uprave, nadzorna tijela i tijela koja imaju funkciju istrage ili progona zbog pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma, pljenidbe ili zamrzavanja i oduzimanja imovine stečene kaznenim djelima.

Obrazloženje

Nadzorna tijela jedna su od onih tijela koja izvršavaju ključnu funkciju.

Amandman     50

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – podtočka d

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 31. – stavak 4.a – podstavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Informacije iz stavka 3.a ovog članka koje se čuvaju u registru, a odnose se na bilo koju vrstu trustova osim onih iz članka 7.b točke (b) Direktive (EZ) 2009/101 dostupne su svim osobama ili organizacijama koje mogu dokazati legitiman interes.

Informacije iz stavka 3.a ovog članka koje se čuvaju u registru, a odnose se na bilo koju vrstu trustova osim onih iz članka 1.a točke (b) Direktive 2009/101/EZ javno su dostupne.

Amandman     51

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – podtočka d

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 31. – stavak 4.a – podstavak 2.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Informacije dostupne osobama ili organizacijama koje mogu dokazati legitiman interes sastoje se od imena, mjeseca i godine rođenja, nacionalnosti i zemlje boravišta stvarnog vlasnika kako je utvrđeno člankom 3. stavkom 6. točkom (b).

Te javno dostupne informacije sastoje se od najmanje imena, datuma rođenja, nacionalnosti, zemlje boravišta, podataka za kontakt (bez objavljivanja kućne adrese), prirode i opsega vlasničkog udjela stvarnog vlasnika kako je utvrđeno člankom 3. točkom 6.

Amandman     52

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – podtočka d

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 31. – stavak 4.a – podstavak 2.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Za potrebe ovog stavka pristup informacijama o stvarnom vlasništvu u skladu je s propisima o zaštiti podataka i normama u pogledu otvorenih podataka, kako je utvrđeno člankom 2. stavkom 7. Direktive 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a te podliježe registraciji preko interneta.

 

________________

 

1a Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 345, 31.12.2003., str. 90.).

Amandman     53

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – podtočka d

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 31. – stavak 4.b

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4b)  Uvijek kada ulaze u nov odnos s klijentom u vidu trusta ili drugog pravnog aranžmana na koji se odnosi obveza registracije informacija o stvarnom vlasništvu u skladu sa stavkom 3.a, obveznici prikupljaju dokaze o registraciji kad god je to primjenjivo.

(4b)  Uvijek kada ulaze u nov odnos s klijentom u vidu trusta ili druge vrste pravnog instrumenta ili pravnog aranžmana na koji se odnosi obveza registracije informacija o stvarnom vlasništvu u skladu sa stavkom 3.a, obveznici prikupljaju dokaze o registraciji kad god je to primjenjivo.

Obrazloženje

Uz pravne aranžmane mogu, kao što je navedeno, postojati i pravni instrumenti. Pravni instrumenti razlikuju se od pravnih aranžmana i moraju stoga imati zaseban popis. Kako bi se zajamčilo da se ova Direktiva primjenjuje na sve pravne strukture koje imaju funkcije slične trustovima, potrebno je dodati pojam „pravnih instrumenata”.

Amandman    54

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – podtočka e

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 31. – stavak 7.a – podstavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

7a. U iznimnim okolnostima utvrđenima nacionalnim pravom, u slučajevima kada bi pristup iz stavaka 4. i 4.a izložio stvarnog vlasnika riziku od prijevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili iz drugih razloga poslovno nesposoban, države članice mogu na pojedinačnoj osnovi predvidjeti izuzeće od tog pristupa svim informacijama ili dijelu informacija o stvarnom vlasništvu.

7a. U iznimnim okolnostima utvrđenima nacionalnim pravom, u slučajevima kada bi pristup iz stavaka 4. i 4.a izložio stvarnog vlasnika riziku od prijevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili iz drugih razloga poslovno nesposoban, države članice mogu na pojedinačnoj osnovi predvidjeti izuzeće od tog pristupa svim informacijama ili dijelu informacija o stvarnom vlasništvu. Izuzeća se moraju redovito razmatrati kako bi se izbjegla zlouporaba. Ako se odobri izuzeće, to se mora jasno navesti u registru i obrazložiti u pisanom obliku.

Amandman     55

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 11. − podtočka a

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 32. – stavak 3. − podstavak 1. − četvrta rečenica

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

On mora biti u mogućnosti dobiti i upotrebljavati informacije od bilo kojeg obveznika.

On mora biti u mogućnosti zatražiti, dobiti i upotrebljavati dodatne informacije od bilo kojeg obveznika.

Amandman     56

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 12.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 32.a – stavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Države članice uspostavljaju automatizirane centralizirane mehanizme poput središnjih registara ili središnjih elektroničkih sustava za dohvat podataka, kojima se omogućava pravodobna identifikacija svih fizičkih ili pravnih osoba koje posjeduju račune za plaćanje, kako su utvrđeni Direktivom 2007/64/EZ, i bankovne račune koje posjeduje neka kreditna institucija na njihovu državnom području, ili takvim računima upravljaju. Države članice obavješćuju Komisiju o svojstvima tih nacionalnih mehanizama.

1.  Države članice uspostavljaju automatizirane centralizirane mehanizme poput središnjih registara ili središnjih elektroničkih sustava za dohvat podataka, kojima se omogućava pravodobna identifikacija svih fizičkih ili pravnih osoba koje posjeduju račune za plaćanje, kako su utvrđeni Direktivom 2007/64/EZ, te bankovne račune i sefove koje posjeduje neka kreditna institucija na njihovu državnom području, ili njima upravljaju. Države članice obavješćuju Komisiju o svojstvima tih nacionalnih mehanizama.

Amandman     57

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 12.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 32.a – stavak 3. – alineja 3.a (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

  za sefove: ime unajmljivača i trajanje najma

Amandman     58

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 12.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 32.a – stavak 3.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

3a.  Države članice mogu uvesti izuzeća od obveza iz stavaka 1. – 3. koja se odnose na pasivne bankovne račune.

 

Za potrebe ovog stavka „pasivni bankovni račun” znači bankovni račun čije stanje ne prelazi 5000 EUR, s kojeg ili na koji u proteklih 36 mjeseci nisu izvršene uplate, isključujući plaćanje kamata i druge uobičajene naknade za usluge koje je naplatio pružatelj usluga.

Amandman     59

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 12.a (nova)

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 32.b (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(12a)  Umeće se sljedeći članak:

 

„Članak 32.b

 

1.   Države članice uspostavljaju automatizirane centralizirane mehanizme, poput središnjih registara ili središnjih elektroničkih sustava za dohvat podataka, kojima se omogućava pravodobna identifikacija svih fizičkih ili pravnih osoba koje posjeduju zemljište i zgrade na njihovu državnom području ili njima upravljaju. Države članice obavješćuju Komisiju o svojstvima tih nacionalnih mehanizama.

 

2.   Države članice osiguravaju da informacije koje se čuvaju u centraliziranim mehanizmima iz stavka 1. budu izravno dostupne FOJ-evima i nadležnim tijelima na nacionalnoj razini. Države članice osiguravaju da svaki FOJ može pravovremeno staviti na raspolaganje informacije koje se čuvaju u centraliziranim mehanizmima iz stavka 1. bilo kojem drugom FOJ-u u skladu s člankom 53.

 

3.   Sljedećim se informacijama može pristupiti i može ih se pretraživati putem centraliziranih mehanizama iz stavka 1.:

 

  za vlasnika nekretnine i sve osobe koje imaju namjeru djelovati u ime vlasnika: ime, uz ostale identifikacijske podatke potrebne na temelju nacionalnih odredbi kojima se prenosi članak 13. stavak 1. točka (a) ili jedinstveni identifikacijski broj,

 

  za stvarnog vlasnika nekretnine: ime, uz ostale identifikacijske podatke potrebne na temelju nacionalnih odredbi kojima se prenosi članak 13. stavak 1. točka (b) ili jedinstveni identifikacijski broj,

 

-   za nekretninu: datum i razlog stjecanja vlasništva, hipoteke i prava koja se ne odnose na vlasništvo;

 

-   za zemljište: lokacija, broj zemljišne čestice, kategorija zemljišta (trenutačno stanje zemljišta), površina zemljišne čestice (površina zemljišta);

 

-   za zgradu: lokacija, broj čestice, broj zgrade, vrsta, struktura, tlocrtna površina.

 

4.   Države članice surađuju međusobno i s Komisijom kako bi se do 1. siječnja 2018. uspostavio Europski registar nekretnina u skladu sa stavkom 1. i oslanjajući se na Europsku službu za informacije o zemljištima (EULIS).”

Amandman    60

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 16.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 47. – stavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Države članice osiguravaju da pružatelji usluga zamjene virtualnih i papirnih valuta, pružatelji usluga skrbničkih novčanika, ovlašteni mjenjači, pružatelji usluga unovčenja čekova te pružatelji usluga trusta i trgovačkih društava moraju imati dozvole za rad ili biti registrirani te da pružatelji usluga igara na sreću moraju biti pravno uređeni.

1.  Države članice osiguravaju da pružatelji usluga zamjene virtualnih i zakonski uspostavljenih valuta, pružatelji usluga skrbničkih novčanika, ovlašteni mjenjači, pružatelji usluga unovčenja čekova, izdavatelji, administratori, posrednici i distributeri virtualnih valuta, administratori i pružatelji usluga sustava internetskog plaćanja te pružatelji usluga trusta ili trgovačkih društava moraju imati dozvole za rad ili biti registrirani te da pružatelji usluga igara na sreću moraju biti pravno uređeni, među ostalim provedbom mjera za sprečavanje upotrebe financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

Amandman    61

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 18.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 50.a – uvodni dio

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice ne smiju zabranjivati niti postavljati nerazumne ili nepotkrijepljeno restriktivne uvjete za razmjenu informacija ili pomoć među nadležnim tijelima. Države članice moraju posebno osigurati da nadležna tijela ne odbiju zahtjev za pomoć iz sljedećih razloga:

Države članice osiguravaju razmjenu informacija i pomoć među nadležnim tijelima bez određivanja nerazumnih ili neopravdano restriktivnih uvjeta. Države članice moraju posebno osigurati da nadležna tijela ne odbiju zahtjev za pomoć iz sljedećih razloga:

Amandman     62

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 18.a (nova)

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 51.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(18a)  Umeće se sljedeći članak:

 

„Članak 51.a

 

Do lipnja 2017. Komisija predstavlja zakonodavni prijedlog za osnivanje europskog FOJ-a koji će koordinirat i podržavati FOJ-eve država članica te im pomagati. Taj europski FOJ pruža potporu nacionalnim FOJ-evima u održavanju i razvijanju tehničke infrastrukture za osiguravanje razmjene informacija, pomaže im u zajedničkoj analizi prekograničnih slučajeva, provodi vlastitu stratešku analizu i koordinira djelovanje FOJ-eva država članica u prekograničnim slučajevima. U tu svrhu nacionalni FOJ-evi automatski razmjenjuju informacije s europskim FOJ-em prilikom istrage slučaja pranja novca. Tim se zakonodavnim prijedlogom uzimaju u obzir rezultati Komisijinog pregleda ovlasti FOJ-eva država članica i prepreka za suradnju kako bi se oblikovao dobro uravnotežen i prilagođen sustav suradnje”.

Amandman     63

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 18.b (nova)

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 51.b (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(18b)  Umeće se sljedeći članak:

 

„Članak 51.b

 

1.  Države članice osiguravaju da njihovi FOJ-evi mogu surađivati i razmjenjivati relevantne informacije sa stranim istovjetnim tijelima.

 

2.   Države članice osiguravaju da FOJ-evi EU-a mogu provoditi istrage u ime stranih istovjetnih tijela kad bi to moglo biti relevantno za analizu financijskih transakcija. Istrage obuhvaćaju barem:

 

-   pretraživanje vlastitih baza podataka, koje bi obuhvaćale informacije povezane s prijavama sumnjivih transakcija

 

-   pretraživanje drugih baza podataka kojima može imati izravan ili neizravan pristup, uključujući baze podataka tijela za izvršavanje zakona, javne baze podataka, administrativne baze podataka i baze podataka dostupne na tržištu.

 

Kad je to dozvoljeno, FOJ također uspostavlja kontakt s drugim nadležnim tijelima i financijskim institucijama kako bi dobio relevantne informacije”.

Amandman    64

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 20.

Direktiva (EU) 2015/849

Članak 55. – stavak 2.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Države članice osiguravaju da FOJ od kojeg je zatražena prethodna suglasnost za distribuciju informacija nadležnim tijelima tu suglasnost daje odmah i u najvećoj mogućoj mjeri, bez obzira na vrstu povezanih predikatnih kaznenih djela. FOJ od kojeg je zatražena prethodna suglasnost ne smije ju uskratiti u pogledu te distribucije osim ako bi to bilo izvan područja primjene njegovih odredaba o SPNFT-u, ako bi to moglo naštetiti kaznenoj istrazi, ako to očito ne bi bilo razmjerno legitimnim interesima fizičke ili pravne osobe ili države članice FOJ-a od kojeg je zatražena suglasnost ili ako to na neki drugi način ne bi bilo u skladu s temeljnim načelima nacionalnog prava te države članice. Svako takvo uskraćivanje suglasnosti prikladno se obrazlaže.

2.  Države članice osiguravaju da FOJ od kojeg je zatražena prethodna suglasnost za distribuciju informacija nadležnim tijelima tu suglasnost daje odmah i u najvećoj mogućoj mjeri, bez obzira na vrstu povezanih predikatnih kaznenih djela. FOJ od kojeg je zatražena prethodna suglasnost ne smije ju uskratiti u pogledu te distribucije osim ako bi to bilo izvan područja primjene njegovih odredaba o SPNFT-u, ako bi to moglo naštetiti kaznenoj istrazi, ako to očito ne bi bilo razmjerno legitimnim interesima fizičke ili pravne osobe ili države članice FOJ-a od kojeg je zatražena suglasnost ili ako to na neki drugi način ne bi bilo u skladu s temeljnim načelima nacionalnog prava te države članice. Svako takvo uskraćivanje suglasnosti prikladno se obrazlaže. Temeljna prava svih stranaka, uključujući pravo na zaštitu podataka, uvijek se moraju u potpunosti poštovati.

Amandman     65

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2009/101/EZ

Članak 7.b – stavak 3.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Države članice osiguravaju i javnu dostupnost informacija o stvarnom vlasništvu iz stavka 1. ovog članka putem sustava međusobne povezanosti registara iz članka 4.a stavka 2.

3.  Države članice osiguravaju i javnu dostupnost informacija o stvarnom vlasništvu iz stavka 1. ovog članka putem sustava međusobne povezanosti registara iz članka 4.a stavka 2. u skladu s propisima o zaštiti podataka i normama za otvorene podatke, kako je određeno u članku 2. stavku 7. Direktive 2003/98/EZ, te pod uvjetom da se obavi registracija preko interneta.

Amandman    66

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2009/101/EZ

Članak 7.b – stavak 4.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.  U iznimnim okolnostima utvrđenima nacionalnim pravom, u slučajevima kada bi pristup informacijama propisanima stavkom 1. izložio stvarnog vlasnika riziku od prijevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili iz drugih razloga poslovno nesposoban, države članice mogu na pojedinačnoj osnovi predvidjeti izuzeće od obveze objavljivanja svih informacija ili dijela informacija o stvarnom vlasništvu.

4.  U iznimnim okolnostima utvrđenima nacionalnim pravom, u slučajevima kada bi pristup informacijama propisanima stavkom 1. izložio stvarnog vlasnika riziku od prijevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili iz drugih razloga poslovno nesposoban, države članice mogu na pojedinačnoj osnovi predvidjeti izuzeće od obveze objavljivanja svih informacija ili dijela informacija o stvarnom vlasništvu. Izuzeća se moraju redovito razmatrati kako bi se izbjegla zlouporaba. Ako se odobri izuzeće, to se mora jasno navesti u registru i obrazložiti u pisanom obliku.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

Referentni dokumenti

COM(2016)0450 – C8-0265/2016 – 2016/0208(COD)

Nadležni odbori

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

12.9.2016

LIBE

12.9.2016

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

JURI

12.9.2016

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Kostas Chrysogonos

12.10.2016

Članak 55. - Zajedničke sjednice odbora

       Datum objave na plenarnoj sjednici

       

6.10.2016

Razmatranje u odboru

28.11.2016

 

 

 

Datum usvajanja

12.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

18

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Therese Comodini Cachia, Mady Delvaux, Mary Honeyball, Gilles Lebreton, António Marinho e Pinto, Julia Reda, Evelyn Regner, József Szájer, Axel Voss, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniel Buda, Sergio Gaetano Cofferati, Angel Dzhambazki, Heidi Hautala, Constance Le Grip, Victor Negrescu

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Andrey Novakov

(1)

Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.) i Direktiva 2009/101/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o usklađivanju zaštitnih mjera koje, radi zaštite interesa članova i trećih strana, države članice zahtijevaju za trgovačka društva u smislu članka 48. stavka 2. Ugovora, s ciljem izjednačavanja takvih zaštitnih mjera (SL L 258, 1.10.2009., str. 11.).

(2)

Procjena učinka Komisije, SWD(2016)0223, SWD(2016)0224.

(3)

Vidi također studiju „The law enforcement challenges of cybercrime: are we really playing catch up?” (Izazovi za kazneni progon u području kibernetičkog kriminala: nadoknađujemo li zaista propušteno?), pripremljenu za odbor LIBE, Resorni odjel C, Europski parlament, 2015.


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma

Referentni dokumenti

COM(2016)0450 – C8-0265/2016 – 2016/0208(COD)

Datum podnošenja EP-u

5.7.2016

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

12.9.2016

LIBE

12.9.2016

 

 

Odbori čije se mišljenje traži

       Datum objave na plenarnoj sjednici

DEVE

12.9.2016

INTA

12.9.2016

JURI

12.9.2016

 

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Krišjānis Kariņš

15.6.2016

Judith Sargentini

15.6.2016

 

 

Članak 55. – Postupak u zajedničkom odboru

       Datum objave na plenarnoj sjednici

       

6.10.2016

Razmatranje u odboru

1.12.2016

12.1.2017

 

 

Datum usvajanja

28.2.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

88

1

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Burkhard Balz, Hugues Bayet, Heinz K. Becker, Pervenche Berès, Malin Björk, Udo Bullmann, Caterina Chinnici, Fabio De Masi, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Cornelia Ernst, Tanja Fajon, Markus Ferber, Raymond Finch, Sven Giegold, Neena Gill CBE, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Roberto Gualtieri, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Eva Joly, Othmar Karas, Dietmar Köster, Barbara Kudrycka, Cécile Kashetu Kyenge, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Juan Fernando López Aguilar, Olle Ludvigsson, Monica Macovei, Ivana Maletić, Fulvio Martusciello, Gabriel Mato, Roberta Metsola, Bernard Monot, Claude Moraes, Luigi Morgano, Alessandra Mussolini, József Nagy, Luděk Niedermayer, Péter Niedermüller, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Soraya Post, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Judith Sargentini, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Birgit Sippel, Csaba Sógor, Theodor Dumitru Stolojan, Paul Tang, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Marco Valli, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker, Cecilia Wikström, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Richard Corbett, Pál Csáky, Mady Delvaux, Herbert Dorfmann, Bas Eickhout, Maria Grapini, Anna Hedh, Ramón Jáuregui Atondo, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Krišjānis Kariņš, Jean Lambert, Jeroen Lenaers, Paloma López Bermejo, Thomas Mann, Angelika Mlinar, John Procter, Emil Radev, Michel Reimon, Andreas Schwab, Barbara Spinelli, Tibor Szanyi, Romana Tomc, Nils Torvalds, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Lieve Wierinck

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Luke Ming Flanagan, Kinga Gál, Peter Kouroumbashev, Monica Macovei, Momchil Nekov, Paul Tang, Pavel Telička, Traian Ungureanu, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Lieve Wierinck, Branislav Škripek

Datum podnošenja

9.3.2017


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

88

+

ALDE

Nathalie Griesbeck, Angelika Mlinar, Pavel Telička, Nils Torvalds, Lieve Wierinck, Cecilia Wikström

ECR

Monica Macovei, Stanisław Ożóg, John Procter, Pirkko Ruohonen-Lerner, Branislav Škripek

EFDD

Marco Valli, Kristina Winberg

ENF

Bernard Monot

GUE/NGL

Malin Björk, Fabio De Masi, Cornelia Ernst, Luke Ming Flanagan, Paloma López Bermejo, Dimitrios Papadimoulis, Barbara Spinelli, Miguel Viegas

PPE

Heinz K. Becker, Pál Csáky, Herbert Dorfmann, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Kinga Gál, Danuta Maria Hübner, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Othmar Karas, Krišjānis Kariņš, Barbara Kudrycka, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Jeroen Lenaers, Ivana Maletić, Thomas Mann, Fulvio Martusciello, Gabriel Mato, Roberta Metsola, Alessandra Mussolini, József Nagy, Luděk Niedermayer, Emil Radev, Dariusz Rosati, Theodor Dumitru Stolojan, Csaba Sógor, Romana Tomc, Traian Ungureanu, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Tomáš Zdechovský

S&D

Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Caterina Chinnici, Richard Corbett, Mady Delvaux, Tanja Fajon, Neena Gill CBE, Ana Gomes, Maria Grapini, Roberto Gualtieri, Anna Hedh, Cătălin Sorin Ivan, Ramón Jáuregui Atondo, Peter Kouroumbashev, Cécile Kashetu Kyenge, Dietmar Köster, Olle Ludvigsson, Juan Fernando López Aguilar, Claude Moraes, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Péter Niedermüller, Soraya Post, Pedro Silva Pereira, Birgit Sippel, Tibor Szanyi, Paul Tang, Jakob von Weizsäcker

VERTS/ALE

Bas Eickhout, Sven Giegold, Eva Joly, Jean Lambert, Michel Reimon, Judith Sargentini, Molly Scott Cato, Bodil Valero

1

-

EFDD

Raymond Finch

4

0

PPE

Frank Engel, Burkhard Balz, Markus Ferber, Andreas Schwab

Značenje simbola:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 23. ožujka 2017.Pravna napomena