Postupak : 2016/2140(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0080/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0080/2017

Rasprave :

PV 26/04/2017 - 21
CRE 26/04/2017 - 21

Glasovanja :

PV 27/04/2017 - 5.65

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0196

IZVJEŠĆE     
PDF 597kWORD 90k
28. ožujka 2017.
PE 595.670v02-00 A8-0080/2017

o vodećoj inicijativi EU-a za odjevnu industriju

(2016/2140(INI))

Odbor za razvoj

Izvjestiteljica: Lola Sánchez Caldentey

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
 MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o vodećoj inicijativi EU-a za odjevnu industriju

(2016/2140(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2., 3., 6. i 21. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članke 153., 191., 207., 208. i 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 12., 21., 28., 29., 31. i 32. Povelje o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te Međunarodni pakt o socijalnim, gospodarskim i kulturnim pravima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o pravima djeteta(1), Opću napomenu br. 16 Odbora UN-a za prava djeteta,

–  uzimajući u obzir temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada o dječjem radu, prisilnom radu, diskriminaciji i pravu na kolektivno pregovaranje,

–  uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima(2),

–  uzimajući u obzir rezoluciju br. 26/9(3) Vijeća UN-a za ljudska prava u kojoj je donesena odluka o „stvaranju međuvladine radne skupine otvorenog tipa za transnacionalna društva i druga poduzeća čiji će zadatak biti izrada pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta za reguliranje aktivnosti transnacionalnih društava i drugih poduzeća u okviru međunarodnog prava o ljudskim pravima”,

–  uzimajući u obzir rezoluciju 70/1 Opće skupštine UN-a od 25. rujna 2015. „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”(4),

–  uzimajući u obzir programe financirane sredstvima UN-ove zaklade za borbu protiv nasilja na ženama usmjerene na rješavanje problema uznemiravanja i nasilja nad ženama u odjevnoj industriji(5),

–  uzimajući u obzir Okvir Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) u pogledu investicijske politike za održivi razvoj (2015.)(6),

–  uzimajući u obzir Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća,(7)

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU o u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa(8),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve: Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497)(9),

–  uzimajući u obzir Smjernice Komisije o analizi utjecaja na ljudska prava u procjenama učinka za inicijative u području trgovine iz 2015.(10),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. studenoga 2010. o društveno odgovornom poslovanju u međunarodnim trgovinskim sporazumima(11),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 29. travnja 2015. o drugoj obljetnici urušavanja zgrade Rana Plaza i napretku Pakta o održivosti za Bangladeš(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. travnja 2016. o privatnom sektoru i razvoju(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o provedbi preporuka Europskog parlamenta iz 2010. o socijalnim i ekološkim standardima, ljudskim pravima i korporativnoj odgovornosti(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o provedbi tematskog cilja „jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća” – članak 9. stavak 3. Uredbe o zajedničkim odredbama(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2016. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2015. godinu i politici Europske unije u tom području(17),

–  uzimajući u obzir studiju resornog odjela za politiku Glavne uprave za vanjsku politiku Europskog parlamenta objavljenu 2015. naslovljenu „Odredbe o ljudskim pravima i demokraciji u međunarodnim sporazumima EU-a”(18),

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Trgovinska politika EU-a: od rodno neosjetljive do rodno osjetljive politike?” resornog odjela Glavne uprave za vanjsku politiku Europskog parlamenta(19),

–  uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu Rezoluciju od 14. prosinca 2016. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica s jedne strane i Republike Uzbekistana s druge strane i izmjeni Sporazuma kako bi se proširila primjena njegovih odredaba na bilateralnu trgovinu tekstilom uzimajući u obzir istek bilateralnog sporazuma o tekstilu(20),

–  uzimajući u obzir Pakt o održivosti za kontinuirano unapređenje prava rada i sigurnosti tvornica u industriji konfekcijske odjeće i pletenine u Bangladešu,

–  uzimajući u obzir Program Međunarodne organizacije rada o poboljšanju radnih uvjeta u sektoru konfekcijske odjeće u Bangladešu(21),

–  uzimajući u obzir Dogovor o zaštiti od požara i sigurnosti zgrada u Bangladešu iz 2013.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o suradnji potpisan 25. travnja 2016. između direktora društva Inditex Pabla Isle i glavnog tajnika federacije IndustriALL Global Union Jyrke Raina o odgovornom upravljanju lancem opskrbe u odjevnoj industriji,

–  uzimajući u obzir Konferenciju na visokoj razini o odgovornom upravljanju lancem opskrbe u odjevnoj industriji koja je održana u Bruxellesu 25. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir poticajne mjere EU-a za održivi razvoj i dobro upravljanje (OSP +)(22),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ(23),

–  uzimajući u obzir Fond vizije nula („Vision Zero Fund”) koji su 2015. pokrenule države članice skupine G7 u suradnji s MOR-om radi jačanja zdravlja i sigurnosti na radu u zemljama proizvođačima,

–  uzimajući u obzir Njemačko partnerstvo za održivu tekstilnu proizvodnju(24)i Nizozemski sporazum za održivu odjevnu i tekstilnu industriju(25),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0080/2017),

A.  budući da bi gospodarski razvoj trebao ići ruku pod ruku sa socijalnom pravdom i dobrom politikom upravljanja; budući da su zbog složenosti i rascjepkanosti globalnih lanaca vrijednosti potrebne komplementarne politike za pokretanje procesa trajnog napretka kako bi globalni lanci vrijednosti i proizvodnje postali održivi i kako bi se stvorila vrijednost u lancima opskrbe, kao i analize utjecaja koji na tijek tih procesa imaju organizacijske strukture industrije, sustav koordinacije i pregovaračka moć dionika u mreži; budući da su komplementarne prateće mjere potrebne kako bi se izbjegli eventualni nepovoljni učinci tih lanaca; budući da bi osobama čija su ljudska prava povrijeđena trebalo jamčiti učinkovit pristup pravnoj zaštiti;

B.  budući da 60 milijuna ljudi diljem svijeta radi u tekstilnoj i odjevnoj industriji, u kojoj se stvara velik broj radnih mjesta, posebice u zemljama u razvoju;

C.  budući da su proizvođači tekstila u zemljama u razvoju izloženi sve agresivnijim praksama nabave koje provode međunarodni trgovci na veliko i na malo, što je i posljedica žestoke globalne konkurencije;

D.  budući da su žrtve triju najsmrtonosnijih nesreća u odjevnoj industriji (Rana Plaza, Tazreen i Ali Enterprises) ostvarile ili su u postupku ostvarivanja naknade za gubitak prihoda; budući da je u takvim slučajevima pružanje naknade u skladu s Konvencijom br. 121 MOR-a te je rezultat nezabilježene suradnje između trgovačkih marki, sindikata, civilnog društva, vlada i MOR-a; budući da su, s obzirom na raširenost povreda ključnih ljudskih prava, stvarne naknade rijetke;

E.  budući da žrtve povrede ljudskih prava u koje su uključena europska poduzeća nailaze na brojne prepreke u pristupu pravnim lijekovima, uključujući i proceduralne prepreke povezane s prihvatljivosti i otkrivanjem dokaza, često previsoke troškove sudskog postupka, nepostojanje jasnih standarda odgovornosti u pogledu povezanosti poduzeća s povredama ljudskih prava te nedovoljne jasnoće u pogledu primjene pravila EU-a o međunarodnom privatnom pravu u transnacionalnim građanskim sporovima;

F.  budući da se u članku 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) izričito zahtijeva da se trgovinska politika EU-a temelji na vanjskim politikama i ciljevima EU-a, konkretno načelima razvojne suradnje iz članka 208. UFEU-a; budući da se člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) potvrđuje da je vanjsko djelovanje EU-a nadahnuto načelima demokracije, vladavine prava, univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanja ljudskog dostojanstva, jednakosti i solidarnosti te da je u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i međunarodnim pravom;

G.  budući da je EU drugi najveći izvoznik tekstilnih i odjevnih proizvoda nakon Kine, zahvaljujući otprilike 174 000 poduzeća koja se bave proizvodnjom tekstila i odjeće, od čega su 99 % MSP-ovi, te koja zapošljavaju oko 1,7 milijuna osoba; budući da, nadalje, više od jedne trećine (34,3 % u ukupnoj vrijednosti od 42,29 milijarde EUR) odjeće namijenjene europskom tržištu proizvode poduzeća iz EU-a;

H.  budući da su Deklaracijom MOR-a o temeljnim načelima i pravima pri radu države članice obvezane na poštovanje i promicanje načela i prava u četirima kategorijama, neovisno o tome jesu li ratificirale mjerodavne konvencije, a to su: sloboda udruživanja i stvarno priznanje prava na kolektivno pregovaranje; uklanjanje diskriminacije pri zapošljavanju i izboru zanimanja; ukidanje prisilnog ili obaveznog rada; ukidanje dječjeg rada;

I.  budući da je kolektivno pregovaranje jedan od načina kojima se može zajamčiti da rast primanja i rast produktivnosti idu ruku pod ruku; budući da je, međutim, korištenje nestandardnih oblika zapošljavanja u globalnom lancu opskrbe, uključujući podugovaranje i neformalni rad, oslabilo kolektivne ugovore; budući da brojni radnici u odjevnoj industriji ne zarađuju plaću dostatnu za život;

J.  budući da mnoge države članice, kao što su Njemačka, Nizozemska, Danska i Francuska, promiču nacionalne programe;

K.  budući da projekt pod nazivom „Ostvarenje dugoročne vrijednosti za poduzeća i investitore”, koji se provodi u okviru Načela odgovornog ulaganja UN-a i Globalnog sporazuma UN-a, pokazuje da je gospodarski oporavak kompatibilan s načelima socijalne pravde, ekološke održivosti i poštovanja ljudskih prava te da se oni uzajamno osnažuju;

L.  budući da se Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima primjenjuju na sve države i sve poslovne subjekte, bez obzira na to jesu li transnacionalni ili ne, neovisno o njihovoj veličini, lokaciji, vlasništvu i strukturi;

M.  budući da je EU u svojstvu ulagača, kupca, trgovca i potrošača jedan od glavnih aktera u odjevnoj industriji i trgovini, te je stoga najprimjereniji za objedinjavanje višestrukih inicijativa diljem svijeta koje za cilj imaju znatno poboljšanje gotovo neljudskih uvjeta koje trpe deseci milijuna radnika u tom sektoru te uspostave ravnopravnog okruženja za sve uključene;

N.  budući da je odgovorno upravljanje globalnim lancima vrijednosti osobito važno iz razvojne perspektive, s obzirom na to da se slučajevi veoma teških kršenja ljudskih prava i prava radnika te zagađenja okoliša često događaju upravo u zemljama proizvođačima koje se često suočavaju s velikim izazovima u pogledu održivog razvoja i rasta, što utječe na najranjivije stanovništvo;

O.  budući da se očekuje značajan izvoz odjeće, osobito iz Kine, Vijetnama, Bangladeša i Kambodže;

P.  budući da većina slučajeva kršenja ljudskih prava u odjevnoj industriji uključuje više aspekata prava radnika, kao što je uskraćivanje osnovnog prava radnika na pristupanje sindikatu ili osnivanje sindikata prema njihovoj volji te kolektivni pregovori u dobroj vjeri, čime se otežava jamčenje temeljnih prava za radnike na njihovu radnome mjestu; budući da je to dovelo do raširenog kršenja radničkih prava, uključujući: plaće ispod razine siromaštva, uskraćivanje plaće, dječji rad, prisilni rad proizvoljna otpuštanja, opasno i nezdravo radno okruženje, nasilje nad ženama, fizičko i seksualno uznemiravanje te nesigurne radne uvjete; budući da su, unatoč raširenosti povreda ljudskih prava, stvarne mjere za uklanjanje povreda općenito rijetke; budući da su nedostojanstveni uvjeti rada osobito karakteristični za zone proizvodnje za izvoz (EPZ) povezanima s globalnim lancima opskrbe, u kojima često postoje izuzeća od zakona o radu i poreza te ograničenja aktivnosti sindikata i kolektivnog pregovaranja;

Q.  budući da se, iako su se njima pružili relevantni okviri za suradnju o pitanjima kao što su zdravlje i sigurnost na radu, dobrovoljne inicijative koje u posljednjih 20 godina predvodi privatni sektor, kao što su kodeksi ponašanja, oznake, samoprocjene i socijalne revizije, nisu pokazale dovoljno učinkovitima u pogledu stvarnog povećanja prava radnika, posebno kada je riječ o poštovanju ljudskih prava i rodnoj ravnopravnosti, povećanju prava radnika, podizanju svijesti potrošača i ekološkoj sigurnosti i normama kao i održivosti u lancu opskrbe odjećom;

R.  budući da inicijative s više dionika, kao što su Njemačko partnerstvo za održivu tekstilnu proizvodnju ili Nizozemski sporazum za održivu odjevnu i tekstilnu industriju okupljaju dionike kao što su industrija, sindikati, vlada i nevladine organizacije; budući da se norme koje su uspostavljene tim inicijativama također odnose na pitanja zaštite okoliša; budući da te inicijative još nisu ušle u fazu provedbe zbog čega još nema konkretnih rezultata; budući da su takve nacionalne inicijative nužno posljedica manjka zakonodavne inicijative EU-a; budući da većina država članica ipak još nije pokrenula takve inicijative;

S.  budući da napori koje korporacije ulažu u promicanje sukladnosti na radnom mjestu mogu pružiti potporu, ali ne i poslužiti kao zamjena, djelotvornosti i učinkovitosti sustava javnog upravljanja, odnosno dužnosti države da promiče sukladnost i provodi nacionalne zakone i propise u području rada, uključujući administraciju i inspekciju rada, rješavanje sporova i progon kršitelja propisa, te da ratificira i provodi međunarodne standarde rada;

T.  budući da su trendovi u odjevnoj industriji i dalje usmjereni na brzu modu, što predstavlja golemu opasnost i golem pritisak za radnike u odjevnoj industriji u zemljama proizvođačima;

U.  budući da je njemačko Ministarstvo razvojne suradnje postavilo cilj prema kojem će do 2020. 50 % svog tekstila koji se uvozi u Njemačku morati ispunjavati ekološke i socijalne kriterije;

V.  budući da se, kako bi se poboljšalo upravljanje globalnim lancima vrijednosti, te u cilju pridonošenja održivosti i odgovornom upravljanju odgovornim globalnim lancima vrijednosti u okviru provedbe Programa održivog razvoja do 2030., kojim se priznaje ključni učinak trgovinskih politika u provedbi njegovih ciljeva obuhvaćanjem brojnih područja politika, kao što su pravila o podrijetlu, robna tržišta, radnička prava i rodna jednakost, moraju iskoristiti različiti instrumenti i inicijative u područjima politike kao što su trgovina i ulaganja te potpora privatnom sektoru i razvojna suradnja;

W.  budući da posebne značajke lanaca vrijednosti sektora odjevne industrije, kao što su geografski raspršene faze proizvodnog procesa, različite vrste radnika u odjevnoj industriji, politika kupnje, niske cijene, velike količine, kratko vrijeme isporuke, podugovaranje i kratkoročni odnosi između kupca i dobavljača smanjuju vidljivost, sljedivost i transparentnost u lancu opskrbe poduzeća i povećavaju rizik od kršenja ljudskih prava i prava radnika, štete za okoliš i neprimjerenog odnosa prema životinjama već u fazi proizvodnje sirovina; budući da su transparentnost i sljedivost preduvjeti za odgovornost trgovačkog društva i odgovornu potrošnju; budući da potrošač ima pravo znati gdje je proizveden komad odjeće i u kakvim socijalnim i ekološkim uvjetima; budući da će jamčenje potrošačima prava na pouzdane, jasne i relevantne informacije o održivosti proizvodnje donijeti dugotrajne promjene u sljedivosti i transparentnosti lanca opskrbe u odjevnoj industriji;

X.  budući da su prava žena sastavni dio ljudskih prava; budući da pitanje rodne ravnopravnosti spada u okvir poglavlja o trgovini i održivom razvoju u trgovinskim sporazumima; budući da konkretan učinak sporazuma o trgovini i ulaganjima zbog strukturnih rodnih nejednakosti različito utječe na žene i muškarce; budući da bi rodne dimenzije trebale biti uključene u sve trgovinske sporazume kako bi se unaprijedili rodna ravnopravnost i prava žena;

Y.  budući da zapošljavanje žena u odjevnoj industriji u zemljama u razvoju značajno pridonosi dohotku kućanstava i smanjenju siromaštva;

Z.  budući da su dječja prava sastavni dio ljudskih prava te da ukidanje dječjeg rada treba i dalje biti ključno; budući da dječji rad mora biti uređen konkretnim propisima u pogledu dobi, radnog vremena i vrsta rada;

AA.  budući da su u prosincu 2016. brojni sindikalni aktivisti u Bangladešu uhićeni zbog čega je uslijedio prosvjed za plaću dostatnu za život i bolje radne uvjete; budući da je nekoliko stotina radnika u odjevnoj industriji otpušteno nakon prosvjeda; budući da se u zemljama proizvođačima i dalje ne poštuje pravo na udruživanje;

AB.  budući da se procjenjuje da su 70 – 80 % radnika u sektoru konfekcijske odjeće u zemljama proizvodnje niskokvalificirane žene i često maloljetnici; budući da su te žene i djeca zbog niskih plaća te niske ili nepostojeće socijalne zaštite posebno ranjivi u pogledu iskorištavanja; budući da u trenutačnim inicijativama za održivost u velikoj mjeri nedostaju rodna perspektiva i konkretne mjere za osnaživanje žena;

AC.  budući da privatni sektor ima ključnu ulogu u poticanju održivog i uključivog gospodarskog rasta u zemljama u razvoju; budući da gospodarstva nekih zemalja u razvoju ovise o odjevnoj industriji; budući da je širenje te industrije brojnim radnicima omogućilo prijelaz iz sive ekonomije u formalni sektor;

AD.  budući da se u sektoru odjevne industrije provodi najviše inicijativa za održivost; budući da je nekoliko postojećih inicijativa doprinijelo poboljšanju situacije u odjevnoj industriji pa stoga treba nastaviti s provedbom mjera i na europskoj razini;

AE.  budući da su trgovinski sporazumi važan alat za promicanje dostojanstvenog rada u globalnim lancima opskrbe zajedno sa socijalnim dijalogom i nadzorom na razini poduzeća;

AF.  budući da je Komisija u listopadu 2015. donijela novu trgovinsku strategiju naslovljenu „Trgovina za sve”, u kojoj utvrđuje svoj cilj korištenja trgovinskim sporazumima i programima povlastica u svrhu promicanja održivog razvoja, ljudskih prava, poštene i etičke trgovine diljem svijeta te poboljšanja odgovornosti lanacima opskrbe kao sredstva jačanja održivog razvoja, ljudskih prava, borbe protiv korupcije i dobrog upravljanja u trećim zemljama;

1.   pozdravlja činjenicu da se nakon urušavanja zgrade Rana Plaza sve veća pozornost posvećuje dostojanstvenim radnim uvjetima u svjetskim lancima opskrbe, te uvođenje nacrta francuskog zakona o postupanju s dužnom pažnjom, britanski zakon protiv ropstva, Nizozemski sporazum za održivu odjevnu i tekstilnu industriju, Njemačko partnerstvo za održivu tekstilnu proizvodnju i izjavu predsjednika Junckera na sastanku na vrhu skupine G7 kojom se poziva na „hitno djelovanje” kako bi se povećala odgovornost u svjetskim lancima opskrbe u kojima se više pozornosti posvećuje promicanju održivosti, transparentnosti i sljedivosti za lance vrijednosti i proizvodne lance; prima na znanje predanost Komisije odgovornom upravljanju u lancima opskrbe, uključujući i u odjevnoj industriji, kao što je navedeno u Komunikaciji „Trgovina za sve”; pozdravlja inicijativu na temelju zelene karte u sklopu koje je osam država članica zatražilo da poduzeća iz EU-a budu obvezna iskazati brigu za pojedince i zajednice čija su ljudska prava i lokalni okoliš pogođeni djelatnošću tih poduzeća; pozdravlja holistički pristup Higgova indeksa za mjerenje ekološkog, socijalnog i radnog učinka poduzećâ; ističe potrebu za daljnjim poboljšanjima i transparentnosti Higgova indeksa;

2.  pozdravlja Sporazum o suradnji između društva Inditex i federacije IndustriALL Global Union, koji zajedno predstavljaju 50 milijuna radnika u 140 zemalja, u pogledu poboljšanja upravljanja lancem opskrbe u odjevnoj industriji; naglašava da budućnost odjevne industrije ovisi o poboljšanju održive proizvodnje i sljedivosti u cilju učinkovitog utvrđivanja procesa koji se odvijaju u cijelom lancu vrijednosti, što će omogućiti prepoznavanje nedostataka i provedbu poboljšanja;

3.  pozdravlja predstojeći pravno obvezujući Dogovor o zaštiti od požara i sigurnosti zgrada u Bangladešu kao i Pakt o održivosti za Bangladeš koji je Komisija pokrenula zajedno s Bangladešom i Međunarodnom organizacijom rada nakon katastrofe u Rana Plazi 2013. s obzirom na to da su u njemu sadržane odredbe o sindikatima i sanaciji za tvornice u kojima je provedena inspekcija te poziva da se njegov rok produži; naglašava važnost daljnjeg praćenja ciljeva Pakta u svrhu poboljšanja prava radnika, kao i potrebu za odgovornijim upravljanjem opskrbnim lancima na međunarodnoj razini; traži od Komisije da provede detaljno ocjenjivanje napretka ili manjka napretka uz eventualne izmjene trgovinskog sustava, ako je to potrebno, osobito u svjetlu izvješća nadzornih mehanizama MOR-a; poziva Komisiju da pokrene slične programe i mjere s drugim trgovinskim partnerima EU-a koji proizvode odjeću, kao što su Šri Lanka, Indija i Pakistan;

4.  pozdravlja činjenicu da Komisija ispituje mogućnost inicijative za odjevnu industriju na razini EU-a; napominje nadalje da bi rast broja inicijativa mogao dovesti do nepredvidljivog okruženja za poduzeća; vjeruje da bi novi prijedlog trebao odgovoriti na pitanja povezana s ljudskim pravima, promicati održivost, sljedivost i transparentnost lanaca vrijednosti, povećati svjesnu potrošnju i usmjeriti se prije svega na prava radnika i rodnu ravnopravnost; vjeruje da potrošači u EU-u imaju pravo biti informirani o održivosti i sukladnosti proizvoda tekstilne industrije s načelima održivosti i poštovanja ljudskih prava i okoliša; vjeruje u tom smislu da zakonodavni napori i inicijative EU-a povezani s odjećom trebaju biti vidljivi na završnom proizvodu;

5.  poziva Komisiju da se ne ograniči na pripremu samo radnog dokumenta službi te da predstavi sveobuhvatni zakonodavni prijedlog o obvezujućim odredbama u pogledu dužne pažnje za lance opskrbe u odjevnoj industriji; ističe da zakonodavni prijedlog mora biti usklađen s novim smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji u sektoru odjeće i obuče, smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća koje se bave uvozom u Europsku uniju, Rezolucijom Međunarodne organizacije rada o dostojanstvenom radu u opskrbnim lancima i međunarodno dogovorenim standardima u pogledu ljudskih prava te socijalnih i ekoloških standarda;

6.  ističe da bi nove smjernice OECD-a trebale predstavljati vodeće načelo u zakonodavnom prijedlogu Komisije; naglašava da taj zakonodavni prijedlog treba obuhvaćati temeljne standarde, kao što su zdravlje i sigurnost na radu, zdravstveni standardi, plaća dostatna za život, sloboda udruživanja i kolektivno pregovaranje, sprječavanje seksualnog uznemiravanja i nasilja na radnom mjestu te ukidanje prisilnog i dječjeg rada; poziva Komisiju da se dodatno posveti sljedećim pitanjima: ključnim kriterijima za održivu proizvodnju, transparentnosti i sljedivosti, među ostalim i transparentnom prikupljanju podataka i alatima za informiranje potrošača, provjerama s dužnom pažnjom i revizijama, pristupu sredstvima pravne zaštite, rodnoj ravnopravnosti, pravima djece, odgovornosti poduzeća u slučaju katastrofa koje je skrivio čovjek, izvješćivanju o dužnoj pažnji u lancu opskrbe, podizanju razine osviještenosti u Europskoj uniji; potiče Komisiju da, nakon što se provede revizija tih prijedloga i inicijativa i nakon što ispune zahtjeve europskog zakonodavstva, potvrdi ostale nacionalne zakonodavne prijedloge i inicijative koji imaju isti cilj kao i zakonodavstvo;

7.  ponavlja svoj poziv Komisiji da proširi obvezujuće inicijative za društveno odgovorno poslovanje i postupanje s dužnom pažnjom izvan postojećih okvira za odjevnu industriju kako bi se osiguralo da EU i njegovi trgovinski partneri i gospodarski subjekti ispune obvezu poštovanja ljudskih prava i najviših društvenih i ekoloških normi; ističe da odjevna industrija u Europskoj uniji također mora biti usklađena s normama Međunarodne organizacije rada kao što su plaća dostatna za život i dostojanstveni radni uvjeti; potiče Komisiju da obrati pozornost na plaću i radne uvjete u odjevnoj industriji u državama članicama; potiče države članice da provedu standarde MOR-a u odjevnoj industriji;

8.  poziva Komisiju da aktivno promiče upotrebu ekoloških sirovina kojima se upravlja na održiv način, kao što je pamuk, te da promiče ponovnu uporabu i recikliranje odjeće i tekstila unutar Europske unije preko posebnih odredbi u zakonodavnom prijedlogu za odjevnu industriju; poziva EU, njegove države članice i poslovne subjekte da povećaju sredstva za financiranje istraživanja i razvoja, uključujući u području reciklaže odjeće, s ciljem uspostave alternativnog izvora sirovina za odjevnu industriju EU-a; pozdravlja inicijative usmjerene na provedbu najviših i najstrožih dostupnih standarda za dobrobit životinja (kao što je standard za odgovorno nabavljanje paperja i standard za odgovorno nabavljanje vune) i potiče Komisiju da ih slijedi kao smjernice za uvođenje konkretnih odredbi u svoj zakonodavni prijedlog; poziva Komisiju da uvede dodatne resurse u institucije u svrhu praćenja provedbe vodeće inicijative;

9.  ističe da je potrebno poboljšati kodekse ponašanja, oznake izvrsnosti i sustave pravedne trgovine kako bi se osiguralo usklađivanje s međunarodnim normama, kao što su Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, Globalni sporazum UN-a, Tripartitna deklaracija MOR-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku, Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća i smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za sektor odjeće i obuće te Načela o pravima djece i poslovanju koja su izradili UNICEF, Globalni sporazum UN-a i organizacija Save the Children; također naglašava potrebu za unaprjeđenjem prekograničnog socijalnog dijaloga putem sklapanja međunarodnih okvirnih sporazuma u svrhu promicanja prava radnika u opskrbim lancima multinacionalnih poduzeća;

10.  naglašava važnost primjene, provedbe ili prijenosa postojećeg zakonodavstva na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini;

11.  poziva Komisiju da ispuni svoj cilj u pogledu poticanja poboljšanja u industriji konfekcijske odjeće, pa i stavljanjem velikog naglaska na rodna pitanja i djecu; poziva Komisiju da pitanje rodne ravnopravnosti, osnaživanja žena i dječjih prava stavi u središte svoje zakonodavne inicijative; vjeruje da bi se tom inicijativom trebala promicati nediskriminacija i rodna ravnopravnost te riješiti pitanje uznemiravanja na radnom mjestu kako je već predviđeno europskim i međunarodnim obvezama;

12.  ponavlja svoju predanost rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena; ističe potrebu za promicanjem mogućnosti da žene imaju pristup rukovodećim položajima pružanjem potpore osposobljavanju radnica u pogledu njihovih prava, zakonodavstva o radu te pitanja zdravlja i sigurnosti, kao i osposobljavanju muških upravitelja u području rodne jednakosti i diskriminacije;

13.  poziva Komisiju da predstavi sveobuhvatnu strategiju o tome kako se pomoću razvoja, trgovinske pomoći i politike javne nabave može promicanjem najboljih praksi i davanjem poticaja za aktere iz privatnog sektora koji ulažu u održivost i pravednost u svojim lancima opskrbe, od proizvođača sirovina do krajnjeg potrošača, pružiti podrška pravednijem i održivijem lancu opskrbe odjećom te lokalnim mikropoduzećima;

14.  smatra da informiranje potrošača ima ključnu ulogu u osiguranju društveno odgovornog poslovanja, čija je nužnost naglašena urušavanjem zgrade Rana Plaza; poziva na to da se potrošačima pružaju jasne i pouzdane informacije o održivosti u odjevnoj industriji, o tome odakle proizvodi potječu te o stupnju poštovanja prava radnika; smatra da bi se informacije prikupljene kao rezultat djelovanja EU-a trebale učiniti javno dostupnima i poziva Komisiju i države članice da istraže mogućnost uspostave javne internetske baze podataka svih bitnih informacija o svim akterima u lancu opskrbe;

15.  poziva na snažnije podizanje svijesti među europskim potrošačima u vezi s proizvodnjom tekstilnih proizvoda; u tu svrhu predlaže razvoj standarda označivanja za „odjeću proizvedenu po načelima pravedne trgovine” na razini EU-a dostupnih multinacionalnim poduzećima i MSP-ovima kako bi se ukazalo na činjenicu da su poštovani pravedni uvjeti rada i pomoglo kupcima u donošenju informirane odluke o kupnji;

16.  naglašava potrebu za prikupljanjem i objavljivanjem sveobuhvatnih podataka o korporativnoj održivosti; poziva u tom kontekstu na usklađeno donošenje zajedničkih definicija i standarda za prikupljanje, usporedbu i ocjenjivanje statističkih podataka, posebno u vezi s općim uvozom, kao i u vezi s pojedinim proizvodnim lokacijama; traži od Komisije da donese inicijativu za obavezno otkrivanje proizvodnih lokacija;

17.  poziva Komisiju da razvije široki raspon sustava nadzora u sektoru odjevne industrije EU-a, koristeći ključne pokazatelje uspješnosti, koji obuhvaćaju prikupljanje podataka pomoću anketa, revizije i tehnike za analizu podataka kojima se može djelotvorno mjeriti uspješnost i ocijeniti učinak odjevne industrije na razvoj, radnička prava i ljudska prava u čitavom lancu opskrbe odjećom;

18.  smatra da je neophodno zajamčiti povećani pristup informacijama o postupanju poduzećâ; smatra da je od ključne važnosti uvođenje učinkovitog i obaveznog sustava izvješćivanja i dužne pažnje za odjevne proizvode koji ulaze na tržište EU-a; smatra da bi se ta odgovornost trebala odnositi na sve aktere u lancima opskrbe, uključujući sve podizvođače u službenom i neslužbenom gospodarstvu, kao i u zonama proizvodnje za izvoz, te pozdravlja postojeće napore u tu svrhu; smatra da je EU u najboljem položaju da u okviru zakonodavstva o obveznom transnacionalnom postupanju s dužnom pažnjom, pravnom lijeku za žrtve te transparentnosti i sljedivosti lanca opskrbe razradi zajednički razvojni okvir, vodeći pritom računa o zaštiti zviždača; predlaže da se potrošačima omogući pristup pouzdanim, jasnim i relevantnim informacijama o održivosti;

19.  ističe da koordinacija, razmjena informacija i najboljih praksi mogu pridonijeti povećanju učinkovitosti privatnih i javnih inicijativa u lancu vrijednosti i postići pozitivne rezultate u području održivog razvoja;

20.  poziva da se nacionalnim i europskim inicijativama potiče potrošače na kupnju lokalnih proizvoda;

21.  napominje da je za proizvođače i trgovce cijena i dalje odlučujući faktor prilikom kupnje, i to često na štetu dobrobiti radnika i pristojnih plaća; poziva EU da surađuje sa svim relevantnim dionicima u svrhu promicanja uspješnog socijalnog partnerstva i pružanja potpore dionicima u razvoju i provedbi mehanizama za određivanje plaća u skladu s mjerodavnim konvencijama MOR-a, osobito u zemljama u kojima nije doneseno odgovarajuće zakonodavstvo; naglašava potrebu za time da radnicima bude zajamčena redovita isplata prikladne plaće, koja radnicima i njihovim obiteljima omogućuje da ispune svoje osnovne potrebe bez prekovremenog rada; naglašava potrebu za sporazumima o kolektivnom pregovaranju kako bi se spriječila negativna konkurentnost u troškovima plaća i potrebu za podizanjem svijesti potrošača o mogućim posljedicama potražnje za sve nižim cijenama;

22.  naglašava da vlade zemalja proizvođača trebaju biti u stanju provoditi međunarodne standarde i norme, uključujući izradu, provedbu i izvršenje odgovarajućeg zakonodavstva, posebice kad je riječ o izgradnji pravne države i borbi protiv korupcije; poziva Komisiju da u tu svrhu podupre zemlje proizvođače u okviru razvojne politike EU-a;

23.  svjestan je da, iako je provedba zakona o radu odgovornost države, zemlje u razvoju mogu imati ograničene sposobnosti i resurse za provedbu djelotvornog nadzora i osiguranje sukladnosti sa zakonom i propisima; poziva EU da, u okviru nadležnosti svojih programa razvojne suradnje i kako bi se zatvorio jaz u upravljanju, ojača izgradnju kapaciteta i pruži vladama zemalja u razvoju tehničku pomoć u pogledu sustava administracije i inspekcije rada, uključujući u tvornicama podugovaratelja, te olakšani pristup prikladnom i djelotvornom sustavu pravnih lijekova i prigovora, uključujući u EPZ-ovima, u kojima su dugo radno vrijeme, prisilni prekovremeni rad i diskriminatorna razlika u plaćama uobičajena praksa;

24.  naglašava važnost inspekcije rada i socijalne revizije u lancu opskrbe odjećom i obućom; smatra da se njima često prikazuje samo aktualno stanje u trenutku provjere; preporučuje daljnja djelovanja u pogledu poboljšanja inspekcija i revizija, uključujući osposobljavanje inspektora i ujednačavanje standarda i metoda nadzora kroz suradnju s odjevnom industrijom i zemljama proizvođačima;

25.  naglašava važnost neovisnih inspekcija rada u ranom upozoravanju i prevenciji, kao i provedbi nacionalnih pravila i propisa u pogledu sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu, ali napominje da faktori poput prekomjernih kontrola mogu ugroziti njihovu djelotvornost i da kontrole odražavaju samo aktualno stanje u trenutku provjere; smatra da je ratifikacija i provedba konvencije MOR-a br. 81 važna za otkrivanje zlouporabe; preporučuje daljnja istraživanja o načinima za poboljšanje revizija i inspekcija, kao što je na primjer usuglašavanje revizijskih normi i metoda te naizmjenično slanje različitih inspektora rada, što može dovesti do strožih normi, posebno u zemljama u kojima vlada korupcija; ističe važnost zapošljavanja prikladnih inspektora rada te osposobljavanja novih i postojećih inspektora koje se trenutačno provodi u skladu s međunarodnim konvencijama i normama, lokalnim zakonima o radu i odgovarajućim tehnikama inspekcije; poziva EU da i dalje financijski i tehnički podržava razvoj inspektorata rada u zemljama u razvoju u skladu s mjerodavnim normama MOR-a, osobito u kontekstu njezinih razvojnih fondova;

26.  napominje da odjevna industrija stvara radna mjesta za velik raspon vještina, od niskokvalificiranih radnika do vrlo specijaliziranih radnih uloga;

27.  vjeruje da se zaštita zdravlja i sigurnosti svih radnika treba zajamčiti međunarodnim normama, provedbom nacionalnih zakona i kolektivnim pregovaranjem, na svim razinama (tvorničkoj, lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj), kao i donošenjem politika za sigurnost i zdravlje na radu na tvorničkoj razini, kao što su akcijski planovi u pisanom obliku, koji se provode i nadziru uz sudjelovanje radnika i njihovih predstavnika;

28.  naglašava međusobnu povezanost trgovinske i ulagačke politike EU-a s politikama socijalne zaštite, rodne jednakosti, poreznih zakona, ljudskih prava i promicanja MSP-a; ponavlja svoj poziv Komisiji i državama članicama da jamče usklađenost razvojnih politika u području poslovanja i ljudskih prava na svim razinama, posebice u vezi s trgovinskom, ulagačkom i vanjskom politikom EU-a, što podrazumijeva, učinkovitije socijalno uvjetovanje u bilateralnim i regionalnim sporazumima putem veće uključenosti i intenzivnijeg savjetovanja sa socijalnim partnerima i civilnim društvom u pregovorima i provedbi odredbi o radu te putem sustavne provedbe sveobuhvatnih ex ante i ex post „procjena utjecaja trgovine na održivost”;

29.  poziva Komisiju da se u pregovorima o međunarodnim i bilateralnim sporazumima posveti ljudskim pravima, uključujući prava djeteta, kao i promicanju obvezujućih ljudskih prava i socijalnih i ekoloških stavki; žali zbog toga što zemlje potpisnice ne poštuju uvijek u potpunosti aktualne klauzule o ljudskim pravima u sporazumima o slobodnoj trgovini i drugim sporazumima o gospodarskom partnerstvu; ponavlja u tom smislu potrebu da se osnaže svi instrumenti za jamčenje pravne sigurnosti;

30.  potiče EU i države članice da u okviru inicijative odjevne industrije i drugih instrumenata trgovinske politike promiču stvarnu provedbu standarda MOR-a u pogledu plaća i radnih sati, također u suradnji s partnerskim zemljama u sektoru odjeće; poziva EU da također pruži smjernice i potporu u vezi s time kako unaprijediti poštovanje tih standarda te istovremeno doprinijeti stvaranju održivih poduzeća i poboljšanju izgleda za održivo zapošljavanje;

31.  potiče EU i njegove države članice da putem političkog dijaloga i izgradnje kapaciteta promiču uvođenje i učinkovitu provedbu međunarodnih radnih standarda i ljudskih prava u partnerskim zemljama koji se temelje na konvencijama, uključujući dječja radna prava, i standardima MOR-a, kao što su konvencije br. 138. i 182.; u tom kontekstu naglašava da je poštovanje prava na pristupanje sindikatima i njihovo osnivanje te sudjelovanje u kolektivnom pregovaranju ključan kriterij poslovne odgovornosti; izražava žaljenje zbog činjenice da se na brojnim proizvodnim mjestima često krši sloboda udruživanja i potiče države da ojačaju zakone o radu; u tom smislu poziva EU da obveže vlade zemalja u razvoju da povećaju ulogu sindikata te da ojačaju socijalni dijalog i temeljna načela i prava na radnom mjestu, uključujući slobodu udruživanja i pravo na kolektivno pregovaranje za sve radnike, neovisno o tome jesu li zaposleni ili ne;

32.  ističe važnu ulogu odjevne industrije kao pokretača radno intenzivnog razvoja gospodarstava u nastajanju, osobito onih azijskih;

33.  poziva razvojne financijske institucije da, kao ugovorni uvjet za financiranje, poboljšaju radne uvjete u svojim standardima uspješnosti;

34.  napominje da „žarišne” zemlje obuhvaćene vodećom inicijativom imaju povlašteni pristup tržištu EU-a; poziva Komisiju da ratifikacija temeljnih normi MOR-a, inspekcije zdravlja i sigurnosti te sloboda udruživanja i dalje budu teme rasprava o trajnoj povlaštenoj trgovini sa zemljama povezanima s globalnim lancem opskrbe u odjevnoj industriji te da osnaži konvencije o ljudskim pravima, radu i okolišu u okviru OSP-a;

35.  ponovno upućuje snažan poziv na sustavno uvođenje obvezujućih klauzula o ljudskim pravima u sve međunarodne sporazume, uključujući trgovinske i ulagačke sporazume, koji su već sklopljeni između EU-a i trećih zemalja; uviđa potrebu da se uspostave ex ante mehanizmi praćenja prije zaključivanja okvirnog sporazuma i da se u samom sporazumu njima uvjetuje njegovo zaključivanje; ističe potrebu za uspostavom ex post mehanizama praćenja kojima se omogućuje poduzimanje konkretnih radnji kao odgovora na kršenje navedenih odredaba, poput odgovarajućih sankcija utvrđenih u klauzulama o ljudskim pravima sporazuma, među kojima je i obustava sporazuma;

36.  smatra da poglavlja o održivom razvoju u okviru trgovinskih sporazuma EU-a trebaju biti obavezna i provediva i ističe da klauzula kojom se promiču ratifikacija i provedba konvencija MOR-a i Programa MOR-a za dostojanstven rad mora biti klauzula i u bilateralnim i u multilateralnim trgovinskim sporazumima; podsjeća na to da bi uspostava sustava kao što su posebne poticajne mjere EU-a za održivi razvoj i dobro upravljanje (OSP +), putem obvezne ratifikacije i provedbe 27 konvencija, mogla unaprijediti stanje u pogledu prava radnika, promicanje rodne ravnopravnosti i ukidanje dječjeg rada i prisilnog rada; s time u vidu naglašava potrebu da se pomno nadzire provedba sustava OSP + i poštovanje konvencija u dotičnim zemljama; poziva EU da zajamči djelotvornu provedbu i nadzor uvjeta koji se odnose na ljudska prava i povezani su s jednostranim trgovinskim povlasticama, kao što su OSP ili OSP+; poziva Komisiju da u predstojećoj reformi pravila za OSP/OSP+ uvede carinske povlastice za dokazano održivo proizvedene tekstile; potiče Komisiju da prizna uspostavljene kriterije za ocjenu održivosti i minimalne zahtjeve za sustave otkrivanja i certifikacije na temelju međunarodnih konvencija, kao što su temeljni standardi rada MOR-a ili zaštita biološke raznolikosti; poziva Komisiju da u tu svrhu potiče proizvodnju pravedno proizvedenih proizvoda (fair trade) pomoću instrumenta carinskih povlastica i da tijekom provedbe nadzora i ocjenjivanja prida veću težinu izvješćima MOR-a i nalazima njegovih nadzornih tijela te da bolje surađuje s lokalnim agencijama MOR-a i Ujedinjenih naroda u zemljama korisnicama kako bi u potpunosti uzela u obzir njihova stajališta i iskustva;

37.  ponavlja svoj zahtjev da se procjene utjecaja na održivi razvoj provode za svaki novodogovoreni sporazum i poziva na prikupljanje podataka razvrstanih po spolu;

38.  podsjeća da je oporezivanje važan alat za promicanje dostojanstvenog rada; smatra da, kako bi se zajamčilo da sva poduzeća, uključujući i ona multinacionalna, plaćaju poreze vladama zemalja u kojima obavljaju gospodarsku djelatnost i u kojima se stvara vrijednost, valja ponovno razmotriti porezne poticaje, kao što su izuzeća od plaćanja poreza u EPZ-ovima, zajedno s izuzećima od nacionalnih zakona i propisa o radu;

39.  sa zadovoljstvom pozdravlja započeti rad na pripremi obvezujućeg ugovora UN-a o poslovanju i ljudskim pravima za koji se smatra da će povećati korporativnu društvenu odgovornost, među ostalim i u odjevnoj industriji; izražava žaljenje zbog svih vrsta djelovanja kojima se taj postupak pokušava opstruirati te poziva EU i njegove države članice da konstruktivno sudjeluju u tim pregovorima;

40.   podsjeća na negativne posljedice socijalnog dampinga za europske odjevne industrije, uključujući kršenja ljudskih prava i nepridržavanje radnih standarda; vjeruje da EU, s obzirom na svoju kritičnu masu, može biti svjetski predvodnik i pokretač promjena; stoga potiče Komisiju da na sljedećem ministarskom sastanku Svjetske trgovinske organizacije surađuje s međunarodnim partnerima radi pokretanja globalne inicijative. poziva Komisiju da uvede obavezne mjere kako bi zajamčila da poduzeća koja uvoze u Europsku uniju ispunjavaju jednake uvjete utvrđene zatraženim zakonodavnim prijedlogom; svjestan je u tom smislu posebnih potreba europskih MSP-ova i činjenice da na narav i doseg dužne pažnje, primjerice na konkretne korake koje mora poduzeti poduzeće, utječe njegova veličina, kontekst njegova poslovanja i ozbiljnost potencijalno negativnog učinka. stoga poziva na pridavanje odgovarajuće pozornosti MSP-ovima koji imaju vodeću ulogu u europskoj odjevnoj industriji; smatra da bi europski MSP-ovi i mikropoduzeća koji su uključeni u uspostavu inicijative također trebali primati europsku financijsku potporu iz programa COSME;

41.  poziva Komisiju da provede konkretne mjere kako bi europska mala i srednja poduzeća stekla pristup financijskim i političkim sredstvima, s posebnim naglaskom na sposobnost tih malih i srednjih poduzeća da djeluju sljedljivo i transparentno kako novi uvjeti ne bi predstavljali nerazmjerno opterećenje i kako bi im se pomoglo u povezivanju s nadležnim proizvođačima;

42.  ističe da je za uvjete rada u odjevnoj industriji u nekim državama članicama EU-a opetovano ustanovljeno da nisu sigurni u pogledu pitanja kao što su zdravlje i sigurnost, plaće, socijalna sigurnost i radno vrijeme; stoga poziva na izradu učinkovitih i dobro usmjerenih inicijativa unutar EU-a kojima će se poboljšati stanje u odjevnoj industriji te potaknuti zapošljavanje u državama članicama;

43.  podsjeća da uvođenje socijalnih odredbi u postupke javne nabave može imati snažan učinak na prava radnika i uvjete rada u globalnim lancima opskrbe; međutim izražava žaljenje zbog činjenice da, prema studijama MOR-a(26), većina socijalnih odredbi ograničava odgovornosti na ugovaratelja na prvoj razini, dok se odredbe o podugovaranju i eksternalizaciji uključuju u ugovore o javnoj nabavi na ad hoc osnovi; poziva EU da pruži pomoć zemljama u razvoju kako bi osigurale da politika javne nabave bude alat za promicanje temeljnih načela i prava na radnom mjestu;

44.  uvjeren je da je javna nabava koristan instrument za promicanje odgovorne odjevne industrije; potiče Komisiju i europske institucije da budu uzor u području javne nabave tekstila za uporabu u institucijama; u tom pogledu poziva europske institucije, uključujući Parlament, da zajamče da se u svim njihovim javnim nabavama, što se odnosi i na nabavu materijala za promotivne aktivnosti institucija i, u slučaju Parlamenta, klubova zastupnika, promiče recikliranje te pravedni i održivi lanac opskrbe odjećom; poziva Komisiju da izradi smjernice o socijalnim kriterijima u okviru nabave tekstila za lokalna nadležna tijela nakon Direktive o javnoj nabavi iz 2014. te da ih potakne na djelovanje u tom smjeru; potiče Komisiju da se koristi zakonodavstvom kako bi dalje provodila i promicala ciljeve održivog razvoja i da predloži plan kojim bi osigurala da do 2030. većina odjevnih predmeta za koje je provedena javna nabava dolazi iz obnovljivih izvora;

45.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje.

(1)

https://www.unicef.org/crc/

(2)

http://www.ohchr.org/Documents/Publications/GuidingPrinciplesBusinessHR_EN.pdf

(3)

A/HRC/RES/26/9 (http://www.ihrb.org/pdf/G1408252.pdf).

(4)

A/RES/70/1 (http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/1)

(5)

http://www.unwomen.org/en/trust-funds/un-trust-fund-to-end-violence-against-women

(6)

http://unctad.org/en/PublicationsLibrary/diaepcb2015d5_en.pdf

(7)

http://www.oecd.org/daf/inv/mne/48004323.pdf

(8)

SL L 330, 15.11.2014., str. 1.

(9)

http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2016/january/tradoc_154152.pdf

(10)

http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2015/july/tradoc_153591.pdf

(11)

SL C 99 E, 3.4.2012., str. 101.

(12)

SL C 346, 21.9.2016., str. 39.

(13)

Usvojeni tekstovi (P8_TA(2016)0137).

(14)

Usvojeni tekstovi, (P8_TA(2016)0298).

(15)

Usvojeni tekstovi (P8_TA(2016)0335).

(16)

Usvojeni tekstovi, (P8_TA(2016)0405).

(17)

Usvojeni tekstovi, (P8_TA(2016)0502).

(18)

http://www.europarl.europa.eu/meetdocs/2004_2009/documents/nt/584/584520/584520en.pdf

(19)

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/IDAN/2015/549058/EXPO_IDA(2015)549058_EN.pdf

(20)

Usvojeni tekstovi P8_TA(2016)0490.

(21)

http://www.ilo.org/dhaka/Whatwedo/Projects/safer-garment-industry-in-bangladesh/lang--en/index.htm

(22)

http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2015/august/tradoc_153732.pdf

(23)

SL L 94, 28.3.2014., str. 65.

(24)

https://www.textilbuendnis.com/en/

(25)

https://www.ser.nl/en/publications/publications/2016/agreement-sustainable-garment-textile.aspx

(26)

Izvješće IV. MOR-a, 105. sjednica, 2016. (str. 45.)


OBRAZLOŽENJE

Svjetska trgovina odjeće ostvaruje vrijednost trgovinske razmjene veću od 2,86 bilijuna eura i zapošljava više od 75 milijuna ljudi, od kojih su tri četvrtine žene. Lanac opskrbe u odjevnoj industriji spada među one s najvećim rizikom od kršenja ljudskih prava i dostojanstva.

Pet je godina prošlo od dramatičnih događaja u Bangladešu kada se u okrugu Savar pored Dhake urušila osmerokatnica Rana Plaza u kojoj je bilo smješteno nekoliko tvornica odjeće, što je prouzročilo smrt više od 1 100 osoba, dok ih je otprilike 2 500 ozlijeđeno – što je skrenulo pozornost na uvjete u kojima se proizvodi naša odjeća. Osim toga, javni i privatni akteri već su pokrenuli više inicijativa, u prvom redu civilno društvo, Međunarodna organizacija rada i OECD. Međutim te inicijative nisu usklađene te se ponekad preklapaju i ne obuhvaćaju cijeli sektor na sveobuhvatan način.

Iako potvrđuje da su Europska unija i njezine institucije odlučne popraviti tu situaciju te da je mjerama poduzetima u okviru inicijativa kao što su Pakt o održivosti za Bangladeš i Fond vizije nula („Vision Zero Fund”) skupine G7 ostvarena dodana vrijednost, potrebne su dodatne mjere. Europska unija i njezine države članice trebale bi aktivno i učinkovito djelovati kako bi zaustavile trenutačna kršenja ljudskih prava u cijelom lancu opskrbe.

Problemi koji karakteriziraju lanac opskrbe u odjevnoj industriji temelje se na tri glavne dimenzije koje treba zajedno riješiti kako bi se zajamčila zaštita ljudskih prava i dostojanstva. Osim toga, rodno bi pitanje trebalo biti sastavni dio svih mjera kako bi se zajamčila rodna ravnopravnost i istinski osigurala prava žena.

Jedna od tih triju dimenzija tiče se dostojanstvenog rada i socijalnih standarda. Naša se odjeća često proizvodi na način koji je daleko ispod uvjeta temeljnog ljudskog dostojanstva, s obzirom na to da je niska cijena i dalje odlučujući faktor u pogledu kupnje potrošača, često na štetu dobrobiti radnika. Prava radnika često se krše. Sindikati i organizacije radnika moraju moći neovisno i slobodno djelovati kako bi promicali i štitili prava radnika, posebno kada je riječ o zdravlju i sigurnosti, i time omogućili da istinski razviju svoju ključnu ulogu nezaobilaznih partnera u socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju.

Drugi važan stup odnosi se na transparentnost i sljedivost. Mi kao građani živimo u potpunom neznanju kada je riječ o uvjetima u kojima se proizvodi naša odjeća. Potrebni su veliki pomaci u pogledu označivanja i podizanja razine osviještenosti, što iziskuje čvrste političke obveza. Kako bi se to postiglo, transparentnost i sljedivost u cijelom lancu opskrbe trebali bi biti utvrđeni kao neopozivi imperativ iz kojeg proizlazi daljnji napredak.

Osim toga ne samo da se postojeće dobrovoljne inicijative često preklapaju i ne obuhvaćaju sve rupe u zakonima u pogledu lanca opskrbe nego nisu dovoljne ni za učinkovito rješavanje pitanja ljudskih prava ili očuvanja minimalnih standarda zaštite okoliša i socijalnih standarda, kao što su zdravlje i sigurnost, plaće, socijalna sigurnost ili radno vrijeme, čime se sramotno izigravaju najosnovnije norme rada i ljudska prava. Slijedom toga, hitno je potreban pravno obvezujući institucijski okvir.

Europska komisija mora, u skladu s načelom usklađenosti politika u interesu razvoja kako je izraženo u članku 208. UFEU-a, izraditi zakonodavni prijedlog za obveze u pogledu dužne pažnje u lancu opskrbe odjevne industrije usklađen sa smjernicama OECD-a i najvišim međunarodno dogovorenim standardima o ljudskim pravima te socijalnim i ekološkim standardima. Nužno je ukazati na važnost jamčenja pravnoobvezujućih obveza i na početku i na kraju lanca opskrbe. Važno je naglasiti da odgovornost za neetičke prakse u odjevnoj industriji podjednako snose proizvođači, s njima povezana društva i društva kćeri na početku lanca, te distributeri i trgovci na malo na njegovu kraju.

Taj prijedlog mora u svojem sjedištu imati ljudska prava te posvetiti pozornost temeljnim problemima radnika iz odjevne industrije (zdravlje i sigurnost na radu, plaća dostatna za život, sloboda udruživanja, seksualno uznemiravanje i nasilje). Trebao bi se usmjeriti na sljedeće aspekte: ključne kriterije za održivu proizvodnju, transparentnost, sljedivost i mehanizme kojima se osigurava javni i neovisni nadzor praksi u odjevnoj industriji, uključujući prikupljanje podataka i alate za informiranje potrošača, provjere i revizije s dužnom pažnjom, pristup pravnom lijeku, rodnu ravnopravnost, izvješćivanje o dužnoj pažnji u opskrbnom lancu te podizanje razine osviještenosti.

U tom je pogledu započet rad na pripremi obvezujućeg ugovora UN-a o poslovanju i ljudskim pravima izuzetno dobrodošao i potreban. Očekujemo da će biti finaliziran što je brže moguće i uz punu suradnju EU-a i njegovih država članica s obzirom na to da će doprinijeti međunarodnom suzbijanju nekažnjavanja transnacionalnih korporacija za kršenje ljudskih prava.


MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (28.2.2017)

upućeno Odboru za razvoj

o vodećoj inicijativi EU-a za odjevnu industriju

(2016/2140(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Sajjad Karim

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da se vrijednost svjetske trgovine konfekcijskom odjećom procjenjuje na 2,8 bilijuna EUR i da ona zapošljava do 75 milijuna osoba; budući da su otprilike tri četvrtine tih radnika žene; budući da je rodna ravnopravnost pokretač razvoja; budući da se prava žena ubrajaju u ljudska prava; budući da složena narav lanca opskrbe odjećom dovodi do niske razine transparentnosti i povećava rizik od kršenja ljudskih prava i iskorištavanja; budući da plaće koje radnici primaju nisu dovoljne da bi zadovoljile osnovne životne potrebe njihovih obitelji;

B.  budući da je EU jedan od glavnih aktera u svojstvu ulagača, kupca, trgovca i potrošača u odjevnoj industriji i trgovini, te je stoga najprimjereniji za objedinjavanje višestrukih inicijativa diljem svijeta radi znatnog poboljšanja gotovo neljudskih uvjeta koje trpe deseci milijuna radnika u tom sektoru te uspostave ravnopravnog okruženja za sve uključene;

C.  budući da tekstilna i odjevna industrija na europskoj razini obuhvaća 185 000 poduzeća koja zapošljavaju 1,7 milijuna ljudi, te da se njima ostvaruje promet u vrijednosti od 166 milijardi EUR; budući da EU uvozi oko polovice ukupno proizvedene odjeće u svijetu; budući da su zemlje u kojima se odjeća proizvodi većinom gospodarstva u nastajanju;

D.  budući da je člankom 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) utvrđeno da se trgovinska politika EU-a mora temeljiti na načelima i ciljevima vanjske politike EU-a; budući da se člankom 208. UFEU-a uspostavlja načelo usklađenosti politika u interesu razvoja i kao glavni cilj postavlja iskorjenjivanje siromaštva; budući da se prema komunikaciji „Trgovina za sve” trgovinska politika EU-a temelji na trima ključnim načelima – djelotvornosti, transparentnosti i vrijednostima – te da je poseban odjeljak te komunikacije posvećen odgovornom upravljanju lancima opskrbe;

E.  budući da je u članku 8. UFEU-a čvrsto utemeljeno da „u svim aktivnostima Unija teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena” te je stoga dužnost EU-a da uključi rodnu ravnopravnost u sve svoje politike, jamčeći pritom da muškarci i žene imaju jednake koristi od društvenih promjena, gospodarskog rasta i stvaranja pristojnih radnih mjesta, čime se staje na kraj diskriminaciji i promiče poštovanje prava žena u svijetu;

F.  budući da je 289 osoba izgubilo život u požaru koji je u rujnu 2012. izbio u Karachiju, u Pakistanu; budući da je iste godine u požaru koji je buknuo u tvornici Tazreen Fashions u Bangladešu smrtno stradalo 117 osoba, a više od 200 radnika je ozlijeđeno; budući da je u urušavanju zgrade Rana Plaza 2013. poginulo 1129, a ozlijeđeno otprilike 2500 osoba;

G.  budući da nakon tih dramatičnih događaja europski potrošači sve snažnije zahtijevaju veću transparentnost i sljedivost duž čitavog lanca opskrbe;

H.  budući da, unatoč brojnim obvezama koje su EU, međunarodne organizacije, lokalne vlasti i privatni subjekti preuzeli u tom pogledu, zaštita prava radnika u zemljama dobavljačima i dalje uvelike zaostaje za međunarodnim standardima;

I.  budući da je Program za dostojanstven rad Međunarodne organizacije rada (MOR) od 2015. sastavni dio novog Programa održivog razvoja do 2030. godine;

J.  budući da mnoge države članice, kao što su Njemačka, Nizozemska, Danska i Francuska, promiču nacionalne programe;

K.  budući da svi sporazumi EU-a o slobodnoj trgovini moraju sadržavati ambiciozna poglavlja o održivom razvoju;

L.  budući da EU mora u svoje prioritete uvrstiti promicanje socijalnih i ekoloških standarda pod okriljem multilateralnih organizacija kao što su Svjetska trgovinska organizacija ili skupina G20, kao i u svim svojim bilateralnim odnosima s trećim zemljama;

M.  budući da je Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima jasno definirana odgovornost vlada i poduzeća, koji su obvezni štititi i poštovati ljudska prava bez obzira na točku u lancu opskrbe i zemlju u kojoj se odvija proizvodnja te bez obzira na to radi li se o zemlji poduzeća naručitelja ili zemlji dobavljača; budući da se EU obvezao da će potaknuti usvajanje Vodećih načela i doprinijeti njihovoj provedbi;

1.  žali zbog činjenice da Komisija još uvijek nije predstavila ambicioznu vodeću inicijativu na razini EU-a za odjevnu industriju, koja bi se trebala voditi smjernicama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i biti s njima usklađena, kako bi poduzeća mogla slijediti ujednačeni skup standarda u vezi s postupanjem s dužnom pažnjom i društvenom odgovornošću te poziva Komisiju na pokretanje takve inicijative što je prije moguće; također napominje da bi trenutačni rast broja postojećih inicijativa na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini mogao dovesti do stvaranja nepredvidljivog okruženja za poduzeća; nadalje ističe da koordinacija i razmjena informacija i najboljih praksi doprinose povećanju djelotvornosti privatnih i javnih inicijativa za lanac vrijednosti i postizanju pozitivnih rezultata u području održivog razvoja;

2.  smatra da bi se tim prijedlogom trebala omogućiti skladna suradnja s međunarodnim organizacijama, kao što su UN, Svjetska trgovinska organizacija (WTO), MOR i OECD, i utvrditi zajedničke definicije kako bi se omogućilo jasnije i koordiniranije djelovanje i ocjenjivanje; poziva na to da se postojeće uspješne inicijative prepoznaju i vrednuju primjerice u okviru održive javne nabave, povezujući pristup javnoj nabavi s pridržavanjem sustavâ društveno odgovornog poslovanja; cijeni, u tom pogledu, „Pakt za kontinuirano unapređenje prava rada i sigurnosti tvornica u industriji gotove odjeće i pletenine u Bangladešu” (dalje u tekstu: Pakt o održivosti) kao korak naprijed u odnosu na praćenje stanja, ali poziva uključene aktere da ga se u potpunosti pridržavaju; inzistira na tome da Komisija poduzme mjere kako bi se ispravili nedostaci iz izvješćâ o evaluaciji;

3.  stoga naglašava da je potrebno izraditi pregled postojećih mjera za društveno odgovorno poslovanje koje poduzimaju europska poduzeća kako bi se učinkovitije mogle utvrditi dobre prakse i doprinijeti stvaranju zajedničkog okvira djelovanja na europskoj razini; u tom pogledu podsjeća da je privatni sektor također pokrenuo brojne inicijative ne bi li se povećala razina odgovornosti u lancu opskrbe;

4.  poziva Komisiju da u obzir uzme specifične potrebe malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) koja čine 90 % europske odjevne industrije i svoj pristup zasnuje na načelu nadogradivosti, osobito vodeći računa o sposobnosti tih poduzeća da u praksi poštuju zahtjeve sljedivosti i transparentnosti u skladu sa smjernicama OECD-a kako MSP-ovi ne bi snosili nerazmjerni teret; stoga poziva Komisiju da uspostavi poseban odjel za pomoć MSP-ovima i stavi im na raspolaganje prilagođene programe za izgradnju kapaciteta; smatra da bi europski MSP-ovi i mikropoduzeća koji su uključeni u uspostavu inicijative također trebali primiti europsku financijsku potporu iz programa COSME;

5.  naglašava potrebu za integriranim pristupom u pogledu transparentnosti i sljedivosti u vezi s prikupljanjem podataka o ljudskim pravima, socijalnim pitanjima, zaštiti okoliša i radnoj učinkovitosti, koji treba primijeniti duž čitavog lanca opskrbe sa standardiziranom metodologijom za mjerenje učinka lanaca vrijednosti odjeće na održivi razvoj kako bi se povećala usklađenost ocjenjivanja društveno odgovornog poslovanja, pri čemu se u obzir mora uzeti raznolikost dionika s obzirom na kompleksnost lanca; apelira na Komisiju da se ne ograniči na puko donošenje radnog dokumenta službi Komisije; podsjeća da su glavna područja djelovanja, osim smjernicama OECD-a, obuhvaćena i drugim inicijativama, kao što su Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, francuski zakon o obveznom postupanju s dužnom pažnjom, zakon Ujedinjene Kraljevine protiv ropstva, kao i nekim drugim inicijativama koje su pokrenuli predstavnici industrije, a koje bi mogle poslužiti kao temelj za takvu inicijativu;

6.  traži od Komisije da u toj komunikaciji posveti posebnu pozornost aspektima pristupa pravosuđu, pravnog lijeka za žrtve i njihove obitelji te zaštite zviždača;

7.  podsjeća da sljedivost i transparentnost lanca opskrbe mogu bitno doprinijeti dugotrajnim promjenama i uviđa da je nedostatak pristupa informacijama glavna prepreka tome da javnost bude upoznata s kršenjima ljudskih prava; stoga ponavlja da je programima dužne pažnje potrebno obuhvatiti čitav lanac opskrbe, povezujući svaki proizvod s njegovim proizvođačima; u tu svrhu poziva Komisiju da na realističan i uravnotežen način poveća sljedivost i transparentnost lanca opskrbe u odjevnoj industriji, što se može postići vodeći računa o raznolikosti aktera u lancu; predlaže da se potrošačima omogući pristup pouzdanim, jasnim i relevantnim informacijama o održivosti;

8.  poziva Komisiju da u predstojećoj reviziji Uredbe o općem sustavu povlastica (OSP) uvede carinske povlastice za tekstil za koji se može dokazati da je proizveden na održiv način; smatra da bi roba trebala biti podvrgnuta certificiranju u pogledu održivih načina proizvodnje na dobrovoljnoj osnovi, a dokaze o tome trebalo bi dati na uvid pri uvozu u EU; smatra da bi na taj način EU mogao podržati napore privatnog sektora da tekstilni lanac vrijednosti postane održiv; smatra da bi se to priznanje trebalo dodjeljivati u skladu s utvrđenim kriterijima održivosti i minimalnim zahtjevima u pogledu dokaza ili sustava certificiranja; smatra da se zahtjevi održivosti trebaju, među ostalim, temeljiti na međunarodnim konvencijama, na primjer, temeljnim standardima rada MOR-a ili Konvenciji o biološkoj raznolikosti; vjeruje štoviše da bi se na taj način mogla osnažiti i promicati proizvodnja proizvoda pravedne trgovine (kao što su proizvodi certificirani u okviru organizacije Social Accountability International ili u okviru Fairtrade Textile Standard);

9.  naglašava da pregovori EU-a o sporazumima o slobodnoj trgovini koji sadrže ambiciozno poglavlje o održivom razvoju predstavljaju priliku za EU da doprinese većem poštovanju prava radnika, posebno žena, te ukidanju svih oblika dječjeg rada i prisilnog rada; naglašava da provedba sporazuma o slobodnoj trgovini naročito olakšava razvoj dijaloga između poduzeća i civilnog društva u pogledu lanca opskrbe u odjevnoj industriji, čime se može doprinijeti poboljšanju uvjeta proizvodnje i sigurnosti radnika;

10.  podsjeća na to da bi uspostava sustava kao što su posebne poticajne mjere EU-a za održivi razvoj i dobro upravljanje (OSP +), putem obvezne ratifikacije i provedbe 27 konvencija, mogla unaprijediti stanje u pogledu prava radnika, promicanje rodne ravnopravnosti i ukidanje dječjeg rada i prisilnog rada; s time u vidu naglašava potrebu da se pomno nadzire provedba sustava OSP + i poštovanje konvencija u dotičnim zemljama;

11.  potiče EU i države članice da u okviru inicijative odjevne industrije i drugih instrumenata trgovinske politike promiču stvarnu provedbu standarda MOR-a u pogledu plaća i radnih sati, također u suradnji s partnerskim zemljama u sektoru odjeće; poziva EU da pruži smjernice i potporu u vezi s time kako unaprijediti pridržavanje tih standarda te istovremeno doprinijeti stvaranju održivih poduzeća i poboljšanju izgleda za održivo zapošljavanje;

12.  naglašava da je Pakt o održivosti koji je pokrenut nakon urušavanja zgrade Rana Plaza europska inicijativa vrijedna truda koja bi mogla poslužiti kao osnova za planiranje novih mjera u partnerstvu s trećim zemljama kako bi se radilo na poboljšanju uvjeta rada te zdravlja i sigurnosti na radu u odjevnoj industriji;

13.  poziva Komisiju da nastavi i intenzivira međunarodnu suradnju s organizacijama kao što su MOR, OECD ili Ujedinjeni narodi kako bi se promicala veća odgovornost sudionika u lancu opskrbe tekstilne i odjevne industrije;

14.  poziva vlade zemalja dobavljača da surađuju sa svim dionicima kako bi se razvili industrijski odnosi i kolektivno pregovaranje te proizvođače obvezalo na uspostavu pristupačnih i djelotvornih mehanizama za pritužbe, koji su po međunarodno dogovorenim standardima neka od ključnih jamstava za istinsko poštovanje radnih standarda i ljudskih prava i dopunjuju mogućnosti pravne zaštite u skladu s okvirom koji je izradio posebni predstavnik UN-a za poslovanje i ljudska prava;

15.  poziva Komisiju da nastavi promicati ratifikaciju i provedbu temeljnih konvencija MOR-a i Programa za dostojanstven rad MOR-a; poziva Komisiju da u tu svrhu podupre MOR, lokalne vlasti i radničke organizacije koje pružaju pomoć pri izgradnji kapaciteta u području industrijskih odnosa, kao i u provedbi prava radnika i zakona o radu, s posebnim naglaskom na iskorjenjivanju dječjeg rada i prisilnog rada, kao i promicanju najviših standarda zaštite zdravlja i sigurnosti;

16.  potiče EU da razvije i nastavi dijalog s određenim trećim zemljama kako bi se doprinijelo poboljšanju prava radnika i poštovanju ljudskih prava u tim zemljama; poziva EU i države članice da pruže potporu radu UN-a, uključujući Program Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša (UNEP), i razmotre mogućnost međunarodnog ugovora kojim bi se također poboljšala djelotvornost društveno odgovornog poslovanja u odjevnoj industriji;

17.  nada se da će se prijedlog Komisije ugledati na inicijativu „Pakt o održivosti” koja je pokrenuta u Bangladešu nakon urušavanja zgrade Rana Plaza;

18.  traži pojašnjenje o tome kako se odjeća proizvedena u zonama proizvodnje za izvoz, s niskom ili nepostojećom zaštitom radnika, može općenito identificirati i izuzeti iz sustava OSP + u određenoj zemlji korisnici;

19.  uvjeren je da je javna nabava koristan instrument za promicanje odgovorne odjevne industrije;

20.  ističe da je radna snaga u globalnoj industriji odjeće ženskog predznaka s obzirom na to da oko 85 % radnika u tom sektoru čine žene, koje su često suočene s teškim uvjetima rada i niskim plaćama; stoga poziva da se rodna dimenzija uključi u inicijativu EU-a za odjevnu industriju, posebno kako bi se omogućilo postizanje znatnog napretka u pogledu jednakosti plaća, rodne ravnopravnosti, socijalnih i radnih prava žena, uključujući zaštitu majčinstva, te sudjelovanja žena u kolektivnom pregovaranju;

21.  ponavlja svoj zahtjev da se procjene utjecaja na održivi razvoj provode za svaki novodogovoreni sporazum i poziva na prikupljanje podataka razvrstanih po spolu;

22.  poziva Komisiju da surađuje s multinacionalnim poduzeća, trgovcima na malo i trgovačkim markama te da ih potakne da se obvežu na bolje društveno odgovorno poslovanje; očekuje da poduzeća iz EU-a duž svojih lanaca opskrbe zajamče potpuno poštovanje temeljnih standarda rada MOR-a u skladu sa smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća i Tripartitnom deklaracijom MOR-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku; ustraje u tome da započnu produktivne dijaloge s lokalnim radnicima i organizacijama; poziva Komisiju da prednost da razmjeni najboljih praksi;

23.  priznaje da na globalnoj razini trebaju vrijediti ravnopravni uvjeti kako bi se radnike zaštitilo od ekološkog i socijalnog dampinga; vjeruje da EU s obzirom na svoju kritičnu masu može biti svjetski predvodnik i pokretač promjena; smatra da se samo multilateralnim okvirom mogu spriječiti kršenja ljudskih i radnih prava; stoga potiče Komisiju da na sljedećem ministarskom sastanku Svjetske trgovinske organizacije surađuje s međunarodnim partnerima radi pokretanja globalne inicijative.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

28.2.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

0

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laima Liucija Andrikienė, Maria Arena, Tiziana Beghin, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Karoline Graswander-Hainz, Heidi Hautala, Bernd Lange, David Martin, Emmanuel Maurel, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Artis Pabriks, Franck Proust, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula, Iuliu Winkler

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Reimer Böge, Klaus Buchner, Sergio Gutiérrez Prieto, Sander Loones, Georg Mayer, Fernando Ruas, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Pedro Silva Pereira

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jean-François Jalkh, Joëlle Mélin

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU

KOJI DAJE MIŠLJENJE

32

+

ALDE

Marietje Schaake, Hannu Takkula

ECR

David Campbell Bannerman, Sander Loones, Emma McClarkin, Joachim Starbatty

EFDD

Tiziana Beghin

GUE/NGL

Anne-Marie Mineur, Helmut Scholz

PPE

Laima Liucija Andrikienė, Reimer Böge, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Artis Pabriks, Franck Proust, Fernando Ruas, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Tokia Saïfi, Adam Szejnfeld, Iuliu Winkler

S&D

Maria Arena, Karoline Graswander-Hainz, Sergio Gutiérrez Prieto, Bernd Lange, David Martin, Emmanuel Maurel, Sorin Moisă, Joachim Schuster, Pedro Silva Pereira

Verts/ALE

Klaus Buchner, Heidi Hautala

0

-

--

--

3

0

ENF

Jean-François Jalkh, Georg Mayer, Joëlle Mélin

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (10.2.2017)

upućeno Odboru za razvoj

o vodećoj inicijativi EU-a za odjevnu industriju

(2016/2140(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Jean Lambert

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

A.  budući da 60 milijuna ljudi diljem svijeta radi u tekstilnoj i odjevnoj industriji, u kojoj se stvara velik broj radnih mjesta, posebice u zemljama u razvoju;

B.  budući da je ta gospodarska grana posebno snažno umrežena u globalnim razmjerima i da su stoga lanci opskrbe posebno složeni, zbog čega nacionalne, izolirane inicijative brzo nailaze na ograničenja;

C.  budući da su proizvođači tekstila u zemljama u razvoju izloženi sve agresivnijim praksama kupnje koje provode međunarodni trgovci na veliko i na malo, što je i posljedica žestoke globalne konkurencije;

D.  budući da je utjecaj poduzeća ograničen, posebno u provedbi državnih mjera, zbog čega vlade u zemljama proizvodnje moraju stvoriti gospodarski i pravni okvir kako bi mogle ispuniti svoju nadzornu funkciju;

E.  budući da su međunarodni sporazumi ključna sastavnica u borbi protiv nepoštovanja zaštite na radu i socijalne zaštite u trećim zemljama i da su poduzeća obvezna utemeljiti svoje poslovanje na tim načelima;

1.  primjećuje da u odjevnoj industriji prevladava prekarni oblik rada, u kojemu često vladaju neprikladni uvjeti rada za radnike unutar Europe i izvan nje, osobito u pogledu zaštite zdravlja i sigurnosti; poziva na to da se u središte vodeće inicijative postave ratifikacija i provedba konvencija MOR-a, Tripartitne deklaracije Međunarodne organizacije rada (MOR) o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku i Programa MOR-a za dostojanstven rad; naglašava važnost stavljanja posebnog naglaska na osobe izložene najvećem riziku od iskorištavanja i osobe koje su na njega najosjetljivije, osobito žene i djecu;

2.  osuđuje sve oblike dječjeg rada i poziva na to da se na razini EU-a i država članica poduzmu sve moguće mjere kako bi se potpuno obustavio uvoz odjeće proizvedene dječjim radom na europsko unutarnje tržište; u tom pogledu ističe važnost izrade registara odgovornih dobavljača; osuđuje i skreće pozornost na štetne prakse nekih podizvođača, koji primjenjuju loše i nezakonite radne standarde; smatra da je ključno da zemlje sudionice zajamče ratifikaciju i provedbu konvencije MOR-a br. 182 o najgorim oblicima dječjeg rada i br. 138 o najnižoj dobi za zapošljavanje i rad; poziva Komisiju da izvuče pouku iz iskustva Međunarodnog programa za ukidanje dječjeg rada (IPEC) i Globalnog saveza za iskorjenjivanje prisilnog rada, modernog ropstva, trgovine ljudima i dječjeg rada;

3.  napominje da odjevna industrija stvara radna mjesta za velik raspon vještina, od niskokvalificiranih radnika do vrlo specijaliziranih radnih uloga;

4.  smatra da dobrovoljne volonterske inicijative za usvajanje ekološkog, etičnog i održivog pristupa pozitivno doprinose tekstilnoj industriji; međutim, primjećuje da se tim inicijativama samima po sebi ne mogu na odgovarajući način riješiti problemi povezani s temeljnim pravima radnika, uključujući zaštitu radnika, slobodu udruživanja i kolektivnog pregovaranja, te pitanja kao što su dječji rad, zdravlje i sigurnost, plaće, socijalna sigurnost i radno vrijeme; naglašava potrebu za time da se u predmetnim zemljama osigura uspostava i provedba regulatornih mjera usmjerenih na jamčenje poštovanja prava radnika uzduž čitavog lanca opskrbe i potrebu za jačanjem sustava upravljanja radom i inspekcija rada te za uspostavljanjem mehanizama za pritužbe; ističe važnost jamčenja da su nacionalni zakoni i propisi u skladu s temeljnim konvencijama MOR-a;

5.  napominje da je za proizvođače i trgovce cijena i dalje odlučujući faktor prilikom kupnje, i to često na štetu dobrobiti radnika i pristojnih plaća; poziva EU da surađuje sa svim relevantnim dionicima u svrhu promicanja uspješnog socijalnog partnerstva i pružanja potpore dionicima u razvoju i provedbi mehanizama za određivanje plaća u skladu s mjerodavnim konvencijama MOR-a, osobito u zemljama u kojima nije doneseno odgovarajuće zakonodavstvo; naglašava potrebu za time da radnicima bude zajamčena redovita isplata prikladne plaće, koja radnicima i njihovim obiteljima omogućuje da ispune svoje osnovne potrebe bez prekovremenog rada; naglašava potrebu za sporazumima o kolektivnom pregovaranju kako bi se spriječila negativna konkurentnost u troškovima plaća i potrebu za podizanjem svijesti potrošača o mogućim posljedicama potražnje za sve nižim cijenama;

6.  ističe da vlade zemalja proizvođača moraju moći provoditi međunarodne norme i mjerodavno zakonodavstvo jer su nužan partner u socijalnom dijalogu i u naporima za poboljšanje koji se moraju ulagati u okviru vodeće inicijative;

7.  potiče na to da se inicijativama EU-a o odjevnoj industriji promiče poučavanje vještina i cjeloživotno učenje, uključujući poučavanje poduzetničkih vještina, čime se doprinosi ekonomskom i socijalnom razvoju; poziva da se svim inicijativama podiže osviještenost o temeljnim pravima radnika i mehanizmima pravne pomoći u slučaju kršenja tih prava te da obuhvaćaju osposobljavanje radnika i poslodavaca u pogledu socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja; ističe da bi se tom inicijativom trebalo pridonijeti osnaživanju žena, koje predstavljaju većinu radne snage u odjevnoj industriji, ali su i dalje uglavnom nedovoljno zastupljene među visokokvalificiranim zaposlenicima i na položajima u rukovodstvu; stoga smatra da bi se tom inicijativom trebalo aktivno promicati suzbijanje diskriminacije i jednakost spolova, uključujući u smislu naknade, kao i osnaživanje uloge žena u trećim zemljama, što bi pogodovalo obiteljima i širem društvu;

8.  smatra da je Komisija već poduzela prve korake u pravom smjeru u pogledu svojih predloženih ciljeva za vodeću inicijativu, uključujući podizanje razine svijesti među potrošačima i podršku zemljama u razvoju kako bi podržale i provodile međunarodne radne i ekološke norme; međutim, izražava žaljenje zbog činjenice da trenutačni Komisijini ciljevi i pristup, kako su navedeni u izvješću Komisije s konferencije na visokoj razini o odgovornom upravljanju lancem opskrbe u odjevnoj industriji od 25. travnja 2016., nisu dovoljno ciljani ili ambiciozni da se postigne opipljivo poboljšanje u odjevnoj industriji; primjećuje da su u preliminarnim rezultatima Komisijine studije o lancima opskrbe u odjevnoj industriji kao glavni problemi utvrđeni rodna nejednakost, prava radnika, transparentnost ekoloških lanaca i lanaca opskrbe; poziva Komisiju da hitno objelodani izvješće koje je naručila i u kojemu su identificirani nedostatci sadašnje politike te da iznese specifične prijedloge za rješavanje tih problema;

9.  potiče Komisiju da što prije predstavi vodeću inicijativu EU-a o odgovornom upravljanju lancem opskrbe u odjevnoj industriji, koja je obećana kao dio Europske godine za razvoj (2015.) i kojom bi se trebale uzeti u obzir postojeće nacionalne inicijative kao što su one u Njemačkoj i Nizozemskoj; smatra da EU može i ima odgovornost podržavati odgovornost lanca opskrbe na globalnoj razini kao odgovor na tragične događaje, kao što je urušavanje zgrade Rana Plaza u Bangladešu, te u svjetlu dosad neviđenog interesa građana EU-a;

10.  smatra da svako djelovanje proizašlo iz vodeće inicijative treba pridonijeti poticanju inicijativa koje uključuju više dionika, kao što je Program za bolji rad MOR-a/IFC-a, koji kombinira tripartitni pristup s usklađenošću tvornica i stvaranje dijaloga između radnika i rukovodstva na nacionalnoj razini ili ACCORD, koji je nastao u Bangladešu te je zakonski obvezujuć, uključuje sindikate i predviđa ne samo inspekcije tvornica, nego i korektivne mjere;

11.  poziva Komisiju da objavi izvješće u kojemu su popisane trenutačne inicijative i njihov doprinos poboljšanju radnih uvjeta u odjevnoj industriji;

12.  ističe da su organizacije radnika i udruženja poslodavaca nužni partneri u socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju te da ih valja promicati; naglašava da neovisne predstavničke organizacije radnika moraju moći djelovati neovisno i slobodno kako bi promicale i štitile prava radnika, naročito kada je riječ o zaštiti zdravlja i sigurnosti; u tom pogledu naglašava važnost pristupa tih organizacija tvornicama kako bi informirale radnike o njihovim pravima i sigurnosti; ističe da bi radnje koje su proizašle iz bilo koje inicijative za odjevnu industriju trebale poticati temeljna prava radnika i promicati ratifikaciju i provedbu konvencija MOR-a, osobito konvencija br. 87 i 98, te da bi predstavnici radnika trebali sudjelovati u postupku s dužnom pažnjom na razini trgovačkog društva;

13.  smatra da je pridržavanje primjenjivog zakona i kolektivnih sporazuma o radu glavni preduvjet društveno odgovornog poslovanja; također smatra da se društveno odgovorno ponašanje svakako mora prenijeti u ispravan odnos sa sindikatima, posebno u poštovanje prava sindikata i stalnog protoka informacija do radnika i organizacija njihovih predstavnika;

14.  osim toga, naglašava da se mora pojačati izgradnja kapaciteta u pravosudnim strukturama zemalja proizvodnje, što bi trebalo dosljedno promicati i zahtijevati u okviru europske razvojne i vanjske politike;

15.  vjeruje da se zaštita zdravlja i sigurnosti svih radnika treba zajamčiti međunarodnim normama, provedbom nacionalnih zakona i kolektivnim pregovaranjem, na svim razinama (tvorničkoj, lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj), kao i donošenjem politika za sigurnost i zdravlje na radu na tvorničkoj razini, kao što su akcijski planovi u pisanom obliku, koji se provode i nadziru uz sudjelovanje radnika i njihovih predstavnika;

16.  vjeruje da bi se u okviru inicijative EU-a za odjevnu industriju trebalo prepoznati da je EU prikladna razina za pružanje potpore i daljnji razvoj smjernica UN-a za gospodarstvo i zaštitu ljudskih prava te smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća, prema kojima poduzeća snose svoj dio odgovornosti u svojem lancu opskrbe; primjećuje da poduzeća trebaju razviti postupke s pomoću kojih bi mogla utvrditi i ublažiti učinke obavljanja svoje djelatnosti na ljudska prava i radne uvjete; predlaže prilagodbu standarda specifičnostima malih i srednjih poduzeća (MSP-ova);

17.  prepoznaje postojeće napore u osposobljavanju rukovodećeg kadra i radnika u pogledu zdravlja i sigurnosti, radnog prava i rodne ravnopravnosti kao temeljnih koraka prema poboljšanju prava radnika, te poziva da se u okviru vodeće inicijative izradi platforma posvećena razmjeni najboljih praksi o osposobljavanju radnika i rukovodećeg kadra, s posebnim naglaskom na srednjem rukovodstvu;

18.  potiče EU da podrži zemlje u razvoju da donose i provode međunarodne norme i konvencije; poziva Komisiju da nastavi s uključivanjem ratifikacije temeljnih normi MOR-a, inspekcija zdravlja i sigurnosti te slobode udruživanja u rasprave o trajnoj povlaštenoj trgovini sa zemljama povezanima s globalnim lancem opskrbe u odjevnoj industriji te da osnaži konvencije o ljudskim pravima, radu i okolišu u okviru OSP-a; smatra da EU treba uključiti odredbe u svoje trgovinske sporazume o poboljšanju života radnika i ističe da ratifikacija i provedba konvencija MOR-a i Programa MOR-a za dostojanstven rad moraju biti klauzula u bilateralnim i multilateralnim trgovinskim sporazumima;

19.  naglašava važnost neovisnih inspekcija rada u ranom upozoravanju i prevenciji, kao i provedbi nacionalnih pravila i propisa u pogledu sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu, ali napominje da faktori poput prekomjernih kontrola mogu ugroziti njihovu djelotvornost i da kontrole odražavaju samo aktualno stanje u trenutku provjere; smatra da je ratifikacija i provedba konvencije MOR-a br. 81 važna za otkrivanje zlouporabe; preporučuje daljnja istraživanja načina za poboljšanje revizija i inspekcija, kao što je na primjer usuglašavanje revizijskih normi i metoda te naizmjenično slanje različitih inspektora rada, što može dovesti do strožih normi, posebno u zemljama u kojima vlada korupcija; napominje značaj zapošljavanja odgovarajućih inspektora rada te osposobljavanja novih i postojećih inspektora koje se trenutačno provodi u pogledu međunarodnih konvencija i normi, lokalnih zakona o radu i odgovarajućih tehnika inspekcije; poziva EU da i dalje financijski i tehnički podržava razvoj inspektorata rada u zemljama u razvoju u skladu s mjerodavnim normama MOR-a, osobito u kontekstu njezinih razvojnih fondova;

20.  napominje da se od uspona socijalne revizije u lancu opskrbe odjećom i obućom prije više od dvadeset godina broj normi i metoda za socijalnu reviziju znatno povećao, a neke se tek neznatno razlikuju od drugih, te da, budući da proizvođači i trgovci primjenjuju svoje norme koje se međusobno tek ponešto razlikuju, proizvođači dodjeljuju vrijedne resurse za upravljanje stabilnim protokom revizija; stoga preporučuje da se postojeći napori u industriji ubrzaju i podrže kako bi se revizorske norme i metode usuglasile u savjetovanju s dionicima;

21.  smatra da bi se ta odgovornost trebala protegnuti na čitav lanac opskrbe, uključujući podizvođače, te pozdravlja postojeće napore u tu svrhu; međutim, smatra da je EU u najboljem položaju da razvoji zajednički okvir kojim se stvara zakonska obveza postupanja s dužnom pažnjom za trgovačka društva iz EU-a koja svoju proizvodnju eksternaliziraju u treće zemlje, uključujući obvezujuće mjere za jamčenje sljedivosti i transparentnosti, kojima bi se trgovačka društva koja žele poslovati na europskom tržištu obvezalo na pružanje informacija o cijelom lancu opskrbe svojih proizvoda; smatra da bi donošenje tih propisa trebalo biti dopuna i potpora dobrovoljnim inicijativama na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini;

22.  podsjeća da su sljedivost i transparentnost lanca opskrbe ključni za postizanje postojanih promjena; smatra da je manjak pristupa informacijama u odjevnoj industriji u trećim zemljama proizvođačima često najveća prepreka u borbi protiv kršenja ljudskih i društvenih prava te prava radnika u globalnom lancu opskrbe te da je potrebno uvesti sustav izvješćivanja kojim će se pružati informacije za povezivanje svih subjekata u globalnom lancu jednog proizvoda, od mjesta proizvodnje do trgovaca; poziva EU da podrži razvoj zajedničkog okvira za prikupljanje podataka o društvenoj, ekološkoj i radnoj učinkovitosti;

23.  smatra da informiranje potrošača ima ključnu ulogu u osiguranju društveno odgovornog poslovanja, čija je nužnost naglašena urušavanjem zgrade Rana Plaza; poziva na to da se potrošačima pružaju jasne i pouzdane informacije o održivosti u odjevnoj industriji, o tome odakle proizvodi potječu te o stupnju poštovanja prava radnika; smatra da bi se informacije prikupljene kao rezultat djelovanja EU-a trebale učiniti javno dostupnima i poziva Komisiju i države članice da istraže mogućnost uspostave javne internetske baze podataka svih bitnih informacija o svim akterima u lancu opskrbe;

24.  ističe potrebu za time da se za odjevnu industriju predvidi pojam društveno odgovornog poslovanja, uključujući područja kao što je kvaliteta rada, organizacija rada, jednake mogućnosti i jednaka plaća, društvena uključenost, mjere za suzbijanje diskriminacije, razvoj cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja; poziva Komisiju da predstavi prijedlog za usklađivanje zahtjeva za društveno odgovorno poslovanje koji će uključivati okvir za socijalno izvještavanje i preuzimanje odgovornosti od strane trgovačkih društava i rukovodećih osoba za posljedice zlouporabe ili prekršaja te kojim će se uspostaviti okvir za europske sporazume o društveno odgovornom poslovanju; naglašava da se društveno odgovornim poslovanjem trebaju promicati projekti koji podržavaju prelazak na održivo gospodarstvo; poziva Komisiju i države članice da pruže poticaje poduzećima EU-a kako bi preuzela obveze društveno odgovornog poslovanja i dubinske analize; ističe da takva dubinska analiza obuhvaća poduzimanje proaktivnih mjera kako bi se utvrdilo i spriječilo svako kršenje ljudskih prava, prava radnika ili ekoloških prava u cijelom lancu opskrbe;

25.  poziva na snažnije podizanje svijesti među europskim potrošačima u vezi s proizvodnjom tekstilnih proizvoda; u tu svrhu predlaže razvoj standarda označivanja za „odjeću proizvedenu po načelima pravedne trgovine” na razini EU-a dostupnih multinacionalnim poduzećima i MSP-ovima kako bi se ukazalo na činjenicu da su poštovani pravedni uvjeti rada i pomoglo kupcima u donošenju informirane odluke o kupnji;

26.  ističe da su uvjeti rada u odjevnoj industriji u nekim državama članicama EU-a također opetovano bili nesigurni u pogledu pitanja kao što su zdravlje i sigurnost, plaće, socijalna sigurnost i radno vrijeme; stoga poziva na izradu učinkovitih i dobro usmjerenih inicijativa unutar EU-a kojima će se poboljšati stanje u odjevnoj industriji te potaknuti zapošljavanje u državama članicama;

27.  smatra da je nepoštovanje međunarodnih socijalnih normi u odjevnoj industriji svojevrstan socijalni i ekološki damping koji šteti poduzećima i radnicima; ističe da se činjenica da europska poduzeća u trećim zemljama nedovoljno poštuju stroge propise u zaštiti okoliša mora izjednačiti s potrebom poštovanja prava radnika jer se takvim nepoštovanjem ugrožava zdravlje radnika te uništavaju ruralna i ribolovna područja lišavajući lokalno stanovništvo mogućnosti za razvoj;

28.  čestita Komisiji na doprinosu Fondu vizije nula te potiče da se nastave ulaganje u poboljšanje sigurnosti radnika; međutim, napominje da se tim fondom i većinom postojećih inicijativa pitanje pravednih plaća, prava na organizaciju i diskriminacije na radnom mjestu ne rješava na odgovarajući način;

29.  poziva da se nacionalnim i europskim inicijativama potiče potrošače na kupnju lokalnih proizvoda;

30.  smatra da odgovorno upravljanje globalnim lancem opskrbe u odjevnoj industriji može pridonijeti gospodarskom rastu, stvaranju dostojanstvenih radnih mjesta, smanjenju siromaštva, jačanju ljudskih prava i prava radnika te prijelazu iz neslužbenoga gospodarstva na službeno; međutim, prima na znanje posebnu situaciju u zonama proizvodnje za izvoz, koje su u nekim zemljama izuzete od lokalnih zakona o radu, zabranjuju djelovanje sindikata te ne omogućuju pravnu zaštitu radnicima, što nije u skladu s normama MOR-a; poziva da se s pomoću praćenja i izvješćivanja zajamči veća transparentnost u zonama proizvodnje za izvoz;

31.  naglašava važnost odjevne industrije koja se temelji na inovacijama i proizvodima veće dodane vrijednosti u državama članicama; poziva Komisiju da pruži financijsku potporu i pojednostavi financiranje iz programa EU-a za MSP-ove u odjevnoj industriji te da podrži istraživanje materijala;

32.  podržava MSP-ove u državama članicama čiji je doprinos značajan za očuvanje i obogaćivanje europske kulturne baštine u odjevnoj industriji.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

6.2.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

42

4

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Brando Benifei, Enrique Calvet Chambon, Lampros Fountoulis, Marian Harkin, Rina Ronja Kari, Ádám Kósa, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Thomas Mann, Anthea McIntyre, Elisabeth Morin-Chartier, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Robert Rochefort, Maria João Rodrigues, Anne Sander, Sven Schulze, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Georges Bach, Mircea Diaconu, Sergio Gutiérrez Prieto, Krzysztof Hetman, Dieter-Lebrecht Koch, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Alex Mayer, Csaba Sógor, Helga Stevens, Neoklis Sylikiotis, Flavio Zanonato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Clara Eugenia Aguilera García, Jakop Dalunde, Ulrike Rodust, Marc Tarabella, Miguel Viegas, Daniele Viotti


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

21.3.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

14

2

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Raymond Finch, Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Maria Heubuch, György Hölvényi, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Maurice Ponga, Lola Sánchez Caldentey, Eleni Theocharous, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Cécile Kashetu Kyenge, Florent Marcellesi, Louis Michel, Jan Zahradil

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Tania González Peñas, Martina Werner


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

14

+

ALDE

Louis Michel, Paavo Väyrynen

ECR

Eleni Theocharous

GUE/NGL

Tania González Peñas, Lola Sánchez Caldentey

S&D

Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Cécile Kashetu Kyenge, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Martina Werner

Verts/ALE

Maria Heubuch, Florent Marcellesi

2

-

ECR

Jan Zahradil

EFDD

Raymond Finch

8

0

PPE

Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, György Hölvényi, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Maurice Ponga, Bogdan Brunon Wenta, Željana Zovko, Anna Záborská

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 1. lipnja 2017.Pravna napomena