Postupak : 2016/2141(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0119/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0119/2017

Rasprave :

PV 26/04/2017 - 22
CRE 26/04/2017 - 22

Glasovanja :

PV 27/04/2017 - 5.66

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0197

IZVJEŠĆE     
PDF 501kWORD 66k
30. ožujka 2017.
PE 592.416v02-00 A8-0119/2017

o temi „Aktualno stanje koncentracije poljoprivrednih zemljišta u EU-u: kako poljoprivrednicima olakšati pristup zemljištu?”

(2016/2141(INI))

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj

Izvjestiteljica: Maria Noichl

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o temi „Aktualno stanje koncentracije poljoprivrednih zemljišta u EU-u: kako poljoprivrednicima olakšati pristup zemljištu?”

(2016/2141(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 21. siječnja 2015. naslovljeno „Jagma za poljoprivrednim zemljištem – upozorenje za Europu i prijetnja obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima”;

–  uzimajući u obzir Dobrovoljne smjernice o odgovornom upravljanju u poljodjelstvu, ribarstvu i šumarstvu koje je 12. svibnja 2012. izdao Odbor za svjetsku sigurnost opskrbe hranom (CFS),

–  uzimajući u obzir predstavku br. 187/2015 upućenu Europskom parlamentu o „zaštiti europskog poljoprivrednog zemljišta kao zajedničkog blaga i njegovu upravljanju: poziv organizacija civilnoga društva na održivu i pravednu zemljišnu politiku EU-a”,

–  uzimajući u obzir studiju Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta o razmjeru jagme za poljoprivrednim zemljištem u EU-u(1),

–  uzimajući u obzir postupak zbog povrede propisa koji Komisija planira ili ga je već pokrenula protiv država članica Bugarske, Latvije, Litve, Poljske, Slovačke i Mađarske,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0119/2017),

A.  budući da je 2013. u EU-u s 27 država članica samo 3,1 % gospodarskih subjekata nadziralo 52,2 % europskih obradivih površina i da je nasuprot tome iste godine 76,2 % gospodarskih subjekata raspolagalo sa samo 11,2 % poljoprivrednog zemljišta; budući da je taj trend u suprotnosti s europskim modelom održive i multifunkcionalne poljoprivrede, u kojoj važnu ulogu imaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva;

B.  budući da se time nejednakost u upotrebi zemljišta u EU-u, s Ginijevim koeficijentom od 0,82, dovodi na razinu jednaku onoj u zemljama kao što su Brazil, Kolumbija i Filipini(2);

C.  budući da ta nejednaka raspodjela poljoprivrednog zemljišta odgovara nejednakoj raspodjeli subvencija u okviru ZPP-a jer se izravna plaćanja, koja čine velik dio rashoda ZPP-a, uglavnom izvršavaju po hektaru;

D.  budući da bi stvarna raspodjela površina zemljišta i subvencija mogla biti još više nejednaka jer se na temelju raspoloživih statističkih podataka ne mogu donijeti zaključci o vlasništvu i kontroli poljoprivrednih gospodarstava;

E.  budući da su pristup zemljištu i vlasništvu temeljna prava utvrđena u nacionalnim pravima svih država članica;

F.  budući da je pristup zemljištu ključan za ostvarivanje niza ljudskih prava i utječe na Povelju Europske unije o temeljnim pravima;

G.  budući da je zemljište s jedne strane vlasništvo, a s druge strane javno dobro te da podliježe socijalnim obavezama;

H.  budući da EU nema isključivu ili podijeljenu nadležnost u vezi sa zemljištem s obzirom na to da su različitim politikama EU-a obuhvaćeni razni politički, socijalni, kulturni aspekti upravljanja zemljištem odnosno aspekti povezani s okolišem, zbog čega postoji potreba za holističkim pristupom upravljanju zemljištem na razini Europske unije;

I.  budući da je njemački Ustavni sud već 12. siječnja 1967. u svojoj presudi (1 BvR 169/63, BVerfG 21, 73-87) izjavio da trgovina ruralnim zemljištem ne mora biti tako slobodna kao trgovina bilo kojom drugom vrstom kapitala jer je zemljište neobnovljivo i prijeko potrebno te pravedan pravni i društveni poredak zahtijeva da se, kad je riječ o zemljištu, javni interes uzima više u obzir nego u slučaju ostalih vrsta imovine(3);

J.  budući da je zemljište sve više ograničen resurs koji je neobnovljiv, da je ono osnova ljudskoga prava na zdravu i dostatnu ishranu te mnogobrojnih usluga ekosustava presudnih za preživljavanje te da ga se stoga ne smije smatrati običnom robom; budući da je zemljište, štoviše, čak dvostruko ugroženo, s jedne strane gubitkom poljoprivrednih površina zbog prekrivanja tla, urbanizacije, turističkih i infrastrukturnih projekata, prenamjena i pošumljavanja te veće dezertifikacije uslijed klimatskih promjena, a s druge strane koncentracijom zemlje u rukama velikih poljoprivrednih poduzeća i nepoljoprivrednih ulagača; budući da istodobno javna tijela moraju biti zadužena za nadzor i ograničavanje gubitka poljoprivrednih površina zbog takvih aktivnosti;

K.  budući da su zemljišni resursi predmet sukoba ne samo zbog njihova korištenja nego i kao rezultat suparništva poljoprivrednih i nepoljoprivrednih ulagača te suparništva među naraštajima poljoprivrednika, s obzirom na to da se mladi koji žele osnovati svoja gospodarstva zbog povezanih troškova susreću s većim poteškoćama u ostvarivanju pristupa zemljištu, osobito ako ne dolaze iz obitelji poljoprivrednika;

L.  budući da su države članice odgovorne za činjenicu da se politika tržišta zemljišta i tržište poljoprivrednih zemljišta u pojedinim državama članicama reguliraju na različite načine i budući da to ozbiljno utječe na konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava na unutarnjem tržištu;

M.  budući da je zemljište faktor proizvodnje koji iziskuje mnogo sredstava, da podliježe nacionalnim propisima o nasljeđivanju, što podrazumijeva potrebu za ponovnim financiranjem pri svakoj promjeni generacija; budući da cijene zemljišta utječu na njegovu koncentraciju i da može doći do toga da poljoprivrednici bez nasljednika na kraju svog radnog vijeka prodaju svoje poljoprivredno gospodarstvo onom tko ponudi najveću svotu kako bi povećali svoju skromnu mirovinu;

N.  budući da se u svojem posebnom izvješću br. 25/2016 Europski revizorski sud kritički osvrće na činjenicu da treba poboljšati sustave kartiranja poljoprivrednih površina koji se koriste za izračunavanje prihvatljivosti za potporu na temelju površine zemljišta;

O.  budući da se postojećim statističkim alatima na razini EU-a kao što su mreža računovodstvenih podataka poljoprivrednih gospodarstava, istraživanje strukture poljoprivrednih gospodarstava koje provodi Eurostat te integrirani administrativni i kontrolni sustav prikupljaju podaci o različitim aspektima posjeda zemljišta; budući da sveobuhvatni, aktualni, transparentni i kvalitetni podaci o pravu korištenja zemljišta, strukturi vlasništva i zakupa, kretanju cijena i količina na tržištima zemljišta, kao i o relevantnim socijalnim i ekološkim pokazateljima na europskoj razini još ne postoje te da je u nekoliko država članica njihovo prikupljanje i objavljivanje nepotpuno;

P.  budući da je nužna dostatna tržišna transparentnost, među ostalim i u pogledu razumne raspodjele zemljišta, te da njome treba obuhvatiti i aktivnosti institucija koje djeluju na tržištu zemljišta;

Q.  budući da je prodaja površina ulagačima i trgovačkim društvima koji se ne bave poljoprivredom u cijeloj Uniji akutni problem te da su posebno nove države članice, nakon isteka moratorija kojim se ograničava prodaja zemljišta strancima, izložene iznimno velikom pritisku da prilagode svoje zakonodavstvo jer se zbog relativno niskih cijena zemljišta ubrzala prodaja poljoprivrednih površina velikim ulagačima;

R.  budući da je raspršenost vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem temeljno načelo socijalne tržišne ekonomije i ključan preduvjet za društvenu koheziju, stvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima, veliku dodanu vrijednost u poljoprivredi i socijalni mir;

S.  budući da su obrađene poljoprivredne površine kojima se koriste mala poljoprivredna gospodarstva od ključne važnosti za upravljanje vodnim resursima, klimu, proračun za ugljik i proizvodnju zdrave hrane, kao i za bioraznolikost, plodnost tla i očuvanje krajobraza; budući da oko 20 % europskih poljoprivrednih površina već trpi posljedice klimatskih promjena i erozije tla vodom i vjetrom te nestručnog obrađivanja; budući da su zbog globalnog zatopljenja određene regije EU-a, posebno one u južnoj Europi, već izložene suši i ostalim ekstremnim meteorološkim pojavama koje će prouzročiti degradaciju tla i ograničiti pristup zemljištima dobre kvalitete i/ili zemljištima pogodnima za poljoprivredne svrhe;

T.  budući da postoji znatna neravnoteža u raspodjeli visokokvalitetnih poljoprivrednih površina, a da su one od presudne važnosti za kvalitetu hrane, sigurnost opskrbe hranom i dobrobit ljudi;

U.  budući da je potražnja za hranom i hranom za životinje, nefosilnom energijom i obnovljivim sirovinama za industriju pogonskog goriva, kemijsku i tekstilnu industriju te bioekonomiju sve veća, zbog čega je sve veća i cijena zemljišta;

V.  budući da su mala i srednja poljoprivredna gospodarstva, raspršena vlasnička struktura ili pravilno regulirano pravo korištenja zemljišta i pristup zajedničkom zemljištu, najbolji preduvjeti za jamčenje odgovornog postupanja sa zemljištem i njegovu održivu obradu te za poticanje identifikacije i osjećaja pripadnosti; budući da takvi oblici posjeda zemljišta doprinose ostanku stanovništva u ruralnim područjima i mogućnostima njihova zapošljavanja, čime se pozitivno utječe na socioekonomsku infrastrukturu ruralnih područja, sigurnost hrane, prehrambenu suverenost i očuvanje načina života u tim područjima; budući da se neravnopravnom raspoređenošću zemljišta i prirodnih resursa te neravnopravnim pristupom njima povećava rizik od podjela u društvu, socijalne neravnoteže, gubitka kvalitete rada i života te osiromašenja; budući da bi visoka razina koncentracije moći u sektorima u okviru tržišta hranom EU-a mogla negativno utjecati na prava potrošača i smanjiti prihode poljoprivrednika; budući da bi se poljoprivrednicima koji ne posjeduju vlastito zemljište trebali zajamčiti dovoljno stabilni i dugotrajni ugovori o zakupu kako bi se osigurao povrat ulaganja;

W.  budući da je cilj europske poljoprivredne politike očuvati europski model poljoprivrede zasnovan na multifunkcionalnoj poljoprivredi koja će u prvom redu biti obilježena malim i srednjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i zadružnim poduzećima koja su vlasnici zemljišta; budući da se raspršenim vlasništvom, sigurnim pravima korištenja zemljišta i pristupom zajedničkom zemljištu kojim se upravlja na održiv način, jamči jednak pristup resursima i raznovrsna s prebivalištem povezana poljoprivredna struktura s tradicijama, pravnom sigurnošću i odgovornošću za dobrobit društva; budući da se takvim modelom štite tradicionalni proizvodi i prehrambena suverenost te potiču inovacije uz zaštitu okoliša i budućih generacija;

X.  budući da obiteljska poljoprivredna gospodarstva, osim što proizvode hranu, ispunjavaju važne socijalne i ekološke funkcije koje industrijska poljoprivredna poduzeća ne mogu uvijek ostvariti; budući da su mala i srednja poljoprivredna gospodarstva, koja samostalno ili uz potporu potrošača vode obitelji, među ostalim i s ekonomskog stajališta vrlo perspektivan model jer takva gospodarstva često karakterizira visok stupanj unutarnje raznovrsnosti, a time i otpornosti te ona doprinose ostvarivanju velike dodane vrijednosti u ruralnim područjima;

Y.  budući da koncentracija poljoprivrednih površina ima nepovoljan učinak na razvoj ruralnih zajednica i socio-ekonomsku održivost ruralnih područja te dovodi do gubitka radnih mjesta u poljoprivredi, čime se smanjuje životni standard poljoprivrednih zajednica i dostupnost opskrbe hranom te se stvaraju neravnoteže u teritorijalnom razvoju i u socijalnoj sferi;

Z.  budući da budućnost poljoprivrednog sektora ovisi o mladoj generaciji te njezinoj spremnosti na inovacije i ulaganja, koji su od presudne važnosti za budućnost ruralnih područja jer se samo na taj način može zaustaviti proces starenja u poljoprivredi i osigurati nasljeđivanje poljoprivrednih gospodarstava, bez čega i međugeneracijski ugovor gubi vrijednost; budući da je s druge strane mladim poljoprivrednicima i novim poduzetnicima posebno teško ostvariti pristup zemljištu i kreditima, zbog čega poljoprivredni sektor postaje manje privlačan;

AA.  budući da je pristup zemljištu prvi temeljni preduvjet za pokretanje poljoprivrednog gospodarstva kojim se otvaraju radna mjesta te potiče socijalni i gospodarski razvoj;

AB.  budući da su u međuvremenu kupovne cijene i cijene zakupa poljoprivrednih površina u mnogim regijama narasle na razinu kojom se potiču financijske spekulacije i koja mnogim poljoprivrednim gospodarstvima u poslovnom smislu onemogućuje zadržavanje zakupljenih površina, odnosno njihovo povećavanje koje je potrebno za održavanje konkurentnih malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava, a posebno onemogućuje osnivanje novih poljoprivrednih gospodarstava zbog toga što na tržištu gotovo nema zemljišta;

AC.  budući da zbog različitih cijena poljoprivrednog zemljišta u državama članicama dodatno jačaju procesi koncentracije i da razvoj cijena zemljišta ne slijedi ekonomske trendove u ostalim sektorima;

AD.  budući da se kupovne cijene, a djelomično i cijene zakupa poljoprivrednih površina u mnogim državama članicama više ne temelje na prihodu koji se može ostvariti proizvodnjom hrane;

AE.  budući da se cijene zakupa više ne temelje na ostvarivom prihodu od poljoprivrede, što znači da su kapitalni zahtjevi za bavljenje poljoprivredom preveliki i previše rizični da bi se poticalo bavljenje njome;

AF.  budući da je potražnja za hranom i hranom za životinje popraćena sve većom potražnjom za sirovinama za potrebe bioekonomije, primjerice za biogoriva i sirovine za kemijsku i tekstilnu industriju, zbog čega su novi subjekti zainteresirani za kupnju poljoprivrednih površina;

AG.  budući da neke države članice tek trebaju uspostaviti učinkovitu zemljišnu politiku, politikom i subvencijama EU-a u nekim se slučajevima mogu poticati procesi koncentracije zemljišta, i to zato što od izravnih plaćanja vezanih za površine mnogo više koristi imaju velika poljoprivredna gospodarstva i već etablirani poljoprivrednici te zato što upotreba tih sredstava doprinosi povećanju cijene zemljišta, čime se pak pogoduje isključivanju s tržišta zemljišta mladih i novih poljoprivrednika koji su u potrazi za vlastitim zemljištem na kojem će osnovati gospodarstvo kao i malih i srednjih poduzeća koja često raspolažu s manje financijskih sredstava; budući da to znači da europska sredstva za poljoprivredu, namijenjena malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, često završavaju u pogrešnim rukama;

AH.  budući da se koncentracijom zemljišta u rukama malog broja proizvođača ugrožavaju proizvodnja i tržišna kretanja te bi ona mogla imati kontraproduktivan učinak na poljoprivredu u državama članicama i/ili cijelom EU-u;

AI.  budući da je zajednička poljoprivredna politika (ZPP) kako je izmijenjena reformom iz 2013. godine omogućila i ograničavanje tih učinaka uvođenjem većih plaćanja za prve hektare i postupnim smanjivanjem tih potpora; budući da su isto tako ta izravna plaćanja povezana s površinom od ključne važnosti za jamčenje konkurentnosti i održivosti europskih poljoprivrednih gospodarstava koja zadovoljavaju visoke standarde proizvodnje;

AJ.  budući da se investicije u poljoprivredno zemljište, posebno nakon financijske i gospodarske krize 2007., u mnogim državama članicama smatraju kao sigurno financijsko ulaganje; budući da ulagači iz drugih sektora i financijski špekulanti preko mirovinskih fondova, osiguranja i trgovačkih društava kupuju poljoprivredno zemljište u zabrinjavajuće veliko mjeri i da će vlasništvo nad zemljištem i u slučaju inflacije u budućnosti ostati sigurno ulaganje;

AK.  budući da je više država donijelo regulatorne mjere za zaštitu svojih obradivih površina od kupovine ulagača; budući da su zabilježene prijevare u kupovini zemljišta putem „džepnih ugovora” u kojima je lažiran datum zaključenja ugovora; budući da su, istodobno, ulagači kupili velike površine;

AL.  budući da pojava špekulativnih mjehura na tržištima poljoprivrednog zemljišta ima teške posljedice za poljoprivredu i da zbog špekulacija sa sirovinama na terminskim burzama cijene poljoprivrednog zemljišta još više rastu;

AM.  budući da jagmi za zemljištem doprinose, između ostalog, sve veća globalizacija, demografski rast, porast potražnje za prehrambenim proizvodima i prirodnim sirovinama te nepovoljni učinci poljoprivredne politike;

AN.  budući da nekontrolirana koncentracija poljoprivrednih zemljišta dovodi do stvaranja velikih poljoprivrednih gospodarstava koja su usmjerena na postizanje najvećeg mogućeg profita od poljoprivredne proizvodnje, često uz znatnu i nepovratnu štetu za okoliš;

AO.  budući da je jedna od posljedica koncentracije poljoprivrednog zemljišta prelijevanje dobiti i poreza iz ruralnih područja u sjedišta velikih društava;

AP.  budući da postojeći propisi o ograničavanju izravnih plaćanja većih od 150 000 EUR nisu dostatni kad pravne osobe posjeduju više poljoprivrednih podružnica od kojih svaka prima izravna plaćanja u iznosu manjem od 150 000 EUR;

AQ.  budući da dionička društva zabrinjavajućom brzinom ulaze u poljoprivredni sektor da često vode prekogranično poslovanje i da se njihov poslovni model često znatno više odlikuje špekulacijama u pogledu zemljišta nego poljoprivrednom proizvodnjom;

AR.  budući da se navedeni problemi ne odnose samo na poljoprivredno zemljište nego u sličnoj zabrinjavajućoj mjeri i na šume i ribolovna područja;

1.  podsjeća na to da su pitanja povezana sa zemljištem i njegovom obradom kao i urbanistička pravila u nadležnosti država članica; zbog toga poziva države članice da u sklopu svojih javnih politika u većoj mjeri vode računa o očuvanju poljoprivrednih zemljišta, njihovoj obradi te o prijenosu zemljišta;

2.  poziva Komisiju da uspostavi ured za nadzor koji će prikupljati informacije i podatke o stupnju koncentracije poljoprivrednog zemljišta i razini prava korištenja njime u Uniji, a koji bi trebao imati sljedeće zadatke: dokumentirati kupovne cijene i cijene zakupa te tržišno ponašanje vlasnika i zakupaca; pratiti gubitak poljoprivrednih površina zbog prenamjene, razvoja situacije u pogledu plodnosti i erozije tla; redovno izvještavanje;

3.  smatra da bi države članice trebale redovno međusobno i Komisiji slati informacije o svom nacionalnom zakonodavstvu u vezi sa zemljištima, promjenama u korištenju zemljišta, a posebno slučajevima koji uključuju špekulativnu kupovinu zemljišta;

4.  poziva Komisiju da uspostavi radnu skupinu na visokoj razini čija je zadaća proučavanje problema koncentracije poljoprivrednog zemljišta, da provede studiju o učincima političkih mjera koje se primjenjuju u EU-u i državama članicama na koncentraciju zemljišta i poljoprivrednu proizvodnju te da analizira rizike koncentracije zemljišta za sigurnost opskrbe hranom, zapošljavanje, okoliš, kvalitetu tla i ruralni razvoj;

5.  poziva države članice da svoje politike korištenja zemljišta usmjere na iskorištavanje postojećih alata kao što su oporezivanje, programi potpore i fondovi u okviru ZPP-a kako bi se na cijelom području EU-a zadržao model poljoprivrede koji se temelji na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima;

6.  poziva Komisiju i države članice da redovno prikupljaju podatke usporedive kvalitete o visini zakupa i cijenama zemljišta, uključujući podatke o stjecanju zemljišta zbog prodaje udjela, transakcijama koje obuhvaćaju velike površine, gubitku prava korištenja zemljišta, kršenju prava korištenja i špekulativnom povećanju cijena, u svim državama članicama; poziva Komisiju da objavi smjernice o usklađivanju računovodstvene prakse i da potiče razmjenu najboljih praksi u nacionalnim zakonodavstvima kako bi se utvrdile mjere za očuvanje poljoprivrednoga zemljišta i poljoprivrednih aktivnosti;

7.  smatra da je potrebno da države članice uspostave usklađene popise poljoprivrednih zemljišta u kojima će se sva vlasnička prava i odnosi u pogledu korištenja poljoprivrednim zemljištem brzo, točno i razumljivo prikazati u obliku javno dostupnih i anonimiziranih statističkih podataka, uz puno poštovanje prava na zaštitu podataka svih uključenih strana;

8.  traži od Komisije da na toj osnovi Vijeću i Parlamentu redovito podnosi izvješće o stanju u pogledu korištenja zemljišta, strukture, cijena te nacionalnih politika i zakona u području vlasništva i zakupa poljoprivrednih površina, te da izvještava Odbor za svjetsku sigurnost opskrbe hranom o primjeni njegovih Dobrovoljnih smjernica o odgovornom upravljanju u poljodjelstvu, ribarstvu i šumarstvu u EU-u u kontekstu nacionalne sigurnosti opskrbe hranom;

9.  priznaje da su programi konsolidacije fragmentiranih zemljišnih parcela i njihova upotreba različitih vrsta postupaka u okviru integriranog sustava upravljanja površinama kojim se uzimaju u obzir lokalne i regionalne specifičnosti neizostavan instrument za poboljšanje poljoprivredne strukture i rješavanje sukoba u vezi s korištenjem zemljištem; u vezi s tim preporučuje da, kad se restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta obavlja davanjem u zakup, cijene zakupa budu povezane s proizvodnim kapacitetima i profitabilnošću kao najprimjerenijim kriterijima za poljoprivredno gospodarstvo te poziva države članice da međusobno razmijene iskustva u upravljanju poljoprivrednim zemljištem;

10.  smatra da bi dobro promišljena i koordinirana politika tržišta zemljišta koja se provodi s pomoću instrumenta regionalnog i lokalnog planiranja korištenja površina, trebala doprinijeti smanjenju stupnja korištenja zemljišta u nepoljoprivredne svrhe;

11.  priznaje da, iako zemljišna politika u prvom redu spada u nadležnost država članica, na nju mogu utjecati zajednička poljoprivredna politika ili relevantna politička područja, uz ozbiljan utjecaj na konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava na unutarnjem tržištu; smatra da zemljišna politika mora dati doprinos jamčenju raspršene, pravedne i ravnopravne raspodjele prava korištenja zemljišta i pristupa zemljištu, kao i osiguravanju statusa poljoprivrednika zakupnika unutar odgovarajućeg okvira, s obzirom na to da se time izravno utječe na životne i radne uvjete te kvalitetu života u ruralnim područjima; podsjeća na važnu socijalnu funkciju posjeda zemljišta i njegove obrade koja traje generacijama, a koja se temelji na činjenici da gubitak poljoprivrednih gospodarstava i radnih mjesta dovodi do sloma europskih malih poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih područja, a time i do strukturnih promjena koje nisu poželjne za društvo u cjelini;

12.  kako bi se ostvarili ciljevi ZPP-a poziva države članice da, uz jamčenje jednakog pristupa za oba spola, daju prednost malim i srednjim lokalnim proizvođačima, novim i mladim poljoprivrednicima prilikom kupnje ili zakupa poljoprivrednog zemljišta, uključujući prava prvokupa ako su uspostavljena, s obzirom na to da je što veći stupanj njihova vlasništva nad zemljištem koje obrađuju u interesu održivog i pouzdanog razvoja njihovih poljoprivrednih gospodarstava, pogotovo u vremenima sve većeg interesa osoba koje se ne bave poljoprivredom za kupnju poljoprivrednih površina, često u spekulativne svrhe; potiče države članice da promiču mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva i održive načine proizvodnje;

13.  podsjeća na to da veliki investicijski troškovi otežavaju kupnju i zakupljivanje poljoprivrednog zemljišta i šumskih područja malim i srednjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i zadružnim poduzećima;

14.  prepoznaje važnost malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za život u ruralnim područjima s obzirom na to da imaju aktivnu ulogu u gospodarskim strukturama ruralnih područja očuvanjem kulturne baštine i ruralnog načina života, održavanjem društvenog života i održivim korištenjem prirodnih resursa, uz to što proizvode dostatne količine zdrave i kvalitetne hrane i jamče raspršenost vlasništva nad zemljištem u tim područjima; ističe probleme koji se pojavljuju pri prijenosu gospodarstava s jedne generacije na drugu, posebno uzimajući u obzir njihov prijenos izvan obitelji te poziva države članice da prikupljaju podatke o tim pojavama i da uspostave pravni okvir kako bi se riješili takvi problemi;

15.  podsjeća na potpore mladim poljoprivrednicima u okviru ZPP-a, čija je svrha poduprijeti njihov pristup poljoprivredi; osim toga, traži sveobuhvatan pristup koji doprinosi omogućavanju preuzimanja, odnosno osnivanja poljoprivrednih gospodarstava od strane osposobljenih mladih poljoprivrednika, žena i osoba koje se žele početi baviti poljoprivredom; međutim, napominje da se novi poljoprivrednici često suočavaju s poteškoćama u obliku strukturnih prepreka kao što su visoke cijene zemljišta ili visoko oporezivanje nasljeđivanja izvan obitelji;

16.  ističe relevantnost europske strukturne politike za poticanje ruralnih područja, primjerice za jamčenje posebnih poticaja pojedinačnim malim i srednjim društvima i zadrugama, mladima te posebno ženama pri ostvarivanju pristupa poljoprivrednom zemljištu;

17.  ističe poteškoće u pristupu kreditima za kupnju zemljišta ili njegov zakup, posebno za nove i mlade poljoprivrednike; poziva Komisiju da u okviru ZPP-a i povezanih politika osigura odgovarajuće instrumente kojima će se dotičnim osobama olakšati početak bavljenja poljoprivredom jamčenjem pravednog pristupa održivim kreditima;

18.  smatra da lokalne zajednice moraju sudjelovati u odlukama koje se tiču korištenja zemljišta;

19.  poziva države članice da potaknu razvoj gradske poljoprivrede i drugih oblika participativne poljoprivrede i dijeljenja zemljišta, uzimajući u obzir, s jedne strane, ograničeni pristup poljoprivrednom zemljištu u ruralnim područjima i, s druge strane, sve veće zanimanje za gradsku i prigradsku poljoprivredu;

20.  potiče države članice da ulože veće napore u prijenos znanja s pomoću projekata istraživanja i inovacija kako bi se poboljšala kvaliteta tla primjenom agro-okolišnih mjera, s obzirom na činjenicu da je poljoprivredno zemljište temelj za proizvodnju hrane, održive ekosustave i uspješna ruralna područja;

21.  poziva države članice da politike tržišta zemljišta osmisle na način da se njima omogući pristup vlasništvu ili zakupu pod financijskim uvjetima prilagođenima poljoprivrednoj djelatnosti kao i nadzor nad cijenama i cijenama zakupa poljoprivrednih površina; nadalje, poziva na to da transakcije u vezi sa poljoprivrednim zemljištem podliježu ex ante postupku provjere usklađenosti s nacionalnim zakonodavstvima u području zemljišta, što bi vrijedilo i za udruživanja, razdvajanja i osnivanje zaklada; smatra da bi strože kontrole ugovora o zakupu i obveza prijavljivanja s mogućnostima sankcija bili razumna opcija jer je zakup često prvi korak prema kupnji; apelira na države članice da zajamče da politika zakupa uključuje uvjet da zakupoprimci vrše poljoprivrednu dužnost; smatra da se politikom tržišta zemljišta mora doprinijeti sprečavanju zauzimanja dominantnih položaja na tržištima zemljišta;

22.  potiče sve države članice da koriste takve instrumente za reguliranje tržišta zemljišta, kao što se u nekim državama članicama već uspješno čini, u skladu s odredbama Ugovora o EU-u, kao što su obaveza pribavljanja dozvola za kupnju i zakup zemljišta, pravo na prvokup, obaveza zakupoprimaca da obrađuju zemljište, ograničavanje prava kupnje za pravne osobe, ograničavanje broja hektara zemljišta koji se mogu kupiti, davanje prednosti poljoprivrednicima, stvaranje zaliha zemljišta, indeksacija cijena na temelju prihoda od poljoprivrede itd.;

23.  ističe da nacionalni pravosudni sustavi moraju štititi prava svih strana od nepravilnosti u vezi s ugovorima o zakupu te da bi nacionalna tijela trebala poduzeti korake za uklanjanje mogućih rupa u postojećim nacionalnim zakonodavstvima koje omogućuju zloupotrebu ugovora;

24.  podsjeća na pozitivne mjere koje su neke države članice poduzele u uređivanju svojih tržišta zemljištem kako bi se izbjegle spekulativne transakcije zemljišta; podsjeća države članice na to da u poreznom zakonodavstvu imaju učinkovitu polugu za reguliranje tržišta zemljišta;

25.  poziva države članice da politike regulacije tržišta zemljišta osmisle na način da se njima ublažuje porast kupoprodajnih cijena i cijena zakupa poljoprivrednih površina; nadalje, traži da cijene podliježu postupku odobravanja koji bi vrijedio i za udruživanja, razdvajanja i osnivanje zaklada; smatra da bi strože kontrole ugovora o zakupu i obveza prijavljivanja s mogućnostima sankcija bili razumna opcija jer je zakup često prvi korak prema kupnji;

26.  poziva države članice na to da podupiru ili osnuju odgovarajuće institucije za upravljanje zemljištem uz sudjelovanje države i pod nadzorom javnosti;

27.  poziva države članice i Komisiju da podupru sve inovativne aktivnosti financiranja zemljišta koje mladim poljoprivrednicima pomažu u osnivanju vlastitih gospodarstava, osobito sredstvima investicijskih fondova koji se temelje na načelu solidarnosti i koji štedišama omogućuju da svoja sredstva ulažu na društveno koristan način pružanjem potpore mladima koji nemaju dovoljno sredstava da kupe zemljište i pokrenu poljoprivrednu djelatnost;

28.  traži da EU i države članice u interesu razvoja jasnog putokaza EU-a u pogledu strukture poljoprivrede provode „Dobrovoljne smjernice o odgovornom upravljanju u poljodjelstvu, ribarstvu i šumarstvu” koje su ratificirale sve države članice; osobito poziva države članice da prilikom donošenja mjera u pogledu upotrebe državnih resursa i njihova nadzora uzmu u obzir šire socijalne, ekonomske, i ekološke ciljeve te da izbjegnu neželjene učinke zemljišne špekulacije i koncentracije zemljišta na lokalne zajednice; poziva države članice da podnose izvješća Komisiji o korištenju i primjeni tih smjernica u njihovim politikama upravljanja zemljištem;

29.  u vezi s tim preporučuje da Komisija usvoji preporuke o upravljanju zemljištem u Europskoj uniji, u skladu s Dobrovoljnim smjernicama o odgovornom upravljanju u poljodjelstvu, ribarstvu i šumarstvu te uzimajući u obzir horizontalne okvire EU-a o poljoprivredi, okolišu, unutarnjem tržištu i teritorijalnoj koheziji;

30.  smatra da bi izravna plaćanja bila korisnija kad bi se isplaćivala na osnovi ostvarenog okolišnog i društveno-ekonomskog javnog dobra, a ne samo na osnovi površine zemljišta poljoprivrednog gospodarstva;

31.  ističe mogućnosti koje stoje na raspolaganju državama članicama u vezi sa smanjenjem dijela iznosa izravnih plaćanja koji prelazi gornju granicu od 150 000 EUR za najmanje 5 %, kao što se predviđa u članku 11. Uredbe o izravnim plaćanjima br. 1307/2016;

32.  vjeruje da je u okviru reformiranog ZPP-a potrebno uvesti gornje granice i prilagoditi sustav izravnih plaćanja na način da se dodana vrijednost da prvim hektarima te da je potrebno poduzeti korake za olakšavanje ulaganja i isplate izravne potpore malim poljoprivrednim gospodarstvima; poziva Komisiju da uvede učinkovitiji mehanizam preraspodjele kako bi se spriječila koncentracija poljoprivrednog zemljišta;

33.  potiče države članice da više koriste već postojeće mogućnosti ograničavanja i preraspodjele sredstava u okviru ZPP-a, kao što je mogućnost da se 30 % izravnih plaćanja za prvi hektar iskoristi za jačanje malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ako države članice istodobno primjenjuju propise EU-a iz članaka 41. i 42. Uredbe o izravnim plaćanjima; predlaže da se povoljniji položaj za prve hektare ne obračunava po obiteljskom gospodarstvu nego po matičnom društvu; stoga traži od Komisije da se, u skladu s pravilima o zaštiti podataka, ne objavljuju samo podaci o vlasnicima poljoprivrednih gospodarstava koji primaju subvencije u okviru ZPP-a nego i o korisnicima kao što su vlasnici zemljišta, odnosno matična društva;

34.  ističe važnost posebne definicije na razini EU-a pojma „aktivan poljoprivrednik” jasno povezanu s pojmom rada u poljoprivrednom gospodarstvu kojom će se podrobno razlikovati između zemljišta koja ispunjavanju odnosno ne ispunjavaju uvjete (npr. zračne luke, industrijska otvorena područja, tereni za golf); poziva Komisiju da se pobrine za to da samo aktivni poljoprivrednici budu korisnici izravnih potpora;

35.  poziva Komisiju da za sva politička područja, kao što su poljoprivreda, energetika, okoliš, regionalni razvoj, mobilnost, financije i ulaganja, provjeri podupire li se njima koncentracija poljoprivrednog zemljišta u EU-u ili su s njom u suprotnosti te da, uz sudjelovanje poljoprivrednika i njihovih organizacija, kao i drugih relevantnih dionika civilnog društva, pokrene postupak savjetovanja kako bi se ocijenila postojeća situacija u vezi s upravljanjem poljoprivrednim površinama u skladu s Dobrovoljnim smjernicama o odgovornom upravljanju u poljodjelstvu, ribarstvu i šumarstvu te općim uvjetima koje je usvojio Odbor za svjetsku sigurnost opskrbe hranom (CFS);

36.  preporučuje da države članice provedu ciljano preispitivanje provedbe postojećeg zajedničke poljoprivredne politike na nacionalnoj razini u vezi s utvrđivanjem neželjenih učinaka koncentracije zemljišta;

37.  podržava Komisiju koja je utvrdila da je zemljište ograničen resurs koji se već zbog klimatskih promjena, erozije tla i prekomjerne eksploatacije ili prenamjene nalazi pod velikim pritiskom te stoga podržava ekološko-socijalne mjere za njegovu zaštitu, istodobno ističući da je zemljište isključivo u nadležnosti država članica;

38.  traži da se poljoprivredno zemljište posebno zaštiti kako bi se državama članicama, u koordinaciji s lokalnim vlastima i organizacijama poljoprivrednika, dopustilo da reguliraju prodaju, korištenje i zakup poljoprivrednog zemljišta u cilju jamčenja sigurnosti opskrbe hranom u skladu s Ugovorima o EU-u i sudskom praksom Suda Europske unije o pitanjima prava korištenja zemljišta i pristupa zemljištu, kao i u vezi s četiri europske temeljne slobode te javnim interesom;

39.  predlaže Komisiji da u interesu međuinstitucijske transparentnosti omogući Parlamentu bolji uvid u dokumente o postupcima u slučaju kršenja Ugovora te o prethodnim postupcima u vezi s reguliranjem tržišta zemljišta koje provode države članice;

40.  poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama i dionicima objavi jasan i sveobuhvatan skup kriterija, uključujući transakcije s poljoprivrednim zemljištima na tržištima kapitala, koji će državama članicama osigurati jednake uvjete i jasno pokazati koje su mjere reguliranja tržišta zemljišta dopustive, uzimajući u obzir javni interes i četiri slobode Europske unije kako bi se poljoprivrednicima olakšala kupnja zemljišta u poljoprivredne i šumarske svrhe; poziva Komisiju da razmotri moratorij na aktualne postupke kojima je svrha procijeniti usklađenost zakonodavstva koje je na snazi u državama članicama u području trgovanja poljoprivrednim zemljištima i zakonodavstva EU-a, sve dok se ne objavi navedeni skup kriterija;

41.  poziva Komisiju da podigne razinu osviještenosti država članica o borbi protiv utaje poreza, korupcije i nezakonitih radnji, kao što su „džepni ugovori”, u vezi sa zemljišnim transakcijama te da ih podupire u tom pogledu; ukazuje na to da pravosudna tijela u nekim državama članicama trenutačno vode istragu o zloupotrebama u vezi s postupkom kupnje poljoprivrednog zemljišta;

42.  pozdravlja prijedlog pojednostavljenja ZPP-a, a posebno onih mjera koje su posvećene smanjenju troška i administrativnog tereta obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te mikro, malim i srednjim poduzećima u ruralnom prostoru;

43.  poziva Komisiju da prilikom izrade prijedloga ZPP-a za razdoblje nakon 2020. zadrži mjere usmjerene na suzbijanje koncentracije poljoprivrednog zemljišta te osmisli dodatne mjere pomoći mikro, malim i srednjim poduzećima;

44.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)

Studija Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta o razmjeru jagme za poljoprivrednim zemljištem u EU-u („Extent of Farmland Grabbing in the EU”), str. 24. (PE 540.369).

(2)

ibid.

(3)

Poljoprivredna politika tržišta zemljišta: opće stanje i mogućnosti djelovanja, izvješće radne skupine savezne vlade i saveznih zemalja „Politika tržišta zemljišta” u skladu sa zaključkom direktora poljoprivrednog sektora saveznih zemalja od 16. siječnja 2014. (ožujak 2015.), stranica 37.


OBRAZLOŽENJE

Koncentracija zemljišta – europska tema:

Teme kao što su jagma za zemljištem i koncentracija zemljišta dugo su se vezale za zemlje u južnom dijelu zemaljske kugle. No, nakon pomnijeg razmatranja, treba reći da je koncentracija poljoprivrednih zemljišta već godinama tema koja je relevantna i za Europu.

O koncentraciji zemljišta riječ je kad se trgovina poljoprivrednim površinama odvija u razmjerima koji su neuobičajeni za Europu.

Podaci iz 2010. pokazuju da je već u EU-u s 27 država članica oko 3 % poljoprivrednih gospodarskih subjekata nadziralo 50 % poljoprivrednih površina i da je, nasuprot tome, dvije godine kasnije 80 % poduzeća raspolagalo samo s 12 % poljoprivrednih zemljišta.

Stupanj koncentracije poljoprivrednog zemljišta u Europi nalik je nejednakoj raspodjeli vlasništva nad zemljištem u Brazilu, Kolumbiji ili na Filipinima.

Poljoprivredno zemljište nije obična roba jer je zemljište ograničeno i pristup njemu je ljudsko pravo. Koncentracija poljoprivrednog zemljišta u rukama malog broja aktera povezana je s velikim socijalnim, kulturnim, gospodarskim i političkim posljedicama u svim državama članicama EU-a.

Baš kao i koncentracija kapitala, tako i prevelika koncentracija poljoprivrednog zemljišta dovodi do podjele društva, destabiliziranja ruralnog područja i opasnosti za sigurnost opskrbe hranom pa se na taj način ugrožavaju ekološki i socijalni ciljevi Europe.

U općenitom smislu postoji manjak sveobuhvatnih, transparentnih, aktualnih, kvalitetnih i na europskoj razini jedinstvenih podataka o kretanjima cijena i količina na europskom zemljišnom tržištu. To se odnosi na prodaju zemljišta i udjela u zemljištima, kao i na cijene zakupa.

Posljedice za poljoprivredu u Europi

U međuvremenu su kupoprodajne cijene i cijene zakupa poljoprivrednih površina u mnogim europskim regijama narasle na razinu koja mnogim poljoprivrednim poduzećima onemogućuje zaštitu od gubitka zakupljenih površina, odnosno njihovo povećavanje kupnjom dodatnog zemljišta koje bi bilo potrebno za održavanje konkurentnih poduzeća. Osim činjenice da gotovo i nema zemljišta na tržištu, cijena zakupa više se ne određuju prema poljoprivrednom prihodu koji je moguće postići. Zbog toga su kapitalni zahtjevi za mnoge nove poduzetnike preveliki i prerizični.

Posljedice za društvo

Koncentracija zemljišta u prvom se redu odnosi na poljoprivrednike i radnike u sektoru poljoprivrede. Tek pomnijom analizom postaje jasan i utjecaj na cijelo društvo.

Vlasništvo je najbolji preduvjet za odgovorno postupanje sa zemljištem i njegovu održivu obradu. Njime se potiče osjećaj pripadnosti i doprinosi ostanku stanovništva u ruralnim područjima.

Raspršenost vlasništva temeljno je načelo socijalne tržišne ekonomije i ključan preduvjet za društvenu koheziju gospodarstva. Obrađene poljoprivredne površine ne predstavljaju samo nezamjenjiv temelj za proizvodnju kvalitetne hrane i hrane za životinje, nego imaju i posebno značenje za vodne resurse, kao i bioraznolikost te plodnost tla koji već sada trpe posljedice klimatskih promjena i erozije tla.

Razlozi za koncentraciju poljoprivrednih zemljišta u EU-u i s njom povezani izazovi

Iako je razina cijena poljoprivrednog zemljišta u državama članicama EU-a različita, koncentracija zemljišta u cijeloj Europi konstantno raste i dovodi do negativnih posljedica za poljoprivrednike.

Postoji više razloga za koncentraciju zemljišta u EU-u. U tom smislu, zbog sve veće potražnje za hranom i hranom za životinje, obnovljivim sirovinama za industriju nafte, kemijsku i tekstilnu industriju, kao i nefosilnim gorivima kupnja zemljišta u ovom se trenutku nalazi među najboljim i najsigurnijim mogućnostima ulaganja i ostvarivanja dobiti za ulagače iz cijelog svijeta.

Razdoblje konstantno niskih kamata od financijske krize jedan je od razloga za „bijeg prema realnim vrijednostima”, odnosno zemljištu. Zato su i ulagači iz drugih sektora zainteresirani za kupnju zemljišta.

Osim koncentracije zemljišta njegovo korištenje u druge svrhe, kao što su prekrivanje, urbanizacija, turizam i infrastrukturni projekti predstavljaju prijetnju poljoprivrednom zemljištu kao takvom.

Osim toga nekim se političkim područjima i određenim subvencijama EU-a podupiru nastojanja poljoprivrednih poduzeća za proširenje, odnosno privlače ulagači izvan sektora poljoprivrede. Izravna plaćanja vezana za površine, na primjer, dovode do jednostrane potpore najvećim poduzećima.

Na sličan način funkcioniraju programi potpore EU-a ili država članica kojima se, na primjer, podupiru nefosilna goriva i time povećava konkurencija površina među proizvođačima hrane, krmiva i goriva.

Zabrinjavaju opseg i brzina koncentracije zemljišta. To se posebno odnosi na zemlje kao što su Rumunjska, Mađarska i Bugarska. Međutim, ni u Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj taj problem nije nepoznanica.

Mnoge države članice prepoznale su problem i pokušavaju se suprotstaviti trendu odgovarajućim zakonima. Time često dolazi do sukoba s jednom o četiriju europskih temeljnih sloboda: slobodom kretanja kapitala. Ta temeljna sloboda koja je s pravom na snazi u cijeloj Europskoj uniji i koja obuhvaća zabranu diskriminacije osoba iz trećih zemalja u pogledu kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta susreće se s ograničenjima.

Pristup poljoprivrednom zemljištu od ključne je važnosti

Koncentracija poljoprivrednog zemljišta u EU-u donosi brojne posljedice za društvo i aktivne poljoprivrednike. Perspektivan poljoprivredni sektor na poseban način ovisi o pristupu mladih osoba poljoprivrednom zemljištu. Njihova spremnost na inovacije i ulaganja odlučujuća je za budućnost ruralnih područja. Naime, samo se na taj način može zaustaviti proces starenja u poljoprivredi i osigurati nasljeđivanje poljoprivrednih gospodarstava, kao i ostvarivanje cilja multifunkcionalne poljoprivrede s obiteljskim i zadružnim poduzećima pod vodstvom vlasnika.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

21.3.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

34

2

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, José Bové, Daniel Buda, Nicola Caputo, Michel Dantin, Jean-Paul Denanot, Albert Deß, Diane Dodds, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Martin Häusling, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Ivan Jakovčić, Elisabeth Köstinger, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Mairead McGuinness, Nuno Melo, Ulrike Müller, James Nicholson, Maria Noichl, Marijana Petir, Laurenţiu Rebega, Jens Rohde, Maria Lidia Senra Rodríguez, Ricardo Serrão Santos, Czesław Adam Siekierski, Tibor Szanyi, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Paul Brannen, Angélique Delahaye, Maria Heubuch, Karin Kadenbach, Anthea McIntyre, Massimo Paolucci, John Procter, Molly Scott Cato, Estefanía Torres Martínez, Vladimir Urutchev


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

34

+

ALDE

Jan Huitema, Ivan Jakovčić, Ulrike Müller, Jens Rohde

ECR

Zbigniew Kuźmiuk

EFDD

Marco Zullo

ENF

Laurenţiu Rebega

GUE/NGL

Luke Ming Flanagan, Maria Lidia Senra Rodríguez, Estefanía Torres Martínez

NI

Diane Dodds

PPE

Daniel Buda, Michel Dantin, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Esther Herranz García, Elisabeth Köstinger, Nuno Melo, Marijana Petir, Czesław Adam Siekierski, Vladimir Urutchev

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Paul Brannen, Nicola Caputo, Jean-Paul Denanot, Karin Kadenbach, Maria Noichl, Massimo Paolucci, Ricardo Serrão Santos, Tibor Szanyi

Verts/ALE

José Bové, Martin Häusling, Molly Scott Cato

2

-

EFDD

John Stuart Agnew

ENF

Philippe Loiseau

6

0

ECR

Anthea McIntyre, James Nicholson, John Procter

PPE

Albert Deß, Peter Jahr, Mairead McGuinness

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 21. travnja 2017.Pravna napomena