IZVJEŠĆE o korupciji i ljudskim pravima u trećim zemljama

28.6.2017 - (2017/2028(INI))

Odbor za vanjske poslove
Izvjestitelj: Petras Auštrevičius
Izvjestitelj za mišljenje (*):Stelios Kouloglou, Odbor za razvoj
(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o korupciji i ljudskim pravima u trećim zemljama

(2017/2028(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije koja je stupila na snagu 14. prosinca 2005.[1],

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i Deklaraciju UN-a o borcima za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te Međunarodni pakt o socijalnim, gospodarskim i kulturnim pravima,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz 1997. o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju, preporuku Vijeća iz 2009. o daljnjoj borbi protiv mita i preporuku iz 2009. o poreznom odbitku na mito plaćenog stranim javnim dužnosnicima i drugim povezanim instrumentima[2],

–  uzimajući u obzir Strateški okvir EU-a za ljudska prava i demokraciju usvojen 2012. i Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2015. – 2019. koji je 20. srpnja 2015. usvojilo Vijeće za vanjske poslove,

–  uzimajući u obzir Smjernice EU-a o braniteljima ljudskih prava kako su usvojene na 2914. sastanku Vijeća za opće poslove od 8. prosinca 2008.[3],

–  uzimajući u obzir Rezoluciju UN-a naslovljenu „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.”, koju je Opća skupština UN-a donijela 25. rujna 2015.[4],

–  uzimajući u obzir izvješće Europske investicijske banke (EIB) pod nazivom „Politika sprečavanja i odvraćanja od zabranjenog ponašanja u aktivnostima Europske investicijske banke” („politika EIB-a za borbu protiv prijevara”) usvojeno 8. studenoga 2013.[5],

–  uzimajući u obzir Vodeća načela o poduzetništvu i ljudskim pravima kojima se provodi okvir Ujedinjenih naroda za zaštitu, poštovanje i pomoć[6],

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o poduzetništvu i ljudskim pravima od 20. lipnja 2016.[7],

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama[8],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. o borbi protiv korupcije i daljnjem postupanju nakon rezolucije Odbora CRIM[9],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka[10],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenog 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka[11],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. o izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza kao izazovima za upravljanje, socijalnu zaštitu i razvoj u zemljama u razvoju[12],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. lipnja 2015. o nedavno razotkrivenim slučajevima korupcije na visokoj razini u FIFA-i[13],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: preporuke za radnje i inicijative koje treba poduzeti[14],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2013. o korupciji u javnim i privatnim sektorima i njezinu utjecaju na ljudska prava u trećim zemljama[15],

–  uzimajući u obzir Kaznenopravnu konvenciju Vijeća Europe o korupciji, Građanskopravnu konvenciju Vijeća Europe o korupciji te Rezolucije (98)7 i (99)5 o osnivanju skupine država protiv korupcije (GRECO) koje je usvojio Odbor ministara Vijeća Europe 5. svibnja 1998. odnosno 1. svibnja 1999.,

–  uzimajući u obzir Izjavu iz Jakarte o načelima za antikorupcijske agencije usvojenu 26. i 27. studenog 2012.[16],

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Paname povodom sedme godišnje konferencije i opće skupštine Međunarodne udruge antikorupcijskih tijela (IAACA) usvojenu 22. – 24. studenog 2013.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a o nacionalnim ustanovama za promicanje i zaštitu ljudskih prava usvojenu 17. prosinca 2015. i Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava o nacionalnim ustanovama za promicanje i zaštitu ljudskih prava usvojenu 29. rujna 2016.[17],

–  uzimajući u obzir konačno izvješće savjetodavnog odbora Vijeća UN-a za ljudska prava o negativnom učinku korupcije na uživanje ljudskih prava od 5. siječnja 2015.,[18]

–  uzimajući u obzir Konvenciju Afričke unije o sprječavanju i borbi protiv korupcije (AUCPCC)[19],

–  uzimajući u obzir inicijativu Globalnog sporazuma Ujedinjenih naroda da se strategije i mjere temelje na univerzalnim načelima ljudskih prava, zapošljavanja, okoliša i borbe protiv korupcije[20],

–  uzimajući u obzir indeks percepcije korupcije koji svake godine objavljuje Transparency International,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0246/2017),

A.  budući da se korupcija, složeni globalni fenomen koji pogađa i sjeverne i južne zemlje, može definirati kao zlouporaba dodijeljenih ovlasti radi pojedinačnog, kolektivnog, izravnog ili neizravnog privatnog dobitka te narušavanjem javnog povjerenja i učinkovitosti i djelotvornosti institucija te vrijednosti demokracije i ljudskih prava, etike, pravde, održivog razvoja i dobrog upravljanja predstavlja ozbiljnu prijetnju javnim interesima, socijalnoj, političkoj i gospodarskoj stabilnosti i sigurnosti;

B.  budući da korupcija može biti u rasponu od pokušaja manjih razmjera da se utječe na pojedince, javne dužnosnike ili provedbu javnih usluga do pokušaja velikih razmjera da se naruše politički, ekonomski i/ili pravni sustavi, u cilju promicanja i financiranja terorizma, poticanja ekstremizma, smanjenja poreznih prihoda i podupiranja mreža organiziranog kriminala;

C.  budući da je korupcija uzrokovana neuspjehom političkih, gospodarskih i pravosudnih sustava da osiguraju snažan, neovisan nadzor i sustav odgovornosti;

D.  budući da je smanjenje korupcije ključno za gospodarski rast, smanjenje siromaštva, stvaranje bogatstva, obrazovanje, socijalnu skrb, zdravstvo, razvoj infrastrukture i rješavanje sukoba, kao i za jačanje povjerenja u institucije, poduzetništvo i politike;

E.  budući da u mnogim državama korupcija ne predstavlja samo značajnu sustavnu prepreku za ostvarenje demokracije, poštovanje vladavine prava, političke slobode i održivog razvoja te za uživanje svih građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih ljudskih prava, već je i mogući uzrok brojnih kršenja ljudskih prava; budući da je korupcija jedan od najzanemarenijih oblika kršenja ljudskih prava kojim se potpiruju nepravda, nejednakost, među ostalim u odnosu na financijske i gospodarske resurse, nekažnjavanje, proizvoljno djelovanje, politički i vjerski ekstremizam i sukobi;

F.  budući da korupcija, prijeteći učvršćivanju demokracije i provedbi ljudskih prava i potkopavajući državne vlasti, može dovesti do društvenih nemira, uključujući nasilje, građanskih prosvjeda i velike političke nestabilnosti; budući da je korupcija i dalje sustavno zanemarivan katalizator sukoba u zemljama u razvoju, koji dovodi do široko rasprostranjenog kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava te do nekažnjavanja počinitelja; budući da je postojeći status quo u pogledu korupcije te nezakonito bogaćenje na položajima u državnoj vlasti dovelo do preuzimanja moći i održavanja kleptokrata na vlasti;

G.  budući da velika korupcija u brojnim zemljama dovodi do slabog ljudskog, socijalnog i gospodarskog razvoja, niskih stopa obrazovanja i ostalih javnih usluga, ograničenih građanskih i političkih prava, male ili nepostojeće političke konkurencije, slobode internetskih i konvencionalnih medija i nedostataka u vladavini prava;

H.  budući da korupcija ima negativne učinke na uživanje ljudskih prava, da ima specifične negativne posljedice i nerazmjerno utječe na najviše obespravljene, marginalizirane i ranjive skupine društva kao što su žene, djeca, osobe s invaliditetom, osobe starije dobi, siromašne osobe, autohtono stanovništvo ili osobe koje pripadaju manjinama i to tako što im onemogućuje političku participacija, oduzima pristup javnim i socijalnim programima i službama, pravdi, prirodnim resursima, uključujući tlo, radna mjesta, obrazovanje, zdravstvo i stanovanje; budući da korupcija također utječe na napredak prema zaustavljanju diskriminacije, rodnoj jednakosti i jačanju položaja žena ograničavanjem kapaciteta žena da traže svoja prava; budući da korupcija narušava opseg i sastav rashoda vlada, čineći ozbiljnu štetu sposobnosti države da maksimalno iskoristi svoje raspoložive resurse u cilju potpunog ostvarenja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, dobrog funkcioniranja demokracije i vladavine prava te razvoja zajedničke etike;

I.  budući da je UN-ov cilj održivog razvoja br. 16 usmjeren na mir, izgradnju jakih institucija i borbu protiv korupcije; budući da EU mora radi općeg postizanja cilja br. 16 hitno i izravno prionuti rješavanju pitanja u kojima korupcija ima ključnu ulogu, od kršenja ljudskih prava do siromaštva, gladi i nepravde;

J.  budući da rješavanje problema korupcije zahtijeva zajedničke napore u cilju rješavanja i korupcije na visokoj razini i sitne korupcije u trećim zemljama i državama članicama EU-a, uzimajući u obzir, na osnovi svakog slučaja zasebno, hijerarhijsko pokroviteljstvo, sustave nagrađivanja i klijentelizam u strukturama moći koji često povezuju kaznena djela korupcije i nekažnjenost na najvišoj razini sa sitnom korupcijom, izravno utječući na živote stanovništva i pristupa stanovništva osnovnim uslugama;

K.  budući da se korupcija ne može riješiti bez snažne političke posvećenosti na najvišoj razini, bez obzira na sposobnosti, vještine i spremnost nacionalnih nadzornih i provedbenih tijela;

L.  budući da su gospodarske posljedice korupcije izuzetno negativne, posebno u pogledu njezina učinka na sve veće siromaštvo i nejednakost u društvu, kvalitetu javnih usluga, sigurnost, pristup svim vrstama zdravstvenih usluga i obrazovanju s višim standardom, infrastrukturi, socioekonomskim prilikama za osobnu i ekonomsku emancipaciju, a osobito na gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i prilike za zapošljavanje, te na obeshrabrivanje poduzetništva i manjak ulaganja;

M.  budući da, na primjer, korupcija stoji EU između 179 i 990 milijardi EUR godišnje u smislu BDP-a[21];

N.  budući da se, prema navodima Svjetske banke, svake godine isplaćuje 1 bilijun USD mita diljem svijeta, pri čemu se procjenjuje da je ukupni iznos gospodarskog gubitka zbog korupcije mnogo puta veći;

O.  budući da je organizirani kriminal, koji je ozbiljan problem u mnogim zemljama i ima prekograničnu dimenziju, često povezan s korupcijom;

P.  budući da djela korupcije i kršenja ljudskih prava najčešće uključuju zloupotrebu ovlasti, manjak odgovornosti, ometanje pravde, nepriličnu uporabu utjecaja i institucionalizaciju raznih oblika diskriminacije, klijentizma i uništavanje tržišnih mehanizama; budući da se pokazalo da postoji snažan međuodnos između korupcije i nedostataka u vladavini prava i dobrom upravljanju i budući da korupcija često dovodi u pitanje djelotvornost institucija i subjekata kojima je povjereno jamčenje uzajamne provjere vlasti i poštovanje demokratskih načela i ljudskih prava, kao što su parlamenti, tijela vlasti koja provode zakone, pravosuđe i civilno društvo; budući da su u zemljama u kojima je vladavina prava narušena korupcijom i provedba i jačanje pravnih okvira ometeni zbog korumpiranih sudaca, odvjetnika, tužitelja, policijskih službenika, istražitelja i revizora;

Q.  budući da su korupcija i kršenje ljudskih prava fenomen koji uključuje nedostatak cjelovitog postupanja i neuspjeh nadležnih tijela i budući da se vjerodostojnost i legitimnost javnih i privatnih organizacija može zajamčiti samo ako se njihovo svakodnevno upravljanje temelji na kulturi strogo utvrđene cjelovitosti postupanja;

R.  budući da se praksama kao što su izborna prijevara, nezakonito financiranje političkih stranaka, kronizam ili percipiran nerazmjeran utjecaj novca u politici uništava povjerenje i vjeru u izabrane predstavnike, izborni proces i vlade, podriva demokratski legitimitet i vjera javnosti u politiku i prijeti značajnom oslabljivanju građanskih i političkih prava; budući da neodgovarajuća regulacija te manjak transparentnosti i praćenja političkog financiranja mogu stvoriti prilike za neovlašteni utjecaj i uplitanje u vođenje javnih poslova; budući da se optužbe za korupciju mogu upotrijebiti i kao politički instrument za narušavanje ugleda političara;

S.  budući da se korupcijom u sudstvu krše načela nediskriminacije, pristupa pravdi, prava na pošteno suđenje i na učinkovitu pravnu pomoć, koja su od ključne važnosti u provedbi svih drugih ljudskih prava, i za sprječavanje nekažnjavanja; budući da nedostatak neovisnog pravosuđa i javne uprave potiče nepovjerenje u javne institucije dovodeći u pitanje poštovanje vladavine prava i povremeno potpirujući nasilje;

T.  budući da je korupciju teško mjeriti jer obično uključuje nezakonite prakse koje se namjerno zataškavaju, iako su neki mehanizmi za utvrđivanje, praćenje, mjerenje i borbu protiv korupcije razvijeni i provedeni;

U.  budući da nove tehnologije kao što je decentralizirano vođenje evidencije transakcije ili tehnike i metodologije istraživanja otvorenog koda pružaju nove mogućnosti za veću transparentnost vladinih aktivnosti;

V.  budući da je veća zaštita ljudskih prava, posebno načela nediskriminacije, važno sredstvo za borbu protiv korupcije; budući da borba protiv korupcije putem kaznenog i privatnog prava podrazumijeva poduzimanje represivnih i korektivnih mjera; budući da su promicanje i jačanje ljudskih prava i vladavine prava ključne komponente uspješnih i održivih antikorupcijskih strategija;

W.  budući da bi se stvaranjem sinergija između kaznenopravnog pristupa i pristupa temeljenog na ljudskim pravima u borbi protiv korupcije mogli ukloniti kolektivni i opći učinci korupcije te spriječiti sustavno smanjivanje ljudskih prava kao izravne ili neizravne posljedice korupcije;

X.  budući da međunarodna borba protiv korupcije ima sve bolji institucionalni i pravni okvir, ali da zbog nedostatka političke volje ili snažnih provedbenih mehanizama postoje značajni nedostaci u njegovoj provedbi; budući da bi pristupom borbi protiv korupcije temeljenom na ljudskim pravima došlo do promjene paradigme i da bi se njime moglo doprinijeti uklanjanju provedbenih nedostataka pomoću postojećih nacionalnih, regionalnih i međunarodnih mehanizama za praćenje izvršavanja obveza o ljudskim pravima;

Y.  budući da je Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije jedini pravno obvezujući univerzalni instrument za borbu protiv korupcije koji obuhvaća pet glavnih područja: preventivne mjere, kriminalizaciju i provedbu zakona, međunarodnu suradnju, povrat imovine te tehničku pomoć i razmjenu informacija;

Z.  budući da su postojeće međunarodne obveze dobri mehanizmi za poduzimanje odgovarajućih i razumnih mjera za sprečavanje ili kažnjavanje korupcije u javnim i privatnim sektorima, a posebno u skladu s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, Međunarodnim paktom o socijalnim, gospodarskim i kulturnim pravima i drugim mjerodavnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava;

AA.  budući da i sudbena tijela, pravobranitelji i nacionale ustanove za ljudska prava, kao i organizacije civilnog društva mogu odigrati ključnu ulogu u borbi protiv korupcije i da se njihov potencijal može povećati bliskom suradnjom s nacionalnim i međunarodnim agencijama za borbu protiv korupcije;

AB.  budući da bi trebalo poduzeti mjere za borbu protiv korupcije tako što će se povećati transparentnost, odgovornost i poboljšati mjere za borbu protiv nekažnjavanja unutar država, te prioritetnim utvrđivanjem razvoja strategija i konkretnih političkih mjera kojima se ne bori samo protiv korupcije, već se njima potiče razvoj i/ili stvaranje javnih politika u tom pogledu;

AC.  budući da civilno društvo i privatni sektor mogu imati odlučujuću ulogu u oblikovanju institucionalne reforme u cilju jačanja transparentnosti i odgovornosti; budući da se mogu izvući pouke iz iskustva stečenog u okviru djelovanja pokreta za zaštitu ljudskih prava u cilju podizanja osviještenosti civilnog društva o štetnim posljedicama korupcije i stvaranja savezništva s državnim institucijama i privatnim sektorom kako bi se poduprli napori u borbi protiv korupcije;

AD.  budući da nepostojanje medijske slobode ni u konvencionalnim ni u digitalnim medijima ne samo da ograničava temeljno pravo na slobodu izražavanja, nego i pogoduje uvjetima u kojima bujaju netransparentne prakse, korupcija i nepropisno ponašanje; budući da nezavisni mediji i raznolik i pluralistički medijski krajolik imaju važnu ulogu u jamčenju transparentnosti i provjere provodeći istraživanja i razotkrivajući korupciju i povećavajući svijest javnosti o povezanosti korupcije i kršenja ljudskih prava; budući da su u nekoliko zemalja, uključujući države članice EU-a, na snazi zakoni protiv klevete, u smislu kriminalizacije djela koja se smatraju „klevetom”, čime se potencijalno podriva sloboda govora i medija, a zviždači i novinari odvraćaju od prokazivanja koruptivnih aktivnosti;

AE.  budući da brojne organizacije civilnog društva, uključujući udruge za borbu protiv korupcije i udruge za zaštitu ljudskih prava, sindikate, istraživačke novinare, blogere i zviždače razotkrivaju korupciju, prijevaru, loše upravljanje i kršenja ljudskih prava usprkos činjenici da se izlažu riziku od mjera odmazde, uključujući na radnom mjestu, tužbi za uvredu i klevetu te osobnoj opasnosti; budući da manjak zakona o zaštiti od odmazde, uvrede i klevete kao i nedostatak neovisnih i vjerodostojnih istraga mogu odvratiti osobe od istupanja; budući da EU ima obvezu zaštititi ih, osobito pružajući im javnu potporu, uključujući prisustvovanje suđenjima braniteljima ljudskih prava te njihovo promatranje i najdjelotvorniju uporabu svojih instrumenata poput Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava; budući da je jamčenje usklađenosti i ispravne provedbe važećeg zakonodavstva neophodno; budući da bi oni koji razotkriju korupciju trebali imati pravo na zadržavanje povjerljivosti identiteta podložno jamstvima o poštenom suđenju; budući da bi zviždačima trebalo odobriti međunarodnu zaštitu od progona;

AF.  budući da bi borba protiv korupcije trebala uključivati i mjere za iskorjenjivanje organiziranog kriminala, poreznih oaza, pranja novca, utaje poreza, nezakonitih financijskih tokova, kao i mehanizama koji ih omogućuju jer se time sprječavaju održivi razvoj, napredak, blagostanje i odgovornost u državama;

AG.  budući da mnoge treće zemlje još nemaju kapacitete za razmjenu poreznih informacija sa zemljama EU-a i stoga iz tih zemalja ne primaju nikakve informacije o svojim građanima za koje postoji mogućnost da provode utaju poreza;

AH.  budući da je potrebno na odgovarajući način pratiti sredstva EU-a namijenjena trećim zemljama, uključujući u hitnim situacijama, uz jasnu uzajamnu provjeru u zemljama korisnicama kako bi se spriječile prilike za korupciju do koje bi moglo doći i razotkrile zlouporabe i korumpirani dužnosnici;

AI.  budući da je praćenje korupcije i nezakonitih novčanih tokova političko pitanje koje se treba rješavati na sveobuhvatan način, diljem svijeta i preko državnih granica (G20, UN, OECD, Svjetska banka, MMF);

AJ.  budući da je na Međunarodnom forumu za sportski integritet (IFSI) održanom u Lausanni u Švicarskoj u veljači 2017. promicana suradnja između vlada, međunarodnih sportskih tijela i drugih organizacija radi suzbijanja korupcije u sportu;

1.  poziva na zajedničko djelovanje na nacionalnoj i međunarodnoj razini u cilju sprječavanja i borbe protiv korupcije s obzirom na to da se korupcija širi preko granica i da je potrebno ohrabrivati veću suradnju među državama i regijama, uz rad organizacija civilnog društva posvećen borbi protiv korupcije; poziva države da se u okviru međunarodnih foruma aktivno uključe u rasprave i donošenje zajedničkih odluka o dobrim praksama i politikama prikladnima za određene situacije u svakoj regiji u cilju suzbijanja korupcije kao međupovezanog složenog i međusektorskog fenomena koji ometa politički, gospodarski i društveni razvoj te potiče međunarodni kriminal, uključujući aktivnosti povezane s terorizmom;

2.  odlučuje da će tijekom svakog zakonodavnog saziva sastavljati redovno izvješće kojim će se izvještavati o aktualnoj situaciji u vezi s korupcijom i ljudskim pravima;

3.  smatra da borba protiv korupcije mora uključivati partnerski pristup između javnog i privatnog sektora i upozorava na to da će neuspjeh u tome da se to postigne učvrstiti siromaštvo, nejednakost i narušavanje ugleda te smanjiti vanjska ulaganja, kao i dovesti u pitanje životne mogućnosti mladih i onemogućiti suzbijanje veze između koruptivnih praksi i terorizma;

4.  zabrinut je zbog slabe provedbe i primjene postojećih nacionalnih i međunarodnih instrumenata za borbu protiv korupcije kao što su Konvencija UN-a protiv korupcije, Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima (Ruggiejeve smjernice), Kaznenopravna konvencija Vijeća Europe o korupciji i Konvencija OECD-a o borbi protiv korupcije; poziva zemlje potpisnice da ih u potpunosti primjenjuju kako bi bolje zaštitile svoje građane; obvezuje se na suradnju s međunarodnim partnerima kako bi se povećao broj država koje su odabrale ojačati demokratske procese i graditi odgovorne institucije;

5.  zabrinut je zbog uznemiravanja, prijetnji, zastrašivanja i odmazde s kojima se suočavaju pripadnici organizacija civilnog društva, uključujući udruge za borbu protiv korupcije i pokrete za ljudska prava, novinare, blogere i zviždače koji razotkrivaju i prokazuju slučajeve korupcije; poziva nadležna tijela da poduzmu sve potrebne mjere za jamčenje njihova fizičkog i psihološkog integriteta i zajamče hitne, temeljite i nepristrane istrage kako bi se odgovorni priveli pravdi u skladu s međunarodnim normama;

6.  potiče sudionike sastanka na vrhu o borbi protiv korupcije održanog 2016. u Londonu da ispune preuzete obveze u pogledu rješavanja uzroka korupcije i metoda potrebnih za promicanje transparentnosti te da osiguraju potporu za najugroženije;

7.  podsjeća da je razvoj vanjske antikorupcijske strategije EU-a nužan za djelotvornu borbu protiv korupcije i financijskog kriminala;

8.  naglašava da su države dužne provesti svoje obveze o ljudskim pravima u skladu s odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije i potiče zemlje koje tek trebaju postati potpisnice te Konvencije da joj se pridruže; ističe da države moraju spriječiti i, u konačnici, reagirati na sve negativne posljedice korupcije u njihovoj jurisdikciji;

9.  potvrđuje odgovornost političkih aktera i poslovnih subjekata da poštuju ljudska prava i da se bore protiv korupcije; ističe potrebu da se u strategije za borbu protiv korupcije uključi perspektiva zaštite ljudskih prava kako bi se provele obavezne i djelotvorne preventivne politike koje se odnose na pitanja kao što su transparentnost, zakoni o pristupu javnim informacijama, zaštita zviždača i vanjske kontrole;

10.  preporučuje da EU pojača potporu međunarodnim instrumentima radi veće transparentnosti u gospodarskim sektorima koji su najpodložniji povredama ljudskih prava i korupciji;

11.  podupire uspostavu moderne, transparentne i učinkovite politike te pravnih okvira za upravljanje prirodnim resursima i smatra da takve mjere mogu služiti kao moćno oružje protiv korupcije; pozdravlja u tom smislu inicijativu za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI) i poziva EU da poveća svoju potporu kako bi se zemljama bogatima resursima pomoglo da je provedu kao moćan globalni instrument u promicanju transparentnosti i odgovornosti u području upravljanja prihodima od prirodnih resursa; smatra da je uspostava djelotvornog pravnog okvira u cilju da se zajamči da poduzeća i drugi dionici uključeni u lance opskrbe naftom i plinom i rudarstva ispravno primjenjuju načela EITI-ja ključna mjera koju bi EU trebao poticati;

12.  preporučuje da se u suzbijanju i borbi protiv nezakonitih financijskih tokova iz Afrike posveti posebna pozornost onim tokovima kapitala koji je pribavljen izvlačenjem rude i minerala iz rudnika u područjima sukoba;

13.  napominje da je korupcija složen fenomen koji je ukorijenjen u širokom spektru ekonomskih, političkih, administrativnih, socijalnih i kulturnih faktora i odnosa moći te stoga podsjeća da, razvojna politika mora, ne bi li doprinijela borbi protiv korupcije i pritom se usredotočila na smanjenje siromaštva i nejednakosti i na bolju integraciju, promicati ljudska prava, demokraciju, vladavinu prava i javne socijalne usluge radi poticanja dobrog upravljanja i izgradnje društvenog kapitala, socijalne uključenosti i socijalne kohezije, vodeći pritom računa o kulturnim i regionalnim posebnostima;

14.  naglašava da je jedan od najučinkovitijih načina sprečavanja korupcije smanjenje državnih intervencija i birokratskog posredovanja i uspostava jednostavnijih propisa;

Razmatranja o korupciji i ljudskim pravima u bilateralnim odnosima EU-a

15.  ističe potrebu utvrđivanja lokalne i demokratske odgovornosti za projekte financirane u okviru programa pomoći EU-a radi jamčenja minimalnih standarda transparentnosti; naglašava da bi se vanjski financijski instrumenti EU-a trebali temeljiti na normama protiv korupcije, uvjetovanosti koja se među ostalim odnosi na rezultate i uključuje jasna mjerila, i obvezama koje su preuzele države partneri kako bi se povećala apsorpcija financijske potpore EU-a;

16.  podsjeća na potrebu za stalnim praćenjem projekata koje financira EU i pozivanje na odgovornost nadležnih tijela zemalja primateljica ako se sredstva EU-a odgovarajuće ne upotrebljavaju i ističe potrebu da se u praćenje provedbe ugovora uključe lokalne organizacije civilnog društva i branitelji ljudskih prava; dodatno ističe potrebu za time da svaki ugovaratelj koji prima sredstva EU-a u potpunosti otkrije sve zatražene informacije, uključujući stvarno vlasništvo i korporativnu strukturu;

17.  preporučuje da EU i drugi međunarodni pružatelji bespovratnih sredstava i zajmova provode revizije bespovratnih sredstava, zajmova i paketa pomoći i provedu temeljitu dubinsku analizu vlada i organizacija primateljica kako bi se izbjeglo pružanje „renta” kleptokratskim tijelima vlasti i organizacijama koje ona kontroliraju te njihovim suradnicima; u tom kontekstu zauzima stajalište da je potrebno poticati i stručno ocjenjivanje;

18.  ističe ključnu važnost antikorupcijskog plana u postupku pregovora o pristupanju EU-u;

19.  poziva EU da, uz klauzulu o ljudskim pravima, u sporazume s trećim zemljama uključi i antikorupcijsku klauzulu kojom bi se zahtijevalo praćenje i savjetovanje i, u najgorem slučaju, određivanje sankcija ili obustava sporazuma u slučaju ozbiljne i/ili sustavne korupcije koja je uzrok teškim povredama ljudskih prava;

20.  poziva EU da razvije načela za borbu protiv korupcije velikih razmjera kao kaznenog djela u nacionalnom i međunarodnom pravu, riješi tekuće slučajeve nekažnjavanja korupcije velikih razmjera snažnijom provedbom zakona protiv korupcije i provede reforme radi uklanjanja sustavnih nedostataka u nacionalnim pravnim okvirima koji omogućuju da korupcija velikih razmjera prelazi preko granica i da se izbjegne nadzor državnih financijskih regulatora i poreznih tijela;

21.  ističe potrebu da se posebna pozornost posveti trajnom i strukturiranom praćenju i ocjenjivanju učinkovite provedbe Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije u državama članicama EU-a i zemljama s kojima je EU sklopio sporazume ili to namjerava učiniti;

22.  poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice da, s obzirom na europsku stečevinu u pogledu borbe protiv korupcije, postanu predvodnicima na međunarodnoj razini i da u državama partnerima Unije promiču borbu protiv korupcije;

23.  poziva EU da promiče mjere za borbu protiv korupcije i djelotvorne mehanizme za sudjelovanje javnosti i javnu odgovornost, uključujući pravo na pristup informacijama i provedbu načela otvorenih podataka, u svim bitnim dijalozima i savjetovanjima o ljudskim pravima s trećim zemljama i da financira projekte namijenjene uspostavi, uvođenju i provedbi tih mjera;

24.  ističe važnost istraživanja otvorenog koda u pogledu antikorupcijskog istraživanja; poziva EU da odgovarajuće financira organizacije koje djeluju u području istraživanja otvorenog koda i digitalnog prikupljanja dokaza o korupciji radi razotkrivanja korumpiranih dužnosnika i jamčenja odgovornosti;

25.  poziva EU da financira istraživanja aplikacija koje se temelje na decentraliziranom vođenju evidencije transakcija koje bi se mogle upotrebljavati za postizanje veće transparentnosti prodaje vladine imovine i praćenje i ulaženje u trag donatorskom novcu u inozemnoj pomoći EU-a te pomoći u rješavanju prijevara glasača;

26.  pozdravlja stalne napore u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju i Instrumenta za programe u susjedstvu u cilju uspostave i učvršćivanja neovisnih i učinkovitih ustanova za borbu protiv korupcije;

27.  poziva ESVD i Komisiju da osmisle zajednički program o ljudskim pravima i borbi protiv korupcije, posebno inicijative za povećanje transparentnosti, borbu protiv nekažnjavanja i jačanje agencija za borbu protiv korupcije; smatra da bi u okviru tih nastojanja trebalo podupirati da nacionalne ustanove za ljudska prava s dokaznom neovisnošću i nepristranošću djeluju i u slučajevima korupcije, uključujući putem istražnog kapaciteta za uspostavu poveznica između korupcije i kršenja ljudskih prava, suradnju s agencijama za borbu protiv korupcije i upućivanja agencijama za kazneni progon i provedbu zakona; također poziva Uniju i države članice da pojačaju svoje programe pravosudne suradnje s trećim državama kako bi promicale razmjenu dobrih praksi i promicale učinkovita sredstva u borbi protiv korupcije;

28.  poziva EU da i dalje podupire ustanove za borbu protiv korupcije uspostavljene u trećim zemljama koje su dokazano neovisne i nepristrane, kao što je Gvatemalanska međunarodna komisija za borbu protiv nekažnjivosti (CICIG), uz inicijative u cilju razmjene informacija i najboljih praksi te bolje izgradnje kapaciteta; potiče te zemlje da tim ustanovama osiguraju sve potrebne alate, uključujući ovlasti u pogledu istraživanja, radi učinkovitog djelovanja;

29.  poziva Komisiju i ESVD da dodijele dodatna sredstva za pomoć pri donošenju i provedbi programa zaštite namijenjenih članovima organizacija civilnog društva, uključujući udruge za borbu protiv korupcije i pokrete za zaštitu ljudskih prava, novinare, blogere i zviždače koji razotkrivaju i prijavljuju slučajeve korupcije i kršenja ljudskih prava; ustraje u tome da je pri svakom budućem ažuriranju smjernica EU-a o braniteljima ljudskih prava i razvojnoj potpori ili smjernica o njihovoj provedbi potrebno uključiti izričite reference i mjere za poticanje zaštite ljudskih prava i borbu protiv korupcije kako bi se građanima omogućilo da bez straha od odmazde prijave sumnju na korupciju i kako bi se pružila potpora zajednicama koje su bile suočene s takvim djelima; pozdravlja savjetovanja koja je nedavno pokrenula Komisija u vezi sa zaštitom zviždača; ističe da bi kontaktne točke za ljudska prava u izaslanstvima EU-a također trebale pridavati posebnu pozornost tim ciljanim skupinama i održavati blizak kontakt s lokalnim organizacijama civilnog društva i braniteljima ljudskih prava osiguravanjem njihove međunarodne vidljivosti i zaštite, time također osiguravajući sigurne kanale za prijavu lošeg postupanja;

30.  ističe da bi nadzorna tijela, lokalni provedbeni službenici i tužitelji za koje je evidentirano da su neovisni i nepristrani, kao i zviždači i svjedoci konkretnih slučajeva, trebali primiti pomoć i potporu EU-a putem predstavnika na terenu i poziva da sudjeluju u programima osposobljavanja u Europi; naglašava da bi, kada god je to primjereno, ta potpora trebala biti javna;

31.  poziva izaslanstva EU-a da iskoriste diplomatske korake i javnu diplomaciju na lokalnoj i međunarodnoj razini za prokazivanje slučajeva korupcije i nekažnjavanja, a posebno kada takvi slučajevi dovode do teškog kršenja ljudskih prava; dodatno poziva izaslanstva EU-a i veleposlanstva država članica da u izvješća za ESVD i države članice uključe izvještaje o korupciji (neovisno o tome je li riječ o sustavnoj analizi ili konkretnim slučajevima);

32.  preporučuje da ESVD i izaslanstva EU-a u dokumente o ljudskim pravima i demokratskim strategijama za pojedine države uključe posebnu referencu o poveznici između korupcije i ljudskih prava kada god je to potrebno i da, štoviše, ovo pitanje bude jedan od prioriteta za posebne predstavnike EU-a pri obavljanju njihovih zadaća; osobito traži od EU-a da izravno riješi problem korupcije u dokumentima s programima i strateškim dokumentima za zemlje te da svaku proračunsku potporu trećim zemljama poveže s konkretnim reformama u cilju transparentnosti i drugim mjerama protiv korupcije;

33.  preporučuje da bi Europska zaklada za demokraciju i sveobuhvatan mehanizam branitelja ljudskih prava EU-a (protectdefenders.eu) trebali usmjeriti posebne programe na zaštitu aktivista za borbu protiv korupcije koji također doprinose podupiranju ljudskih prava;

34.  poziva EU na uspostavljanje mehanizama za pritužbe kako bi ljudi pogođeni njegovim vanjskim djelovanjem mogli uložiti pritužbe na povrede ljudskih prava i korupciju;

35.  ponavlja svoj poziv iz prethodnih rezolucija da bi EU trebao čim je prije moguće Vijeću uputiti popis sa sankcijama u slučaju Magnitsky protiv 32 ruska državna dužnosnika odgovorna za smrt ruskog zviždača Sergeija Magnitskyja radi njegova usvajanja te nametnuti ciljane sankcije protiv njih, i to, primjerice, u vidu zabrane vize za područje cijelog EU-a i zamrzavanja financijske imovine koju imaju unutar Europske unije;

36.  ohrabruje države članice EU-a da razmotre donošenje zakona kojima bi se uspostavili jasni kriteriji koji bi omogućili uspostavu crne liste i nametanje ciljanih sankcija pojedincima iz trećih zemalja, kao i članovima njihovih obitelji, koji su teško prekršili ljudska prava ili su odgovorni za počinjenje ili sudjelovanje u djelima velike korupcije ili za naređivanje, kontrolu ili bilo kakvo drugo vođenje takvih djela, uključujući izvlaštenje privatnih i javnih sredstava radi osobne dobiti, korupciju povezanu s vladinim ugovorima ili izvlačenjem prirodnih resursa, podmićivanje ili olakšavanje prijenosa nezakonito stečenih sredstava u stranu jurisdikciju; ističe da kriteriji za uvrštavanje na taj popis trebaju biti sastavljeni na temelju dobro dokumentiranih, dopunjujućih i neovisnih izvora i uvjerljivih dokaza te da treba omogućiti mehanizme za prigovor ciljanih osoba; ističe važnost javne razglašenosti tog popisa radi utjecaja na informacije potrebne dužnim subjektima za provedbu među ostalim dubinske analize klijenta u skladu s Direktivom EU-a o sprečavanju pranja novca[22];

37.  poziva EU da se pridržava načela usklađenosti politika u interesu razvoja (članak  208. UFEU-a) i da aktivno doprinosi smanjenju korupcije te da se izravno i izričito bori protiv nekažnjavanja u okviru svojih vanjskih politika;

38.  poziva EU na povećanje transparentnosti i odgovornosti svoje službene razvojne pomoći kako bi bila djelotvorno usklađena sa standardima utvrđenima u Inicijativi za transparentnost međunarodne pomoći i međunarodno dogovorenim načelima učinkovitosti; također poziva EU da razvije snažan i sveobuhvatan sustav upravljanja rizikom kako bi se spriječilo da razvojna pomoć doprinosi korupciji u zemljama primateljicama, na primjer povezujući proračunsku potporu s jasnim antikorupcijskim ciljevima; naglašava da je u tu svrhu potrebna uspostava snažnih mehanizama za praćenje provedbe proračunske potpore;

39.  poziva Komisiju da, kako bi se iskorijenila korupcija na visokoj razini, u pogledu proračunske potpore obrati pozornost na transparentnost operacija koje podrazumijevaju privatizaciju te se odnose na sklapanje poslova u vezi s javnom imovinom, posebno zemljištima, te da sudjeluje u programima potpore OECD-a za zemlje u razvoju u vezi s korporativnim upravljanjem poduzećima u državnom vlasništvu;

40.  poziva Komisiju da podrži zemlje u razvoju koje se bore protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza pružajući im potporu u izgradnji uravnoteženih, učinkovitih, pravednih i transparentnih poreznih sustava;

41.  ustraje u tome da bi EU kao vodeći svjetski donator trebao promicati oblike povezivanja, pri čemu bi pružanje vanjske pomoći EU-a ovisilo o proračunskim reformama usmjerenima na povećanje transparentnosti, povećanje dostupnosti podataka i promicanje zajedničkih pristupa s drugim donatorima.

42.  naglašava izrazito negativan učinak korupcije na trgovinu i s njom povezane koristi, na gospodarski razvoj, ulaganja i postupke javne nabave i potiče Komisiju da tu poveznicu uzme u obzir u svim trgovinskim sporazumima i da u njih uključi provedive odredbe o ljudskim pravima i borbi protiv korupcije;

43.  ističe da trgovinska politika doprinosi zaštiti i promicanju vrijednosti za koje se EU zalaže i koje su istaknute u članku 2. Ugovora o Europskoj Uniji, primjerice demokracije, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i temeljnih prava te sloboda i jednakosti; naglašava da je dosljednost vanjskih i unutarnjih politika Unije ključna, posebice u pogledu borbe protiv korupcije; naglašava da europski zakonodavci u tom smislu imaju istaknutu ulogu kada je riječ o pospješivanju trgovinskih odnosa, s obzirom na to da je potrebno izbjeći da ti odnosi služe za prijenos korupcijske prakse;

44.  trgovinske sporazume smatra ključnim mehanizmom za promicanje antikorupcijskih mjera i dobrog upravljanja; pozdravlja mjere koje je EU u svojoj trgovinskoj politici već poduzeo u svrhu borbe protiv korupcije, primjerice kroz sustav OSP+, poglavlja o održivom razvoju i uvođenje obveze za trgovinske partnere da ratificiraju međunarodne konvencije za borbu protiv korupcije; stoji uz cilj naveden u strategiji „Trgovina za sve” prema kojem u sve buduće trgovinske sporazume treba unijeti sveobuhvatne odredbe za borbu protiv korupcije; u tom smislu poziva da se u buduće trgovinske sporazume unesu odredbe o obvezi pristupanja multilateralnim antikorupcijskim konvencijama, poput Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije i Konvencije OECD-a o borbi protiv korupcije, kao i da se u sklopu sveobuhvatnog pristupa uvedu horizontalne odredbe koje bi se u postojeće trgovinske sporazume integrirale prilikom njihovih revizija;

45.  ističe da bi potpisnice trgovinskih sporazuma trebale poduzimati mjere kojima se promiče aktivno sudjelovanje privatnog sektora, organizacija civilnog društva i domaćih savjetodavnih skupina u provedbi antikorupcijskih programa i odredbi sadržanih u međunarodnim trgovinskim i investicijskim sporazumima; smatra bi se zaštita zviždača trebala razmotriti za uvrštavanje u buduće sporazume o trgovini jednom kada taj sustav počne funkcionirati na razini EU-a;

46.  prepoznaje važnost pružanja jasnih smjernica i potpore poduzećima da osmisle djelotvorne postupke za sukladnost u pogledu borbe protiv korupcije u sklopu svoga poslovanja, posebno za MSP-ove preko posebnih odredbi u trgovinskim sporazumima kako bi im se omogućilo da se uhvate u koštac s korupcijom; naglašava da, kada je riječ o sukladnosti, jednoobrazni pristup nije moguć; poziva Komisiju da razmotri pružanje pomoći za projekte izgradnje kapaciteta za borbu protiv korupcije, poput dijeljenja najboljih praksi i obuke kojima bi se državama i poslovnom sektoru pomoglo riješiti sve izazove s kojim bi se u tom smislu mogli suočiti;

47.  pozdravlja stupanje na snagu Sporazuma WTO-a o olakšavanju trgovine u veljači 2017. kojim se uspostavljaju mjere za borbu protiv korupcije u globalnoj trgovini; smatra, međutim, da donošenje ili izmjena zakonodavstva samo po sebi nije dovoljno, odnosno da je ključna provedba; ističe da reformu zakonodavstva treba popratiti obukom u pravosuđu, javnim pristupom informacijama i mjerama za povećanje transparentnosti te poziva države članice EU-a da u svojoj borbi protiv korupcije međusobno surađuju u tim pitanjima; ističe također da bi se trgovinskim sporazumima moglo omogućiti lakše praćenje nacionalnih reformi u pogledu antikorupcijskih politika;

48.  poziva Komisiju da u svim pregovorima o budućim trgovinskim sporazumima postigne dogovor o provedivim antikorupcijskim odredbama i odredbama o sprečavanju pranja novca te da se provedba tih antikorupcijskih odredbi učinkovito prati; poziva u tom smislu države članice da podupru unošenje antikorupcijskih odredbi u pregovaračke mandate, kako je to Komisija predložila u nacrtima mandata koje im je podnijela; pozdravlja unošenje antikorupcijskih odredbi u pregovarački mandat za ažuriranje sporazuma između EU-a i Meksika; poziva Komisiju da nastavi ulagati napore u borbu protiv korupcije povećanom transparentnosti pregovora o trgovinskim sporazumima i unošenjem odredbi koje za cilj imaju bolju zakonodavnu suradnju i jačanje integriteta carinskih postupaka i globalnih lanaca vrijednosti; smatra da su za borbu protiv korupcije potrebne odredbe o suradnji, primjerice u pogledu razmjene informacija te administrativne i tehničke pomoći, kako bi se dijelile i promicale najbolje prakse kojima će se doprinijeti jačanju vladavine prava i poštovanja ljudskih prava; potiče Komisiju da odredi jasne i relevantne uvjete i pokazatelje uspješnosti kojima će se omogućiti bolja procjena i prikaz rezultata;

49.  ističe da je tijekom provedbe sporazuma važno održavati trajan i redovit dijalog s trgovinskim partnerima EU-a kako bi se zajamčilo da se ti sporazumi, a posebno njihove antikorupcijske odredbe, na odgovarajući način prate i provode; prima na znanje prijedlog koji je Komisija iznijela u svojoj strategiji „Trgovina za sve” prema kojemu bi se u slučajevima sistemske korupcije i propusta u upravljanju uspostavili savjetodavni mehanizmi i poziva Komisiju da razmotri da se u slučajevima sistemske korupcije i nepoštovanja antikorupcijskih obveza ili međunarodnih standarda u području borbe protiv korupcije, kao što su OECD-ov zajednički standard izvješćivanja, Akcijski plan OECD-a za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti, središnji registar krajnjeg vlasništva te preporuke FATF-a, suspendiraju povlastice koje se uživaju na temelju ugovora; poziva Komisiju da odredi jasne i relevantne uvjete i pokazatelje uspješnosti kojima će se omogućiti bolja procjena i prikaz rezultata; poziva, nadalje, Komisiju da u onim slučajevima u kojima se vlade korisnici ne budu u dovoljnoj mjeri pridržavale dogovorenih mjera pruži odlučan, proporcionalan i brz odgovor; poziva Komisiju da uspostavi mehanizme za savjetovanje s trgovinskim partnerima za slučajeve sistemske korupcije te da omogući razmjenu stručnog znanja kako bi se pružila pomoć zemljama koje provode antikorupcijske mjere.

50.  napominje da trgovinski sporazumi moraju sadržavati obvezne i provedive klauzule o ljudskim pravima kojima se osigurava da privatna poduzeća i državne vlasti poštuju ljudska prava i najviše društvene i okolišne standarde, što je od ključne važnosti za borbu protiv korupcije;

Razvoj obavještajnih informacija EU-a o korupcijskim mrežama i posrednicima

51.  poziva ESVD da predvodi uspostavu radnih skupina među veleposlanstvima država članica i izaslanstvima EU-a u trećim zemljama putem kojih diplomatski dužnosnici mogu analizirati i razmjenjivati informacije o strukturi i djelovanju lokalnih koruptivnih mreža do najviših razina moći te izrađivati obavještajne informacije radi sprečavanja tajne suradnje EU-a s kleptokratskim režimima; smatra da bi takve informacije trebalo prenositi institucijama EU-a putem diplomatskih i sigurnih kanala; dodatno predlaže da izaslanstva EU i veleposlanstva država članica potiču bliske kontakte s lokalnim stanovništvom, osobito putem redovitog dijaloga s istinskim i neovisnim organizacijama civilnog društva, novinarima i braniteljima ljudskih prava radi prikupljanja pouzdanih informacija o lokalnoj korupciji te uhvaćenim ključnim akterima i dužnosnicima;

52.  zauzima stajalište da bi korporacije također trebale podnositi prijave tijelima EU-a kada god im se ponudi mito i/ili se od njih zatraži da ulažu u treće zemlje putem lokalnih posrednika ili fiktivnih poduzeća kao partnera;

53.  ističe da, u svjetlu prikupljenih informacija, valja podijeliti smjernice za pojedine zemlje s civilnim i vojnim razmještenim subjektima i donatorskim agencijama EU-a radi podizanja osviještenosti o rizicima uključenima u dogovore s lokalnim ugovarateljima, privatnim sigurnosnim poduzećima i pružateljima usluga čiji bi stvarni vlasnici mogli biti povezani s kršenjem ljudskih prava i korumpiranim mrežama;

Usklađenost unutarnjeg i vanjskog djelovanja

54.  vjeruje da EU može postati pouzdan i utjecajan lider u borbi protiv korupcije samo ako se na odgovarajući način suoči s problemima organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca unutar svojih granica; u tom smislu žali što Komisija nije poduzela daljnje korake u vezi sa svojim izvješćem iz 2014. o suzbijanju korupcije u EU-u cilju provođenja nove analize o korupciji unutar država članica EU-a, čime bi se bio povećao kredibilitet EU-a u provedbi ambicioznog antikorupcijskog plana u okviru njegove vanjske politike; ističe da bi Komisija i institucije EU-a trebale provoditi redovito, ambiciozno i temeljito izvješćivanje i samoprocjene u skladu s odredbama Konvencije UN-a protiv korupcije i njezina mehanizma za revizije i poziva Komisiju da predoči daljnju politiku i zakonodavne inicijative za borbu protiv korupcije te da snažno potiče veći integritet i transparentnost u državama članicama;

55.  napominje da bi se dekriminalizacijom korupcije u bilo kojoj državi članici EU-a umanjila vjerodostojnost javne politike kao i smanjila sposobnost EU-a da zahtijeva ambiciozan antikorupcijski plan na globalnoj razini; podržava bližu suradnju između država članica EU-a i Europskog revizorskog suda;

56.  ponovno zahtijeva od država članica da po potrebi izmijene svoje kaznene zakone kako bi uspostavile nadležnost nacionalnih tužitelja i sudova u pogledu istraživanja i osuđivanja kaznenih djela podmićivanja ili pronevjere državnih sredstava neovisno o tome gdje je zločin počinjen dok god se prihodi od tih kaznenih djela nalaze u dotičnoj državi članici ili se ondje vrši pranje tih prihoda ili dok je god osoba „usko povezana” s državom članicom, osobito u smislu svoga državljanstva, boravišta ili stvarnog vlasništva nad poduzećem čije se sjedište ili podružnice nalaze u državi članici;

Doprinos EU-a pristupu protiv korupcije temeljenom na ljudskim pravima na multilateralnim forumima

57.  poziva države članice EU-a da na razini UN-a pokrenu raspravu o povećanju normi o neovisnosti i mandatima agencija za borbu protiv korupcije na temelju iskustva OHCHR-a, Međunarodnog koordinacijskog odbora za nacionalne institucije za ljudska prava i tijela UN-a, posebno Vijeća UN-a za ljudska prava u odnosu na nacionale ustanove za ljudska prava (Pariška načela);

58.  ističe potrebu da se osnaži veza između agencija za borbu protiv korupcije i nacionalnih ustanova za ljudska prava na temelju mandata nacionalnih ustanova za ljudska prava za suzbijanje korupcije kao mogućeg uzroka izravnog i neizravnog kršenja ljudskih prava;

59.  podsjeća na svoj zahtjev državama članicama EU-a da podrže osnivanje funkcije posebnog izvjestitelja UN-a o financijskom kriminalu, korupciji i ljudskim pravima sa sveobuhvatnim mandatom, što uključuje plan usmjeren na ciljeve i periodično ocjenjivanje antikorupcijskih mjera koje države poduzimaju; poziva države članice EU-a da preuzmu vodeću ulogu u aktiviranju potpore među državama članicama Vijeća UN-a za ljudska prava i da postanu pokrovitelji rezolucije kojom će se uspostaviti mandat;

60.  traži od UN-a da radi veće učinkovitosti donese normativni instrument o nezakonitim financijskim tokovima;

61.  naglašava potrebu da se poboljšaju nacionalna i međunarodna komunikacija o korupciji i kampanje za podizanja razine osviještenosti kojima je cilj sudjelovanje građana kako bi se istaknula činjenica da korupcija ima negativan učinak na ljudska prava i da, među ostalim, dovodi do socijalne nejednakosti, manjka socijalne pravde i sve većih razina siromaštva; potiče EU da izradi i provede konkretne programe o postojećim kaznenim i postupovnim zakonima i mehanizmima pritužbe; ističe da obrazovanje i nepristrano, neovisno informiranje javnosti imaju ključnu ulogu u podučavanju socijalnih vještina i načela integriteta koji služe javnom interesu, pridonose vladavini prava i socijalnom i gospodarskom razvoju društva;

62.  preporučuje da se ispitivanje korupcije kao uzroka kršenja ljudskih prava, ali i posljedice zlouporabe ljudskih prava i slabe vladavine prava uključi u univerzalni periodični pregled kao način rješavanja korupcije i promicanja transparentnosti i najbolje prakse; naglašava ulogu koju bi civilno društvo moglo imati u doprinosu tom procesu;

63.  potiče produbljivanje međunarodnih obveza u cilju da se suzbijanje korupcije postavi u središte ciljeva održivog razvoja UN-a kao mehanizma borbe protiv globalnog siromaštva;

Korupcija i trgovina ljudima

64.  izražava zabrinutost zbog toga što se trgovina ljudima može olakšati korumpiranjem aktera s različitim razinama povjerenih ovlasti kao što su policija, carinski službenici, tijela granične kontrole i imigracijske službe, a koji se mogu oglušiti na trgovinu ljudima, tolerirati je ili organizirati ili biti sudionici u njoj;

65.  u tom pogledu ističe važnost mjera protiv korupcije kao što je poticanje transparentnosti i odgovornosti u upravama uvođenjem standardiziranog mehanizma za borbu protiv korupcije i jamčenjem bolje koordinacije u strategijama za borbu protiv trgovine ljudima;

66.  ističe istaknutu ulogu koju mogu imati rodno osjetljivi pristupi u izradi politika za borbu protiv korupcije u okviru trgovine ljudima;

Poslovanje i ljudska prava

67.  potiče sve države članice UN-a, a posebno države članice EU-a, da u cijelosti provedu Vodeća načela UN-a o poduzetništvu i ljudskim pravima i da u svoj nacionalni akcijski plan za ljudska prava (kako se zahtijeva u skladu s Akcijskim planom EU-a za ljudska prava i demokraciju) uključe konkretne obveze o antikorupcijskim mjerama ili da donesu posebne zakone protiv mita;

68.  pozdravlja činjenicu što se u nekim nacionalnim akcijskim planovima država članica EU-a upućuje na korupciju te u tom smislu predlaže posebne mjere za sprečavanje i kažnjavanje koruptivnih praksi i podmićivanja koje mogu dovesti do kršenja ljudskih prava; preporučuje da EU podupire dodatne mjere za promicanje donošenja i provedbe kodeksa i standarda protiv podmićivanja/korupcije radi usklađenosti u poduzećima i da bi poduzeća koja se natječu za javne ugovore trebala imati uspostavljene čvrste kodekse protiv podmićivanja i korupcije te načela za dobro porezno upravljanje; mišljenja je da bi zlouporabu javnih sredstava, nezakonito bogaćenje ili podmićivanje trebalo kažnjavati dodatnim posebnim kaznama u skladu s kaznenim pravom ako takva djela, kao rezultat korupcije, izravno dovode do kršenja ljudskih prava;

69.  pozdravlja izmjenu Računovodstvene direktive o objavljivanju informacija koje se ne odnose na financije kao i informacija o raznolikosti[23] u pogledu uvjeta o izvješćivanju za velika poduzeća i grupacije, uključujući o njihovim nastojanjima u pogledu ljudskih prava i borbe protiv korupcije; potiče poduzeća da objave sve bitne informacije u skladu s predstojećim smjernicama koje će objaviti Komisija;

70.  ponavlja svoj poziv svim državama i EU-u, da se aktivno i konstruktivno uključe u tekući rad otvorene međuvladine radne skupine UN-a za transnacionalne korporacije i druga poslovna poduzeća s obzirom na ljudska prava u cilju da se uspostavi pravno obvezujući instrument za prevenciju, istraživanje, traženje pravne zaštite i pristup pravnoj pomoći u slučaju kršenja ljudskih prava, uključujući ona koja su rezultat korupcije; poziva države da da poduzmu sve potrebne korake kako bi se omogućili privatni postupci za traženje odštete od počinitelja djela korupcije u skladu s člankom 35. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije;

71.  poziva EU i njegove države članice da primjene Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća;

Otimanje zemljišta i korupcija

72.  i dalje je zabrinut zbog stanja u pogledu otimanja zemljišta uslijed koruptivnih praksi korporacija, stranih ulagača, nacionalnih i međunarodnih državnih aktera, dužnosnika i tijela vlasti; ističe da se korupcijom često omogućuje otimanje zemljišta prisilnim iseljavanjem tako da se, među ostalim, trećim stranama olakšano odobrava kontrola nad zaraženim zemljištem bez suglasnosti onih koji žive na njemu;

73.  ističe da istraživanja pokazuju da je korupcija široko rasprostranjena u upravljanju zemljištem i da sve više pogađa sve faze kupnje zemljišta, što ima brojne negativne posljedice na ljudska prava, od prisilnog raseljavanja stanovništva bez odgovarajuće naknade do ubojstva branitelja zemljišta[24]; osim toga, sa zabrinutošću napominje da postoji rizik od toga da se kršenja ljudskih prava povećaju u kontekstu sve veće potražnje za hranom, gorivom i robom te zemljišnih ulaganja sve većih razmjera u zemljama u razvoju;

74.  podsjeća na to da financijski sektor ima ključnu ulogu u sprečavanju korupcije koja naročito omogućuje utrku za zemljištem; ponavlja da bi banke i financijske institucije trebale provesti „dubinsku analizu klijenta” kako bi se borile protiv pranja novca povezanog s korupcijom te osigurati da ulagači kojima pružaju potporu poduzimaju stvarne mjere dužne pažnje u području ljudskih prava; poziva EU i njegove države članice da obvežu poduzeća na objavljivanje pojedinosti u vezi s aktivnostima stjecanja zemljišta u trećim zemljama i da pojačaju svoju potporu zemljama u razvoju kako bi se osigurala učinkovita provedba Dobrovoljnih smjernica o odgovornom upravljanju zemljišnim, ribarstvenim i šumskim resursima kao sredstvom za borbu protiv korupcije pri kupnji zemljišta;

Izbori i funkcioniranje demokratski izabranih tijela

75.  naglašava da bi jedan od ciljeva borbe protiv korupcije trebao biti zaustavljanje teških zlouporaba kojima se narušavaju demokracija, politički procesi te promicanje neovisnog, nepristranog i učinkovitog sudstva; poziva na jačanje uloge političkih stranaka kao kanala demokratskog zastupništva i političkog sudjelovanja tako da ih se opremi na učinkovite načine; napominje da je u tom smislu stoga ključna regulacija političkog financiranja, uključujući utvrđivanje donatora i drugih financijskih izvora za očuvanje demokracije;

76.  napominje sa zabrinutošću da izborne prijevare te korupcija povezana s izbornim procesom i radom izabranih predstavničkih tijela i skupština izrazito potkopavaju povjerenje u demokratske institucije i slabe građanska i politička prava te onemogućuju jednako i pošteno predstavljanja građana i pritom dovode u pitanje vladavinu prava; prima na znanje pozitivnu ulogu misija za promatranje izbora koje doprinose ispravnoj provedbi izbora i podržavaju reformu izbornog zakona; potiče daljnju suradnju sa specijaliziranim međunarodnim tijelima kao što su Vijeće Europe ili OESS u tom području;

77.  ističe konkretnu potrebu o zadržavanju najviših mogućih etičkih standarda i transparentnosti u djelovanju međunarodnih organizacija i regionalnih skupština zaduženih za zaštitu i promicanje demokracije, ljudskih prava i vladavine prava povezivanjem institucija i profesija diljem svijeta u cilju izgradnje kapaciteta i poticanja zajedničke kulture integriteta; ističe potrebu za promicanjem transparentnih praksi razradom kodeksa ponašanja i posebnih mjera u pogledu transparentnosti radi sprečavanja i istraživanja bilo kakvih prijevara ili nepravilnog postupanja;

78.  ističe potrebu za strogom regulacijom lobiranja u skladu s načelima otvorenosti i transparentnosti, s ciljem jamčenja jednake mogućnosti pristupa donositeljima odluka za sve interesne skupine i iskorjenjivanja korupcije te uklanjanja rizika kršenja ljudskih prava; poziva EU i države članice da prepoznaju i osude sve oblike skrivenog, neetičnog i nezakonitog lobiranja; poziva EU da promiče transparentno donošenje odluka i zakonodavne postupke i u državama članicama i u odnosima s trećim zemljama;

Velika sportska natjecanja i poveznica s kršenjem ljudskih prava i korupcijom

79.  i dalje je zabrinut zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava, uključujući radnička prava i korupciju na visokoj razini, povezanih s najvažnijim međunarodnim sportskim natjecanjima i povezanim velikim infrastrukturnim projektima; potiče suradnju između tijela nadležnih za sport i međunarodnih agencija za borbu protiv korupcije i nevladinih udruga kako bi se utvrdile transparentne i provjerljive obveze o ljudskim pravima kojih se trebaju pridržavati organizatori velikih sportskih natjecanja i oni koji se nadmeću kako bi im bili domaćinom; ističe da bi ti kriteriji trebali biti dio kriterija za dodjelu organizacije takvih natjecanja;

80.  smatra da i veliki nevladini međunarodni sportski savezi trebaju uložiti i pojačati svoje napore u borbi protiv korupcije i njezinom suzbijanju, isto tako nevladini međunarodni sportski savezi trebali bi priznati svoj dio odgovornosti za poštovanje ljudskih prava; stoga je potrebno dodijeliti veće ovlasti nacionalnim agencijama za borbu protiv korupcije u pogledu istraživanja i kažnjavanja slučajeva korupcije u području velikih nevladinih međunarodnih saveza;

81.  smatra da su korupcija na visokoj razini u upravi u području sporta, namještanju ishoda susreta, dogovorima o odobrenju, nabavi, odabiru lokacija, nezakonitom klađenju i dopingu te uključenost organiziranog kriminala naštetili vjerodostojnosti sportskih tijela;

82.  smatra da integritet u sportu može doprinijeti planu globalnog razvoja i dobrom upravljanju na međunarodnoj razini;

Porezne oaze

83.  potiče na provedbu politika nulte tolerancije u odnosu na porezne oaze i pranje novca i na povećanje međunarodnih normi o transparentnosti te potiče dublju međunarodnu suradnju u cilju utvrđivanja vlasništva nad tajnovitim fiktivnim poduzećima i trustovima koji se upotrebljavaju kao kanali za utaju poreza, prijevare, nezakonitu trgovinu, tokove kapitala, pranje novca i okorištavanje korupcijom;

84.  snažno se zalaže za provedbu standarda za javno izvješćivanje po zemljama u Europi i trećim zemljama, pri čemu bi multinacionalna poduzeća trebala biti obvezna podnositi izvješća s osnovnim financijskim informacijama za svaku jurisdikciju u kojoj djeluju radi sprečavanja korupcije i izbjegavanja poreza;

85.  podsjeća na odgovornost EU-a u borbi protiv prakse izbjegavanja poreza koju provode strane transnacionalne korporacije i pojedinci te u rješavanju tereta nezakonitih financijskih tokova iz zemalja u razvoju koji ometa mogućnost iskorištavanja dostatnih sredstava za ispunjavanje obveza u pogledu ljudskih prava;

86.  pozdravlja europske inicijative za razvoj globalne razmjene informacija o stvarnom vlasništvu u cilju učvršćivanja učinkovitosti zajedničkih standarda izvješćivanja koji mogu pomoći u razotkrivanju lošeg financijskog postupanja;

87.  potiče globalnu suradnju u ulaženju u trag ukradenoj imovini i sigurnom vraćanju te imovine zakonitim vlasnicima; ponavlja da EU ima dužnost pomoći trećim zemljama da povrate nezakonito stečenu imovinu pohranjenu u financijskim sustavima država članica EU-a i nekretnine te da kazneno gone počinitelje, pomagače i posrednike; snažno potiče EU da tom pitanju od velike važnosti za treće zemlje koje prolaze kroz proces demokratizacije da prednost, ponajprije rješavanjem pravnih prepreka i nedostatka spremnosti na suradnju iz financijskih središta; u tom pogledu ističe važnost zapljene odvajanja zapljene imovine od osude u državi tražiteljici u svrhu pružanja uzajamne pravne pomoći i postupka u progonima kada postoje dostatni dokazi o lošem postupanju;

88.  podsjeća na to da je korupcija usko povezana s aktivnostima kao što su pranje novca, utaja poreza i nezakonita trgovina; naglašava u svjetlu toga da bi transparentnost trebala biti temelj svih strategija za borbu protiv korupcije;

89.  naglašava da EU na svim relevantnim međunarodnim forumima mora kao prioritet promicati borbu protiv poreznih oaza, bankovne tajne i pranja novca, ukidanje prekomjerne obveze čuvanja profesionalne tajne, javno izvještavanje multinacionalnih poduzeća za svaku zemlju pojedinačno i javne registre stvarnih vlasnika poduzeća; ističe da je većina alata za borbu protiv izbjegavanja i utaje poreza prikladna za borbu protiv korupcije i pranja novca;

Sloboda medija

90.  ističe izuzetnu važnost neovisnih medija, i digitalnih i konvencionalnih, u borbi protiv korupcije i osuđivanju kršenja ljudskih prava; poziva Komisiju da se posveti i suprotstavi mogućim negativnim posljedicama zakona protiv kleveta u trećim zemljama i ponovno poziva sve države članice da razmotre dekriminalizaciju klevetanje i primjenjuju samo građanske parnice kao način za zaštitu nečijeg ugleda; ističe da je digitalna sigurnost važan element za zaštitu aktivista; snažno preporučuje da se transparentnost vlasništva i sponzorstva medija utvrdi nacionalnim zakonodavstvom;

91.  zahtijeva jače isticanje slobode medija kao značajnog elementa u međunarodnim odnosima EU-a s trećim zemljama; smatra da bi politički dijalog i suradnja koje EU vodi s trećim zemljama u pogledu osiguravanja provedbe reformi medija trebali biti otvoreni, transparentni i podložni provjeri; u tom kontekstu poziva EU da se pobrine da projekti EU-a u trećim zemljama među ostalim služe zaštiti medijskih sloboda i uključuju organizacije civilnog društva; poziva EU da javno osudi uvođenje zakona kojima se ograničavaju slobode medija i djelovanje organizacija civilnog društva;

92.  promiče vrijednosti otvorenog i sigurnog interneta u podizanju osviještenosti o koruptivnim praksama pojedinaca, organizacija i vlada i izražava zabrinutost zbog toga što oni koji nastoje ograničiti slobode na internetu to čine kako bi izbjegli odgovornost;

93.  ustraje u tome da bi javno ugovaranje trebalo biti pravedno, odgovorno, otvoreno i transparentno radi sprečavanja i razotkrivanja krađe ili zlouporabe novca poreznih obveznika;

94.  ističe da na svim forumima za dijalog s trećim zemljama, uključujući bilateralne forume, EU treba naglašavati koliko je bitno poštovati pravo na pristup javnim informacijama; osobito ističe potrebu za utvrđivanjem standarda koji jamče potpun i najbrži mogući pristup takvim informacijama, jer je brzina pristupa od ključne važnosti za napore koji se ulažu u osiguranje poštovanja ljudskih prava i borbu protiv korupcije; poziva EU da promiče pristup javnim informacijama i u državama članicama i u trećim zemljama;

95.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te  vladama i parlamentima država članica i Europskoj središnjoj banci.

• [1]  https://www.unodc.org/unodc/en/treaties/CAC/
• [2]  http://www.oecd.org/daf/anti-bribery/ConvCombatBribery_ENG.pdf
• [3]  http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=LEGISSUM:l33601&from=EN
• [4]  http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/1&Lang=E
• [5]  http://www.eib.org/attachments/strategies/anti_fraud_policy_20130917_en.pdf
• [6]  http://www.ohchr.org/Documents/Publications/GuidingPrinciplesBusinessHR_EN.pdf
• [7]  http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2016/06/20-fac-business-human-rights-conclusions/
• [8]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0405.
• [9]  Usvojeni tekst P8_TA(2016)0403.
• [10]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0310.
• [11]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408.
• [12]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0265.
• [13]  SL C 407, 4.11.2016., str. 81.
• [14]  SL C 208, 10.6.2016., str. 89.
• [15]  SL C 181, 19.5.2016, str. 2.
• [16]  https://www.unodc.org/documents/corruption/WG-Prevention/Art_6_Preventive_anti-corruption_bodies/JAKARTA_STATEMENT_en.pdf
• [17]  http://nhri.ohchr.org/EN/AboutUs/Governance/Resolutions/A.HRC.RES.33.15%20EN.pdf
• [18]  http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/HRC/RegularSessions/Session28/Documents/A_HRC_28_73_ENG.doc
• [19]  http://www.eods.eu/library/AU_Convention%20on%20Combating%20Corruption_2003_EN.pdf
• [20]  https://www.unglobalcompact.org/what-is-gc/mission/principles
• [21]  http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2016/579319/EPRS_STU%282016%29579319_EN.pdf
• [22]  SL L 141, 5.6.2015., str. 73.
• [23]  SL L 330, 15.11.2014., str. 1.
• [24]  Olivier De Schutter, „Tainted Lands. Corruption in Large-Scale Land Deals” u International Corporate Accountability Roundtable & Global Witness (studeni 2016.). https://www.globalwitness.org/en/campaigns/land-deals/tainted-lands-corruption-large-scale-land-deals/

MIŠLJENJE Odbora za razvoj (2.6.2017)

upućeno Odboru za vanjske poslove

o korupciji i ljudskim pravima u trećim zemljama
(2017/2028(INI))

Izvjestitelj za mišljenje(*): Stelios Kouloglou

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za vanjske poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je korupcija globalni fenomen koji pogađa i Sjever i Jug te najviše pogađa one kojima je pomoć najpotrebnija u zemljama u razvoju, pri čemu podriva održivi razvoj, povećava nejednakost i produbljuje jaz između vladajuće elite i većine stanovništva; budući da korupcija ugrožava ljudska prava, demokraciju, demokratsku odgovornost, dobro upravljanje, vladavinu prava, pravnu sigurnost, kao i ekonomske kapacitete zemalja, društveni kapital i povjerenje u institucije;

B.  budući da je UN-ov cilj održivog razvoja br. 16 usmjeren na mir, izgradnju jakih institucija i borbu protiv korupcije; budući da EU mora radi općeg postizanja cilja br. 16 hitno i izravno prionuti rješavanju pitanja u kojima korupcija ima ključnu ulogu, od kršenja ljudskih prava do siromaštva, gladi i nepravde; budući da se borbi protiv korupcije mora uvijek dati prednost nad komercijalnim interesima;

1.  poziva EU da se pridržava načela usklađenosti politika u interesu razvoja (članak  208. UFEU-a) i da aktivno doprinosi smanjenju korupcije te da se izravno i izričito bori protiv nekažnjavanja u okviru svojih vanjskih politika;

2.  ističe da istraživanja pokazuju da je korupcija široko rasprostranjena u upravljanju zemljištem i da sve više pogađa sve faze kupnje zemljišta, što ima brojne negativne posljedice na ljudska prava, od prisilnog raseljavanja stanovništva bez odgovarajuće naknade do ubojstva branitelja zemljišta[1]; osim toga, sa zabrinutošću napominje da postoji rizik od toga da se kršenja ljudskih prava povećaju u kontekstu sve veće potražnje za hranom, gorivom i robom te zemljišnih ulaganja sve većih razmjera u zemljama u razvoju;

3.  naglašava da korupcija omogućuje utrku za zemljištem na brojne načine, a ponajprije kad ulagači podmićuju javne službenike u zamjenu za povoljan zakup ili stjecanje zemljišta bez pristanka ljudi koji na njemu žive, ili kada se ulagači oslanjaju na slabu vladavinu prava i korumpirane sustave pomoći kako bi se korisnicima zemljišta uskratio pristup pravnim lijekovima; još jednom apelira na investicijska poduzeća da zatraže dobrovoljan, prethodni i informirani pristanak svih pogođenih zajednica, uključujući autohtone narode, i da poduzmu mjere dužne pažnje u vezi s poštovanjem ljudskih prava, među ostalim uspostavom snažnog mehanizma za zaštitu zviždača, kako bi zajamčila da njihova društva kćeri i poslovni partneri ne pribjegavaju korupciji;

4.  podsjeća na to da financijski sektor ima ključnu ulogu u sprečavanju korupcije koja naročito omogućuje utrku za zemljištem; ponavlja da bi banke i financijske institucije trebale provesti „dubinsku analizu klijenta” kako bi se borile protiv pranja novca povezanog s korupcijom te osigurati da ulagatelji kojima pružaju potporu poduzimaju stvarne mjere dužne pažnje u području ljudskih prava; poziva EU i njegove države članice da obvežu poduzeća na objavljivanje pojedinosti u vezi s aktivnostima stjecanja zemljišta u trećim zemljama i da pojačaju svoju potporu zemljama u razvoju kako bi se osigurala učinkovita provedba Dobrovoljnih smjernica o odgovornom upravljanju zemljišnim, ribarstvenim i šumskim resursima kao sredstvom za borbu protiv korupcije pri kupnji zemljišta;

5.  napominje da trgovinski sporazumi moraju sadržavati obvezne i provedive klauzule o ljudskim pravima kojima se osigurava da privatna poduzeća i državne vlasti poštuju ljudska prava i najviše društvene i okolišne standarde, što je od ključne važnosti za borbu protiv korupcije;

6.  napominje da je korupcija složen fenomen koji je ukorijenjen u širokom spektru ekonomskih, političkih, administrativnih, društvenih i kulturnih faktora i odnosa moći te stoga podsjeća da, razvojna politika mora, ne bi li doprinijela borbi protiv korupcije i pritom se usredotočila na smanjenje siromaštva i nejednakosti i na bolju integraciju, promicati ljudska prava, demokraciju, vladavinu prava i javne socijalne usluge radi poticanja dobrog upravljanja i izgradnje društvenog kapitala, socijalne uključenosti i socijalne kohezije, vodeći pritom računa o kulturnim i regionalnim posebnostima;

7.  napominje da je edukacija ključna u borbi protiv korupcije; potiče EU da izradi i provede konkretne programe posvećene razvijanju svijesti o korupciji, njezinim troškovima za društvo i sredstvima za borbu protiv nje, uključujući postojeće kaznene i postupovne zakone i mehanizme za pritužbe; čvrsto vjeruje da bi se edukacija i informiranje o toj temi trebali povećati na unutarnjoj razini, snažno poticati u inozemstvu i prilagoditi u skladu s publikom (poduzetnici, opća javnost, uključujući djecu školske dobi itd.);

8.  sa zabrinutošću napominje da najrelevantnije međunarodne konvencije kao što su Konvencija UN-a protiv korupcije (UNCAC) i inicijative za borbu protiv korupcije i nezakonitih financijskih tokova ne uspijevaju ostvariti konkretne rezultate u fazi provedbe; podsjeća da je razvoj vanjske antikorupcijske strategije EU-a nužan za djelotvornu borbu protiv korupcije i financijskog kriminala;

9.  podsjeća da je borba protiv korupcije i nezakonitih financijskih tokova politički odgovor koji iziskuje koordiniranu reakciju na međunarodnoj razini (G20, OECD, UN, Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond), te transparentnost i obvezujuća pravila;

10.  poziva EU i njegove države članice da primjene Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća;

11.  traži od UN-a da radi veće učinkovitosti donese normativni instrument o nezakonitim financijskim tokovima;

12.  poziva EU na povećanje transparentnosti i odgovornosti svoje službene razvojne pomoći kako bi bila efektivno usklađena sa standardima utvrđenima u Inicijativi za transparentnost međunarodne pomoći i međunarodno dogovorenim načelima učinkovitosti; također poziva EU da razvije snažan i sveobuhvatan sustav upravljanja rizikom kako bi se spriječilo da razvojna pomoć doprinosi korupciji u zemljama primateljicama, na primjer povezujući proračunsku potporu s jasnim antikorupcijskim ciljevima; naglašava da je u tu svrhu potrebna uspostava snažnih mehanizama za praćenje provedbe proračunske potpore;

13.  kako bi se iskorijenila korupcija na visokoj razini, poziva Komisiju da u pogledu proračunske potpore obrati pozornost na transparentnost operacija koje podrazumijevaju privatizaciju te se odnose na sklapanje poslova u vezi s javnom imovinom, posebno zemljištima, te da sudjeluje u programima potpore OECD-a za zemlje u razvoju u vezi s korporativnim upravljanjem poduzećima u državnom vlasništvu;

14.  poziva Komisiju da podrži zemlje u razvoju koje se borbe protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza pružajući im potporu u izgradnji uravnoteženih, učinkovitih, pravednih i transparentnih poreznih sustava;

15.  podsjeća na to da je korupcija usko povezana s aktivnostima kao što su pranje novca, utaja poreza i nezakonita trgovina; u svjetlu toga naglašava da bi transparentnost trebala biti temelj svih strategija za borbu protiv korupcije; posebno naglašava važnost obaveznog izvještavanja po zemljama i otkrivanja stvarnog vlasništva nad poduzećima, trustovima i holdinzima kao učinkovitih mjera u borbi protiv poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza koje potkopavaju mobilizaciju domaćih resursa za socijalne politike te narušavaju rast i zapošljavanje;

16.  poziva EU na uspostavljanje mehanizama za pritužbe kako bi ljudi pogođeni njegovim vanjskim djelovanjem mogli uložiti pritužbe na povrede ljudskih prava i korupciju;

17.  ustraje u tome da bi EU kao vodeći svjetski donator trebao promicati oblike povezivanja, pri kojima bi pružanje vanjske pomoći EU-a ovisilo o proračunskim reformama usmjerenima na povećanje transparentnosti i dostupnosti podataka te promicanje zajedničkih pristupa s drugim donatorima.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	30.5.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	22 0 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao, Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Stelios Kouloglou, Arne Lietz, Linda McAvan, Vincent Peillon, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Eleni Theocharous, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Ádám Kósa, Cécile Kashetu Kyenge, Paul Rübig, Judith Sargentini

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

22	+
ALDE	Beatriz Becerra Basterrechea, Paavo Väyrynen
ECR	Eleni Theocharous
EFDD	Ignazio Corrao
GUE/NGL	Stelios Kouloglou, Lola Sánchez Caldentey
PPE	Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Ádám Kósa, Paul Rübig, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská
S&D	Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Cécile Kashetu Kyenge, Arne Lietz, Linda McAvan, Vincent Peillon, Elly Schlein
VERTS/ALE	Maria Heubuch, Judith Sargentini

	-

	0

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

• [1]  Olivier De Schutter, „ Tainted Lands. Corruption in Large-Scale Land Deals” u International Corporate Accountability Roundtable & Global Witness (studeni 2016.). https://www.globalwitness.org/en/campaigns/land-deals/tainted-lands-corruption-large-scale-land-deals/

MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (30.5.2017)

upućen Odboru za vanjske poslove

o korupciji i ljudskim pravima u trećim zemljama
(2017/2028(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Karoline Graswander-Hainz

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za vanjske poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da se korupcijom podrivaju ljudska prava, jednakost, gospodarski razvoj, borba protiv siromaštva, razvoj i okoliš; naglašava njezin izrazito negativan učinak na trgovinu i s njom povezane koristi, na gospodarski razvoj, ulaganja i postupke javne nabave i potiče Komisiju da tu poveznicu uzme u obzir u svim trgovinskim sporazumima i da u njih uključi provedive odredbe o ljudskim pravima i borbi protiv korupcije;

2.  ističe da trgovinska politika doprinosi zaštiti i promicanju vrijednosti za koje se EU zalaže i koje su istaknute u članku 2. Ugovora o Europskoj Uniji, primjerice demokracije, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i temeljnih prava te sloboda i jednakosti; naglašava da je dosljednost vanjskih i unutarnjih politika Unije ključna, posebice u pogledu borbe protiv korupcije; naglašava da europski zakonodavci u tom smislu imaju istaknutu ulogu kada je riječ o poboljšavanju trgovinskih odnosa, s obzirom na to da je potrebno izbjeći da ti odnosi posluže za prijenos korupcijskih praksi;

3.  trgovinske sporazume smatra ključnim mehanizmom za promicanje antikorupcijskih mjera i dobrog upravljanja; pozdravlja mjere koje je EU u svojoj trgovinskoj politici već poduzeo u svrhu borbe protiv korupcije, primjerice sustavom OSP+, poglavljima o održivom razvoju i uvođenjem obveze da se s trgovinskim partnerima ratificiraju međunarodne konvencije za borbu protiv korupcije; stoji uz cilj naveden u strategiji „Trgovina za sve” prema kojemu u sve buduće trgovinske sporazume treba unijeti sveobuhvatne odredbe za borbu protiv korupcije; u tom smislu poziva da se u buduće trgovinske sporazume unesu odredbe o obvezi pristupanja multilateralnim antikorupcijskim konvencijama, poput Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije i Konvencije OECD-a o borbi protiv korupcije, kao i da se u sklopu sveobuhvatnog pristupa uvedu horizontalne odredbe koje bi se u postojeće trgovinske sporazume integrirale prilikom njihovih revizija;

4.  ističe da bi potpisnice trgovinskih sporazuma trebale poduzimati mjere kojima se promiče aktivno sudjelovanje privatnog sektora, organizacija civilnog društva i domaćih savjetodavnih skupina u provedbi antikorupcijskih programa i odredbi sadržanih u međunarodnim trgovinskim i investicijskim sporazumima; uzimajući u obzir rasprave koje se trenutačno vode unutar EU-a, pozdravlja ostvareni napredak u uspostavi djelotvornih mjera na razini EU-a za zaštitu zviždača i smatra da bi, jednom kada taj sustav zaživi na razini EU-a, trebalo razmotriti da se zaštita zviždača uključi u buduće sporazume o trgovini;

5.  prepoznaje važnost pružanja jasnih smjernica i potpore poduzećima da osmisle djelotvorne postupke za sukladnost u pogledu borbe protiv korupcije u sklopu svoga poslovanja, posebno za MSP-ove preko posebnih odredbi u trgovinskim sporazumima kako bi im se omogućilo da se uhvate u koštac s korupcijom; naglašava da, kada je riječ o sukladnosti, jednoobrazni pristup nije moguć; poziva Komisiju da razmotri pružanje pomoći za projekte izgradnje kapaciteta za borbu protiv korupcije, poput dijeljenja najboljih praksi i obuke kojima bi se državama i poslovnom sektoru pomoglo riješiti sve izazove s kojim bi se u tom smislu mogli suočiti;

6.  pozdravlja stupanje na snagu Sporazuma WTO-a o olakšavanju trgovine u veljači 2017. kojim se uspostavljaju mjere za borbu protiv korupcije u globalnoj trgovini; smatra, međutim, da donošenje ili izmjena zakonodavstva samo po sebi nije dovoljno, odnosno da je ključna provedba; ističe da reformu zakonodavstva treba popratiti obukom u pravosuđu, javnim pristupom informacijama i mjerama za povećanje transparentnosti te poziva države članice EU-a da u svojoj borbi protiv korupcije međusobno surađuju u tim pitanjima; ističe također da bi se trgovinskim sporazumima moglo omogućiti lakše praćenje nacionalnih reformi u pogledu antikorupcijskih politika;

7.  poziva Komisiju da u svim pregovorima o budućim trgovinskim sporazumima postigne dogovor o provedivim antikorupcijskim odredbama i odredbama o sprečavanju pranja novca te da se provedba tih antikorupcijskih odredbi učinkovito prati; poziva u tom smislu države članice da podupru unošenje antikorupcijskih odredbi u pregovaračke mandate, kako je to Komisija predložila u nacrtima mandata koje im je podnijela; pozdravlja unošenje antikorupcijskih odredbi u pregovarački mandat za ažuriranje sporazuma između EU-a i Meksika; poziva Komisiju da nastavi ulagati napore u borbu protiv korupcije povećanom transparentnosti pregovora o trgovinskim sporazumima i unošenjem odredbi koje za cilj imaju bolju zakonodavnu suradnju i jačanje integriteta carinskih postupaka i globalnih lanaca vrijednosti; smatra da su za borbu protiv korupcije potrebne odredbe o suradnji, primjerice u pogledu razmjene informacija te administrativne i tehničke pomoći, kako bi se dijelile i promicale najbolje prakse kojima će se doprinijeti jačanju vladavine prava i poštovanja ljudskih prava; potiče Komisiju da odredi jasne i relevantne uvjete i pokazatelje uspješnosti kojima će se omogućiti bolja procjena i prikaz rezultata;

8.  ističe da je tijekom provedbe sporazuma važno održavati trajan i redovit dijalog s trgovinskim partnerima EU-a kako bi se zajamčilo da se ti sporazumi, a posebno njihove antikorupcijske odredbe, na odgovarajući način prate i provode; prima na znanje prijedlog koji je Komisija iznijela u svojoj strategiji „Trgovina za sve” prema kojemu bi se u slučajevima sistemske korupcije i propusta u upravljanju uspostavili savjetodavni mehanizmi i poziva Komisiju da razmotri da se u slučajevima sistemske korupcije i nepoštovanja antikorupcijskih obveza ili međunarodnih standarda u području borbe protiv korupcije, kao što su OECD-ov zajednički standard izvješćivanja, Akcijski plan OECD-a za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti, središnji registar krajnjeg vlasništva te preporuke FATF-a, suspendiraju povlastice koje se uživaju na temelju ugovora; poziva Komisiju da odredi jasne i relevantne uvjete i pokazatelje uspješnosti kojima će se omogućiti bolja procjena i prikaz rezultata; poziva, nadalje, Komisiju da u onim slučajevima u kojima se vlade korisnici ne budu u dovoljnoj mjeri pridržavale dogovorenih mjera pruži odlučan, proporcionalan i brz odgovor; poziva Komisiju da da uspostavi mehanizme za savjetovanje s trgovinskim partnerima za slučajeve sistemske korupcije te da omogući razmjenu stručnog znanja kako bi se pružila pomoć zemljama koje provode antikorupcijske mjere.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	30.5.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	30 2 4
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Maria Arena, Tiziana Beghin, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Karoline Graswander-Hainz, Heidi Hautala, Yannick Jadot, Bernd Lange, David Martin, Emmanuel Maurel, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Franz Obermayr, Artis Pabriks, Franck Proust, Viviane Reding, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Reimer Böge, Dita Charanzová, Edouard Ferrand, Agnes Jongerius, Syed Kamall, Sajjad Karim, Seán Kelly, Fernando Ruas, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Ramon Tremosa i Balcells, Jarosław Wałęsa

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

ALDE	Dita Charanzová, Marietje Schaake, Hannu Takkula, Ramon Tremosa i Balcells
EFDD	Tiziana Beghin
GUE/NGL	Anne-Marie Mineur, Helmut Scholz
PPE	Reimer Böge, Daniel Caspary, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Seán Kelly, Artis Pabriks, Franck Proust, Viviane Reding, Fernando Ruas, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Adam Szejnfeld, Jarosław Wałęsa
S&D	Maria Arena, Karoline Graswander-Hainz, Agnes Jongerius, Bernd Lange, David Martin, Emmanuel Maurel, Sorin Moisă, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Joachim Schuster
VERTS/ALE	Heidi Hautala, Yannick Jadot

2	–
ENF	Edouard Ferrand, Franz Obermayr

4	0
ECR	David Campbell Bannerman, Syed Kamall, Sajjad Karim, Joachim Starbatty

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	20.6.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	47 3 4
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Nikos Androulakis, Petras Auštrevičius, Bas Belder, Victor Boştinaru, Elmar Brok, James Carver, Lorenzo Cesa, Georgios Epitideios, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Sandra Kalniete, Tunne Kelam, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Ilhan Kyuchyuk, Ryszard Antoni Legutko, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, Alex Mayer, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Clare Moody, Javier Nart, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula, Kati Piri, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Jordi Solé, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica, Charles Tannock, Miguel Urbán Crespo, Ivo Vajgl, Elena Valenciano, Geoffrey Van Orden, Anders Primdahl Vistisen
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Reinhard Bütikofer, Luis de Grandes Pascual, María Teresa Giménez Barbat, Ana Gomes, Andrzej Grzyb, Marek Jurek, Igor Šoltes, Ernest Urtasun, Marie-Christine Vergiat
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Costas Mavrides

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

47	+
ALDE	Ilhan Kyuchyuk, Ivo Vajgl, Jozo Radoš, Javier Nart, María Teresa Giménez Barbat, Petras Auštrevičius
ECR	Anna Elżbieta Fotyga, Anders Primdahl Vistisen, Bas Belder, Charles Tannock, Geoffrey Van Orden, Marek Jurek, Ryszard Antoni Legutko
PPE	Andrey Kovatchev, Andrzej Grzyb, Cristian Dan Preda, Dubravka Šuica, Elmar Brok, Francisco José Millán Mon, Jaromír Štětina, Julia Pitera, Lars Adaktusson, Lorenzo Cesa, Luis de Grandes Pascual, Michèle Alliot-Marie, Ramona Nicole Mănescu, Sandra Kalniete, Tunne Kelam
S&D	Alex Mayer, Ana Gomes, Andrejs Mamikins, Clare Moody, Costas Mavrides, Demetris Papadakis, Elena Valenciano, Eugen Freund, Ioan Mircea Paşcu, Kati Piri, Nikos Androulakis, Tonino Picula, Victor Boştinaru
VERTS/ALE	Barbara Lochbihler, Ernest Urtasun, Igor Šoltes, Jordi Solé, Reinhard Bütikofer, Tamás Meszerics

3	–
EFDD	James Carver
NI	Georgios Epitideios, Janusz Korwin-Mikke

4	0
GUE/NGL	Marie-Christine Vergiat, Miguel Urbán Crespo, Sabine Lösing, Sofia Sakorafa

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani