IZVJEŠĆE o političkim odnosima EU-a s Latinskom Amerikom
20.7.2017 - (2017/2027(INI))
Odbor za vanjske poslove
Izvjestitelj: Javi López
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o političkim odnosima EU-a s Latinskom Amerikom
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegovu glavu V. o vanjskom djelovanju EU-a,
– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov dio peti, glave I. – III. i glavu V. (zajednička trgovinska politika, razvojna suradnja i humanitarna pomoć te međunarodni sporazumi),
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. listopada 2016. o Globalnoj strategiji Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. rujna 2009. naslovljenu „Europska unija i Latinska Amerika: globalni akteri u partnerstvu” (COM(2009)0495),
– uzimajući u obzir snažne kulturne, jezične, političke i povijesne spone, koje su dijelom posljedica desetljeća intenzivne migracije između država članica EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba,
– uzimajući u obzir godišnje izvješće EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2015. (pitanja u vezi s pojedinim zemljama i regijama),
– uzimajući u obzir izjave s dosad održanih sastanaka na vrhu čelnika država i vlada zemalja Latinske Amerike i Kariba te Europske unije, a posebno izjavu s drugog sastanka na vrhu između Europske unije i Zajednice latinoameričkih i karipskih zemalja (CELAC), održanog u Bruxellesu 10. i 11. lipnja 2015. na temu „Oblikovanje zajedničke budućnosti: zajedničkim snagama za napredna, povezana i održiva društva u korist naših građana”, na kojemu je usvojena politička izjava pod nazivom „Partnerstvo za budući naraštaj”,
– uzimajući u obzir izjavu s foruma za civilno društvo između EU-a i CELAC-a od 11. svibnja 2015. pod naslovom „Jednakost, prava i demokratska participacija za stanovništvo europskih te latinoameričkih i karipskih zemalja”,
– uzimajući u obzir zajedničko priopćenje s prvog ministarskog međusamitskog sastanka održanog 25. i 26. listopada 2016. u Santo Domingu (Dominikanska Republika),
– uzimajući u obzir izjavu usvojenu na 25. ibero-američkom sastanku na vrhu čelnika država i vlada održanog u Cartageni de Indias (Kolumbija) 28. i 29. listopada 2015. naslovljenu „Mladi, poduzetništvo i obrazovanje”,
– uzimajući u obzir političku izjavu s petog sastanka na vrhu čelnika država i vlada CELAC-a održanog 25. siječnja 2017. u Punta Cani (Dominikanska Republika),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. siječnja 2016. o potpori mirovnom procesu u Kolumbiji[1],
– uzimajući u obzir svoje rezolucije o Venezueli, posebno one od 8. lipnja 2016.[2] i 27. travnja 2017.[3] o stanju u Venezueli,
– uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od 5. srpnja 2017. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kube, s druge strane[4],
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 23. listopada 2014. o nestanku 43 studenta u Meksiku[5],
– uzimajući u obzir rezolucije Europsko-latinskoameričke parlamentarne skupštine (EuroLat), a posebno one od 22. rujna 2016. o trgovinskim aspektima raznih pregovora koje EU trenutačno vodi sa zemljama Latinske Amerike i Kariba[6], o borbi protiv siromaštva u okviru ciljeva održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030.[7], o financiranju političkih stranaka u Europskoj uniji i Latinskoj Americi[8] te o gospodarskim i financijskim odnosima s Narodnom Republikom Kinom iz perspektive biregionalnog strateškog partnerstva između EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba[9] i rezoluciju od 29. ožujka 2014. o femicidu u Europskoj uniji i Latinskoj Americi[10],
– uzimajući u obzir preporuku EuroLata od 22. rujna 2016. o migracijama, razvoju i gospodarskoj krizi[11],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. svibnja 2010. o strategiji za odnose s Latinskom Amerikom[12],
– uzimajući u obzir Izjavu Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o članku 5. stavku 2. točki (b) podtočki ii. Uredbe br. 233/2014 od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020.,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 233/2014 od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020.,
– uzimajući u obzir Konvenciju br. 169 Međunarodne organizacije rada o autohtonim i plemenskim narodima, osobito njezin članak 14. o pravima vlasništva i posjedovanja naroda uključenih u uporabu zemljišta koje tradicionalno nastanjuju,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2013. o ulozi EU-a u promicanju šireg transatlantskog partnerstva[13],
– uzimajući u obzir preporuke dane u tematskom izvješću Revizorskog suda o djelotvornosti spajanja bespovratnih sredstava instrumenata za regionalno ulaganje sa zajmovima financijskih institucija za potporu vanjskim politikama EU-a,
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0268/2017),
A. budući da je regija Latinske Amerike i Kariba ključni partner EU-a kada je riječ o zajedničkom suočavanju s aktualnim globalnim izazovima, kao što su iskorjenjivanje siromaštva, pristup pitkoj vodi, opće poštovanje ljudskih prava, mir i sigurnost, socioekonomski razvoj, nedostatak dobrog upravljanja, održivost, borba protiv klimatskih promjena, digitalna transformacija i upravljanje migracijama;
B. budući da se partnerstvo EU-a i regije Latinske Amerike i Kariba temelji na čvrstim povijesnim i kulturnim sponama, opsežnim međuljudskim razmjenama, snažnim i rastućim trgovinskim i investicijskim tokovima te zajedničkim vrijednostima, kao što su demokracija, ljudska prava i vladavina prava;
C. budući da 33 zemlje Latinske Amerike i Kariba karakteriziraju različite političke, gospodarske i kulturne značajke koje iziskuju drugačije pristupe zasnovane na dosljednom i usklađenom okviru u kontekstu vanjskog djelovanja EU-a, uz stalnu zaštitu vrijednosti EU-a u pogledu demokracije i ljudskih prava;
D. budući da se dugotrajno partnerstvo EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba temelji na povijesnim, kulturnim, ljudskim i gospodarskim sponama, koje ne treba smatrati razumljivima samima po sebi i koje bi trebale biti usmjerenije na horizontalnu razinu, zajedničkim načelima i vrijednostima, uključujući poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, vladavine prava, međunarodnog mira i sigurnosti, te na zajedničkoj potpori multilateralnom sustavu globalnog upravljanja temeljenog na zajedničkim normama i dijalogu;
E. budući da EU i zemlje Latinske Amerike i Kariba zajedno obuhvaćaju trećinu stanovništva članica Ujedinjenih naroda te čine otprilike 25 % svjetskog BDP-a;
F. budući da su prioriteti vanjskog djelovanja EU-a kad su u pitanju zemlje Latinske Amerike i Kariba jačanje političkog dijaloga i suradnje u području migracija, klimatskih promjena, energije i borbe protiv organiziranog kriminala te ulaganje u dublje socioekonomske spone pojednostavljenjem izdavanja viza, studentskim razmjenama i suradnjom u području istraživanja;
G. budući da biregionalno strateško pridruživanje između Europske unije i Latinske Amerike i Kariba, pokrenuto u lipnju 1999. u cilju jačanja odnosa između dviju regija i dalje nije konsolidirano postignuće;
H. budući da je regija Latinske Amerike i Kariba doživjela znatne promjene u posljednjem desetljeću, kao što su uzdizanje velikog dijela stanovništva do srednje klase na temelju gospodarskih reformi i socijalnih politika, bolja raspodjela bogatstva stečenog u zemljama regije čime je omogućen lakši pristup obrazovanju, zdravstvu i dobrim uvjetima stanovanja, kao i sveukupne demokratske konsolidacije, ali i okončanje robnog superciklusa koji je milijune ljudi izložio riziku od povratka u siromaštvo
I. budući da je nakon desetljeća impresivnog gospodarskog rasta okončanje ciklusa visokih cijena sirovina, o kojima ovisi većina zemalja Latinske Amerike i Kariba, zajedno s usporavanjem gospodarstva u Kini koja je trenutačno njihov drugi najveći trgovinski partner nakon SAD-a, prouzročilo gospodarsku stagnaciju ili čak recesiju u raznim zemljama regije, ugrožavajući velik dio postignutog napretka i izlažući milijune ljudi riziku od povratka u siromaštvo;
J. budući da je u nekim zemljama Latinske Amerike prisutna snažna javna potražnja za većom demokracijom i sudjelovanjem te održivim gospodarskim politikama;
K. budući da je vladavina prava, koja se odražava u stabilnom pravnom okviru kojim se jamči pravna sigurnost, ključna za privlačenje ulaganja nužnih za promicanje gospodarskog oporavka;
L. budući da poštovanje vladavine prava i stabilnog pravnog i političkog okvira dvjema regijama omogućuje tržišno gospodarstvo i poticajno investicijsko okruženje koje obuhvaća mjere zaštite načela pravne sigurnosti;
M. budući da visoke razine inflacije onemogućuju rast te se stoga to pitanje treba riješiti bez odgađanja; budući da su pouzdani devizni tečajevi ključni za gospodarski razvoj određene zemlje; budući da je ključno provesti industrijsku politiku u cilju povećanja produktivnosti, diversifikacije gospodarstva i privlačenja ulaganja;
N. budući da sporazumi o pridruživanju između Europske unije i zemalja Latinske Amerike i Kariba pridonose poboljšanju političkih i trgovinskih dijaloga i investicijskoj klimi otvaranjem sektora usluga i tržišta javne nabave, što omogućuje provedbu infrastrukturnih projekata;
O. budući da je izuzetno važno da Latinska Amerika i EU razviju zajednički program;
P. budući da je EU zadnjih godina osjetio bitne promjene, naročito zbog gospodarske krize, izazova povezanih s Brexitom i izbjegličke krize;
Q. budući da aktualne dominantne geopolitičke mijene na djelu u zemljama Latinske Amerike i Kariba, a koje podrazumijevaju, među ostalim, sve veću prisutnost azijskih država u potrazi za gospodarskim partnerima u toj regiji, iziskuju od EU-a da ponovno utvrdi položaj kao istinski saveznik svojih latinskoameričkih i karipskih partnera ne samo u pogledu gospodarske razmjene, nego i kao partner u pogledu društvenog napretka i obrane zajedničkih vrijednosti;
R. budući da je trenutačni Globalni sporazum između EU-a i Meksika stupio na snagu 1997., trenutačni Sporazum o pridruživanju između EU-a i Čilea 2003. i trenutačni Međuregionalni okvirni sporazum o suradnji između EU-a i Mercosura 1999. godine; budući da je zbog važnosti tih sporazuma za EU i zemlje Latinske Amerike i Kariba potreban ambiciozan poticaj u tekućim pregovorima o njihovu osuvremenjivanju kako bi se postigli najsuvremeniji i najprogresivniji sporazumi;
S. budući da je EU najveći izvor razvojne pomoći u regiji Latinske Amerike i Kariba, što se odražava u Instrumentu za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020., glavni ulagač i jedan od najvažnijih trgovinskih partnera sa zemljama regije Latinske Amerike i Kariba te da je europska suradnja snažna zbog prisutne financijske i trostrane suradnje;
T. budući da Europska komisija izrađuje Novi program za razvoj u okviru Programa do 2030. i da se pojam održivog razvoja mora primjenjivati i biti obuhvaćen u svim zemljama Latinske Amerike (uključujući i zemlje sa srednje visokim dohotkom) te da se u ovom novom pristupu moraju uzeti u obzir drugi kriteriji osim dohotka po glavi stanovnika;
U. budući da su Latinska Amerika i Karibi sustavno zauzimali drugo mjesto kad je u pitanju utvrđivanje glavnih prioriteta vanjske politike EU-a, unatoč očitim kulturnim i jezičnim sponama koje ga povijesno povezuju sa zemljama Latinske Amerike i Kariba i unatoč potrebi za pronalaskom novih saveznika s obzirom na sve veći gubitak njegova geopolitičkog utjecaja u svijetu;
V. uzimajući u obzir važnost Atlantskog oceana u cijelosti, što uključuje Europsku uniju, Sjevernu Ameriku, Srednju Ameriku, Južnu Ameriku i zemlje atlantske regije Afrike, kao i potrebu za suradnjom između regija i zemalja koji ga čine, kako bi im se svima omogućilo da se suoče s izazovima koji su zajednički ovom velikom prostoru;
W. budući da će se sljedeća Ministarska konferencija WTO-a održati u Buenos Airesu u prosincu 2017. te da će se tom prilikom sastati i parlamentarna izaslanstva država članica;
X. budući da se provedbom Programa održivog razvoja do 2030. jamči univerzalan pristup informacijama i zaštita slobode izražavanja;
Y. budući da se u Latinskoj Americi nalazi deset zemalja s najboljim energetskim upravljanjem te da se 20 % svjetskih rezervi nafte nalazi u Latinskoj Americi;
Z. budući da su dvije zemlje Latinske Amerike, Meksiko i Brazil, prepoznate kao strateški partneri Europske unije;
1. ističe da se partnerstvo između EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba temelji na zajedničkim načelima, vrijednostima i interesima kao što su demokracija, ljudska prava, mir i solidarnost, vladavina prava i neovisno sudstvo kao i na obvezi da se ta načela odražavaju u horizontalnom odnosu te da su ona postala ključna za nastavak biregionalne razmjene i suradnje; ističe da se EU i zemlje Latinske Amerike i Kariba u razdoblju nakon gospodarske krize suočavaju sa zajedničkim izazovima u području održivog gospodarskog rasta i borbe protiv nezaposlenosti, digitalne transformacije, socijalne uključenosti i rodne ravnopravnosti, dijeleći pritom zajedničke vrijednosti;
2. ističe činjenicu da novi geopolitički scenarij doprinosi jačanju regije Latinske Amerike i Kariba s obzirom na to da je riječ o strateškom prioritetu i prilici vanjske politike EU-a jer obje regije dijele istu viziju svijeta s uporištem u multilateralizmu, dijalogu, održivosti, vladavini prava, poštovanju ljudskih prava i uključivim otvorenim društvima; prepoznaje pozitivnu i bogatu raznolikost dionika uključenih u odnose EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba, uključujući države, gradove i lokalna tijela, sveučilišta, civilno društvo i korporacije kao i Europski gospodarski i socijalni odbor; poziva na daljnju koordinaciju sporazuma, mjera u području suradnje i političkih kontakata na visokoj razini;
3. smatra da su širenje političke i gospodarske suradnje i izgradnja snažnijih partnerstava sa zemljama Latinske Amerike i Kariba ključne kao komplementarne aktivnosti na biregionalnoj, podregionalnoj i bilateralnoj razini; naglašava potrebu za tom suradnjom kako bi se ostvario učinkovit doprinos konsolidaciji gospodarskog rasta s pomoću održivih socioekonomskih razvojnih politika, uz istodobno jamčenje socijalne uključenosti, građanskih sloboda i ljudskih prava te smanjenja siromaštva; smatra da bi se u okviru partnerstva EU-a i Latinske Amerike i Kariba i sporazuma o pridruživanju trebale uzeti u obzir gospodarske razlike među regijama te bi trebalo voditi brigu o tome da se postojeće neusklađenosti dodatno ne povećaju; napominje da je prisutnost europskih poduzeća izuzetno važna za nacionalna gospodarstva zemalja Latinske Amerike i ističe da njihove aktivnosti moraju biti usklađene s postojećim pravilima i postupcima praćenja;
4. naglašava važnost sastanaka na vrhu između EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba kao instrumenta strateškog biregionalnog partnerstva u novom okviru za politički dijalog; poziva EU i zemlje Latinske Amerike i Kariba da osnaže to partnerstvo i politički dijalog u okviru svojih tematskih dijaloga i glavnih inicijativa, kao što su Zajednička inicijativa za istraživanje i inovacije, Strukturirani dijalog o migraciji i Mehanizam za koordinaciju i suradnju u području droga, radeći na jasno utvrđenim zajedničkim interesima ne bi li udruženim snagama pristupili rješavanju ključnih globalnih izazova u područjima dobrog upravljanja, gospodarskog rasta, socijalne kohezije, kulture, inovacija i okoliša u multilateralnim forumima kao što su Ujedinjeni narodi, skupina G-20 i Svjetska trgovinska organizacija;
5. ponavlja obvezu koju su preuzeli EU i zemlje Latinske Amerike o jačanju suradnje u pogledu globalnog plana i zastupa multilateralni pristup WTO-a kao temelj otvorenog trgovinskog sustava, koji počiva na predvidivim, ali uključivim pravilima, učinkovitima u postizanju ciljeva smanjenja siromaštva i promicanja održivog razvoja, transparentnih i demokratskih, s pojačanom parlamentarnom dimenzijom;
6. ponovo naglašava svoju podršku regionalnoj integraciji unutar regije Latinske Amerike te ističe potrebu za boljom koordinacijom među različitim programima regionalne integracije u tom zemljopisnom području, vodeći pritom računa o razlikama u brzini integracije; preporučuje poboljšani dijalog, suradnju i razmjenu najboljih praksi sa zemljama Latinske Amerike i Kariba, Mercosurom, Andskom zajednicom naroda, Sustavom integracije srednjoameričkih država i Pacifičkim savezom kako bi se pojačao dijalog o područjima od zajedničkog interesa i kako bi se ojačali institucionalni okviri; preporučuje jačanje regionalnih inicijativa o političkom dijalogu, suradnji i razmjeni najboljih praksi kao što su Unija južnoameričkih država (UNASUR), Organizacija američkih država (OAS) i Karipska zajednica (CARICOM) radi razvoja demokracije u Južnoj Americi; naglašava važnost jačanja međuparlamentarne suradnje između EU-a i Latinske Amerike i Kariba, osobito između Europskog parlamenta i raznih regionalnih parlamenata, uz razmjenu političkog i institucijskog iskustva i znanja; pozdravlja nedavno uspostavljen dijalog između Mercosura i Pacifičkog saveza u cilju postupne konvergencije i rasta u kontekstu savjetovanja o budućim regionalnim i globalnim izazovima;
7. naglašava da su politička stabilnost, gospodarska pravila i institucijska snaga, kojima se jamči poštovanje vladavine prava i transparentnosti, temelj okruženja koje privlači dugoročna ulaganja u skladu s pravnom sigurnošću; naglašava da takav pravni okvir zahtijeva snažne demokratske institucije i odgovorno gospodarsko planiranje te napore u cilju jačanja političkog dijaloga i gospodarskih partnerstava s regijom i vanjskim partnerima; podsjeća da u tom kontekstu da partnerstvom s EU-om ima središnju ulogu;
8. naglašava dinamičnost Pacifičkog saveza koji okuplja Čile, Kolumbiju, Meksiko i Peru te poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da razmotri potrebu da Europska unija sudjeluje kao promatrač u spomenutom Savezu, kao što to već čine brojne države članice EU-a;
9. naglašava da trenutačni globalni izazovi, uključujući ljudska prava, mir, sigurnost, borbu protiv korupcije, nekažnjavanje, manjak dobrog upravljanja, socioekonomski održivi razvoj, iskorjenjivanje siromaštva, digitalnu transformaciju, masovne migracije, rodnu ravnopravnost, kibersigurnost, organizirani kriminal i terorizam, trgovinu drogom, klimatske promjene, geopolitičke promjene, nejednakosti unutar i između pojedinih zemalja, neregulirane radne odnose i sve veću nezaposlenost otvaraju nove mogućnosti i kanale suradnje za strateško partnerstvo između EU-a i Latinske Amerike i Kariba koje se temelji na zajedničkoj viziji;
10. naglašava da je, unatoč zabilježenom znatnom gospodarskom razvoju koji je doveo do smanjenja stopa siromaštva i nejednakosti, nejednakost i dalje znatna prepreka razvoju južnoameričke regije u kojoj 175 milijuna ljudi živi u siromaštvu i socijalnoj isključenosti, osobito žene i maloljetnici; ističe da su gospodarski rast, uključivi socijalni razvoj, pravedna raspodjela bogatstva i univerzalne javne usluge ključni za rješavanje tog pitanja;
11. podsjeća da se cilj iskorjenjivanja siromaštva i smanjenja nejednakosti mora postići uz pomoć gospodarskih reformi, socijalne kohezije i politika inkluzije, veće mogućnosti zapošljavanja, pristupa obrazovanju, i naglašava potrebu za zaštitom svih građana i povećanjem srednje klase, bez obzira na posljedice na gospodarski ciklus, konsolidacijom postignuća u pogledu poboljšanja kvalitete životnih uvjeta, uključujući uspostavom sustava socijalne zaštite i poštovanjem demokratskih vrijednosti i ljudskih prava;
12. naglašava da je potrebno da se gospodarstva integriraju u globalne lance vrijednosti utemeljene na modelu kružnog gospodarstva te da se prepozna važnost razvoja bilateralnih i multilateralnih trgovinskih sporazuma kao djelotvornog alata kojim se može pridonijeti rješavanju zajedničkih globalnih izazova, istodobno promičući, među ostalim, dostojanstven rad i socijalni dijalog kao pokretače održivog razvoja; ističe važnost stvaranja uvjeta kojima se gospodarstvima obaju regija omogućuje diversifikacija čime će postati manje ovisna i podložna globalnim cikličkim promjenama; naglašava važnost promicanja prijenosa znanja u području znanosti i tehnologija, jačanja ljudskog kapitala i diversifikacije zapošljavanja, zbog čega je nužno povećati ulaganja u obrazovanje, osposobljavanje i vještine;
13. pozdravlja protokol od 11. studenoga 2016. o pridruživanju Ekvadora Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a, Kolumbije i Perua koji su potpisali EU, njegove države članice, Ekvador, Kolumbija i Peru; podsjeća da se tim Sporazumom ukidaju visoke carinske tarife i uklanjaju tehničke prepreke trgovini, liberalizira tržište usluga, otvaraju tržišta javne nabave te da obuhvaćaju obveze u pogledu brzih i učinkovitih mehanizama za rješavanje sporova;
14. napominje da je EU najveći strani ulagač u Latinsku Ameriku i Karibe i drugi najveći trgovinski partner te da uspostavlja dvosmjerne gospodarske odnose koji se temelje na vrijednostima kvalitete, društvene odgovornosti, otvaranja radnih mjesta, prijenosa tehnologija te istraživanja i inovacija;
15. potiče daljnja javna i privatna partnerstva u cilju podupiranja gospodarskog razvoja, poduzetništva, rasta i stranih ulaganja; ističe potrebu za suzbijanjem neslužbenog gospodarstva i nedovoljne razvijenosti i niske konkurentnosti MSP-ova; poziva na pojednostavnjenje i poboljšanje međuregionalne mobilnosti, uz istovremeno osiguravanje međusobne usklađenosti prava radnika i jačanje koordinacije sustava socijalne sigurnosti;
16. ističe potrebu za stvaranjem održivih i učinkovitih poreznih sustava u objema regijama, zajedno s odgovarajućom poreznom kulturom, uključujući uspostavu učinkovitih općih računovodstvenih ureda, kojom bi se mogao poticati gospodarski rast i razvoj socijalne države koja pruža i osigurava javna dobra i usluge, kao što su pristup svih građana javnom obrazovanju, zdravstvu, infrastrukturi socijalne zaštite i sigurnosti, te ponavlja da porezne oaze i izbjegavanje plaćanja poreza negativno utječu na gospodarski i društveni razvoj, napredak i blagostanje te ispravno funkcioniranje gospodarske i socijalne redistributivne politike;
17. ističe da su gospodarski rast i trgovina ključni elementi u postizanju održivog razvoja, ali nisu dovoljni za smanjenje siromaštva, nejednakosti i isključenosti; apelira na donošenje djelotvornih politika kojima se doprinosi smanjenju spomenutih problema uz pomoć diversificiranog, održivog i uključivog rasta sa snažnim naglaskom na socijalnim pitanjima, institucijskoj potpori i poštovanju ljudskih prava;
18. smatra da središnji cilj suradnje između zemalja Latinske Amerike i Kariba te EU-a mora biti postizanje ciljeva održivog razvoja; apelira na Uniju da potiče programe proračunske potpore;
19. podupire Novi program za razvoj Europske komisije u okviru Programa do 2030.; ponavlja da bi Program održivog razvoja do 2030. i ciljevi o održivom razvoju trebali biti glavni instrument suradnje između EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba, uključujući sve njihove dimenzije gospodarskog, socijalnog i održivog razvoja, a ne samo u pogledu iskorjenjivanja siromaštva; naglašava da EU treba i dalje pružati službenu razvojnu pomoć svim zemljama Latinske Amerike i Kariba, uključujući zemlje sa srednjim i višim dohotkom koje više ne ispunjavaju uvjete za bilateralnu razvojnu suradnju prema načelu diferencijacije na temelju novog pristupa koji se ne zasniva na prihodu prema glavi stanovnika; izričito zahtijeva da Komisija nastavi, u iznimnim okolnostima i u skladu s Uredbom o instrumentu za razvojnu suradnju, provoditi bilateralnu suradnju sa zemljama sa srednjim i višim dohotkom tijekom čitavog trajanja instrumenta za financiranje razvojne suradnje za razdoblje 2014. – 2020. i nakon toga, kako bi se nastavila pružati podrška njihovim nastojanjima s obzirom na trenutačne izazove;
20. poziva na veću usklađenost politika i programa kojima se pruža potpora za zemlje Latinske Amerike i Kariba kao i za najudaljenije regije te prekomorske zemlje i područja; poziva na ispunjenje političkih obveza preuzetih na regionalnim sastancima na vrhu između Europske unije i zemalja Latinske Amerike i Kariba i na dodjelu potrebnih financijskih sredstava.
21. traži od Komisije da navede raspoložive instrumente i da im dodijeli dostatna sredstva, poduzimajući odgovarajuće mjere kako bi ih uskladila s načelima učinkovitosti, prikladnosti, harmonizacije, uzajamne odgovornosti i usklađenosti s razvojnim strategijama zemalja Latinske Amerike i Kariba, kako bi se tim zemljama pomoglo u suočavanju s izazovima i prilagodbi mogućem budućem smanjenju službene razvojne pomoći; poziva na to da se takvim instrumentima obuhvati prijenos znanja i pružanje osposobljavanja te da se njima potpomaže u provedbi reformi poreznog sustava i upravljanja javnim financijama kojima se doprinosi poticanju rasta i pružanju visokokvalitetnih javnih usluga;
22. poziva Komisiju da na svoje programe mješovitog financiranja primijeni provedive kriterije o načelima razvojne učinkovitosti, osobito kad je riječ o vlasništvu, usklađivanju s partnerskim zemljama, razvoju te financijskoj dodatnosti, transparentnosti i odgovornosti;
23. ističe da su zemlje Latinske Amerike i Kariba zbog svojih zemljopisnih i geoloških svojstva snažno izložene prirodnim katastrofama, i da tu situaciju pogoršavaju klimatske promjene, koje se moraju rješavati na globalnoj razini u skladu s načelom zajedničke, ali diferencirane odgovornosti; poziva Komisiju i zemlje Latinske Amerike i Kariba da prionu na rješavanje temeljnih uzroka, poduzmu mjere otpornosti na klimatske promjene i da donesu strategije i protokole za sprečavanje rizika usmjerene na brzu mobilizaciju humanitarne pomoći u hitnim situacijama;
24. potiče učinkovitu provedbu rodne ravnopravnosti, jačanje žena i politiku za uključivanje žena u sve sfere političkog, gospodarskog i društvenog života u cilju jačanja njihova aktivnog sudjelovanja u društvu, vođenja neumoljive borbe protiv femicida, jamčenja njihove tjelesne i psihičke sigurnosti, olakšavanja ravnopravnog pristupa tržištu rada, vlasništvu zemlje te jednakosti pri zapošljavanju i osiguravanja njihovih temeljnih prava, uključujući seksualna i reproduktivna prava; naglašava važnost poboljšanja života djevojčica i žena; ističe da je pristup obrazovanju od ključne važnosti i može voditi društvenoj i gospodarskoj transformaciji; pozdravlja u tom smislu Međuameričku konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja prema ženama („Konvencija iz Konvencija iz Belem do Para”) iz 1994. i poziva svoje tajništvo da Mehanizmu za praćenje Konvencije iz Belem do Para da važniju ulogu; pozdravlja stupanje na snagu Konvencije iz Istanbula Vijeća Europe iz 2016. i poziva države obje regije koje još nisu pristupile toj Konvenciji da to učine;
25. smatra da su neophodne javne politike, posebno za zdravstvo, obrazovanje i osposobljavanje, te privatne inicijative kojima se stvaraju prilike za gotovo 30 milijuna mladih koji nisu zaposleni niti se školuju niti osposobljavaju; ističe da razvojni programi moraju rješavati problem učestalih slučajeva sukoba, nasilja, organiziranog kriminala i ubojstava koji utječu na mlade, a posebno adolescente i jedan su od glavnih izazova za zemlje Latinske Amerike i Kariba;
26 ponovno ističe važnost dostupnosti kvalitetnih radnih mjesta i mogućnosti obrazovanja mladih s obzirom na to da su oni uzdanica i ključ za buduću političku stabilnost tog kontinenta; potiče daljnju suradnju s ekonomskim fondovima u vidu bilateralnih sudjelovanja sveučilišta, stipendija, razmjene znanja i međunarodne mobilnosti između studenata iz EU-a i Latinske Amerike i Kariba, osobito jačanjem programa Erasmus+ kao dijela partnerstva sa zemljama Latinske Amerike i Kariba u području visokog obrazovanja pokrenutog 2015. godine; sa zadovoljstvom primjećuje uspješno pokretanje programa Erasmus+ 2015. godine u okviru kojeg se studentima, uglavnom iz zemalja Latinske Amerike i Kariba, do 2020. nudi 6200 mogućnosti za mobilnost i 3500 stipendija; ističe potrebu za unapređenjem potpunog i uzajamnog priznavanja sveučilišnih diploma te jačanjem biregionalne suradnje u pogledu sustava upravljanja kvalitetom i akreditacija;
27. ukazuje na ključnu ulogu suradnje između EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba u području znanosti, tehnologije i inovacija te važnost uspostave zajedničkog istraživačkog prostora EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba u cilju jačanja suradnje u području mobilnosti istraživača i profesora;
28. naglašava izuzetnu važnost prava djece i potrebu da sve zemlje EU-a i Latinske Amerike i Kariba strogo poštuju Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta;
29. potiče daljnju suradnju kako bi se promicao tehnološki razvoj te povećanje pristupa stanovništva informacijskim i komunikacijskim tehnologijama u cilju prilagodbe naših društava digitalnoj transformaciji;
30. ističe opći trend i zajedničke izazove posljednjeg desetljeća u pogledu napretka u razvoju sloboda i socijalnih prava kao i veliki trud uložen u sastavljanje uključivih javnih politika za zaštitu ranjivih skupina i ravnopravnu raspodjelu bogatstva i gospodarskog rasta, što je bio odlučujući doprinos izlasku gotovo 60 milijuna stanovnika Latinske Amerike iz siromaštva u proteklih 15 godina; poziva vlasti da poštuju i jamče demokratska načela, temeljna prava, slobodu i sigurnost svih građana, uključujući vjerske manjine, autohtono stanovništvo, ekološke aktiviste, pripadnike LGBTI zajednice, osobe s invaliditetom, prisilno raseljene osobe i osobe bez državljanstva te stanovništvo ruralnih područja; naglašava važnost jamčenja slobode okupljanja, udruživanja i izražavanja na internetu i izvan njega;
31. ističe da treba zajamčiti sigurnost i prava vjerskih manjina i pripadnika LGBTI zajednice; potiče vlade Latinske Amerike i Kariba da donesu zakone i poduzmu mjere kojima bi se branitelje ljudskih prava i novinare zaštitilo od progona, prijetnji, klevetničkih kampanja, proizvoljnih uhićivanja, mučenja, prisilnih nestanaka i ubojstava kojima su često izloženi; poziva na zaštitu prava i interesa autohtonih naroda i stanovništva u ruralnim područjima kad su u pitanju razvojni projekti koji imaju znatan učinak na okoliš i djelovanje ekstraktivnih industrija primjenom mehanizama prethodnog savjetovanja i pristanka u tim slučajevima;
32. žali zbog napada na demokratski izabrane čelnike oporbe, novinare, branitelje ljudskih prava, osobito one koji se bave pitanjima okoliša i njihove odvjetnike; poziva nadležna tijela da poduzmu sve potrebne mjere za jamčenje njihova fizičkog i psihološkog integriteta i zajamče hitne, temeljite i nepristrane istrage kako bi se odgovorni priveli pravdi u skladu s međunarodnim normama;
33. ponavlja da je potrebno zajamčiti aktivnu uključenost civilnog društva i nevladinih organizacija te savjetovanje s njima tijekom procesa pregovora i provedbe sporazuma o trgovini ili pridruživanju;
34. naglašava da bi se u sporazumima trebalo upućivati na pravo na slobodu izražavanja i slobodu okupljanja u zemljama Latinske Amerike i Kariba;
35. potiče države članice EU-a da razmotre donošenje zakona kojima se predviđa mogućnost zamrzavanja sredstava i viznih ograničenja usmjerenih na osobe koje su uključene u teška kršenja ljudskih prava;
36. ponavlja da se politikama i praksama u pogledu migracija mora jamčiti poštovanje ljudskih prava, uz posebnu pozornost usmjerenu na žene i ranjive skupine kao što su maloljetne osobe, starije osobe i osobe s invaliditetom, uzimajući pritom u obzir izazove povezane sa zaštitom granica i nekriminalizacijom migranata; ističe potrebu za sveobuhvatnim pristupom usmjerenim na prepoznavanje gospodarskog i društvenog doprinosa koji radnici migranti ostvare u zemljama domaćinima, značaj tranzitnih zemalja i važnost uspostave zakonitih putova za dobivanje državljanstva zemalja domaćina, osobito uzimajući u obzir raseljene osobe kojima je potreban azil; poziva na donošenje mjera za pojednostavnjenje i poboljšanje mobilnosti među zemljama, uz istovremeno osiguravanje usklađenosti prava radnika i jačanje koordinacije sustava socijalne sigurnosti;
37. apelira na zemlje Latinske Amerike i Kariba da osiguraju potpuno poštovanje društvenih, okolišnih i radnih prava; poziva na potpunu i učinkovitu provedbu konvencija Međunarodne organizacije rada i poštovanje temeljnih radnih standarda, koji među ostalim podrazumijevaju slobodu udruživanja i pravo na kolektivno pregovaranje; nadalje ističe potrebu za uklanjanjem svih oblika prisilnog ili obveznog rada;
38. ističe da se obje regije suočavaju s obrambenim i sigurnosnim izazovima kao što su terorizam i borba protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala te potiče daljnja nastojanja za jačanje sigurnosne suradnje na temelju policijske i vojne koordinacije, uz posebnu pozornost usmjerenu na razmjenu informacija; potiče zemlje Latinske Amerike da sudjeluju u misijama EU-a za upravljanje krizom i održavanje mira, kao što to već čine u Kolumbiji i Čileu; potiče daljnju vojnu suradnju u cilju osnivanja posebnih snaga za pomoć u nuždi kod prirodnih i humanitarnih katastrofa; poziva na daljnju suradnju u području pomorske sigurnosti, razoružanja, neširenja nuklearnog oružja i nadzora oružja;
39. poziva na nedvojbeno poštovanje načela teritorijalne cjelovitosti država;
40. žali što se humanitarna pomoć smanjila te osuđuje što se ta smanjenja i dalje provode u područjima kojima je ona izuzetno potrebna (Sjeverni trokut Srednje Amerike, Haiti i Kolumbija) i u zonama koje su posebno pogođene utjecajima klimatskih promjena i elementarnih nepogoda;
41. osuđuje ponašanje vlada nekih zemalja koje su odbile primiti međunarodnu humanitarnu pomoć i tako spriječile zadovoljavanje najosnovnijih potreba tih zemalja; poziva Visoku predstavnicu / potpredsjednicu Komisije da potakne nadležna tijela da dopuste ulazak te pomoći i da predloži plan pomoći za svaku zemlju;
42. poziva EU da nastoji podupirati zemlje Latinske Amerike i Kariba koje se suočavaju s endemičnim nasiljem, neprihvatljivim stopama ubojstava, izvansudskim pogubljenjima i prisilnim nestancima jer se bez sigurnosti ne može ostvariti istinsko blagostanje, dostojanstvo i sreća; potiče zemlje Latinske Amerike i Kariba da poduzmu mjere kako bi se zaustavila prenapučenost zatvora i poboljšali zatvorski uvjeti, zajamčila zaštita fizičkog i psihološkog integriteta pritvorenika, istražilo i kaznilo mučenje i loše postupanje te promicalo humanije postupanje sa zatvorenicima u cilju sprečavanja pobuna koje se redovito događaju u zatvorima i završavaju smrću;
43. ističe važnost jačanja suradnje između svih zemalja Atlantskog oceana u borbi protiv trgovine drogom, uz sudjelovanje predmetnih zemalja zapadne Afrike, koje predstavljaju važnu vezu u tokovima opojnih sredstava između Latinske Amerike i Europe;
44. zahtijeva da EU podupre zemlje Srednje Amerike u kojima vlada organizirani kriminal koji ugrožava njihovu društvenu i političku strukturu;
45. naglašava da je važno da Europska unija nastavi pružati potporu Strategiji za sigurnost u Srednjoj Americi i Strategiji za sigurnost Kariba;
46. ističe da je hitno potrebno osnažiti borbu protiv korupcije, poreznih prijevara i nekažnjavanja, jednih od vodećih prepreka na putu razvoja, zajamčiti vladavinu prava, održavanje slobodnih i transparentnih izbora, diobu vlasti, jednak pristup neovisnom, nepristranom i stručnom pravosuđu, jačati dobro upravljanje, rješavati institucionalne propuste i osnažiti upravu; prima na znanje rad programa za socijalnu koheziju u Latinskoj Americi (EUROsociAL) u tom području;
47. poziva Europsku uniju i zemlje Latinske Amerike i Kariba da problem borbe protiv korupcije rješavaju poduzimajući mjere u rasponu od prevencije do stroge provedbe zakona te kaznenog progona i učinkovitom provedbom multilateralnih i međunarodnih konvencija za borbu protiv korupcije te ističe da prisutnost korupcije podriva ne samo socijalno i gospodarsko blagostanje i društvenu jednakost, nego i politički legitimitet dobro upravljanje; ističe da nedostatak neovisnog pravosuđa i javne uprave potiče nepovjerenje u javne institucije, dovodeći u pitanje vladavinu prava i potpirujući nasilje; naglašava da su transparentnost, slobodni mediji i sudjelovanja građana nužni kako bi se osnažila borba protiv korupcije; uzima u obzir da bi trebalo uvesti nove međunarodne odredbe za ukidanje poreznih oaza kao što su automatska razmjena poreznih informacija i ukidanje bankovne tajne;
48. poziva na daljnju suradnju u pogledu okoliša, što je od golemog obostranog interesa, uz poseban naglasak na procesu energetske tranzicije i dekarbonizacije, čime će se utjecati na gospodarstva obiju regija; naglašava da je potrebno podupirati istraživanje i upotrebu obnovljivih izvora energije, zaštitu prirode, gospodarenje šumama te politike za rješavanje uzroka i posljedica klimatskih promjena u regiji koja je snažno pogođena posljedicama tih promjena, vodeći računa o pravima lokalnih i autohtonih zajednica u područjima gdje se vade prirodni resursi; naglašava potrebu za daljnjom potporom inicijativama kao što su EUROCLIMA i RIOCC u skladu s programom Lima o održivom razvoju, okolišu, klimatskim promjenama i energiji; prepoznaje zajedničku potrebu za provedbom energetske tranzicije kako bi se uspješno ispunio Pariški sporazum; ističe potrebu za daljnjim ulaganjima i suradnjom institucija EU-a i Latinske Amerike i Kariba i poduzeća kako bi se zajednički riješila pitanja energetske tranzicije, dekarbonizacije i poboljšanja osnovne infrastrukture; naglašava važnost poboljšanja upravljanja i sudskih postupaka kako bi se zaštitile šume i proširile prakse agroekološkog uzgoja;
49. smatra da je ključno ubrzati tijek pregovora između EU-a i Mercosura radi sklapanja potpunog sporazuma o udruživanju , uravnoteženog i uzajamno korisnog, kako je izneseno u zaključcima Europskog vijeća od 9. ožujka 2017. radi dovršenja mreže postojećih sporazuma između EU-a i Latinske Amerike; ističe potrebu za zaključenjem pregovora i postizanjem konačnog dogovora koji će ratificirati Europski parlament prije kraja trenutačnog saziva što će imati pozitivan učinak na gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u obama gospodarskim prostorima te će ujedno osnažiti povijesne, kulturne i političke odnose i suradnju i povjerenje među našim građanima;
50. naglašava važnost ubrzavanja tekućih pregovora za osuvremenjivanje Globalnog sporazuma između EU-a i Meksika te poziva da se sporazum sklopi do kraja 2017.; ističe važnost dovršenja Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea do prvog tromjesečja 2018.; poziva nacionalne parlamente država članica koje još nisu ratificirale Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike da to učine;
51. naglašava važnost nedavnog pristupanja Ekvadora višestranom sporazumu s Kolumbijom i Peruom te podsjeća Boliviju da su joj otvorena vrata za pridruživanje ako se na to odluči; pozdravlja ukidanje schengenske vize za kratkotrajni boravak za Peru i Kolumbiju; traži da se u tom kontekstu jednako izuzeće primijeni i na Ekvador; ističe da te mjere doprinose učvršćivanju gospodarskih i kulturnih veza EU-a s obje zemlje;
52. ističe ključnu važnost sustavnog uključivanja pravila o odgovornom poslovanju i klauzula o zaštiti ljudskih i socijalnih prava u sporazume o pridruživanju, trgovini i ulaganjima između EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba;
53. ističe da su Meksiko i Brazil utvrđeni kao strateški partneri EU-a i poziva da se i Argentini, kao istaknutom dioniku te regije i članici Mercosura i G20, dodijeli isti status te poziva da se obnovi okvir za institucijske odnose;
54. prepoznaje važnost iberoameričkih sastanaka na vrhu, čiji su mehanizmi rada ojačali posljednjih godina, ističući istovremeno ulogu potpore predsjedništvu pro tempore koju obavlja Iberoameričko glavno tajništvo (SEGIB); naglašava dodanu vrijednost koju sastanci na vrhu imaju za sveobuhvatno partnerstvo između dviju regija u ulozi foruma za dijalog, koordinaciju i suradnju; u tom smislu poziva na uvođenje mehanizma suradnje koji bi mogao biti u obliku memoranduma o razumijevanju ili okvirnog sporazuma o suradnji između Komisije i/ili ESVD-a i SEGIB-a, zahvaljujući kojemu bi se odnos između obje strane mogao optimizirati i poprimiti strukturiraniji, uređeniji i sustavniji oblik; pozdravlja što se na posljednjem sastanku na vrhu posebna pozornost posvetila važnim područjima kao što su mladi, obrazovanje i poduzetništvo;
55. ponavlja da su skupština EuroLat i parlamentarna izaslanstva vrlo uspješni i korisni forumi za postizanje parlamentarne dimenzije strateškog partnerstva i instrument za vođenje političkog dijaloga između EU-a i Latinske Amerike i Kariba, uključujući civilno društvo, čiju bi ulogu trebalo osnažiti, te predstavljaju važno sredstvo za iznošenje zahtjeva građana na sastancima na vrhu između EU-a i CELAC-a; naglašava važnost vidljivosti i širenja rasprava i zaključaka skupštine EuroLat, kako u okviru interakcije sa sastancima na vrhu između EU-a i Latinske Amerike i Kariba, tako i posredstvom nacionalnih i regionalnih institucionalnih kanala;
56. ističe ulogu Zaklade EU-a i Latinske Amerike i Kariba kao međunarodne organizacije i poziva na brzu ratifikaciju sporazuma o njezinu osnivanju od strane sva njezina 62 člana, koji bi imali važnu ulogu u potpori biregionalnom partnerstvu te zahtijeva uspostavu trajnih kanala suradnje između Zaklade i skupštine EuroLat;
57. podupire povećanje mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje za Latinsku Ameriku kako bi se održale i razvile mjere kojima se odgovara na potrebe financiranja prioritetnih područja, kao što su ublažavanje klimatskih promjena, razvoj društvene, gospodarske i ekološke infrastrukture i potpora MSP-ovima;
58. poziva na bolju i multilateralnu koordinaciju država članica EU-a u okviru Međuameričke razvojne banke i Srednjoameričke razvojne banke kako bi se povećao njihov gospodarski učinak u razvojnim programima usmjerenima na zemlje Latinske Amerike i Kariba;
59. ponovno ističe svoju potporu mirovnom procesu u Kolumbiji, koji ima odlučujuću ulogu za budućnost Kolumbijaca i stabilizaciju regije u kojoj se ta zemlja nalazi, te se obvezuje da će pružiti potporu kolumbijskoj Vladi u njegovoj provedbi; ističe u tom pogledu važnost uključivanja čitavog kolumbijskog društva, posebno žrtava i organizacija civilnog društva i prisilno raseljenih osoba te važnost toga da vladini čelnici jamče sigurnost i zaštitu ljudskih prava aktivista i vodećih ljudi zajednice; apelira na EU i njegove države članice da ustraju u svojoj političkoj i financijskoj potpori, među ostalim preko uredbe o Instrumentu za razvojnu suradnju, posebno preko članka 5. stavka 2. i Uzajamnog fonda EU-a za Kolumbiju, te podržava ulogu posebnog izaslanika potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice za Kolumbiju; izražava želju da se i Nacionalna oslobodilačka vojska obveže na mirovni proces koji je u tijeku;
60. izrazito je zabrinut zbog znatnog pogoršanja stanja u pogledu demokracije, ljudskih prava i socioekonomske situacije u Venezueli u okolnostima sve veće političke i društvene nestabilnosti; poziva vladu Venezuele da štiti podjelu i neovisnost grana vlasti te da Nacionalnoj skupštini vrati sve ustavne ovlasti; nadalje poziva vladu Venezuele da zajamči trenutno i bezuvjetno oslobađanje svih političkih zatvorenika te da što prije predstavi izborni kalendar kojim će se omogućiti održavanje slobodnih i transparentnih izbornih procesa; poziva međunarodnu zajednicu, regionalne aktere i potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da promiču i podržavaju opći nacionalni sporazum kao jedino rješenje; poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da aktivno istraži druge mjere za konstruktivno promicanje političke stabilizacije u zemlji; u tom smislu odbacuje svaki pokušaj preusmjeravanja svojih ustavno priznatih ovlasti na druga tijela;
61. pozdravlja potpisivanje Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između EU-a i Kube u prosincu 2016.; naglašava važnost poboljšanja njegove provedbe, što može imati pozitivan učinak na cjelokupno partnerstvo EU-a i zemalja Južne Amerike i Kariba; ističe da bi politički dijalog i sporazum o suradnji trebali doprinijeti poboljšanju životnih uvjeta i socijalnih prava građana Kube, potaknuti napredak prema demokraciji kao i poštovanje i promicanje temeljnih sloboda; naglašava da valjanost sporazuma ovisi o tome hoće li kubanska vlada učinkovito provesti odredbe o ljudskim pravima utvrđene sporazumom na temelju rezolucija Europskog parlamenta;
62. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima zemalja članica Zajednice latinskoameričkih i karipskih zemalja.
- [1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0016.
- [2] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0269.
- [3] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0200.
- [4] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0297.
- [5] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0041.
- [6] http://www.europarl.europa.eu/intcoop/eurolat/assembly/plenary_sessions/montevideo_2016/adopted_docs/trade_en.pdf
- [7] http://www.europarl.europa.eu/intcoop/eurolat/assembly/plenary_sessions/montevideo_2016/adopted_docs/poverty_en.pdf
- [8] http://www.europarl.europa.eu/intcoop/eurolat/assembly/plenary_sessions/montevideo_2016/adopted_docs/pparties_en.pdf
- [9] http://www.europarl.europa.eu/intcoop/eurolat/assembly/plenary_sessions/montevideo_2016/adopted_docs/china_en.pdf
- [10] http://www.europarl.europa.eu/intcoop/eurolat/assembly/plenary_sessions/athens2014/adopted_docs/femicide/1026102en.pdf
- [11] http://www.europarl.europa.eu/intcoop/eurolat/assembly/plenary_sessions/montevideo_2016/adopted_docs/migration_en.pdf
- [12] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2010)0141.
- [13] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0280.
MIŠLJENJE Odbora za razvoj (31.5.2017)
upućeno Odboru za vanjske poslove
o političkim odnosima EU-a s Latinskom Amerikom
(2017/2027(INI))
Izvjestitelj za mišljenje: Enrique Guerrero Salom
PRIJEDLOZI
Odbor za razvoj poziva Odbor za vanjske poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:
1. naglašava da je, unatoč zabilježenom znatnom gospodarskom razvoju koji je doveo do smanjenja stopa siromaštva i nejednakosti, nejednakost i dalje znatna prepreka razvoju te regije u kojoj 175 milijuna ljudi živi u siromaštvu i socijalnoj isključenosti, osobito žene i maloljetnici; ističe da su gospodarski rast, uključivi socijalni razvoj, pravedna raspodjela bogatstva i univerzalne javne usluge ključni za rješavanje tog pitanja;
2. smatra da središnji cilj suradnje između zemalja Latinske Amerike i Kariba te EU-a mora biti postizanje ciljeva održivog razvoja; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da surađuju sa zemljama Latinske Amerike i Kariba radi usuglašavanja učinkovitih strategija za postizanje ciljeva održivog razvoja; apelira na Uniju da potiče programe proračunske potpore;
3. s obzirom na to da je Unija najveći pružatelj pomoći u toj regiji, smatra da bi uskraćivanje te pomoći zemljama Latinske Amerike i Kariba, pa i onima sa srednje visokim dohotkom u kojima nejednakosti opstaju među različitim zemljopisnim područjima, odnosno između urbanih i ruralnih zona, i koje posebno pogađaju žene i maloljetnike, prouzročilo nazadovanje i zaustavilo njihov daljnji razvoj; poziva Komisiju i Vijeće da se nedvosmisleno angažiraju u pogledu zemalja Latinske Amerike i Kariba, a posebno Srednje Amerike, uzimajući u obzir buduće partnerstvo između EU-a i članica skupine afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja (AKP), kako nijedna zemlja ne bi bila zapostavljena i kako bi se ublažio utjecaj na zemlje koje su nedavno postigle status zemlje srednje visokog dohotka ili one zemlje koje prolaze tranziciju prema tom statusu;
4. smatra da u trenutačnom regionalnom i globalnom kontekstu EU treba produbiti svoje odnose sa zemljama Latinske Amerike i Kariba zalažući se za bolju suradnju u svim područjima kako bi se uspostavio bilateralni odnos na najvišoj razini;
5. traži od Komisije da navede raspoložive instrumente i da im dodijeli dostatna sredstva, poduzimajući odgovarajuće mjere kako bi ih uskladila s načelima učinkovitosti, prikladnosti, harmonizacije, uzajamne odgovornosti i usklađenosti s razvojnim strategijama zemalja Latinske Amerike i Kariba, kako bi se tim zemljama pomoglo u suočavanju s izazovima i prilagodbi mogućem budućem smanjenju službene razvojne pomoći; poziva na to da se takvim instrumentima obuhvati prijenos znanja i pružanje osposobljavanja te da se njima potpomaže u provedbi reformi poreznog sustava i upravljanja javnim financijama kojima se doprinosi poticanju rasta i pružanju visokokvalitetnih javnih usluga;
6. podržava inicijativu latinskoameričkih zemalja u pogledu sklapanja okvirnog sporazuma o restrukturiranju državnog duga, pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda;
7. žali što se humanitarna pomoć smanjila te osuđuje što se ta smanjenja i dalje provode u područjima kojima je ona izuzetno potrebna (Sjeverni trokut Srednje Amerike, Haiti i Kolumbija) i u zonama koje su posebno pogođene utjecajima klimatskih promjena i elementarnih nepogoda;
8. osuđuje ponašanje vlada nekih zemalja koje su odbile primiti međunarodnu humanitarnu pomoć i tako spriječile zadovoljavanje najosnovnijih potreba tih zemalja; poziva Visoku predstavnicu / potpredsjednicu Komisije da potakne nadležna tijela da dopuste ulazak te pomoći i da predloži plan pomoći za svaku zemlju;
9. ističe da je hitno potrebno osnažiti borbu protiv korupcije, poreznih prijevara i nekažnjavanja, jednih od vodećih prepreka na putu razvoja, zajamčiti vladavinu prava, održavanje slobodnih i transparentnih izbora, diobu vlasti, jednak pristup neovisnom, nepristranom i stručnom pravosuđu, jačati dobro upravljanje, rješavati institucionalne propuste i osnažiti upravu; prima na znanje rad programa za socijalnu koheziju u Latinskoj Americi (EUROsociAL) u tom području;
10. sa zabrinutošću napominje da je jagma za zemljištem u zemljama Latinske Amerike i Kariba tijekom proteklog desetljeća povezana s proizvodnjom hrane, hrane za životinje i biogoriva kao i sa strategijama ublažavanja klimatskih promjena (npr. uvrštenje šuma u program neutralizacije emisija ugljika, kao u slučaju REDD+); napominje, jednako tako, da je sve veća regionalna i međunarodna potražnja za mineralima i fosilnim gorivima dovela do velikih rudarskih koncesija koje mogu utjecati na zemljišna prava zajednica; poziva zemlje Latinske Amerike i Kariba da priznaju sva legitimna prava na zemljište, uključujući neformalna, autohtona i stečena prava posjedovanja, u skladu sa Smjernicama Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) o zemljištu, te da poštuju načelo slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka lokalnog stanovništva na koje utječu ugovori o zemljištu;
11. naglašava da je regija Latinske Amerike i Kariba regija s najvećim brojem ubojstava boraca za ljudska prava u svijetu; zahtijeva da se u razvojnim programima vodi računa o iznimnoj izloženosti boraca za ljudska prava i da se tim programima na ambiciozan način doprinosi njihovoj zaštiti; traži od ESVD-a da uloži veće napore u nadzor nad upravljanjem sredstvima koja su namijenjena za zaštitu boraca za ljudska prava;
12. traži da se pri razvoju bilateralnih odnosa u obzir uzme poštovanje međunarodnih ugovora o ljudskim pravima, sudjelovanje različitih vlada u regionalnim tijelima, kao i suradnja s Međuameričkim povjerenstvom za ljudska prava (IAHCR);
13. smatra da su neophodne javne politike, posebno za zdravstvo, obrazovanje i osposobljavanje, te privatne inicijative kojima se stvaraju prilike za gotovo 30 milijuna mladih koji nisu zaposleni niti se školuju niti osposobljavaju; ističe da razvojni programi moraju rješavati problem učestalih slučajeva sukoba, nasilja, organiziranog kriminala i ubojstava koji utječu na mlade, a posebno adolescente i jedan su od glavnih izazova za zemlje Latinske Amerike i Kariba;
14. naglašava da je bitno proučiti mogućnosti za povećanje stranih ulaganja i za bolje sudjelovanje privatnog sektora i njihovo promicanje u okviru kojim se poštuju ljudska prava, prava okoliša i radna prava, te u kojemu ulagači prihvaćaju i primjenjuju načela Ujedinjenih naroda za odgovorno ulaganje, pri čemu se jamči pravna sigurnost ulaganja i načelo društveno odgovornog poslovanja;
15. uzimajući u obzir preporuke iz tematskog izvješća Europskog revizorskog suda o upotrebi mješovitog financiranja, poziva Komisiju da na svoje programe mješovitog financiranja primijeni provedive kriterije o načelima razvojne učinkovitosti, osobito kad je riječ o vlasništvu, usklađivanju s partnerskim zemljama, razvoju te financijskoj dodatnosti, transparentnosti i odgovornosti;
16. poziva EIB i druge razvojne financijske institucije država članica EU-a da se učinkovito pobrinu za to da poduzeća koja primaju njihovu potporu ne sudjeluju u utaji poreza preko offshore centara i poreznih oaza te da na učinkovit način prate i nadziru tokove, održivost duga i dodanu vrijednost u pogledu njihovih projekata održivog razvoja;
17. naglašava da su za postizanje ciljeva održivog razvoja važni koordinacija različitih domena javnih politika i poticanje sudjelovanja svih političkih i društvenih aktera, sindikata kao i organizacija civilnog društva, kako na središnjoj tako i na lokalnoj razini; smatra da javna dobra, na kojima počiva razvoj, javni sektor uvijek treba učiniti dostupnima svima, a pravna zaštita od povreda ljudskih prava treba također biti svima na raspolaganju, pa i onda kada su za takve povrede odgovorne korporacije;
18. ističe da su gospodarski rast i trgovina ključni elementi u postizanju održivog razvoja, ali nisu dovoljni za smanjenje siromaštva, nejednakosti i isključenosti; apelira na donošenje djelotvornih politika kojima se doprinosi smanjenju spomenutih problema uz pomoć diversificiranog, održivog i uključivog rasta sa snažnim naglaskom na socijalnim pitanjima, institucijskoj potpori i poštovanju ljudskih prava;
19. ističe da su zemlje Latinske Amerike i Kariba i dalje suočene s važnim izazovima u pogledu državnih dugova; poziva na zauzimanje pristupa održivosti duga koji se temelji na ljudskim potrebama kroz provedbu načela UNCTAD-a; u tom pogledu pozdravlja rad UN-a u cilju uspostave međunarodnog mehanizma rješavanja državnog duga;
20. ističe da su zemlje Latinske Amerike i Kariba zbog svojih zemljopisnih i geoloških svojstva snažno izložene prirodnim katastrofama, i da tu situaciju pogoršavaju klimatske promjene, koje se moraju rješavati na globalnoj razini u skladu s načelom zajedničke, ali diferencirane odgovornosti; poziva Komisiju i zemlje Latinske Amerike i Kariba da prionu na rješavanje temeljnih uzroka, poduzmu mjere otpornosti na klimatske promjene i da donesu strategije i protokole za sprečavanje rizika usmjerene na brzu mobilizaciju humanitarne pomoći u hitnim situacijama;
21. traži da se u razvojnim programima u zemljama Latinske Amerike i Kariba usvoji transverzalni pristup kojim se u obzir uzima načelo rodne ravnopravnosti, kao i da se njima štite temeljne slobode i prava žena i jamči spolno i reproduktivno zdravlje te promiče pristup žena mogućnostima za zapošljavanje; ističe da je prema podacima Gospodarskog odbora UN-a za Latinsku Ameriku i Karibe (CEPAL) svakog dana u prosjeku ubijeno 12 žena iz zemalja Latinske Amerike i Kariba; stoga ističe da bi stajanje na kraj femicidu i rodno utemeljenoj diskriminaciji trebalo biti prioritetni cilj za razvoj regije i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja;
22. podsjeća da je EU u akcijskim planovima EU-a i Zajednice latinskoameričkih i karipskih zemalja (CELAC) za 2013. i 2015. godinu preuzeo obveze u pogledu iskorjenjivanja nasilja nad ženama i izražava zabrinutost zbog činjenice da nije provedeno poglavlje 7. o promicanju rodne ravnopravnosti; poziva države članice i ESVD da surađuju i dodijele gospodarske i institucijske resurse kako bi zajamčili ispunjavanje preporuka o promicanju rodne ravnopravnosti iz akcijskih planova, osobito u pogledu iskorjenjivanja svih oblika nasilja, u skladu s Konvencijom iz Beléma do Pará, Istanbulskom konvencijom i Konvencijom o iskorjenjivanju svih oblika diskriminacije žena;
23. poziva na veću usklađenost politika i programa kojima se pruža potpora za zemlje Latinske Amerike i Kariba kao i za najudaljenije regije te prekomorske zemlje i područja; poziva na ispunjenje političkih obveza preuzetih na regionalnim sastancima na vrhu između Europske unije i zemalja Latinske Amerike i Kariba i na dodjelu potrebnih financijskih sredstava.
INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
Datum usvajanja |
30.5.2017 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
17 0 5 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao, Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Stelios Kouloglou, Arne Lietz, Linda McAvan, Vincent Peillon, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Eleni Theocharous, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Ádám Kósa, Cécile Kashetu Kyenge, Paul Rübig, Judith Sargentini |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI
|
17 |
+ |
|
|
ALDE |
Beatriz Becerra Basterrechea, Paavo Väyrynen |
|
|
ECR |
Eleni Theocharous |
|
|
EFDD |
Ignazio Corrao |
|
|
PPE |
Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Ádám Kósa, Paul Rübig, Bogdan Brunon Wenta |
|
|
S&D |
Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Cécile Kashetu Kyenge, Arne Lietz, Linda McAvan, Vincent Peillon, Elly Schlein |
|
|
0 |
- |
|
|
|
|
|
|
5 |
0 |
|
|
GUE/NGL |
Stelios Kouloglou, Lola Sánchez Caldentey |
|
|
PPE |
Anna Záborská, |
|
|
Verts/ALE |
Maria Heubuch, Judith Sargentini |
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
|
Datum usvajanja |
11.7.2017 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
55 7 2 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Bas Belder, Mario Borghezio, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Lorenzo Cesa, Aymeric Chauprade, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Arnaud Danjean, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule, Sandra Kalniete, Tunne Kelam, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Ryszard Antoni Legutko, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, Alex Mayer, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Alojz Peterle, Tonino Picula, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Jordi Solé, Jaromír Štětina, Charles Tannock, László Tőkés, Miguel Urbán Crespo, Ivo Vajgl, Elena Valenciano, Geoffrey Van Orden, Hilde Vautmans, Anders Primdahl Vistisen, Boris Zala |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Brando Benifei, Luis de Grandes Pascual, András Gyürk, Javi López, Marietje Schaake, Eleni Theocharous, Ernest Urtasun, Bodil Valero, Paavo Väyrynen, Marie-Christine Vergiat |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Ádám Kósa |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
|
55 |
+ |
|
|
ALDE |
Petras Auštrevičius, Iveta Grigule, Javier Nart, Jozo Radoš, Marietje Schaake, Ivo Vajgl, Hilde Vautmans, Paavo Väyrynen |
|
|
ECR |
Bas Belder, Ryszard Antoni Legutko, Charles Tannock, Eleni Theocharous, Geoffrey Van Orden, Anders Primdahl Vistisen |
|
|
EPP |
Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Elmar Brok, Lorenzo Cesa, Arnaud Danjean, Michael Gahler, András Gyürk, Sandra Kalniete, Tunne Kelam, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Ádám Kósa, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Alojz Peterle, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, László Tőkés, Luis de Grandes Pascual, Jaromír Štětina |
|
|
S&D |
Francisco Assis, Brando Benifei, Andi Cristea, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Arne Lietz, Javi López, Andrejs Mamikins, Alex Mayer, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula, Elena Valenciano, Boris Zala |
|
|
VERTS/ALE |
Klaus Buchner, Barbara Lochbihler, Tamás Meszerics, Jordi Solé, Ernest Urtasun, Bodil Valero |
|
|
7 |
- |
|
|
EFDD |
James Carver |
|
|
GUE/NGL |
Javier Couso Permuy, Sabine Lösing, Sofia Sakorafa, Miguel Urbán Crespo, Marie-Christine Vergiat |
|
|
NI |
Janusz Korwin-Mikke |
|
|
2 |
0 |
|
|
EFDD |
Fabio Massimo Castaldo |
|
|
ENF |
Mario Borghezio |
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani