IZVJEŠĆE o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva iz Grčke – EGF/2017/003 GR/Attica retail

23.11.2017 - (COM(2017)0613 – C8-0360/2017 – 2017/2229(BUD))

Odbor za proračune
Izvjestiteljica: Marie-Pierre Vieu

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva iz Grčke – EGF/2017/003 GR/Attica retail

(COM(2017)0613 – C8-0360/2017 – 2017/0613(BUD))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0613 – C8-0360/2017),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006.[1],

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.[2], a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju[3], a posebno njegovu točku 13.,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 7/2013 Revizorskog suda prema kojemu EGF pruža istinsku europsku dodanu vrijednost kada se koristi za sufinanciranje usluga za radnike koji su proglašeni viškom ili naknada koje obično ne postoje u okviru sustava povlastica za nezaposlene u državama članicama; 

–  uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir rezolucije koje je usvojio nakon siječnja 2007. o mobilizaciji EGF-a, zajedno s primjedbama Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja u vezi s podnesenim zahtjevima,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0367/2017),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine i svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im pomogla da se ponovno uključe na tržište rada;

B.  budući da je Grčka podnijela zahtjev EGF/2017/003 GR/Attica retail za financijski doprinos iz EGF-a slijedom otpuštanja 725 radnika u devet poduzeća u gospodarskom sektoru trgovine na malo, u Atici i deset drugih regija[4];

C.  budući da je zahtjev podnesen na temelju intervencijskih kriterija iz članka 4. stavka 2. Uredbe o EGF-u;

D.  budući da Grčka, kako bi povezala ta otpuštanja s globalnom financijskom i gospodarskom krizom, navodi da je njezino gospodarstvo šest uzastopnih godina (od 2008. do 2013.) bilo u recesiji; budući da su se od 2008. do 2016. grčki BNP i javna potrošnja smanjili za 26,2 % odnosno 22,8 % te da je u 700 000 više nezaposlenih; budući da su od 2008. godine grčke vlade, kako bi mogle otplaćivati vanjski dug, morale znatno povećati porezne stope, racionalizirati javne izdatke i smanjiti plaće zaposlenika u javnom sektoru, osobito mirovine, dok su se plaće u privatnom sektoru također smanjile kao posljedica kombinacije primijenjenih politika; budući da je pad dohotka doveo do pada potrošnje, što se snažno odrazilo na sektor maloprodaje;

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 2. Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Grčka u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 2 949 150 EUR, odnosno 60 % ukupnog troška od 4 915 250 EUR;

2.  napominje da je Komisija poštovala rok od 12 tjedana od primitka ispunjenog zahtjeva koji su podnijele grčke vlasti, nakon čega je 23. listopada 2017. završila svoju ocjenu o usklađenosti s uvjetima za pružanje financijskog doprinosa te o tome istog dana obavijestila Parlament;

3  napominje da predmetnih devet poduzeća u vlasništvu ima dućane i supermarkete u kojima se u maloprodaji prodaje potrošačka roba; izražava žaljenje zbog velikog pada trgovine na malo u razdoblju od 2008. do 2015., u rasponu od 60% za trgovine kućanskim uređajima preko 30% za trgovine na malo prehrambenim proizvodima do 23 % za supermarkete;

4.  uviđa da su predmetna otpuštanja izravno povezana sa smanjenjem prihoda u sektoru od 2008. godine; napominje da je u razdoblju od 2008. do 2015. u sektorima maloprodaje, proizvodnje i građevinarstva izgubljeno 164 000 radnih mjesta, što čini 64,2% svih izgubljenih radnih mjesta;

5.  podsjeća da je zbog gospodarske krize kupovna moć grčkih domaćinstava od 2008. pod velikim pritiskom; konstatira da se drastično smanjenje zajmova poduzećima i građanima odrazilo na poduzeća u maloprodajnom sektoru; žali zbog toga što se zbog tih dvaju faktora općeniti indeks prometa u sektoru maloprodaje smanjio, odnosno što je u razdoblju od 2008. do 2016. pao za više od 63%; napominje da su mjere štednje koje se primjenjuju od 2008. godine, osobito smanjenje plaća, ponovno pregovaranje o uvjetima najmova i produženje rokova dospijeća računa, dovele do pogoršanja situacije; ističe da ovaj slučaj pokazuje da se primijenjene mjere ne mogu učinkovito dugoročno nositi s gospodarskom krizom;

6.  sa zabrinutošću naglašava da regija Atika, u kojoj je koncentrirano više od 70 % otpuštanja, ima stopu nezaposlenosti od 22,9 %, dok se u ostalih 10 regija kreće od 19,5 % u Egejskoj regiji do 26,8 % u Epiru i Zapadnoj Makedoniji; zabrinut je zbog činjenice da bi ta otpuštanja mogla dodatno pogoršati stanje u pogledu nezaposlenosti s kojim su od početka financijske i gospodarske krize suočene te regije; posebno napominje da 31,8 % stanovništva u Atici živi pod prijetnjom siromaštva ili socijalne isključenosti;

7.  napominje da Grčka razmatra pet vrsta mjera: (i) profesionalno usmjeravanje, (ii) osposobljavanje, prekvalifikacija i stručno osposobljavanje, (iii) doprinos za pokretanje poduzeća, (iv) naknada za traženje posla i osposobljavanje i (v) subvencija za otvaranje radnih mjesta.

8.  napominje da je 85,2 % ciljanih korisnika starije od 55 godine, a 24,8 % njih starije od 64 godine; žali što nije bilo moguće pronaći održivo rješenje kako bi se izbjeglo njihovo otpuštanje, posebno uzimajući u obzir činjenicu da je starija dob otegotna okolnost pri traženju posla; pozdravlja odluku Grčke da se radnicima, a posebno starijim korisnicima pruže tečajevi za strukovno osposobljavanje koji odgovaraju njihovim potrebama te trenutačnim zahtjevima na tržištu rada;

9.  ističe i pozdravlja činjenicu da je usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama izrađen u dogovoru s glavnim tajnikom i predstavnicima Instituta rada Općeg saveza grčkih radnika; podsjeća da je snažan socijalni dijalog utemeljen na uzajamnom povjerenju i zajedničkoj odgovornosti najbolji instrument u potrazi za dogovorenim rješenjima i zajedničkim gledištima u predviđanju i sprečavanju postupaka restrukturiranja i upravljanju njima; ističe da bi se tim dijalogom moglo pomoći u sprečavanju zatvaranja radnih mjesta i time nastajanja novih slučajeva za EGF;

10.  napominje da će mjere potpore dohotku iznositi 34,72 % ukupnog paketa mjera prilagođenih potrebama, što je tik ispod maksimuma od 35 % koji je utvrđen u Uredbi o EGF-u i što predstavlja mnogo viši udio od onih koji su predloženi za ostale nedavne primjere; napominje da ta djelovanja ovise o aktivnom sudjelovanju ciljanih korisnika u traženju zaposlenja ili aktivnostima osposobljavanja;

11.  napominje da su grčke vlasti potvrdile da za mjere prihvatljive za financiranje iz EGF-a nije dodijeljena pomoć iz drugih financijskih instrumenata Unije;

12.  podsjeća na to da bi se pri osmišljavanju usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama financiranih iz EGF-a trebalo usmjeriti na inicijative kojima se doprinosi zapošljavanju, osposobljavanju radnika i valoriziranju njihova radnog iskustva radi približavanja poslodavcima, što se odnosi i na zadruge, ali i uskladiti ih s postojećim programima Unije, među ostalim i s Europskim socijalnim fondom; uvjeren da je bi se koherentnom strategijom smanjila opasnost od preseljenja i stvorilo okružje pogodno za povratak industrijske proizvodnje u Uniju; naglašava da bi ozbiljna politika prevencije i predviđanja restrukturiranja trebala dobiti prednost pred korištenjem sredstava iz EGF-a; ističe također važnost istinske industrijske politike na razini Unije, koja donosi održiv i uključiv rast;

13.  podsjeća na to da je u svojoj Rezoluciji od 15. rujna 2016. o aktivnostima, učinku i dodanoj vrijednosti Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u razdoblju 2007. – 2014.[5] već izrazio zabrinutost zbog razlike između sredstava zatraženih od EGF-a i iznosa koje su države članice vratile; poziva Komisiju da nastavi poticati države članice na izradu realističnijih procjena vjerojatnih troškova kako bi se potreba za naknadnim povratom sredstava svela na najmanju moguću razinu;

14.  podsjeća da bi u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u prilikom izrade usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama pogođenih radnika trebalo predvidjeti buduće perspektive na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao odgovarati zaokretu prema održivom gospodarstvu koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa;

15.  ponavlja da doprinosi iz EGF-a ne smiju zamijeniti ni aktivnosti za koje su prema nacionalnom pravu ili kolektivnim ugovorima nadležna poduzeća ni mjere za restrukturiranje poduzeća ili sektora;

16.  podsjeća na svoj poziv Komisiji da javnosti omogući pristup svim dokumentima povezanima s predmetima EGF-a;

17.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

18.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

19.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

• [1]  SL L 347, 20.12.2013., str. 855.
• [2]  SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
• [3]  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
• [4]  Istočnoj Makedoniji, Trakiji (EL11), Središnjoj Makedoniji (EL12), Zapadnoj Makedoniji (EL13), Tesaliji (EL14), Epiru (EL21), Zapadnoj Grčkoj (EL23), Središnjoj Grčkoj (EL24), Peloponezu (EL25), Južnom Egeju (EL42) te Kreti (EL43).
• [5]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0361.

PRILOG: ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva iz Grčke – EGF/2017/003 GR/Attica retail

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006[1], a posebno njezin članak 15. stavak 4.,

uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju[2], a posebno njegovu točku 13.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)  Svrha Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) pružanje je potpore radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje su prestale sa svojom djelatnošću zbog velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine uzrokovanih globalizacijom, zbog nastavka svjetske financijske i gospodarske krize ili zbog nove svjetske i gospodarske krize te pomaganje tim radnicima da se ponovno uključe na tržište rada.

(2)  EGF ne smije premašiti najviši godišnji iznos od 150 milijuna EUR (u cijenama iz 2011.), kako je utvrđeno člankom 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013[3].

(3)  Grčka je 13. travnja 2017. podnijela zahtjev za mobilizaciju EGF-a u vezi s otpuštanjima u devet poduzeća koja posluju u maloprodajnom sektoru u sljedećim regijama: Atici, Istočnoj Makedoniji, Trakiji, Središnjoj Makedoniji, Zapadnoj Makedoniji, Tesaliji, Epiru, Zapadnoj Grčkoj, Središnjoj Grčkoj, Peloponezu, Južnom Egeju i Kreti. Zahtjev je dopunjen dodatnim informacijama dostavljenima u skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1309/2013. Taj je zahtjev u skladu s uvjetima za određivanje financijskog doprinosa iz EGF-a utvrđenima člankom 13. navedene Uredbe.

(4)  U skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1309/2013 potvrđuje se prihvatljivost zahtjeva Grčke jer otpuštanja znatno utječu na zaposlenost te lokalno, regionalno i nacionalno gospodarstvo.

(5)  EGF bi stoga trebalo mobilizirati u cilju osiguravanja financijskog doprinosa u iznosu od 2 949 150 EUR za zahtjev koji je podnijela Grčka.

(6)  Kako bi se sredstva iz EGF-a mogla što prije upotrijebiti, ova bi se odluka trebala primjenjivati od dana njezina donošenja,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

U okviru općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. iznos od 2 949 150 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanja mobilizira se iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije. Primjenjuje se od [datum donošenja Odluke]^[4]*.

Sastavljeno u …,

Za Europski parlament	Za Vijeće
Predsjednik	Predsjednik

• [1]  SL L 347, 20.12.2013., str. 855.
• [2]  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
• [3]  Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).
• [4] ^* Datum unosi Parlament prije objave u SL-u.

OBRAZLOŽENJE

I.  Kontekst

Europski fond za prilagodbu globalizaciji osnovan je radi pružanja dodatne potpore radnicima suočenima s posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine.

U skladu s odredbama članka 12. Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.[1] i članka 15. Uredbe (EU) br. 1309/2013[2], Fond ne smije premašiti najveći godišnji iznos od 150 milijuna EUR (u cijenama iz 2011.). Odgovarajući iznosi uneseni su u opći proračun Unije kao rezervacija.

Što se tiče postupka, u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju[3], Komisija, kako bi aktivirala Fond, u slučaju pozitivne ocjene zahtjeva predstavlja proračunskom tijelu prijedlog za mobilizaciju Fonda i, u isto vrijeme, odgovarajući zahtjev za prijenos. U slučaju neslaganja pokreće se postupak trijaloga.

II.  Zahtjev Grčke i prijedlog Komisije

Komisija je 23. listopada 2017. donijela prijedlog odluke o mobilizaciji EGF-a u korist Grčke radi pružanja podrške ponovnom uključivanju na tržište rada radnika koji su proglašeni viškom u devet poduzeća u ekonomskom sektoru razvrstanom u odjeljak 47 NACE-a Rev. 2 (Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima) u regiji razine NUTS 2 Atika (EL30) te u deset drugih regija[4] iste razine u Grčkoj:

To je četvrti zahtjev koji se razmatra u okviru proračuna za 2017. i osmi u sektoru trgovine na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, od osnivanja EGF-a. Zahtjev se odnosi na 725 otpuštenih radnika koji će svi biti obuhvaćeni mjerama, te na mobilizaciju ukupnog iznosa od 2 949 150 EUR iz EGF-a za Grčku.

Zahtjev je Komisiji poslan 13. travnja 2017. i dopunjen je dodatnim podacima koji su dostavljeni unutar osam tjedana, nakon što je rok na opravdan zahtjev Grčke produljen za dva tjedna. Komisija je svoju procjenu dovršila 23. listopada 2017. i u skladu sa svim važećim odredbama iz Uredbe o EGF-u zaključila da zahtjev ispunjava uvjete za financijski doprinos iz EGF-a, kako je navedeno u članku 4. stavku 2. te Uredbe.

Kupovna moć grčkih domaćinstava pod velikim je pritiskom od izbijanja gospodarske krize 2008. godine, što se odrazilo na poduzeća koja djeluju u sektoru trgovine na malo. Prema podacima Grčke nacionalne banke, u razdoblju od 2008. do 2015. došlo je do velikog smanjenja trgovine na malo, u rasponu od 60% za trgovine kućanskim uređajima preko 30% za trgovine na malo prehrambenim proizvodima do 23 % za supermarkete. Otpuštanja u tih devet poduzeća izravno su povezana sa smanjenjem prihoda u sektoru od 2008. godine.

Iako se tijekom posljednje četiri godine nezaposlenost u Grčkoj polako smanjuje, stopa nezaposlenosti 2016. i dalje je bila najviša u EU-u (23,6%). Otpuštanja u 11 predmetnih regija mogla bi dodatno pogoršati ozbiljno stanje na lokalnim tržištima rada na kojima već sada broj tražitelja posla znatno premašuje broj ponuda za posao.

Izvjestiteljica ističe da bi aktivne mjere prilagođene potrebama korisnika, poput onih koje sufinancira EGF, mogle doprinijeti smanjenju nezaposlenosti u predmetnim regijama te da su one posebno važne za osobe starije od 55 godine, a 85 % korisnika je te dobi.

Pet vrsta mjera koje će se pružiti otpuštenim radnicima i za koje se traži sufinanciranje EGF-a su:

–  Profesionalno usmjeravanje: Ta prateća mjera koja će biti na raspolaganju svim sudionicima s posebnim naglaskom na starije korisnike sastoji se od 25 pojedinačnih konzultacija u trajanju od 45 minuta s posebnim savjetnikom i obuhvaća više faza.

Osposobljavanje, prekvalifikacija i stručno osposobljavanje: Mjera se sastoji od toga da se radnicima, a posebno starijim korisnicima pruže tečajevi za strukovno osposobljavanje koji odgovaraju njihovim potrebama te trenutačnim potrebama na tržištu rada. Dostupne su dvije vrste osposobljavanja: programi kontinuiranog stručnog osposobljavanja te specijalizirana osposobljavanja ili posebni obrazovni programi. Tečajeve osposobljavanja također bi se moglo nadopuniti stažiranjima.

Doprinos za pokretanje poduzeća: U cilju promicanja poduzetništva, radnici koji pokreću vlastito poduzeće dobit će do 15 000 EUR kao doprinos za pokrivanje troškova osnivanja. Uvjet je da korisnici posluju najmanje godinu dana.

Naknada za traženje posla i osposobljavanje: Za naknadu troškova nastalih za vrijeme sudjelovanja u mjeri profesionalnog savjetovanja, korisnici će dobiti 40 EUR za troškove sudjelovanja u konzultacijama sa savjetnikom u trajanju od 45 minuta. Za vrijeme osposobljavanja naknada će iznositi 3,33 EUR po satu.

Subvencija za otvaranje radnih mjesta: Kao poticaj za zapošljavanje, poslodavci će primati subvenciju u iznosu od 650 EUR (bruto) po osobi za 6 mjeseci, pod uvjetom da ugovor s korisnikom EGF-a ostane aktivan šest mjeseci nakon što završi isplata subvencije.

Opisane su mjere, prema Komisiji, aktivne mjere na tržištu rada u okviru prihvatljivih djelovanja utvrđenih člankom 7. Uredbe o EGF-u. Te mjere nisu zamjena za pasivne mjere socijalne zaštite.

Grčke su vlasti dostavile sva potrebna jamstva u vezi sa sljedećim:

  u pristupu predloženim mjerama i njihovoj provedbi poštovat će se načela jednakog postupanja i nediskriminacije;

  ispunjeni su zahtjevi koji se odnose na kolektivno otpuštanje utvrđeni nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a;

  poduzeća koja su nastavila s radom nakon što su provela otpuštanja ispunila su pravne obveze u vezi s otpuštanjima te su se u skladu s tim obvezama pobrinula za radnike;

  za predložene se mjere neće primati financijska potpora iz drugih fondova ili financijskih instrumenata Unije i spriječit će se dvostruko financiranje;

  predložene mjere bit će komplementarne s mjerama koje se financiraju iz strukturnih fondova;

  financijski doprinos iz EGF-a bit će u skladu s proceduralnim i materijalnim pravilima Unije o državnim potporama.

Grčka je obavijestila Komisiju da je izvor nacionalnog pretfinanciranja ili sufinanciranja program javnog ulaganja grčkog Ministarstva gospodarstva i razvoja. Financijskim doprinosom iz EGF-a upravljat će i nadzirati ga ista tijela koja upravljaju financiranjem iz Europskog socijalnog fonda (ESF) u Grčkoj i provode nadzor nad njim. Radna skupina za nacionalni strateški referentni okvir pri Odjelu za zapošljavanje i socijalnu ekonomiju Ministarstva rada, socijalne sigurnosti i socijalne solidarnosti djelovat će kao upravljačko tijelo, EDEL (Odbor za financijsku reviziju) kao revizorsko tijelo, a posebna služba za ovjeravanje programa i provjere sufinanciranih programa kao tijelo za ovjeravanje.

III.  Postupak

Kako bi se mobilizirao Fond, Komisija je proračunskom tijelu predala zahtjev za prijenos ukupnog iznosa od 2 949 150 EUR iz pričuve EGF-a (40 02 43) u proračunsku liniju EGF-a (04 04 01).

To je sedmi prijedlog za prijenos sredstava u svrhu mobilizacije Fonda koji je dosad predstavljen proračunskom tijelu 2017. godine.

U slučaju neslaganja pokreće se postupak trijaloga, u skladu s člankom 15. stavkom 4. Uredbe o EGF-u.

U skladu s internim sporazumom, Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja trebao bi biti uključen u postupak kako bi se pružila konstruktivna potpora i doprinos ocjeni zahtjevâ za financijski doprinos iz Fonda.

• [1]  SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
• [2]  SL L 347, 20.12.2013., str. 855.
• [3]  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
• [4]  Istočnoj Makedoniji, Trakiji (EL11), Središnjoj Makedoniji (EL12), Zapadnoj Makedoniji (EL13), Tesaliji (EL14), Epiru (EL21), Zapadnoj Grčkoj (EL23), Središnjoj Grčkoj (EL24), Peloponezu (EL25), Južnom Egeju (EL42) te Kreti (EL43).

PRILOG: PISMO ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA

D(2017)45061

Mr Jean Arthuis

Predsjednik Odbora za proračune

ASP 09G205

Predmet: Mišljenje o mobilizaciji sredstava Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) za predmet EGF/2017/003 GR/Attica retail – COM(2017) 613 final

Poštovani predsjedniče,

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) i njegova radna skupina za EGF ispitali su mobilizaciju EGF-a u predmetu EGF/2017/003 GR/Attica retail te su usvojili sljedeće mišljenje.

Odbor EMPL i radna skupina za EGF slažu se s tim da se sredstva Fonda mobiliziraju na temelju tog zahtjeva. U tom smislu odbor EMPL iznosi nekoliko primjedbi, ne dovodeći time u pitanje prijenos sredstava.

Zaključci odbora EMPL temelje se na sljedećim razmatranjima:

A) budući da se taj zahtjev temelji na članku 4. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1309/2013 (Uredba o EGF-u) i odnosi na 725 radnika koji su proglašeni viškom u devet poduzeća iz ekonomskih sektora razvrstanih u odjeljku 47 NACE-a Rev. 2 – (trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima);

B) budući da, kako bi se uspostavila veza između otpuštanja i velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine uzrokovanih globalizacijom, Grčka tvrdi da je grčko gospodarstvo u dubokoj recesiji od početka krize 2008. i da je smanjenje zaposlenosti, plaća i povjerenja potrošača dovelo do znatnog smanjenja trgovine na malo;

C) budući da 56,3 % radnika obuhvaćenih tom mjerom čine muškarci, a 43,7 % žene; budući da su 60,4 % radnika koji su proglašeni viškom osobe u dobi od 55 do 64 godine, dok je njih 24,8 % starije od 64 godine;

Stoga Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za proračune kao nadležni odbor da u svoj prijedlog rezolucije u vezi s grčkim zahtjevom uvrsti sljedeće prijedloge:

1. slaže se s Komisijom da su intervencijski kriteriji iz članka 4. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1309/2013 ispunjeni i da Grčka stoga u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 2 949 150 EUR, što iznosi 60 % ukupnog troška od 4 915 250 EUR;

2. napominje da je Komisija poštovala rok od 12 tjedana od primitka ispunjenog zahtjeva koji su podnijele grčke vlasti, nakon čega je 23. listopada 2017. završila svoju ocjenu o usklađenosti s uvjetima za pružanje financijskog doprinosa te o tome istog dana obavijestila Parlament;

3. sa zabrinutošću naglašava da regija Atika, u kojoj je koncentrirano više od 70 % otpuštanja, ima stopu nezaposlenosti od 22,9 %, dok se u ostalih 10 regija kreće od 19,5 % u Egejskoj regiji do 26,8 % u Epiru i Zapadnoj Makedoniji;

4. pozdravlja odluku Grčke da se radnicima ponude tečajevi za strukovno osposobljavanje koji odgovaraju njihovim potrebama, posebno onima starijih korisnika te trenutačnim zahtjevima na tržištu rada;

5. napominje da usluge prilagođene potrebama otpuštenih radnika sufinancirane sredstvima iz EGF-a uključuju profesionalno savjetovanje, osposobljavanje, prekvalificiranje i strukovno osposobljavanje, doprinose za pokretanje poduzeća, naknadu za traženje zaposlenja i naknadu za osposobljavanje, te subvencije za otvaranje radnih mjesta;

6. pozdravlja savjetovanja s dionicima, uključujući glavnog tajnika i predstavnike Instituta rada Općeg saveza grčkih radnika te koordinacijski odbor otpuštenih radnika, do kojih je došlo radi sastavljanja usklađenoga paketa usluga prilagođenih potrebama;

7. napominje da će mjere potpore dohotku iznositi 34,72 % ukupnog paketa mjera prilagođenih potrebama, što je tik ispod maksimuma od 35 % koji je utvrđen u Uredbi i što predstavlja mnogo viši udio od postotaka koji su predloženi za ostale nedavne primjere; napominje da ta djelovanja ovise o aktivnom sudjelovanju ciljanih korisnika u traženju zaposlenja ili aktivnostima osposobljavanja;

8. podsjeća na to da je u svojoj Rezoluciji o aktivnostima, učinku i dodanoj vrijednosti Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u razdoblju 2007. – 2014.[1] već izrazio zabrinutost zbog razlike između sredstava zatraženih od EGF-a i iznosa koje su države članice vratile; poziva Komisiju da nastavi poticati države članice na izradu realističnijih procjena vjerojatnih troškova kako bi se potreba za naknadnim povratom sredstava svela na najmanju moguću razinu;

9. napominje da su grčke vlasti pružile jamstva da se za predložene mjere neće davati financijska potpora iz drugih financijskih instrumenata ili fondova Unije, da će svaki oblik dvostrukog financiranja biti spriječen te da su te mjere komplementarne s mjerama koje se financiraju iz strukturnih fondova;

10. pozdravlja činjenicu da je Grčka potvrdila da financijski doprinos iz EGF-a neće biti zamjena za mjere koje dotično poduzeće mora poduzeti u skladu s nacionalnim pravom ili s kolektivnim ugovorima;

11. podsjeća da bi u skladu s člankom 7. Uredbe pri osmišljavanju usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama trebalo predvidjeti buduće perspektive na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao odgovarati zaokretu prema održivom gospodarstvu koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa.

S poštovanjem,

Marita Ulvskog

prva potpredsjednica, vršiteljica dužnosti predsjednika

na znanje: Thomasu Händelu

• [1]  T8- 0361/2016 usvojeno 15.9.2016.

PRILOG: PISMO ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ

Pismo od 7. studenoga 2017. koje je Iskra Mihaylova, predsjednica Odbora za regionalni razvoj, poslala Jeanu Arthuisu, predsjedniku Odbora za proračune

Prijevod

Tema:  Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji

Poštovani g. Arthuis,

prijedlog odluke Komisije o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) upućen je Odboru za regionalni razvoj kako bi taj odbor dao svoje mišljenje. Prema mojim saznanjima predviđeno je da Odbor za proračune izvješće o tom prijedlogu usvoji 22. studenoga 2017.:

–  u dokumentu COM(2017)0613 predložen je doprinos iz EGF-a u iznosu od 2 949 150 EUR za 725 radnika koji su proglašeni viškom u devet poduzeća u maloprodajnom sektoru u Grčkoj. Ta poduzeća posluju u gospodarskom sektoru koji je svrstan u odjeljak 47. NACE-a Rev. 2 („Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima”). Do otpuštanja je došlo u regijama razine NUTS 2 – Atici (EL30), Istočnoj Makedoniji, Trakiji (EL11), Središnjoj Makedoniji (EL12), Zapadnoj Makedoniji (EL13), Tesaliji (EL14), Epiru (EL21), Zapadnoj Grčkoj (EL23), Središnjoj Grčkoj (EL24), Peloponezu (EL25), Južnom Egeju (EL42) te Kreti (EL43).

Pravila koja se primjenjuju na financijske doprinose iz EGF-a utvrđena su Uredbom (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006.

Koordinatori Odbora razmotrili su taj prijedlog i zamolili me da Vas obavijestim o tome da se većina u Odboru ne protivi toj mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji radi dodjeljivanja navedenog iznosa u skladu s prijedlogom Komisije.

S poštovanjem,

Iskra MIHAYLOVA

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	22.11.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	31 3 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Nedzhmi Ali, Richard Ashworth, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Gérard Deprez, Manuel dos Santos, José Manuel Fernandes, Jens Geier, Esteban González Pons, Ingeborg Gräßle, Iris Hoffmann, Monika Hohlmeier, John Howarth, Bernd Kölmel, Zbigniew Kuźmiuk, Vladimír Maňka, Siegfried Mureşan, Liadh Ní Riada, Jan Olbrycht, Urmas Paet, Răzvan Popa, Paul Rübig, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Indrek Tarand, Inese Vaidere, Daniele Viotti, Tiemo Wölken, Marco Zanni
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Jean-Paul Denanot, Javi López, Andrey Novakov
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Jonathan Bullock, Jordi Solé

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

31	+
ALDE	Nedzhmi Ali, Gérard Deprez, Urmas Paet
ECR	Zbigniew Kuźmiuk
ENF	Marco Zanni
GUE/NGL	Liadh Ní Riada
NI	Eleftherios Synadinos
PPE	Reimer Böge, Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Esteban González Pons, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, Siegfried Mureşan, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Inese Vaidere, Patricija Šulin
S&D	Jean-Paul Denanot, Jens Geier, Iris Hoffmann, John Howarth, Javi López, Vladimír Maňka, Răzvan Popa, Daniele Viotti, Tiemo Wölken, Manuel dos Santos
Verts/ALE	Jordi Solé, Indrek Tarand

3	-
ECR	Richard Ashworth, Bernd Kölmel
EFDD	Jonathan Bullock

0	0

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani