IZVJEŠĆE o izvješću Komisije o bivšoj jugoslavenskoj Republici Makedoniji za 2018.
18.10.2018 - (2018/2145(INI))
Odbor za vanjske poslove
Izvjestitelj: Ivo Vajgl
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o izvješću Komisije o bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji za 2018.
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Odluku Europskog vijeća od 16. prosinca 2005. o tome da se bivšoj jugoslavenskoj Republici Makedoniji dodijeli status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u;
– uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i bivše jugoslavenske Republike Makedonije, s druge strane,
– uzimajući u obzir Konačni sporazum za rješavanje nesuglasica kako je opisano u rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 817 (1993) i 845 (1993), raskid Privremenog sporazuma iz 1995. te uspostavu strateškog partnerstva između Grčke i bivše jugoslavenske Republike Makedonije od 17. lipnja 2018., također poznatog kao Prespanski sporazum,
– uzimajući u obzir Okvirni sporazum sklopljen u Ohridu i potpisan u Skopju 13. kolovoza 2001. (Ohridski okvirni sporazum),
– uzimajući u obzir hitne reformske prioritete iz lipnja 2015. koje je Komisija sastavila za bivšu jugoslavensku Republiku Makedoniju,
– uzimajući u obzir politički sporazum (takozvani „Sporazum iz Pržina”) četiriju najvećih političkih stranaka od 2. lipnja i 15. srpnja 2015. u Skopju te dogovor četiriju strana o njegovoj provedbi od 20. srpnja i 31. kolovoza 2016.,
– uzimajući u obzir preporuke skupine viših stručnjaka o sustavnim problemima u pogledu vladavine prava od 14. rujna 2017.,
– uzimajući u obzir Berlinski proces pokrenut 28. kolovoza 2014.,
– uzimajući u obzir konačna izvješća OESS-a/ODIHR-a u vezi s prijevremenim parlamentarnim izborima od 11. prosinca 2016., koje je također promatrao Europski parlament, i u vezi s lokalnim izborima od 15. listopada i 29. listopada 2017.,
– uzimajući u obzir izjavu sa sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana od 17. svibnja 2018. i priloženi program prioriteta iz Sofije,
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. lipnja 2018. u kojima se podržavaju zaključci o proširenju i stabilizaciji te o procesu pridruživanja koje je Vijeće usvojilo 26. lipnja 2018.,
– uzimajući u obzir odluku čelnika država i vlada država članica sa sastanka NATO-a održanog 11. i 12. srpnja 2018., gdje je država pozvana da pokrene razgovor o pristupanju savezu,
– uzimajući u obzir četrnaesti sastanak Vijeća o stabilizaciji i pridruživanju između bivše jugoslavenske Republike Makedonije i EU-a od 13. srpnja 2018.,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. veljače 2018. naslovljenu „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom” (COM(2018)0065),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. travnja 2018. naslovljenu „Politika proširenja EU-a za 2018.” (COM(2018)0450) i priloženi Radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o bivšoj jugoslavenskoj Republici Makedoniji za 2018.” (SWD(2018)0154), kojim se preporučuje otvaranje pristupnih pregovora na temelju ostvarenog napretka te s obzirom na kontinuiranu predanost reformama,
– uzimajući u obzir Radni dokument službi Komisije o ocjeni Programa gospodarske reforme bivše jugoslavenske Republike Makedonije za razdoblje (SWD(2018)0134) i zajedničke zaključke Vijeća o ekonomskom i financijskom dijalogu između EU-a i zapadnog Balkana i Turske od 25. svibnja 2018.,
– uzimajući u obzir preporuke usvojene na četrnaestom sastanku Zajedničkog parlamentarnog odbora bivše jugoslavenske Republike Makedonije i EU-a koji je održan u Strasbourgu 7. i 8. veljače 2018.,
– uzimajući u obzir proces, takozvani „dijalog Jean Monnet”, s parlamentarnim vodstvom i političkim strankama u Narodnoj skupštini (Narodno Sobranie), pokrenut 17. i 18. svibnja 2018. u Ohridu,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o bivšoj jugoslavenskoj Republici Makedoniji,
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0341/2018),
A. budući da provedbom snažnih i uključivih demokratskih reformi te aktivnim poboljšavanjem susjedskih odnosa nova vlada pokazuje kontinuitet u predanosti te države europskoj i euroatlantskoj integraciji; budući da bi napore uložene u reforme trebalo kombinirati s dugotrajnom potporom EU-a provedbi hitnih reformskih prioriteta i mjerljivih ciljeva; budući da su izgledi za članstvo u Europskoj uniji veliki poticaj reformama u bivšoj jugoslavenskoj Republici Makedoniji, osobito u pogledu vladavine prava, neovisnosti pravosuđa i borbe protiv korupcije; budući da se bivša jugoslavenska Republika Makedonija smatra zemljom kandidatkinjom koja je ostvarila najveći napredak u pogledu usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije;
B. budući da Prespanski sporazum od 17. lipnja 2018. o rješavanju sporova i uspostavi strateškog partnerstva između bivše jugoslavenske Republike Makedonije i Grčke šalje prijeko potreban pozitivan signal za stabilnost i pomirenje na cijelom Zapadnom Balkanu, poboljšava dobrosusjedske odnose i regionalnu suradnju te otvara put europskoj integraciji države;
C. budući da su Grčka i bivša jugoslavenska Republika Makedonija dogovorile 11 mjera za izgradnju većeg povjerenja, prvenstveno u područjima pitanja politike i EU-a, obrazovanja i kulture, trgovine i ekonomske suradnje, povezanosti, prava i unutarnjih poslova, kao i zdravstvene suradnje; budući da ove mjere za izgradnju većeg povjerenja već ostvaruju vidljive rezultate;
D. budući da sve političke stranke i državne institucije imaju dužnost doprinijeti uključivijoj i otvorenijoj političkoj atmosferi te time omogućiti daljnji napredak u postupku pristupanja EU-u;
E. budući da država mora dodatno ojačati, među ostalim, parlamentarni, zakonodavni i nadzorni kapacitet, sudstvo, poštovanje vladavine prava, slobodu medija i borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije; budući da je potrebno stalno ulagati napore u reforme u području javne uprave, gospodarstva i zapošljavanja, te također temeljito preispitati provedbu Ohridskog sporazuma;
F. budući da će pristup bivše jugoslavenske Republike Makedonije NATO-u doprinijeti miru i stabilnosti u cijeloj regiji;
G. budući da je 28. lipnja 2018. Europsko vijeće poduprlo zaključke Vijeća od 26. lipnja 2018. kojima je zacrtan put k otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019.;
H. budući da je 18. srpnja 2018. Europska komisija pokrenula sporazum o statusu s bivšom jugoslavenskom Republikom Makedonijom kako bi se timovima Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) omogućilo obavljanje zajedničkih operacija s Makedonijom i unutar nje s ciljem upravljanja migracijama i granicama kao temeljnom sastavnicom strategije Komisije za zapadni Balkan;
I. budući da onečišćenje zraka predstavlja velik problem u makedonskim gradovima i prema najnovijim studijama Finskog meteorološkog instituta i Makedonskog instituta za javno zdravstvo, Skopje i Tetovo imaju najveću koncentraciju finih čestica u zraku (PM 2,5) od svih europskih gradova;
J. budući da je balkanska regija strateški značajna;
K. budući da se svaka država kandidatkinja pojedinačno ocjenjuje na temelju vlastitih zasluga, i budući da plan pristupanja i tempo pregovora ovise o brzini provedbe i kvaliteti reformi;
Sveobuhvatno provođenje reformi i dobrosusjedski odnosi
1. pozdravlja snažnu političku odlučnost vlade da u potpunosti provede Sporazum iz Pržina i hitne reformske prioritete što će rezultirati pojačanim naporima u pogledu reformi povezanih s EU-om, i to na temelju suradnje među strankama i etničkim skupinama i savjetovanja s civilnim društvom, te ističe važnost ovih nastojanja za europsku budućnost države; potiče novu vladu da održi pozitivan zamah i osigura napredak, ubrzanje i potpunu provedbu reformi u vezi s EU-om na transparentan i uključiv način; potiče na podršku članstvu bivše jugoslavenske Republike Makedonije u euroatlantskim organizacijama u svrhu povećanja sigurnosti u regiji;
2. posebno pohvaljuje pozitivnu diplomaciju i aktivne napore uložene u izgradnju povjerenja koji vode do kompromisa, rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja i promicanja dobrosusjedskih odnosa; naglašava da bilateralna pitanja ne bi smjela ometati postupak pridruživanja EU-u; toplo pozdravlja činjenicu da je 14. veljače 2018. na snagu stupio Sporazum o prijateljstvu s Bugarskom, koji bi trebao osigurati dugotrajne i miroljubive dobrosusjedske odnose između dviju država;
3. pozdravlja Prespanski sporazum od 17. lipnja 2018. između Grčke i bivše jugoslavenske Republike Makedonije i pohvaljuje obje strane zbog ulaganja znatnih napora s ciljem postizanja obostrano zadovoljavajućeg rješenja predmetnog problema; pozdravlja to što je parlament bivše jugoslavenske Republike Makedonije ratificirao taj sporazum 20. lipnja i 5. srpnja 2018. smatra da je u interesu građana države da svi politički akteri i civilno društvo djeluju na konstruktivan način i djeluju u skladu sa svojim povijesnim odgovornostima; potiče stranke da interesima svoje države daju prioritet u odnosu na stranačko-političke interese, da na odgovarajući način obavijeste svoje građane o sadržaju i učincima sporazuma te da s dužnom pažnjom dovrše sve interne postupke za ratifikaciju i provedbu tog strateški važnog sporazuma, čime će se okončati dugotrajna geopolitička neizvjesnost i uspostaviti dobar primjer za mir i stabilnost u regiji; ističe važnost referenduma od 30. rujna 2018. u vezi s pristupanjem bivše jugoslavenske Republike Makedonije EU-u i NATO-u;
4. uzima u obzir rezultate referenduma od 30. rujna 2018.; naglašava potrebu za daljnjom potporom euroatlantske budućnosti države i provedbom Prespanskog sporazuma od 17. lipnja 2017. ohrabruje vladu u Skopju da poduzme sve potrebne i moguće korake da bi ispoštovala odredbe Prespanskog sporazuma, što otvara vrata pristupnim pregovorima EU-u i NATO-u;
5. pozdravlja diplomatska nastojanja države da održi bilateralnu i regionalnu suradnju s Albanijom i izgradi nove kvalitetne odnose na području trgovine, izvršavanja zakonodavstva, borbe protiv prijevara i sprečavanja terorizma;
6. podsjeća da je država već postigla visoku razinu usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a; ipak, žali zbog činjenice što dio tog zakonodavstva još nije proveden; prima na znanje napredak u usklađivanju s deklaracijama EU-a i odlukama Vijeća o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i ističe važnost postupnog postizanja potpune usklađenosti koja je preduvjet za euroatlantsku budućnost zemlje;
7. prima na znanje napredak ostvaren u javnom sektoru prihvaćanjem strategije za reformu javne uprave i programa reforme upravljanja javnim financijama; poziva vladu da osigura potpunu provedbu tih reformi; potiče državu da dodatno ojača profesionalnost poboljšanjem transparentnosti i pravedne zastupljenosti i jamčenjem potpunog pridržavanja zapošljavanja u javnom sektoru na osnovi zasluga;
8. najoštrije osuđuje napad na državni parlament 27. travnja 2017., koji predstavlja napad na demokraciju i tijekom kojeg je nekoliko parlamentarnih zastupnika i novinara zadobilo teške ozljede te poziva da se počinitelji identificiraju i privedu pravdi; pozdravlja trenutnu istragu i suđenje za isto; naglašava da bi uspostava odgovornosti za ove oblike nasilja trebala biti nastavljena u skladu sa zakonom te na transparentan, nezavisan i prikladan način; nadalje, osuđuje bilo kakav oblik ometanja i zlouporabe postupaka parlamenta ili predsjedničkih ovlasti koje krše Ustav;
9. u potpunosti podržava preporuku Komisije i potonju odluku Vijeća, kojima se lipanj 2019. postavlja kao datum otvaranja pregovora o pristupanju, čime se odaje priznanje naporima uloženim u provedbu reformi; smatra da će brzo otvaranje postupka analitičkog pregleda i pregovori za pristupanje EU-u poduprijeti i produbiti zamah reforme; smatra da bi otvaranje pregovora pružilo daljnji poticaj za demokratizaciju i poboljšalo nadzor i odgovornost;
10. pozdravlja službenu pozivnicu kojom je NATO 11. srpnja 2018. pozvao tu državu na početak pregovora o pridruživanju organizaciji;
11. smatra da bi članstvo bivše jugoslavenske Republike Makedonije u NATO-u moglo pridonijeti postizanju veće sigurnosti i političke stabilnosti u jugoistočnoj Europi; poziva sve države članice EU-a koje su članice NATO-a da aktivno podupru pristupanje Makedonije NATO-u;
12. podržava nadolazeći prelazak države u drugu fazu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i njezino uključenje u Jadransko-jonsku inicijativu te poziva Vijeće da uključi državu u Strategiju EU-a za jadransku i jonsku regiju;
Demokratizacija
13. pozdravlja početne korake poduzete u cilju ponovnog uvođenja kontrola i ravnoteže te u cilju sve većeg uključivanja kroz mjere kojima se poboljšava okruženje u kojem posluju nezavisne nadzorne institucije, mediji i organizacije civilnog društva; pozdravlja konstruktivni dijalog između vlade i organizacija civilnog društva i ulogu koju su one imale u osiguravanju sustava provjere i ravnoteže; ističe da bi temeljne izmjene trebalo uvoditi u uključivoj i otvorenoj političkoj atmosferi;
14. cijeni napore vlade usmjerene na sprječavanje nazadovanja i ukidanje preostalih elemenata koji upućuju na talački položaj države i potiče povećanje tih napora; podsjeća na to da je bivša jugoslavenska Republika Makedonija bila vodeća država u postupku pristupanja EU-u na početku 21. stoljeća;
15. pozdravlja poboljšanja izbornog zakonodavstva, ali naglašava potrebu za pravovremenom revizijom izbornog zakona na način da se uzmu u obzir preporuke OESS-a/ODIHR-a, Venecijanske komisije i GRECO-a o financiranju kampanja i o političkim strankama; naglašava da su potrebni dodatni napori kako bi se spriječili i istražili bilo kakvi oblici zastrašivanja glasača; potiče političke stranke da demokratiziraju svoje interne postupke donošenja odluka;
16. poziva vlasti da dovrše prekinuti popis stanovništva koji bi mogao pružiti precizne statističke podatke o stanovništvu koji bi služili kao osnovica za razvojne programe vlade i odgovarajuće planiranje proračuna, uz organiziranje izbora i izračunavanja rezultata izbora;
17. pozdravlja nastavak sastanaka Zajedničkog parlamentarnog odbora bivše jugoslavenske Republike Makedonije i EU-a i potiče daljnji konstruktivan rad unutar tog interparlamentarnog pravnog okvira;
18. pozdravlja pokretanje procesa, takozvanog „dijaloga Jean Monnet”, u Ohridu 17. i 18. svibnja 2018., nakon čega su sve stranke jednoglasnom odlukom donijele etički kodeks; potiče radnu skupinu za reforme i rad Sobranie da pregledaju Poslovnik Europskog parlamenta te iznesu prijedloge izmjena i vremenski okvir za njihovo donošenje u prioritetnim područjima navedenima u zaključcima iz Ohrida; potiče sve dionike uključene u politički postupak da nastave osnaživati kulturu kompromisa i konstruktivni politički dijalog, posebice među zastupnicima u parlamentu, te da se suzdrže od bilo kakvog ometanja koje bi moglo štetiti djelotvornom funkcioniranju parlamenta;
19. preporučuje da makedonski parlament maksimalno iskoristi svoje nadzorne i zakonodavne funkcije, pritom oštro ograničavajući korištenje hitnih postupaka koji potkopavaju parlamentarni i javni nadzor; poziva na uspostavu djelotvornog nadzora obavještajnih agencija, praćenja ljudskih prava i temeljnih sloboda u zemlji;
20. pozdravlja znatne korake koje je vlada napravila kako bi postupno ponovno uspostavila kulturu kompromisa obraćanjem svim dionicima, uključujući i oporbu, s ciljem osnaživanja demokracije i vladavine prava uz iskrenu želju za reformama koje bi se provele na uključiv i transparentan način;
21. poziva na početak učinkovite provedbe strategije za reformu javne uprave te na uspostavu jasnih granica odgovornosti; ističe važnost zapošljavanja na temelju zasluga i otvorenog natjecanja za sva radna mjesta i poziva na povećanje kapaciteta za upravljanje ljudskim resursima; poziva na poboljšanje mjera za povećanje sposobnosti sektorskog i financijskog planiranja u javnoj upravi;
22. pozdravlja jačanje vladinih procesa decentralizacije uz usvajanje akcijskog plana za decentralizaciju i razvoj za razdoblje od 2018. do 2020. kao važan korak prema rješavanju problema slabog financiranja i razine usluga u općinama;
23. pozdravlja sadašnje napore za promoviranje dobrog upravljanja, odgovornosti i slobode medija, za povećanje transparentnosti i poboljšanje pristupa javnim informacijama, uključujući objavu izdataka državnih institucija; poziva na daljnje korake kojima će se jamčiti pravo građana na pristup javnim informacijama; poziva na daljnje ulaganje napora kako bi se povećala uključivost procesa donošenja odluka te kako bi se poboljšala koordinacija među institucijama;
24. poziva na daljnji napredak u digitalizaciji javnih informacija kako bi bile pristupačnije, te potiče vlasti na pronalazak inovativnih e-rješenja kojima bi se povećala transparentnost, pojednostavio pristup javnim informacijama te smanjila s tim povezana birokracija;
Vladavina prava
25. podsjeća na to da su pravilno funkcioniranje pravnog sustava i učinkovita borba protiv korupcije od najveće važnosti u postupku pristupanja EU-u;
26. pozdravlja strategiju za reformu pravosuđa s ciljem obnove neovisnosti sudstva, povećanja odgovornosti i profesionalnosti, zaustavljanja političkog upletanja i selektivne pravde te poziva vladu države i druge aktere da pojačaju napore za odgovarajuću provedbu strategije za reformu pravosuđa uvođenjem ispravnih mehanizama nadzora i procjene; ističe potrebu za dovršetkom zakonodavnih izmjena u skladu s preporukama Venecijanske komisije; poziva na kontinuiranu prilagodbu i provedbu mjera predviđenih strategijom za reformu pravosuđa; ističe da se treba uložiti dodatan trud u obranu pravosuđa od političkog uplitanja;
27. pozdravlja uspostavu Vijeća za pravosudnu etiku u siječnju 2018. i organizaciju treninga Sudačke i tužiteljske akademije o etičkom ponašanju za suce da bi se spriječili sukobi interesa i uspostavile antikorupcijske mjere;
28. i dalje je zabrinut zbog raširene korupcije i pozdravlja početna postignuća u njezinu sprječavanju te pokretanju sudskih postupaka zbog nje; zabrinut je zbog ograničenog broja pravomoćnih presuda u slučajevima korupcije na visokoj razini, no prima na znanje prve sudske presude u slučajevima korupcije i zloupotrebe moći te događaje od 27. travnja 2017.; poziva na nastavak napora za uspostavljanje evidencije istraga, kaznenih postupaka i pravomoćnih osuda u slučajevima korupcije na visokoj razini i u slučajevima organiziranog kriminala; pohvaljuje rad Ureda posebnog tužitelja koji se odvija u teškim okolnostima te je i dalje zabrinut zbog napadanja i opstruiranja njegova rada te zbog nedostatka suradnje drugih ustanova;
29. poziva vlasti da pojačaju borbu protiv pranja novca i sukoba interesa uspostavom i jačanjem kapaciteta skupina za borbu protiv korupcije, kriminala i za financijske istrage, te zamrzavanjem, oduzimanjem, povratom i upravljanjem imovinom; poziva vlasti da uspostave evidenciju istraga i kaznenih postupaka i da povećaju broj osuda u slučajevima pranja novca i financijskog kriminala na visokoj razini; pozdravlja donošenje zakona o zaštiti zviždača koji osigurava bolju zaštitu zviždača i osnažuje antikorupcijsku politiku vlade; poziva na hitnu reformu zakona o borbi protiv korupcije, financijskoj kontroli i javnoj nabavi; potiče reforme općeg pravnog okvira kako bi Državna komisija za sprečavanje korupcije dobila jasne ovlasti i mogla potpuno nezavisno raditi te kako bi Ured javnog tužitelja protiv organiziranog zločina i korupcije mogao redovno obavljati istrage;
30. ističe da su korupcija i organizirani kriminal široko rasprostranjeni u regiji te da predstavljaju i prepreku demokratskom, socijalnom i gospodarskom razvoju zemlje; smatra da je regionalna strategija i pojačana suradnja između svih zemalja u regiji ključna za učinkovitije rješavanje tih pitanja;
31. poziva na političku i pravnu odgovornost za kaznena djela, uključujući kaznena djela u vezi sa skandalom prisluškivanja telefonskih razgovora; potiče Parlament da dovrši reformu obavještajnih službi te time osigura prikladan vanjski nadzor sigurnosnih i obavještajnih agencija;
32. poziva vlasti da poduzmu odlučne mjere za razbijanje kriminalnih mreža koje se bave trgovinom ljudima, oružjem i drogom te da povećaju institucionalni kapacitet i međuinstitucionalnu suradnju između agencija za izvršavanje zakonodavstva, te poboljšaju evidenciju istraga, kaznenih postupaka te pravomoćnih presuda;
33. prima na znanje napore i konstruktivnu ulogu koju zemlja igra u rješavanju europske migracijske i izbjegličke krize; poziva na daljnje ulaganje napora i daljnja poboljšanja u sustavu azila i upravljanju migracijama; potiče državu da poveća i produbi uzajamno korisnu regionalnu suradnju i partnerstvo s Frontexom novim sporazumom o statusu u cilju razbijanja mreža trgovine ljudima;
34. ističe da je potrebno zajamčiti da se s izbjeglicama, osobito sa ženama i djecom koja se prijavljuju za azil u državi ili prolaze njezinim državnim područjem, postupa u skladu s međunarodnim zakonima i zakonima EU-a;
35. smatra da je nužno da vlasti nastave ulagati i pojačaju ulaganje napora u suzbijanje islamskog radikalizma i stranih terorista; poziva na provedbu tih napora povećanom suradnjom između sigurnosnih agencija i organizacija civilnog društva, religijskih vođa, lokalnih zajednica i ostalih državnih institucija na području obrazovanja, zdravstva i sektora socijalnih usluga; poziva na to da sigurnosne službe kontinuirano prate strane borce koji se vraćaju, na njihovu odgovarajuću ponovnu integraciju u društvo te na stalnu razmjenu informacija s tijelima EU-a i susjednih zemalja;
36. poziva na daljnja poboljšanja pravosudnog sustava za djecu; poziva nadležna tijela da izdvoje dovoljna sredstva iz proračuna za provedbu zakona o pravdi za djecu i da poboljšaju sustave podrške za djevojčice i dječake koji su žrtve nasilja i zlostavljanja te djecu u sukobu sa zakonom;
Temeljna prava i civilno društvo
37. pozdravlja mjere za izgradnju većeg povjerenja između zajednica i poziva na uključivu i transparentnu reformu otvorenih aspekata provedbe Ohridskog okvirnog sporazuma; smatra da je ključno osigurati potpunu afirmaciju etničkih manjina u javnom životu; poziva na daljnje mjere za poticanje uključenja manjina u obrazovanje s ciljem poticanja socijalne kohezije i integracije zajednica;
38. pozdravlja reforme i nastojanja u pogledu postupnog usklađivanja pravnog okvira sa standardima EU-a, odluku države o zauzimanju pozicije promatrača u Agenciji Europske unije za temeljna prava i ratifikaciju većine međunarodnih instrumenata za ljudska prava; potiče punu implementaciju standarda za ljudska prava i dokumente politika poput Europske konvencije o ljudskim pravima (ECHR), uz osobitu pozornost posvećenu pravu na pošteno suđenje, slobodu okupljanja i udruživanja, pravu na život, slobodu izražavanja i poštivanje privatnog i obiteljskog života;
39. napominje da donošenje zakona o uporabi jezika predstavlja važno postignuće i žali zbog taktika remećenja kojima je cilj narušiti donošenje zakona u skladu sa standardnim procedurama;
40. pozdravlja odluku države da ratificira Istanbulsku konvenciju od 23. ožujka 2018. i poziva je da dovrši pravne reforme za borbu protiv diskriminacije i nasilja nad ženama, djevojčicama i djecom i da nastavi iskorjenjivati nasilje u obitelji i rodno uvjetovano nasilje koje je još uvijek široko rasprostranjeno;
41. naglašava potrebu da se osigura autonomija i adekvatni ljudski i financijski resursi za nezavisna nadzorna tijela; pohvaljuje ulogu Ureda ombudsmana u ostvarivanju ljudskih prava i naglašava da je potrebno uspostaviti sustav praćenja mjera poduzetih u vezi s odlukama ombudsmana;
42. i dalje izražava zabrinutost zbog teške situacije osoba s posebnim potrebama i postojane diskriminacije protiv njih; poziva na učinkovitu provedbu postojećih instrumenata i strategija;
43. pozdravlja početne korake koji se poduzimaju u cilju jačanja prevencije diskriminacije i potiče vlasti da uključe seksualnu orijentaciju i rodni identitet kao diskriminacijske osnove u Zakon o prevenciji i zaštiti od diskriminacije; poziva vlasti da izdvoje prikladna sredstva za provedbu Nacionalne strategije za jednakost i nediskriminaciju za razdoblje od 2016. do 2020.; potiče vlasti da počnu učinkovito rješavati zločin iz mržnje i govor mržnje usmjerene protiv manjina, uključujući osjetljive skupine poput romske manjine i zajednice LGBTI te da kazni homofobno i transfobno nasilje i pozive na nasilje; i dalje izražava zabrinutost zbog još uvijek prisutnih društvenih predrasuda i govora mržnje protiv LGBTI osoba u medijima, na internetu i na društvenim mrežama; poziva vlasti da osiguraju učinkovitu zaštitu i uspostave odvraćajuće i proporcionalne sankcije za govor mržnje, homofobna/transfobna djela i nasilje; ističe potrebu za omogućavanjem pristupa zdravstvenoj skrbi za transrodne osobe; žali zbog kontinuiranih nedostataka u radu Povjerenstva za zaštitu od diskriminacije; pozdravlja uspostavu međustranačke parlamentarne skupine za prava zajednice LGBTI i međustranačke parlamentarne skupine za prava romske manjine;
44. poziva na to da se strategije i zakoni u području prava pripadnika manjinskih skupina i njihove zaštite u potpunosti provode i da ih se podržava javnim sredstvima; ustraje u tome da se poduzmu mjere za dodatno poboljšanje stopa obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene skrbi, smještaja, pristupa dobrima i uslugama te životnih uvjeta za Rome, uz osudu segregacije u školama i drugih oblika diskriminacije;
45. pozdravlja znatan napredak u operativnom okruženju organizacija civilnog društva te u savjetovanju s njima, uključujući osnivanje Vijeća za suradnju s civilnim društvom; naglašava potrebu za jačanjem pravnog, financijskog, administrativnog i političkog okvira, među ostalim i zakonima o zakladama i donacijama; naglašava važnost strukturiranog sudjelovanja organizacija civilnog društva redovitijim, sveobuhvatnijim, nediskriminatornim i predvidljivijim savjetodavnim postupkom;
46. ponovno izražava svoju potporu inicijativi za uspostavu regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama ratnih zločina i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenima na području bivše Jugoslavije (REKOM); potiče vladu da u tom smislu preuzme inicijativu; naglašava važnost tog procesa i aktivne uključenosti svih regionalnih političkih vođa kako bi REKOM započeo s radom bez daljnje odgode; skreće pozornost na Koaliciju za REKOM-ov prijedlog akcijskog plana za REKOM, s jasnim datumima i referentnim vrijednostima;
47. pozdravlja pojačane napore vlade da ubrza postupak deinstitucionalizacije i reformi socijalnog sektora; pohvaljuje nastojanja u pogledu prestanka smještanja djece u velike javne institucije i preusmjeravanja na uspostavu obitelji i osiguravanje usluga skrbi unutar zajednice; poziva vlasti da hitno poduzmu mjere da bi se smanjila rastuća stopa perinatalne smrtnosti i uspostavio sustav za analizu uzroka ovog alarmantnog trenda;
48. pozdravlja partnerstvo između vlade i Nacionalnog vijeća mladih provedbom programa Jamstva za mlade kao dobar mehanizam suradnje između mladih i donositelja odluka u formulaciji i provedbi politika za mlade; poziva vladu da poveća razinu financijske potpore organizacijama za mlade i mladima kako bi riješila problem odljeva mozgova;
Mediji
49. ističe ključnu ulogu nezavisnih medija za demokratsku i poticajnu okolinu; primjećuje skromna poboljšanja u okruženju u kojem djeluju mediji i u uvjetima neovisnog izvješćivanja; poziva na inicijative usmjerene na stvaranje okruženja pogodnog za profesionalno djelovanje svih dionika medija, bez ikakvih unutarnjih ili vanjskih utjecaja, kao i za istraživačko novinarstvo; pozdravlja ukidanje medijskog oglašavanja koje sponzorira država na temelju političkih preferencija kao važne mjere kojom se potiču ravnopravni uvjeti u tom sektoru te poziva na daljnje zaštitne mjere protiv politizacije medija; ističe potrebu za jačanjem neovisnosti i kapaciteta medijskog regulatornog tijela i javne radiotelevizije; poziva na provedbu mjera koje će povećati zaštitu radnih i socijalnih prava novinara i osigurati da nasilje, zlostavljanje i prijetnje čija su meta novinari neće proći nekažnjeno, što bi također doprinijelo smanjenju autocenzure koja prevladava u medijima;
50. pozdravlja poboljšanja u osiguravanju pristupa informacijama; naglašava potrebu za ažuriranjem pravila o medijskim uslugama i o pristupu javnim informacijama; naglašava potrebu da se pokaže nulta tolerancija u pogledu prijetnji, zastrašivanja novinara i napada na novinare učinkovitim praćenjem, prikladnom registracijom i temeljitom istragom takvih incidenata; osuđuje svaki oblik govora mržnje i provokativni jezik; poziva na učinkovite mjere suzbijanja ovakvog djelovanja i suzbijanja kršenja novinarskog etičkog kodeksa na internetu; nadalje, ističe potrebu hitne reforme medijskog sektora kojom bi se ojačala Agencija za audio i audiovizualne medijske usluge i zajamčilo objektivno i profesionalno izvještavanje;
Gospodarstvo
51. ističe da je potrebno poboljšati poslovno okružje fiskalnom prilagodbom i regulatornom transparentnošću i pouzdanošću, te rješavanjem preostalih manjkavosti u području vladavine prava, zamršenih regulatornih postupaka i proizvoljnih inspekcija;
52. potiče vlasti da riješe problem velikog neformalnog gospodarstva i stalne probleme utaje poreza te loše izvršenje ugovora koji i dalje odvraćaju izravna strana ulaganja; ističe potrebu za provođenjem mjera o javnoj nabavi i unutarnjoj financijskoj kontroli; konstatira potrebu za poboljšanjem transparentnosti podataka o potrošnji javnih sredstava, javnoj nabavi, o državnoj potpori i o upotrebi sredstava EU-a: poziva na uvođenje mjera kojima se poboljšava planiranje, programiranje i upravljanje kapacitetima nacionalnih struktura Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA);
53. poziva vladu da učini digitalizaciju jednim od svojih temeljnih međusektorskih prioriteta; poziva da se bez odgode izradi dugoročna digitalna strategija, uključujući, između ostalog, strategiju za e-upravljanje, IKT strategiju i nacionalnu strategije za kibersigurnost; naglašava da bi sveobuhvatan digitalni program poboljšao gospodarsku okolinu i uspješnost, te omogućio veću transparentnost i učinkovitost javne uprave i službi;
54. cijeni nastojanja vlade da poboljša uvjete za mlade i osnaži doprinos mladih u politici, primjerice Nacionalnom strategijom za mlade (2016. – 2025.); potiče vladu da se bori s visokom stopom nezaposlenosti mladih premošćivanjem jaza između vještina mladih osoba s diplomom i potreba privatnih poduzeća;
55. potiče vladu na rješavanje problema dugoročne nezaposlenosti, nezaposlenosti mladih i niske razine sudjelovanja žena na tržištu rada na sveobuhvatan i inovativan način; poziva na hitne reforme obrazovnog sustava kako bi se osiguralo da stečene vještine odgovaraju potrebama tržišta rada, te time spriječio odljev mozgova; potiče vladu na osmišljavanje strategije digitalnih vještina i poticanje digitalne pismenosti među stanovništvom;
56. napominje da je bivša jugoslavenska Republika Makedonija posljednji popis stanovništva provela 2002. godine; naglašava važnost provedbe novog i dugo očekivanog popisa stanovništva kako bi se dobila ažurirana i realistična demografska statistika u skladu sa standardima EU-a;
57. pozdravlja činjenicu da je makedonski Parlament usvojio novi zakon o energetici koji nadomješta treći energetski paket EU-a i potpuno je kompatibilan s Ugovorom o energetskoj zajednici; poziva vlasti da se koncentriraju na reforme energetskog tržišta te da zajamče sigurnost opskrbe i diversifikaciju izvora energije, posebice obnovljivim izvorima energije;
58. potiče državu da razvija konkurentnost na tržištu plina i električne energije s ciljem potpunog razdvajanja komunalnih poduzeća u skladu s trećim energetskim paketom EU-a; poziva na znatna poboljšanja u pogledu energetske učinkovitosti, proizvodnje obnovljive energije i borbe protiv klimatskih promjena;
59. pohvaljuje bivšu jugoslavensku Republiku Makedoniju zbog ratifikacije Pariškog sporazuma 9. siječnja 2018., jer je borba protiv klimatskih promjena ostvariva samo zajedničkim naporima;
60. pozdravlja pozitivan pristup vlade regionalnoj suradnji i dobrosusjedskim odnosima, te njezino aktivno sudjelovanje u regionalnim inicijativama poput Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, Vijeća za regionalnu suradnju, CEFTA-e, Zapadnobalkanske šestorke, Ugovora o Energetskoj zajednici, Sporazuma o Europskom zajedničkom zračnom prostoru, Srednjoeuropske inicijative, Regionalne inicijative za migracije, azil i izbjeglice (MARRI) te Procesa „Brdo-Brijuni”;
61. pozdravlja predanost države projektima povezivosti u okviru Berlinskog procesa; utvrđuje potrebu da se cestovni promet diversificira provedbom mjera za reformu željezničkog sustava nadgradnjom ili izgradnjom željezničkih veza iz Skopja do glavnih gradova susjednih država; poziva na veći napredak u finalizaciji željezničkih i cestovnih veza unutar koridora VIII i X;
62. poziva na daljnje olakšavanje trgovine i carine te na diversifikaciju izvoza, uključujući korištenje potencijala za regionalnu trgovinu; poziva Komisiju da zemlju izuzme iz sigurnosnih mjera za čelik i aluminij;
63. izražava zabrinutost zbog alarmantne razine onečišćenja zraka u Skopju i drugim izrazito onečišćenim gradovima te poziva državne i lokalne vlasti da hitno poduzmu primjerene mjere kojima će se uhvatiti u koštac s tom kriznom situacijom, poput mjera za praćenje i poboljšanje kvalitete zraka, uključujući poboljšanje javnog prijevoza i učinkovite planove mobilnosti; poziva državu da pod hitno uskladi zakonodavstvo s pravnom stečevinom kad je riječ o očuvanju okoliša, prirode i klime; potiče na razvijanje sustava upravljanja otpadom;
°
° °
64. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladi i parlamentu bivše jugoslavenske Republike Makedonije.
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
|
Datum usvajanja |
9.10.2018 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
47 9 1 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Michèle Alliot-Marie, Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Amjad Bashir, Goffredo Maria Bettini, Mario Borghezio, Victor Boştinaru, Klaus Buchner, Fabio Massimo Castaldo, Lorenzo Cesa, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Arnaud Danjean, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Wajid Khan, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Clare Moody, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula, Kati Piri, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Michel Reimon, Sofia Sakorafa, Jean-Luc Schaffhauser, Jordi Solé, Dobromir Sośnierz, Dubravka Šuica, Charles Tannock, László Tőkés, Ivo Vajgl, Anders Primdahl Vistisen, Boris Zala |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Andrzej Grzyb, Takis Hadjigeorgiou, Gilles Pargneaux, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Igor Šoltes, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat, Željana Zovko |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Ivan Štefanec |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
|
47 |
+ |
|
|
ALDE |
Petras Auštrevičius, Javier Nart, Jozo Radoš, Ivo Vajgl |
|
|
ECR |
Amjad Bashir, Charles Tannock, Anders Primdahl Vistisen |
|
|
EFDD |
Fabio Massimo Castaldo |
|
|
PPE |
Michèle Alliot-Marie, Lorenzo Cesa, Arnaud Danjean, Andrzej Grzyb, Sandra Kalniete, Tunne Kelam, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, David McAllister, Ramona Nicole Mănescu, Francisco José Millán Mon, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Ivan Štefanec, Dubravka Šuica, László Tőkés, Željana Zovko |
|
|
S&D |
Francisco Assis, Goffredo Maria Bettini, Victor Boştinaru, Andi Cristea, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Wajid Khan, Arne Lietz, Clare Moody, Pier Antonio Panzeri, Gilles Pargneaux, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula, Kati Piri, Boris Zala |
|
|
VERTS/ALE |
Klaus Buchner, Barbara Lochbihler, Michel Reimon, Jordi Solé, Igor Šoltes, Bodil Valero |
|
|
9 |
- |
|
|
ENF |
Mario Borghezio, Jean-Luc Schaffhauser |
|
|
GUE/NGL |
Javier Couso Permuy, Takis Hadjigeorgiou, Sabine Lösing, Sofia Sakorafa |
|
|
NI |
Georgios Epitideios, Dobromir Sośnierz |
|
|
PPE |
Manolis Kefalogiannis |
|
|
1 |
0 |
|
|
GUE/NGL |
Marie-Christine Vergiat |
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani