IZVJEŠĆE koje sadrži prijedlog nezakonodavne rezolucije o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana
9.11.2018 - (07964/2018 – C8-0382/2018 – 2018/0091M(NLE))
Odbor za međunarodnu trgovinu
Izvjestitelj: Pedro Silva Pereira
PRIJEDLOG NEZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana
(07964/2018 – C8-0382/2018 – 2018/0091M(NLE))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (07964/2018),
– uzimajući u obzir Sporazum o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana (07965/2018),
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 91., člankom 100. stavkom 2., člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom, člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU) (C8-0382/2018),
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa 25. sastanka na vrhu EU-a i Japana od 17. srpnja 2018.,
– uzimajući u obzir Sporazum o strateškom partnerstvu između EU-a i Japana koji je potpisan 17. srpnja 2018.,
– uzimajući u obzir pregovaračke smjernice za sporazum o slobodnoj trgovini s Japanom, koje je Vijeće usvojilo 29. studenog 2012. i objavilo 14. rujna 2017.,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2012. o trgovinskim pregovorima EU-a s Japanom[1],
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 3. veljače 2016. s preporukama Europskog parlamenta Komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)[2] i rezoluciju od 12. prosinca 2017. naslovljenu „Ususret strategiji digitalne trgovine”[3],
– uzimajući u obzir završno izvješće o procjeni učinka na održivost trgovine iz Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Japana iz travnja 2016. te analizu ekonomskog učinka Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana koji je objavila Glavna uprava Komisije za trgovinu u lipnju 2018.,
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa 38. međuparlamentarnog sastanka EU-a i Japana od 10. svibnja 2018.,
– uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030., usvojen na sastanku na vrhu UN-a o održivom razvoju održanom u New Yorku u rujnu 2015.,
– uzimajući u obzir Komunikaciju Europske komisije iz listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve: Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici”,
– uzimajući u obzir neslužbeni dokument službi Komisije od 26. veljače 2018. naslovljen „Povratne informacije i daljnji koraci za poboljšanje primjene i izvršenja poglavlja o trgovini i održivom razvoju u sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini”,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 15. listopada 2014. o ulozi civilnog društva u Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Japana i mišljenje od 14. veljače 2018. o poglavljima o trgovini i održivom razvoju u sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini,
– uzimajući u obzir plan Komisije u 15 točaka za veću djelotvornost poglavlja o trgovini i održivom razvoju u trgovinskim sporazumima EU-a od 26. veljače 2018.,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskog suda 2/15 od 16. svibnja 2017., u skladu s člankom 218. stavkom 11. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koje je Komisija zatražila 10. srpnja 2015.,
– uzimajući u obzir Protokol br. 26. UFEU-a o uslugama od općeg interesa,
– uzimajući u obzir članke 2. i 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),
– uzimajući u obzir članke od 168. do 191. UFEU-a, osobito članak 191. stavak 2. UFEU-a,
– uzimajući u obzir članak 91., članak 100. stavak 2., članak 207. i članak 218. UFEU-a, posebno njegov stavak 10.,
– uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od …[4] o nacrtu odluke Vijeća,
– uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu (A8-0367/2018),
A. budući da Europska unija i Japan dijele temeljne vrijednosti kao što su poštovanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava te su izrazito predani održivom razvoju i sustavu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) temeljenom na pravilima;
B. budući da Sporazum o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana ima stratešku dimenziju i najvažniji je bilateralni trgovinski sporazum koji je EU ikada sklopio jer obuhvaća gotovo trećinu svjetskog BDP-a, gotovo 40 % svjetske trgovine i više od 600 milijuna osoba;
C. budući da je Japan treće najveće tržište potrošnje u svijetu, ali tek šesto izvozno tržište za EU, što ukazuje na neiskorišteni potencijal za bilateralnu trgovinu;
D. budući da je u nekoliko ex ante studija i analiza o učinku Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana navedeno da će Sporazum, u skladu s ciljem koji se odnosi na pametan, održiv i uključiv rast, imati pozitivne učinke na BDP, rast, prihod, trgovinu, produktivnost i zapošljavanje u Uniji i Japanu; budući da će Sporazum također potencijalno koristiti potrošačima zbog snižavanja cijena i povećanja izbora za potrošače u pogledu robe i usluga; budući da bi EU i države članice trebali poboljšati postojeće alate kako bi se radnicima i poduzećima pomoglo da se prilagode novim mogućnostima i potencijalnim negativnim učincima globalizacije i trgovinskih sporazuma; budući da bi uspjeh Sporazuma trebalo procijeniti i na temelju njegova doprinosa postizanju ciljeva održivog razvoja do 2030.;
E. budući da je Parlament pratio te pregovore od samog početka te je između ostalog pozvao pregovarače da odgovore na interese građana, civilnog društva i poduzeća te na transparentnost, što je dovelo do poboljšanja pristupa dokumentima, redovitog izvješćivanja o pregovorima i bolje komunikacije; budući da bi se mogla primijeniti dodatna poboljšanja u postupku donošenja trgovinskih sporazuma u budućnosti, posebno ako se prijedlozi EU-a stave na raspolaganje i ako se bude osiguralo da Vijeće prije pregovora sustavno objavljuje pregovaračke smjernice;
F. budući da je ključno da trgovinske povlastice i prilike koje se otvaraju sporazumom budu dostupne i da se u potpunosti iskoriste;
1. smatra da ovaj Sporazum ima iznimnu bilateralnu i globalnu stratešku važnost te da u pravo vrijeme predstavlja jasan signal prema otvorenoj i pravednoj trgovini temeljenoj na vrijednostima i pravilima te da u vrijeme izazova za međunarodni poredak promiče visoke standarde, posebno u području zaštite okoliša, sigurnosti hrane, zaštite potrošača i prava radnika; upozorava da protekcionizam više nije opcija i da status quo u trgovinskoj politici više nije održiv;
2. pozdravlja ambicioznu i sveobuhvatnu prirodu Sporazuma o gospodarskom partnerstvu koji je usklađen s prioritetima iz rezolucije Europskog parlamenta od 25. listopada 2012. o trgovinskim pregovorima EU-a s Japanom;
3. posebno napominje visoku razinu liberalizacije carina dogovorenu u okviru Sporazuma o gospodarskom partnerstvu, koja će, nakon što se u potpunosti provede, uključivati liberalizaciju 99 % tarifnih stavki EU-a i 97 % tarifnih stavki Japana, uključujući za industrijske proizvode u sektorima u kojima je EU vrlo konkurentan, zajedno s mjerama za zaštitu najosjetljivijih proizvoda koje uključuju bescarinske kvote, smanjenje carina ili razdoblja postupnog snižavanja carina; naglašava da Sporazum o gospodarskom partnerstvu uključuje klauzulu o borbi protiv prijevara, kojom se EU-u omogućuje da povuče trgovinske povlastice u slučajevima prijevare i da odbije suradnju u carinskim pitanjima, pri čemu se jamči da trgovci koji poštuju pravila ne budu pogođeni;
4. ističe da će se carine EU-a za automobile tijekom prijelaznog razdoblja od sedam godina postupno ukinuti; poziva Komisiju da tijekom tog razdoblja prati trendove u trgovinskim tokovima automobilske industrije kako bi se predvidjela svaka vrsta destabilizacije europskog tržišta i riješila situacija u tim slučajevima; ističe, međutim, da se znatan broj japanskih vozila koja se prodaju u EU-u također proizvodi u EU-u;
5. ističe da je Japan riješio pitanje nepotrebnih netarifnih mjera koje se odnose na niz sektora kao što su automobilski sektor, sektor prehrambenih aditiva, sanitarni i fitosanitarni propisi, označivanje hrane i kozmetički sektor, čime su smanjeni troškovi usklađivanja i stvoren je predvidljiviji regulatorni okvir; podsjeća da svaka država ima pravo postaviti nacionalne standarde koji su viši od međunarodnih standarda, ako je to opravdano zbog primjerene zaštite zdravlja, sigurnosti ili zaštite potrošača; također prima na znanje predanost Japana da svoje automobilske standarde uskladi s međunarodnim standardima Gospodarske komisije UN-a za Europu (UNECE), koje primjenjuju i proizvođači automobila iz EU-a;
6. posebno pozdravlja činjenicu da će Japan dobavljačima iz EU-a omogućiti nediskriminirajući pristup tržištima javne nabave u 54 ključnih gradova, a možda i više, te ukloniti „klauzulu o operativnoj sigurnosti” koja je u praksi sprječavala dobavljače željezničke opreme iz EU-a da pristupe japanskom tržištu, te maksimalno povećati transparentnost u postupcima javne nabave; poziva Komisiju da pomno nadzire provedbu te točke kako bi se zajamčilo da se obveze koje se odnose na otvorenost i jednaki pristup javnoj nabavi doista i ispune; naglašava da bi pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi u obzir trebalo uzeti i socijalne i ekološke kriterije; ističe da i u EU-u i Japanu javna nabava mora i dalje služiti interesima građana;
7. smatra da je Japan vrlo vrijedno izvozno tržište za poljoprivrednike i proizvođače hrane iz EU-a te napominje da će oko 85 % poljoprivredno-prehrambenih proizvoda moći ući na japansko tržište bez carina; ističe da će nakon prijelaznog razdoblja prerađeni poljoprivredni proizvodi također imati bescarinski pristup japanskom tržištu; pozdravlja činjenicu da se sporazumom pružaju znatne izvozne mogućnosti za poljoprivredno-prehrambene proizvode iz EU-a, kao što su vino, govedina, svinjsko meso i sir, te da se njime štiti 205 europskih oznaka zemljopisnog podrijetla, s mogućnošću njihovog dodavanja, što predstavlja dodatno poboljšanje u odnosu na prethodne trgovinske sporazume i posebno je važno za mala i srednja poduzeća (MSP) u prehrambenom sektoru; poziva na nastavak pregovora nakon tri godine kako bi se ocijenile mogućnosti proširenja popisa zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te očekuje da obje strane posvete posebnu pozornost održivoj poljoprivredi, uključujući proizvodnju hrane malih razmjera i ruralni razvoj;
8. naglašava činjenicu da se Sporazumom promiču najbolje prakse za pružanje sigurne i visokokvalitetne hrane i proizvoda potrošačima; naglašava da se ničim u sporazumu ne sprječava primjena načela predostrožnosti u EU-u, kako je utvrđeno Ugovorom o funkcioniranju Europske unije; pozdravlja jasno upućivanje na pristup predostrožnosti u sporazumu; naglašava da se sporazumom ni u kom slučaju ne smije ugroziti precizno i razumljivo označivanje hrane koje je sukladno zahtjevima EU-a; poziva oba partnera da u provedbi sporazuma poboljšaju zaštitu potrošača, dobrobit potrošača i sigurnost hrane te poziva Komisiju da u sve buduće trgovinske sporazume EU-a uvrsti konkretne i snažne odredbe o zaštiti potrošača;
9. naglašava da su obje strane predane osiguravanju visoke razine zaštite okoliša i rada te da se ti visoki standardi ne bi smjeli smatrati trgovinskim preprekama, a istodobno napominje da se u sporazumu također jasno navodi da se standardi u području rada i zaštite okoliša ne mogu ublažiti ili smanjiti u cilju privlačenja trgovine i ulaganja; podsjeća na cilj održivog razvoja br. 5 Programa UN-a za održivi razvoj do 2030.; pozdravlja činjenicu da su i Japan i EU potpisnici Deklaracije iz Buenos Airesa o ženama i trgovini te poziva obje strane da snažno pojačaju obveze u pogledu rodne dimenzije trgovine u kontekstu ovog sporazuma, uključujući pravo na jednaku plaću; od EU-a i Japana očekuje da poduzmu nužne korake kako bi ciljeve održivog razvoja uključili u sve svoje aktivnosti, među ostalim i u okviru ovog Sporazuma; traži od Komisije da provede ex post procjenu učinka na održivost provedbe sporazuma;
10. pozdravlja predanost učinkovitoj provedbi Pariškog sporazuma za borbu protiv klimatskih promjena i drugih multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša, kao i predanost održivom upravljanju šuma (uključujući borbu protiv nezakonite sječe) i ribarstva (borba protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova); ističe da se zakonodavstvo i standardi EU-a i dalje primjenjuju na proizvode koji se uvoze na tržište EU-a te da se konkretno Uredbom EU-a o drvu (Uredba (EU) br. 995/2010) zabranjuje stavljanje na tržište EU-a nezakonite drvne sirovine i uspostavlja obvezni sustav dužne pažnje; poziva obje strane da u okviru poglavlja o održivom razvoju blisko surađuju kako bi razmijenile najbolje prakse i osnažile provođenje zakonodavstva u tom području, i to u pogledu najučinkovitijih mjera za borbu protiv nezakonite sječe te da posebnu pažnju posvete sprečavanju izvoza nezakonito posječenog drva iz EU-a u Japan;
11. naglašava činjenicu da ovaj Sporazum uključuje jasnu obvezu ratifikacije temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada; žali zbog činjenice da Japan još nije ratificirao dvije temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada (o diskriminaciji i ukidanju prisilnog rada) te očekuje da Japan u razumnom roku postigne konkretan napredak prema ratifikaciji i učinkovitoj provedbi tih konvencija, u skladu s odredbama iz Sporazuma o gospodarskom partnerstvu;
12. pozdravlja činjenicu da je Japan uspostavio međuministarski okvir koji se bavi provedbom obveza povezanih s održivim razvojem, uključujući ratifikaciju temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, te da je odbor za trgovinu i održivi razvoj, koji je predviđen u sporazumu, zadužen za interakciju s civilnim društvom kada je riječ o provedbi poglavlja o održivom razvoju;
13. podsjeća da je Sud Europske unije u stavku 161. Mišljenja 2/15 o Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura naveo da poglavlja o trgovini i održivom razvoju imaju izravan i neposredan učinak na trgovinu i da kršenje odredbi o održivom razvoju drugoj strani dopušta drugoj strani da prekine ili suspendira liberalizaciju koja se predviđa u ostalim odredbama Sporazuma o slobodnoj trgovini; pozdravlja uvođenje klauzule o preispitivanju u poglavlje o održivom razvoju te poziva obje strane da dobro i na vrijeme iskoriste tu klauzulu kako bi ispunile svoje obveze i poboljšale izvršivost i djelotvornost odredaba o radu i okolišu, pri čemu bi, među raznim metodama provedbe, trebalo kao krajnju mjeru razmotriti mogućnost uvođenja mehanizma koji se temelji na sankcijama; poziva obje strane da ne čekaju stupanje na snagu klauzule o preispitivanju kako bi krenule s učinkovitom provedbom i da tako zajamče da ovaj Sporazum bude doista vodeći i da nudi najveću moguću zaštitu; poziva Komisiju da prati obveze preuzete u poglavlju o trgovini i održivom razvoju i da surađuje s Japanom u njihovoj provedbi, oslanjajući se na Komisijin neslužbeni dokument o trgovini i održivom razvoju u 15 točaka;
14. naglašava činjenicu da prema Sporazumu o gospodarskom partnerstvu vlasti država članica i dalje imaju pravo definirati, pružati i regulirati javne usluge na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, te da negativan popis iz ovog Sporazuma ne sprječava vlade da privatizirane usluge ponovno vrate u javni sektor ili da slobodno razvijaju nove javne komunalne službe; smatra da bi se u načelu prednost trebala dati pristupu pozitivnog popisa u skladu s Općim sporazumom WTO-a o trgovini uslugama (GATS); prima na znanje da su se obje strane Sporazuma obvezale na zaštitu javnog upravljanja vodama u okviru izuzeća za opće javne usluge;
15. vjeruje da obveze u pogledu pristupa tržištu prekograničnih usluga, uključujući e-trgovinu, pomorski promet, poštanske usluge, energiju i telekomunikacije, mogu znatno potaknuti trgovinu uslugama; smatra da će se jamčenjem pravednijeg tretmana u Sporazumu poduzećima iz EU-a olakšati pružanje usluga na japanskom tržištu; podsjeća da je potrebno zaštititi ciljeve javne politike, među ostalim i u području kibersigurnosti, te da se mora očuvati politički prostor kako bi se riješili budući regulatorni izazovi;
16. ističe da se Sporazumom omogućuje privremeno prekogranično kretanje stručnjaka preko granica („način 4”), pri čemu se obje strane obvezuju na premještaje unutar poduzeća u oko 40 sektora i na premještaje neovisnih stručnjaka u oko 20 sektora, čime će se olakšati veze EU-a i Japana u području izravnih stranih ulaganja;
17. naglašava da Sporazum štiti suvereno pravo na regulaciju financijskog i bankovnog sektora zbog bonitetnih i nadzornih razloga; poziva obje strane da koriste financijski regulatorni forum za poboljšanje globalnog financijskog sustava;
18. pozdravlja ključne inovativne elemente kao što su posebna poglavlja ili odredbe o Sporazumu iz Pariza, o malim i srednjim poduzećima i korporativnom upravljanju, čiji je cilj promicati društvenu odgovornost poduzeća na temelju načela skupine G20 i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD); potiče obje strane da aktivno rade na korporativnoj društvenoj odgovornosti i na sklapanju obvezujućeg ugovora UN-a o poslovanju i ljudskim pravima;
19. naglašava da je regulatorna suradnja dobrovoljna i da ni na koji način ne ograničava pravo na regulaciju; podsjeća da se odgovarajuće odredbe moraju provesti uz potpuno poštovanje ovlasti suzakonodavaca; pozdravlja činjenicu da u poglavlju o regulatornoj suradnji jasno stoji da se načela iz UFEU-a, poput načela predostrožnosti, moraju u potpunosti poštovati;
20. poziva na transparentnost u funkcioniranju Odbora za regulatornu suradnju i na odgovarajuću uključenost svih dionika, posebno sindikata i organizacija civilnog društva, što bi se trebalo smatrati preduvjetom za nastavak izgradnje povjerenja javnosti u sporazum i njegove posljedice; ističe da bi Parlament trebalo redovito obavještavati o odlukama Odbora za regulatornu suradnju;
21. napominje nastavak pregovora o posebnom sporazumu o ulaganjima, koje će Parlament pomno pratiti; napominje da je Komisija u sporazume s drugim partnerima uvela sustav sudova za ulaganja, iščekujući uspostavu multilateralnog suda za ulaganja; ponavlja da je stari mehanizam za rješavanje sporova između privatnih ulagača i države (ISDS) neprihvatljiv i da ne postoji mandat za povratak na taj mehanizam;
22. pozdravlja činjenicu da su EU i Japan 17. srpnja 2018. uspješno zaključili pregovore o uzajamnoj odluci o primjerenosti te dogovorili da će sustav za zaštitu podataka biti uzajamno priznat kao „jednakovrijedan”, čime će se omogućiti sigurniji protok podataka između EU-a i Japana; naglašava važnu ulogu koju njihova tijela za zaštitu podataka imaju u jamčenju odgovarajuće razine zaštite podataka; napominje da sporazum uključuje klauzulu rendez-vous kojom se predviđa procjena odredbi o prekograničnom prijenosu podataka u roku od tri godine i da se u njemu prepoznaje sve veća važnost digitalnog gospodarstva za rast i radna mjesta; podsjeća da svi trgovinski sporazumi moraju u potpunosti poštovati pravnu stečevinu EU-a o zaštiti podataka i privatnosti, uključujući Opću uredbu o zaštiti podataka (Uredba (EU) 2016/679), te naglašava da je svaki budući ishod podložan suglasnosti Parlamenta i da se njime moraju štititi temeljna prava građana EU-a;
23. poziva Komisiju da u bliskoj suradnji s drugim strateškim partnerima poboljša suradnju i usklađenost s Japanom u pogledu multilateralnih pitanja u cilju očuvanja i razvoja dodatnih međunarodnih standarda te otvorenog, pravednog i snažnog multilateralnog trgovinskog sustava koji se temelji na poštovanju pravila WTO-a i drugih međunarodnih normi;
24. ističe da su 78 % poduzeća iz EU-a koja izvoze u Japan manja poduzeća te pozdravlja činjenicu da Sporazum o gospodarskom partnerstvu sadržava posebno poglavlje o malim i srednjim poduzećima kako bi im se omogućilo da maksimalno profitiraju od sporazuma, posebno preko klauzula koje obje strane obvezuju na transparentnost u pristupu tržištu i razmjeni relevantnih informacija; poziva na brzu uspostavu kontaktnih točaka i internetskih stranica za mala i srednja poduzeća kako bi se osiguralo da raspolažu relevantnim informacijama o pristupu tržištu;
25. poziva Komisiju da pažljivo prati pravilno provođenje dogovorenog ukidanja netarifnih mjera i upravljanje carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode, te da o tome izvješćuje Parlament;
26. poziva oba partnera da zajamče aktivno sudjelovanje socijalnih partnera i civilnog društva, prvenstveno kroz zajednički dijalog s civilnim društvom i domaćim savjetodavnim skupinama; poziva Komisiju da aktivno uspostavi i razmjenjuje najbolje prakse s Japanom o djelovanju domaćih savjetodavnih skupina i zajedničkog dijaloga; poziva obje strane da osiguraju brzu uspostavu uspješnih, učinkovitih i uravnoteženih domaćih savjetodavnih skupina s odgovarajućim kodeksom ponašanja te da osiguraju da se njihova stajališta na transparentan način uzmu u obzir u međuvladinim savjetovanjima koja su predviđena Sporazumom;
27. poziva Komisiju da zajamči sudjelovanje izaslanstva EU-a u Japanu u postupku provedbe Sporazuma od početka do kraja; ističe da delegacije EU-a omogućuju brzo i izravno djelovanje kako bi se osigurala pravilna provedba trgovinskih odredbi te brzo otkrivanje i učinkovito rješavanje problema i prepreka;
28. očekuje da će funkcioniranje sektorskih odbora, koji će se osnovati u skladu sa Sporazumom, biti potpuno transparentno prema Parlamentu i široj javnosti;
29. obvezuje se da će pomno pratiti provedbu Sporazuma, u bliskoj suradnji s Komisijom, dionicima i japanskim partnerima;
30. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Japana.
POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
|
Naslov |
Odluka Vijeća o sklapanju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana |
||||
|
Referentni dokumenti |
|||||
|
Datum savjetovanja / zahtjeva za odobrenje |
6.6.2018 |
|
|
|
|
|
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
INTA 13.9.2018 |
|
|
|
|
|
Odbori koji daju mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
ENVI 13.9.2018 |
TRAN 13.9.2018 |
|
|
|
|
Odbori koji nisu dali mišljenje Datum odluke |
TRAN 14.5.2018 |
|
|
|
|
|
Izvjestitelji Datum imenovanja |
Pedro Silva Pereira 16.5.2018 |
|
|
|
|
|
Razmatranje u odboru |
29.8.2018 |
27.9.2018 |
|
|
|
|
Datum usvajanja |
5.11.2018 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
26 9 2 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Maria Arena, Tiziana Beghin, David Borrelli, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Eleonora Forenza, Karoline Graswander-Hainz, Christophe Hansen, Heidi Hautala, Nadja Hirsch, Yannick Jadot, France Jamet, Jude Kirton-Darling, Patricia Lalonde, Bernd Lange, David Martin, Emmanuel Maurel, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Adam Szejnfeld, William (The Earl of) Dartmouth, Iuliu Winkler |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Syed Kamall, Sajjad Karim, Sander Loones, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Ramon Tremosa i Balcells, Jarosław Wałęsa |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Georges Bach, John Flack, Norbert Lins |
||||
|
Datum podnošenja |
9.11.2018 |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
|
26 |
+ |
|
|
ALDE |
Nadja Hirsch, Patricia Lalonde, Ramon Tremosa i Balcells |
|
|
ECR |
John Flack, Syed Kamall, Sajjad Karim, Sander Loones |
|
|
EFDD |
Tiziana Beghin |
|
|
NI |
David Borrelli |
|
|
PPE |
Georges Bach, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Christophe Hansen, Norbert Lins, Sorin Moisă, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Tokia Saïfi, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Adam Szejnfeld, Jarosław Wałęsa, Iuliu Winkler |
|
|
S&D |
Bernd Lange, David Martin, Alessia Maria Mosca, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández |
|
|
9 |
- |
|
|
ENF |
France Jamet |
|
|
GUE/NGL |
Eleonora Forenza, Anne-Marie Mineur, Helmut Scholz |
|
|
NI |
Emmanuel Maurel |
|
|
S&D |
Maria Arena, Karoline Graswander-Hainz |
|
|
VERTS/ALE |
Heidi Hautala, Yannick Jadot |
|
|
2 |
0 |
|
|
S&D |
Jude Kirton-Darling, Joachim Schuster |
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani