IZVJEŠĆE o godišnjem izvješću o djelovanju Europskog ombudsmana tijekom 2017. godine
28.11.2018 - (2018/2105(INI))
Odbor za predstavke
Izvjestiteljica: Eleonora Evi
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o godišnjem izvješću o djelovanju Europskog ombudsmana tijekom 2017. godine
Europski parlament,
– uzimajući u obzir godišnje izvješće o djelovanju Europskog ombudsmana tijekom 2017. godine,
– uzimajući u obzir članke 9., 11., 15., 24. i 228. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
– uzimajući u obzir članke 11., 35., 37., 41., 42. i 43. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,
– uzimajući u obzir Protokol br. 1 Ugovorima o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir Protokol br. 2 Ugovorima o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,
– uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD),
– uzimajući u obzir Odluku Europskog parlamenta 94/262/EZUČ, EZ, Euratom od 9. ožujka 1994. o propisima i općim uvjetima koji uređuju obnašanje dužnosti Europskog ombudsmana[1],
– uzimajući u obzir Europski kodeks dobrog administrativnog postupanja, koji je Parlament usvojio 6. rujna 2001.,
– uzimajući u obzir Okvirni sporazum o suradnji zaključen 15. ožujka 2006. između Parlamenta i Europskog ombudsmana, koji je stupio na snagu 1. travnja 2006.,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o djelovanju Europskog ombudsmana,
– uzimajući u obzir članak 52. i članak 220. stavak 1. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za predstavke (A8-0411/2018),
A. budući da je godišnje izvješće o djelovanju Europskog ombudsmana tijekom 2017. godine službeno predano predsjedniku Europskog parlamenta 22. svibnja 2018. i da ga je ombudsmanica gđa Emily O'Reilly predstavila Odboru za predstavke 16. svibnja 2018. u Bruxellesu;
B. budući da je člancima 24. i 228. UFEU-a Europski ombudsman ovlašten primati pritužbe u vezi s nepravilnostima u djelovanju institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, s iznimkom Suda Europske unije u izvršavanju njegovih pravosudnih ovlasti;
C. budući da je člankom 10. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) utvrđeno da „svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije” i da se „odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima”;
D. budući da se u članku 15. UFEU-a navodi da „institucije, tijela, uredi i agencije Unije, radi promicanja dobrog upravljanja i osiguranja sudjelovanja civilnog društva, pri svome radu koliko je god to moguće poštuju načelo otvorenosti djelovanja” i da „svaki građanin Unije i svaka fizička ili pravna osoba s boravištem ili sjedištem u nekoj državi članici ima pravo pristupa dokumentima institucija, tijela, ureda i agencija Unije”;
E. budući da se člankom 41. Povelje o temeljnim pravima, koji se odnosi na pravo na dobru upravu, među ostalim propisuje da „svatko ima pravo da institucije, tijela, uredi i agencije Unije njegove predmete obrađuju nepristrano, pravično i u razumnom roku”;
F. budući da u članku 43. Povelje piše da: „svaki građanin Unije i svaka fizička ili pravna osoba s boravištem ili sjedištem u nekoj državi članici ima pravo obratiti se Europskom ombudsmanu u vezi s nepravilnostima u djelovanju institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, s iznimkom Suda Europske unije u izvršavanju njegovih pravosudnih ovlasti”;
G. budući da se člankom 298. stavkom 1. UFEU-a utvrđuje da „u obavljanju svojih zadaća institucije, tijela, uredi i agencije Unije imaju potporu otvorene, učinkovite i neovisne europske administracije”;
H. budući da 2017. godine Europski ombudsman otvorio 447 istraga, od kojih su se 433 temeljile na pritužbama, a 14 istraga bilo je na vlastitu inicijativu, te je zatvorio 363 istrage (348 na temelju pritužbi i 15 istraga na vlastitu inicijativu); budući da se većina istraga odnosila na Komisiju (256 istraga ili 57,3 %), nakon koje slijede agencije EU-a (35 istraga ili 7,8 %), Europski ured za odabir osoblja (EPSO) (34 istrage ili 7,6 %), Parlament (22 istrage ili 4,9 %), Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) (17 istraga ili 3,8 %), Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (16 istraga ili 3,6 %) i druge institucije (67 istraga ili 15 %);
I. budući da su tri najvažnija pitanja u istragama koje je Europski ombudsman zatvorio 2017. bila: transparentnost, odgovornost i javni pristup informacijama i dokumentima (20,6 %); kultura usluga (16,8 %) i poštovanje postupovnih prava (16,5 %); budući da su ostala pitanja obuhvaćala etička pitanja, sudjelovanje javnosti u donošenju odluka EU-a, pravilnu uporabu diskrecijskog prava, među ostalim u postupcima zbog povrede, dobro financijsko upravljanje natječajnim postupcima, bespovratnim sredstvima i ugovorima EU-a, zapošljavanje i dobro upravljanje pitanjima u vezi s osobljem EU-a;
J. budući da je u okviru svog strateškog rada tijekom 2017. Ured ombudsmana zatvorio četiri strateške istrage i otvorio četiri nove o transparentnosti Vijeća; o pitanju „rotirajućih vrata”, koje se odnosi na bivše povjerenike Europske komisije; o dostupnosti internetskih stranica Komisije osobama s invaliditetom i o aktivnostima prije podnošenja zahtjeva povezanih s procjenom lijeka koju radi Europska agencija za lijekove (EMA); budući da je 2017. Europski ombudsman otvorio osam strateških inicijativa, među ostalim, o transparentnosti lobiranja Europskog vijeća, poboljšanju europske građanske inicijative i pravilima rotirajućih vrata u različitim institucijama i tijelima EU-a te zatvorio šest strateških inicijativa;
K. budući da se EU i dalje suočava s najgorom gospodarskom, društvenom i političkom krizom od svog osnivanja; budući da se neučinkovitim pristupom koji su primjenjivale institucije EU-a za rješavanje pitanja netransparentnosti u postupku donošenja odluka EU-a i u sklopu aktivnosti lobiranja, uz druga značajna etička pitanja unutar institucija, doprinosi daljnjem narušavanju predodžbe o EU-u;
L. budući da se 2017. najveći udio istraga Europskog ombudsmana odnosio na odbijanje pristupa dokumentima EU-a i s tim povezana pitanja transparentnosti;
M. budući da je s obzirom na aktualnost zahtjeva za pristup dokumentima Europski ombudsman pokrenuo probnu fazu za ubrzani postupak;
N. budući da Europski ombudsman ima ključnu ulogu u jamčenju potpune odgovornosti institucija EU-a te maksimalne transparentnosti i nepristranosti administracije i postupaka donošenja odluka u EU-u radi uspješne zaštite prava građana, čime se povećava njihovo povjerenje, angažman i sudjelovanje u demokratskom životu Unije;
O. budući da je Sud EU-a utvrdio da su načela javnosti i transparentnosti svojstvena zakonodavnom postupku EU-a te da se učinkovitošću i integritetom zakonodavnog postupka ne smiju narušiti načela javnosti i transparentnosti na kojima se taj postupak temelji; budući da je Sud Europske unije dao jasne smjernice o tom pitanju, kao na primjer u svojoj presudi od 22. ožujka 2018. u predmetu T-540/15;
P. budući da je Europski ombudsman proveo jednogodišnju istragu na temelju pritužbi o članstvu predsjednika ESB-a u skupini G30, privatnoj organizaciji u čije se članove ubrajaju predstavnici banaka koje ESB izravno ili neizravno nadzire; budući da je Europski ombudsman preporučio da predsjednik ESB-a suspendira svoje članstvo u skupini G30;
Q. budući da je Europski ombudsman istražio pritužbe na postupanje Komisije u vezi sa zapošljavanjem bivših povjerenika nakon isteka njihova mandata; budući da je Europski ombudsman već zaključio da nedonošenje posebne odluke Komisije u slučaju bivšeg predsjednika Komisije Barrosa predstavlja nepravilnost; budući da je Odbor za etiku u slučaju Barroso zaključio da ne postoji dovoljno temelja za utvrđivanje povrede pravnih obveza, uzimajući u obzir pisanu izjavu bivšeg predsjednika u kojoj navodi da nije sudjelovao u lobiranju uime društva Goldman Sachs i da mu to nije bila namjera;
R. budući da je financijska kriza prouzročila gospodarsku i društvenu krizu, zbog čega su se pojavile sumnje u institucije EU-a;
S. budući da je 25. listopada 2017. održan sastanak na kojem su sudjelovali bivši predsjednik Komisije Barroso i aktualni potpredsjednik Komisije, koji je zabilježen kao službeni sastanak s društvom Goldman Sachs; budući da je Europski ombudsman naveo da nije jasna točna priroda tog sastanka; budući da je Europski ombudsman naglasio da postoji razumljiva zabrinutost da se bivši predsjednik koristi nekadašnjim statusom i kontaktima s bivšim kolegama kako bi ostvario utjecaj i prikupio informacije; budući da se zbog tog slučaja javljaju sustavna pitanja o cjelokupnom pristupu Komisije kad je riječ o postupanju u takvim slučajevima i stupnju neovisnosti Odbora za etiku; ističe da su stoga potrebna stroža pravila na razini EU-a kako bi se spriječili i sankcionirali svi sukobi interesa u institucijama i agencijama EU-a;
T. budući da je Europski ombudsman u ožujku 2017. otvorio stratešku istragu o otvorenosti i odgovornosti Vijeća; budući da je Europski ombudsman utvrdio nepravilnosti u djelovanju Vijeća zbog toga što nije evidentiralo koje države članice zauzimaju stajalište u zakonodavnom postupku te zbog nedostatka transparentnosti u Vijeću u pogledu javnog pristupa zakonodavnim dokumentima Vijeća, kao što je primjerice praksa da se na dokumente nerazmjerno stavlja oznaka „LIMITE”, odnosno nije da daljnje dijeljenje; budući da je 17. svibnja 2018. Europski ombudsman Parlamentu podnio posebno izvješće o svojoj strateškoj istrazi odgovornosti i transparentnosti zakonodavnog rada Vijeća;
U. budući da bi se većom otvorenošću prema stajalištima nacionalnih vlada mogla smanjiti pojava da je za odluke kriv Bruxelles, pri čemu se iskrivljuje način na koji se donosi zakonodavstvo EU-a te rasplamsava euroskepticizam i protueuropski osjećaj;
V. budući da je Europski ombudsman istražio neusklađenost s pravilima EU-a i međunarodnim pravilima o politici transparentnosti EIB-a koja se odnosi na pristup dokumentima;
W. budući da je odgovarajuće sprečavanje sukoba interesa u institucijama, agencijama i tijelima EU-a ključno za jamčenje dobre uprave i povećanja povjerenja građana u postupak donošenja odluka EU-a; budući da je Europski ombudsman pokrenuo stratešku istragu o načinu na koji Komisija provodi procjene sukoba interesa za svoje posebne savjetnike, koji često istodobno rade u privatnom sektoru;
X. budući da je Europski ombudsman istražio pritužbe građana u kojima tvrde da Komisija nije donijela pravovremenu odluku u slučajevima povrede koji se odnose na zlouporabu ugovora o radu na određeno vrijeme; budući da je tijekom godina u nekoliko država članica došlo do znatnog porasta nestandardnih i privremenih ugovora o radu, kojima je u pitanje dovedena provedba europskog prava u području zapošljavanja i sudske prakse Suda EU-a;
Y. budući da bi institucije, agencije i uredi EU-a u svojim stajalištima osobito trebali biti usmjereni na građane i biti uslužni kad je riječ o odlukama koje se odnose na zaštitu zdravlja ljudi ili sigurnosti ljudi, životinja ili biljaka te da bi trebali pravilno otkloniti zabrinutost javnosti u pogledu potpune transparentnosti, neovisnosti i točnosti u prikupljanju i procjenjivanju znanstvenih dokaza; budući da su u pogledu znanstvenih dokaza i postupaka koji se upotrebljavaju na razini EU-a i s pomoću kojih su, među ostalim, odobreni genetski modificirani organizmi, pesticidi i glifosati, upućene znatne primjedbe te da je pokrenut niz javnih rasprava;
Z. budući da Komisija još ne provodi preporuke Europskog ombudsmana u vezi s njezinim odnosom s duhanskom industrijom te stoga ne uspijeva osigurati potpunu transparentnost u skladu sa svojim obvezama na temelju Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom (WHO FCTC);
AA. budući da je Europski ombudsman objavio jasne i praktične preporuke o načinu interakcije javnih službenika s lobistima i uložio napore u podizanje razine osviještenosti Vijeća i Komisije u vezi s time;
AB. budući da je Europski ombudsman dio okvira EU-a predviđenog Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, čija je zadaća zaštita, promicanje i praćenje provedbe Konvencije na razini institucija EU-a;
AC. budući da je Europski ombudsman proveo istragu o tome kako je Martin Selmayr, tadašnji voditelj kabineta predsjednika Komisije, imenovan glavnim tajnikom Komisije; budući da je Europski ombudsman naglasio da je Komisija umjetno stvorila osjećaj da hitno treba popuniti mjesto glavnog tajnika kako bi opravdala neobjavljivanje oglasa za slobodno radno mjesto glavnog tajnika i organizirala postupak odabira za zamjenika glavnog tajnika ne zato da bi to radno mjesto izravno popunila, već da bi Martin Selmayr u dva brza koraka bio imenovan na tu funkciju; budući da je Europski ombudsman pri imenovanju Martina Selmayra utvrdio četiri primjera nepravilnosti jer Komisija nije ni u slovu ni u duhu poštovala relevantna pravila;
AD. budući da rad Europskog ombudsmana savršeno dopunjava rad nacionalnih i regionalnih pučkih pravobranitelja; budući da je razmjena i koordinacija njihova rada u okviru Europske mreže pučkih pravobranitelja pod pokroviteljstvom Europskog ombudsmana vrlo pozitivan dio nastojanja da se osigura da u EU-u svi njegovi građani i rezidenti uživaju pravo na dobru upravu na svim razinama;
AE. budući da je sadašnji statut Europskog ombudsmana posljednji put ažuriran prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona; budući da su se od tada među građanima EU-a pojavila nova očekivanja u pogledu dobre uprave i uloge Europskog ombudsmana da osigura takvu upravu, posebno u pogledu pristupa dokumentima, zviždanja i uznemiravanja, te da osigura da Komisija pravedno i nepristrano postupa u vezi s dopuštenosti europskih građanskih inicijativa;
1. odobrava godišnje izvješće za 2017. godinu koje je podnio Europski ombudsman; napominje da je njegovo izvješće jasno i lako čitljivo te da se u njemu navode najvažnije činjenice i brojke o radu Europskog ombudsmana 2017. godine;
2. čestita gđi Emily O’Reilly na njezinu izvrsnom radu i konstruktivnim naporima koje ulaže u poboljšanje kvalitete administracije EU-a te dostupnosti i kvalitete usluga koje EU nudi građanima; ponovno izražava snažnu potporu aktivnostima koje Europski ombudsman provodi za građane i europsku demokraciju;
3. pozdravlja petogodišnju strategiju Europskog ombudsmana naslovljenu „Ususret 2019.” čiji je cilj povećati učinak i vidljivost svojeg ureda te stvoriti snažne veze s institucijama, agencijama i organizacijama EU-a u korist građana;
4. s velikom zabrinutošću napominje da se najveći udio istraga Europskog ombudsmana 2017. i dalje odnosio na transparentnost i odgovornost, uključujući istrage o pristupu informacijama i dokumentima, a nakon toga na pritužbe u vezi s agencijama i drugim tijelima EU-a;
5. pozdravlja napore Europskog ombudsmana da osoblju institucija EU-a dodijeli Nagradu za dobru upravu 2017., prvenstveno osoblju Glavne uprave za zdravlje (Komisija) zbog njihova zauzimanja za pacijente s rijetkim bolestima;
6. ističe važnost maksimalne transparentnosti i poboljšanog javnog pristupa dokumentima institucija EU-a; naglašava strukturiran rad Europskog ombudsmana na otkrivanju nepravilnosti s pomoću pristupa u kojem se svaki slučaj razmatra pojedinačno te na pokretanju sve većeg broja istraga na vlastitu inicijativu;
7. zahvalan je zbog dobre suradnje Europskog ombudsmana i njegova tima s Odborom za predstavke, čije su značajke poštovanje i detaljnost sadržaja;
8. naglašava činjenicu da bi zakonodavstvo EU-a koje se odnosi na pristup dokumentima trebalo ažurirati; ponavlja svoj poziv za reviziju Uredbe (EZ) br. 1049/2001 kako bi se olakšao rad Europskog ombudsmana u nadgledanju odobravanja pristupa dokumentima Parlamenta, Vijeća i Komisije; pozdravlja činjenicu da je Europski ombudsman uveo ubrzani postupak za podnošenje pritužbi radi rješavanja upita o pristupu dokumentima;
9. naglašava da građani moraju imati mogućnost da izravnije sudjeluju u demokratskom životu EU-a i detaljno prate postupak odlučivanja u institucijama EU-a te pristup svim relevantnim informacijama radi potpunog ostvarivanja svojih demokratskih prava;
10. ističe ulogu Europskog ombudsmana u radu na većoj transparentnosti i odgovornosti u zakonodavnom postupku EU-a kako bi se povećalo povjerenje građana, ne samo u pogledu zakonitosti pojedinačnog akta nego i u pogledu legitimnosti procesa odlučivanja u cjelini;
11. poziva na reviziju unutarnjih smjernica Vijeća o dokumentima s oznakom „LIMITE”, za što nema čvrste pravne osnove, kako bi se poštovalo načelo prema kojem se status „LIMITE” može dati samo preliminarnom nacrtu koji još nema autora i ne utječe na zakonodavni postupak;
12. prepoznaje potrebu za maksimalnom transparentnošću u postupku odlučivanja EU-a i pohvaljuje istragu Europskog ombudsmana o uobičajenoj praksi neslužbenih pregovora između triju glavnih institucija EU-a (tzv. trijalog); podržava objavljivanje svih dokumenata u okviru trijaloga u skladu s presudama Suda Europske unije;
13. snažno vjeruje da je preporuke Europskog ombudsmana o politici transparentnosti EIB-a potrebno provesti bez daljnje odgode; poziva EIB da odmah prestane primjenjivati pretpostavku u pogledu neotkrivanja informacija i dokumenata koji su prikupljeni tijekom revizija, inspekcija i istraga, uključujući revizije, inspekcije i istrage započete tijekom i nakon slučajeva prijevare i korupcije;
14. poziva Grupu EIB-a da politikom objave podataka osigura sve veću razinu transparentnosti u pogledu načela kojima se uređuju njezina politika određivanja cijena i upravljačka tijela; poziva da objavljivanje zapisnika sa sastanaka Upravnog odbora Grupe EIB-a;
15. naglašava da se stajališta država članica u Vijeću tijekom zakonodavnog postupka EU-a moraju zabilježiti i da javnost treba imati pravovremen i lako dostupan pristup toj evidenciji te da, kao u svakom sustavu koji počiva na načelu demokratske legitimnosti, suzakonodavci moraju odgovarati javnosti za svoje djelovanje; smatra da bi veća odgovornost u Vijeću u pogledu stajališta koja nacionalne vlade zauzimaju o zakonodavstvu EU-a, među ostalim proaktivnim omogućivanjem dostupnosti dokumenata javnosti dok je zakonodavni postupak u tijeku, pomoglo u rješavanju pomanjkanja transparentnosti u donošenju odluka i ublažilo kulturu da se Bruxelles okrivljuje za odluke koje su u konačnici donijele same vlade; poziva Vijeće da u skladu s člankom 15. stavkom 3. UFEU-a revidira svoju politiku povjerljivosti kako bi zajamčilo najvišu razinu transparentnosti svoga rada;
16. poziva Komisiju da zajamči potpunu transparentnost i pristup dokumentima i informacijama o postupcima EU Pilot, barem u vezi sa zaprimljenim predstavkama, te potpunu transparentnost i potpun pristup već zaključenim postupcima EU Pilot i postupcima zbog povrede;
17. potiče Europskog ombudsmana da nastavi pratiti provedbu reforme sustava stručnih skupina koju je osmislila Komisija radi jamčenja potpune usklađenosti s pravno obvezujućim pravilima i maksimalne transparentnosti djelovanja svih stručnih skupina te da istraži sve moguće slučajeve sukoba interesa i izvijesti o njima; smatra da je potrebna pozorna procjena svih stručnih skupina i informacija o njima da bi se razumio stupanj njihove neovisnosti i da bi se pri oblikovanju politika EU-a djelovalo u javnom interesu i da bi se ostvarivala dodana vrijednost; smatra da svi članovi stručnih skupina moraju biti u registru transparentnosti;
18. ponavlja svoj poziva za uspostavu središnje točke za transparentnost za sve institucije i agencije EU-a;
19. podupire snažno zalaganje Europskog ombudsmana za poboljšanje transparentnosti lobiranja EU-a; naglašava da je važno donijeti odgovarajući zakonodavni akt kako bi registar transparentnosti EU-a postao obvezan i pravno obvezujući za sve institucije i agencije EU-a te za predstavnike interesa, čime bi se osigurala potpuna transparentnost lobiranja;
20. naglašava važnost redovitog ažuriranja i znatnog poboljšanja točnosti podataka u registru transparentnosti EU-a, uključujući obvezu odvjetničkih društava koja lobiraju da navedu sve svoje klijente; naglašava potrebu za besplatnim pristupom svim informacijama o utjecaju lobista, koje trebaju biti lako dostupne javnosti u potpuno razumljivom obliku; smatra da se mora zajamčiti potpuna transparentnost financiranja svih predstavnika interesa; poziva na to da se iz registra transparentnosti suspendiraju organizacije koje prekrše pravila rotirajućih vrata;
21. ističe nalaze Europskog ombudsmana da je daljnje članstvo predsjednika ESB-a u skupini G30 nepravilnost jer se u javnosti pojavio stav da bi neovisnost ESB-a mogla biti ugrožena privatnim financijskim interesima; tome da bi se članovi Izvršnog odbora ESB-a trebali suzdržati od istovremenog članstva u forumima ili drugim organizacijama u koje uključeni rukovoditelji banaka pod nadzorom ESB-a; prima na znanje preporuke Europskog ombudsmana od 15. siječnja 2018. o uključenosti predsjednika ESB-a i članova njegovih tijela koja donose odluke u skupinu G30 te apelira na ESB da izmijeni relevantna pravila kako bi osigurao da će se u praksi primjenjivati najviši etički standardi i standardi odgovornosti;
22. smatra da Komisija nije poštovala načelo transparentnosti, etike i vladavine prava u postupku koji je primijenila za imenovanje Martina Selmayra novim glavnim tajnikom; duboko žali zbog odluke Komisije da Martina Selmayra potvrdi za svojeg novog glavnog tajnika te da nije u obzir uzela snažne i raširene kritike građana EU-a i štetu koja je prouzročena ugledu EU-a u cjelini; naglašava da Martin Selmayr mora dati ostavku na mjesto glavnog tajnika te poziva Komisiju da donese novi postupak za imenovanje glavnog tajnika kojim će se osigurati poštovanje najviših standarda transparentnosti, etike i vladavine prava;
23. poziva Europskog ombudsmana da nastavi raditi na jačanju pravila o etičkom postupanju unutar institucija EU-a radi rješavanja pitanja rotirajućih vrata te jamčenja potpune transparentnosti svih informacija u vezi s takvim slučajevima, uključujući brzo objavljivanje imena svih upletenih viših dužnosnika EU-a; sa zanimanjem iščekuje analizu Europskog ombudsmana u pogledu načina na koji Komisija provodi njegove smjernice i prijedloge za poboljšanje rješavanja situacija rotirajućih vrata, uključujući mogućnost za donošenje zakonodavnih pravila za sprečavanje i sankcioniranje takvih situacija i mogućih zloupotreba;
24. snažno vjeruje da bi se u institucijama, agencijama i tijelima EU-a trebala brzo provoditi stroža, jasna i jednostavno primjenjiva moralna i etička pravila i standardi kako bi se zajamčilo poštovanje integriteta i diskrecije te spriječio sukob interesa u privatnom sektoru; smatra da se ta pravila i standardi moraju temeljiti na zakonodavnom aktu; prima na znanje ažurirani kodeks ponašanja povjerenika koji je stupio na snagu u veljači 2018. i kojim su uvedena stroža razdoblja mirovanja; međutim, smatra da bi trebalo povećati razdoblje za obavješćivanje nakon prestanka obnašanja dužnosti;
25. naglašava da je hitno potrebno stvarno modernizirati postojeći Kodeks dobrog administrativnog postupanja tako da se o tome donesu obvezujući propisi;
26. vjeruje da je susretom bivšeg predsjednika Komisije Barrosoa i aktualnog potpredsjednika Komisije, koji je zabilježen kao službeni sastanak s društvom Goldman Sachs, još više izašla na vidjelo hitna potreba za revizijom postojećih pravila i praksi radi jačanja zahtjeva u pogledu integriteta povjerenika tijekom i nakon njihova mandata;
27. ponovno poziva Komisiju da zajamči proaktivno objavljivanje i potpunu transparentnost u pogledu radnih mjesta bivših povjerenika Komisije nakon prestanka obnašanja dužnosti; poziva Komisiju da zajamči potpunu neovisnost i odgovornost Odbora za etiku i potiče Europskog ombudsmana da nastavi procjenjivati sve moguće slučajeve sukoba interesa članova Odbora za etiku i izvještavati o njima;
28. čestita Europskom ombudsmanu na njegovoj strateškoj istrazi o transparentnosti zakonodavnog procesa Vijeća (OI/2/2017/TE), no žali zbog toga što Vijeće nije odgovorilo na nalaze u zadanom roku; napominje da je to nažalost stalna teme koja se konstantno odražava u pritužbama podnesenim Europskom ombudsmanu; povrh toga, vjeruje da bi se to trebalo smatrati pitanjem od velike važnosti za demokratski život Unije i učinkovito sudjelovanje građana diljem kontinenta jer sprečava ostvarivanje ustavnih ugovora i Povelje o temeljnim pravima; s tim u vezi napominje da je Europski ombudsman u nedavnom predmetu (1272/2017/LP – odbijanje Vijeća da omogući javni pristup mišljenju svoje pravne službe u vezi Međuinstitucijskim sporazumom o registru transparentnosti) utvrdio da to pitanje ugrožava institucijsku ravnotežu i da je u suprotnosti s temeljnom praksom iskrene međusobne suradnje; ističe da nakon odbijanja zahtjeva nije moguće provesti ex post provjere na ad hoc osnovi;
29. ističe potrebu za donošenjem velikih poboljšanja pravila o sukobu interesa posebnih savjetnika; posebno poziva Komisiju da s tim u vezi u potpunosti provede preporuke Europskog ombudsmana usvajanjem maksimalne transparentnosti i proaktivnog pristupa za procjenu svih mogućih slučajeva sukoba interesa prije i nakon imenovanja posebnih savjetnika te jamčenjem potpunog pristupa građana svim relevantnim informacijama;
30. pozdravlja stalan interes Europskog ombudsmana za pitanja koja se odnose na osoblje institucija te naglašava da je važno smanjiti svaku vrstu diskriminacije do koje bi moglo doći zbog različitog statusa; ponovno ističe važnost nalaza Europskog ombudsmana u pogledu neplaćenog pripravničkog staža u delegacijama EU-a Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) (predmet 454/2014/PMC) i preporučuje da ESVD u skladu s načelom nediskriminacije svojim pripravnicima isplati odgovarajuću naknadu; žali zbog toga što institucije EU-a slijede istu praksu neplaćanja, zbog čega se mladima ne pružaju poštene prilike niti im se nudi posao koji je jednak onome koji obavljaju zaposlenici te mladi stručnjaci stoga ne mogu zaraditi za život jer za svoj posao nisu dovoljno plaćeni; ističe da su nedostaci u statusu pripravnika zabilježeni i u drugim područjima, na primjer nepostojanje mehanizma za prijavu spolnog uznemiravanja u agencijama Unije; stoga poziva Europskog ombudsmana da otvori opću stratešku istragu o statusu pripravnika;
31. apelira na Komisiju da učini svoj rad potpuno transparentnim objavljivanjem na internetu podataka o svim sastancima s lobistima duhanske industrije ili s njihovim pravnim zastupnicima, kao i zapisnika s tih sastanaka, u skladu s obvezama na temelju Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom (WHO FCTC);
32. potiče Europskog ombudsmana da prati provedbu preporuka koje se odnose na javne službenike EU-a pri njihovoj interakciji s predstavnicima interesa te da osposobljavanjem, seminarima i povezanim mjerama potpore nastavi podizati razinu osviještenosti o tim preporukama među članovima osoblja EU-a u svim institucijama EU-a;
33. izražava duboko žaljenje zbog kašnjenja Komisije u pogledu postupaka zbog povrede koji se odnose na zlouporabu ugovora o radu na određeno vrijeme i u privatnom i u javnom sektoru, što je omogućilo zlouporabu i krštenje prava radnika u državama članicama; poziva Europskog ombudsmana da prati to pitanje kako bi se učinkovito zaštitila prava građana;
34. podupire ulogu Europskog ombudsmana u oblikovanju proaktivne i transparentne politike u svim agencijama EU-a; potiče Europskog ombudsmana da nastavi pratiti rad svih agencija EU-a kako bi se osiguralo da ispunjavaju najviše standarde transparentnosti i omogućuju javni pristup dokumentima i informacijama, s posebnim naglaskom na postupcima i aktivnostima koje se odnose na zaštitu zdravlja ljudi;
35. apelira na Europskog ombudsmana da pokrene stratešku istragu radi procjene jamče li institucije, uredi i agencije EU-a, kao što su Europska agencija za kemikalije (ECHA), Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europska agencija za lijekove (EMA), da je prikupljanje, ispitivanje i objavljivanje znanstvenih dokaza potpuno neovisno, transparentno, nepristrano i točno te da ne postoji sukob interesa, kao i radi procjene jesu li osmišljene odgovarajuće politike i odgovarajuća postupovna jamstva, prije svega kad je riječ o genetski modificiranim organizmima, pesticidima, fitosanitarnim i biocidnim proizvodima te lijekovima; s tim u vezi predlaže dodatnu istragu sastava i postupaka odabira znanstvenih odbora i panela tih agencija kako bi se osigurala njihova potpuna neovisnost te kako bi se uspostavili najstroži mehanizmi za sprečavanje mogućeg sukoba interesa;
36. pozdravlja stratešku istragu Europskog ombudsmana o liječenju osoba s invaliditetom u okviru Zajedničkog sustava zdravstvenog osiguranja Komisije i o dostupnosti internetskih stranica i alata Komisije osobama s invaliditetom; potiče Europskog ombudsmana da učini sve što je u njegovoj moći kako bi se zajamčilo da administracija EU-a potpuno i dosljedno provodi Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom;
37. pozdravlja snažan angažman Europskog ombudsmana za otvorenost i transparentnost tijekom pregovora o Brexitu; ističe pozitivan odgovor Vijeća i Komisije na nalaze Europskog ombudsmana koji su priznali važnost transparentnosti; poziva i vladu Ujedinjene Kraljevine da se na to obveže;
38. potiče Europskog ombudsmana na nastavak suradnje s nacionalnim pučkim pravobraniteljima u okviru Europske mreže pučkih pravobranitelja;
39. poziva Europsku mrežu pučkih pravobranitelja da pozornije prate da javna tijela odmah reagiraju na slučajeve policijske brutalnosti, rasizma i antisemitizma i pritom poštuju ljudskih prava i demokratsko upravljanje;
40. poziva da se Uredu pravobranitelja dodijeli više financijskih i ljudskih resursa kako bi se mogao nositi s trenutačnim i budućim radnim opterećenjem te i dalje obavljati tu važnu dužnost jačanja dobrih administrativnih praksi u EU-u, što je usluga od ključne važnosti za građane Unije;
41. pozdravlja godišnju konferenciju Europske mreže pučkih pravobranitelja održanu u lipnju 2017. koja je bila posvećena posljedicama Brexita i sve većeg populizma u Europi na prava građana;
42. pozdravlja Nagradu Europskog ombudsmana za dobru upravu kojom se priznaju napori javne uprave EU-a za pronalazak novih inovativnih načina za provedbu politika koje su prilagođene potrebama građana;
43. naglašava svoju spremnost da ažurira Statut Europskog ombudsmana[2] i s njim povezanih dijelova pravne stečevine kako bi se njegova uloga prilagodila aktualnim potrebama i očekivanjima građana EU-a u pogledu dobre uprave;
44. ističe potrebu za poboljšanjem socijalnog dijaloga;
45. naglašava da je u svjetlu trenutačnih gospodarskih teškoća povjerenje između građana i institucija iznimno važno;
46. ističe da Europski ombudsman treba istražiti sukob interesa između uloge Komisije u Trojki i njezine odgovornosti kao čuvarice Ugovora i pravne stečevine
47. poziva Europskog ombudsmana da se pobrine za to da Komisija pomogne u stvaranju infrastrukture za europsku građansku inicijativu te pruži pravno savjetovanje i pravni okvir kojim se štite njezini članovi;
48. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i izvješće Odbora za predstavke proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom ombudsmanu, vladama i parlamentima država članica te njihovim pučkim pravobraniteljima ili sličnim mjerodavnim tijelima.
OBRAZLOŽENJE
Godišnje izvješće o djelovanju Europskog ombudsmana tijekom 2017. godine službeno je predano predsjedniku Europskog parlamenta 22. svibnja 2018., a ombudsmanica gđa Emily O'Reilly predstavila je svoje izvješće Odboru za predstavke 16. svibnja 2018. u Bruxellesu.
Mandat Europskog ombudsmana zajamčen je člancima 24. i 228. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
Člankom 24. UFEU-a i člankom 43. Povelje EU-a o temeljnim pravima utvrđeno je pravo na podnošenje pritužbe Europskom ombudsmanu.
U skladu s člankom 228. UFEU-a Europski ombudsman, kojeg bira Europski parlament, ovlašten je primati pritužbe od svakog građanina Unije ili svake fizičke ili pravne osobe s boravištem odnosno registriranim sjedištem u državi članici, a u vezi s nepravilnostima u djelovanju institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, s iznimkom Suda Europske unije u izvršavanju njegovih pravosudnih ovlasti.
Nepravilnost znači loše ili neuspješno upravljanje. Do toga dolazi ako institucija ne djeluje u skladu sa zakonodavstvom, ne poštuje načelo dobre uprave ili krši ljudska prava.
Člankom 15. UFEU-a obuhvaćen je ključan aspekt postojeće inačice Ugovora, koji se izričito odnosi na aktivnosti Europskog ombudsmana. Člankom 15. UFEU-a doista je propisano da institucije, tijela, uredi i agencije Unije pri svome radu koliko je god to moguće poštuju načelo otvorenosti djelovanja radi promicanja dobrog upravljanja i osiguranja sudjelovanja civilnog društva. Nadalje, njime je ujedno utvrđeno da svaki građanin Unije i svaka fizička ili pravna osoba s boravištem ili sjedištem u nekoj državi članici mora imati pravo pristupa dokumentima institucija, tijela, ureda i agencija Unije.
Dodatni temelj, koji je posebno povezan s ulogom Europskog ombudsmana, je članak 41. stavak 1. Povelje EU-a o temeljnim pravima u kojem se navodi da „svatko ima pravo da institucije, tijela, uredi i agencije Unije njegove predmete obrađuju nepristrano, pravično i u razumnom roku”.
Tijekom 2017. godine 15 837 građana zatražilo je pomoć od službi Europskog ombudsmana, od kojih je njih 12 521 primilo savjet s pomoću interaktivnog vodiča na mrežnoj stranici Europskog ombudsmana, dok je od preostalih zahtjeva njih 1135 proslijeđeno drugim službama radi informacija, a 2181 ih je u obliku pritužbi riješio Europski ombudsman.
Od ukupno 2181 pritužbe koje je u 2017. obradio Europski ombudsman, 751 pritužba bila je u nadležnosti, a njih 1430 nije bilo u nadležnosti mandata Ombudsmana.
Europski ombudsman je 2017. otvorio 447 istraga, od kojih se 433 temeljilo na pritužbama, 14 istraga bilo je na vlastitu inicijativu, a zatvorio je 363 istrage (348 na temelju pritužbi i 15 istraga na vlastitu inicijativu). Većina istraga odnosila se na Komisiju (256 istraga ili 57,3 %), nakon koje slijede agencije EU-a (35 istraga ili 7,8 %), Europski ured za odabir osoblja (EPSO) (34 istrage ili 7,6 %), Parlament (22 istrage ili 4,9 %), Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) (17 istraga ili 3,8 %), Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (16 istraga ili 3,6 %) i druge institucije (67 istraga ili 15,0 %).
Tri najvažnija pitanja u istragama koje je Europski ombudsman zatvorio 2017. bila su sljedeća: transparentnost, odgovornost i javni pristup informacijama i dokumentima (20,6 %), kultura usluga (16,8 %) i poštovanje postupovnih prava (16,5 %). Druga pitanja obuhvaćaju etička pitanja, sudjelovanje javnosti u postupku donošenja odluka EU-a, poštovanje temeljnih prava, pravilnu uporabu diskrecijskog prava, uključujući u postupcima zbog povrede, dobro financijsko upravljanje natječajnim postupcima, bespovratnim sredstvima i ugovorima EU-a, zapošljavanje i dobro upravljanje pitanjima osoblja EU-a.
Izvjestiteljica pozdravlja to što je strategija koju je primijenio Europski ombudsman, usmjerena na povećanje vidljivosti Ureda ombudsmana, dovela do povećanja ukupnog broja pritužbi riješenih tijekom 2017. s 1880 na 2184, kao i do povećanja broja zaprimljenih pritužbi koje su u nadležnosti mandata Ombudsmana sa 711 na 751 pritužbu.
U okviru svog strateškog rada tijekom 2017. Ured ombudsmana zatvorio je četiri strateške istrage i otvorio četiri nove o transparentnosti Vijeća; o pitanju „rotirajućih vrata” koje se odnosi na bivše povjerenike Europske komisije; o dostupnosti internetskih stranica Komisije osobama s invaliditetom i o aktivnostima prije podnošenja zahtjeva povezanih s procjenom lijeka koju radi Europska agencija za lijekove (EMA). Europski ombudsman ujedno je otvorio osam strateških inicijativa, među ostalim o transparentnosti lobiranja Europskog vijeća, poboljšanju europske građanske inicijative, pravilima rotirajućih vrata u različitim institucijama i tijelima EU-a te je zatvorio šest strateških inicijativa.
Izvjestiteljica sa zabrinutošću napominje da se najveći udio istraga Europskog ombudsmana 2017. i dalje odnosio na transparentnost i odgovornost, uključujući istrage o pristupu informacijama i dokumentima.
Izvjestiteljica naglašava da se EU i dalje suočava s najgorom gospodarskom, društvenom i političkom krizom od svog osnivanja. Sve institucije, agencije i uredi EU-a trebaju osjećati obvezu jamčenja potpune transparentnosti i najviših etičkih standarda i standarda odgovornosti.
Prema navodima izvjestiteljice, neučinkovitim pristupom koji su dosad primjenjivale institucije EU-a kad je riječ o rješavanju pitanja manjka transparentnosti u okviru postupka donošenja odluka i aktivnosti lobiranja, kao i drugim znatnim etičkim pitanjima unutar institucija, pridonosi se, nažalost, daljnjem narušavanju predodžbe o EU-u i sve većem razočaranju i nezadovoljstvu građana.
U tom pogledu izvjestiteljica podsjeća da EU još nije donio obvezan i pravno obvezujući registar transparentnosti EU-a radi jamčenja potpune transparentnosti lobiranja za sve institucije i agencije EU-a te trećih strana. Osim toga, izvjestiteljica naglašava da je zakonodavstvo EU-a koje se odnosi na pristup dokumentima veoma zastarjelo. U Uredbi (EZ) br. 1049/2001 više se ne odražava postojeća pravna situacija i institucijske prakse institucija, ureda, tijela i agencija EU-a.
Ujedno smatra da valja napomenuti dva najistaknutija etička pitanja iz 2017. godine.
Prije svega, Europski ombudsman je naglasio da nije jasna točna priroda sastanka održanog 25. listopada 2017. na kojem su sudjelovali su bivši predsjednik Komisije Barroso i aktualni potpredsjednik Komisije, koji je zabilježen kao službeni sastanak s društvom Goldman Sachs, te da postoji razumljiva zabrinutost da se bivši predsjednik koristi nekadašnjim statusom i kontaktima s bivšim kolegama kako bi ostvario utjecaj i prikupio informacije.
Nadalje, unatoč preporuci Europskog ombudsmana da suspendira svoje članstvo, predsjednik ESB-a i dalje je član skupine G30, privatne organizacije u čije se članove ubrajaju predstavnici banaka koje ESB izravno ili neizravno nadzire.
Izvjestiteljica naglašava da su „slučaj Barroso” i daljnje članstvo predsjednika ESB-a u skupini G30 dodatni dokaz da je hitno potrebna primjena strožih pravila i standarda o moralnom i etičkom postupanju u svim institucijama EU-a radi jamčenja poštovanja dužnosti časnog i diskretnog ponašanja, kao i potpune neovisnosti o privatnom sektoru.
Izvjestiteljica bi ujedno željela podsjetiti na slučajeve nepravilnosti u djelovanju Vijeća koje je utvrdio Europski ombudsman zbog toga što nije evidentiralo koje države članice zauzimaju stajalište u zakonodavnom postupku te zbog nedostatka transparentnosti u Vijeću u pogledu javnog pristupa zakonodavnim dokumentima Vijeća.
Izvjestiteljica podsjeća da je Sud EU-a utvrdio da su načela javnosti i transparentnosti svojstvena zakonodavnom postupku EU-a te da građani moraju detaljno pratiti proces odlučivanja u institucijama EU-a i imati pristup svim relevantnim informacijama kako bi u cijelosti mogli ostvariti svoja demokratska prava.
Izvjestiteljica stoga naglašava potrebu za potpunom transparentnošću postupka donošenja odluka EU-a jer u sustavu koji počiva na načelu demokratske legitimnosti sve institucije moraju odgovarati javnosti za svoje djelovanje.
Izvjestiteljica smatra da Europski ombudsman ima ključnu ulogu u jamčenju potpune transparentnosti i nepristranosti postupaka donošenja odluka i administracije EU-a u cilju uspješne zaštite prava građana i pohvaljuje istragu Europskog ombudsmana o neslužbenim pregovorima između triju glavnih institucija EU-a (tzv. trijalozi).
Tijekom 2017. Europski ombudsman je u posebnom slučaju naglasio da će pokušati procijeniti jesu li u znanstvenim tijelima EU-a uspostavljena potrebna postupovna jamstva kako bi se osiguralo da su pruženi savjeti što cjelovitiji i neovisni te primjenjuju li se ta jamstva pravilno u svakom postupku.
U tom pogledu izvjestiteljica podsjeća da su u pogledu znanstvenih dokaza i postupaka koji se upotrebljavaju na razini EU-a i s pomoću kojih su, među ostalim, odobreni genetski modificirani organizmi, pesticidi i glifosati, izražene znatne primjedbe te da je pokrenut niz javnih rasprava. Izvjestiteljica stoga poziva Europskog ombudsmana da pokrene stratešku istragu radi procjene jamče li institucije, uredi i agencije EU-a, kao što su ECHA, EFSA i EMA, da je prikupljanje i ispitivanje znanstvenih dokaza potpuno neovisno, transparentno i točno te da ne postoji sukob interesa, kao i radi procjene jesu li uspostavljene odgovarajuće politike i odgovarajuća postupovna jamstva.
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
|
Datum usvajanja |
21.11.2018 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
26 0 0 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Margrete Auken, Beatriz Becerra Basterrechea, Andrea Cozzolino, Pál Csáky, Miriam Dalli, Rosa Estaràs Ferragut, Eleonora Evi, Takis Hadjigeorgiou, Peter Jahr, Rikke-Louise Karlsson, Svetoslav Hristov Malinov, Lukas Mandl, Notis Marias, Ana Miranda, Miroslavs Mitrofanovs, Gabriele Preuß, Eleni Theocharous, Cecilia Wikström |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Rosa D’Amato, Urszula Krupa, Kostadinka Kuneva, Julia Pitera, Ángela Vallina |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Asim Ademov, Adam Szejnfeld, Mihai Ţurcanu |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
|
26 |
+ |
|
|
ALDE ECR EFDD GUE/NGL NI PPE S&D Verts/ALE |
Beatriz Becerra Basterrechea, Cecilia Wikström Urszula Krupa, Notis Marias, Eleni Theocharous Rosa D'Amato, Eleonora Evi Takis Hadjigeorgiou, Kostadinka Kuneva, Ángela Vallina Rikke-Louise Karlsson Asim Ademov, Pál Csáky, Rosa Estaràs Ferragut, Peter Jahr, Svetoslav Hristov Malinov, Lukas Mandl, Julia Pitera, Adam Szejnfeld, Mihai Ţurcanu Andrea Cozzolino, Miriam Dalli, Gabriele Preuß Margrete Auken, Ana Miranda, Miroslavs Mitrofanovs |
|
|
0 |
- |
|
|
|
0 |
|
|
0 |
0 |
|
|
|
|
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani