Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2012/2299(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0172/2013

Podneseni tekstovi :

A7-0172/2013

Rasprave :

PV 01/07/2013 - 20
CRE 01/07/2013 - 20

Glasovanja :

PV 02/07/2013 - 9.3

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2013)0290

Usvojeni tekstovi
PDF 296kWORD 32k
Utorak, 2. srpnja 2013. - Strasbourg
Vanjska zrakoplovna politika
P7_TA(2013)0290A7-0172/2013

Rezolucija Europskog parlamenta od 2. srpnja 2013. o vanjskoj zrakoplovnoj politici EU-a – rješavanje budućih izazova (2012/2299(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije pod nazivom «Vanjska zrakoplovna politika EU-a – rješavanje budućih izazova» (COM(2012)0556),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 7. lipnja 2011. o međunarodnim sporazumima o zračnom prometu u okviru Ugovora iz Lisabona(1),

–  uzimajući u obzir svoju odluku od 20. listopada 2010. o reviziji okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije («Okvirni sporazum»)(2),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. lipnja 2010. o sporazumu o zračnom prometu između EU-a i SAD-a(3),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. travnja 2007. o uspostavljanju Europskog zajedničkog zračnog prostora(4),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. siječnja 2006. o razvitku programa za vanjsku zrakoplovnu politiku Zajednice(5),

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 90., članak 100. stavak 2. i članak 218.,

–  uzimajući u obzir članak 48. i članak 119. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A7-0172/2013),

A.  budući da je zrakoplovstvo brzo rastuće područje gospodarstva i unutar i izvan Unije, posebice u Aziji i na Bliskom istoku,

B.  budući da zrakoplovstvo ima važnu ulogu u povezivanju ljudi i poslovanja i unutar Unije i na svjetskoj razini, posebno s tržištima u razvoju,

C.  budući da broj provedenih i planiranih rezova po pitanju radnih mjesta u europskim zračnim prijevoznicima od 2012. iznosi više do 20 000;

D.  budući da su se europski socijalni partneri u zrakoplovstvu dogovorili da je koordinirana i sveobuhvatna akcija na međunarodnoj razini potrebna u kontekstu dijaloga o učinku svjetske krize u civilnom zrakoplovstvu održanog 29. siječnja 2013.;

E.  budući da je komunikacija Komisije iz 2005. odigrala važnu ulogu u razvijanju vanjske zrakoplovne politike Unije,

F.  budući da razvoj događaja u zadnjih sedam godina čini daljnju reviziju primjerenom,

Općenito

1.  naglašava postignuti napredak u stvaranju jedinstvenog i otvorenog regionalnog tržišta Unije te u isto vrijeme u izgradnji zajedničkog pristupa Unije prema svojoj vanjskoj zrakoplovnoj politici;

2.  pozdravlja komunikaciju Komisiju koja pruža pravodobnu analizu trenutne situacije i postignutog napretka u vanjskoj zrakoplovnoj politici od 2005. kao i izazova s kojima se suočava zrakoplovni sektor Unije na iznimno konkurentnom svjetskom zrakoplovnom tržištu;

3.  ističe ključnu ulogu koju zrakoplovni sektor ima za gospodarstvo Unije, posebno po pitanju razvoja i radnih mjesta, budući da ova industrija osigurava preko 5 milijuna europskih radnih mjesta i zaslužna je za 2,4 % BDP-a Unije, pridonoseći i povezanosti Unije s ostatkom svijeta; naglašava potrebu za održavanjem snažnog i konkurentnog zrakoplovnog sektora u Uniji;

4.  smatra da postoji značajan napredak u definiranju i provedbi mehanizama i sustava Unije poput Jedinstvenog europskog neba (SES), istraživanja o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR), inicijative čistog neba, Europske agencije za zrakoplovnu sigurnost (EASA) i globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) kako bi se povećala sigurnost i zadovoljili zahtjevi putnika; smatra da se daljnji napredak mora ostvariti u ovim područjima;

5.  svejedno je zabrinut oko odlaganja provedbe projekata SES i SESAR, uzimajući u obzir nepotrebne troškove koje takva odlaganja nameću zračnim prijevoznicima i njihovim korisnicima; podupire Komisiju u poduzimanju kaznenih mjera protiv onih država članica koje nisu poštovale rok u prosincu 2012. i koje nisu uspjele ostvariti napredak po pitanju Funkcionalnih blokova zračnog prostora;

6.  poziva Komisiju i države članice da nastave s provedbom projekata SES i SESAR; primjećuje da će razvoj SES-a, kad se u potpunosti provede, stvoriti značajne izravne i neizravne mogućnosti zapošljavanja;

7.  naglašava da su programi Unije važni ne samo za unutarnje tržište već i za vanjsku politiku; vjeruje da će završetak i provedba ovih instrumenata pomoći učvrstiti položaj industrije Unije na konkurentnom svjetskom tržištu;

8.  naglašava važnost trenutne revizije uredbe o pravima putnika u zračnom prometu i podupire europsko zakonodavstvo koje je snažno i dubinski prilagođeno potrošačima;

9.  svjestan je da se učinak financijske krize razlikuje između regija u svijetu; smatra da je to dovelo do konkurentskih izazova s kojima se suočavaju zračni prijevoznici Unije i da bilateralni ugovori o zračni uslugama nisu uvijek najprimjerenije rješenje u borbi s ograničenjima tržišta ili nepravednim novčanim naknadama;

10.  smatra da, s obzirom da sveobuhvatna vanjska zrakoplovna politika nije ostvarena unatoč uloženim naporima u zadnjih sedam godina, treba što prije primijeniti koordiniraniji i ambiciozniji pristup Unije radi uspostave pravednog i otvorenog tržišnog natjecanja;

11.  zauzima stav da je europska regulatorna usuglašenost ključni čimbenik za snažan europski položaj na svjetskom tržištu i suradnju s trećim zemljama;

Komunikacija iz 2005. i rezolucija Parlamenta

12.  pozdravlja postignuti napredak po pitanju tri stupa politike iz 2005.; načelo uvrštenja na popis Unije je sada priznato u više od 100 trećih zemalja; gotovo 1 000 bilateralnih ugovora o zrakoplovnim uslugama je usklađeno s pravom Unije, time osiguravajući pravnu sigurnost; žali što bitni partneri, uključujući Kinu, Indiju i Južnu Ameriku, tek trebaju prihvatiti ova načela;

13.  ističe da je provedba vanjske zrakoplovne politike Unije pomogla da se potencijal jedinstvenog tržišta dovede na najvišu razinu u mjeri da olakšava jačanje zrakoplovne industrije Unije u vrijeme kada globalizacija traži snažnije gospodarske aktere koji se odupiru stranoj konkurenciji;

14.  ističe da je razvijen rastući zajednički zračni prostor sa susjednim zemljama; smatra da su ovi sporazumi stvorili važne gospodarske dobrobiti; pozdravlja značajne napore koji su uloženi kako bi se uskladili različiti regulatorni okviri s zakonodavstvom Unije u područjima poput sigurnosti, zaštite, upravljanja zračnim prometom, okoliša, prava putnika, gospodarskih propisa i društvenih aspekata;

15.  pozdravlja sveobuhvatni sporazum o zračnom prometu između EU-a i SAD-a te pozitivan učinak koji je imao na oba gospodarstva, kao i procijenjenih 80 000 novih radnih mjesta stvorenih u prvih pet godina;

16.  vjeruje da bi snažna vanjska zrakoplovna politika Unije usmjerena na najznačajnija tržišta dugoročnog rasta otvorila nove gospodarske mogućnosti za zračne prijevoznike Unije, posebno na području Azije i Pacifika;

17.  naglašava da još uvijek treba zaključiti pregovore s određenim ključnim partnerima, uključujući Brazil, te da bi sveobuhvatni sporazumi o zrakoplovnim uslugama s takvim zemljama mogli proizvesti značajne gospodarske dobrobiti;

18.  naglašava da neki od zahtjeva iz rezolucije Parlamenta iz 2006. još trebaju biti zadovoljeni; posebno naglašava potrebu za promicanjem primjerenih međunarodnih standarda sigurnosti i zaštite, za osiguravanjem jednakog postupanja s zračnim prijevoznicima iz i izvan Unije te za ublažavanjem negativnih učinaka na okoliš;

19.  naglašava važnost alata poput sustava Zajedničkog odbora za stvaranje zajedničkog pristupa posebnim problemima zrakoplovstva;

20.  pozdravlja postizanje drugih točaka utvrđenih u rezoluciji iz 2006, poput povećanja odgovornosti EASA-a;

Tržište

21.  primjećuje značajno povećanje u prometu prema, iz i unutar područja Azije i Pacifika što odražava trend gospodarskog rasta na tom području; zabrinut je zbog mogućnosti da bi, ako se ništa ne poduzme, zračni prijevoznici i poslovanja iz Unije mogli propustiti velike prilike iz tog dijela svijeta i izgubiti kapacitet stvaranja profita;

22.  također primjećuje da je svjetski položaj prijevoznika izvan Unije pojačan putem novčanih naknada i velikih javnih ulaganja u zrakoplove i infrastrukturu provedenih u različitim dijelovima Bliskog istoka, Dalekog istoka i Južne Amerike;

23.  naglašava značajne promjene u unutarnjem tržištu Unije kao rezultat povećanog udjela nisko-tarifnih prijevoznika; vjeruje da, usprkos konkurentnost, ta bi dva poslovna modela mogla naći načine da se međusobno nadopunjuju prilikom suočavanja s izazovima vanjskog tržišta;

24.  primjećuje da iznimno niske cijene karata koje nude određeni europski nisko-tarifni prijevoznici nadoknađuju putem nepravednih praksi po pitanju radnih uvjeta, poput loših društvenih i radnih pravnih standarda za osoblje; također primjećuje da se čini kao da minimalna ulaganja u sigurnosne standarde i neopravdane regionalne novčane naknade igraju veliku ulogu u ovom naplaćivanju cijena karata;

25.  ističe da postoji visoka razina tržišnog natjecanja između prijevoznika zbog nisko tarifnih zračnih prijevoznika koji zauzimaju 40 % zrakoplovnog tržišta Unije; naglašava da u slučajevima kada je država članica ratificirala konvencije br. 87. i 98. Međunarodne organizacije rada, zrakoplovne kompanije moraju poštovati njihove odredbe o temeljnim pravima po pitanju slobode okupljanja, kao i priznavanju predstavnika zaposlenika i ugovorima o plaćama, čije poštovanje treba nadzirati i kršenje istih kazniti;

26.  naglašava važnost zračnih luka čvorišta, uključujući i razvoj sekundarnih čvorišta, specijaliziranih čvorišta i višestrukih čvorišta, kao i hitnu potrebu za javnim i privatnim dugoročnim ulaganjima u infrastrukturu zračnih luka kako bi im se povećao kapacitet, na primjer izgradnjom novih uzletno-sletnih staza, kao i za učinkovitije korištenje postojeće infrastrukture, uključujući i regionalne zračne luke kao na primjer na Mediteranu i na istočnim granicama Unije, putem bolje raspodjele slotova zračne luke;

27.  ističe da je konkurentnost prijevoznika iz Unije onemogućena na svjetskoj razini faktorima poput nedostatka jednakih uvjeta zbog, na primjer, različitih nacionalnih poreza, zakrčenih zračnih luka, visokih naknada nadzora zrakoplovnog prometa i naknada zračne luke, državne potpore koju dobivaju konkurenti, troškova emisija ugljika, primjene nižih društvenih standarda i različitih pravila o državnim potporama izvan Unije;

28.  smatra da ovi faktori predstavljaju moguće prepreke razvoju i zapošljavanju;

29.  poziva Komisiju da provede istraživanje u državama članicama o njihovim potpuno različitim naknadama za zračni prijevoz, dužnostima, pristojbama i porezima te njihovom učinku na cijene karata i prihode zračnih prijevoznika, kao i istraživanje o mogućim državnim potporama koje su dobili konkurenti na svjetskoj razini i njihovog učinka na zračne prijevoznike iz Unije;

30.  pozdravlja nova pravila Unije o socijalnoj sigurnosti za mobilne radnike;

Buduće mjere

31.  zauzima stav da bi vanjska zrakoplovna politika trebala u potpunosti poštovati načelo reciprociteta, uključujući pristup tržištu, otvorenost i pošteno tržišno natjecanje s jednakim uvjetima te da bi trebala imat dva glavna cilja: da potrošači i poslovanja imaju od nje koristi te da pruža potporu zračnim prijevoznicima Unije i zračnim lukama u njihovim naporima da očuvaju svoj položaj svjetskih vođa;

  32. naglašava da sporazumi o zračnom prometu sa susjednim zemljama i partnerima sa sličnim stajalištima stoga moraju sadržavati regulatorni okvir za pošteno tržišno natjecanje;

33.  poziva na neprekidno korištenje postupaka za usuglašavanje sveobuhvatnih sporazuma o zrakoplovstvu na razini Unije, koji se temelje na europskom jedinstvu i koje je odobrilo Vijeće;

34.  poziva Komisiju da promiče i brani interese Unije u okviru sporazuma i da iznese i dijeli standarde, vrijednosti i najbolje prakse Unije;

35.  poziva na povećanu suradnju i koordinaciju između Komisije i država članica prilikom usuglašavanja sporazuma o zračnim uslugama s ključnim partnerima kako bi se povećala prednost Unije i njezine šanse za pristup novim tržištima;

36.  poziva Komisiju da uključi regulatorne uvjete za sigurnost, zaštitu, prava putnika, osposobljavanje osoblja i njihovu certifikaciju u sveobuhvatne sporazume;

37.  poziva Komisiju da dovrši tekuće pregovore sa susjednim zemljama poput Ukrajine, Libanona, Tunisa, Azerbajdžana i Alžira; ističe da se blizina ovih zemalja i njihovih tržišta te gospodarski rast koji se dogodio u nekima od njih u zadnje vrijeme može promatrati kao priliku za razvoj regionalnih i sekundarnih zračnih luka u Uniji; zauzima stav da takve zračne luke mogu, s obzirom na visoku razinu kapaciteta regionalnih zračnih luka, igrati ulogu u smanjenju zakrčenosti glavnih europskih čvorišta, čineći ih tako konkurentnijima na svjetskoj razini;

38.  poziva Vijeće da odobri Komisiji, ovisno o slučaju, mandate za pregovore s drugim susjednim zemljama poput Turske, Armenije i Libije;

39.  smatra da bi Unija trebala primijeniti pristup prilagođavanja svakom pojedinom slučaju za odnose s ključnim partnerima te poziva Komisiju da što prije dovrši pregovore o sveobuhvatnim sporazumima o zračnom prometu, uključujući one s Australijom i Brazilom i poziva Vijeće da Komisiji odobri mandat kako bi usuglasila takve sporazume s brzo rastućim gospodarstvima poput Kine, Indije, Udruženih zemalja Jugoistočne Azije (ASEAN) i zemalja Zaljeva;

40.  zauzima stav da bi mogući budući sporazum o trgovačkom i investicijskom partnerstvu između Unije i SAD-a mogao također utjecati i na zrakoplovni sektor; stoga smatra da bi Komisija trebala pružiti dovoljno informacija kako bi Parlament mogao pomno pratiti predstojeće pregovore;

41.  ističe potrebu da se u potpunosti ostvare ciljevi utvrđeni u sporazumima o zračnom prometu s ključnim partnerima, posebno s SAD-om i Kanadom, uključujući i uklanjanje ograničenja za strano vlasništvo i kontrolu nad zračnim prijevoznicima; poziva na akciju kako bi se svladala stalna neravnoteža između mogućnosti zračnih prijevoznika iz Unije da obave kabotažu na tržištu u SAD-u i mogućnosti zračnih prijevoznika iz SAD-a da učine to isto u Europi; ističe da međunarodna međusobna ulaganja pomažu poboljšati gospodarsku vitalnost zrakoplovnog sektora te poziva Komisiju da potiče međunarodno pravno okružje koje pogoduje širenju i pruža potporu takvom ulaganju te koje služi promicanju aktivne politike koja je usmjerena na uspostavljanje standarda i najboljih praksi za međunarodno ulaganje;

42.  zauzima stav da bilateralni sporazumi mogu značajno pridonijeti razvoju vanjske zrakoplovne politike, no u isto vrijeme naglašava važnost zajedničkog pristupa Unije;

43.  naglašava važnost pravednog i otvorenog tržišnog natjecanja u svim aktivnostima povezanima sa zračnim uslugama; poziva na uključivanje klauzule o standardu «poštenog tržišnog natjecanja» u bilateralne sporazume o zračnim uslugama;

44.  poziva Komisiju da definira i države članice da primjene minimalni niz standardnih pravnih zahtjeva Unije, posebno s obzirom na regulatornu suradnju, standarde rada i ekološke standarde te prava putnika, kako bi ih se uključilo u bilateralne sporazume s jasnim ciljem stvaranja prilika i uklanjanja prepreka za zračne prijevoznike iz Unije;

45.  poziva Komisiju da predloži hitnu reviziju ili zamjenu Uredbe (EZ) 868/2004 o zaštiti od prakse subvencioniranja i nepoštenog određivanja cijena koja uzrokuje štetu zračnim prijevoznicima Zajednice(6);

46.  podupire prijedloge Komisije za zaštitu slobodnog i poštenog tržišnog natjecanja u odnosima i sporazumima s trećim zemljama i za razvoj novih učinkovitijih instrumenata zaštite trgovine koji su primjereniji za bavljenje s nepravednim praksama poput diskriminacije, nedosljedne primjene regulatornog okvira te nedostatka transparentnosti u poduzećima u financijskom izvještavanju, što može voditi do narušavanja tržišta;

47.  poziva Komisiju da se uključi u dijalog sa zemljama Zaljeva s ciljem poboljšavanja transparentnosti i zaštite poštenog tržišnog natjecanja;

48.  primjećuje da Ruska Federacija odbija poštovati sporazum o postupnom ukidanju naknada za prelijetanje Sibira postignut u okviru pristupanja Ruske Federacije WTO-u u 2011.; smatra da bi Unija, budući da su zračni prijevoznici iz Unije ovom nezakonitom naplatom prijelaza stavljeni pod dugoročne diskriminatorne uvjete, trebala moći poduzeti recipročne mjere u obliku uskraćivanja ili ograničavanja prijelaza preko svojeg teritorija ili općenitije poduzimanjem bilo kakvih mjera koje su povezane s korištenjem zračnog prostora Unije od strane Ruske Federacije, kako bi potaknula Rusku Federaciju da ukloni gore spomenute namete koji su nezakoniti jer krše međunarodne sporazume (Čikaška konvencija); stoga poziva Komisiju i Vijeće da istraže moguće mjere kako bi osigurale reciprocitet u odnosu na korištenje zračnog prostora između Ruske Federacije i Unije;

49.  naglašava da ambiciozna politika Unije o zaštiti prava putnika u zračnom prometu može dati zračnim prijevoznicima iz Unije prednost u pogledu kvalitete u svjetskom tržišnom natjecanju; poziva Komisiju da učini daljnje korake kako bi promicala visoke standarde Unije na području prava putnika u zračnom prometu i kako bi nadzirala njihovo prenošenje i provedbu;

50.  poziva Komisiju da što prije razradi novi regulatorni okvir za provedbu SES-a koji se temelji na pristupu primjene od vrha prema dnu, uključujući bolje mehanizme suradnje između europskih pružatelja usluga zračne navigacije te da osigura nužne uvjete kako bi započelo uvođenje SESAR-a;

51.  poziva Vijeće da napokon zauzme stav o zakonodavnoj rezoluciji Parlamenta od 5. svibnja 2010. o prijedlogu za direktivu o naknadama(7) za sigurnost zračnog prometa koju, unatoč tome što je usvojena u Parlamentu nadmoćnom većinom od 96 %, Vijeće i dalje blokira;

52.  smatra da Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO) ima važnu ulogu u razvoju regulatornih okvira za svjetski zrakoplovni sektor, na primjer u liberalizaciji vlasništva i kontrole nad zračnim prijevoznicima i u osiguravanju svjetske interoperabilnosti u upravljanju zračnim prometom; potiče ICAO da nastavi razvijati mjere temeljene na tržišnim odnosima na svjetskoj razini kako bi se smanjila količina buke u zračnim lukama i kako bi se ograničile sve bitne emisije stakleničkih plinova; smatra da je ključno da se što prije postigne sporazum o pristupu na svjetskoj razini unutar ICAO-a;

53.  poziva da se Komisiji dodijele mandati za pregovore kako bi se razjasnilo i ojačalo zastupanje Unije unutar ICAO-a;

o
o   o

54.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 380 E, 11.12.2012, str. 5.
(2) SL C 70 E, 8.3.2012, str. 98.
(3) SL C 236 E, 12.8.2011, str. 121.
(4) SL C 74 E, 20.3.2008., str. 506.
(5) SL C 287 E, 24.11.2006., str. 84.
(6) SL L 162, 30.4.2004., str. 1.
(7) SL C 81 E, 15.3.2011, str. 164.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti