Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. i 29. lipnja 2012.(1),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 14. i 15. ožujka 2013.(2),

–  uzimajući u obzir aktualne međuinstitucionalne pregovore o budućoj kohezijskoj politici i višegodišnjem financijskom okviru,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. studenog 2012. koja sadrži preporuke Komisiji o izvještaju predsjednika Vijeća, Europske komisije, Europske središnje banke i Euroskupine „Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji”(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2011. o Europskom gradskom planu i njegovoj budućnosti u kohezijskoj politici(4),

–  uzimajući u obzir svoje mišljenje od 12. ožujka 2013. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim odredbama za nadzor i procjenu nacrta proračunskih planova i jamčenje ispravka prekomjernog deficita u državama članicama u području eura(5),

–  uzimajući u obzir svoje mišljenje od 12. ožujka 2013. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora za države članice koje prolaze kroz ozbiljne poteškoće s obzirom na njihovu financijsku stabilnost u području eura ili kojima one prijete(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2009. o kohezijskoj politici: ulaganje u stvarnu ekonomiju(7),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. ožujka 2013. o zaključcima Europskog vijeća od 7. i 8. veljače 2013. o višegodišnjem financijskom okviru(8),

–  uzimajući u obzir Nacrt mišljenja Odbora regija od 6. ožujka 2013. o „Sinergijama između privatnog ulaganj i javnog financiranja na lokalnoj i regionalnoj razini − partnerstva za gospodarski rast i blagostanje”,

–  uzimajući u obzir Mišljenje Odbora regija od 1. veljače 2013. o „Stvaranju većih sinergija između proračuna EU-a, nacionalnih i podnacionalnih proračuna”,

–  uzimajući u obzir memorandum Odbora regija iz 2012. o „Učinku proračunske štedljivosti na lokalne financije i ulaganje”,

–  uzimajući u obzir bilješku Europske investicijske banke od 14. prosinca 2012. o „Učinku recesije tijekom 2008. i 2009. na regionalnu konvergenciju u EU-u”(9),

–  uzimajući u obzir Prigodni dokument Komisije iz prosinca 2012. o „Kakvoći javnih rashoda u EU-u”(10),

–   uzimajući u obzir Svjetske gospodarske izglede MMF-a iz listopada 2012.,

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A7‑0269/2013),

A.  budući da je svjetska ekonomska i financijska kriza narušila društvenu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju u EU-u prouzročujući višu nezaposlenost, niži BDP te sve veće regionalne nejednakosti i proračunske deficite na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

B.  budući da se trenutak u kojem je došlo do krize i njezina ozbiljnost u velikoj mjeri razlikuju među svim regijama EU-a, pritom naglašavajući postojeće strukturne nedostatke i dovodeći do ozbiljnog slabljenja rasta BDP-a, rekordnih stopa nezaposlenosti, velikog osiromašenja najugroženijih članova društva te pogoršane poslovne klime i smanjenog povjerenja potrošača;

C.  budući da su banke i financijska tržišta postajali sve manje skloni pozajmljivanju jer se percipirana kreditna sposobnost državnih i podnacionalnih vlasti pogoršala;

D.  budući da je fiskalni ugovor dokazano neprikladan za suočavanje s izazovima krize i da se ugovor o rastu kojim se omogućuju znatna ulaganja diljem Zajednice doživljava kao najodrživije rješenje jer danas postoji konsenzus da se proračunskom štedljivošću i proračunskim rezovima bez ulaganja gospodarstvo ne oživljuje i da tako neće nastati povoljni uvjeti za stvaranje radnih mjesta i ekonomsku rast;

E.  budući da su europski strukturni i investicijski fondovi namijenjeni promicanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije diljem EU-a uz smanjenje regionalnih nejednakosti, promicanje konvergencije i stimuliranje razvoja, zapošljavanja i socijalnog napretka preko proizvodnog ulaganja;

F.  budući da su europski strukturni i investicijski fondovi isto tako i rashodi namijenjeni podupiranju pametnog, uključivog i održivog razvoja i konkurentnosti te stoga pozitivno utječu na rast dohotka, tj. nazivnik omjera deficita i BDP-a;

G.  budući da je kolaps javnih financija diljem EU-a koji je izazvan dužničkom krizom potaknuo širenje politike štedljivosti; budući da su učinci te politike na lokalne financije bili pogubni dovevši do smanjivanja ili umjerenosti u nekoliko proračunskih linija te ozbiljno ugrozivši sposobnosti financiranja ili sufinanciranja u proizvodnom ulaganju nacionalnih, regionalnih ili lokalnih vlasti;

H.  budući da je samo nekoliko država nastavilo podupirati lokalna ulaganja, dok su druge, suočene s dužničkom krizom, odlučile zamrznuti ili srezati financijsku potporu za ulaganja lokalnih vlasti uz jaku tendenciju centraliziranja ili uvođenja pravila ugovora o unutarnjoj stabilnosti kojima je ulaganje snažno smanjeno;

I.  budući da su veliki proračunski rezovi na važnim područjima i sektorima jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju lokalne i regionalne vlasti u aktualnom razdoblju;

J.  budući da su podnacionalne vlasti ključni akteri regionalnog razvoja jer čine 60  % javnog ulaganja i 38 % konsolidirane državne potrošnje na „ekonomska pitanja” pa se time obuhvaća i najviše rashoda kojima se može utjecati na regionalni razvoj poput onih na trgovinska pitanja i pitanja radne snage, poljoprivredu, transport ili istraživanje i razvoj;

K.  budući da je u EU-u ulaganje djelovalo kao varijabla za prilagodbu u dvije trećine država, djelomice zahvaljujući naporima iz 2009. za borbu protiv krize; budući da su izravna ulaganja u 2011. u usporedbi s 2010. pala u 17 država članica, od čega su 2011. u njih deset pala za više od 10 % (u Austriji, Latviji, Češkoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Portugalu, Grčkoj, Mađarskoj i Španjolskoj); budući da se pad u ulaganjima koji je započeo 2010. (investicijske potpore središnjih vlada pale su 8,7 %) nastavlja i čini se da ulazi u negativnu spiralu;

L.  budući da je razina zaduženosti podnacionalnih vlasti znatno ispod razine zaduženosti nacionalnih aktera;

M.  budući da podnacionalne vlasti moraju sudjelovati u naporima za konsolidaciju i smanjiti svoje deficite i dug, dok su se istodobno uvjeti pozajmljivanja pogoršali za financijski slabije podnacionalne vlasti;

N.  budući da su javna ulaganja ključna za socijalnu uključenost, a potrebe za ulaganjem su znatne u mnogim važnim sektorima u gospodarstvu EU-a kao što su tržište radne snage, infrastruktura, istraživanje i inovacije, malo i srednje poduzetništvo;

O.  budući da je nakon razdoblja rastuće konvergencije u EU-u između 2000. i 2007. konvergencija znatno usporila tijekom recesije; budući da su najzahvaćenije regije bile one s neodrživim i špekulativnim ulaganjima i one s jakim sektorima izvozne proizvodnje;

P.  budući da su uvjeti preuzimanja strukturnih fondova EU-a takvi da Komisija može izvršiti povrat međuplaćanja samo na temelju izjava o rashodima plaćenim u državama članicama;

Q.  budući da nacionalno javno sufinanciranje u sklopu strukturnih fondova u svih 27 država članica EU-a za programsko razdoblje od 2007. do 2013. iznosi otprilike 132 milijarde EUR te budući da taj iznos čini nužnu pretpostavku za ispravno preuzimanje fondova i za ulaganja visoke kvalitete koje će poslužiti za jačanje vlasništva i odgovornosti pri uporabi financijskih sredstava EU-a;

R.  budući da se javno sufinanciranje programa koje se podupire u sklopu kohezijske politike može ugroziti nedostatkom fleksibilnosti u primjeni Pakta o stabilnosti i rastu uz rezultat da se kohezijsku politiku ne može dovesti do toga da ostvari tako koristan učinak na poboljšanje konkurentnosti i prevladavanje aktualne krize;

Opća opažanja

1.  primjećuje uz veliku zabrinutost jasan uzorak sve veće regionalne nejednakosti u EU-u današnjice uz mnoge relativno siromašne regije u novim državama članicama i južnoj Europi i većinu bogatih regija u središnjoj i sjevernoj Europi te čak i unutar država članica i regija; ističe u tom smislu primarnu važnost kohezijske politike EU-a kao glavnog instrumenta za ulaganje usmjereno na konvergenciju i održiv razvoj u EU-u;

2.  naglašava da je lokalno gospodarstvo ključan čimbenik oporavka za zajednice, što je važno u trenutnom dobu krize; u tom kontekstu naglašava gospodarske i socijalne učinke socijalnog gospodarstva u poboljšanju socijalne kohezije na lokalnoj razini; poziva države članice da omoguće prilike za financiranje za socijalno gospodarstvo putem strukturnih fondova za razdoblje od 2014. do 2020.;

3.  ponavlja važnost kohezijske politike kao glavnog investicijskog instrumenta Unije koji ima glavnu ulogu u borbi protiv krize smanjujući neravnotežu i utirući put održivog rasta za EU i njegove regije; naglašava posebnu ulogu Europskog socijalnog fonda (ESF) u podršci socijalnom ulaganju i provedbi strategije Europa 2020., posebno doprinosom pri ostvarivanju visokih razina održivog zapošljavanja i produktivnosti, uz istovremenu djelotvornu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te povećavanje socijalne kohezije; stoga ističe važnost jamčenja dovoljnih proračunskih sredstava za strukturne i investicijske fondove u kontekstu pregovora o VFO-u, uz posebno opažanje njihova ključnog udjela u ulaganju u područja poput zapošljavanja, inovacije, održivog razvoja, gospodarstva s niskim udjelom ugljika i podrške malom i srednjem poduzetništvu;

4.  ističe da se kohezijska politika pokazala otpornom na krizu, uz prilagodbu njezinih programa i instrumenata financiranja čime je ostvarena veća fleksibilnost i dan ključni doprinos na područjima u kojima su ulaganja potrebna radi gospodarske modernizacije i poboljšanja konkurentnosti te radi smanjenja geografskih nejednakosti;

Sposobnost financiranja u regijama EU-a i sinergije između regionalnih i nacionalnih razina te razine EU-a

5.  ističe ulogu koju imaju podnacionalne vlasti u rebalansiranju proračuna održavanjem razine javnih ulaganja i sufinanciranjem novih projekata te postizanjem učinka poluge, posebno kad su privatna ulaganja malih razmjera; naglašava činjenicu da su u dobu recesije i slabog rasta održiva javna nabava i sposobnost financiranja/sufinanciranja te preuzimanja obveza za ulaganja presudne za održavanje potencijala za rast;

6.  zabrinut je oko toga da se produljivanjem mjera štednje i strogog gospodarskog upravljanja koje je izvršeno 2011. i 2012. i kojim su obuhvaćeni povećan pritisak i rezovi na javne proračune stvara opasnost od smanjivanja područja primjene lokalne politike kojoj je cilj ispunjenje strategije Europa 2020.;

7.  naglašava potrebu da se ponovno uspostavi i poboljša financijska sposobnost na podnacionalnoj razini i da se pruži odgovarajuća tehnička pomoć, osobito pri provođenju složenih zajedničkih projekata uz lokalno vodstvo kako bi se osigurala javna ulaganja za programe i projekte usmjerene na poticanje održivog rasta, suzbijanje socijalne isključenosti i obnavljanje društvene strukture, pružanje odgovarajućih zdravstvenih i socijalnih usluga i osiguravanje radnih mjesta, osobito na regionalnoj i lokalnoj razini; drži da posebna dodatna sredstva za najudaljenije regije ne trebaju biti podložna tematskoj koncentraciji i koristiti se za pokrivanje dodatnih troškova povezanih sa svojstvima i ograničenjima iz članka 349. UFEU-a koji nastaju u najudaljenijim regijama; nadalje primjećuje da se posebna dodatna sredstva mogu uporabljati i za pomoć pri financiranju operativne potpore i rashoda kojima se pokrivaju obveze i ugovori javnih službi u najudaljenijim regijama;

8.  ističe potrebu za daljnjim jačanjem administrativne sposobnosti regionalnih i lokalnih vlasti i za dodatnim naporima radi smanjenja birokracije koja također nepovoljno utječe na te vlasti u njihovoj ulozi korisnika te ograničava njihovu sposobnost da provode projekte koje financira EU;

9.  traži od institucija da poboljšaju postojeće odredbe kako bi regije u određenim državama članicama koje su posebno teško pogođene financijskom krizom mogle dodatno poboljšati svoje kapacitete primanja strukturnih i kohezijskih fondova i sprečavanja očekivanih velikih opoziva sredstava;

10.  poziva na daljnje pojednostavljenje pravila i povećanu fleksibilnost i transparentnost u programiranju i upravljanju strukturnih fondova, čime se omogućava bolja provedba projekata te brži i primjereniji odgovori na socijalne izazove i prijetnje;

11.  pozdravlja Izvješće o javnim financijama u Europskoj monetarnoj uniji za 2012. koje je objavila Komisija te posebno poglavlje o fiskalnoj decentralizaciji u EU-u u kojem se ističe dobro funkcioniranje fiskalnog federalističkog predloška u sklopu kojeg se odgovornosti prikupljanja prihoda i financiranja rashoda prenose na podnacionalne vlasti; traži od Komisije da obuhvati takvo poglavlje o stanju poddržavnih javnih financija i reformi u izvješću o javnim financijama u EMU-u sljedeće godine;

12.  ističe potrebu za većim sinergijama između nacionalnih, podnacionalnih i europskog proračuna javne potrošnje preko jasnog određenja uloga i odgovornosti različitih proračunskih tijela na razini EU-a, država članica i poddržavnoj razini, što obuhvaća jasnoću uloge i opravdanja politike EU-a i financijske intervencije, zadržavanje razdoblja za plaćanja utvrđenih u Direktivi o kašnjenju plaćanja 2011/7/EU, poštovanje supsidijarnosti i proračunskih prava lokalnih i regionalnih vlasti (njihove uloge u odlučivanju i nadzoru), tj. njihove demokratske odgovornosti zajednicama koje ih izabiru te jamčenje autonomije svake razine upravljanja u određivanju prioriteta i potrošnje; poziva Komisiju da iznese jasne činjenične podatke o tome kako bi se uloga proračuna EU-a u poticanju ulaganja na različitim razinama mogla ojačati;

13.  snažno podupire povećanje transparentnosti i pojednostavljivanje proračunskih procesa na svim razinama upravljanja (što obuhvaća utvrđivanje izvora financiranja EU-a izrijekom u nacionalnim i podnacionalnim proračunima) te jamčenje dostupnosti podataka na razini EU-a o profilima potrošnje programa s financiranjem EU-a na regionalnoj razini (gdje je to moguće), ali i objašnjenje načina usklađivanja prioriteta i financiranja na razini EU-a, država članica i poddržavnoj razini prema prioritetima dogovorenim na razini EU-a;

14.  naglašava važnost prilagođavanja tekućih proračunskih ograničenja diljem Europe uz istovremen nastavak ulaganja u budućnost; podsjeća države članice da izazov nije u većoj, nego u učinkovitijoj potrošnji;

15.  pozdravlja činjenicu da se primjena financijskih instrumenata u okviru kohezijske politike širi na sve tematske ciljeve i sve europske strukturne i investicijske fondove; traži od Komisije da ona pripremi dubinsku analizu i procjenu potencijala novih instrumenata i izvora financiranja za potporu ulaganju koje vodi k rastu kao što su tržište obveznica, instrument za podjelu rizika i upotreba inovativnih financijskih instrumenata; poziva Komisiju i Europsku investicijsku banku (EIB) da pripreme inovativne načine financiranja dugoročnih ulaganja lokalnih i regionalnih vlasti, uključujući preko privlačenja privatnog kapitala; naglašava ključnu ulogu koju imaju programi kreditiranja EIB-a za financiranje projekata od europskog interesa te poziva na uspostavu veće usklađenosti i sinergije između tih programa i strukturnih fondova;

16.  ističe važnost platforme za umreživanje Jessica u podupiranju održivog gradskog razvoja i revitalizacije gradskih područja preko mehanizama financijskog inženjeringa te poziva na njezinu prošireniju uporabu u sljedećem programskom razdoblju;

Gospodarsko upravljanje EU-a i ulaganje u rast i radna mjesta

17.  ističe ulogu koju bi lokalne i regionalne vlasti mogle imati u ostvarivanju ciljeva pametnog, održivog i uključivog rasta u sklopu strategije Europa 2020.; ponavlja važnost partnerstva između središnjih vlasti te regionalnih i lokalnih vlasti u postavljanju prioriteta i pružanju potrebnog sufinanciranja za provedbu programa kao preduvjeta za postizanje najjačeg učinka uz ograničene resurse pri nastojanju da se ti ciljevi ostvare; u tom kontekstu naglašava važnost novih instrumenata za lokalni razvoj kojim upravlja lokalna zajednica, koji bi omogućili akcijskim skupinama na lokalnoj razini da izrade i provedu lokalne strategije za pametan, održiv i uključiv rast; poziva države članice da omoguće takve prilike kao dio tekućeg postupka programiranja kako bi se iskoristio veliki inovacijski potencijal lokalnih akcijskih skupina; naglašava važnost lokalnih i regionalnih vlasti i, po potrebi, socijalnih partnera i drugih relevantnih partnera u programiranju, provedbi, nadzoru i ocjeni strukturnih fondova te pripremi partnerskih sporazuma, što bi moglo rezultirati boljom povezanošću između strategija EU-a te nacionalnih, regionalnih i lokalnih strategija;

18.  izražava uvjerenje o nužnosti tematske koncentracije na mali broj prioriteta; naglašava međutim potrebu fleksibilnosti kako bi se državama članicama i regijama omogućilo da što djelotvornije odgovore na zajedničke ciljeve, istodobno poštujući teritorijalne, gospodarske i socijalne posebnosti;

19.  snažno ponavlja svoje protivljenje uvođenju makroekonomskih uvjeta u kohezijsku politiku za razdoblje od 2014. do 2020., čime bi se kaznile regije i socijalne skupine koje su već oslabljene krizom, uz moguće nerazmjerne učinke obustave plaćanja u nekoliko država članica i posebno u regijama, unatoč njihovu punom sudjelovanju u naporima za uravnoteženje javnih proračuna te što bi služilo samo slabljenju država u financijskim poteškoćama i dovelo u pitanje napore solidarnosti koji su ključni za očuvanje makroekonomske ravnoteže u Uniji; k tomu zauzima stajalište da takav represivni pristup široka javnost ne bi mogla razumjeti i da bi se njime pojačalo nepovjerenje javnosti u dobu kad su ljudi već teško pogođeni krizom i učincima politike štedljivosti;

20.  vjeruje da se u razdoblju ograničavanja troškova u javnom financiranju mora ponovno razmotriti načelo aditivnosti koje bi se trebalo primijeniti u skladu s Europskim okvirom gospodarskog upravljanja te se nada da će se o tom pitanju raspravljati tijekom pregovora o kohezijskoj politici nakon 2013;

21.  primjećuje nedavne opaske MMF-a da se štedljivošću oslabljuju države u kojima se ona primjenjuje nepromišljeno, a razlog je taj da kad su globalni ekonomski izgledi slabi, prenagljeno smanjenje državnog deficita otežava kratkoročni oporavak smanjenjem poreznih prihoda čime se nadalje produbljuje deficit; slaže se s MMF-om da, umjesto da ga se ograniči samo na fiskalnu konsolidaciju, naglasak treba proširiti s ciljem uravnoteženja konsolidacije s rastom;

22.  pozdravlja prijedlog nekih država članica da se pregovorima o VFO-u obuhvati pitanje „odredbe o reviziji” za 2015. i 2016., čime bi se proračuni mogli povećati tijekom njihove primjene kako bi se promicalo zapošljavanje mladih, malo i srednje poduzetništvo i drugi ključni sektori;

23.  poziva Komisiju i države članice da se koriste svim okvirima prilagodljivosti koji postoje u preventivnom dijelu Pakta o stabilnosti i rastu kako bi se postigla ravnoteža između potrebe za produktivnim i održivim javnim ulaganjima s ciljevima fiskalne discipline; smatra da bi se to moglo učiniti primjerice isključivanjem ukupnog iznosa nacionalnog sufinanciranja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova iz ograničenja koja su nametnuta Paktom o stabilnosti i rastu, temeljenjem izračuna u svrhe Pakta na neto financijskim potrebama države članice, za razliku od bruto potreba, tj. nteto poreza koji se plaćaju na stvarne rashode (najvažnije PDV), ili postupnim uvođenjem dvaju izvora programskog financiranja (europskog i nacionalnog) u skladu s različitim rasporedima, kako bi financiranje bilo potpuno europsko tijekom prvih godina programa, a tijekom posljednjih godina dolazilo posve iz nacionalnih izvora, uz pretpostavku da bi pojedina država članica o kojoj je riječ dotad uspjela ostvariti konkretne rezultate u smislu politike obuzdavanja omjera dug−BDP;

24.  poziva Komisiju da osigura da javni rashodi koji nastaju u državama članicama radi sufinanciranja programa koje podržavaju strukturni fondovi nisu obuhvaćeni u javnim ili istovrsnim strukturnim rashodima koji se uzimaju u obzir u sklopu sporazuma o partnerstvu za potrebe utvrđivanja da se poštuje Pakt o stabilnosti i rastu, s obzirom na to da potonji rashodi čine obvezu koja proizlazi izravno iz postupanja prema načelu aditivnosti; stoga poziva da se javni rashodi povezani s provedbom programa koji se sufinanciraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova potpuno izuzmu iz definicije strukturnih deficita u Paktu o stabilnosti i rastu jer su to rashodi posvećeni postizanju ciljeva strategije Europa 2020. i podupiranju konkurentnosti, rasta i stvaranja radnih mjesta, osobito kad je riječ o zapošljavanju mladih;

25.  poziva Komisiju da izvijesti o području primjene za moguće djelovanje u granicama postojećeg fiskalnog okvira EU-a kako bi se nastavilo rješavati pitanje razdvajanja aktualne potrošnje i ulaganja u izračunima proračunskog deficita radi izbjegavanja negativnog izračuna javnih ulaganja s dugoročnim neto koristima;

26.  snažno potiče Komisiju i države članice da u kontekstu aktualnih pregovora o budućoj Ekonomskoj i monetarnoj uniji uzmu u obzir sav manevarski prostor za prilagodljivost u okviru makroekonomskog upravljanja kako bi se omogućilo produktivno ulaganje, posebno ponovnim razmatranjem odnosa između Pakta o stabilnosti i razvoju i produktivnog javnog ulaganja te izuzimanjem javnih rashoda povezanih s provedbom programa koji se sufinanciraju iz strukturnih i investicijskih fondova u sklopu politike naklonjene rastu iz pravila proračunskog nadzora koja su dijelom Pakta o stabilnosti i rastu;

o
o   o

27.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ec/131388.pdf. (2) http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ec/136151.pdf. (3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0430. (4) SL C 390 E, 18.12.2012., str. 10. (5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0070. (6) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0069. (7) SL C 87 E, 1.4.2010., str. 113. (8) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0078. (9) http://www.eib.org/infocentre/publications/all/econ-note-2012-regional-convergence.htm. (10) http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/occasional_paper/2012/pdf/ ocp125_en.pdf.