Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 232. i 341. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Protokol br. 6 priložen Ugovorima o utvrđivanju sjedišta institucija i određenih tijela, ureda, agencija i službi Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 10., 14. i 48. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir stajalište koje je zauzeo po tom pitanju, posebno u preporuci od 21. lipnja 1958., rezoluciji od 7. srpnja 1981. kojom je usvojio Zagarijevo izvješće, u preporukama za međuvladinu konferenciju od 13. travnja 2000. te rezolucijama koje su priložene sljedećim dokumentima: Rezoluciji od 8. lipnja 2011. naslovljenoj „Ulaganje u budućnost: novi višegodišnji financijski okvir (VFO) za konkurentnu, održivu i uključivu Europu”(1), Odluci od 10. svibnja 2012. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2010., dio I. – Europski parlament(2), Rezoluciji od 16. veljače 2012. o smjernicama za proračunski postupak 2013., dio I. – Europski parlament, dio II. – Vijeće, dio IV – Sud, dio V. – Revizorski sud, dio VI. – Gospodarski i socijalni odbor, dio VII. – Odbor regija, dio VIII. – Europski ombudsman, dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka, dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje(3), Rezoluciji od 29. ožujka 2012. o procjeni Parlamenta o prihodima i rashodima za financijsku godinu 2013.(4) te Rezoluciji od 4. srpnja 2012. o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2013.(5),

–  uzimajući u obzir pisana pitanja E-000181-2007, E-006174-2009, E-006258-2009, E-002934-2012, E-002935-2012, E-004134-2012 i E-004135-2012 Europskoj komisiji i Vijeću,

–  uzimajući u obzir izvješća glavnog tajnika iz rujna 2002. i kolovoza 2013. o troškovima održavanja triju mjesta rada,

–  uzimajući u obzir izvješće zajedničke radne skupine Predsjedništva i Odbora za proračun o proračunu Parlamenta za 2012.,

–  uzimajući u obzir izvješća o svojim aktivnostima za razdoblja 1993. – 1999., 1999. – 2004, 2004. – 2009. i 2009.– 2011.,

–  uzimajući u obzir sudsku praksu Suda europske unije, a posebno predmete C-230/81(6), C-345/95(7) i spojeni predmeti C-237/11 i C-238/11(8),

–  uzimajući u obzir predstavku 630/2006 u okviru kampanje za jedno sjedište, koju je podržalo više od jednog milijuna građana EU-a,

–  uzimajući u obzir glasovanje na sjednici od 23. listopada 2012., na kojoj je većina zastupnika (njih 78 %) pozvala države članice da preispitaju svoje stajalište o Strasbourgu kao službenom sjedištu Parlamenta;

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 3., članke 29., 41., 48., 74.a, 201. te članak 202. stavak 4. svojeg Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za predstavke (A7‑0350/2013),

A.  budući da je člankom 341. UFEU-a utvrđeno da sjedišta institucija Unije zajedničkom suglasnošću utvrđuju vlade država članica;

B.  budući da su države članice u Protokolu 6. priloženom Ugovorima odredile Bruxelles kao sjedište Komisije, Vijeća (čije se sjednice u travnju, lipnju i listopadu održavaju u Luxembourgu), Gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija, Luxembourg kao sjedište suda Europske unije, Revizorskog suda i Europske investicijske banke, Frankfurt kao sjedište Europske središnje banke i Haag kao sjedište Europskog policijskog ureda;

C.  budući da je odluka država članica o tim sjedištima donesena unutar šireg konteksta, uzimajući u obzir povijesni razvoj Europske unije i njezinih institucija kao i parametre zemljopisne raspršenosti;

D.  budući da Europski parlament ima specifičnu i jedinstvenu ulogu kao jedina institucija koju europski građani izravno biraju i kojima ona odgovara, te budući da je ta uloga pretrpjela najveće promjene u usporedbi s ostalim institucijama, u ovom će izvješću naglasak u prvom redu biti na sjedištu i organizaciji rada Europskog parlamenta;

E.  budući da se u Protokolu 6. priloženom Ugovorima utvrđuje da je sjedište Parlamenta u Strasbourgu, gdje se održava dvanaest mjesečnih plenarnih zasjedanja, uključujući sjednicu o proračunu, da se dodatne plenarne sjednice održavaju u Bruxellesu, da odbori Europskog parlamenta zasjedaju u Bruxellesu te da se Glavno tajništvo i njegove službe i dalje nalaze u Luxembourgu;

F.  budući da se u člancima 10. i 14. UEU-a navodi da je EU predstavnička demokracija i da Parlament izravno predstavlja europske građane na razini Unije te da je, kao suzakonodavac, Parlament ravnopravan s Vijećem;

G.  budući da se člankom 232. UFEU-a Parlamentu omogućuje da donese svoj Poslovnik, u skladu s kojim može odrediti trajanje plenarnih sjednica, sukladno ugovorima i sudskoj praksi Suda Europske unije;

H.  budući da je Sud Europske unije utvrdio da utvrđivanje sjedišta ne smije ometati pravilan rad Parlamenta; budući da je također utvrdio da bi, iako postoje nedostaci i troškovi prouzročeni postojanjem više mjesta rada, svaka promjena sjedišta ili mjesta rada zahtijevala izmjenu Ugovora, a time i pristanak država članica;

I.  budući da je Parlament prošao kroz korjenitu promjenu iz savjetodavnog tijela sa 78 imenovanih zastupnika, koji su, u prvom redu zbog praktičnih razloga, dijelili prostor s Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe u Strasbourgu, u punopravni, neposredno izabran Parlament s današnjih 766 zastupnika, koji ima ulogu suzakonodavca i koji je ravnopravan Vijeću;

J.  budući da se rast zakonodavnih kapaciteta očituje u porastu postupaka suodlučivanja (trenutno redovni zakonodavni postupci) koji se od 165 u parlamentarnom sazivu 1993. – 1999. popeo na 454 u parlamentarnom sazivu 2004. – 2009., a još je veći u trenutnom sazivu;

K.  budući da se, promjene u ulozi Parlamenta, odražavaju u povećanju broja međuinstitucionalnih sastanaka za 150 %, odnosno sa 16 000 na 40 000 u razdoblju od 2009. do 2013. te u broju stalnih dijaloga i trijaloga s Komisijom, Vijećem i pojedinim državama članicama, koji danas ulaze u okvir zakonodavnog postupka i koji su doveli do velikog porasta broja sporazuma sklopljenih u prvom čitanju, točnije s 28 % na 72 % u razdoblju od 2004. – 2009.;

L.  budući da struktura vremenskog rasporeda Europskog parlamenta (utvrđena na sastanku na vrhu u Edinburghu 1992. godine) prethodi razvoju njegove uloge koja proizlazi iz usvajanja Ugovora iz Mastrichta, Amsterdama, Nice i Lisabona;

M.  budući da je rad Vijeća i Europskog vijeća već koncentriran u Bruxellesu, danas jedinom mjestu održavanja svih sjednica Europskog vijeća, koje su se prije uvijek održavale u zemlji koja predsjeda na temelju rotirajućeg predsjedništva;

N.  budući da je zemljopisna udaljenost između službenih sjedišta suzakonodavnih tijela, koja iznosi 435 km, uzrok izoliranosti Parlamenta, ne samo s obzirom na Vijeće i Komisiju, nego i na ostale dionike, kao što su nevladine organizacije, organizacije civilnog društva i predstavništva država članica, i na jednu od najbrojnijih međunarodnih novinarskih zajednica na svijetu;

O.  budući da se dodatni godišnji troškovi koji proizlaze iz geografske raspršenosti Parlamenta procjenjuju na iznos između 156 i 204 milijuna EUR(9), što je otprilike jednako iznosu od 10 % godišnjeg proračuna Parlamenta, a postoji i znatan ekološki učinak, s emisijama CO2 povezanima s prijevozom u tri mjesta rada i iz njih, čija je procijenjena količina između 11 000(10) i 19 000 tona(11);

P.  budući da trenutna organizacija rada Europskog parlamenta nameće i dodatne troškove i putovanja ostalim institucijama Europske unije, posebno Europskoj komisiji i Vijeću, predstavništvima država članica EU-a, novinarima i predstavnicima civilnog društva;

Q.  budući da je 78 % svih misija statutornog osoblja Parlamenta (u prosjeku 3 172 svaki mjesec), izravna posljedica njegove geografske raspršenosti; budući da zgrade Europskog parlamenta u Strasbourgu treba grijati, u njima smještati osoblje i održavati ih kroz cijelu godinu i ako se koriste samo 42 dana godišnje (a neiskorištene ostaju 89 % vremena);

R.  budući da troškovi koji proizlaze iz geografske raspršenosti Parlamenta predstavljaju važno područje za moguće uštede, posebno u sadašnjoj gospodarskoj klimi;

S.  budući da je, još od svojeg prijedloga 1958. da bude smješten u blizini Vijeća i Komisije, Parlament u brojnim izvješćima, deklaracijama i izjavama u više navrata izražavao želju da se utvrdi praktičnija i učinkovitija organizacija rada;

T.  budući da su građani EU-a, uključujući više od jednoga milijuna građana koji su podržali peticiju u korist jedinstvenog sjedišta, u više navrata izražavali svoje nezadovoljstvo trenutačnom organizacijom;

U.   budući da odredbe koje se odnose na pravo na Parlamenta da samostalno odlučuje o unutarnjem ustroju predstavljaju jedno od glavnih pitanja parlamentarnog sustava;

V.  budući da pored ovdje razmatranih pitanja postoje i druga bitna pitanja izravno povezana s položajem Europskog parlamenta i njegovom funkcijom u institucionalnom ustrojstvu EU-a koja za koja dosad nije pronađeno uvjerljivo rješenje; budući da su spomenuta neriješena pitanja povezna s problematikom izbornih zakona, pravilima kojima se uređuju područja zabrane okupljanja, pitanjima imuniteta, problemima vezanim uz Statut zastupnika; budući da bi odgovore na ta pitanja trebalo tražiti u okviru prava Parlamenta da samostalno odlučuje o unutarnjem ustroju u vidu općih ovlasti za donošenje odluka ili barem u okviru redovnog zakonodavnog postupka zasnovanog na suodlučivanju;

1.  vjeruje da Europskom parlamentu, kao jedinom izravnom predstavničkom organu europskih građana, treba priznati isključivo pravo da odlučuje o organizaciji svoga rada, uključujući i pravo da odlučuje gdje i kada zasjeda;

2.  suglasan je s načelom da bi Europski parlament bio djelotvorniji, troškovno učinkovitiji i obzirniji prema okolišu kad bi imao sjedište u samo jednom mjestu rada; primjećuje da je stalna mjesečna selidba između Bruxellesa i Strasbourga postala negativni simbol među građanima EU-a koji šteti ugledu Europske unije, osobito u vrijeme u kojem je financijska kriza dovela do ozbiljnih i oštrih rezova u proračunima država članica;

3.  smatra da je potpuno legitimno pokrenuti raspravu o svojem pravu da određuje organizaciju svoga rada, uključujući i pravo da odlučuje gdje i kada zasjeda;

4.  stoga se obvezuje pokrenuti redoviti postupak revizije ugovora u skladu s člankom 48. UEU-a da bi predložio izmjene članka 341. TFEU-a i Protokola br. 6, koje su nužne kako bi se Parlamentu omogućilo da odlučuje o utvrđivanju svoga sjedišta i o svojoj unutarnjoj organizaciji;

5.  odlučuje da neće davati preporuke u vezi sjedišta ostalih institucija EU-a;

6.   tvrdi da je nužno ocijeniti financijske i ekonomske posljedice promjene sjedišta ili mjesta rada Europskog parlamenta i da se mora pronaći odgovarajuća kompenzacija kojom će se osigurati daljnja upotreba postojećih zgrada Europskog parlamenta.

7.  prepoznaje da je za svaku buduću odluku Parlamenta vezanu uz organizaciju njegovog rada potrebno osigurati dovoljno vremena za raspravu i razmatranje, kao i za nesmetani prijelaz na novo rješenje;

8.   traži od Revizorskog suda ili slične nezavisne agencije da osigura sveobuhvatnu analizu mogućih ušteda u proračunu EU-a koje bi se postigle kad bi Parlament imao samo jedno sjedište, traži da se analizom obuhvate proračunski aspekti i sporedni troškovi poput ušteda proizašlih iz smanjenja gubitka radnog vremena i veće učinkovitosti;

9.  poziva Predsjedništvo Parlamenta da do 1. siječnja 2014. naruči istraživanje Eurobarometra ili druge slične službe za ispitivanje javnog mnijenja o stajalištu građana EU-a o održavanju radnog uređenja Parlamenta prema kojem on ima tri mjesta rada, s posebnom uputom na financijske i ekološke troškove te troškove koji se odnose na učinkovitost takvog uređenja;

10.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Europskom vijeću i čelnicima država i vlada te parlamentima država članica.

(1) SL C 380 E, 11.12.2012., str. 89. (2) SL L 286, 17.10.2012., str. 1. (3) SL C 249 E, 30.8. 2013., str. 18. (4) SL C 257 E, 6.9.2013., str. 104. (5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0289. (6) Predmet C-230/81, Veliko Vojvodstvo Luksemburg protiv Parlamenta. (7) Predmet C-345/95, Francuska Republika protiv Parlamenta (8) Predmet C-237/11 i C-238/11, Francuska Republika protiv Parlamenta. (9) Izvješće glavnoga tajnika Europskog parlamenta iz 2002. posljednja je dostupna sveobuhvatna procjena troškova. Raspon od 169 do 204 milijuna EUR godišnje potvrđen je u izvješću zajedničke radne skupine Predsjedništva i Odbora za proračune iz 2012. ako se procjena od 148 milijuna EUR dopuni iznosom od 28,3 milijuna EUR godišnjih troškova amortizacije zgrada u Strasbourgu, koji se moraju uzeti u obzir od trenutka kupnje tih zgrada. U odgovoru glavnog tajnika od 30. kolovoza 2013. na zahtjeve iz stavka 10. rezolucije Parlamenta od 6. veljače 2013. o smjernicama za proračunski postupak za 2014. dodatni troškovi sjedišta u Strasbourgu procjenjuju se na 103 milijuna EUR, što ukupno (10) „Tri mjesta rada Europskog parlamenta – financijski, ekološki i regionalni učinci geografske raspršenosti”, bilješka glavnog tajnika Europskog parlamenta od 30. kolovoza 2013. u odgovoru na zahtjev iz stavka 10. rezolucije Parlamenta od 6. veljače 2013. o smjernicama za proračunski postupak za 2014. (11) „Djelovanje Europskog parlamenta u dva sjedišta: „ekološki troškovi, prijevoz i energija”, izvješće koje je izradilo poduzeće Eco-Logica Ltd. za klub zastupnika Zeleni/ALE, studeni 2007.