Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2013/2175(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0065/2014

Podneseni tekstovi :

A7-0065/2014

Rasprave :

Glasovanja :

PV 26/02/2014 - 9.14

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2014)0161

Usvojeni tekstovi
PDF 322kWORD 99k
srijeda, 26. veljače 2014. - Strasbourg Završno izdanje
Dugoročno financiranje europskog gospodarstva
P7_TA(2014)0161A7-0065/2014

Rezolucija Europskog parlamenta od 26. veljače 2014. o dugoročnom financiranju europskog gospodarstva (2013/2175(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije pod nazivom „Dugoročno financiranje europskog gospodarstva” (COM(2013)0150),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije za uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o europskim dugoročnim investicijskim fondovima (COM(2013)0462),

–  uzimajući u obzir načela na visokoj razini OECD- a za financiranje dugoročnog ulaganja od strane institucionalnih ulagača;

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije pod nazivom „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije pod nazivom „Počnimo od malih („Think small first”): Akt o malom poduzetništvu za Europu” (COM(2008)0394), u kojoj se prepoznaje središnja uloga malih i srednjih poduzeća u gospodarstvu EU-a i čiji je cilj osnaženje te uloge te promicanje njihovog rasta i potencijala za stvaranje radnih mjesta smanjenjem broja problema koji ugrožavaju njihov razvoj,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije pod nazivom „Akcijski plan za poboljšanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća” (COM(2011)0870),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije za uredbu Europskog parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja Program za konkurentnost trgovačkih društava i malih i srednjih poduzeća (2014. - 2020.) (COM(2011)0834),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 23. veljače 2011. pod nazivom „Revizija Akta o malom poduzetništvu za Europu” (COM(2011)0078) i rezoluciju Parlamenta od 12. svibnja 2011. o istom predmetu(1) ,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 345/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima rizičnog kapitala(2) ,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010(3) ,

–  uzimajući u obzir pregovore o partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja,

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za regionalni razvoj (A7-0065/2014),

A.  budući da su, u skladu s Komisijom, komercijalne banke glavni izvor financiranja u EU-u, ostvarujući više od 75 % financijskog posredovanja;

B.  budući da su svjetska financijska kriza i kriza državnog duga u EU-u značajno naškodile procesu financijskog posredovanja i sposobnosti Europskog financijskog sektora da usmjeri štednju prema potrebama dugoročnih ulaganja, uzimajući u obzir slabo makroekonomsko okruženje;

C.  budući da javna ulaganja imaju ključnu ulogu u poticanju dugoročnih ulaganja; budući da su, kao što su pokazale nedavne studije Komisije(4) , politike fiskalne konsolidacije, posebno one koordinirane na razini EU-a, zbog učinka prelijevanja i postojanja pozitivnih fiskalnih multiplikatora, imale vrlo snažan utjecaj na dugoročno ulaganje;

D.  budući da su međunarodni konkurenti EU-a, poput SAD-a i Japana, održali visoku razinu javnih ulaganja, dok su politike EU-a dovele do vrlo niskih razina te vrste ulaganja;

E.  budući da postoji trajan nedostatak povjerenja i visoka razina izbjegavanja rizika od strane i privatnih i institucionalnih ulagača;

F.  budući da su niskokamatno okruženje i prognoze malog rasta, barem u doglednoj budućnosti, te ekonomska nesigurnost znatno smanjili dotok dugoročnog financiranja kao i sklonost preuzimanju rizika za dugoročne projekte;

G.  budući da je ograničeno javno financiranje u državama članicama naškodilo sposobnosti javnog sektora da ulaže u infrastrukturu;

H.  budući da je Parlament u više navrata zatražio donošenje zakonodavnog akta o restrukturiranju društava (što je već zatraženo siječnju 2013.) da bi se osiguralo dugoročno planiranje za poduzeća;

I.  budući da je sve veća opća stopa nezaposlenosti, a osobito nezaposlenosti mladih, i dalje glavna prijetnja gospodarskoj i socijalnoj konvergenciji na razini EU-a;

Obrazloženje

1.  pozdravlja inicijativu Komisije o pokretanju opširne rasprave o načinima poticanja dotoka dugoročnog financiranja te poboljšanja i diversifikacije sustava financijskog posredovanja za dugoročna ulaganja u EU-u; Naglašava, međutim, da je hitno potreban konkretan napredak da bi se ponovo pokrenulo dugoročno ulaganje i stvaranje radnih mjesta u EU-u; naglašava da bi definicija dugoročnog financiranja trebala biti uravnotežena i obuhvaćati postojanje stabilnih obveza da bi se dugoročnom imovinom upravljalo bez rizika pretjerane likvidnosti;

2.  naglašava da dugoročna ulaganja moraju biti u skladu s potrebama realnog gospodarstva kako bi se stvorio nužan temelj za stalan održiv gospodarski rast i socijalnu dobrobit koji su potrebni kako bi se postigla konkurentna, održiva, socijalno uključiva i inovativna Europska unija;

3.  svraća pozornost na specifičnost okolnosti prisutnih na lokalnoj i regionalnoj razini te poziva na učinkovitu suradnju između institucija EU-a, država članica te lokalnih i regionalnih vlasti u cilju olakšavanja provođenja transnacionalnih projekata i ustanovljenja dugoročne kulture ulaganja diljem EU-a;

4.  naglašava da dugoročna ulaganja moraju biti u skladu s ciljevima strategije rasta Europa 2020., izvješća o industrijskoj politici 2012., inicijative Unija inovacija i instrumenta za povezivanje Europe;

5.  naglašava da bi se s troškom osposobljavanja i obrazovanja trebalo postupati kao s dugoročnim ulaganjem;

6.  primjećuje da sposobnost gospodarstva da financira dugoročna ulaganja ovisi o javnoj i privatnoj potražnji, koje su obje vrlo niske u EU-u, njegovoj investicijskoj kulturi te njegovoj mogućnosti da stvori financijsku sposobnost te privuče i zadrži izravan domaći i strani investicijski kapital;

7.  naglašava da dugoročna ulaganja imaju ključnu ulogu u stabilizaciji financijskih tržišta preko protucikličnog ulaganja i time promiču održiv gospodarski rast;

8.  primjećuje da banke u EU-u ostvaruju više od 75 % dugoročnog financiranja, što stvara značajnu ovisnost o tom izvoru financiranja, dok u SAD-u manje od 20 % cjelokupnog dugoročnog financiranja osiguravaju banke, a veliku većinu dobro razvijena tržišta kapitala;

9.  smatra da će financijski sustav EU-a postati otporniji s većim rasponom nebankarskih financijskih izvora i instrumenata koji su na korist štedišama i dugoročnim financijskim potrebama trgovačkih društava;

10.  napominje da je, kako bi se ostvarili ciljevi EU-a na području klime i energije, raspodjelu imovine potrebno usmjeriti prema dugoročnim zelenim ulaganjima;

11.  naglašava da je fiskalna konsolidacija prioritet za javne proračune kako bi se osigurala i obnovila usklađenost s Paktom za stabilnost i rast i paketom od dvije mjere („two-pack”); stoga podržava inicijativu za poticanje privatnih ulaganja u dugoročno financiranje;

Prepreke pametnom, održivom i uključivom rastu

12.  primjećuje da je javno financiranje ograničeno zbog sporog gospodarskog rasta, slabog upravljanja javnim proračunom i dodjeljivanja državnih potpora spašavanju financijskih institucija;

13.  primjećuje da se neke države suočavaju s ozbiljnim preprekama pristupu tržištima kapitala, ili ga uopće nemaju, zbog pretjeranog zaduživanja posljednjih godina, dok su tržišta kapitala bila glavni razlog nedavne krize; primjećuje, nadalje, da je u mnogim državama članicama malim i srednjim poduzetnicima uvelike otežan pristup kapitalu jer komercijalne banke kredite dodjeljuju samo pod neopravdano nepovoljnim uvjetima;

14.  primjećuje da neki ulagači iz sektora bankarstva i osiguranja moraju prilagoditi svoje poslovne modele strožim regulatornim zahtjevima koji se razvijaju; ističe da bi ti zahtjevi trebali ojačati financiranje realnog gospodarstva i doprinijeti najvažnijim ciljevima EU-a za održivo, uključivo i pametno gospodarstvo;

15.  napominje da i ulagači mogu oklijevati pri ulaganju u određene sektore, uzimajući u obzir rizik od regulatornih promjena koje mogu suštinski izmijeniti ekonomski model projekta;

16.  poziva Komisiju da u suradnji s Europskim odborom za sistemske rizike procijeni sistemske rizike za tržišta kapitala i društvo općenito zbog viška neiskoristivih sredstava povezanih s ugljičnim dioksidom; poziva Komisiju da o toj procjeni izvijesti u sklopu praćenja svoje Zelene knjige;

17.  napominje da su trenutke šifre bankrota u EU-u nepovezane te da u nekim slučajevima mogu obeshrabriti prekogranično ulaganje i ograničiti mogućnost ulagača da povrate kapital u slučaju neuspjeha projekta; upozorava da se mora izbjeći smanjivanje uvjeta u vezi sa zaštitom ulagača; potvrđuje da su odredbe o bankrotu u nadležnosti država članica;

Alternativni mehanizmi financiranja

18.  primjećuje da će komercijalne banke najvjerojatnije ostati glavni izvor financiranja i da je za države članice ključno uspostavljanje novih izvora koji će upotpuniti uspostavljene mehanizme i popuniti nedostatke u financiranju, pružajući odgovarajući regulatorni i nadzorni okvir usmjeren na potrebe realnog gospodarstva; žali što se tijekom proteklih dvadeset godina javna ponuda u EU-u smanjuje otežavajući rast, stvaranje radnih mjesta, inovacije i stabilnost; napominje da su uvrštena mala i srednja poduzeća zaslužna za značajan udio svih otvorenih radnih mjesta u EU-u te žali zbog negativnih posljedica ograničavanja kapitala takvim društvima dok rastu;

19.  predlaže da se razmotri stvaranje dijela za ulaganje u okviru proračuna Europske unije;

20.  pozdravlja zakonodavni prijedlog Komisije u vezi s dugoročnim investicijskim fondovima; primjećuje da će njihova predviđena obilježja značiti da služe uglavnom institucionalnim ulagačima; naglašava da režim EU-a za alternativne investicijske fondove, rizični kapital i socijalne investicijske fondove također pruža odgovarajuće modele ulagačkog instrumenta;

21.  naglašava ojačanu ulogu novih inovativnih financijskih instrumenata na svim područjima djelatnosti i u financiranju koje je obuhvaćeno europskim strukturnim i investicijskim fondovima; naglašava da uloga financijskih instrumenata u okviru kohezijske politike raste zbog slabe dostupnosti zajmova za ulaganja u realnom gospodarstvu; poziva Komisiju da zajamči pravnu jasnoću i transparentnost novih gotovih financijskih instrumenata i da uspostavi jače veze s mogućnostima za dobivanje zajmova Europske investicijske banke;

22.  poziva Komisiju da predloži unaprijeđeni europski okvir za manje likvidne investicijske fondove kako bi se kratkoročna likvidnost privatnih kućanstava usmjerila prema dugoročnim ulaganjima, te da pruži dodatno rješenje za umirovljenje;

23.  potiče zainteresirane strane u inicijativi projektnih obveznica Europske investicijske banke i EU-a da je i dalje razvijaju kako bi se povećalo financiranje velikih europskih infrastrukturnih projekata u sektoru prometa, energetike i informacijskih tehnologija; poziva države članice da razviju nacionalne inicijative projektnih obveznica uz potporu programa jamstva; podsjeća da bi se javna jamstva trebala odobravati samo pod strogim uvjetima u cilju osiguravanja odgovarajućeg pružanja javnih dobara;

24.  vjeruje da javno-privatna partnerstva (JPP) mogu biti učinkovit i isplativ način olakšavanja suradnje između javnog i privatnog sektora za određene investicije, posebno za infrastrukturne projekte; napominje da postoji velika potreba za visokom stručnošću da bi se omogućila odgovarajuća selekcija, ocjena, izrada, dugoročno planiranje i uvođenje financijskog aranžmana takvih projekata;

25.  vjeruje da su dugoročni javni ulagači (nacionalne, regionalne ili multilateralne razvojne banke i javne financijske institucije) snažni instrumenti u poticanju privatnih ulaganja kako bi se malim i srednjim poduzećima omogućio pristup financiranju i kako bi se ubrzalo dugoročno financiranje poduzeća od šire javnog interesa i od strateške važnosti, osobito onih koja bi dodala vrijednost ciljevima javne politike koji su povezani s gospodarskim rastom, socijalnom kohezijom i zaštitom okoliša; naglašava važnost odgovornosti, transparentnosti i demokratske odgovornosti za ciljeve poželjnih dugoročnih ulaganja i mehanizme kojima se olakšava njihovo ostvarivanje;

26.  poziva Komisiju da u dokumentu u kojemu prati daljnje poduzete korake istraži i razvije usklađeni pristup dugoročnom vrednovanju projekata od općeg interesa koji dobivaju potporu iz javnih sredstava na razini EU-a i na nacionalnoj razini;

27.  poziva države članice da stvore prikladne mreže za suradnju i razmjenu informacija te da ustanove nacionalne ili regionalne dugoročne javne ulagače kojima uzor mogu biti najbolje prakse već uspostavljenih institucija; s tim u vezi ističe da su takve nacionalne ili regionalne razvojne banke, koje su često strukturirane prema načelu suradnje, tijekom trenutne krize nastavile nuditi pouzdano financiranje regionalnim i lokalnim gospodarstvima; poziva Komisiju i države članice da pojačaju svoju potporu takvoj vrsti financijskih institucija;

28.  poziva Komisiju da istraži načine za potporu država članica koje zahtijevaju financijsku i tehničku pomoć kako bi ustanovile svoje dugoročne nacionalne ili regionalne javne ulagače, te da istraži mogućnost mehanizma jamstva EU-a za dugoročne nacionalne javne ulagače;

29.  poziva Komisiju i države članice da istraže potencijal tehnika grupiranja i udruživanja i tako poboljšaju mogućnosti za socijalne i druge infrastrukturne projekte na manjoj razini da bi se osiguralo potrebno ulaganje;

30.  primjećuje brzi rast skupnog financiranja i vjeruje da ono može pružiti nove mogućnosti; Međutim, naglašava da se mora poštovati zaštita ulagača i transparentnost;

31.  vjeruje da su institucionalni ulagači – osiguravajuća društva, mirovinski fondovi, obiteljski poslovi, uzajamni fondovi i zaklade – odgovarajući i pouzdani pružatelji dugoročnog financiranja, s obzirom na duga vremenska razdoblja njihovih poslovnih modela; naglašava da je odgovarajuće nadzorne i bonitetne zahtjeve u vezi s tim institucionalnim ulagačima potrebno razraditi i prilagoditi kako bi se promicalo dugoročno ulaganje za pametno, održivo i uključivo realno gospodarstvo;

32.  naglašava potrebu da se poboljša pristup tržištima kapitala preko novih izvora financiranja poput primarnih javnih ponuda, grupnog financiranja, međusobnog pozajmljivanja („peer to peer”) i (pokrivenih) obveznica ili putem novih segmenata tržišta; poziva EU da razmotri i osloni se na uspješne nacionalne inicijative kako bi identificirao i uklonio prepreke primarnim javnim ponudama; podržava uvođenje klasifikacije rastućih tržišta malih i srednjih poduzeća u okviru Direktive o tržištima financijskih instrumenata; poziva Komisiju da podrži njihov razvoj revizijom Direktive o prospektu; također poziva Komisiju da razmotri pristup na razini glavnih uprava kako bi istražila načine poticanja javnih tržišta za mala i srednja poduzeća i načine na koje direktivama Akcijskog plana za financijske usluge mogu diversificirati udruženja ulagača;

33.  potiče regulatorne napore za osiguravanje visoke kvalitete sekuritizirane imovine, pritom sprječavajući razvoj jako složenih struktura, pretjeranu ponovnu sekuritizaciju i više od tri tranše; primjećuje da ima prostora za veću standardizaciju i transparentnost u odnosu na postojeće rizike; poziva Komisiju i Europsku središnju banku da izbliza slijede rad radne skupine za sekuritizaciju Odbora za financijsku stabilnost Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire te da aktivno sudjeluju u njegovom radu; primjećuje nedostatak dosljednog pristupa i stoga poziva na razvijanje općeg regulatornog okvira i definicije „visokokvalitetne sekuritizacije”; vjeruje da visokokvalitetna sekuritizacija može imati važnu ulogu u financijskom posredovanju i za dugoročnu i za kratkoročnu imovinu i može biti od koristi malim i srednjim zajmoprimcima;

34.  primjećuje da je sekuritizacija jedan od čimbenika koji su doprinijeli krizi jer je dugoročna odgovornost za rizik raširena duž sekuritizacijskog lanca; stoga poziva Komisiju da nastavi jačati i bankarski sustav, uključujući zadružne banke i javne štedionice i mogućnost banaka da pristupe dugoročnom refinanciranju kako bi pokrile svoja dugoročna ulaganja;

35.  pozdravlja rad Europskog investicijskog fonda na kreditnom poboljšanju i Okvirni program konkurentnost i inovacije za stvaranje dodatnog financiranja za mala i srednja poduzeća;

36.  poziva Komisiju da smanji nepotrebno administrativno i regulatorno opterećenje te da posebno uzme u obzir posebnosti malih i srednjih poduzeća i poduzetnika, pozdravlja usvajanje Akta o malom poduzetništvu za Europu i programa Konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća (COSME) i Obzor 2020.; primjećuje da je fragmentacija financijskih tržišta financiranje sektora malih i srednjih poduzeća učinila složenijim i težim;

37.  predlaže da EIB uspostavi poseban ogranak za financiranje malih i srednjih poduzeća s prilagođenim uvjetima za dobivanje zajmova;

38.  pozdravlja poziv Komisije na uporabu privatnog dioničkog ilu rizičnog kapitala, uređenog Direktivom o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i Uredbom o europskim fondovima rizičnog kapitala, kao alternativnog izvora financiranja, posebno u odnosu na društva u početnoj fazi ili u fazi rasta; primjećuje da porezni sustav trenutno izrazito potiče dužničko financiranje; vjeruje da poduzeća privatnog i rizičnog kapitala mogu pružiti vrijednu nefinancijsku potporu uključujući usluge savjetovanja, financijsko savjetovanje, savjetovanje o strategiji trgovanja i usavršavanje; poziva Komisiju da ocijeni ulogu tih poduzeća u financiranju gospodarstva EU-a; poziva Komisiju da radi na uklanjanju svake pristranosti na štetu vlasničkih udjela u različitim nacionalnim, europskim i globalnim gospodarstvima;

Regulatorno okruženje

39.  naglašava da je poslovna klima koja je pogodna za ulagača i snažno usmjerena prema tehnološkom napretku preduvjet da se EU učini privlačnijim odredištem za izravna strana ulaganja; naglašava potrebu za poticanjem slobodnog kretanja kapitala unutar EU-a i između EU-a i trećih zemalja, kako bi EU mogao pristupiti globalnim udruženjima kapitala; u tom pogledu osobito primjećuje važnost osiguranja da je Direktiva o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova provedena tako da se potiču strana ulaganja u EU;

40.  smatra da je važno da ulagači imaju pravo na izbor između brojnih atraktivnih investicijskih proizvoda kako bi mogli diversificirati svoja ulaganja;

41.  naglašava potrebu za uklanjanjem pretjerane kratkoročnosti u ponašanju ulagača i pomakom prema kulturi odgovornog ulaganja koja vodi prema dugoročnom ulaganju u EU;

42.  naglašava potrebu za poticanjem zajedničkog razumijevanja da financijska stabilnost i rast nisu međusobno isključivi već međuovisni i stvaraju važan temelj na kojem se gradi i unaprjeđuje povjerenje ulagača na dugoročnoj osnovi;

43.  naglašava važnost financijskog obrazovanja i razumijevanje ulagača u uspostavljanju kulture dugoročnog ulaganja u EU, te naglašava ulogu koju u ovom pogledu mogu imati propisi na razini EU-a;

44.  naglašava da su dosljedan regulatorni okvir i pravna sigurnost neizostavni za funkcionalno jedinstveno tržište financijskih usluga; vjeruje da bi trenutnu i buduću reformu regulatornog sustava trebalo pažljivo ocijeniti, a njezine posljedice pomno pratiti; poziva Komisiju i države članice da ubrzaju promicanje bankovne unije kako bi se smanjila fragmentacija financijskih tržišta; poziva Komisiju da dovrši jedinstveno tržište za usluge u cilju ostvarivanja njegovog punog potencijala;

45.  poziva na provedbu poticaja za unapređenje dugoročnih dioničkih udjela, kao što su dodatna prava na glasovanje u upravnim odborima, dodatne dionice ili više dividende;

46.  poziva Komisiju da pažljivo ocijeni sveukupni utjecaj već dovršenog i tekućeg financijskog uređenja dugoročnog ulaganja;

47.  pozdravlja napredak u tekućim pregovorima o partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja; primjećuje važnost tih pregovora u jačanju politika i mjera za povećanje ulaganja EU-a i SAD-a u stvaranje radnih mjesta, održivi gospodarski rast i međunarodnu konkurentnost;

48.  smatra da bi se posebna ocjena utjecaja na dugoročno ulaganje trebala uključiti u svaki zakonodavni prijedlog o uređenju relevantnih financijskih usluga;

49.  pozdravlja poziv Komisije Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje da ispita potencijalno umjeravanje pojedinih odredbi o kapitalnim zahtjevima unutar sustava Solventnost II, kako bi se izbjegle moguće prepreke dugoročnom ulaganju; poziva Komisiju da se u potpunosti savjetuje o predloženom umjeravanju i daljnjim koracima u izmjeni tekućeg zakonodavstva;

50.  ponavlja svoj poziv da se u prijedlogu uredbe o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva dodijeli prikladan ponder rizika izlaganjima koja su cjelovito i potpuno osigurana hipotekama na kritične infrastrukturne projekte u sektoru prometa, energetike i komunikacije; smatra da bi daljnje zakonodavstvo trebalo uzeti u obzir zahtjeve dugoročnih ulagača, ocijeniti rizik financijske imovine uključujući prirodu i trajanje obveza te prepoznati pozitivan utjecaj stabilnih obveza;

51.  potiče Komisiju da teži unaprijeđenoj međunarodnoj suradnji i usklađivanju u području dugoročnog ulaganja ostvarivanjem globalnog dijaloga na razini i G20 i Odbora za financijsku stabilnost (FSB);

52.  vjeruje da ulaganja u dugoročnu imovinu zahtijevaju temeljito znanje i ocjenu dugoročnih rizika povezanih s tim ulaganjima; stoga naglašava da ulagači moraju uspostaviti visoku stručnost i dobro upravljanje rizikom kako bi zaštitili dugoročne obveze;

53.  smatra da dobra računovodstvena načela usklađena s dugoročnim ciljevima za institucionalne ulagače, poput prijenosa na gospodarstvo koje ne šteti okolišu, mogu poboljšati transparentnost i dosljednost financijskih podataka te da bi sustavno trebala odražavati ekonomski pristup koji koriste dugoročni ulagači; naglašava da provedba ovih računovodstvenih načela ne smije rezultirati stvaranjem poticaja za procikličke strategije; potiče Odbor za međunarodne računovodstvene standarde da kod revizije praksi modela tržišne vrijednosti i vrednovanja po modelu u obzir uzme rizik od procikličnosti te da kod revizije konceptualnog okvira prizna središnju važnost razboritosti; vjeruje da objavljivanje jasnih i standardiziranih nefinancijskih informacija velikih društava može povećati transparentnost i potaknuti klimu pogodniju za ulagače;

54.  potiče Komisiju da pobliže slijedi rad skupine G20 na prijedlozima za uspostavljanje multilateralnog investicijskog okvira koji postavlja minimalne standarde i izmjenjuje neke odredbe o dugoročnom ulaganju i računovodstvena pravila poštenih vrijednosti kako bi se riješile kratkoročne fluktuacije i nestabilnosti i tako potaknula prekogranična ulaganja;

55.  vjeruje da postoji snažna potreba za pouzdanim poreznim okruženjem koje sprječava nastajanje prepreka dugoročnim ulaganjima; primjećuje da određeni porezni poticaji i ustupci mogu biti ključni u poticanju ulaganja; potiče dijeljenje najbolje prakse i naglašava da unutarnje tržište zahtijeva transparentnost i jaču koordinaciju nacionalnih poreznih politika u cilju olakšavanja prekograničnih ulaganja i izbjegavanja i dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja; potiče države članice i Komisiju da ocijene mogućnost odobravanja porezno povoljnih prinosa za održive infrastrukturne projekte ili druge porezne poticaje i ustupke u cilju poticanja dugoročnog ulaganja;

56.  poziva države članice da u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima preispitaju alate za planiranje svojeg proračuna te da razviju i objave vlastite nacionalne infrastrukturne planove kako bi ulagačima i drugim zainteresiranim stranama pružili detaljne informacije i kako bi omogućili veću sigurnost i planiranje unaprijed za buduće projekte; poziva Komisiju da državama članicama omogući razvoj načina standardizacije podataka o infrastrukturnim projektima te omogućavanja pristupa tim podacima preko središnjeg skladišta podataka;

57.  smatra da je stabilan regulatorni okvir za svaki sektor posebno nužan za nositelje koncesija koji upravljaju velikim prometnim infrastrukturama bez javnog financiranja jer bi im on, zahvaljujući primjeni odgovarajućih pravila za obračunavanje naknada, omogućio pristup potrebnim financijskim sredstvima, povratu troškova u dugoročnom razdoblju i dostatnom povratu ulaganja;

58.  poziva Komisiju da ocijeni utjecaj poreznih poticaja koje koriste države članice na dugoročna financiranja i energetski prijenos te da utvrdi najbolje prakse za razlikovanje nižih troškova za zelena ulaganja od viših troškova za ulaganja u projekte koji ne poštuju prijelaz na dobavljanje održive energije;

59.  poziva da se malim i srednjim poduzećima da prednost pristupa europskim dugoročnim investicijskim fondovima s obzirom na to da ona čine temelj rasta i stvaranja radnih mjesta u EU-u; smatra da bi ovaj pristup trebalo pratiti pojednostavljivanje postupaka prijave; ističe važnost osiguravanja lakšeg pristupa financijskim sredstvima tijekom cijelog postojanja društva kako bi se stvorila i sačuvala održiva kvalitetna radna mjesta;

60.  poziva Komisiju i države članice da potiču mirovinske fondove u donošenju društveno odgovornih odluka o ulaganju koje su u skladu sa standardima EU-a i međunarodnim standardima o ljudskim pravima te društvenim i ekološkim standardima, uključujući važeće smjernice i načela OECD-a i UN-a; podsjeća da planovi Komisije o reviziji Direktive o aktivnostima i nadzoru institucija za dobrovoljno mirovinsko osiguranje ne smiju omesti održivo dugoročno financiranje;

61.  ističe potrebu za boljom financijskom regulacijom i nadzorom kako bi se zaštitili radnici, porezni obveznici i realno gospodarstvo od budućih tržišnih neuspjeha;

62.  poziva Komisiju da ojača komunikaciju i odnos s EIB-om u odnosu na stvaranje prilagođenih programa zajmova i jamstava; potiče EIB na blisku suradnju s državama članicama i regijama u njihovoj provedbi novih inovativnih financijskih instrumenata iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i na nastavak njihove investicijske strategije usmjerene na društveno-gospodarski sektor; nadalje, poziva EIB da razmotri i mogućnost veće fleksibilnosti u definiranju veličine i pravila za takve prilagođene programe zajmova i druge slične programe kako bi bili što je moguće više usklađeni s financijskim instrumentima koji se pružaju preko europskih strukturnih i investicijskih fondova, posebice kad je riječ o prikladnom financiranju za mlade poduzetnike i socijalna poduzeća;

o
o   o

63.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 377 E, 7.12.2012., str. 102.
(2) SL L 115, 25.4.2013., str. 1.
(3) SL L 174, 1.7.2011., str. 1.
(4) http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/economic_paper/2013/pdf/ecp506_en.pdf

Posljednje ažuriranje: 11. srpnja 2017.Pravna napomena