Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0122/2014

Podneseni tekstovi :

Rasprave :

Glasovanja :

PV 12/03/2014 - 8.24

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2014)0231

Usvojeni tekstovi
PDF 461kWORD 63k
srijeda, 12. ožujka 2014. - Strasbourg Završno izdanje
Ocjenjivanje pravosuđa u području kaznenog prava i vladavine prava
P7_TA(2014)0231A7-0122/2014

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. ožujka 2014. o ocjenjivanju pravosuđa u pogledu kaznenog prava i vladavine prava (2014/2006(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegove članke 2., 6. i 7.,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 70., 85., 258., 259. i 260.,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 6. Europske konvencije o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. ožujka 2013. naslovljenu „Analiza stanja u pravosuđu EU-a – sredstvo za promicanje učinkovitog pravosuđa i rasta” (COM(2013)0160),

–  uzimajući u obzir pismo od 6. ožujka 2013. koje su ministri vanjskih poslova Njemačke, Danske, Finske i Nizozemske poslali predsjedniku Komisije Joséu Barrosu u kojem pozivaju na uspostavu mehanizma za poticanje sukladnosti s temeljnim vrijednostima u državama članicama,

–  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije o uspostavi Ureda europskoga javnog tužitelja (COM(2013)0534), u kojem se razmatra potreba stvaranja kaznenopravnog područja EU-a,

–  uzimajući u obzir aktivnosti, godišnja izvješća i studije Agencije Europske unije za temeljna prava,

–  uzimajući u obzir aktivnosti i izvješća Europske komisije za demokraciju kroz pravo (Venecijanska komisija), posebno njezino izvješće o vladavini prava (CDL-AD(2011)003rev), njezino izvješće o neovisnosti pravosudnog sustava ‒ Dio I.: neovisnost sudaca (CDL-AD (2010)004) i izvješće o europskim standardima u pogledu neovisnosti pravosudnog sustava ‒ Dio II.: tužiteljstvo (CDL-AD (2010)040),

–  uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju između Vijeća Europe i Europske unije,

–  uzimajući u obzir revidirani Statut Europske komisije za demokraciju kroz pravo;

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. studenog 2013. naslovljenu „Godišnji pregled rasta za 2014.” (COM(2013)0800),

–  uzimajući u obzir aktivnosti i izvješća Europske komisije za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ), posebno njezino posljednje izvješće o ocjeni europskih pravosudnih sustava (2012.),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o stanju, standardima i praksama u području temeljnih prava u Europskoj uniji, te relevantne rezolucije iz područja vladavine prava i pravosuđa, uključujući one o korupciji i Europskom uhidbenom nalogu(1) ,

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A7-0122/2014),

A.  budući da ocjenjivanje u području kaznenog prava jača uzajamno povjerenje i budući da je uzajamno povjerenje ključno za učinkovitu provedbu instrumenata za uzajamno priznavanje; budući da je u okviru Stockholmskog programa ocjenjivanje navedeno kao jedan od glavnih instrumenata za integraciju u području slobode, sigurnosti i pravde;

B.  budući da Ugovori pružaju potrebnu osnovu za ocjenjivanje politika u području slobode, sigurnosti i pravde te poštovanje temeljnih vrijednosti Unije, uključujući vladavinu prava; budući da su kvaliteta, neovisnost i učinkovitost pravosudnih sustava također prioriteti navedeni u okviru Europskog semestra, novog godišnjeg ciklusa EU-a koordinacije ekonomske politike;

C.  budući da se analiza stanja u pravosuđu trenutačno razmatra u kontekstu Europskog ekonomskog semestra čime se pretjerano naglašava gospodarska vrijednost pravosuđa; budući da pravosuđe samo po sebi ima vrijednost te bi trebalo biti dostupno svima bez obzira na gospodarske interese;

D.  budući da je potrebna suradnja između nacionalnih tijela i zajedničko razumijevanje zakonodavstva EU-a u području kaznenog prava

E.  budući da analiza stanja u pravosuđu za 2013. naglasak stavlja isključivo na građansko, trgovačko i upravno pravosuđe, a trebala bi uključivati i kazneno pravosuđe budući da funkcioniranje i integritet kaznenog pravosuđa ima također znatan učinak na temeljna prava te je uz to snažno povezano s vladavinom prava;

F.  budući da je Agencija Europske unije za temeljna prava u poglavlju o „pristupu učinkovitom i neovisnom pravosuđu” iz svojeg godišnjeg izvješća za 2012. izrazila zabrinutost zbog stanja vladavine prava, a posebno neovisnosti pravosuđa, u pojedinim državama članicama i s tim u vezi zbog temeljnog prava na pristup pravosuđu na što je ozbiljno utjecala financijska kriza;

G.  budući da je predugo trajanje sudskih postupaka i dalje glavni razlog zašto Europski sud za ljudska prava osuđuje države članice EU-a;

H.  budući da je od svoje uspostave 2002. Europska komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) razvila stručno znanje iz prve ruke u analizi različitih nacionalnih pravosudnih sustava i osigurala besprimjernu bazu znanja sa stvarnom dodanom vrijednošću, pomažući državama članicama da poboljšaju ocjenjivanje i djelovanje svojih pravosudnih sustava; budući da njezina shema ocjenjivanja, koja se sad već peti put upotrebljava, obuhvaća sva pravosudna područja i uključuje različite kategorije za analizu, kao što su demografski i gospodarski podaci, pošteno suđenje, pristup pravosuđu, karijera sudaca, tužitelja i odvjetnika, itd.;

I.  budući da je Venecijanska komisija u svom najnovijem izvješću o vladavini prava navela šest elemenata o kojima je postignut konsenzus i koji čine temeljne stupove vladavine prava: zakonitost, uključujući transparentan, odgovoran i demokratski postupak provedbe zakona; pravnu sigurnost; zabranu samovolje; pristup pravosuđu pred neovisnim i nepristranim sudovima, uključujući pravosudnu reviziju upravnih akata; poštovanje ljudskih prava; te nediskriminaciju i jednakost pred zakonom;

J.  budući da bi se rad institucija EU-a trebao temeljiti na bliskoj suradnji i interakciji te bi se trebao oslanjati na najbolje prakse i stručno znanje drugih međunarodnih tijela, uključujući specijalizirana tijela Vijeća Europe kako bi se izbjeglo preklapanje i udvostručavanje djelatnosti te osigurala učinkovita uporaba resursa;

K.  budući da su Vijeće Europe i Europska unija ponovno potvrdili svoju predanost jačanju suradnje u područjima od zajedničkog interesa, a posebno u području promicanja i zaštite pluralističke demokracije te poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava, kako bi se u cijelosti iskoristila specijalizirana tijela, kao što je Venecijanska komisija, te razvili prikladni oblici suradnje kao odgovor na nove izazove;

L.  budući da je Parlament u više navrata pozivao na jačanje postojećih mehanizama kako bi se osiguralo da se vrijednosti Unije iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji poštuju, štite i promiču te da se krizne situacije u Uniji i državama članicama rješavaju na brz i djelotvoran način; budući da je u Parlamentu, Vijeću i Komisiji u tijeku rasprava o stvaranju „novih mehanizama”;

M.  budući da se neovisnost pravosuđa te sudaca i javnih tužitelja u državama članicama mora zaštititi od političkih uplitanja;

N.  budući da bi se svakom odlukom o tome trebala u najkraćem roku jamčiti pravilna primjena članka 2. UEU-a, te osigurati da se sve odluke donose na temelju objektivnih kriterija i objektivne ocjene, kako bi se pristupilo rješavanju kritika o dvostrukim standardima, različitom postupanju i političkoj pristranosti;

O.  budući da primjena instrumenata Unije u području kaznenog pravosuđa, uključujući s tim u vezi poštovanje temeljnih prava te razvoj područja kaznenog pravosuđa, ovisi o učinkovitom funkcioniranju nacionalnih kaznenopravnih sustava;

P.  budući da postoji potreba za dosljednim i sveobuhvatnim djelovanjem pravosuđa jer počinitelji kaznenih djela koji prelaze granice ne smiju iskorištavati razlike između kaznenopravnih sustava država članica;

Razvoj analize stanja u pravosuđu u kaznenopravnim stvarima

1.  pozdravlja analizu stanja u pravosuđu EU-a koju je sastavila Komisija; no žali što se pri toj analizi naglasak stavlja samo na građansko, trgovačko i upravno pravosuđe;

2.  naglašava da će se uspostavom analize stanja u pravosuđu u kaznenim stvarima dati temeljni doprinos stvaranju općeg razumijevanja zakonodavstva EU-a u području kaznenog prava među sucima i javnim tužiteljima čime se jača uzajamno povjerenje;

3.  stoga poziva Komisiju da postupno šiti područje djelovanja analize tako da ona postane odvojena i sveobuhvatna analiza pravosuđa kojom se s pomoću uporabe objektivnih pokazatelja ocjenjuju sva područja pravosuđa, uključujući kazneno pravosuđe i sva pitanja koja su horizontalno u vezi s pravosuđem, kao što su neovisnost, učinkovitost i integritet pravosuđa, karijera sudaca i poštovanje postupovnih prava; pozva Komisiju da uključi sve relevantne dionike i osloni se na njihovo iskustvo i naučene lekcije te na rad koji su već obavila tijela Vijeća Europe u pogledu procjene vladavine prava i pravosudnih sustava, te Agencija Europske unije za temeljna prava;

Uloga nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta

4.  poziva Komisiju i Vijeće da osiguraju da su Europski parlament i nacionalni parlamenti uključeni u postupak kako je predviđeno Ugovorima, te da im se redovito dostavljaju rezultati ocjenjivanja;

Sudjelovanje država članica

5.  žali zbog nedostatka dostupnih podataka o nacionalnim pravosudnim sustavima i stoga poziva države članice da u potpunosti surađuju s institucijama EU-a i Vijeća Europe te da redovito prikupljaju i dostavljaju nepristrane, pouzdane, objektivne i usporedive podatke o svojim pravosudnim sustavima;

Vladavina prava i temeljna prava

6.  poziva Komisiju da razmotri ponovni zahtjev Parlamenta i predloži:

   učinkovit mehanizam za redovitu procjenu sukladnosti država članica s temeljnim vrijednostima EU-a, kako je utvrđeno u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji, te tako osigura temelj za instrument ranog upozorenja; te
   mehanizam za krizne situacije s odgovarajućim oblikom intervencije, učinkovitijim postupcima za utvrđivanje kršenja i mogućnošću kazni ako bi došlo do sustavnih kršenja načela demokracije i vladavine prava i ako odgovarajuće provjere i ravnoteža u državi članici ne bi djelovale;

7.  ponavlja da se svaki takav mehanizam u svim državama članicama mora primjenjivati transparentno, jednako i ravnopravno te da mora težiti dopunjavanju rada drugih međunarodnih institucija, kao što je Vijeće Europe, a posebno njegova Venecijanska komisija; poziva na uključivanje Agencije Europske unije za temeljna prava u ocjenjivanje;

8.  poziva na veću suradnju između Europskog parlamenta i Venecijanske komisije; poziva Parlament i Vijeće Europe da razviju odgovarajući mehanizam za podnošenje zahtjeva za mišljenje o temama od posebnog značaja za Venecijansku komisiju te da osiguraju sudjelovanje Parlamenta kao promatrača u radu Venecijanske komisije;

9.  smatra da je potrebno daljnje jačanje suradnje između nadležnih odbora Parlamenta i Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u skladu s člankom 199., a posebno u obliku redovitih i ad hoc sastanka, te da je potrebno odrediti ključne točke na obje strane; proširuje stalni poziv na predstavnike Vijeća Europe (relevantni odbori Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Venecijanska komisija, CEPEJ, povjerenik za ljudska prava) kako bi prisustvovali relevantnim sjednicama odbora Europskog parlamenta;

10.  poziva na ažuriranje sporazuma iz 2007. o jačanju suradnje između Parlamentarne skupštine Vijeća Europe i Europskog parlamenta kako bi se najbolje uzeli u obzir razvoji do stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona; poziva Konferenciju predsjednika, na temelju članka 199. Poslovnika Parlamenta, da pozove Parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe da otvori raspravu s ciljem uključivanja praktičnih mjera suradnje među predmetnim tijelima u taj opći okvir;

11.  primjećuje da Memorandum o razumijevanju između Vijeća Europe i Europske unije mora također podlijegati redovitom ocjenjivanju;

12.  poziva Vijeće i države članice da u potpunosti preuzmu svoju odgovornost u pogledu temeljnih prava, kako su sadržana u Povelji i mjerodavnim člancima Ugovora, posebno člancima 2., 6. i 7. Ugovora o Europskoj uniji; smatra da je to preduvjet ako se EU želi učinkovito baviti situacijama u kojima države članice ograničavaju načela demokracije, vladavinu prava i temeljna prava;

13.  naglašava da je Komisija ovlaštena izvesti pred Sud Europske unije državu članicu koja ne ispunjava svoje obveze iz Ugovora;

o
o   o

14.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0500, P7_TA(2013)0315, P7_TA(2011)0388 i P7_TA(2013)0444; P7_TA(2014)0173 i P7_TA(2014)0174.

Posljednje ažuriranje: 21. studenog 2017.Pravna napomena