Europski parlament,

–  uzimajući u obzir glavu V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 19. i 20. prosinca 2013. o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. studenog 2014. o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 24. srpnja 2013. naslovljenu „Prema konkurentnijem i učinkovitijem sektoru obrane i sigurnosti” (COM(2013)0542) i povezanom Planu provedbe od 24. lipnja 2014. (COM(2014)0387),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ(2),

–  uzimajući u obzir Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju zajedničkih pravila kontrole izvoza vojne tehnologije i opreme,

–  uzimajući u obzir Okvir za politiku sustavne i dugoročne suradnje u području obrane, koji je Vijeće usvojilo 18. studenog 2014.,

–  uzimajući u obzir ažurirani Okvirni sporazum za sigurnost opskrbe između država članica sudionica, koji je upravni odbor Europske obrambene agencije usvojio u studenom 2013., te povezani Kodeks ponašanja u vezi s određivanjem prioriteta, koji je upravni odbor usvojio u svibnju 2014.,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 21. studenog 2013. o tehnološkoj i industrijskoj bazi europskog obrambenog sektora(3) i od 14. prosinca 2011. o utjecaju financijske krize na obrambeni sektor u državama članicama EU-a(4),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0159/2015),

A.  budući da su u sklopu „obrambenog paketa” iz 2009. uvedeni novi zakonodavni akti na području europskog obrambenog tržišta i da je svih 28 država članica prenijelo nove propise u nacionalno zakonodavstvo; budući da je okosnica tih novih zakonodavnih akata uvođenje regulatornog okvira koji se temelji na transparentnosti, nediskriminaciji i tržišnom natjecanju te uzima u obzir specifičnosti obrambenog sektora;

B.  budući da su se države članice složile da je potrebno stvoriti europsko tržište za obrambenu opremu i usluge; budući da je Europsko vijeće čak pozvalo na uspostavljanje mehanizma sigurnosti opskrbe na razini EU-a; budući da su odgovarajući kapaciteti i opskrba opreme te strateška autonomija Unije od ključne važnosti za sigurnost Unije i njezina susjedstva;

C.  budući da uspjeh mirovnih i sigurnosnih misija u okviru ZSOP-a pretežito ovisi o njihovoj sposobnosti da brzo i pravovremeno reagiraju te je, stoga, od presudnog značaja raditi na postizanju istinskog europskog obrambenog tržišta kako bi se izbjeglo udvajanje i smanjila birokracija;

D.  budući da europska obrambena tržišta nisu dovoljno ujedinjena, ekonomična i transparentna, ovisnost europskog obrambenog sektora o vanjskim tržištima mogla bi se još povećati, u ovo doba opetovanih i izravnih prijetnji europskoj sigurnosti nezabilježenih od završetka Hladnog rata;

E.  budući da su ulaganja u istraživanje i tehnologiju u obrambenim sektorima svih država članica, kao i zajednička ulaganja u istraživanje i tehnologiju u obrambenom sektoru u okviru europske suradnje, posljednjih godina u zabrinjavajućem padu;

Promjene na obrambenim tržištima dovode u pitanje autonomiju Europe

1.  i dalje je ozbiljno zabrinut zbog sveprisutnih i uglavnom neusklađenih rezova u proračunima za obranu u većini država članica; naglašava da se rezovima u proračunima za obranu oslabljuje obrambeni potencijal država članica i EU-a te dovodi u pitanje razina njihove pripremljenosti da jamče nacionalnu i europsku sigurnost; mišljenja je da ti neusklađeni rezovi, zajedno sa strukturnim problemima te nepoštenim i netransparentnim praksama, Uniju stavljaju u rizičan položaj time što se odriče strateških potencijala i kapaciteta te mogućnosti koje bi donijeli usklađena obrambena politika te udruživanje i dijeljenje obrambenih potencijala kad je riječ o ostvarivanju prosperiteta i mira u Uniji, u skladu s člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji, te sigurnosti opskrbe i obrane njenih građana i interesa;

2.  duboko je zabrinut zbog sve većeg broja oružanih sukoba, izbijanja kriza niskog intenziteta, hibridnog ratovanja i ratovanja preko posrednika, neuspjeha država, nestabilnosti i brojnih slučajeva kršenja ljudskih prava u neposrednom susjedstvu EU-a te prijetnje terorizma unutar i izvan EU-a; vjeruje da su sadašnje sigurnosne prijetnje zajedničke EU-u kao cjelini te im treba pristupiti jedinstveno i usklađeno te pritom udružiti i dijeliti civilna i vojna sredstva; čvrsto vjeruje, s tim u vezi, da je ključno ne tratiti sredstva, bolje se koristiti novcem poreznih obveznika i napredovati u uspostavljanju europskog tržišta za obrambenu opremu te razviti konkurentnu tehnološku i industrijsku bazu europskog obrambenog sektora (EDTIB), sposobnu za ostvarenje sinergije preko povećane prekogranične koordinacije i pružanje potrebnih kapaciteta za ZSOP; također vjeruje da će to biti ključno u povećanju učinkovitosti i ekonomičnosti europskog djelovanja u okviru operacija NATO-a u cilju jamčenja sigurnosti i stabilnosti u Europi i njezinu susjedstvu;

3.  zabrinut je, stoga, što države članice sporo i nedosljedno provode direktive iz „obrambenog paketa” iz 2009. i poziva Komisiju da poduzme konkretne mjere kako bi se direktive pravilno provodile, i to nadziranjem prijenosa u nacionalna zakonodavstva, u cilju izbjegavanja narušavanja tržišta; uviđa da je uvođenje novog zakonodavstva dugotrajan proces, ali upozorava da se nepravilnim i različitim načinima provedbe zakona stvara mogućnost uvođenja loše prakse, čime se dovodi u pitanje postizanje ciljeva utvrđenih u direktivama, a time i ugrožava uspostavljanje europskog tržišta za obrambenu opremu i oslabljuje razvoj EDTIB-a; ističe da bi „obrambeni paket” također trebao doprinijeti stvaranju poticaja za partnerstva na području obrane u Europi te potiče usku suradnju između Komisije i Europske obrambene agencije na tom području; sa žaljenjem podsjeća da zajednička nabava u obrambenom sektoru stagnira, a posljednjih je godina čak u padu;

4.  upozorava na rizik od ovisnosti europskog obrambenog sektora o vanjskim tržištima, i to u doba sve složenijeg i težeg stanja kad je riječ o sigurnosti; osobito upozorava na kombinaciju neusklađenih proračuna država članica za obranu, i dalje prisutnu fragmentaciju tržišta usprkos novim pravilima unutarnjeg tržišta, sve veću ovisnost obrambene industrije o izvozu izvan EU-a, povećano strano ulaganje u obrambeni sektor Europe u nekim zemljama, što bi za posljedicu moglo imati nedostatak transparentnosti i prepuštanje kontrole nad strateškim nacionalnim i europskim obrambenim industrijama, potencijalima i tehnologijom;

5.  smatra da posebnu pozornost treba obratiti na utjecaj određenih projekata na autonomiju i neovisnost EU-a, npr. suradnja s Rusijom na osjetljivim područjima kao što su lansiranje satelita uz pomoć raketa Sojuz i strateški zračni mostovi; naglašava da je potrebno da države članice provedu reviziju prioriteta u svojim vojno-obrambenim industrijama te da pruže poticaj njihovu razvoju do razine dopuštene pravom EU-a;

6.  naglašava da je visokokonkurentna, moderna i ujedinjena strategija europske obrambene industrije ključna za razvijanje europskih obrambenih kapaciteta i ostvarivanje pozitivnog neizravnog učinka na povezane gospodarske sektore; ističe da je veća suradnja kad je riječ o gospodarskim resursima i ljudskom kapitalu presudna za postizanje napretka u istraživanju dvojne namjene kojom se smanjuje naša vanjska ovisnost i osiguravaju naše zalihe i industrijske sirovine, osobito one od ključne važnosti;

7.  napominje da je Europsko vijeće, premda u prosincu 2013. nije na odgovarajući način reagiralo na spomenuto stanje, ipak iznijelo nekoliko načina djelovanja u cilju poboljšanja zajedničke sigurnosne i obrambene politike i obvezalo se ocijeniti napredak u lipnju 2015.; izražava žaljenje što usprkos pogoršanju stanja sigurnosti unutar EU-a, ali i istočno i južno od njega, čime se dodatno ugrožava njegova sigurnost, nije postignut stvarni napredak kad je riječ o trenutačnim sigurnosnim izazovima i prijetnjama;

8.  potiče Europsko vijeće da izvuče potrebnu pouku i poduzme konkretne mjere u cilju nadilaženja fragmentacije europskog obrambenog tržišta; poziva Europsko vijeće da pruži konkretne smjernice za obrambenu politiku i europsko obrambeno tržište, uzimajući u obzir specifičnosti obrambenog sektora u cilju povećanja njegove transparentnosti i konkurentnosti, te da jamči raspoloživost obrambenih kapaciteta potrebnih za europsku sigurnost i ostvarivanje ciljeva ZSOP-a;

Pad europske potražnje zbog proračunskih rezova: potreba za nastavkom suradnje

9.  vjeruje da je godine neusklađenih nacionalnih proračuna za obranu potrebno nadomjestiti boljom suradnjom i usklađivanjem među državama članicama, uključujući osmišljavanjem politika u vezi s proračunima za obranu i usklađivanjem strateških izbora koji se odnose na nabavu vojne opreme i opreme s dvojnom namjenom u skladu s normama transparentne javne nabave; naglašava potrebu za pravovremenim planiranjem strateških ulaganja u kupovinu i obnovu opreme među državama članicama; ponavlja svoj poziv na konsolidaciju potražnje u cijelom EU-u u cilju promicanja i održavanja konkurentnog i nezavisnog EDTIB-a; naglašava da je razvoj učinkovitog i transparentnog EDTIB-a ključni čimbenik sposobnosti Europe da štiti svoje građane, interese i vrijednosti, u skladu s ciljevima Ugovora, te da ispunjava svoju odgovornost u jamčenju sigurnosti; poziva Komisiju da razvije industrijsku strategiju kojom se određuju ključni kapaciteti na kojima se može temeljiti EDTIB;

10.  podsjeća da je 28 država članica EU-a i dalje na drugom mjestu u svijetu kada je riječ o troškovima u obrambenom sektoru i o izvozu oružja; vjeruje da ta činjenica pokazuje da države članice EU-a i Unija još igraju ključnu ulogu u svjetskoj trgovini oružjem i nabavi u području obrane; smatra da je 190 milijardi EUR kombiniranih godišnjih rashoda za obranu golem iznos novca poreznih obveznika; također podsjeća da brojne nedavne studije ukazuju na činjenicu da je glavni problem u tome da se u mnogima od 28 država članica EU-a sredstva iz proračuna za obranu troše na vrlo neučinkovit način koji rezultira dugotrajnim zastojima, visokim troškovima, a u mnogim slučajevima helikopterima, borbenim zrakoplovima i ostalom tehnologijom koja ne funkcionira iako je potpuno nova; naglašava potrebu za dubinskim preustrojem odnosa između nacionalnih obrambenih uprava i obrambenih industrija te za uvođenjem strogih kvalitativnih kriterija za izradu projekata nabave;

11.  mišljenja je da trenutna proračunska ograničenja u državama članicama EU-a trebaju predstavljati priliku za veću i bolju suradnju u području nabave obrambene opreme radi osiguravanja veće vrijednosti novca poreznih obveznika, jamčenja odgovarajućih vojnih kapaciteta u cijelom EU-u i održive sigurnosti sustava opskrbe; smatra da države članice mogu birati između učinkovite suradnje u rješavanju zajedničkih izazova ili gubitka strateških kapaciteta, a time i nedostatka obrane nacionalnih i europskih građana i interesa;

12.  podsjeća na potrebu za boljim usklađivanjem nacionalnih postupaka planiranja u vezi s obranom i u tom smislu pozdravlja činjenicu da je Vijeće usvojilo Okvir za politiku sustavne i dugoročne suradnje u području obrane; izražava žaljenje, međutim, zbog toga što Okvir nije obvezujući i što se njime ne uvodi jasan i strukturiran postupak; ističe da bi Europsko vijeće trebalo podržati usvajanje tog dokumenta kako bi on postao ključni pokretač; potiče države članice da u okviru pregleda nacionalne obrane zatraže potporu Europske obrambene agencije te da razmijene podatke o nacionalnim planovima i prioritetima ulaganja u okviru Vojnog odbora EU-a; poziva države članice da pokrenu trajnu strukturiranu suradnju kao način bolje koordinacije i da koriste sredstva EU-a za mirnodopsku suradnju; poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da predstavi ostvarive planove za uspješno pokretanje trajne strukturirane suradnje;

13.  zahtijeva da prioritet budu suradnja, udruživanje i zajedničke inicijative te da se u tu svrhu osiguraju poticaji; poziva Europsku komisiju da iznese prijedlog u kojem bi pojasnila na koji način bi porezni poticaji koji ne narušavaju tržište mogli koristiti tim ciljevima; prima na znanje odluku Belgije da ad hoc projekte Europske obrambene agencije izuzme od plaćanja poreza na dodanu vrijednost te smatra da se tim izuzećem trebaju obuhvatiti sve aktivnosti suradnje Europske obrambene agencije; pozdravlja rad Europske obrambene agencije na mehanizmu zajedničke nabave i očekuje da će mehanizam obuhvaćati mjere za poticanje udružene nabave i održavanja obrambene opreme;

14.  podsjeća da se u sklopu Obzora 2020., programa COSME i europskih strukturnih i investicijskih fondova, poduzeća iz obrambene industrije, a osobito mala i srednja, mogu prijaviti za sredstva EU-a kad je riječ o dvojnoj namjeni i drugim projektima; poziva Komisiju i države članice da pomognu poduzećima, osobito malima i srednjima, da na odgovarajući način iskoriste prilike za financiranje europskim sredstvima projekata povezanih s obranom;

15.  ističe da je u posljednje vrijeme EU suočen s prijetnjama i izazovima u kibernetskom prostoru koji uključuju ozbiljnu prijetnju sigurnosti pojedinih država članica i EU-u u cjelini; vjeruje da se takve prijetnje moraju na odgovarajući način procijeniti i da je potrebno djelovati na razini EU-a u cilju osiguravanja tehničkih i drugih sigurnosnih mjera u državama članicama;

16.  poziva na to da se na sjednici Europskog vijeća u lipnju 2015. razmotri potreba ujedinjenja postupaka javne nabave i sklapanja ugovora u odnosu na kibernetsku sigurnost te bolja koordinacija među državama članicama, kako bi se Uniji omogućilo da se bez odgode nosi s velikim globalnim prijetnjama kao što su kibernetski terorizam i kibernetski napadi;

17.  ponavlja svoj poziv potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici i Vijeću na pripremu zajedničkog stajališta EU-a o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica, u okviru kojeg bi se pridala izuzetna važnost poštovanju ljudskih prava i međunarodnoga humanitarnog prava te bi se riješila pitanja kao što su pravni okvir, razmjernost, odgovornost, zaštita civila i transparentnost;

Sve veća ovisnost o vanjskim tržištima: potreba za zajedničkim pristupom

18.  upozorava da europska poduzeća iz sektora obrane sve više nadomještaju manji prihod u Europi izvozom izvan EU-a; izražava zabrinutost zbog mogućih nedostataka takvog pristupa, poput prijenosa osjetljivih tehnologija i prava intelektualnog vlasništva budućim konkurentima i preseljenja proizvodnje izvan EU-a, čime bi se narušila sigurnost opskrbe Europe; vjeruje da je izlaganje EU-a riziku da EDTIB bude ovisan o kupcima iz trećih sila različitih strateških interesa ozbiljna strateška pogreška;

19.  podsjeća da je Zajedničkim stajalištem EU-a o izvozu oružja definiran zajednički dogovor o nadzoru nad izvozom vojne tehnologije i opreme koji služi za koordinaciju nacionalnih sustava za nadzor izvoza; vjeruje da je potrebna usklađenija primjena njegovih osam kriterija kako bi se pobrinulo za to da glavni ciljevi vanjske i sigurnosne politike imaju prednost nad kratkoročnim ekonomskim dobitkom, ali i za to da europske industrije imaju jednake uvjete;

20.  apelira na države članice da se pridržavaju načela iznesenih u Zajedničkom stajalištu te da u godišnjim izvješćima redovito izvještavaju o stanju izvoza svoje obrambene opreme u treće zemlje; poziva Vijeće i potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da razmotri načine kako poboljšati poštovanje obveze podnošenja izvješća i povećati transparentnost i javni nadzor okvira za nadzor izvoza; podsjeća da je poštovanje Zajedničkog stajališta ključno za održavanje načela i vrijednosti EU-a, osobito u područjima međunarodnog prava o ljudskim pravima i međunarodnog humanitarnog prava te odgovornosti EU-a kad je riječ o lokalnoj, regionalnoj i globalnoj sigurnosti;

21.  prima na znanje Komunikaciju Komisije o pregledu politike kontrole izvoza proizvoda s dvojnom namjenom i s tim u vezi naglašava potrebu nadzora kojim se ne ometa slobodan protok robe i tehnologije na unutarnjem tržištu i sprečavaju različita tumačenja propisa EU-a; apelira na Komisiju da hitno predstavi novi zakonodavni prijedlog o ažuriranju dvonamjenskog sustava kontrole izvoza kako bi se poboljšala njegova usklađenost, učinkovitost, transparentnost te da prizna učinak na ljudska prava, osiguravajući pritom jednake uvjete; naglašava da se tim prijedlogom u obzir mora uzeti promjenjiva priroda sigurnosnih izazova i brzina tehnološkog razvoja, posebno kada je riječ o računalnim programima i opremi za nadzor i neovlašteni pristup te trgovini nedostacima računalnih programa;

22.  prima na znanje da, premda sve veća važnost tehnologije s dvojnom namjenom donosi korist kad je riječ o sinergiji između obrambenog sektora i komercijalne proizvodnje, također je čini ovisnom o civilnim opskrbnim lancima, čija je proizvodnja uglavnom smještena izvan Europe; zahtijeva podatke od Komisije i Europske obrambene agencije o mogućim rizicima sve veće internacionalizacije i mogućim učincima koje bi promjene u vlasništvu u obrambenom sektoru mogle imati na sigurnost opskrbe te o povećanom riziku za europsku i nacionalnu sigurnost, uključujući digitalnu infrastrukturu EU-a; poziva Komisiju da pravovremeno obavijesti Parlament o statusu Zelene knjige o nadzoru nad obranom i osjetljivim sigurnosnim industrijskim potencijalima koju je najavila za kraj 2014. te zahtijeva informacije o ishodu najavljenih savjetovanja s dionicima;

23.  pozdravlja rad Europske obrambene agencije i Komisije na mehanizmu sigurnosti opskrbe na razini EU-a, u skladu sa zahtjevom Europskog vijeća, te se raduje predstavljanju razrađenog plana u lipnju 2015. koji trebaju podržati čelnici država i vlada; poziva Komisiju i Europsku obrambenu agenciju da detaljno objasne do koje je mjere prijedlog Parlamenta o „sveobuhvatnom i ambicioznom sustavu sigurnosti opskrbe diljem EU-a (...) utemeljenom na sustavu uzajamnih jamstava i analizi rizika i potreba, po mogućnosti pomoću pravnog temelja stalno strukturirane suradnje”(5) (A7-0358/2013) uključen u pripremni rad; vjeruje da metodologije kojima se Komisija već koristila, poput preglednog prikazivanja i nadzora, nisu bile dovoljne; naglašava da je potrebno usredotočiti se na nove pristupe u načinima osiguravanja slobodnog protoka vojne opreme za oružane snage 28 država članica;

24.  smatra da su međusobna jamčenja sigurnosti opskrbe između država članica temeljni element stvaranja ujedinjenog europskog obrambenog tržišta; pozdravlja ažurirani Okvirni sporazum Europske obrambene agencije o sigurnosti opskrbe kao instrument osnaživanja međusobnog povjerenja i solidarnosti, ali žali što se tim sporazumom ne uvode pravne obveze; smatra da se mehanizam sigurnosti opskrbe na razini EU-a treba temeljiti na provedbi postojećeg zakonodavstva, a posebno na punoj provedbi Direktive o transferima unutar EU-a radi uklanjanja prepreka protoku obrambenih proizvoda unutar EU-a;

Korištenje punog potencijala pravila unutarnjeg tržišta

25.  ističe da je „obrambeni paket” koji je osmislila Komisija namijenjen podupiranju konkurentnosti europskog obrambenog sektora te da je jedan od njegovih ciljeva ograničiti probleme nastale zbog fragmentacije europskog obrambenog tržišta, zbog određenih protekcionističkih stavova pri dodjeli ugovora u području obrane te zbog nedostatka koordinacije među državama članicama kada je riječ o režimima kontrole transfera obrambenih proizvoda;

26.  naglašava da bi se uspostavom jedinstvenog obrambenog tržišta zajamčila potpuna transparentnost i spriječilo udvajanje napora koje dovodi do poremećaja na tržištu; ističe da uspjeh mirovnih i sigurnosnih misija ZSOP-a uvelike ovisi o sposobnostima brzog reagiranja te da je veća integracija od ključne važnosti za pojednostavljenje postupaka i rezanje troškova;

27.  naglašava da je za uspostavu europskog obrambenog tržišta potrebna iznimno konkurentna industrijska baza orijentirana na inovacije i tehnologiju koja tješnjom prekograničnom suradnjom može postići sinergijski učinak te da je napredak u istraživanjima dvojne namjene od ključne važnosti za jamčenje naše neovisnosti i sigurnosti u nabavi, osobito za ključne proizvode;

28.  ističe da, u svrhu poboljšanja inovacija na polju europske obrane i tehnologije i ostvarivanja znatnih ušteda, Europa mora razviti ekonomiju razmjera i imati zajedničko europsko tržište za nabavu u području obrane, s poticanjem moderne, integrirane i konkurentne europske obrambene industrije kao dodatnim ciljem; ističe da bi u potpunosti trebalo iskoristiti pravila unutarnjeg tržišta kako bi se tješnjom prekograničnom suradnjom suprotstavilo tekućoj fragmentaciji sektora europske obrane i sigurnosti koja dovodi do udvajanja programâ za obrambenu opremu i nedovoljne transparentnosti u odnosima nacionalnih obrambenih uprava i obrambene industrije; poziva države članice da ukinu ona nacionalna pravila koja nisu u skladu s Direktivom 2009/43/EZ te Direktivom 2009/81/EZ i koja tako otežavaju djelovanje unutarnjeg tržišta za nabavu u području obrane, odnosno pravilnu provedbu i primjenu Direktive 2009/81/EZ o nabavi u obrambenim i sigurnosno osjetljivim poljima te Direktive 2009/43/EZ o transferu obrambenih proizvoda; poziva Komisiju da poduzme konkretne korake kako bi se zajamčila pravilna primjena direktiva te da provjerava i prati postupke nacionalnog prijenosa kako bi se pobrinula da oni ne dovedu do poremećaja na tržištu;

29.  poziva Komisiju da u cilju što boljeg iskorištavanja resursa potakne države članice da preko središnjih tijela za nabavu kao što je Europska obrambena agencija provedu postupke zajedničke nabave, kako je predviđeno Direktivom 2009/81/EZ;

30.  poziva Komisiju da pojača svoje napore za postizanje jednakih uvjeta na europskim obrambenim tržištima kako bi se promicanjem prekogranične suradnje i lakšeg pristupa opskrbnim lancima u obrambenoj industriji suzbila protekcionistička praksa nekih država članica te prekinulo stanje u kojem neke države članice djeluju samo kao dobavljači a neke samo kao kupci obrambene tehnologije; u tom smislu smatra da se primjena izuzeća u skladu s Direktivom 2009/81/EZ mora valjano opravdati; poziva Komisiju da obavijesti Parlament o učincima sedam već objavljenih smjernica (Područje primjene, Izuzeća, Istraživanje i razvoj, Sigurnost opskrbe, Sigurnost informacija, Podugovaranje, Kompenzacije) i napominje da Komisija tijekom 2015. namjerava objaviti još dvije; smatra da navedene smjernice stoga predstavljaju izvrsnu priliku da Komisija uspostavi dijalog s državama članicama o temama o kojima se do sada nije strukturirano i otvoreno raspravljalo te zahtijeva informacije o ishodu takva dijaloga s državama članicama;

31.  konstatira da članak 346. UFEU-a, u svom sadašnjem obliku i sukladno trenutačnoj praksi, državama članicama još uvijek ostavlja velik prostor za diskrecijsko odlučivanje o njegovoj primjeni i tako im pruža mogućnost odstupanja od primjene zakona EU-a o nabavi u području obrane; stoga poziva države članice da pravilno i učinkovito primjenjuju članak 346. UFEU-a na način koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u pravilima EU-a, direktivama o unutarnjem tržištu i pravilima o nabavi u području obrane; podsjeća da, u skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda Europske unije, mjere iz članka 346. treba ograničiti na iznimne i jasno definirane slučajeve te da se izvan okvira tih slučajeva one ne smiju primjenjivati; upozorava da se nepravilnim odstupanjem od pravila jedinstvenog tržišta ugrožava tržišno natjecanje u EU-u, smanjuje transparentnost, olakšava korupcija i tako šteti uspostavi obrambenog tržišta EU-a, te se narušava funkcioniranje EDTIB-a i razvoj pouzdanih vojnih kapaciteta;

32.  prima na znanje da će, dugoročno, potpuno ukidanje kompenzacija doprinijeti boljem funkcioniranju unutarnjeg tržišta u europskom obrambenom sektoru; stoga poziva Komisiju da nastavi provjeravati ukidaju li postupno države članice kompenzacije koje nisu valjano opravdane na temelju članka 346. Ugovora; smatra da je to neophodno kako bi se zajamčilo neometano funkcioniranje i transparentnost unutarnjeg tržišta u europskom obrambenom sektoru te jednaki uvjeti za dobavljače, a osobito za mala i srednja poduzeća;

33.  podsjeća na to da bi okvirni sporazumi, podugovaranje i podjela u grupe trebali biti sredstvo za otvaranje pristupa ustaljenim opskrbnim lancima malim i srednjim poduzećima; naglašava, međutim, da je nužno zajamčiti načelo transparentnosti u lancu podizvođača te načelo solidarne odgovornosti; poziva države članice, Europsku obrambenu agenciju i Komisiju da surađuju te da zajedno s velikim dobavljačima rade na tome da mala i srednja poduzeća budu temeljito upoznata s raznim etapama vrijednosnog lanca kako bi im to pomoglo da učvrste i olakšaju svoj pristup poslovima nabave u području obrane i tako djeluju kao protuteža geografski neravnomjernom razvoju europske tehnološke i obrambene baze;

34.  konstatira da je i dalje veoma ograničeno razumijevanje koje industrija ima u pogledu glavnih instrumenata Direktive o obrambenom transferu, konkretno općih dozvola i certificiranja poduzeća u području obrane te da postoje rupe u administrativnoj suradnji među državama članicama kada je riječ o osiguravanju odgovarajućih mjera kontrole za sprečavanje kršenja uvjeta propisanih dozvolama za transfer; poziva Komisiju i države članice da zajamče djelotvornu upotrebu tih instrumenata u praksi te stoga pozdravlja inicijativu Komisije da s državama članicama uspostavi radnu skupinu za usklađivanje Direktive o transferima unutar EU-a;

35.  prihvaća plan Komisije iz 2014. naslovljen „Prema konkurentnijem i učinkovitijem sektoru obrane i sigurnosti” i pothvat koji je u tom dokumentu napravila istraživši na koje se načine mogu smanjiti negativni učinci kompenzacija koje su potrebne trećim zemljama te učinke kompenzacija na unutarnje tržište i europsku industriju; ističe važnost pravovremene provedbe plana i, po potrebi, poduzimanja dodatnih mjera; u potpunosti podržava napore Komisije pri pružanju praktičnih smjernica malim i srednjim poduzećima koja se koriste europskim fondovima za projekte dvojne namjene;

36.  podsjeća na to da države članice moraju hitno povećati transparentnost postupaka nabave u obrambenom sektoru u odnosu na Komisiju i agencije EU-a; naglašava da bi se posebni postupci nabave, kao što je pregovarački postupak bez prethodne objave obavijesti o nabavi, trebali ograničiti na iznimne slučajeve te moći opravdati isključivo prevladavajućim razlozima od općeg interesa povezanima s obranom i sigurnosti, u skladu s Direktivom 2009/81/EZ; potiče Komisiju da zajamči odgovarajući praćenje kako bi se, u pogledu obiju direktiva, omogućilo sveobuhvatno izvještavanje Parlamentu i Vijeću 2016. godine, kako je i planirano;

37.  podsjeća kako je važno da nadležna nadzorna tijela vrše redovitu provjeru obrambene i sigurnosne opreme, uključujući provjeru ispravnog vođenja knjiga;

38.  naglašava da je suradnja strateških partnera ključna za sigurnost opskrbe u Europi te stoga potiče Komisiju i države članice da tijekom pregovora o sporazumima o međunarodnoj trgovini uzmu u obzir nabavu u području obrane;

Revizija paketa o nabavi u području obrane

39.  poziva Komisiju da 2009. u svojim izvješćima Parlamentu i Vijeću o provedbi Direktiva 2009/81/EZ i 2016/43/EZ temeljito procijeni jesu li, i u kojoj mjeri, njihove odredbe pravilno primijenjene i jesu li postignuti njihovi ciljevi te da u skladu s time podnese zakonodavne prijedloge ako izvješća pokažu da je to potrebno;

40.  ističe da bi za države članice trebalo uvesti dodatne posebne obveze izvještavanja, zajedno s pružanjem odgovarajuće zaštite povjerljivosti;

41.  podsjeća na to da je svrha modernizacije pravila o javnoj nabavi EU-a iz Direktiva 2014/24/EU i 2014/25/EU koje su donesene 2014. osigurati transparentnost u lancu podizvođača i usklađenost s ekološkim, socijalnim i radnim pravom; naglašava da nove direktive otvaraju mogućnosti za pojednostavljenje postupaka nabave, kao što su upotreba elektroničke nabave, objedinjivanje potražnje i korištenje ekonomski najisplativije ponude, koji se mogu prilagoditi posebnostima sektora obrane i sigurnosti;

42.  poziva da se, s ciljem izgradnje inovativne i konkurentne europske industrije i iskorištavanja proračunâ za sigurnost i obranu na najbolji mogući način, u nabavu u području obrane uvede novi postupak „partnerstva za inovacije” i tako naručiteljima omogući da navedeni postupak iskoriste za razvoj, a zatim i nabavu novih i inovativnih proizvoda, usluga ili radova, čime se osiguravaju nužni tržišni poticaji i podržava razvoj inovativnih rješenja bez zatvaranja pristupa tržištu;

43.  ističe da se osiguravanje maksimalne zaštite i sigurnosti civilnog stanovništva mora uzeti u obzir u postupcima nabave obrambene i sigurnosne opreme;

o
o   o

44.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, parlamentima država članica, Parlamentarnoj skupštini NATO-a i glavnom tajniku NATO-a.

(1) SL L 146, 10.6.2009., str. 1. (2) SL L 216, 20.8.2009., str. 76. (3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0514. (4) SL C 168 E, 14.6.2013., str. 9. (5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0514.