Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2241(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0258/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0258/2015

Rasprave :

PV 29/10/2015 - 5
CRE 29/10/2015 - 5

Glasovanja :

PV 29/10/2015 - 10.7

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0391

Usvojeni tekstovi
PDF 346kWORD 174k
četvrtak, 29. listopada 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Novi izazovi i koncepti za poticanje turizma u Europi
P8_TA(2015)0391A8-0258/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 29. listopada 2015. o novim izazovima i konceptima za poticanje turizma u Europi (2014/2241(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Europa, prva turistička destinacija svijeta – novi politički okvir za turizam u Europi” (COM(2010)0352),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. rujna 2011. o Europi, prvoj turističkoj destinaciji svijeta – novom političkom okviru za turizam u Europi(1) ,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Europska strategija za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu” (COM(2014)0086),

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Europske komisije o sigurnosti usluga smještaja u turizmu COM(2014)0464,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a” (COM(2015)0215),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2011. o mobilnosti i uključivanju osoba s invaliditetom te Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.(2) ,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 6. svibnja 2003. o pristupačnosti kulturne infrastrukture i kulturnih aktivnosti osobama s invaliditetom(3) ,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 195.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0258/2015),

A.  budući da mjere koje se poduzimaju na razini EU-a u skladu s člankom 195. UFEU-a moraju dopunjavati aktivnosti država članica u sektoru turizma, pri čemu je isključeno bilo kakvo usklađivanje zakona;

B.  budući da je turizam jedno od ključnih područja potencijalnog rasta europskog gospodarstva, u kojemu se ostvaruje više od 10 % BDP-a EU-a ako se uzmu u obzir i sektori povezani s turizmom; budući da je turizam i pokretač opsežnog zapošljavanja jer izravno zapošljava 13 milijuna radnika te da u skladu s tim na sektor predstavlja najmanje 12 % radnih mjesta u EU-u;

C.  budući da je Europa najpopularnija turistička destinacija svijeta, s tržišnim udjelom od 52 %; budući da statistički podaci pokazuju da većina građana EU-a kao svoju inozemnu destinaciju i dalje odabire druge države članice EU-a i da se predviđa da će do 2025. broj međunarodnih turista koji dolaze u EU svake godine rasti za 140 milijuna;

D.  budući da je turizam u Europskoj uniji velika društveno-gospodarska djelatnost koja ima dalekosežan učinak na gospodarski rast, zapošljavanje i društveni razvoj te da bi stoga mogao imati i važnu ulogu u rješavanju sadašnje gospodarske krize i krize zapošljavanja;

E.  budući da obalni i pomorski turizam predstavljaju najveću pomorsku aktivnost u Europi i da čine više od trećine pomorskog gospodarstva, izravno utječu na mnoge druge sektore gospodarstva EU-a te zapošljavaju 3,2 milijuna ljudi, većinom u dobi između 16 i 35 godina; budući da treba napomenuti i da je taj sektor poluga rasta i otvaranja novih radnih mjesta, posebice u atlantskim i sredozemnim regijama;

F.  budući da je doprinos prioriteta politike turizma povezan s najmanje tri prioriteta Junckerove Komisije, to jest s održivim rastom i radnim mjestima, povezanim jedinstvenim digitalnim tržištem te bolje povezanim i pravednijim unutarnjim tržištem;

G.  budući da se mjerama najavljenima u Komunikaciji Komisije iz 2010. pod nazivom „Europa, prva turistička destinacija svijeta” podupire ambiciozan cilj zadržavanja vodeće pozicije u svijetu koju Europa ima kao turističko odredište;

H.  budući da turizam ne raspolaže svojom linijom u proračunu EU-a i da su djelovanja u tom području raspodijeljena na više fondova, pilot projekata i pripremnih radnji;

I.  budući da se turizam u Europi suočava s nizom novih izazova, među kojima su digitalizacija distribucijskih kanala i razvoj novog sektora ekonomije dijeljenja, sve veća konkurencije novih i jeftinijih destinacija na tržištima trećih zemalja, promjene u ponašanju potrošača, prijelaz na iskustveno gospodarstvo, potražnja za kvalitetnim uslugama za korisnike, potreba da se privuče i zadrži stručno osoblje, demografske promjene i sezonalnost;

J.  budući da tvorci politika u području turizma mogu odgovoriti na izazove kao što su demografske promjene i sezonalnost turizma razvojem proizvoda i usluga usmjerenih na zadovoljavanje specifičnih potreba sve većeg broja starijih građana koji mogu putovati izvan sezone;

K.  budući da su zbog velikih regulatornih opterećenja mala i srednja poduzeća u sektoru turizma suočena sa znatnim poteškoćama;

L.  budući da promicanje Europe vlastitom promidžbom turističkih destinacija i strategijom brenda služi kao važan instrument za jačanje imidža, profila i konkurentnosti Europe kao odredišta s održivim i visokokvalitetnim turističkim destinacijama, omogućava isticanje europskih destinacija u odnosu na druge međunarodne destinacije i pomaže u privlačenju međunarodnih turista, osobito iz novih tržišta u trećim zemljama;

M.  budući da sukobi u blizini granica EU-a, npr. u Ukrajini i na Bliskom istoku, zajedno s terorističkim prijetnjama negativno utječu na sektor turizma te su stoga potrebne protumjere na nacionalnoj i na europskoj razini;

N.  budući da održiv, pristupačan i odgovoran turizam, koji je usklađen s prirodom i okolišem te urbanim destinacijama i koji se temelji na učinkovitom korištenju resursima, održivoj mobilnosti i zaštiti klime, pomaže u zaštiti lokalnog okoliša, posebice planinskih i obalnih regija te otoka, dovodi do trajnih rezultata u pogledu regionalnog rasta, zadovoljava sve veće zahtjeve putnika kad je riječ o kvaliteti i pomaže poduzećima u tržišnom natjecanju;

O.  budući da europski kulturni turizam ima važnu ulogu u promidžbi bogate kulturne raznolikosti Europe, jača europski identitet i potiče međukulturne razmjene i multikulturno razumijevanje;

P.  budući da regije imaju temeljnu ulogu u razvoju i provedbi politika koje su povezane s turizmom na regionalnoj razini;

Q.  budući da ekonomija dijeljenja predstavlja zaokret prema novom poslovnom modelu koji proizlazi iz tehnologije koja se ubrzano mijenja, i da brojni akteri u području ekonomije dijeljenja pripadaju sektoru usluga putovanja;

R.  budući da gospodarski učinak ekonomije dijeljenja vjerojatno pozitivno utječe na gospodarski rast i dobrobit, unatoč tome što su podaci raspršeni i što je stoga teško doći do pouzdanog zaključka;

S.  budući da bi pružanje usluga visokog standarda i zaštita prava potrošača trebali biti najveći prioriteti za sve subjekte koji pružaju usluge u vezi s turizmom, uključujući i one u sektoru razmjene i uporabe najnovijih internetskih tehnologija;

T.  budući da su putovanje i turizam jedan od sektora na koje je digitalizacija utjecala u najvećoj mjeri i da to otvara niz mogućnosti ne samo za europske putničke agencije nego i za svjetske;

Akcijski okvir Komisije

1.  poziva Komisiju da izvijesti Parlament o provedbi mjera navedenih u spomenutoj komunikaciji iz 2010. te o korištenju proračunskim izdvajanjima u okviru strukturnih fondova i relevantnih programa EU-a, osobito Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i programa Konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) te s njima povezanih pilot-projekata i pripremnih djelovanja, u obliku činjeničnog pregleda koji obuhvaća ocjenu učinkovitosti mjera za promicanje turizma i jačanje konkurentnosti sektora turizma u EU-u;

2.  očekuje od Komisije da zajamči da će i u budućnosti biti moguće dodjeljivanje sredstava iz različitih promidžbenih fondova za stvaranje povoljnog okruženja za poduzeća u turističkom sektoru EU-a;

3.  snažno potiče Komisiju da u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira razmotri mogućnost uvođenja odjeljka namijenjenog isključivo turizmu zato što bi taj sektor, kao zasebnu gospodarsku djelatnost, trebalo bolje organizirati u području proračuna i mjera, umjesto da ga se financira iz proračuna za druga područja politike;

4.  podsjeća na to da su europski strukturni i investicijski fondovi i dalje najveći izvor vanjskog financiranja aktivnosti za poticanje sektora turizma u nekim državama članicama; stoga poziva Europsku komisiju da zajamči veću transparentnost načina na koji se lokalne vlasti koriste strukturnim fondovima;

5.  poziva Komisiju, države članice, regije i nadležna tijela odgovorna za turizam, kao i poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća, da maksimalno iskoriste nove mogućnosti financiranja u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, pogotovo one koje nude nacionalne i regionalne investicijske banke, kako bi se mjerama EU-a za potporu turizmu omogućio kvalitativni napredak;

6.  poziva Komisiju da potiče razvoj pokusnih scenarija povezanih s turizmom u okviru programa Obzor 2020.;

7.  poziva Komisiju da prevede vodič za potporu ulaganjima na 24 službena jezika EU-a kako bi se olakšao pristup informacijama o mogućnostima financiranja, što se posebno odnosi na mala i srednja poduzeća, s obzirom na to da je pristup financiranju jedna od prepreka koje su prisutne u sektoru;

8.  poziva Komisiju da imenuje nezavisne stručnjake koji će ocijeniti utjecaj drugih politika EU-a na turizam i provesti analizu stvarnih i mogućih prijetnji za turizam koje su posljedica sukobâ u susjednim zemljama i regijama EU-a te da o tome izvijesti Parlament i predloži mjere za poboljšavanje pozitivnog, tj. smanjivanje negativnog učinka na turizam;

9.  očekuje od Komisije da predstavi pregled podataka ažuriranih na temelju nove Uredbe o statistici turizma;

10.  napominje da je potreban dodatni napor za razvoj integriranog pristupa turizmu, kojim će se jamčiti da se interesi i potrebe sektora uzimaju u obzir pri oblikovanju i provedbi drugih politika EU-a (npr. prometne i ruralne politike);

11.  poziva Komisiju da predstavi novu strategiju turizma EU-a kojom će se zamijeniti ili ažurirati Komunikacija iz 2010. godine;

12.  očekuje od Komisije da predstavi detaljne provedbene mjere za novi skup zajedničkih mjera u kontekstu sljedećeg europskog turističkog foruma;

13.  snažno preporučuje Komisiji da u svoju politiku turizma usmjeri dostatne ljudske resurse s obzirom na važnost tog sektora kao ključnog faktora gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta u Europi; kritizira činjenicu da turizam kao tema nije dovoljno vidljivo naveden na novoj internetskoj stranici Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike; također preporučuje da se internetska stranica uredi tako da bude dostupna na više jezika;

14.  naglašava važnost koordinacije između službi i odjela Komisije;

15.  apelira na Komisiju da razmotri smanjivanje nerazmjernog regulatornog opterećenja, koje negativno utječe na konkurentnost malih i srednjih poduzeća u sektoru turizma; poziva Komisiju i države članice da smanje postojeće regulatorno opterećenje i da ga ne povećavaju;

16.  podsjeća Komisiju da je turizam ključni sektor europskog gospodarstva te da je stoga neophodno znatno poboljšati koordinaciju među državama članicama, regionalnim i lokalnim tijelima vlasti i financijskim institucijama te stvoriti sinergiju između javnog i privatnog turističkog sektora; poziva Komisiju da se uključi u pronalaženje mehanizma za učinkovitu koordinaciju i suradnju u tom sektoru;

17.  smatra da bi u okviru suradnje i dobrosusjedskih odnosa EU trebao uvesti mjere suradnje za razvoj turizma u trećim zemljama kako bi se omogućio uravnoteženi razvoj njihovih gospodarstava, što će također pridonijeti smanjenju napetosti u susjedskim odnosima te poboljšanju privlačnosti regije i dotoku turista;

18.  smatra da će proglašavanje Europske godine turizma pomoći u promidžbi europske turističke raznolikosti i povećati prepoznatljivost raznih dionika aktivnih u sektoru turizma; poziva Komisiju da razmotri tu inicijativu;

19.  poziva Komisiju da podnese analizu prednosti i nedostataka osnivanja Europske agencije za turizam;

Brendiranje / zajedničko promicanje Europe kao turističke destinacije

20.  snažno potiče Komisiju da u suradnji s Europskom putničkom komisijom (ETC), koja okuplja nacionalne turističke organizacije, nastavi promicati, i to u još većoj mjeri, Europu kao vodeću svjetsku turističku destinaciju u okviru zajedničkog europskog pristupa; u prvom redu poziva na provedbu dugoročne strategije „Destinacija Europa 2020.” koju su u veljači 2014. godine pokrenuli Komisija i ETC i koja uključuje niz djelovanja u području marketinga, brendiranja i promidžbe koja se odnose na Europu kao turističku destinaciju;

21.  posebno poziva na stvaranje brenda „Destinacija Europaˮ u cilju dopunjavanja i unapređivanja promidžbenih aktivnosti turističkih organizacija koje posluju na nacionalnoj, regionalnoj, prekograničnoj i lokalnoj razini te europskog turističkog sektora u korist vidljivosti i konkurentnosti europskih turističkih destinacija, i to osobito na udaljenim tržištima; ističe da brend „Destinacija Europaˮ zahtijeva uključiv pristup iz kojeg proizlaze pogodnosti za renomirane i manje poznate europske destinacije i kojim se istodobno štiti raznolikost svojstvena različitim europskim regijama s obzirom na to da one žive od vlastitog regionalnog brenda, kao i da podrazumijeva obvezno poštovanje nadležnosti država članica u skladu s člankom 195. UFEU-a;

22.  priznaje da se u skladu s potrebama i posebnim zahtjevima država članica moraju jasno definirati zajednički ciljevi i analizirati potencijalna i dodana vrijednost brenda „Destinacija Europaˮ; smatra da se za postizanje tih rezultata moraju provesti dodatne opsežne konzultacije sa sektorom turizma, turističkim organizacijama te regionalnim i lokalnim tijelima vlasti; preporučuje izradu priručnika o brendu u kojem bi se trebali odrediti dogovoreni načini promidžbe;

23.  preporučuje da se razmotri način na koji se privatni sektor može uključiti u marketinšku strategiju brenda „Destinacija Europaˮ te način na koji on može financijski doprinijeti razvoju i ciljevima strategije;ističe važnost javno-privatnih partnerstava te slijedom toga predlaže razvoj programa posebnog javno-privatnog partnerstva za turizam (SPOT); poziva države članice da u taj proces uključe svoja regionalna i lokalna tijela vlasti te da konstruktivno surađuju sa sektorom kako bi se postigli ti ciljevi;

24.  poziva na unapređenje brenda „Destinacija Europaˮ kao regije za odmor koja od svih regija u svijetu najviše usmjerena na potrebe obitelji, djece i starijih građana;

25.  smatra da je iznimno važno da je sigurnost turista jedan od ključnih elemenata brenda „Destinacija Europa”; stoga poziva vlasti država članica da u bliskoj suradnji s Komisijom provedu strategije (uključujući informacijske kampanje za turiste) čiji je cilj turistima pružiti najsigurnije moguće iskustvo u europskim turističkim odredištima;

26.  ističe potrebu za postizanjem više razine političke svijesti o tome da promicanje Europe u trećim zemljama služi kao marketinški alat za povećanje broja turističkih dolazaka i da time pomaže ostvariti ekonomsku korist ne samo manje poznatim destinacijama i zemljama pogođenima gospodarskim poteškoćama nego i EU-u u cjelini; smatra da je stroga vizna politika prepreka za dolazak turista iz trećih zemalja; pozdravlja mjere koje je 2014. godine Europska komisija donijela u vezi s izdavanjem novih turističkih viza i olakšavanjem kretanja turista kroz schengenski prostor; u tu svrhu potiče Vijeće na brzo postizanje dogovora s Parlamentom kako bi EU mogao ostvariti korist od većeg priljeva turista iz određenih trećih zemalja u kojima postoji velik potencijalni interes za posjete EU-u;

27.  podsjeća da bi EU trebao pokrenuti ulaganja kako bi bio spreman iskoristiti potencijal trećih zemalja s velikim brojem stanovnika i rastućim gospodarstvom, posebice zemalja skupine BRIC, u kojima je broj turista koji putuju izvan svoje zemlje u porastu; ističe da su potrebne inicijative kojima se promiče turizam te veća fleksibilnost i dosljednost postupka izdavanja turističkih viza i prelaska granica; naglašava da zalaganje za veći broj platformi za turističke vize u kombinaciji s opreznim pristupom pojednostavljenju Zakonika o vizama ima važnu ulogu u povećanju broja turista koji dolaze izvan Europe te povećanju vidljivosti europskih turističkih destinacija; ističe potencijal turističkih viza za skupine turista koji su već bili u pojedinoj zemlji te važnost provedbe većeg broja sporazuma o ukidanju viza kako bi se najbolje iskoristili dolasci međunarodnih turista; smatra da je preporučljivo da u kontekstu zajedničke vizne politike i uz dužno poštovanje prava i dužnosti država članica da nadziru ulazak preko vlastitih granica europske institucije i države članice razviju dugotrajnu strategiju za usklađenije i pojednostavljene postupke izdavanja viza;

Paneuropski i transnacionalni turistički proizvodi

28.  zauzima stajalište da bi javni i privatni dionici trebali uložiti veće napore u pogledu izrade novih transnacionalnih europskih turističkih proizvoda, pritom uzimajući u potpunosti u obzir ulogu makro-regionalnih strategija u njihovu razvoju; napominje da makroregije, kao npr. jadransko-jonska, imaju posebne prirodne, kulturne i povijesne temelje za razvoj takvih proizvoda; poziva dionike iz javnog i privatnog sektora EU-a u makroregijima Baltičkog mora, dunavskoj, jadransko-jonskoj i alpskoj regiji da na svome teritoriju osmisle zajedničke strategije za razvoj turizma;

29.  potiče međunarodnu suradnju u stvaranju transnacionalnih tematskih itinerera (na razini većeg broja europskih zemalja) s ciljem upotpunjivanja doživljajnih aspekata koji predstavljaju motiv posjeta pojedinim destinacijama (definiranim na razini države), postizanja veće mobilnosti turista tijekom njihova godišnjeg odmora, ostvarenja prosječne veće potrošnje te proširenja platforme za promidžbu (posebice u vezi s posjetiteljima koji u EU dolaze iz udaljenih tržišta);

30.  ističe da je pojavom odredišta izvan Europe došlo do porasta međunarodne konkurencije; zbog toga smatra da je ključno poticati bolju suradnju između europskih odredišta u vidu djelovanja turističkih klastera i mreža na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini te u morskim bazenima;

31.  prepoznaje važnost transnacionalnih turističkih proizvoda za promicanje teritorijalne kohezije; stoga je uvjeren da je inicijative provedene unutar institucionaliziranih okvira suradnje potrebno podupirati odgovarajućim poticajima;

32.  poziva države članice na promicanje novih turističkih ruta oživljavanjem nekorištenih područja, ulica, željeznica, napuštenih putova i zastarjelih ruta;

33.  poziva Komisiju i članove ETC-a da podupru postojeći mandat ETC-a kako bi pomogli u izradi i promicanju ciljanih transnacionalnih i paneuropskih turističkih proizvoda i usluga, uključujući obalni i pomorski turizam, koristeći se naprednim, poboljšanim i u potpunosti dostupnim portalom Visiteurope.com; poziva Komisiju da u obliku posebno programirane aplikacije zajamči dostupnost portala Visiteurope.com i na svim standardnim mobilnim i prijenosnim uređajima;

34.  nadalje, poziva Komisiju da unaprijedi svoju suradnju s Vijećem Europe, ETC-om i Svjetskom turističkom organizacijom UN-a, kao i drugim međunarodnim partnerima, radi jačanja napora za razvoj novih transnacionalnih i paneuropskih turističkih proizvoda;

35.  s obzirom na to da današnji potrošači pokazuju sklonost turističkom iskustvu, a ne samo destinaciji, naglašava da uspješna marketinška strategija za promidžbu europskih turističkih proizvoda mora odgovarati potrebama različitih putničkih segmenata i tržišta u trećim zemljama;

36.  naglašava potrebu da putničke agencije i turoperatori potiču praksu isticanja europskog broja hitne službe 112 na relevantnim internetskim stranicama i elektroničkim kartama kao i na glavnim turističkim odredištima;

37.  pozdravlja inicijativu socijalnog turizma Calypso koja starijim građanima, mladima, osobama s nižim dohotkom ili s invaliditetom omogućuje da otputuju na odmor izvan glavne sezone; naglašava da ova inicijativa ima potencijal za prevladavanje problema sezonalnosti, osobito kada je riječ o manje poznatim destinacijama;

38.  ipak, vjeruje da je u cilju rješavanja problema sezonalnosti u Europi potreban veći fokus na razvoj ciljanih turističkih proizvoda koji putnicima nude specifično turističko iskustvo i odgovaraju njihovim posebnim potrebama; stoga poziva Komisiju da potiče i podupire države članice i sektor turizma u stvaranju raznolikijih i ciljanih proizvoda koji su osmišljeni tematski, a teme mogu biti seoska, kulturna i industrijska baština, povijest, religija, zdravlje, spa i wellness, sport, vino i hrana, glazba i umjetnosti, kao oblika alternativnog turizma koji diversifikacijom gospodarstva i ublažavanjem sezonalnosti zaposlenja doprinose stvaranju dodane vrijednosti u dotičnom području; potiče države članice da u tu svrhu na odgovarajući način upotrebljavaju fondove EU-a te poziva Komisiju da u skladu s tim proširi opseg ciljeva za djelovanje u okviru programa COSME; smatra da sportski, muzički i umjetnički festivali imaju velik potencijal mobiliziranja turista iz Europe i inozemstva;

39.  ističe da raznolikost i multikulturalizam Europe predstavljaju velik potencijal za razvoj tematskog turizma i omogućavaju usklađenu promidžbu alternativnog i održivog turizma te kulturnih razmjena; potiče inicijative za međusobno povezivanje turističkih atrakcija u cilju uspostavljanja tematskih turističkih proizvoda i ruta na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, u okviru kojih se treba iskoristiti komplementarnost i posebnosti raznih europskih turističkih atrakcija kako bi se turistima pružilo najbolje moguće iskustvo;

40.  ističe potrebu promicanja i isticanja bogate europske kulturne baštine, primjenom UNESCO-ova popisa svjetske baštine kao jedinstvenog prodajnog prijedloga, no i uključivanjem manje poznatih ili teže dostupnih lokacija, osobito s obzirom na to da kulturni turizam čini 40 % europskog turizma i time u velikoj mjeri pridonosi gospodarskom rastu, zapošljavanju, socijalnim inovacijama te lokalnom, regionalnom, urbanom i ruralnom razvoju, kao i da istodobno smanjuje utjecaj sezonalnosti; u tom kontekstu također ističe ključnu ulogu pokroviteljstva u održavanju europske baštine i pomaganju državama članicama u pokrivanju troškova;

41.  naglašava da bi promocija kulturnih događanja na različitim razinama mogla doprinijeti atraktivnosti turističkih destinacija te stoga predlaže da se razmotri mogućnost izrade kalendara događanja za cijelu Europu, čija bi svrha bila poboljšanje informacijskih usluga za turiste i koji bi bio objavljen na portalu VisitEurope.com;

42.  poziva nacionalne turističke organizacije da se pobrinu za odgovarajuću internetsku vidljivost inicijativa i nagrada koje u prvi plan stavljaju europsku baštinu te da podupiru inicijative i aktivnosti povezene s njihovom promidžbom (poput oznake europske baštine i Europskih kulturnih ruta);

43.  ponovno ističe važnost zaštite i očuvanja kulturne baštine od mogućih štetnih učinaka strukturnih promjena do kojih je doveo turizam i rizika koje masovni turizam predstavlja za kulturnu baštinu, osobito tijekom glavne sezone; pritom daje prednost kvaliteti rada pred njegovim troškovima; u tom kontekstu ističe način na koji pokroviteljstvo može pomoći očuvanju europske baštine i kompenzirati smanjenja sredstava koja se iz javnih proračuna dodjeljuju u tu svrhu;

44.  traži od Komisije i država članica da poduzmu mjere za zaštitu ugroženih spomenika i lokaliteta u Europi kako bi se očuvala i promicala kulturna baština, a time potaknuo i kulturni turizam;

45.  ističe važnost europskog kulturnog turizma u unapređivanju osobnog razvoja i stjecanju znanja, pogotovo kada je riječ o mladima, u promicanju bogate nacionalne i lokalne kulturne raznolikosti i baštine, doprinošenju međukulturnom učenju, pružanju mogućnosti umrežavanja, jačanju europskog identiteta i izražavanju europskih vrijednosti;

46.  ističe potencijal kulturnog turizma za smanjenje siromaštva; u tom smislu poziva na poticanje kreativnih industrija i ruralnog turizma u državama članicama kako bi se promicalo iznimno kulturno bogatstvo Europe i suzbilo siromaštvo i nezaposlenost;

47.  naglašava da se skupna kupnja putnih iskaznica i karata treba pojednostaviti kao oblik potpore kulturnim kampanjama;

48.  naglašava da jezična raznolikost Europe – službeni jezik, drugi službeni jezici, jezici manjina i manje poznati jezici – predstavlja temelj kulturne baštine te presudan element održivog i odgovornog turizma;

49.  napominje da važni povijesni događaji i mjesta, primjerice u okviru mreže europskih mjesta savjesti (Sites of Conscience), nude mogućnost za suočavanje sa suvremenim izazovima u vidu osjetljivog tumačenja i obrazovnih programa; potiče upotrebu kulturne baštine i turizma u cilju poticanja međukulturnog dijaloga i zbližavanja europskih naroda;

50.  ističe potencijal sportskog turizma koji bi u budućnosti mogao postati jedan od najdinamičnijih sektora u razvoju europskog turističkog sektora i poziva na uvođenje posebnih politika za promicanje i potporu njegova razvoja; podsjeća na važnu ulogu sportskih aktivnosti zahvaljujući kojima europske regije postaju privlačne turistima; ističe mogućnosti koje proizlaze iz putovanja sportaša i gledatelja prije i tijekom održavanja sportskih događanja, koja bi mogla turiste privući čak i u najudaljenije krajeve; naglašava da potencijal sportskog turizma još nije dovoljno iskorišten;

Kvaliteta

51.  uvjeren je da se u europskom turizmu mora prijeći s modela kvantitativnog rasta na kvalitativni model usmjeren na stabilan i održiv razvoj te da u stvari postoji potreba za razvojem sektora turizma u kojem bi se moglo stvoriti više kvalificiranih radnih mjesta koja bi bila odgovarajuće plaćena; smatra da gospodarska diversifikacija turizma u ruralnim i obalnim područjima često pruža mogućnosti za stvaranje novih i održivih radnih mjesta;

52.  uzima u obzir različite standarde kvalitete usluga u turizmu i zauzima stajalište da su standardi kvalitete važni kao sredstvo za ujednačavanje pravila za operatere i povećanja transparentnosti za potrošače, čime pomažu izgradnji većeg povjerenja svih strana; poziva sve dionike da nastave s raspravom o načinu na koji EU može promicati dogovorene standarde kvalitete usluga u turizmu;

53.  poziva Komisiju da uvede brend kvalitete europskog turizma kako bi se nagradili veliki napori turističkih djelatnika u podupiranju kvalitete turističkih usluga koje se temelje na najvećem poštovanju kulturne i prirodne baštine, poboljšanju kvalitete radnih mjesta u turizmu, povećanju opće pristupačnosti i promicanju kulturnih tradicija lokalnih zajednica;

54.  poziva Komisiju da unaprijedi suradnju među državama članicama radi poboljšanja kvalitete proizvoda zaštitom brenda „proizvedeno u”;

55.  poziva Komisiju i države članice da surađuju s turističkim udruženjima i da zajedno definiraju zajednički europski sustav klasificiranja turističke infrastrukture (hotela, restorana itd.); smatra da treba dodatno promicati inicijativu koju je pokrenuo Hotelstars Union za postupno usklađivanje sustava klasifikacije smještaja diljem Europe, čime bi se omogućila bolja usporedba ponude smještaja u Europi i doprinijelo zajedničkim kriterijima kvalitetnih usluga;

56.  vjeruje da je održavanje sigurnosnih standarda u turističkim uslugama u EU-u ključna komponenta dobre kvalitete; stoga pozdravlja Zelenu knjigu Komisije o sigurnosti usluga smještaja u turizmu; primjećuje podneske mnogih skupina potrošača, organizacija za požarnu sigurnost i organizacija turističkog sektora koje podupiru djelovanje na razini EU-a u vezi sa sigurnošću u turizmu; stoga poziva Komisiju da podnese prijedloge za minimalne standarde sigurnosti u turizmu u EU-u, osobito u području požarne sigurnosti i zaštite od ugljičnog monoksida u smještaju za odmor; ističe potrebu za sustavnim prikupljanjem podataka o sigurnosti smještaja;

57.  ističe činjenicu da su visokokvalitetne turističke usluge zajamčene ako su povezane s odgovarajućim osposobljavanjem i dostojanstvenim uvjetima rada te da su zanemarivanje ili slabljenje potrebnih vještina i socijalnih postignuća u sektoru turizma kontraproduktivni;

58.  zauzima stajalište da je ulaganje u osposobljavanje i obrazovanje ključan element za pružanje kvalitetnih usluga u sektoru u kojem su uglavnom zaposleni mladi, najčešće u dobi između 16 i 35 godina; snažno potiče Komisiju da surađuje s privatnim subjektima i drugim tijelima javne vlasti u osmišljavanju programa osposobljavanja i pripravništva izvan glavne sezone kako bi taj sektor postao privlačniji i manje sezonski usmjeren; smatra da bi se takvim osposobljavanjem trebalo staviti naglasak na bolju kvalificiranost i razvoj tzv. mekih vještina, koje bi pak dovele do boljih izgleda za pronalazak posla u cijelom sektoru;stoga poziva Komisiju da pruži potporu nastojanjima turističkog sektora za unapređenjem sposobnosti i vještina poslodavaca i zaposlenika kako bi sve bilo spremno za buduće trendove i potrebe za vještinama; zauzima stajalište da bi trebalo poboljšati statistiku zapošljavanja u sektoru turizma;

59.  u tom smislu poziva Komisiju da podupre sektor turizma uklanjanjem manjkavosti u potrebnim vještinama i povećanjem važnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za tržište; predlaže da Komisija objavi i distribuira vodič o najboljim primjerima praksi i mogućnostima osposobljavanja koje su na raspolaganju u EU-u, čime bi se omogućio veći stupanj profesionalizma i veća dobrovoljna mobilnost turističkih djelatnika u EU-u;

60.  ističe važnost unapređenja uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija u turističkom sektoru među državama članicama kako bi se djelatnicima sektora omogućilo da pronađu najbolje mogućnosti napredovanja u karijeri, a time i potaknula njihova mobilnost;

61.  pozdravlja instrumente mobilnosti i projekte suradnje kao što su „Savezi znanjaˮ i „Savezi za sektorske vještineˮ u okviru programa Erasmus+ i Erasmus za mlade poduzetnike kao učinkovita sredstva za razmjenu najboljih primjera prakse, poboljšanje jezičnih vještina i stjecanje praktičnog znanja o kulturnom turizmu kada je riječ o djelatnicima u turizmu uključenima u obrazovanje i osposobljavanje na svim razinama; ipak, izražava zabrinutost zbog nedostatka interesa među mladim ljudima za ostvarivanje karijera u određenim područjima turizma; ističe prednosti sustava dvojnog obrazovanja u sektoru turizma i važnost kombiniranja učenja s iskustvima u praksi, čime se unapređuju teoretsko znanje i praktične vještine; poziva države članice, lokalne i regionalne vlasti da u potpunosti iskoriste mogućnosti promicanja strukovnog osposobljavanja koje nude Europski socijalni fond i ostali fondovi na razini EU-a, nacionalnoj i regionalnoj razini;

62.  poziva države članice da ulažu u visokokvalitetno osposobljavanje za turističke vodiče te da potiču višejezični pristup radi boljeg promicanja mjesta od interesa među stranim turistima; nadalje poziva Komisiju i države članice da definiraju europske standarde kvalitete za turističke vodiče na način da zajamče usklađenost s minimalnim zahtjevima za osposobljavanje;

63.  poziva Komisiju da provede studiju o utjecaju porezâ i pristojbi koje se plaćaju na turističke proizvode i usluge na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini na konkurentnost Europe kao destinacije; poziva države članice da prepoznaju važnost smanjivanja stope PDV-a na putovanja i turističke usluge i na taj način pomognu lokalnim gospodarstvima te održe rast i radna mjesta, kao i pomaganja Europi da ostane konkurentna na globalnom tržištu;

Iskorištavanje potencijala obalnog i pomorskog turizma;

64.  prepoznaje važnost Europske strategije za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu za obalna i otočna područja, koja obuhvaća niz zajedničkih rješenja za mnoge izazove s kojima se ta područja suočavaju, a u skladu sa strategijom za plavi rast i strategijom Europa 2020.;

65.  snažno potiče Komisiju da kao dopunu 14 mjera opisanih u spomenutoj strategiji za obalna i otočna područja predstavi akcijski plan s konkretnim ciljevima i vremenskim rasporedom te da Parlamentu podnese izvješće o napretku u provedbi tih mjera;

66.  poziva Komisiju da u cilju promicanja paneuropskog dijaloga, lakše razmjene najboljih praksi i provedbe dugoročne strategije održi godišnji seminar na kojem će sudjelovati obalne i pomorske države članice i njihove regije;

67.  podsjeća na važnost povezanosti i pristupačnosti te napominje da su one u najudaljenijim regijama i na otocima, koji uvelike ovise o pomorskom i zračnom prometu, drugačije u sezoni i izvan sezone; također naglašava važnost razvoja regionalnih planova kojima se promiče mobilnost na odredištima; traži od Komisije da se u okviru mjere br.12. navedene strategije za obalna i otočna područja u obzir uzme i učinkovitost državnih potpora u obalnim i pomorskim regijama;

68.  snažno potiče Komisiju da zajedno s državama članicama te dionicima nautičkog i pomorskog turističkog sektora ocijeni potrebu za razvojem pametnih i inovativnih strategija kao rješenjem za problem sezonalnosti prilagođenim razdoblju sezone i razdoblju izvan sezone, kojim se u obzir uzimaju razne ciljne skupine; poziva dionike da poduzmu napore s ciljem stvaranja iskustava, proizvoda i dodatnih usluga integriranih s lokalnim proizvodima, osobito u vezi s pomorskom baštinom i kulturom, vodenim sportovima, rekreacijskim jedrenjem, promatranjem morskog života i prirode, aktivnostima pod suncem i na plaži, malim obalnim ribolovom, hranom i zdravljem;

69.  ističe važnost kružnih turističkih putovanja za razvoj turističkog sektora u Europi; stoga poziva Komisiju da zajedno s državama članicama ocijeni potrebne resurse i postojeću lučku i nautičku infrastrukturu te da standardizira razvrstavanje otpada i recikliranje kako bi se razvojem koncepta pametnog lučkog grada osmislile inovativne mjere planiranja u navedenim područjima;

70.  ističe da je zajedničko planiranje i djelovanje nužno za prihvaćanje turizma među stanovništvom kao i za njegov održiv razvoj;

Održivi, odgovorni i socijalni turizam

71.  poziva Komisiju da i dalje promiče održivi, odgovorni i ekološki turizam razvojem novih specifičnih proizvoda i promicanjem postojećih u suradnji sa strateškim partnerima kao što su ETC i drugi dionici, te predlaže uspostavu u potpunosti dostupne europske internetske platforme, gdje bi se u jednoj bazi podataka kojoj bi se pristupalo na portalu Visiteurope.com objedinile postojeće informacije o certificiranim proizvodima, novim vidovima turizma, destinacijama i rutama te posebnim uslugama, koje među ostalim uključuju prijevozna sredstva i turističke vodiče;

72.  vjeruje da je u okviru programa COSME potrebno namijeniti veća sredstva za (su)financiranje projekata održivog turizma;

73.  apelira na Komisiju da dovrši Europsku povelju o održivom i odgovornom turizmu te da nastavi s pružanjem financijske potpore važnim inicijativama i mrežama kao što su EDEN (Europske destinacije izvrsnosti) ili Europske kulturne rute;

74.  potiče nacionalne turističke organizacije da na nacionalnim razinama i na temelju standarda koje je predložila Komisija uspostave poseban i jedinstven portal o održivom i odgovornom turizmu kako bi potrošači mogli donositi utemeljene odluke o ciljanim nacionalnim i transnacionalnim proizvodima i destinacijama;

75.  ističe da je važno jamčiti razvoj održivog, odgovornog i pristupačnog turizma pri čemu bi koncept „pametne destinacijeˮ trebao biti od ključne važnosti za razvoj destinacije i u okviru kojega bi se elementi održivosti, doživljajnog turizma i prikladnog korištenja prirodnim resursima kombinirali s novim tehnologijama, uključujući aspekte fizičke i informacijsko-komunikacijske dostupnosti; uvjeren je da informacijske mreže za projekte tzv. mekog turizma nude dobre mogućnosti za potporu malih i srednjih poduzeća, lokalnog održivog razvoja, održivih radnih mjesta i stabilnih gospodarstava;

76.  poziva Komisiju da provede studiju održivosti certifikata za usluge tzv. mekog turizma, uključujući analizu dobrovoljnih instrumenata u kojoj će biti navedeno koji su instrumenti bili uspješni;

77.  poziva na poticanje i daljnji razvoj opcija u turističkom sektoru posebno usmjerenih na djecu i obitelji, na primjer uvođenjem europskog pečata za turizam usmjeren na obitelj;

78.  naglašava važnost promicanja programa kojima će se omogućiti obnova zastarjelih hotelskih objekata u skladu s kriterijima ekološki održivog turizma;

79.  naglašava ključnu ulogu europskog turizma u obnovi ruralnih i gradskih područja u cilju postizanja održivog lokalnog i regionalnog razvoja;

80.  poziva na razvoj održivih turističkih usluga u onim regijama koje su, unatoč velikom kulturnom i turističkom potencijalu, pretrpjele štetu u pogledu svog imidža zbog veće usredotočenosti na druge sektore i njihova razvoja, uključujući industrijski sektor;

81.  naglašava važnost postojanja svijesti o tome da turizam ne bi trebao negativno utjecati na svakodnevni život građana; upravo suprotno, smatra da bi se lokalno stanovništvo trebalo pozitivno uključivati u turizam te da bi mu trebalo omogućiti da u njemu sudjeluje;

82.  naglašava da su zaštita prirodne i kulturne baštine te biološke raznolikosti dragocjen kapital turističkog sektora te stoga, kad je riječ o donošenju odluka o projektima infrastrukture i njihovoj provedbi, podupire države članice, regionalne vlasti i turistička poduzeća u promicanju ekološkog turizma i poštovanju zakonodavstva EU-a u području okoliša; poziva države članice da u svoje strategije nacionalnog i regionalnog turizma uključe inicijative koje se odnose na prirodnu baštinu;

83.  ističe važnost održivog i odgovornog turizma za zaštitu i promidžbu regionalne prirodne i kulturne baštine; stoga je uvjeren da bi primjerenim mjerama trebalo podupirati i promicati regionalne turističke proizvode i kratkotrajne boravke;

84.  poziva Komisiju i države članice da razvijaju mreže zelenih ruta koje uključuju ruralna i šumska područja te manje prirodne lokacije, i to u vidu integracije postojećih mreža prometne infrastrukture u nova ekološki održiva rješenja;

85.  ističe da održivi ribolovni turizam može uvelike doprinijeti gospodarstvu ruralnih područja Europe; naglašava da se taj oblik turizma može održati samo bude li se ugroženim vrstama riba u kopnenim vodama Europe gospodarilo na održiviji način;

86.  napominje da je seoski turizam jedan od osnovnih oblika alternativnog turizma u EU-u te poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama podupre mjere čija je svrha poticati daljnji razvoj infrastrukture i pristupačnosti tog sektora;

87.  poziva Komisiju da u većoj mjeri potiče lokalne zajednice te znanja i iskustva na način da podupire promidžbu i jamči zaštitu lokalnih proizvoda, kao što su zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda;

88.  smatra da osjetljive regije, kao što su otoci, obalna područja, planine, a osobito najudaljenije regije često uvelike ovise o turizmu te da klimatske promjene na njih najprije utječu; zbog toga izražava uvjerenje da zaštita klime treba biti prioritet i da je treba u većoj mjeri uključiti u europske, nacionalne i regionalne politike turizma i prometa, između ostalog stavljanjem središta interesa na energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, održivi prijevoz i zbrinjavanje otpada; poziva Komisiju da napravi procjenu utjecaja klimatskih promjena na turizam u osjetljivim regijama kao i procjenu utjecaja tih promjena u budućnosti, uzimajući pritom u obzir ekonomski, ekološki i društveni aspekt;

89.  ističe potrebu za promidžbom turističkog potencijala udaljenih ruralnih, otočnih, obalnih i planinskih područja, potiče razvoj održivog pomorskog i nautičkog turizma u EU-u i poziva države članice da razviju održivu infrastrukturu i poboljšaju prekograničnu povezanost kako bi bile privlačnije i pristupačnije;

90.  naglašava činjenicu da otoci imaju vlastite probleme, a to se osobito odnosi na povezanost manjih otoka i kopna, te poziva Komisiju da predloži mjere za povećanje ulaganja u tom području;

91.  smatra da je uvođenje dobrovoljnih „kontrola okolišaˮ s ciljem poboljšanja kvalitete okoliša u turizmu koristan doprinos tog sektora te predlaže da se nagrade poduzeća koja u tom smislu pokažu poseban angažman;

92.  poziva tijela i operatere odgovorne na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini da ulože veće napore u promicanje mreža koje nisu namijenjene cestovnom prometu, kao što su europske konjičke, pješačke, hodočasničke i biciklističke staze, u kombinaciji sa svim prekograničnim željezničkim uslugama, uključujući vlakove velikih brzina i noćne vlakove; podsjeća da bi se također trebala istražiti prometna interoperabilnost s drugim vrstama prijevoza; predlaže ukidanje povišenih cijena voznih karata u pograničnim područjima, što je jedna od prepreka raširenijoj uporabi željezničkog prijevoza među turistima u pograničnim područjima;

93.  uviđa da je održiv gradski turizam poslovna grana koji se brzo širi te da mobilnost i prometna politika u turističkim centrima gradova trebaju biti učinkoviti, održivi te stvarati situacije u kojima su na dobitku i posjetitelji i domaćini;

94.  podupire razvoj integriranih multimodalnih oblika prijevoza za turiste u vidu sustava izdavanja voznih karata kojim se omogućuje uporaba različitih prijevoznih sredstava s obzirom na različite potrebe; naglašava da bi napredak u području integriranih sustava izdavanja karata bio snažan poticaj za prekogranični turizam;

95.  naglašava da električna vozila postaju sve atraktivnije rješenje za ruralni i urbani turizam u kontekstu nove, fleksibilne mobilnosti te da bi taj oblik mobilnosti trebao u većoj mjeri biti dostupan na turističkim lokacijama;

96.  ističe da je važno da se biciklistima olakša korištenje javnog prijevoza;

97.  snažno potiče Komisiju da ocijeni mogućnost izrade Europskog sustava pokazatelja za turizam (ETIS), instrumenta EU-a koji bi, kada je riječ o održivosti, turističkim destinacijama pomagao u nadzoru, upravljaju, ocjeni i poboljšanju njihove učinkovitosti;

98.  poziva države članice da prenose pozitivna iskustva u vezi s održivim upravljanjem turizmom u okviru međunarodne suradnje u inozemstvu;

99.  smatra da su u turizmu potpuna pristupačnost i cjenovna dostupnost sastavni dio održivosti sektora; potvrđuje da načelo „turizam za sveˮ omogućava ljudima da ostvaruju svoja građanska prava i da ih osnažuje, što se u prvom redu odnosi na osobe koje imaju specifične potrebe (osobe s invaliditetom ili osobe smanjene pokretljivosti, mlade, starije osobe, obitelji s nižim dohotkom te obitelji s djecom), kao i da slijedom navedenoga to načelo treba biti orijentir za sva djelovanja u vezi s turizmom na nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj ili europskoj razini; poziva države članice da pri razvoju turističkih koncepata za starije osobe i osobe sa specifičnim poteškoćama posebnu pozornost obrate na uporabu novih tehnologija;

100.  predlaže da države članice razviju jedinstven i transparentan europski sustav utvrđivanja dostupnih opcija te uspostave odgovarajuće internetske platforme; poziva Komisiju da u tom smislu podnese prijedloge;

101.  predlaže da države članice u sektoru turizma uvedu pristupačnost kao kriterij prihvatljivosti u kontekstu programâ gospodarskog razvoja;

102.  naglašava da se povjerenje potrošača u poduzeća koja pružaju usluge u turističkom sektoru temelji i na tome da ta poduzeća potrošačima na raspolaganje stavljaju jednostavne, učinkovite i brze alternativne načine za rješavanje potrošačkih sporova kao i na tome da poduzeća štite osobne i financijske podatke potrošača;

103.  smatra da u cilju ostvarivanja pristupačnosti europskog turizma zračni prijevoznici moraju prekinuti iskrivljenu i čestu praksu dodjeljivanja više prostora poslovnom razredu od ekonomskoga;

104.  ističe doprinos civilnoga društva u promicanju novih oblika turizma posredstvom društvenih mreža, volonterskih organizacija, kulturnih i sportskih udruga, građanskih akcija i organizacija koje predstavljaju mlade, žene i zajednice iseljenika;

105.  poziva na veće priznanje ključne uloge volonterskog sektora u razvoju turizma i podupiranju turističkog sektora volonterskim aktivnostima u području kulture;

106.  potiče Komisiju i države članice da obrate pozornost na potencijal socijalne ekonomije za razvoj održivog i odgovornog turizma te da ga podupru;

107.  smatra da turizam ima važnu socijalnu vrijednost za mlade, zaposlene i umirovljene osobe i poziva države članice na uporabu fondova EU-a za razvoj zdravstvenog i rekreacijskog turizma;

108.  naglašava da imigracijska kriza koja i dalje traje u Europi osobito pogađa obalna područja u kojima turizam čini važnu stavku u prihodu stanovnika; poziva Komisiju da sastavi izvješće o učinku koji nekontrolirani priljev imigranata u EU ima na sektor turizma;

Ekonomija dijeljenja

109.  pozdravlja mogućnosti koje se u ekonomiji dijeljenja pružaju start-up i inovativnim poduzećima u sektoru turizma; prepoznaje komplementarnost tih usluga s drugim turističkim ponudama s obzirom na njihovu lokaciju i skupine ljudi na koje su usmjerene;

110.  podsjeća da je ekonomija dijeljenja ili zajednička potrošnja novi socioekonomski model koji se razvio zahvaljujući tehnološkoj revoluciji, tj. internetu koji povezuje ljude na internetskim platformama na kojima se transakcije koje uključuju robu i usluge mogu provoditi sigurno i transparentno;

111.  ističe da je sadašnje zakonodavstvo nije podesno za ekonomiju dijeljenja zbog čega su lokalne i nacionalne vlade počele s analizom takvih internetskih platformi i zbog čega pokušavaju regulirati njihove učinke, pri čemu se u Uniji često primjenjuju nesrazmjerne i donekle neujednačene mjere; poziva Komisiju da zajedno s državama članicama analizira najbolje inicijative koje bi se trebale poduzeti na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; preporučuje da se razmotri uspostava odgovarajućeg regulatornog okvira unutar sveobuhvatne Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta za EU;

112.  naglašava da se odgovor na uspon ekonomije dijeljenja mora analizirati prije poduzimanja regulatornih mjera; ipak, smatra da se sve mjere koje poduzmu tijela javne vlasti moraju biti razmjerne i fleksibilne kako bi se omogućila uspostava regulatornog okvira kojim se jamče ravnopravni uvjeti za poduzeća, a posebno pozitivno poslovno okružje u kojem se podupiru mala i srednja poduzeća te inovacije u sektoru; nadalje, smatra da bi se za dobrobit potrošača propisi o sigurnosti, zaštiti i zdravlju koji se odnose na tradicionalni turistički sektor trebali primjenjivati i na komercijalne turističke usluge u ekonomiji dijeljenja;

113.  ističe da se aktivnosti pružatelja usluga moraju ispravno kategorizirati kako bi se mogla utvrditi jasna razlika između ad-hoc i trajnog dijeljenja te profesionalnih poslovnih usluga na koje bi se odgovarajući propisi trebali primjenjivati;

114.  također naglašava da platforme moraju biti u potpunosti dostupne i da se potrošače koji posjećuju te stranice ne smije obmanjivati već im se moraju pružiti ispravne informacije te se mora zaštititi privatnost njihovih podataka; ističe važnost održivog i transparentnog sustava ocjenjivanja kao i da je bitno da pružatelji usluga ne sankcioniraju potrošače zbog negativnih ocjena;

115.  naglašava da tehnološka poduzeća koja djeluju kao posrednici moraju informirati svoje pružatelje usluga o njihovim obvezama, osobito u vezi sa zaštitom prava potrošača i na pouzdan i pristupačan način pružiti informacije o svim naknadama i skrivenim troškovima povezanima s vođenjem poslovanja kao i o tome kako i dalje u potpunosti poštovati lokalne zakone, osobito u pogledu poreznog zakona i poštovanja standarda sigurnosti potrošača i uvjeta rada osoba koje pružaju turističke usluge;

116.  poziva Komisiju da analizira gospodarski i socijalni utjecaj ekonomije dijeljenja i njezin učinak na turizam, potrošače, tehnološka poduzeća i javna tijela te da izvijesti Parlament o rezultatima dosad provedenih inicijativa, između ostalog i rada Radne skupine koju je uspostavila Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike;

Digitalizacija

117.  poziva Komisiju da u suradnji s turističkim sektorom i turističkim udrugama odredi pametan plan inicijativa u kojima je naglasak na širem području inovacija (na području procesa, IKT-a i istraživanja) te na potrebnim vještinama kako bi se putničke agencije i turistička poduzeća potakla na učinkovitije usvajanje digitalnih alata i korištenje njima; mišljenja je da Komisija u tom području može usredotočiti svoje napore na širenje najboljih praksi;

118.  pozdravlja Platformu za digitalni turizam Komisije i njezine ciljeve: (i.) jačanje kapaciteta za inovacije te digitalizacije malih i srednjih poduzeća koja posluju u području turizma sa svrhom aktiviranja turističkog sektora; (ii.) oblikovanje prijedloga u vezi s načinima prilagodbe i osmišljavanja politika koje su održive, potiču konkurentnost, usmjerene su prema potrošačima i imaju za cilj daljnji razvoj turističkog sektora; potiče korištenje inovativnim tehnologijama, razmjenu primjera najboljih praksi i produbljivanje suradnje na regionalnoj razini s ciljem povećavanja atraktivnosti i konkurentnosti europskog turističkog sektora; smatra da bi promicanje e-učenja te pojačano usvajanje digitalnih tehnologija dodatno pridonijelo tom cilju;

119.  svjestan je činjenice da se mala i srednja poduzeća (od čega se većina ubraja u mikropoduzeća) i start-up poduzeća u sektoru turizma suočavaju sa znatnim poteškoćama u promidžbi svojih usluga u inozemstvu i prilagodbi tržišnim uvjetima koji se brzo mijenjaju; napominje da im novi informatički alati, kao što je turistički poslovni portal koji je razvila Komisija kao i internetski seminari, mogu pomoći u iskorištavanju digitalnih mogućnosti; ističe da bi dostupnošću turističkog poslovnog portala na svim jezicima država članica dodatno povećala teritorijalna korist od tih mjera; potiče na razvoj sličnih inicijativa na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

120.  poziva Komisiju da i dalje potiče suradnju između javnih i privatnih dionika u području putovanja i turizma kako bi se europskim poduzećima olakšalo istraživanje digitalnih rješenja i njihovo usvajanje; posebno ističe potrebu za boljom koordinacijom među turističkim zajednicama na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, turoperatora, ugostiteljstva i digitalnih poduzeća;

121.  poziva Komisiju da pomogne sektoru u izradi alata koji će omogućiti nadzor destinacija posjetitelja, izgradnju njihova profila i praćenje njihove mobilnosti radi utvrđivanja njihovih interesa i razvoja odgovarajućih proizvoda kao i da osmisli alate za ponudu destinacija à la carte i nadziru mreže kako bi provjerili što misle naši posjetitelji;

122.  očekuje od Komisije da predstavi sveobuhvatno izvješće koje će sadržavati ocjenu trenutačnog stanja u vezi s digitalizacijom na turističkom tržištu EU-a u cilju utvrđivanja koji izazovi i mogućnosti stoje pred raznim javnim i privatnim akterima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te načina na koji na njih odgovoriti; smatra da bi takvo izvješće trebao sadržavati odgovarajuće preporuke kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje i jednaki uvjeti za sve aktere te kako bi se zaštitili potrošači jamčenjem transparentnosti, neutralnosti i pristupačnosti;

123.  konstatira povećanje broja izravnih rezervacija turističkih usluga na internetu među korisnicima i rizike koje to može imati za potrošače, koji često nisu svjesni svojih prava i važećeg zakonodavstva; traži od Komisije da detaljno prati sve zloporabe do kojih može doći u tom području, osobito one koje uključuju kombiniranu kupnju od različitih pružatelja usluga (na primjer kupnja zrakoplovne karte i najam automobila) te da prilagodi i razvije te nove oblike usluga rezerviranja pri sljedećoj reviziji Direktive o putovanjima u paket aranžmanima;

124.  pozdravlja nedavno zaključenje pregovora u okviru trijaloga o revidiranoj Direktivi o putovanjima u paket aranžmanima; poziva na njezino pravovremeno i učinkovito prenošenje i primjenu s ciljem preobrazbe sektora i zaštite potrošača u digitalnom okruženju;

125.  poziva Komisiju da preusmjeri fondove i programe kako bi se pružila bolja potpora digitalizaciji europskih turističkih poduzeća;

126.  poziva Komisiju da zajamči da putnički i prometni operateri omogućuju pružateljima usluga pravedan i jednak pristup relevantnim podacima kako bi se olakšalo uvođenje digitalnih multimodalnih usluga informiranja i izdavanja karata; napominje važnost inteligentnih transportnih sustava (ITS) u pružanju točnih prometnih i putnih podataka u realnom vremenu za razvoj integriranih usluga mobilnosti koje bi pogodovale razvoju europskog turizma;

127.  poziva države članice da utvrde i podupru inicijative na razini EU-a kojima se potiče korištenje digitalnom infrastrukturom i interoperabilnost među različitim platformama; u tom kontekstu poziva države članice na pružanje besplatnog bežičnog interneta na turističkim područjima i na ukidanje troškova roaminga, kako je odlučeno, do 15. lipnja 2017. godine kao i na prekid uskraćivanja pristupa na temelju lokacije (tzv. geo-blocking );

128.  poziva države članice i lokalna tijela vlasti da zajamče da sve postaje i platforme za dolazak, odlazak i transfere imaju informacijske urede u kojima radi osposobljeno osoblje koje može pružiti informacije o ključnim destinacijama, prijevoznim sredstvima i turističkim objektima, kao i višejezične digitalne sustave informacija s besplatnim i neograničenim pristupom mrežama bežičnog interneta kojima se mogu koristiti i osobe s invaliditetom;

129.  ističe da se putnici pri internetskoj rezervaciji smještaja ili prijevoznih sredstava i dalje susreću s različitim cijenama i uvjetima; stoga pozdravlja Komunikaciju Komisije pod nazivom „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu”; poziva Komisiju da donese sveobuhvatan prijedlog za prekid neopravdanog uskraćivanja pristupa robi, uslugama i najboljim dostupnim cijenama na temelju zemljopisne lokacije ili države boravišta;

130.  apelira na države članice da podupru pristup širokopojasnom internetu velike brzine kao prioritet za zabačena i najudaljenija turistička područja, kao što su otoci i obalna, planinska i ruralna područja, u cilju poticanja rasta u sektoru turizma i smanjenja digitalnog jaza u EU-u;

131.  poziva države članice te uključene aktere da razviju učinkovita sredstva kojima bi se odgovorilo na manjak kvalificirane radne snage u svim područjima turističkog sektora, a osobito u području digitalizacije;

132.  izražava zabrinutost zbog toga što se u Europi ne ubiru plodovi brojnih ekonomskih prednosti mrežne distribucije; smatra da bi europske vlade trebale poduzeti više kako bi se osnažilo poduzetništvo, a posebno tehnološki orijentirana rješenja u Europi;

o
o   o

133.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)SL C 56 E, 26.2.2013., str. 41.
(2)SL C 131 E, 8.5.2013., str. 9.
(3)SL C 134, 7.6.2003., str. 7.

Posljednje ažuriranje: 2. svibnja 2017.Pravna napomena